Zin - zeleni magazin 005

ODRŽIVI RAZVOJ • EKOLOGIJA • ODGOVORNO POSLOVANJE • ZDRAVO ŽIVLJENJE

in

zeleni magazin broj 5· ožujak 2012.· godina II.

POD POVEĆALOM

nacionalni resurs

ŠUME i DRVO imamo li razvojnu strategiju?? strategiju INTERVJU

predsjednik Uprave Hrvatskih šuma Ivan Pavelić:

Za godinu dana MILIJUN TONA BIOMASE

Želite li cost benefit 1:10? Uključite meteorologe!

AKTUALNO

ODRŽIVI RAZVOJ

ODGOVORNO POSLOVANJE

Počela gradnja vjetroparka Jelinak

GMO free može biti uspješan brend

Zelena i vitka proizvodnja prilika za hrvatske tvrtke

Tjedni gospodarski TV magazin

TV ŠIBENIK

sptv utorak 21:45 ponedjeljak 17:30 (REPRIZA)

Z1 četvrtak

20:25

VKTV srijeda četvrtak

VOX zadar srijeda 20:45 četvrtak 16:45 (REPRIZA)

SBTV petak

21:15

TV JADRAN četvrtak 22:30

Tv šibenik srijeda 21:00 nedjelja 22:30 (REPRIZA)

TV ISTRA utorak

22:30

SRCE TV srijeda

22:15

VTV utorak srijeda

22:45 13:30 (REPRIZA)

22:00 19:15 (REPRIZA)

Gospodarski razgovori tjedno na vašoj televiziji sptv četvrtak utorak

TV ŠIBENIK

22:10 14:30 (REPRIZA)

VOX zadar subota 22:10 ponedjeljak 13:15 (REPRIZA)

Z1 četvrtak subota

19:55 7:30 (REPRIZA)

Tv šibenik petak 21:40 subota 16:50 (REPRIZA)

TV Nova četvrtak petak

22:10 15:00 (REPRIZA)

privredni vjesnik

TV JADRAN subota 18:50

Aktualno. Točno.

Cjelovito.

SADRŽAJ

OŽUJAK 2012.

26 24

08

16

ZELENO JE IN

06

Doznajemo Od Dubrovnika do Ženeve na struju Ususret konferenciji Rio+20 Pametno LG kućanstvo Prostorni plan NP Sjeverni Velebit Učinkovita podzemna željeznica

12

08 10

14

Pogled izvana

INTERVJU

16

Kako procijeniti najveće rizike poput suša, požara...

Privatne šume – bez međe i puta

Tržište šumskog zemljišta Cijene šuma od dva do pet eura, u Slavoniji čak i niže

EKOPOLITIKA I GOSPODARSTVO Šume su odlično, a je li drvo prvo?

Trčimo li maraton ili na sto metara

Već iduće godine proizvodit ćemo milijun tona biomase

BRIGA ZA OKOLIŠ

20

Kakav zrak udišemo

IMPRESUM

in

zeleni magazin

E-mail: zmagazin@privredni.hr

4 | ožujak 2012. | zeleni magazin

GLAVNI UREDNIK: Darko Buković IZVRŠNA UREDNICA: Daja Globan Kovačević POMOĆNIK IZVRŠNE UREDNICE: Boris Odorčić NOVINARI: Ratko Bošković, dr. Uroš Dujšin, Ray Fletcher, Jasminka Filipas, Goran Gazdek, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Lada Stipić-Niseteo, Goran Šikić, Andrea Šalinović, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić, Ljiljana Vukić, Drago Živković TAJNICA REDAKCIJE: Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 4846 233, 5600 000, Faks: +385 1 4846 232 E-mail: redakcija@privredni.hr

LEKTURA: Sandra Baksa, Nina Lolić FOTOGRAFIJA: Fotolia , Christian - David Gadler PV GRAFIKA: Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović, Siniša Paulić MARKETING, PRETPLATA I PROMOCIJA: VODITELJICA: Dea Olup Tel: +385 1 5600 028, 4923 198 Faks: +385 1 4923 168 E-mail: marketing@privredni.hr AŽURIRANJE ADRESARA, PRETPLATA I DISTRIBUCIJA: Tel: +385 1 5600 027 E-mail: pretplata@privredni.hr

NAKLADNIK: Privredni vjesnik d.o.o.

Kačićeva 9, 10000 Zagreb, P.P. 631 DIREKTOR: Nikola Baučić POMOĆNIK DIREKTORA: Milan Vukelić TAJNICA GLAVNOG UREDNIKA I DIREKTORA: Ankica Čorak Tel: +385 1 5600 001 Faks: +385 1 4846 656 E-mail: uprava@privredni.hr

TISAK: SLOBODNA DALMACIJA d.o.o.

52 55 34 32 22 24

Žurimo u sustav koji ni u Europi ne funkcionira Želite li cost benefit 1:10? Uključite meteorologe!

42 44

ODGOVORNO POSLOVANJE

26 29

Hrvatske tvrtke može unaprijediti zelena i vitka proizvodnja Poslovni planovi traže 10 prilagodbi

ODRŽIVI RAZVOJ

30 32 34 37

Za zelena ulaganja nema krize

46 49 52

Projekt Jelinak dočekao povoljan vjetar

Krk - hrvatski rekorder u razvrstavanju otpada Sanacije crnih točaka u okolišu (II) Prvi LAG u splitskom zaleđu

EUMAGAZIN

53 55

Berba vjetra na moru sve uspješnija Pitanje svih pitanja: kamo spremati viškove struje Natječaji: u tijeku je treći poziv za IPA Slovenija-Hrvatska

ENERGETIKA

40

Srbija još ne koristi svoje OIE potencijale

OTPAD NIJE SMEĆE

Njemačka iskustva stižu u tri županije GMO free je brend kojim možemo profitirati Projekt Ernestinovo mijenja budućnost

Naftni vrhunac nije samo teorija

58

Savjet više: Kako do novca iz EU fondova

zeleni magazin | ožujak 2012. | 5

ZELENO JE IN AKCIJA DOK-ING-A i DM-a

UČINKOVITA PODZEMNA ŽELJEZNICA Novi Siemensov Inspiro trenutačno je jedan od najlakših vlakova podzemne željeznice na svijetu. Pri izradi vlaka inženjeri u Siemens Mobilityju pouzdali su se u laganu konstrukciju s aluminijskim profilima. Proizveli su vlak sa šest vagona koji je oko šest tona (ili više od tri posto) lakši od usporedivog vlaka. Njemu je također potrebno manje energije i može prevoziti više putnika. Prijevoznici imaju mogućnost opremiti vlakove sustavima za dodatnu uštedu energije poput onih koji reguliraju klimatizacijske uređaje sa senzorima ugljikovog dioksida ili koji upotrebljavaju energetski učinkovite sustave rasvjete sa svijetlećim diodama.

ZELENA ČITAONICA

Turizam i ekologija Hansruedi Müller izdavač Masmedia

Knjiga “Turizam i ekologija” kapitalno je djelo uglednog sveučilišnog profesora Hansruedia Müllera, u kojem se na osnovi analize uzajamnog djelovanja turizma i okoliša posebna pažnja posvećuje menadžmentu, turističkoj politici te načelima održivog turističkog razvoja.

Temeljna je Müllerova teza da će turizam kao temelj blagostanja i kulturnog identiteta mnogih regija biti moguće ostaviti u naslijeđe idućim pokoljenjima samo ako očuvamo prirodni okoliš i održimo ga dostojnim života i bogatim doživljajima. Svakako dobrodošlo štivo i ne samo turističkim profesionalcima.

6 | ožujak 2012. | zelenimagazin

Od Dubrovnika do Ženeve na struju Da bi XD Concept doputovao na ženevski Motor Show, vozači su putem punili baterije u – prodavaonicama DM-a Prvi hrvatski električni automobil XD Concept tvrtke DOK-ING predstavljen je na nedavno održanom ženevskom Motor Showu. Automobil je prije toga u sklopu dm zelene turneje proputovao više od 1415 kilometara. Putovanje do Švicarske započeto je u Dubrovniku, a da bi stigli do drugog po veličini švicarskoga grada, priopćeno je iz agencije Madison, vozači su baterije XD Concepta strujom punili u DM-ovim prodavaonicama.

Namjera organizatora te akcije bila je, naime, upozoriti javnost na nedostatak infrastrukture potrebne za punjenje električnih vozila, koja su iznimno isplativ i ekološki prihvatljiv oblik prijevoznoga sredstva.

POSNI DAN U MINISTARSTVU Na prijedlog udruge Prijatelji životinja Ministarstvo zaštite okoliša i prirode pridružilo se kampanji Zeleni ponedjeljak. U sklopu kampanje djelatnici tog ministarstva jedan dan u tjednu na jelovniku mogu izabrati isključivo bezmesna jela. Među glavnim razlozima za pridruživanje toj kampanji je činjenica da značajno onečišćenje okoliša dolazi iz stočarske industrije te je upravo ta industrija među najvećim generatorima stakleničkih plinova koji izravno utječu na klimatske promjene.

Cilj je kampanje Zeleni ponedjeljak pomoći ljudima da poboljšaju svoje zdravlje i zdravlje okoliša prelaskom barem jedan dan u tjednu na prehranu namirnicama biljnog podrijetla, priopćeno je iz te udruge.

USUSRET KONFERENCIJI RIO+20 Ministrica zaštite okoliša i prirode Mirela Holy sudjelovala je na sastanku Vijeća za okoliš Europske unije, koji je održan u ožujku u Bruxellesu. Na sastanku se, među ostalim, raspravljalo o nacrtu zaključaka Vijeća o planu puta za prijelaz na konkurentno gospodarstvo s niskim udjelom ugljika do 2050. godine te o nacrtu zaključaka Vijeća u svezi s Konferencijom o održivom razvoju Rio+20, koja se održava u Rio de Janeiru od 20. do 22. lipnja. Konferencija Rio+20 najvažniji je događaj u okviru UN-a u ovom desetljeću te se očekuje obnovljena politička podrška konceptu održivog razvoja, priopćeno je iz Ministarstva zaštite okoliša i prirode.

Prostorni plan NP Sjeverni Velebit Vlada je nedavno prihvatila Prostorn i plan Nacionalnog parka Sjeverni Velebit te ga uputila u saborsku proceduru. Riječ je o dugoročnom dokumentu na temelju kojeg će se provoditi uređenje, korištenje i zaštita prostora na području određen om granicama NP-a. Planom se određuju ciljevi prostornog uređ enja, organizacija i namjena te uvjeti korištenja i zaštite prostora s uvjetima izgradnje i provođenja drugih zahvata u njemu kao i drug e mjere kojima se unaprjeđuje prostor i okoliš.

Sjeverni Velebit proglašen je naciona lnim parkom 1999. godine, dio je Parka prirode Velebit, koji je pod zaštitom od 1981. godine, a ujedno je i rezervat biosfere.

Pametno LG kućanstvo

Tvrtka LG Electronics testirala je svoj prvi projekt pametnog kućanstva (Smart Place) spajanjem približno šest tisuća kućanstava na sveobuhvatnu pametnu energetsku mrežu (Smart Grid) površine 185 četvornih kilometara na južnokorejskom otoku Jeju.

Pametna mreža primjenjuje informacijske i telekomunikacijske tehnologije u postojeću naponsku mrežu pri čemu, dijeljenjem podataka o potrošnji energije u stvarnom vremenu, distributerima i potrošačima električne energije omogućava maksimiziranje energetske učinkovitosti.

U Smart Place kućanstvima, tehnologija Smart Grid primjenjuje se pri korištenju uređaja koji tradicionalno troše više energije, poput kućanskih aparata i uređaja za kućnu zabavu, priopćeno je iz agencije Media Val.

Henkelovo Izvješće o održivosti Više od dva desetljeća Henkel redovito objavljuje Izvješće o održivosti. U nedavno objavljenom 21. izdanju izvješća tvrtka je predstavila novu strategiju održivosti do 2030. godine. Temeljna je postavka nove strategije postići više s manje uloženog, istovremeno utrostručujući učinkovitost. Nova strategija primjenjivat će se na sve poslovne sektore i cjelokupni lanac vrijednosti, priopćeno je iz tvrtke Grayling.

U posljednjih 10 godina Henkel kontinuirano unaprjeđuje svoju učinkovitost i sigurnost: utrošak energije i vode smanjen je 42 posto dok je količina otpada umanjena 50 posto po toni.

zelenimagazin | ožujak 2012. | 7

EKOPOLITIKA I GOSPODARSTVO

Strategija gospodarenja važnim nacionalnim resursom između mogućnosti i prakse

Šume su odlično, a je li drvo prvo?

PIŠE Goran Šikić sikic@privredni.hr

L

judi su, a dio uzroka vjerojatno potječe još iz vremena staroslavenske mitologije, duboko emotivno povezani sa šumom. Danas se ponosimo rijetko očuvanim, prirodno nastalim, šumskim bogatstvom koje prekriva 47 posto kopnene površine naše zemlje, po čemu smo u vrhu europskih zemalja. Tome možda ne bi bilo tako da 1769. austrijska vladarica Marija Terezija nije zakonski propisala metodu potrajnog (održivog) gospodarenja, prema kojoj hrvatski šumari, uz primjenu novih znanja i tehnika, gospodare šumama već 243 godine, sve do danas.

Takav način gospodarenja, uz propisane godišnje sječine i ophodnje, podrazumijeva da se iz šume uzima manje drva nego što ga priraste, a odabiru se ona lošija stabla.

Svake godine donose se godišnji planovi (etat koji označava količinu drvne mase koju je dopušteno iskorištavati u gospodarske svrhe) i istodobno vodi briga o prirastu,

8 | ožujak 2012. | zelenimagazin

koji je posljednjih godina u pravilu veći od etata.

Godišnji etat u šumama kojim gospodare Hrvatske šume d.o.o. iznosi u prosjeku 5,8 milijuna prostornih metara. U Hrvatskoj je 55.000 radnika zaposlenih u industrijama baziranim na šumi. Hrvatske šume prodaju drvoprerađivačima sirovinu u vrijednosti 1,6 milijardi kuna, a ukupni prihod tog sektora je 7,8 milijardi kuna.

DRVNA ZALIHA U HRVATSKOJ IZNOSI 398 MILIJUNA PROSTORNIH METARA, A NAJVEĆIM DIJELOM TE ZALIHE (302 MILIJUNA KUBIKA) GOSPODARE HRVATSKE ŠUME PLANOVI NA DESET GODINA Ukupna površina šuma i šumskih zemljišta u Republici Hrvatskoj iznosi 2,688.687 hektara. Od toga je 2,106.917 hektara u vlasništvu RH, dok je 581.770 u vlasništvu privatnih šumoposjednika. Glavninom

šuma (2,018.987 ha) u vlasništvu države gospodari tvrtka Hrvatske šume d.o.o., koja je također u vlasništvu države. Šume se, kao i vode i rudna bogatstva, smatraju nacionalnim resursom, te o njima država vodi posebnu brigu. Zakonom o šumama ustraje se na jedinstvenom i trajnom gospodarenju šumama i šumskim zemljištem. Osnove gospodarenja donose se na razdoblje od 10 godina radi osiguranja potrajnog gospodarenja i za daljih 30 godina. Tako se i sva mjerenja i sva planiranja u šumarstvu provode svakih deset godina.

Trenutačno se gospodari prema Osnovi donesenoj 2006., koja vrijedi do 2015. godine. U Šumskogospodarskoj osnovi područja utvrđuje se ekološka, gospodarska i socijalna podloga za biološko poboljšanje šuma i povećanje šumske proizvodnje. Cilj gospodarenja šumama u Hrvatskoj je održivo i skladno korištenje svih funkcija šuma i trajno poboljšavanje njihova stanja.

Logikom potrajnog gospodarenja šumom, sječa koja izgleda kao čista zapravo se događa na malim površinama, dok je na razini gospodarske jedinice ukupna zaliha,

Od oko dva milijuna hektara kojima gospodare Hrvatske šume procjenjuje se da je samo 850 tisuća hektara iskoristivo za drvnu proizvodnju. Drvoprerađivačima se proda sirovina za 1,6 milijardi kuna, a ukupni je prihod tog sektora 7,8 milijardi kuna

unatoč sječi, cijelo vrijeme ista ili godinama raste. U šumama brdskoplaninskih predjela gospodari se “preborno” tako da se svakih nekoliko godina iz bukove i jelove šume

ŠUME KOJE PRIMARNO SLUŽE ZA ZAŠTITU ZEMLJIŠTA, VODA, NASELJA, OBJEKATA I DRUGE IMOVINE PROSTIRU SE NA 154,539 HEKTARA izdvajaju pojedinačna zrela stabla, čime se otvara prostor za rast podmlatka. Tako se čini da šuma stalno izgleda jednako, a preborne šume stoga nemaju starost.

TRI VRSTE ŠUMA Prema namjeni, šume se dijele na tri vrste: gospodarske, zaštitne i šume s posebnom namjenom. Gospodarske, kakvih u Hrvatskoj ima najviše i pokrivaju 2,416.107 hektara (prema posljednjim službenim

podacima iz 2006.), uz očuvanje i unaprjeđenje njihovih općekorisnih funkcija (šume u Hrvatskoj, primjerice, asimiliraju oko 20 posto emisija stakleničkih plinova), koriste se za proizvodnju šumskih proizvoda – drva za ogrjev, drvne građe i šumske biomase za proizvodnju toplinske i električne energije. No, od površine kojom gospodare Hrvatske šume, procjenjuje se da je samo 850.000 hektara iskoristivo za proizvodnju drva.

Druga vrsta su zaštitne šume, koje primarno služe za zaštitu zemljišta, voda, naselja, objekata i druge imovine, a prostiru se na 154,539 hektara.

Ta je funkcija osobito važna na području velikih opasnosti od erozije tla, bujica i klizišta, jer šuma stabilizira tlo.

Nadalje, postoje i šume s posebnom namjenom, koje većinom predstavljaju zaštićene dijelove prirode (rezervati, nacionalni parkovi, spomenici prirode, značajni krajobrazi, park-šume), ali u tu kategoriju

pripadaju i šume namijenjene proizvodnji šumskog sjemena (sjemenske sastojine), kao i šume namijenjene znanstvenim istraživanjima, te šume za potrebe obrane RH. NAJVEĆA ZALIHA BUKVE Drvna zaliha u Hrvatskoj, prema važećim pravilima gospodarenja, iznosi 398 milijuna prostornih metara. Najvećim dijelom te zalihe (302 milijuna m3) gospodare Hrvatske šume u državnim šumama, a oko 78 milijuna prostornih metara je u vlasništvu privatnih šumoposjednika, te 17 milijuna u državnim šumama kojima se koriste drugi pravni subjekti. Prema vrsti drveta, najviše je zalihe bukve (36 posto), zatim nizinskog hrasta lužnjaka iz podravsko, pokupsko-slavonskog bazena (12 posto) i hrasta kitnjaka (10 posto). Po površini kitnjak pokriva više, ali po masi se koristi manje od lužnjaka.

Zatim, tu su zalihe običnoga graba (devet posto), jele, koja je najzastupljenija vrsta naših četinjača (osam posto), poljskog jasena (tri posto), te smreke (dva posto). Ostale vrste, prema podacima Hrvatskih šuma, ukupno obuhvaćaju 20 posto zaliha. zelenimagazin | ožujak 2012. | 9

EKOPOLITIKA I GOSPODARSTVO PRIVATNE ŠUME

Bez međe i puta Novac za planove učinkovitije bi se upotrijebio da se obilježe čestice šumoposjednika na terenu, smatraju u Savezu ‘Privatne šume’ Ne uzimajući u obzir države bivšega SSSR-a, šume su u Europi većinom u privatnom vlasništvu. No, u Hrvatskoj je situacija obrnuta – privatne šume zauzimaju 22,6 posto teritorija. Postoji oko 1,5 milijuna privatnih šuma i oko 600.000 vlasnika, prosječna veličina čestice je 0,42 hektara, a one često nisu povezane niti provedene kroz zemljišne knjige.

Najviše je privatnih šuma na području Splita, Buzeta i Zagreba. Većina se siječe za ogrjev, 30 posto za tehničku građu. Stanje im je relativno lošije nego državnih, sječa se teže provodi zbog slabo održavanih šumskih prometnica. Šumarska savjetodavna služba koja je za to mogla davati subvencije ukinuta je 2010. i pripojena Hrvatskim šumama.

Kako bi šumovlasnik dobio naknadu za pošumljavanje, čišćenje, zaštitu, izradu prometnica... treba biti u Upisniku šumoposjednika. Zbog procesa nasljeđivanja parcele najčešće imaju više vlasnika, promjene nisu zabilježene u zemljišnim knjigama, pa je u Upisnik, po nekim procjenama, upisano svega oko pet tisuća šumoposjednika.

Savez «Privatne šume» jedna od mnogih udruga koje su registrirane u Hrvatskoj radi zastupanja interesa šumoposjednika. „Privatne su šume kao vrlo bitan resurs zapostavljene, i njihova vrijednost nikad nije valorizirana“, smatra predsjednik Saveza ‘Privatne šume’ inženjer šumarstva Zlatko Bikić.

Napominje kako Hrvatske šume d.o.o. sredstavima OKFŠ-a raspolažu po ključu koji same određuju. “Sa 20 milijuna kuna za planove koje rade, a koji se i ne provode, veći bi se učinak postigao, primjerice, obilježbom čestica na terenu”, tvrdi ing. Bikić i podsjeća da je za šumoposjednike problem što pravo na doznaku (obilježavanje stabala za sječu – op. red.) imaju samo djelatnici Hrvatskih šuma, a ne i inženjeri šumarstva koji nisu u toj tvrtki.

10 | ožujak 2012. | zelenimagazin

Drvna zaliha prema vrstama Jela Obični grab

9%

8%

Poljski jasen

3%

Smreka

2%

Šume prema vlasništvu RH - druge pravne osobe

Šumoposjedničke

87.930ha

581.770ha

ostalo

20%

Kitnjak

10%

Lužnjak

Bukva

12%

36%

RH - Hrvatske šume

2.018.987ha

ŠUMARSTVO I KLIMATSKE PROMJENE

Kako procijeniti najveće rizike poput suša, požara...

Dugoročne strategije u sektoru šumarstva u Velikoj Britaniji se donose na osnovi klimatoloških studija PRIREDIO Ray Fletcher

fletcher@privredni.hr

O

ni koji odlučuju, u razvijenim zemljama čine to u suradnji sa stručnjacima. Tako je britanska vlada, primjerice, naručila Studiju o procjenama rizika klimatskih promjena, na osnovi koje donosi dugoročnu strategiju razvoja u 11 sektora.

U sektoru šumarstva ta studija, uz ostalo, upozorava na sljedeće rizike: ŠTETOČINE I BOLESTI Šumski štetočine i patogeni organizmi uzrokuju sve veću štetu na stablima, a na zahvaćenim područjima moguće je očekivati smanjenu produktivnost i nižu kvalitetu građe, što može zahtijevati i promjene u načinu upravljanja šumama. Dosad je dominantan čimbenik koji je utjecao na širenje štetočina i uzročni-

ka bolesti bila međunarodna trgovina i promet. Promjene vremenskih uvjeta mogu utjecati na njihovu dominantnost i ozbiljno povećati njihov utjecaj.

POSLJEDICE SUŠE Sušom, koja već utječe na fiziologiju stabala i ekologiju šumskog područja tijekom suhih razdoblja, bit će pogođena znatna područja. S aspekta zaštite, osim utjecaja na faunu i floru, suša povećava rizik od velikih požara. Izravne posljedice bit će

Posredne veze Smatra se da trgovina živim biljnim maaterijalom (uključujući stabla) predstavlja ja rizik za unošenje potencijalno opasnih štetočina očina i patogenih organizama kojima bi mogle pogodovati klimatske promjene.

Prenamjena tla radi ostvarivanja pogodnosti u proizvodnji hrane mogla bi rezultirati promjenama u prirodi i prostornom rasponu šuma još nesagledivih razmjera.

Europska (i domaća) energetska politika mogla bi utjecati na izbor vrsta stabala ako se šumama upravlja u svrhu proizvodnje biomase kao obnovljivog izvora energije. Ozbiljno se razmatra uzgoj brojnih vrsta drveća, uključujući eukaliptus. Postoji također rastući interes za nove sustave u uzgoju poput brzo rotirajućeg šumarstva.

smanjeni prinosi te se očekuje da će do 2080. oni iznositi 19 posto u jugoistočnoj Engleskoj, 18 posto u Velsu i 15 posto u sjevernoj Škotskoj.

PAD PRODUKTIVNOSTI Na osnovi poznatih predviđanja emisija stakleničkih plinova za 2050. i 2080., očeku-

ŠUMSKI SE POKROV U EUROPSKOJ UNIJI PROSTIRE U PROSJEKU NA 37 POSTO, A U SVIJETU NA 31 POSTO TLA

je se pad uroda većine četinjača i bjelogorice koja se trenutačno uzgaja u Engleskoj.

Pad bi u nekim regijama zahtijevao

BRITANIJA GOTOVO VIŠE NEMA IZVORNIH ŠUMA, A NA JAVNO ŠUMSKO ZEMLJIŠTE OTPADA 28 POSTO UKUPNOG ŠUMSKOG PODRUČJA intervencije u upravljanju šumama kako bi se održala produktivnost. Predviđanja temeljena na podacima o pogodnosti klime, tla i vrsta stabala ne uključuju interakcije s ostalim čimbenicima na koje mogu utjecati klimatske promjene, kao što su štetočine i patogeni organizmi te povećanje CO2 u atmosferi.

POŽARI Rizici od velikih šumskih požara rastu s porastom temperatura, smanjivanjem ljetnih padalina i posljedičnim isušivanjem tla. Osim za izvore drvene građe, požari najveći rizik predstavljaju za staništa divljači i rekreacijske mogućnosti. Učestalost požara može porasti od 30 do 50 posto do 2080., a rizik je najveći na jugu Engleske.

TRENUTAČNA RANJIVOST Klimatske promjene već utječu na šume Ujedinjenog Kraljevstva i njihovo upravljanje, a to je vidljivo u strategiji prilagodbe šuma u svim pokrajinama; svaka pristupa prilagodbi na različit način, ovisno o vlastitoj percepciji rizika i ostalih pokretača promjena. Utjecaj klimatskih promjena na šumarstvo izraženiji je na jugu i istoku Velike Britanije, stoga je rizik najveći u tim regijama, ako se ne isplaniraju i ne provedu mjere prilagodbe. zelenimagazin | ožujak 2012. | 11

EKOPOLITIKA I GOSPODARSTVO

STRUČNJACI O STRATEGIJI RAZVOJA ŠUMA

Trčimo li maraton ili na sto metara?

Europska unija potiče podizanje nasada za “energetske šume”, ali za to trebamo jedinstvenu nacionalnu strategiju umjesto mnoštva parcijalnih

I

z prihoda od naknada za Općekorisnu funkciju šuma, koja je odlukom Vlade ove godine prepolovljena, financira se i znanstveno-istraživački rad Šumarskog fakulteta i Šumarskog instituta.

“Kako će se to dalje raspodjeljivati, mi ne znamo”, kaže prof. dr. Željko Španjol iz Zavoda za ekologiju i uzgajanje šuma

Protupožarne mjere Požari na našim prostorima donose najviše štete. U svijetu se tolerira izgorjelih 10 hektara po požaru, a kod nas je ta šteta u nekim godinama bila čak i deseterostruko veća!

Globalnim zagrijavanjem rizici požara se povećavaju. Koja su rješenja? “Rješenja su, gledano biološko-ekološki, što manje kultura četinjača koje su jače gorivi materijal. Pravilna rješenja su mješovite kulture i to po mogućnosti s autohtonim listačama. Ako se već dižu monokulture, da li zbog biomase kao tzv. energetske šume, onda bi bilo idealno na tim područjima raditi vatrozaštitne pojaseve od vrsta koje mogu zaustaviti vatru.

Kod postojećih kultura pak jedine su mjere uzgojni zahvati – čišćenje, njega, prorjeđivanje...”, pojašnjava prof. dr. Željko Španjol, koji je doktorirao uprav na tematici šumskih požara. Kao problem spominje nasade borovih šuma na kršu, koji nemaju ekonomski značaj za drvoprerađivačku industriju. Vrijednost im je jedino estetske prirode, pa se u njima ne provode uzgojne mjere u dovoljnoj mjeri, te time predstavljaju veliku opasnost za nastanak požara.

12 | ožujak 2012. | zelenimagazin

Šumarskog fakulteta u Zagrebu, koji ističe da šumarska djelatnost treba istraživanja i mora se bazirati na novim spoznajama, jer je šuma najsloženiji kopneni ekosustav na Zemlji, s općekorisnim funkcijama za društvo, što se vidi iz utjecaja šuma na vodu, klimu i tlo. Šumom nije jednostavno gospodariti, pogotovo u zemljama gdje se šume nastale na prirodan način prirodno i obnavljaju te podmlađuju, što je zahtjevan i skup postupak. S druge strane, postoje plantažne kulture, na čemu se bazira šumarstvo Srednje, pa i Zapadne Europe, a takav intenzivan način gospodarenja šumama prof. Španjol uspoređuje s ratarskim kulturama, gdje se svake godine događaju identične stvari, dok su prirodne šume, kakve prevladavaju u Hrvatskoj, promjenjiv sustav. ŠUMARI NUŽNI U ZAŠTITI Primjer koji pokazuje kakvi se problemi mogu dogoditi u promjenljivim šumskim sustavima je kompleks gospodarskih šuma koji je iz nadležnosti senjske uprave Hrvatskih šuma preuzeo Nacionalni park Sjeverni Velebit. Nacionalni parkovi šume ne održavaju kao što to rade Hrvatske šume, u njima se drva ne sijeku i ne prorjeđuju, već se šumu ostavlja da živi svojim životom. No, nakon što se ta šuma deset-

ljeće nije dirala, pojavili su se problemi sa štetnicima. Prof. Španjol, koji je sam prošao većinu šuma u Hrvatskoj, ističe da šuma koja se ne dira neće nestati, ali je u njoj

ŠUMARSTVO I ZAŠTITA PRIRODE MORAJU NAĆI KVALITETNIJE MODELE ŠUMARE NE BI TREBALO ISKLJUČITI IZ ZAŠTITE primjetno prorjeđivanje, sušenje i truljenje stabala zbog bolesti, a na nekim područjima nadiru i druge vrste, poput bukve koja je agresivnija i ekološki fleksibilnija, pa potisne jelu.

“Plitvice su, kada sam došao na Fakultet 1987., imale 15.000 hektara, a sada imaju 30.000 hektara površine ine jer su uzeli gospodarske šume me kojima se gotovo tri stoljeća ljeća vrlo kvalitetno gospodadarilo. Zadnjim proširenjem njem uzeli su Šumariji Korenica enica gospodarske šume koje je se sada suše”, kaže prof. Španjol i ističe da šumarstvo i zaštita prirode moraju u naći puno kvalitetniji

Prof. dr. sc. ŽELJKO ŠPANJOL Zavod za ekologiju i uzgajanje šuma Šumarskog fakulteta u Zagrebu

model. Šumare ne bi trebalo isključiti iz područja zaštite prirode, naglašava on.

Ulogu čovjeka u upravljanju šuma prof. Španjol uspoređuje s upravljanjem divljači.

Naime, Europa u prirodi ima vrlo malo predatora, a neke zemlje uopće nemaju velikih predatora. Da nema čovjeka i odstrela, ne bi bilo regulacije i divljač bi se, pogoto-

ŠUMA JE NAJSLOŽENIJI KOPNENI EKOSUSTAV NA ZEMLJI, S OPĆEKORISNIM FUNKCIJAMA ZA DRUŠTVO, ŠTO SE VIDI IZ UTJECAJA NA VODU, KLIMU I TLO vo papkari, razvijala nesmetano nauštrb vegetacije. “Čovjek je dio ekosustava i ako igdje treba biti upleten u njegovo funkcioniranje, onda je to ovaj naš dio Europe koji je cijeli antropogeniziran. Europa je pregusta, prenaseljena i premali su to prostori”, objašnjava.

POTICAJI ZA “ENERGETSKE ŠUME” Tema uzgoja biomase predmetom je brojnih istraživanja. Hrvatska ima 95 posto prirodnih šuma pa je već u startu dijelom hendikepirana za proizvodnju biomase, koja se u zapadnim zemljama uzgaja na plantažni način. Naša konfiguracija tih prirodnih šuma, pogotovo u prebornoj šumi u brdsko-planinskim predjelima, otvara pi-

tanje visokih troškova transporta biomase, dok je u nizinskim područjima taj problem osjetno manji. Što se tiče šumskih površina, raspložive su samo one neproduktivne na kršu ili površine uz bolja tla za topole i vrbe uz rijeke. No, ako se u proizvodnju biomase uključe neproduktivna, bonitetno loša staništa za poljoprivredu, dobivaju se stotine tisuća hektara površine. Europska unija čak financijski potiče podizanje takvih nasada za “energetske šume”.

No, to je stvar nacionalne strategije, a prof. Španjol o tome kaže: “Hrvatska nema ni strategiju razvoja, a parcijalnih strategija ima mnoštvo. Samo poljoprivreda ima tri-četiri strategije koje sam vidio, kako koji ministar dođe. Ne znam postoji li ijedna zemlja koja svoju strategiju rješava parcijalno”, odgovara prof. Španjol.

Važnost uloge strateškog pristupa razvoju prof. Španjol ilustrirao je zanimljivom analogijom: “Ja to vidim ovako: dođete na

startnu poziciju atletske staze, startni pištolj opali, a vi pitate trčim li na sto metara ili maraton? Ne znate za što ste se pripremili! Usain Bolt bi na 500-600 metara teško uopće prošao kvalifikacije, ali je na 100-200 prvi na svijetu. To je strategija. On sebe trenira na kratke staze i ne pada mu na pamet šprintati na 1500 metara.” (G. Š.)

TRŽIŠTE ŠUMSKOG ZEMLJIŠTA

Cijene od dva do pet eura, u Slavoniji i jeftinije Šumsko zemljište u Hrvatskoj sigurno nije najtraženija vrsta nekretnine, ali ipak se može naći u ponudi. Jasminka Biliškov, dopredsjednica Udruženja poslovanja nekretninama pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, u praksi je imala više primjera kupoprodaje šumskog zemljišta na Braču, na Kozjaku i na obroncima Biokova. Sve su to bila zemljišta privatnih vlasnika, površine između 5000 i 10.000 četvornih metara.

Cijene se u Dalmaciji kreću od tri do petšest eura, a u rijetkim slučajevima dostignu i 10 eura po četvornome metru. Prednošću

se uglavnom smatra pogled na more, što upućuje na zaključak da motiv kupnje često nije šuma, nego prenamjena zemljišta u građevinsko. Cijene su, prema iskustvu Jasminke Biliškov, zadnjih godina ostale stabilne, čak su i porasle za šumska zemljišta s pogledom na more. Letimičan pogled na oglasnike to također potvrđuje. Tako se, na primjer, šuma u općini Vodnjan, s pogledom na Brijune, površine 4860 četvornih metara, nudi za 22.000 eura (4,5 eura po kvadratu). Šuma u okolici Severina na Kupi, površine 6672 četvorna metra, prodaje se za

21.500 eura (3,2 eura po kvadratu), 46.792 četvorna metra šume u okolici Bosiljeva nudi se za 2,5 eura po kvadratu (115.000 eura), a šuma u blizini Lukovdola na 5812 četvornih metara po dva eura kvadrat.

U Slavoniji, sudeći prema oglasima, cijena šume pada: za šumsko zemljište u blizini glavne ceste Podgorač-Našice, površine 161.430 četvornih metara s približno 7000 prostornih metara drva (uglavnom hrast, grab i bukva) vlasnik je prošlog ljeta tražio 450.000 eura, a sada bi se zadovoljio i sa 350.000. (D. Ž.)

zelenimagazin | ožujak 2012. | 13

EKOPOLITIKA I GOSPODARSTVO

POGLED IZVANA piše: Ray Fletcher [fletcher@privredni.hr] > publicist i analitičar, stalni suradnik Privrednog vjesnika i Zelenog magazina

Pazi da ne budeš iznenađen...

Svijest o važnosti prilagodbe klimatskim promjenama u Velikoj Britaniji razvijena je kod onih koji - donose odluke. Je li tako i u Hrvatskoj?

U

sjećanju, pomalo zasjenjenom s mojih gotovo 70 ljeta, ponešto alkohola i duhana, još čuvam prva dva stiha pjesme koju mi je običavala pjevati baka: Ako odeš u šumu danas Bit ćeš jako iznenađen.

Iako možda iz nekih drugih razloga, ovi mi stihovi i danas zvuče istinito. Evo činjenica koje to objašnjavaju: u Velikoj Britaniji samo 28 posto šumskog zemljišta pripada državi; ostatak je ili u privatnom ili u vlasništvu trustova (The National Trust je dobar primjer). Sva tri dionika imaju zakonsku obvezu učinkovito “voditi” šumska područja.

Očuvanje i zaštita odnose se na: šumska staništa, opskrbu drvnom građom, industrijsku preradu te rekreaciju i lokalne zajednice. ŠUMSKA STANIŠTA Iznenađujuće za Veliku Britaniju, ali na fiziologiju drveća i šumsku ekologiju sve više utječe suša, a predviđanja vezana uz klimatske promjene govore da će taj utjecaj biti sve veći. S gospodarskoga gledišta, smanjit će se produktivnost i ulaganja vezana uz drvnu građu, i to do 2050. na jugoistoku Engleske do 17 posto, a 16 posto u Walesu i 14 posto u sjevernoj Škotskoj. Do 2080. procjenjuje se pad dobiti zbog suše do 19 posto na jugoistoku Engleske, 18 posto u Walesu i 15 posto u sjevernoj Škotskoj. Šumska staništa trpjet će zbog tempe14 | ožujak 2012. | zelenimagazin

raturnih promjena i relativne vlažnosti, što bi izravno moglo utjecati na štetočine i patogene organizme, odnosno pogoršati njihove štetne posljedice.

OPSKRBA DRVNOM GRAĐOM Proizvodnja je 2009. u Velikoj Britaniji iznosila 8,5 milijuna sirove drvne građe; uvoz je te godine iznosio 39,5 milijuna, a izvezeno je 4,2 milijuna prostornih metara drva. Na drvo je otpala oko polovica od 5 milijuna tona biomase koja se koristila za proizvodnju energije u 2010. godini. Tu je i bruto dodana vrijednost za šumarstvo i primarnu preradu drva. Bilo kakve ozbiljnije promjene opsega proizvodnje imat će značajan učinak od niskih (1-9 milijuna funti godišnje) do srednjih (10-99 milijuna funti godišnje) u svim kategorijama. Ne udovolji li se zahtjevima prilagodbe klimatskim promjenama, mogući su gubici od oko 5,7 milijuna funti u 2050ima, a 2080-ih i do 1,5 milijardi funti. To je gubitak ogromne količine novca.

Te će procjene utjecati na drvnu industriju da se prilagodi i ublaži probleme s kojima je suočena. Dosad je postignut zadovoljavajući napredak te se i dalje provode istraživanja u skladu s napucima iz šumarskog sektora.

REKREACIJA I LOKALNA ZAJEDNICA Teško je, ali ne i nemoguće vrednovati šume s obzirom na njihovo značenje za

zajednicu. Poznato je da šume u Velikoj Britaniji godišnje privlače oko 263 milijuna posjetitelja, donoseći otprilike 390 milijuna funti prihoda; vrijednost za krajolik procjenjuje se na 150 milijuna funti, na 380 milijuna funti godišnje pak bioraznolikost.

U šumarskom sektoru postoji razvijena svijest o potencijalnim klimatskim rizicima i potrebi prilagodbe. Povjerenstvo za šume provelo je brojne važne projekte u svrhu jačanja kapaciteta prilagodbe. No, najvažnije od svega, svijest o tome koliko je važna problematika klimatskih promjena razvijena je kod onih koji - donose odluke. Je li tako i u Hrvatskoj?

Hrvatska nije Velika Britanija, ali bi mogla (ili će) biti suočena s istim problemima. Zbog porasta temperatura, nedostatka kiša i isušivanja tla u idućim će se desetljećima povećati rizik od velikih šumskih požara. Ti požari mogu ugroziti drvnu industriju, ali i staništa divljači, mogućnosti za rekreaciju. Stoga je u hrvatskom šumarskom sektoru i drvnoj industriji potreban visok stupanj prilagodbe i zaštite. Prepoznavanje financijskih vrijednosti šuma (kao što je gore navedeno) spasonosno je, jer svakome postaju očiti troškovi nedjelovanja.

Stoga – ako ideš u šumu danas – pobrini se da ne bude velikih iznenađenja, i da ono što nađeš bude izvrsnog zdravlja.

INTERVJU

IVAN PAVELIĆ novi predsjednik Uprave Hrvatskih šuma

RAZGOVARAO Goran Šikić sikic@privredni.hr SNIMIO Christian David Gadler gadler@privredni.hr

N

a čelu državne tvrtke koja gospodari sa dva milijuna hektara hrvatskih šuma, nacionalnim resursom čija se vrijednost procjenjuje na više od 50 milijarda eura, odnedavno je magistar informatičkih znanosti Ivan Pavelić. S menadžerskim iskustvom koje je stekao u Helios grupi, te kao predavač na Visokoj poslovnoj školi Libertas, Pavelić se našao u vrućoj fotelji predsjednika Uprave Hrvatskih šuma, koje su se proteklih godina u javnosti spominjale više zbog afera nego zbog zanimanja za to u kakvom su stanju same šume... Što biste vi rekli o tome u kakvom su stanju hrvatske šume? Šume su u izvrsnom stanju.

Time se često hvalimo, no i naš je način gospodarenja, kojim uspijevamo očuvati prirodno življenje šume, vrlo skup. Mi šume, naime, iskorištavamo ekstenzivno. Što to znači? Kad ulazimo u određeni odjeljak, označavamo samo drveće koje je doživjelo zrelu dob i koje treba biti uklonjeno kako bi šuma „prodisala“. Šuma koja se ne čisti i u kojoj ne dolazi svjetlost do svakog drveta ima puno manji prinos, stoga ekstenzivno iskorištavanje omogućuje da šuma daje puno veći prinos.

16 | ožujak 2012. | zelenimagazin

Već iduće godine proizvodit ćemo milijun tona biomase Skupo ekstenzivno gospodarenje čuva prirodnost naših šuma. Iako i za intenzivno iskorištavanje imamo vrlo velike površine i dobre uvjete, taj udio tek se počinje povećavati To iziskuje i puno veće troškove nego u zemljama koje šume uzgajaju i iskorištavaju na intenzivan način?

Apsolutno, to je i razlog zašto u Hrvatskoj postoji naknada za opće korisnu funkciju šuma (OKFŠ) koju plaćaju sve tvrtke.

Biološka šuma ima svoja pravila, i mi gospodarimo u skladu s njima, sukladno struci i Zakonu o šumama. U malom segmentu imamo i intenzivno iskorištavanje - dio nasada smo umjetno postavili i iskorištavamo ga po principu čiste sječe.

To je manje kvalitetno drvo koje ima kraću ophodnju, odnosno kraći vijek dozrijevanja ili starenja, te se pretežno koristi za celulozu ili biomasu.

Biomasa je posljednjih godina tema o kojoj se puno razgovara?

Tako je, i mi smo u tom segmentu poduzeli određene korake. Radimo na tome da povećamo kapacitete biomase, jer je ona obnovljiv izvor energije, poput solarne energije ili vjetroelektrana. Samom činjenicom što ponovno raste drvo je obnovljiv izvor. I ekološki prihvatljiv kao goruća tvar jer puno manje zagađuje okoliš nego ugljen ili plin...

Koliki će biti udio intenzivnog iskorištavanja u ukupnom udjelu šuma? O kojim je površinama riječ?

Iako imamo za to vrlo velike površine, u ovom trenutku realiziran je relativno zanemariv udjel, biomasa je postala zanimljiva tek unatrag dvije-tri godine, i njezina se prava realizacija tek očekuje. Ove godine potrudit ćemo se zasaditi jednu veliku površinu, no ograničeni smo vremenom, to je zbog sadnog materijala i velika investicija, koju si ove godine teško možemo priuštiti.

No definitivno razmišljamo o povećanju kapaciteta.

BIOMASU UGLAVNOM IZVOZIMO, NAJVIŠE U ITALIJU I SLOVENIJU. DOMAĆA POTRAŽNJA MANJA JE OD 100.000 TONA U ODNOSU NA 400.000 KOLIKO SE SADA PROIZVODI U ovom trenutku biomasu uglavnom izvozimo, najviše u Italiju i Sloveniju. U Hrvatskoj imamo potražnju za manje od 100.000 tona u odnosu na 400.000 tona, koliko možemo proizvesti. Postoji grupacija naših poduzeća s kojima smo potpisali ugovor za dostavu potrebnih količina u idućih 15 godina, no dobar dio njih neće stići zadovoljiti zahtjeve ugovora. U Hrvatskim šumama imamo dva postrojenja u kojima

proizvodimo toplinsku energiju, a planiramo i izgradnju kogeneracijskih energana, za koje ćemo tražiti partnere u zemlji i inozemstvu.

Idućih godina biomasa bi se koristila za dvije osnovne djelatnosti – proizvodnju električne energije u energanama i proizvodnju peleta, drvenih štapića za gorivo. Ako razmišljamo o grijanju javnih ustanova, škola i bolnica, tu je moguće zatvoriti krug koji kreće s proizvodnjom biomase i peleta, a završava s korisnicima u Hrvatskoj. To može biti vrlo zanimljiv projekt. U brojkama, ove godine očekujemo proizvesti 600.000 tona, a sljedeće godine milijun tona biomase. Možda će biti viška u početnim godinama, ali će kasnije ta potražnja jako rasti.

Nedavno je smanjena naknada za općekorisnu funkciju šuma. Koliko će to utjecati na vaše poslovanje?

Radi se o oko 150 milijuna kuna, koliko će Hrvatske šume manje uprihoditi zbog smanjenja naknada. Za 2011. dobit će nam biti oko pet milijuna kuna, pa bismo uz postupno isto poslovanje bili već sada u minusu oko 145 milijuna kuna. U Hrvatskim šumama je u studenome prošle godine potpisan i kolektivni ugovor, prema kojem će troškovi vezani uz povećanje naknada radnicima biti veći 65 milijuna kuna u zelenimagazin | ožujak 2012. | 17

INTERVJU odnosu prema 2011. godini. Tako smo ovu godinu započeli s procijenjenih 200 milijuna kuna gubitka, i moramo naći način kako ostvariti dodatne prihode ili uštede.

Na koji način planirate nadoknaditi taj minus?

Efikasnost poslovanja može se očitovati dvojako – kroz smanjenje troškova ili povećanje prihoda. A optimalno rješenje podrazumijeva jedno i drugo. Nije svijet ni crn ni bijel. S jedne strane, mi smo državno poduzeće koje ima značajnu ulogu u pogledu investiranja, s druge moramo biti odgovorni i socijalno osjetljivi. Koliko je to u našoj mogućnosti, moramo proširiti investiranje kako bismo pokrenuli ekonomiju, jer kao što često ponavljaju ekonomisti,

CIJENA TRUPACA U HRVATSKOJ JE NIŽA NEGO U SVIM OSTALIM ZEMLJAMA U OKRUŽJU, PA IH NA LICITACIJAMA KUPUJU ČAK I TVRTKE IZ BiH samo investicije mogu izvući zemlju iz krize. Dakle, Hrvatske šume ne bi trebale biti poduzeće koje samo štedi, jer bismo tako umanjili investicije. S obzirom na minus s kojim smo ušli u ovu godinu, te investicije moraju biti brze. A u šumarstvu je sve relativno sporo. Jedna od bržih investicija je biomasa, iako za nju treba minimalno dvije ili tri godine jer drvo ne možete nagovoriti da brže raste... U tom segmentu je, dakle, teško govoriti o nekoj bržoj zaradi.

No, ušteda mora biti. Nećemo štedjeti na investicijama, ali ćemo štedjeti na troškovima. Ako imamo zadovoljnog radnika, onda

je to investicija, a ako ga samo plaćamo zato da bi on bio namješten, onda je to trošak. Ne mislimo da je rješenje otpuštanje zaposlenika, ali ako se pokaže da u našem tehnološkom procesu možemo definirati drukčije modele i načine funkcioniranja koji zahtijevaju manje rada, a bez velikih investicija u strojeve, moguć je višak radnika. Ili ćemo, s druge strane, uz povećanje aktivnosti, te radnike zaposliti.

Na koji bi se način onda mogla povećati prihodovna strana?

Važno je naglasiti da nećemo ići u sječu šuma više nego što dopušta etat (godišnja količina drvne mase koju je dopušteno iskorištavati u gospodarske svrhe, op. red.).

Oko etata postoji usklađenost na godišnjoj razini između Šumarskog fakulteta, Instituta, te inženjera koji štite šumarsku djelatnost i rade u Hrvatskim šumama. To sigurno nećemo prelaziti. Šuma ima svoja pravila, njome možemo gospodariti ekonomski isplativo s jedne strane, te ekološki i socijalno isplativo s druge strane. Mi se s razlogom dičimo našim šumama, one su među najljepšim i najprirodnijim u ovom dijelu Europe.

Za naše šumarstvo, i sve naše šume, jako je bitan FSC certifikat, koji potvrđuje da Hrvatske šume gospodare u skladu s ekološki, socijalno i ekonomski prihvatljivim kriterijima. On vrijedi za sve naše šume, i obuhvaća kompletan sustav gospodarenja šumama u vlasništvu Republike Hrvatske, što znači da nam prioritet nije novac nego šuma. To uključuje, primjerice, ostavljanje određene količine srušenog drveća u šumi kako bi ptice mogle graditi gnijezda u dupljama, to je i dobar odnos prema parkovima prirode, prema životinjama... FSC certifikat trebao bi nam pojednostaviti i

Najavili ste kao cilj povećanje proizvodnje jer postoji potražnja?

Da, potražnja je velika, no tu je i pitanje kapaciteta. Recimo, kapaciteti pilana u Hrvatskoj su dva do tri puta veći od naših kapaciteta proizvodnje drveta. U Austriji i u nekim drugim zemljama to je drukčije organizirano, a moglo bi se primijeniti i u Hrvatskoj. Trebali bismo imati četiri-pet

stoga ćemo pokušat taj posao ponovno pokrenuti i komercijalizirati. Ako sami to nećemo moći raditi, dat ćemo nekome na upravljanje. Svaka od naših 168 šumarija imala je svoje rasadničarstvo, a kako planirana centralizacija nije do kraja provedena, nastao je vakuum i sada imamo dva ili tri veća rasadnika na nivou šumarija koji zadovoljavaju samo svoje, lokalne potrebe. Ne nađe li se drugo rješenje, Piket nam se isplati dati na upravljanje. Recimo, našim konkurentima koji su se u međuvremenu razvili. Možda je čak bolje tu tehnologiju, kako ne bi zastarjela, dati njima na upravljanje kroz koncesije, najam ili neki drugi oblik suradnje. Treće poduzeće - Ambalaža u Lanišću u Istri – osnovano je da zadrži lo-

kalno stanovništvo. U postrojenju za proizvodnju ambalaže otvorili smo radna mjesta za ljude iz nekoliko okolnih manjih sela i zaselaka. Taj je projekt bio više socijalnog karaktera, ali nema razloga da ne postane i ekonomskog, moramo još sjesti s lokalnom upravom i naći zajedničko rješenje. U vlasništvu imamo više kamenoloma, no samo su neki aktivni. Kao zasebno poduzeće izdvojen je Kamenolom Krašić d.o.o. Znamo li gospodariti kamenolomima, tek ćemo vidjeti. Šljunak nam treba za ceste kad uđemo u neki odsjek koji iskorištavamo, a problem prijevoza mislimo riješiti kompenziranjem kamena iz jednog kraja za šljunak iz drugog. Vjerujem da naša poduzeća kćeri mogu biti profitabilna.

međunarodnu suradnju na projektu Natura 2000, u kojem ćemo sudjelovati ulaskom u EU.

Planovi za poduzeća kćeri Imate li posebne planove kad je riječ o upravljanju kćerinskim poduzećima Hrvatskih šuma? Jesu li ona profitabilna?

Hrvatske šume imaju šest poduzeća kćeri. Jedno od njih je HŠ Consult d.o.o., kompanija koja je osnovana radi zadovoljavanja raznih kriterija pri dobivanju FSC certifikata. Potom, tu je rasadnik Piket d.o.o. u Zadru, koji je jedan od najbolje organiziranih u ovom dijelu Europe, ako ne i u Europi. Taj je rasadnik bio velika investicija, ostvarena kreditom Svjetske banke, a radi se o vrlo visokoj tehnologiji rasadništva, pokrenutoj 2003. s idejom da pokriva ukupne potrebe Hrvatskih šuma, ali i potrebe poljoprivrede i povrtlarstva. U tom smjeru to nikada nije zaživjelo, 18 | ožujak 2012. | zelenimagazin

Što znači FSC certifikat FSC (Forest Stewardship Council) certifikat predstavlja ekološki i društveno prihvatljiv način gospodarenja šumama i dobrovoljno se primjenjuje u razvijenim zemljama svijeta. Više od dva milijuna hektara certificiranih šuma svrstava naš među deset najvećih certifikata u svijetu, uz Kanadu, Rusiju, Švedsku i SAD. Hrvatske šume imaju FSC certifikat za sve šume kojima gospodare, a to znači da taj certifikat nasljeđuju i svi koji od njih kupuju drvo.

To ima široke implikacije za gospodarstvo, pojašnjava predsjednik Uprave Hrvatskih šuma Ivan Pavelić: “Proizvođač mora, dakako, zadovoljiti neke standarde, primjerice u proizvodnji namještaja, ali oni su puno manji od onih u uzgoju i održavanju. Zato svatko tko kupi od nas deblo, može izvoziti kamo god hoće u svijetu, bez ograničenja. To je kao licenca za izvoz, i dozvola za uvoz s druge strane.”

Certifikat nije lako dobiti, potrebno je zadovoljiti mnoštvo kriterija, ali ga je lako izgubiti.

Dovoljno je, primjerice, kupovati jeftinija zaštitna sredstva koja nisu ekološki prihvatljiva, ili pak početi intenzivno iskorištavati neke dijelove naših dobrih šuma, kao što je Spačva.

Kontrole su česte i nenajavljene, a kontrolira se sve, uključujući staništa ptica, životinja, drveća, gljiva... pilana kapacitiranih da ispile našu kompletnu proizvodnju, potom one koje bi pilile za potrebe idućeg klijenta, a taj idući klijent bi trebao biti neki drugi stupanj proizvodnje, primjerice za parkete ili neku drugu dodanu vrijednost... Tada bi pilane bile iskorištene 100 posto. U ovom trenutku nažalost nemamo toliko drveta. Postoji i mogućnost uvoza, ali trupci su u našoj okolini skuplji nego u Hrvatskoj. Mi imamo najniže cijene trupaca u okružju, pa kad objavimo međunarodnu licitaciju, događa se da ih kupuju čak neke tvrtke iz Bosne i Hercegovine, iako su tamo rad i materijal jeftiniji.

Hoćete li dizati cijene?

To je vrlo osjetljivo pitanje, i to prvo moramo dogovoriti s drvoprerađivačkom industrijom. Ako mi dignemo cijene 10 posto, oni imaju 10 posto veće troškove, i tvrde da tada ne mogu biti konkurentni u inozemstvu. Međutim, smatram da bismo dizanjem cijene napravili uslugu drvoprerađivačkoj industriji. Kad 1. srpnja 2013. uđemo u EU, drvnoprerađivačka industrija, koja je sad znatnim dijelom izvozna djelatnost, prestaje to biti. Ako njemački kupac dođe u Hrvatsku i po sadašnjoj cijeni kupi naš proizvod, bez carine i bilo kakvih ograničenja, što će kupiti naša industrija?

Zato bismo se morali dogovoriti oko pri-

POJAVILE SU SE TVRTKE KOJE UPRAVLJAJU PRIVATNIM ŠUMAMA, ALI SVAKA NAS KONKURENCIJA ČINI BOLJIMA, I VRIJEME ĆE POKAZATI JE LI TO U REDU ILI NIJE lagođavanja europskim cijenama u nekom razdoblju, a to je godina i tri mjeseca, dakle nema više puno vremena. Ako se drvoprerađivači ne uspiju prilagoditi, mislim da će imati puno problema. O tome treba razmišljati i razgovarati...

Kako god okrenuli, sav novac koji ostvare Hrvatske šume završava u državi. Iz moje perspektive, mi se ne moramo baviti socijalnim elementima, nego država, jer mi ćemo njoj dati sav profit, a ona neka to daje dalje kroz subvencije, primjerice proizvođačima finalnog drvnog proizvoda. To treba biti politika države, a ne naša politika. Mislim da je zdrav pristup da cijene dignemo na ekonomsku razinu, a ekstraprofite koje dajemo kroz poreze i dividende neka država kroz subvencije daje kome je već potrebno.

Postoje neka mišljenja da će Hrvatske šume ići u davanje koncesija?

Ne. Mi smo ustvari koncesionari, kojima je

država dala šume na gospodarenje, i kako bismo ih mi davali dalje u potkoncesiju?

Tako bismo izgubili našu djelatnost! S druge strane, tko bolje zna upravljati šumama od nas? Istina, pojavile su se tvrtke koje upravljaju privatnim šumama, ali to je stvar konkurencije, i vrijeme će pokazati je li to u redu ili nije. Nemam ništa protiv konurencije, svaka nas konkurencija čini boljima.

Hrvatske šume su velika tvrtka sa devet tisuća zaposlenih, a u svom sastavu imate i tvrtke kćeri...

Nova uprava je ovdje tek mjesec dana, i premda smo dosta toga pohvatali, još nas iznenadi čega smo sve vlasnici. Primjerice, nedavno nas je voditelj podružnice u Splitu pitao hoćemo li i dalje koristiti ona tri broda koja smo koristili za protupožarnu zaštitu... Nisam ni znao da imamo brodove, kamoli hoćemo li ih prodavati.

Imamo ribnjake, kamenolome, popratne djelatnosti koje su dijelom logične, dok za neke, poput ribnjaka, mislim da nisu.

Vjerujem da ćemo vrlo brzo naći zajedničko rješenje s Ministarstvom poljoprivrede, pa da oni koji upravljaju ribnjacima dobiju koncesiju, ili najam, ili ih ponudimo nekome tko će o tome bolje skrbiti. Mi se znamo brinuti o šumama, i to nam je primarna djelatnost. zelenimagazin | ožujak 2012. | 19

BRIGA ZA OKOLIŠ

Prekomjerna onečišćenja na 17 od 139 mjerne postaje

Kakav zrak udišemo Čak 75 posto svih prekoračenja graničnih vrijednosti odnosi se na pet onečišćujućih tvari: ozon (O3), dušikov dioksid (NO2), sumporov dioksid (SO2), sumporov vodik (H2S) i lebdeće čestice PIŠE Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

U

krajinski Černobil najčešće je spominjan grad kada se govori o zagađenim mjestima na svijetu, koja ugrožavaju ljudsko zdravlje. Međutim, mnogo je regija čije stanovništvo ne truje radijacija koja je nes(p)retno procurila iz nuklearne elektrane, kao u Černobilu, već razne industrijske grane i promet.

Tako se među najzagađenijim gradovima nalazi Linfen, grad u kineskoj provinciji Shanxi, čiji stanovnici sve više obolijevaju jer udišu zrak pun ugljena. Zrak u gradu Kabweu u Zambiji pun je olova, a ruski Dzeržinsk kemijskog otpada. Voda u gradu

20 | ožujak 2012. | zelenimagazin

Vapiju u Indiji sadržava daleko više žive nego što je to dopušteno, a peruanski grad La Oroyu, osim olova, onečišćuju bakar, cink i sumporov dioksid.

Na europskome tlu najonečišćeniji zrak udišu građani Düsseldorfa, Milana, Rima te skorašnjeg domaćina Olimpijskih igara Londona. S druge strane, najčistiji veliki europski grad je Berlin.

U Hrvatskoj se kvaliteta zraka, koji najviše onečišćuje energetski sektor (termoelektrane i rafinerije) te promet, mjeri na ukupno 139 mjerne postaje.

Prema rezultatima mjerenja za 2010. godinu, koje Agencija za zaštitu okoliša objavljuje u Godišnjem izvješću o praćenju kakvoće zraka na području Hrvatske, na njih 17 utvrđena je koncentracija oneči-

šćujućih tvari koje su prelazile tolerantne vrijednosti (TV), te je okolni zrak bio III. kategorije, tj. prekomjerno onečišćen. K

OSIM U NASELJENIM PODRUČJIMA I INDUSTRIJSKIM SREDINAMA, STANJE KAKVOĆE ZRAKA JE ZADOVOLJAVAJUĆE I NAJVEĆIM JE DIJELOM PRVE KATEGORIJE tomu, u pojedinim urbanim područjima utvrđena je II. kategorija (umjereno onečišćen zrak).

jedna u Zagrebu.

Prekoračenje granične vrijednosti amonijaka (NH3) zabilježeno je na jednoj postaji u Kutini, povišene koncentracije ukupne taložne tvari u blizini kamenoloma Sv. Nikola, te talija na postajama kod Potpićana u Istarskoj županiji. Čak 75 posto svih prekoračenja graničnih i tolerantnih vrijednosti odnosi se na pet

PONOVNIM PUŠTANJEM U RAD RAFINERIJE NAFTE U BOSANSKOM BRODU NA PODRUČJU SLAVONSKOG BRODA ZABILJEŽENI SU NEUGODNI MIRISI I POGORŠANJE KAKVOĆE ZRAKA onečišćujućih tvari. To su lebdeće čestice promjera manjeg od 10 mikrometara, ozon, dušikov dioksid (NO2), sumporov dioksid (SO2) i sumporov vodik (H2S), koji je specifičan problem jer je do prekoračenja njegovih tolerantnih vrijednosti došlo na pet postaja, od čega su dvije u Sisku i na području Rijeke te jedna u Slavonskom Brodu. „Ovo onečišćenje vezano je uz

SUMPOROVODIK KAO POSEBAN PROBLEM Branka Ilakovac, voditeljica Odnosa s javnošću Agencije za zaštitu okoliša, kaže kako je, osim u naseljenim područjima i industrijskim sredinama, stanje kakvoće zraka zadovoljavajuće i najvećim dijelom I. kategorije.

Sudeći pak po onečišćujućim tvarima čije su koncentracije tijekom 2010. prešle tolerantne vrijednosti, očito je da se javljaju specifični problemi kakvoće onečišćenja kao i u prethodnim godinama. Tako su prekoračenja tolerantne vrijednosti koncentracije lebdećih čestica promjera manjeg od 10 mikrometara (μm) zabilježene na gradskim postajama u blizini prometnica (Zagreb), od kojih se neke nalaze i u blizini industrije (Sisak) te na odlagalištu otpada Viškovo u Primorskogoranskoj županiji.

Prekoračenja tolerantnih vrijednosti za ozon (O3) zabilježena su na tri mjerne postaje, od čega su dvije u Primorsko-goranskoj županiji, a

industrijska postrojenja i odlaganje otpada“, ističe Ilakovac.

OSMEROSTRUKO PREKORAČENJE Ponovnim puštanjem u rad rafinerije nafte u Bosanskom Brodu na području Slavonskog Broda zabilježeni su neugodni mirisi i pogoršanje kakvoće zraka. Stoga je Vlada u suradnji s Brodsko-posavskom županijom u Slavonskom Brodu postavila mjernu postaju za trajno praćenje kakvoće zraka. „A prema Izvješću, granične vrijednosti sumporovodika tu su prekoračene osam puta u 2010. godini“, ističe B. Ilakovac.

Radi poboljšanja kakvoće zraka zadnjih je godina donesen niz propisa. „Oni, među ostalim, uključuju mjere koje propisuju ocjenu stanja kakvoće zraka i razgraničenje teritorija prema razini onečišćenosti.

Zatim, mjere koje su propisane sanacijskim programima za područja u kojima je prekoračena tolerantna vrijednost, kao i mjere plinofikacije u gradovima sjeverne Hrvatske i priključivanje na toplifikacijsku mrežu“, napominje Ilakovac dodajući kako je na ublažavanje štetnih utjecaja prometa na kakvoću zraka do sada utjecao razvoj javnog prijevoza u velikim gradovima, zabrana prodaje benzina s olovom te, među ostalim, uvođenje goriva s nižim sadržajem sumpora.

Svi podaci još ne stižu u

bazu

Agencija za zaštitu okoliša razvila je bazu Podaci o kak voći zraka iz lokalnih mreža u sklopu koje se nalaze informacije o prekoračenju krit ičnih razina. U toj bazi se kontinuirano prikupljaju izmjerene satne vrijednosti kakvoće zraka s automatskih mjernih postaja državn e i lokalne mreže. Premda je ta baza razvijena početkom 2009. godine, napom inju u Agenciji, do danas je u nju spojeno devet gradskih postaja državne mreže , bez 12 pozadinskih postaja koje su još u pokusnom radu, i svega sedam od uku pno 28 automatskih mjernih postaja iz lokalnih mreža.

S obzirom na to da je Zakono m o zaštiti zraka i Pravilniko m o praćenju kakvoće zraka propisano da vlasnik ili korisnik automatske postaje mora osigurati kontinuirani prijenos izmjerenih pod ataka u informacijski sustav kakvoće zraka, AZO je u protekle tri godine uputio niz službenih dopisa i poziva na adrese lokalnih vlasti kako bi se osigurao kontinu irani prijenos izmjerenih pod ataka u Informacijski sustav kakvoće zraka.

BRIGA ZA OKOLIŠ

Trgovanje emisijama stakleničkih plinova

Žurimo u sustav koji Nikome još nije jasno kako će se u praksi provoditi EU ETS. U Europi PIŠE Drago Živković zivkovic@privredni.hr

Č

lanstvo u Europskoj uniji Hrvatskoj donosi niz novih obveza, vrijeme za pripremu polako istječe, a jedna od najzahtjevnijih obveza, koja uključuje i znatna ulaganja, praćenje je i trgovanje emisijama stakleničkih plinova na razini EU-a. Obveznici praćenja određeni su uredbom Vlade iz 2009., sukladno EU direktivi o trgovanju emisijama stakleničkih plinova (ETS - emission trading scheme).

Riječ je o 81 industrijskom i energetskom postrojenju kojima su dodijeljene emisijske kvote stakleničkih plinova.

Tvrtke vlasnici tih postrojenja moraju emisije pratiti, izrađivati i verificirati godišnja izvješća, a nakon ulaska u EU, uključiti se i u sustav trgovanja emisijama (EU ETS). Do tada im Ministarstvo zaštite okoliša mora izdati dozvole, a Agencija za zaštitu okoliša uspostaviti registar emisija stakleničkih plinova koji će biti povezan s registrom EU-a. U tijeku je i izrada pravilnika o načinu besplatne dodjele emisijskih jedinica, koji je najvećim dijelom zapravo prevedena relevantna EU direktiva.

DODATNI TROŠKOVI NEIZBJEŽNI Među obveznicima praćenja emisije nalaze se i sve tri hrvatske cementare. U Holcimu Hrvatska, kako ističe direktor industrijske ekologije Žarko Horvat, već su proveli program smanjivanja emisija ugljikova dioksida za 20 posto do 2010., u odnosu na referentnu 1990. godinu. Novi cilj zacrtan za 2015. je 25-postotno smanjenje u odnosu na istu referentnu godinu.

Holcimu praćenje emisija nije ništa novo, ali kako izvješća mora izraditi ovlaštena konzultantska kuća i potom ih verificirati, to će im povećati troškove. Kad je riječ o pravilniku o načinu besplatne dodjele emisijskih jedinica, Holcim je zabrinut oko 22 | ožujak 2012. | zelenimagazin

U HRVATSKOJ TRENUTAČNO NEMA REGISTRIRANOG BROKERA ZA TRGOVANJE EMISIJSKIM JEDINICAMA, ČAK NI MOGUĆNOSTI OBUKE ZA TAJ POSAO prekratkih rokova, jer se verificirana izvješća moraju prijaviti već do 31. ožujka ove godine. Holcim Hrvatska pridružit će se već postojećem jedinstvenom sustavu trgovanja emisijama unutar Holcim Grupe, koja posluje u više od 70 zemalja svijeta. Za to su pribavili predloške i prilagodili računovodstvo, pa što se Holcima tiče, trgovanje može početi, kaže Žarko Horvat.

Praćenje emisije donijet će dodatne troškove i CEMEX-u Hrvatska, koji je dozvolu za emisiju stakleničkih plinova dobio u prosincu prošle godine, potvrdila nam je Merica Pletikosić, voditeljica zaštite okoliša.

CEMEX se ne priprema primarno za trgovanje emisijama, jer im je glavna obveza smanjenje, a planiraju ga postići biomasom kao zamjenskim gorivom. Trgovanje emisijama će uslijediti ako CEMEX ne bude mogao postići smanjenje sukladno dobivenoj dozvoli za razdoblje od 2013. do 2020. godine.

NEXE grupa prošle je godine dobila dozvole za svoju cementaru u Našicama, tvornicu crijepa Dilj u Vinkovcima i tvornicu opeke Slavonija IGM u Našicama. Kako NEXE već ima svu opremu za mjerenje emi-

ne funkcionira taj sustav nije ni proradio, a u SAD-u je klimatska burza već propala Viro, u kojoj i dalje ne znaju koliku će kvotu dobiti niti hoće li morati kupovati dodatne emisijske jedinice. Stoga puno ulažu u modernizaciju postrojenja i obrazovanje zaposlenika, čime su ostvarili značajnu uštedu energije uz povećanje proizvodnih kapaciteta, kaže predsjednik Uprave Željko Zadro. Najavljuje i da će u idućih nekoliko godina Viro instalirati vlastitu elektranu na bioplin, koji se sada spaljuje na baklji.

Kako je Hrvatska veliki uvoznik struje, Zadro smatra da bi hrvatski Fond za zaštitu okoliša, po uzoru na sličan mađarski fond, trebao razmotriti podupiranje izgradnje bioplinskih elektrana.

sije, za praćenje im nisu potrebna dodatna ulaganja, ali jesu za ulazak u europski sustav trgovanja, jer to traži promjene u organizaciji poslovanja. Dodatnu prepreku u NEXE grupi vide u tome što u Hrvatskoj trenutačno nema registriranog brokera za trgovanje emisijskim jedinicama, kao ni mogućnosti obuke zaposlenika za to. Kako u EU ETS ulazimo 1. siječnja 2013., u sljedećih devet mjeseci ne samo što moramo imati jasnu situaciju (ili brokere ili educirane kadrove), već moramo i zadovoljiti sve ostale uvjete za trgovanje. U NEXE grupi se nadaju da će se brzo donijeti svi potrebni propisi kako bi se poduzetnici i zaposlenici mogli pripremiti na vrijeme.

Uključivanje u ETS postat će još jedan financijski teret i za velike tvrtke iz prehrambene industrije, poput tvornice šećera

EUROPA NAJAVLJUJE IZMJENE U tvornici staklene ambalaže Vetropack Straža aktivnosti vezane uz praćenje emisija vode zaposlenici službe zaštite na radu i ekologije, kazala nam je glasnogovornica Zvjezdana Korbar. Jedini je trošak verifikacija izvještaja koju mora obaviti vanjska ovlaštena tvrtka. Nakon ulaska u EU ETS Vetropack Straži predstoji kupovanje nedostatnih kvota, a nadaju se da će sadašnje naknade Fondu za zaštitu okoliša biti ukinute. Predstoji im da se pri uključenju u sustav definira način na koji će se gospodariti kvotama na tržištu. Izgledno je da će trgovanje kvotama i za Vetropack Stražu raditi neka brokerska kuća.

Uz Hrvatsku elektroprivredu, najveći obveznik praćenja emisija stakleničkih plinova je INA, točnije njezine rafinerije u Rijeci i Sisku, pogon CPS Molve i pogon Etan. Dozvole za emisije INA je dobila još 2010., ali su od tada revidirali planove emisija za rafinerije, zbog novoizgrađenih postrojenja. Trenutačno INA izrađuje godišnja izvješća o emisijama za 2011. te u suradnji s Ministarstvom zaštite okoliša pripremaju izvješća nužna za besplatnu dodjelu emisijskih jedinica. Od 1. siječnja 2013. sva četiri INA-ina postrojenja postat će dio europskog sustava trgovanja emisijskim jedinicama.

Taj se sustav u Hrvatskoj, kako su pojasnili iz Agencije za zaštitu okoliša, uspostavlja u dvije faze. Prva je faza praćenje emisija iz postrojenja, a druga dodjela emisijskih kvota i sudjelovanje u trgovini emisijskim jedinicama. Od 2013. sva postrojenja za proizvodnju električne energije dužna su kupiti sve emisijske jedinice. Industrijskim će postrojenjima emisijske jedinice biti dodijeljene besplatno temeljem referentne vrijednosti u iznosu

TVRTKE OBVEZNICI PRAĆENJA EMISIJA MORAJU OTVORITI TRANSAKCIJSKE RAČUNE ZA KUPOPRODAJU EMISIJSKIH JEDINICA NAJKASNIJE DO 30. STUDENOGA od 80 posto u 2013. godini, a smanjivat će se postupno tako što će u 2020. iznositi svega 30 posto. Postrojenja koja neće moći transferirati troškove kupovine jedinica u cijenu proizvoda dobivat će sve besplatne emisijske jedinice temeljem referentne vrijednosti. Tvrtke obveznici praćenja emisija imat će transakcijski račun koji moraju kod Agencije za zaštitu okoliša otvoriti najkasnije do 30. studenoga 2012. Preko tog računa obavljat će eventualne kupoprodaje emisijskih jedinica.

Kako bi to trebalo funkcionirati, nikome nije posve jasno, jer ne funkcionira ni u Europskoj uniji, a i u SAD-u je klimatska burza u Chicagu prije dvije godine propala.

Da EU ETS zapravo nikada nije proradio, potvrđuje i najava Europske komisije da će smanjiti broj emisijskih dozvola, kako bi podigli trenutačno vrlo nisku cijenu emisijskih jedinica od sedam eura po toni CO2.

Prijedlogu se, međutim, protivi Poljska, koja troši velike količine ugljena, pa bi joj rast cijene CO2 naštetio gospodarstvu. EU ETS tako je i dalje balon koji visi u zraku, dok se Hrvatska trudi ukrcati što prije. zelenimagazin | ožujak 2012. | 23

BRIGA ZA OKOLIŠ

Uz znanstveno-stručni skup “Meteorologija u fokusu javnosti”

Želite li cost benefit 1:10? Uključite meteorologe!

Drugi meteorološki izazovi poručili su da se ulaganja u izradu stručnih procjena o mogućim štetama i koristima vraćaju deseterostruko!

PIŠE Jasminka Filipas filipas@privredni.hr

Z

a obnovljive izvore energije vrlo su važni meteorološki podaci.

Da bi se, primjerice, odredilo gdje postavljati vjetroelektrane, potrebno je znati energetski potencijal područja. Ako se vjetroelektrana postavi na pogrešno mjesto, i ako materijali nisu otporni na određene vremenske uvjete, jasno je da se neće postići ni željeni rezultati. Podaci koje mogu dati meteorolozi, kad je riječ o učinkovitosti vjetroelek-

ŠTETE ZBOG ELEMENTARNIH NEPOGODA U HRVATSKOJ SU OD 1995. DO 2008.

PREMAŠILE 18 MILIJARDI KUNA trana ili drugih izvora obnovljive energije, daju stopostotne rezultate - kazala je, među ostalim, dr. sc. Amela Jeričević, predsjednica Hrvatskog meteorološkog društva (HMD), na nedavnom znanstve24 | ožujak 2012. | zelenimagazin

no-stručnom skupu “Meteorološki izazovi 2 – Meteorologija u fokusu javnosti”.

Tijekom dvodnevnog skupa, koji je HMD organizirao u suradnji s Tehničkim muzejom Grada Zagreba, Geofizičkim odsjekom PMF-a i Državnim hidrometeorološkim zavodom, željelo se upozoriti na važnost meteoroloških podataka i informacija u svim granama gospodarstva te ojačati komunikaciju između stručnjaka i medija.

Meteorološkim izazovima odazvali su se brojni stručnjaci iz Slovenije, Bosne i Hercegovine, Njemačke, Italije i SAD-a,

predstavljeno je 70 radova i održano šest meteoroloških radionica za najmlađe.

Govorilo se o meteorologiji u medijima, prognozama vremena i sustavima upozorenja, klimatologiji i biometeorologiji, očuvanju okoliša, kakvoći zraka, agrometeorologiji koja je, među ostalim, važna za proizvodnju hrane i očuvanje šuma, obnovljivim izvorima energije, primijenjenoj meteorologiji... Sve su te informacije, dodala je Jeričević, nezaobilazne u planiranju gospodarsko-ekonomskog razvoja, posebice za tržište energije, poljoprivredu, očuvanje okoliša, sigurnost zračne plovid-

Radionice zanimljive djeci U sklopu znanstveno-stručnog skupa održano je šest radionica, a većina ih je bila namijenjena školskoj djeci. Tako su se i osnovci koji u pojedinim hrvatskim školama kroz GLOBE program sudjeluju u meteorološkim mjerenjima mogli upoznati kako se mjerenja provode u DHMZ-u, ili kako se, primjerice, radi televizijska prognoza. Sudeći prema velikom broju djece koju smo vidjeli na radionicama, takve su im teme više nego zanimljive.

be kao i drugih oblika prijevoza, itd.

Meteorološki stručnjaci mogu izraditi različite stručne podloge za smanjivanje raznih rizika, a to dovodi do znatnih ušteda i boljeg upravljanje resursima.

KLIMATSKE PROGNOZE I GOSPODARSTVO Cost benefit takvih analiza, ili procjena koristi i troškova, procjenjuje se u omjeru od 1:10. Prevedeno, jedna uložena novčana jedinica u prosjeku znači deseterostruki povrat uloženog novca. Procjenu društvene koristi i štete, naglasila je Jeričević, moguće je izraditi za sve projekte i djelatnosti od društvenog značenja. A da su štete u Hrvatskoj doista velike, pokazuje i podatak iz izvješća Državnog povjerenstva za procjenu šteta od elementarnih nepogoda, te podaci o prijavljenim štetama u razdoblju od 1995. do 2008. godine, koji ukupno iznose više od 18 milijardi kuna.

Očekivano, najveće su štete u poljoprivredi, infrastrukturi, građevinarstvu te na pokretnoj imovini.

Visina i vrsta šteta je različita po godinama, a najčešće ih uzrokuje suša (39 posto), te tuča (25 posto) koja svake godine, ističe Jeričević, zahvaća sjeverozapadne dijelove Hrvatske odnosno područje 11 županija. Slijede štete od poplava, oluja i bura (devet i šest posto).

Za usporedbu, u Švicarskoj je zbog klimatskih promjena procijenjena očekivana prosječna ekonomska šteta od oko jedne milijarde švicarskih franaka godišnje u razdoblju od 2005. do 2010. Vrijednost meteorološkog podatka, naglasila je Jeričević, ne može se izravno procijeniti već se ogleda u učinkovitijem

odlučivanju i organiziranosti svih dionika u ekonomiji. Društvena spoznaja o svemu tome, zaključila je predsjednica HMD-a, svakodnevno raste i snažno utječe na zaštitu i planiranje energetskih resursa. Stoga je osnaživanje raspoloživosti znanstvenih spoznaja o proizvodnji, isporuci i primjeni klimatskih prognoza u sektoru energetike i okoliša od iznimne važnosti.

SVE VIŠE VELIKIH POŽARA “Već 30 godina radimo indekse opasnosti od šumskih požara na Jadranskoj obali, koja je naše najugroženije područje”, kazala je dr. sc. Višnja Vučetić, načelnica Odjela za agrometeorologiju u DHMZ-u. Ta se opasnost, objasnila je, zbog sve duljih razdoblja suše širi na zaleđe te prema sjevernom Jadranu i, što je iznenađujuće – prema istočnoj Slavoniji. Procjena se obavlja prema jednoj kanadskoj metodi koja je djelomice prilagođena našem području. Da će se opasnosti od požara širiti, pokazuju i usporedni podaci koji se prikupljaju već 110 godina.

“Glavni uzroci su i dalje sušna razdoblja dulja od mjesec dana, u kombinaciji s

RAZDOBLJA SUŠE SE PRODULJUJU, A OPASNOSTI OD POŽARA ŠIRE SE S OBALE I NA ZALEĐE, NA SJEVERNI JADRAN, ALI I NA ISTOČNU SLAVONIJU visokim temperaturama. Prije su trajala od lipnja do rujna, a sada već možemo očekivati da će trajati od svibnja do listopada.

Rizični faktor je i vjetar, što ne mora uvijek biti bura ili jugo, dovoljan je i jaki maestral.

Također, tu je i gorivi materijal na tlu kao što su borove iglice, koji u kombinaciji s vjetrom i visokim temperaturama lako plane”, objasnila je Višnja Vučetić. U Hrvatskoj je prosječno godišnje oko 470 požara i prosječno izgori oko devet hektara šume. U nekim su godinama te brojke daleko veće: primjerice 2003. izgorjelo je 27.000 hektara šume, lani na Braču 5600 hektara, pri čemu je stradalo i 25.000 maslina. “Mislimo da će u budućnosti nažalost biti sve više baš tih velikih požara”, zaključila je dr. Vučetić, naglasivši kako već sada trpimo velike štete jer svaka izgorjela površina izaziva i velike poremećaje u ekosustavu, remeti se biološka raznolikost, a posljedično i to utječe na klimu. zelenimagazin | ožujak 2012. | 25

ODGOVORNO POSLOVANJE

Kako poslovati profitabilno unatoč krizi i recesiji

Hrvatske tvrtke može una

ZELENA I VITKA PROIZV

PIŠE prof. dr. sc. Nedeljko Štefanić

nstefan@fsb.hr

K U projekte unaprjeđenja proizvodnje i usluga bazirane na zelenim i vitkim načelima Europska unija planira do 2020. uložiti više od 100 milijardi eura 26 | ožujak 2012. | zelenimagazin

ad je američka tvrtka McGladrey 2009. provodila nacionalno on-line istraživanje na uzorku od tisuću poduzeća koja su ostala profitabilna unatoč krizi i recesiji, izvršnim direktorima najjačih proizvodnih tvrtki postavljeno je pitanje: je li vaše poduzeće implementiralo vitke (lean) principe u svoje procese i jesu li oni pomogli da se uspješnije nosite s krizom? Pozitivno je odgovorilo 61 posto direktora. Primjena vitkih principa, potvrdili su, njihovim je tvrtkama donijela: značajno sniženje troškova, procese bez zastoja, smanjenje zaliha, veću produktivnost, veće zadovoljstvo kupaca, veći broj isporuka na vrijeme, motivirane zaposlenike, jeftiniju proizvodnju...

Europska unija također je u strategiji razvoja proizvodnje i usluga do 2020. među svoje najvažnije ciljeve postavila vitku, zelenu i čistu proizvodnju. U projekte unaprjeđenja bazirane na zelenim i vitkim

prijediti

ODNJA

uz upotrebu manje ljudskog rada, prostora, vremena, informacija i kapitala. Pritom postoji sinergijja između vitke i zelene proizvodnje. Primjenom leana smanjuje se, naime, potrošnja resursa, kako osnovnog materijala tako i dodatnih resursa kao što su električna energija, voda, maziva... te time, dokazano, vodi i briga o smanjenju štetnog utjecaja procesa na okoliš.

Mogućnosti primjene lean menadžmenta su vrlo velike. Postoje primjeri uspješne primjene u svim vrstama proizvodnih poduzeća, od malih do velikih i u bilo kojoj grani industrije. Iako lean ima korijene u automobilskoj industriji, on se uspješno primjenjuje u bolnicama i zdravstvu općenito (Lean Healtcare), zatim u javnim djelatnostima kao što su državne službe, pravosuđe, sveučilišta, zatim u uslužnim djelatnostima u bankarskim i osiguravateljskim poduzećima, telekomunikacijskim operaterima. Lean se primjenjuje i u građevinarstvu i kod vođenja projekata, kao što je razvoj softvera. Moguće ga je zapravo primijeniti svagdje gdje je moguće odrediti proces. A procesi se javljaju u svim poslovima.

KONCEPT NASTAO U JAPANU Sam pojam lean dolazi iz SAD-a, a rezultat je analize provedene na institutu MIT u Bostonu za američku automobilsku industriju. Cilj je bio otkriti tajnu uspjeha

principima EU planira uložiti više od 100 milijardi eura...

Istodobno, koncept zelene i vitke proizvodnje i usluga u Hrvatskoj još nije dovoljno prepoznat. Zapravo, riječ je o pristupu koji je nov u Hrvatskoj, ali ne i u razvijenom dijelu svijetu, gdje se načela vitke i zelene proizvodnje implementiraju u poslovanje svake veće i važnije kompanije, banke, bolnice... ŠTO JE VITKI MENADŽMENT Lean menadžment (vitki menadžment) zapravo je koncept upravljanja proizvodnjom, razvojem proizvoda i uslugama, kojim se stvara točno određena i ciljana vrijednost za kupca, odnosno proizvod ili usluga. Cilj je proizvesti kvalitetan proizvod

ZELENOM PROIZVODNJOM SMANJUJU SE SVE VRSTE OTPADA I ŠTETNOG UTJECAJA PROIZVODNIH I USLUŽNIH PROCESA

PRIMJENA VITKE I ZELENE PROIZVODNJE DONOSI ZNAČAJNE UŠTEDE, A PROGRAMI SE MOGU SAMOFINANCIRATI I NISU IM POTREBNE FINANCIJSKE INJEKCIJE japanske automobilske industrije. Primjenu lean koncepta prva je, naime, uvela japanska tvrtka Toyota nakon što je njezin glavni inženjer Taiichi Ohno sistematizirao aktivnosti koje ne dodaju vrijednost u proizvodnim procesima i definirao sedam vrsta gubitaka koji nastaju na taj način: prekomjerna proizvodnja, zalihe, transport, čekanje, nepotrebna kretanja, škart i prekomjerna obrada. Naknadno je dodan još jedan gubitak, koji govori o nedovoljnom korištenju potencijala zaposlenika u poduzeću. Na osnovi toga stvoren je lean koncept, čija se primjena kasnije proširila i na ostale kompanije.

Pet načela vitke proizvodnje Vitka proizvodnja počiva na pet principa: Vrijednost se definira iz perspektive kupca – i to za određeni proizvod i uslugu, te se iz procesa uklanjaju aktivnosti koje proizvodu ne donose vrijednost i za koje kupac nije spreman platiti.

1

Tok vrijednosti – definira se i mapira za svaki proizvod ili grupu proi-

2 3

zvoda.

Protočnost – nakon što je poznat tok vrijednosti potrebno je ostvariti protočnost proizvoda kroz njega, ukloniti sve aktivnosti koje ne donose vrijednost proizvodu i omogućiti da proizvod prođe u neprekidnom toku kroz proces.

Povlačenje (pull) – nakon što je ostvaren tok proizvoda kroz proces, potrebno je osigurati da svaka sljedeća aktivnost u procesu povlači proizvod s prethodne aktivnosti, a prema svojoj potrebi.

4

Težnja k izvrsnosti – proces treba kontinuirano unaprjeđivati.

5

Vrijednost iz perspektive kupca Tok vrijednosti

Težnja k izvrsnosti

Povlačenje (pull)

Protočnost

zelenimagazin | ožujak 2012. | 27

ODGOVORNO POSLOVANJE POTVRDA USPJEŠNOSTI ŠIROM SVIJETA Vitkom proizvodnjom postiže se stvaranje veće vrijednosti za kupca uz korištenje manje resursa (zaliha, prostora, ljudskog rada, kapitala, zastoja, čekanja, pogrešaka), a zelenom proizvodnjom osigurava se smanjenje svih vrsta otpada i štetnog utjecaja proizvodnih i uslužnih procesa.

Tim konceptom koriste se najpoznatija svjetska poduzeća. Osim Toyote, primjenjuju ga General Electric, Porsche, Boeing, Deutsche Telekom, Coca-Cola i brojne druge uspješne kompanije kako bi optimizirale svoje troškove i postigle konkurentnost i izvrsnost u poslovanju.

Iskustva primjene vitke i zelene proizvodnje pokazuju značajne uštede, što potvrđuju i brojni primjeri: skraćenje proizvodnog ciklusa (Airbus, 36 posto),

KONCEPT ZELENE I VITKE PROIZVODNJE U SVIJETU IMPLEMENTIRAJU U SVOJE POSLOVANJE NAJUSPJEŠNIJE KOMPANIJE, BANKE, BOLNICE... povećana produktivnost (Boeing, 39 posto), smanjenje zaliha (Rockwell Collins, 46 posto), skraćenje vremena izmjene alata (Coca-Cola, 67 posto), smanjenje broja ozljeda na radu (Nestle, 63 posto), smanjenje

Primjer dobre prakse

Toyotin Prius Primjer dobre prakse razmišljanja prema principima lean i green proizvodnje poznati je svjetski proizvođač automobila Toyota. Taj je proizvođač osigurao da se 95 posto dijelova novog Priusa može reciklirati, što je postignuto primjenom posebne TSOP plastike. Također, u Toyoti su uspjeli 41 posto smanjiti emisiju CO2 po automobilu, utro-

utroška energije po proizvedenom vozilu (Toyota, 40 posto), smanjenje potrošnje vode (Cemex, 51 posto), udio korištene energije u proizvodnji dobiven iz obnovljivih izvora (Interface Inc, 25 posto).

PRILIKA ZA HRVATSKE GOSPODARSTVENIKE Kako bi se hrvatski gospodarstvenici upoznali s navedenim mogućnostima, u ožujku je u suradnji s Lean menadžment inicijativom održano predavanje u Hrvatskoj gospodarskoj komori, na kojem je istaknuto kako kriza i recesija u velikom

Lean sustav eliminira gubitke Kad se jednom implementira, lean sustav skraćuje vrijeme od narudžbe kupca do isporuke, i to na način da eliminira sve gubitke unutar poduzeća. U svakom proizvodnom i uslužnom procesu, prema lean metodologiji, mogu se, naime, pojaviti tri vrste aktivnosti:

1 Aktivnosti koje dodaju vrijednost proizvodu (VAT) – to su aktivnosti koje transformiraju ili oblikuju materijal, informaciju ili ljude, tj. one im dodaju vrijednost. Te aktivnosti moraju biti obavljene bez greške i - najvažnije – kupac ih mora biti spreman platiti.

28 | ožujak 2012. | zelenimagazin

22%

T A V

broju slučajeva predstavljaju najbolji trenutak za početak primjene zelenog i vitkog koncepta i metodologije u proizvodnji i pružanju usluga.

Kriza, naime, olakšava primjenu novih paradigmi s posve novim mentalnim modelima u poslovanju tvrtki, a navedeni programi mogu se samofinancirati i nisu im potrebne financijske injekcije. Prilika je to i za hrvatske tvrtke, posebno kad se zna da zeleni i vitki programi vrlo brzo poboljšavaju novčani tijek, a što je posebice važno u krizi kad su i krediti mnogo teže dostupni.

30%

N

2 Aktivnosti koje ne dodaju vrijednost (NVAT) su aktivnosti koje predstavljaju neophodni gubitak, nije ih moguće eliminirati iz procesa, a ne stvaraju dodanu vrijednost. Najčešće su posljedica postojeće tehnologije, poslovne politike ili propisanih pravila.

šak energije smanjili su 40 posto, VOC je smanjen 51 posto, a utrošak vode sveli su na samo 1,13 m3 po svakom proizvedenom automobilu.

VAT

3 Aktivnosti koje ne dodaju vrijednost (WT) su aktivnosti koje predstavljaju čisti gubitak i potrebno ih je ukloniti iz procesa. One troše resurse, ali ih kupac nije spreman platiti; to su razna čekanja, zalihe, preinake na proizvodima, i dr.

48%

WT Uobičajena raspodjela aktivnosti u procesima

UPOZORENJE TVRTKAMA IZ KPMG-a

Poslovni planovi traže 10 prilagodbi Klimatske promjene, smanjivanje prirodnih resursa... idućih 20 godina uzrokovat će gubitke u poslovanju, koje je moguće umanjiti

U

gledni svjetski financijski konzultant KPMG objavio je u veljači izvještaj u kojem poziva tvrtke da obrate pažnju na 10 megaizazova održivosti. Tvrtkama savjetuju da odmah počnu prilagodbe kako im iduća dva desetljeća poslovne planove ne bi poremetili sljedeći uzroci:

1 Porast temperatura Zbog globalnog porasta temperatura tvrtke koje se za to odmah pripreme mogu u proizvodnji očekivati godišnje gubitke od jedan posto; one koje se ne prilagode trpjet će gubitke od čak pet posto.

2 Energija i gorivo Tržišta fosilnih goriva postaju nepredvidljiva. Raste potražnja, mijenjaju se geografski modeli potrošnje, opskrba i proizvodnja postaju neizvjesne i opterećene regulativom vezanom uz rješavanje problema zbog klimatskih promjena.

3 Nestašica sirovina Dok se zemlje u razvoju ubrzano industrijaliziraju, globalna potražnja za sirovinama dramatično će rasti. Tvrtke će se suočiti s trgovinskim restrikcijama i globalnom konkurencijom - preporučuje se razvoj zamjenskih materijala ili onih dobivenih iz otpada.

4 Nedostatak vode Predviđa se da će do 2030. globalna potražnja za vodom biti 40 posto veća od mogućnosti opskrbe. Na poslovanje će utjecati: nestašica vode, lošija kakvoća i nepostojanost cijena.

5 Propadanje ekosustava Globalni su ekosustavi sve ugroženiji, a tvrtke ovise o njima. Propast ekosustava ubrzava nestašicu i poskupljenje resursa, povećava troškove i uzrokuje štete zbog invazivnih vrsta u poljoprivredi, ribarstvu, proizvodnji hrane i pića, farmaceutici i turizmu.

6 Populacijski rast Svjetska populacija dosegnut će 8,4 milijarde ljudi do 2032., što će povećati pritisak na ekosustave, utjecati na opskrbu hranom, vodom, energijom i sirovinama. Populacijski bum donosi, međutim, i nove poslovne prilike u sektoru trgovine, poljoprivrede, obrazovanja, financija, zdravstvene zaštite...

7 Izobilje Predviđa se da će srednja klasa narasti 172 posto između 2010. i 2030. godine. Tvrtke će novo tržište za srednju klasu morati zadovoljiti uz nedostatne resurse i nepostojane cijene. Više

neće moći računati na jeftinu radnu snagu iz zemalja u razvoju.

8 Urbanizacija Predviđa se da će do 2030. u regijama u razvoju, uključujući Aziju i Afriku, većina stavnovnika živjeti u gradovima.

Populacijski rast u gradovima će zahtijevati intenzivna poboljšanja infrastrukture, graditeljstva, zbrinjavanja otpada, transporta, zdravstva, javne sigurnosti te interneta i mobilnih veza.

9 Proizvodnja hrane Predviđa se da će do 2030. cijene hrane globalno narasti od 70 do 90 posto.

Poljoprivrednici će se u opskrbi vodom vjerojatno natjecati s distributerima električne energije, sektorom rudarstva i s potrošačima.

10 Sječa šuma Drvna industrija godišnje je od 2003. do 2007. sudjelovala sa 100 milijardi dolara u globalnom gospodarstvu, ostali šumski resursi u 2005. procijenjeni su na 18,5 milijardi dolara. OECD predviđa da će 13 posto šuma na globalnoj razini propasti između 2005. i 2030., uglavnom u Južnoj Aziji i Africi. To će negativno utjecati na industriju, ali tvtkama će se otvarati i nove prilike zbog gospodarskih poticaja usmjerenih na smanjenje sječe (npr. REDD+ program koji podržavaju Ujedinjeni narodi). zelenimagazin | ožujak 2012. | 29

ODRŽIVI RAZVOJ

Eugen Egetenmeir, direktor Messe München International

Za zelena ulaganja nema krize PIŠE Boris Odorčić

odorcic@privredni.hr

N

a vodećem svjetskom sajmu voda, otpadnih voda, otpada i upravljanja sirovinama Ifatu Entsorgi, koji se održava od 7. do 11. svibnja u Münchenu, već tradicionalno će se predstaviti nekoliko tvrtki iz Hrvatske. Među njima su Metalska industrija Varaždin, IND-EKO, Tehnix, Rasco, Vargon, a prisutna će biti i Hrvatska gospodarska komora.

Na prošlome sajmu Ifat Entsorga, koji je održan 2010. godine, bilo je ukupno 2730 izlagača iz 49 država.

Eugen Egetenmeir, direktor Messe München Internationala, koji organizira sajam Ifat Entsorga, u razgovoru za Zeleni

NOVITETI NA PODRUČJU ČIŠĆENJA ULICA I ZIMSKE SLUŽBE BIT ĆE PREDSTAVLJENI NA 20.000 ČETVORNIH METARA IZLOŽBENOG PROSTORA magazin istaknuo je osobito zadovoljstvo odzivom izlagača iz inozemstva te činjenicu kako je već registrirano ukupno 25 zajedničkih međunarodnih štandova iz 18 zemalja. Zajedničke štandove prvi put odlučile su zakupiti Norveška, Rusija, Španjolska i Turska, a na sajmu će biti i više zajedničkih paviljona, među ostalim onaj Njemačke udruge proizvođača cijevi i kanalizacijskih tehnologija (Verband Deutscher Rohr und Kanal Technik Unternehmen VDRK) te Njemačkog društva membranske tehnologije (German Society for Membrane Technology).

30 | ožujak 2012. | zelenimagazin

Zbog postupnog zatvaranja nuklearnih elektrana, kao i zbog geološke strukture Bavarske, u Njemačkoj raste interes za najnovije geotermalne tehnologije

Sva izložbena mjesta za nastup na ovogodišnjem sajmu Ifat Entsorga već su zauzeta. Zašto?

Ifat Entsorga je najveći i najvažniji svjetski sajam tehnologije za zaštitu okoliša i međunarodno okupljalište ključnih igrača i donosioca odluka u tome sektoru. Na tom se događanju predstavlja široka paleta proizvoda i usluga. Sukladno tomu, Ifat Entsorga ne izlaže samo najnovija tržišna dostignuća nego postavlja i nove trendove.

Je li svjetska gospodarska kriza ostavila traga na ovo područje?

Sektor tehnologija za zaštitu okoliša je bez sumnje vrlo snažan i značajno se razvijao u posljednjih 10 godina. Jedan od razloga što je tome tako sigurno je činjenica da mnoge države diljem svijeta povećavaju proračune za ulaganja u zaštitu okoliša. Dakle, ni sadašnja, kao ni bilo koja prethodna kriza, nisu znatno utjecale na to područje.

Za koje područje ovoga sajma su tvrtke više zainteresirane nego što su to bile prethodnih godina?

Trenutačno je velika potražnja za sirovinama. Stoga se primjećuje i značajan rast u sektoru upravljanja sirovinama. Također, velika je potražnja za novom kategorijom

NA PROŠLOM SAJMU IFAT ENTSORGA BILO JE VIŠE OD 800 POSJETITELJA IZ HRVATSKE proizvoda, odnosno onih koji se koriste u iskorištavanju geotermalne energije.

Primjerice, postupno zatvaranje nuklear-

nih elektrana u Njemačkoj, kao i geološka struktura Bavarske, uzrokuju kontinuirani rast zahtjeva za najnovijim geotermalnim tehnologijama u toj zemlji. Osim toga, druge države su svjesne potencijala iskorištavanja geotermalne energije i pokazuju

MNOGE DRŽAVE U SVIJETU POVEĆAVAJU PRORAČUNE ZA ULAGANJA U ZAŠTITU OKOLIŠA veliko zanimanje upravo za to područje obnovljivih izvora. K tomu, kao snažan sektor na ovogodišnjem će se Ifatu Entsorgi predstaviti čišćenje ulica te zimske službe održavanja prometnica. Izlagači iz tog sektora zauzet će 20.000 četvornih metara izložbenog prostora.

Iz kojih zemalja je više izlagača nego prije?

Pripreme za sajam još su u tijeku, i u ovome trenutku još nemamo konačnu sliku. No, već se u vrijeme priprema pokazalo da ćemo imati veći broj izlagača iz Austrije, Turske, Španjolske, Nizozemske i Danske nego što je to bilo tijekom priprema za prošli Ifat Entsorgu.

Jesu li tvrtke iz Hrvatske zainteresirane za nastup na sajmu?

Naravno. Hrvatska pokazuje prilično zanimanje za Ifat Entsorgu. Gotovo sve tvrtke koje su nastupile na prethodnom Ifatu Entsorgi prijavile su se i za ovogodišnje izdanje sajma. K tomu, želio bih istaknuti kako je na prošlom sajmu 2010. godine bilo više od 800 posjetitelja iz Hrvatske.

Traže se štedljiva rješenja za otpadne vode Koji se europski trendovi ističu u sektoru voda, otpadnih voda, otpada i upravljanja sirovinama?

Jedan od trendova u sektoru voda i dalje je energetska učinkovitost. Posebice u dijelu kanalizacijskih postrojenja, koja su dobro znani potrošači energije. Stoga inženjeri trenutačno intenzivno rade na rješenjima koja su usmjerena na poboljšanje energetske učinkovitosti kanalizacijskih postrojenja. Još jedna zanimljiva tema su i tzv. mikroelementi kao što su, primjerice, poljoprivredni pesticidi i lijekovi koji su otkriveni u otpadnim vodama.

Također, u Europi prevladava trend prema kojemu otpad više nije otpad nego sirovina koja se može reciklirati te ponovno upotrijebiti.

Ukratko, otpad je sekundarna sirovina i zbog toga je vrlo vrijedan.

Koliko posjetitelja očekujete?

Na posljednjem smo Ifatu Entsorgi u Münchenu imali otprilike 110 tisuća posjetitelja.

Kako ove godine očekujemo više izlagača nego prije dvije godine, prilično sam uvjeren da ćemo premašiti i broj posjetitelja.

Smatrate li da će tijekom idućeg sajma biti dogovoreni neki konkretni poslovi?

Teško je reći koliko će poslova zaista biti dogovoreno za trajanja sajma. Ponekad izlagači ne ugovore posao izravno tijekom održavanja sajma nego iniciraju poslovnu suradnju koja može započeti i kasnije.

Međutim, iz mojeg iskustva mogu reći kako su izlagači bili prilično zadovoljni ostvarenim poslovnim suradnjama tijekom prošlog sajma. zelenimagazin | ožujak 2012. | 31

ODRŽIVI RAZVOJ PREDSTAVLJEN PROJEKT MOGUĆNOSTI KORIŠTENJA OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE ZA GRADOVE I OPĆINE

Njemačka iskustva stižu u tri županije

Kroz energetsku učinkovitost do 2020. u Hrvatskoj je moguće izravno otvoriti 14.500 radnih mjesta, neizravno još 65.000, te za 6,6 milijuna tona smanjiti emisije CO2

32 | ožujak 2012. | zelenimagazin

PIŠE Goran Gazdek zin@privredni.hr

N

jemačka politička Zaklada za građansko i demokratsko obrazovanje „Hanns-SeidelStiftung“ u suradnji s Udrugom za proučavanje hrvatske političke povijesti „Neda Prpić-Gamiršek“ i Institutom za međunarodne odnose, uz potporu njemačkog Saveznog ministarstva za ekonomsku suradnju i razvoj, predstavila je u Bjelovaru projekt „Mogućnosti korištenja obnovljivih izvora energije i energetska učinkovitost za gradove i općine“, koji se provodi u Zagrebačkoj, Sisačko-moslavačkoj i Bjelovarsko-bilogorskoj županiji. Cilj projekta je u te tri županije podizati svijest i informirati građane i lokalne dužnosnike o uzrocima i posljedicama klimatskih promjena te mogućnostima primjene obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti. “Želimo senzibilizirati javnost na odgovorno ponašanje i promišljanje u smjeru potrebe za uštedama energije na svim razinama - međunarodnoj, nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj i na razini samih građana“, kaže Aleksandra Markić Boban, ravnateljica Ureda Zaklade.

ENERGENTI RURALNOG PROSTORA Provedba mjera energetske učinkovitosti smanjuje potražnju za energijom i ovisnost o uvozu, povećava sigurnost opskrbe i otvara nova radna mjesta. Prema anali-

zama, u Hrvatskoj je moguće kroz energetsku efikasnost, korištenje energije sunca, vjetra i biomase do 2020. godine otvoriti izravno 14.500 radnih mjesta, neizravno još 65.000, i pritom smanjiti emisije CO2 za 6,6 milijuna tona.

“Obnovljivi izvori su energenti ruralnog prostora, gdje se

PROJEKTOM SE U ZAGREBAČKOJ, SISAČKOMOSLAVAČKOJ I BJELOVARSKO-BILOGORSKOJ ŽUPANIJI KOD GRAĐANA I LOKALNIH DUŽNOSNIKA ŽELI PODIĆI SVIJEST I INFORMIRANOST O POTREBAMA KORIŠTENJA OIE-a mogu postavljati vjetroelektrane, fotonaponski sustavi ili sustavi iskorištavanja biomase. Oni ne opterećuju eko sustav jer ne ispuštaju CO2, decentralizirani su i ne moraju se graditi posebni dalekovodi.

Država ih mora poticati jer poduzetnici ne mogu to sami financirati”, kaže njemački novinar Theo Abenstein, savjetnik Zaklade Hanns-Seidel-Stiftung za zaštitu okoliša i poljoprivredu, koji je i sam na krovu svoje

BAVARSKI UZORI

Povoljni krediti i poticajne cijene Budući da se problemi pretjeranog iskorištavanja izvora energije i klimatskih promjena pripisuju industrijski najrazvijenijim zemljama, one se smatraju odgovornima razvijati održiv energetski sustav i znatno pridonositi smanjenju emisije stakleničkih plinova. U Njemačkoj su tehnološki razvoj i primjena obnovljivih izvora energije rezultirali 11-postotnim udjelom vjetra, sunca, biomase, geotermalne energije i korištenja vodnih snaga u cjelokupnoj energetskoj potrošnji te donijeli uštedu od 120 milijuna tona CO2. U tome prednjači Bavarska, koja je još prije 40 godina, prva u Njemačkoj, osnovala resorno ministarstvo.

Bavarci za zaštitu okoliša i poticanje korištenja OIE-a godišnje izdvajaju 750 milijuna eura, znatno više nego ostale njemačke pokrajine, pa je emisija ugljičnog dioksida smanjena za trećinu. Prema planovima, do 2020. godina CO2 treba smanjiti 40 posto.

U Bavarskoj postoje dva modela poticanja korištenja obnovljivih izvora: povoljni krediti za sve koji rade na uštedi energije i koji sami žele provesti mjere štednje, te poticajne cijene za isporučenu energiju iz obnovljivog izvora. Ako netko instalira fotonaponski sustav na krov svoje kuće, prvih deset godina on se otplaćuje, a sljedećih deset na njemu se zarađuje. „Višak energije koji proizvede moj fotonaponski sustav isporučujem jednom od četiri velika energetska poduzeća u Njemačkoj, gdje su ta poduzeća obvezna preuzeti i otkupiti tako proizvedenu energiju“, objasnio je Theo Abenstein, savjetnik Zaklade Hanns-Seidel-Stiftung.

kuće postavio fotonaponski sustav uloživši u njega 30.000 eura, za što dobiva poticaj od 28,4 eurocenta za 1/kwh energije koju isporuči.

Općine i gradovi trebali bi planirati potrebe i način opskrbe energijom te donositi programe i planove izgradnje, održavanja i korištenja energetskih objekata. Ulaganje u energetsku učinkovitost stvara nove poslovne mogućnosti za mala i srednja poduzeća koja se bave proizvodnjom, trgovanjem ili ugradnjom energetski učinkovite opreme.

Primjena obnovljivih izvora energije i povećanje energetske učinkovitosti trebali bi omogućiti održivo upravljanje resursima na lokalnoj i regionalnoj razini te ostvarivanje financijskih, društvenih i ekoloških koristi.

Povećanje udjela energije iz obnovljivih izvora u ukupnoj potrošnji i povećanje energetske učinkovitosti među prioritetima su energetske politike, politike zaštite okoliša i politike održivog razvoja.

STRATEGIJA I MAPA IZVORA Do 2020. godine Hrvatska treba povisiti udio obnovljivih izvora energije na 20 posto. Kako bi postigla taj cilj, nužna je prilagodba zakonske regulative i potpora građana na razini gradova i općina. Od Ministarstva zaštite okoliša i Ministarstva gospodarstva dolazit će programi za poticanje fotonaponskih sustava, vjetroelektrana i korištenje biomase. “Podržavamo i sve što se radi na unaprjeđenju sustava za njihovo korištenje. Za sada nedovoljno koristimo obnovljive izvore, a to se mora promijeniti, pa ćemo izraditi kvalitetnu strategiju i mapu izvora na teritoriju cijele zemlje. Na taj način ćemo omogućiti svim zainteresiranima pristup i olakšati im dobivanje potrebnih dozvola”, kaže Hrvoje Dokuza iz Ministarstva zaštite okoliša. zelenimagazin | ožujak 2012. | 33

ODRŽIVI RAZVOJ

PORUKE S TRIBINE NA INSTITUTU RUĐER BOŠKOVIĆ O GENETSKI MODIFICIRANOJ HRANI

34 | ožujak 2012. | zelenimagazin

RIJEČ STRUČNJAKA piše: prof. dr. sc. Hrvoje Fulgosi > > > > > Zavod za molekularnu biologiju Instituta Ruđer Bošković

GMO-free je brend kojim možemo profitirati Umjesto negiranja, Hrvatska treba argumentiranu javnu rraspravu asprav o GMO proizvodima

P

roizvoda koji bi u cijelosti potjecali od genetski modificiranih (GM) organizama na policama naših dućana nema.

Hrvatskim je zakonima dopušteno da proizvodi koji sadrže manje od 0,9 posto sastojaka GMO porijekla ne moraju biti posebno označeni, ali oni koji prelaze tu granicu moraju nositi jasnu oznaku „GMO“.

Proizvođači mogu svoje proizvode označiti i kao „GMO-free“, što može biti i marketinški trik jer je u nekim proizvodima, kao što je rafinirano jestivo ulje, nemoguće utvrditi potječu li od GM organizama.

Proizvodi s oznakom «ekološki» ne smiju sadržavati GMO sastojke niti u tragovima.

Genetski modificirani organizmi i proizvodi koji potječu od njih pod budnim su okom brojnih agencija, nevladinih udruga, potrošača i općenito javnosti. Oni moraju proći brojne testove na laboratorijskim životinjama da bi uopće bili razmatrani za ljudsku prehranu. Testovi se stalno moraju usavršavati kako nove spoznaje postaju dostupne ili kako analitičke metode

napreduju. Niti jedno takvo istraživanje nije jednoznačno pokazalo da proizvodi koji potječu od, recimo, GM kukuruza ili soje štetno utječu na ljudsko zdravlje ili reprodukciju.

Takve testove provode ili ih mogu naručiti i nezavisna tijela poput Greenpeacea i drugih. U nekim istraživanja u kojima su životinje hranjene isključivo GM hranom

NITI JEDNO ISTRAŽIVANJE NIJE JEDNOZNAČNO POKAZALO DA PROIZVODI KOJI POTJEČU OD, RECIMO, GM KUKURUZA ILI SOJE ŠTETNO UTJEČU NA LJUDSKO ZDRAVLJE ILI REPRODUKCIJU pokazane su promjene na bubrezima ili jetri tih životinja. Siguran sam da bi javnost odmah vrlo negativno reagirala da je sa sigurnošću pokazano kako GM sastojci uzrokuju teške bolesti.

PROBLEM NISU GENI Utjecaje na prirodu i ekosustave mnogo je teže procijeniti. GM biljke, baš kao i svako drugo kultiviranje bilo konvencionalno ili čak ekološko, uzrokuju smanjenje biološke raznolikosti. Mi smo naše livade i šume odavno pretvorili u monokulture pšenice, repice ili čak nama strane biljke kukuruza. Konvencionalna poljoprivreda, baš kao i ona zasnovana na GM biljkama, koristi herbicide, pesticide, umjetna gnojiva pa je teško govoriti o specifičnoj štetnosti.

Naravno da prekomjerno korištenje agrokemijskih sredstava uništava okoliš. Međutim, ako GM biljke povećavaju potrebu za tim sredstvima, njihov će uzgoj postati poljoprivrednicima jednostavno preskup i oni će ih napustiti. Rješenje je vjerojatno integrirana i organska poljoprivreda, ako je isplativa.

Ne mislim da je hrana zdravija samo zato što potječe od GMO. I GM biljke mogu se uzgajati organski, bez upotrebe agrokemijskih sredstava, a može ih se i zasipati herbicidima i insekticidima. Mislim da su zapravo kemijska sredstava zelenimagazin | ožujak 2012. | 35

ODRŽIVI RAZVOJ glavni problem, a ne geni koji su uneseni u ove organizme. Mi svaki dan pojedemo i probavimo nekoliko grama DNA molekula, i do sada niti jedan gen nije na taj način prešao u naš genom. Na tržištu postoji sjeme brojnih izvrsnih konvencionalnih kultura, poljoprivrednici će odabrati ono što im je jeftinije za proizvodnju. Ako moraju koristiti sve više skupih kemikalija za uzgoj, prijeći će na neku drugu sortu.

Zapravo je tzv. zelena revolucija u 50-im i 60-im godinama prošlog stoljeća dovela do naglog povećanja prinosa u poljoprivredi, a ne pojava GM biljaka. Zelena revolucija uvela je intenzivnu primjenu agrokemijskih i agrotehničkih sredstava. Pitanje je koliko je povratak na poljoprivredu s početka prošlog stoljeća uopće održiv u svijetu sa sedam milijardi ljudi.

GM KULTURE I GLAD U SVIJETU U Europi, a pomalo i u svijetu razvija se veliki biznis s „GMO-free“ poljoprivredom i hranom. I tu se okreće jako puno novca.

Zaista nisam stručnjak za ekološku proizvodnju i ne znam koji zahtjevi moraju biti ispunjeni da se dobije certifikat organskog proizvođača. Ja uvijek prvo koristim jabuke iz vlastitog nešpricanog

voćnjaka, no one mi nažalost ne traju dugo, brzo se pokvare. Prinuđen sam kupovati u velikim supermarketima ili na tržnicama gdje zapravo kupujem voće i povrće od istih, najčešće stranih, proizvođača. Volim kupovati i kod „kumica“, ali uvijek pomislim „Tko zna koliko je ovo raslo daleko od ceste?!“. Naši stručnjaci iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo zapravo kažu da se eko-proizvodi uopće ne provjeravaju na propisane načine. Moram priznati da me zaista više brine prisutnost mikotoksina, koji su dokazano najjači kancerogeni, od tragova GM biljaka. U današnjem svijetu čovjek zaista ne može biti dovoljno oprezan i suzdržanost je stvarno mudra odluka.

Ne postoji jednostavno rješenje problema gladi u svijetu, pa to u ovom trenutku nisu niti GM biljke.

Velike i mnogoljudne zemlje, istina je, uzgajaju i najviše GM kultura. U kontaktima sa stručnjacima iz tih zemalja saznao sam da se njima zaista isplati uzgajati te kulture na velikim površinama. Većina gladnog stanovništva u područjima je ekstremnih klimatskih uvjeta. Sadašnje GM kulture soje i kukuruza nisu konstruirane da bi bile tolerantnije na sušu ili ekstremne temperature. Također nisu konstruirane niti da bi imale veće prinose, no u polju zaraženom kukuruznim moljcem Bt kulture će imati znatno veći prinos od tradicionalnih. U svijetu se u mnogim zemljama intenzivno istražuju nove GM sorte, siguran sam da već eksperimentalno postoje one koje su otporne na ekstremne vremenske uvjete.

MALE PARCELE I NULTA TOLERANCIJA Hrvatska je poljoprivredna proizvodnja zasnovana na relativno malim parcelama.

U takvim je uvjetima tzv. koegzistencija konvencionalnih i GM kultura praktički nezamisliva. U Španjolskoj, najvećem proizvođaču GM kukuruza u Europi, nakon žetve jednostavno pomiješaju GM kukuruz s konvencionalnim i sve označe kao „GMO“. Hrvatska ima važnu i isplativu sjemensku proizvodnju.

U sjemenskoj je proizvodnji tolerancija na GMO kontaminaciju nula posto.

Zamislite kolike bi štete pretrpjeli naši proizvođači sjemena zbog kontaminacije GM kulturama. U sadašnjim uvjetima proizvodnje i društvene svijesti Hrvatska može profitirati od branda „GMO-free“. No mi moramo razvijati vlastita znanja. Već sada mi

36 | ožujak 2012. | zelenimagazin

“Genetički inženjering”, zablude i nepovjerenje Tehnologija genetskih modifikacija temelji se na tehnikama tzv. rekombinantne DNA. Ove tehnike uključuju specifično izrezivanje odsječaka DNA molekula, njihovo povezivanje s drugim DNA molekulama i ugradnju u genetski materijal nekog ciljnog organizma, na točno određena ili pak nasumična mjesta. Ova tehnologija znatno je specifičnija od tehnika mutageneze mutagene kemijskim agensima ili gamma gamm zračenjem koje su isključene isklju iz GMO zakonodavstva i svrstavaju n se u klasične tehnike oplemenjivanja.

Dvije najznačajnije genetske modifikacije usjeva su unos gena za proteu in EPSPS, iz bakteriin je tla Agrobacterium, koji daje otpornost na herbicid glifosat i unos gena cry, također iz bakterije tla Bacillus turingiensis, koji je toksičan za uzak krug insekata. Čitatelji moraju znati da su ovi geni u prirodi već milijunima godina i da nisu konstruirani ljudskom rukom. Oni su samo tehnikama genetičkog inženjeringa uneseni u organizme u kojima se prirodno ne bi mogli naći. Nažalost naziv „genetički inženjering“ budi nepovjerenje i ima u javnosti jako loš prizvuk. poljoprivrednici kažu da su prošle godine imali velike štete od suše jer im postojeći herbicidi nisu bili djelotvorni. Mnogi kažu da bi primjenom glifosata uštedjeli milijune eura. Mi ne koristimo sorte otporne na ovaj herbicid. U našem se području pojavio i novi štetnik iz roda Diabrotica. Naše sorte kukuruza uopće nemaju toleranciju na tog štetnika, ali u svijetu postoje GM kulture koje nose gene cry specifične za ovog insekta. Možemo koristiti nove pesticide

NE POSTOJI JEDNOSTAVNO RJEŠENJE PROBLEMA GLADI U SVIJETU, PA TO U OVOM TRENUTKU NISU NITI GM BILJKE ili posegnuti za nečim drugim, integriranom poljoprivredom ili GM tehnologijom.

Vjerojatno ćemo u budućnosti morati imati argumentirane javne rasprave o ovoj tehnologiji, ali i o drugim pristupima. Potpuno negiranje postojanja GM tehnologije ne bi nam trebala biti jedina opcija.

Hoće li istočna Slavonija dobiti prvo energetski neovisno selo u Hrvatskoj?

Projekt Ernestinovo mijenja budućnost Lokalna uprava bori se za poslovnu ideju koja znači razvoj cijeloga kraja: proizvodnju organski uzgojenog povrća na 128 hektara uz iskorištavanje geotermalne i sunčeve energije...

PIŠE Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

S

elo Ernestinovo javnosti je poznato po dvije, ne baš seoske karakteristike: koloniji kipara naivaca, koja se tu održava gotovo 40 godina, te jednoj od najvećih trafostanica u jugoistočnoj Europi, pravom elektroenergetskom raskrižju 400-kilovoltnog dalekovoda, gdje se hrvatski elektrosustav spaja s onima u Mađar-

skoj, Srbiji i Bosni. A bude li poslovne odlučnosti i ozbiljnih ulagača, Ernestinovo bi moglo dobiti i treću vrijednu karakteristiku te postati - prvo energetski neovisno selo u Hrvatskoj.

Riječ je o poslovnoj ideji koja spaja iskorištavanje postojećega geotermalnog izvora, sunčeve energije i proizvodnju organski uzgojenog povrća. I to sve na zemljištu veličine 128 hektara. Tehnološka kruna projekta bilo bi korištenje proizvedene toplinske i električne energije za potrebe samog mjesta.

“Taj bi projekt mogao potpuno promijeniti budućost ovog kraja, i neću odustati sve dok postoji i najmanja šansa da se realizira” – započinje priču o projektu Matija Greif, strojarski inženjer koji već treći mandat, kao neovisni kandidat, obavlja dužnost načelnika Općine Ernestinovo i već godinama ulaže silnu energiju u stvaranje preduvjeta za realizaciju te ideje. Uz ostalo, dvaput su mijenjali prostorni plan općine kako bi se dobila jedinstvena parcela veličine 128 hektara plodne državne zemlje, potizelenimagazin | ožujak 2012. | 37

ODRŽIVI RAZVOJ

Selo galerija Ernestinovo nastaje u drugoj polovici 19. stoljeća, nakon što pusti posjed baruna Adamovića 1865. kupuju Osječani Herman Eisner i Julije Klein. Oni tu naseljavaju marljive bačke Nijemce dajući svakome uz otplatu kuću s potkućnicom i vrtom do jednog jutra, jutro pašnjaka i sesiju (osam jutara) oranice... Naselje dobiva ime po gospodarici posjeda Ernestini Klein – “Ernestinenhof”. Nakon Drugog svjetskog rata, ernestinovački Nijemci do-

cali Ministarstvo poljoprivrede da raspiše javni natječaj za zakup, i to ne bilo kome nego onome tko će razumjeti potencijale projekta i kao investitor krenuti u njegovu realizaciju.

Okosnicu projekta čini proizvodnja povrća (rajčice i paprika) u dva staklenika ukupne površine 17 hektara. Krov staklenika bio bi pokriven fotonaponskim ćelijama za korištenje sunčeve energije. Velik dio zemljišta koristio bi se i za proizvodnju povrća na otvorenom, uz mogućnost dodatne gradnje stalenika. U sklopu je i pilot-projekt peradarske farme sa 30-ak

življavaju sudbinu većine svojih sunarodnjaka iz Slavonije i Vojvodine, a vlakom bez voznog reda u njihove kuće stižu ljudi iz splitskog i kninskog zaleđa. Krajem šezdesetih prošloga stoljeća Petar Smajić pokreće, uz pomoć Općine Osijek, Koloniju kipara naivaca. Od tada su ernestinovačke ulice galerija skulptura na otvorenom. Nakon stradanja u proteklom ratu, Ernestinovo je obnovljeno i urbanizirano naselje ugodno za život.

tisuća nesilica kojim bi se zaokružio proces organske proizvodnje, koja znači korak više od ekološke.

Kao organsko gnojivo u proizvodnji povrća koristio bi se izmet nesilica, kulture bi se natapale česticama kalcita pomiješanih s vodom koje biljkama preko lišća daju energiju i stvaraju vrlo pozitivne efekte... Planirana je i proizvodnja vlastitih sadnica, jedan bi staklenik bio rezerviran za eksperimentalnu biljnu proizvodnju. U proizvodnom kompleksu predviđeni su i pogoni pakirnice, hladnjače, silosa, zatvorenog i otvorenog skladišta, postrojenje za

Podzemno Panonsko more O postojanju geotermalnog izvora na području Ernestinova zna se više od 30 godina. Izvor je pronađen kad je INA tu tražila naftu, zapečaćen je i ucrtan u kartu geotermalnih izvora. Nalazi se na istoj ‘žili’ podzemnih termalnih voda kao obližnje Bizovačke, te Harkanjske toplice u Mađarskoj.

Stručnjaci tvrde da je tu pravo podzemno more na oko 1700 metara dubine, a temperatura vode dostiže između 80 i 90 Celzijevih stupnjeva.

38 | ožujak 2012. | zelenimagazin

proizvodnju biogoriva, nekoliko spremnika za vodu na otvorenom (umjetna jezera), ali i uz svaki staklenik.

POTENCIJALNI INVESTITOR DOBIO JE KONCESIJU NA ZEMLJIŠTE, FINANCIRAO ISHOĐENJE LOKACIJSKE DOZVOLE, NO VEĆ GODINU I POL NA PROJEKTU NEMA POMAKA Do kompleksa bi, osim ceste, vodila i željeznička pruga. Riječju, potpuno zaokružen proces proizvodnje organske hrane uz primjenu nanotehnologije i energetskih rješenja za korištenje geotermalnog izvora i sunčeve energije.

“Dobra je stvar u toj priči što su za ovu lokaciju, osim odličnog zemljišta, na raspolaganju i goleme količine vode potrebne za navodnjavanje. Hrvatske vode u sklopu šireg zahvata imaju izgrađenu mrežu kanala kojima je već sada, uz pomoć nekoliko

izradu idejnog projekta i dobivanje lokacijske dozvole.

“Nakon toga ništa se nije dogodilo.

Razočarani razvojem događaja, u Općini smo čak razmišljali o pokretanju procesa raskidanja ugovora o koncesiji. No, to bi značilo novi proces od najmanje godinu dana, pa smo odustali. U međuvremenu je tvrtka koja je dobila koncesiju, navodno, stavljena na prodaju, pa smatramo kako bi potencijalni investitor puno jednostavnije prošao da kupi tvrtku koja već ima svu po-

UZ POTPORU OPĆINE, NA JAVNOM NATJEČAJU MINISTARSTVA POLJOPRIVREDE, ZAGREBAČKA TVRTKA MIKRO MINERAL DOBILA 50-GODIŠNJU KONCESIJU ZA 128 HEKTARA PLODNE DRŽAVNE ZEMLJE trebnu dokumentaciju i bez dodatnog odugovlačenja krene u realizaciju” – konstatira Greif dodajući kako su u međuvremnu na nekoliko inozemnih adresa poslali pisma namjere objašnjavajući potencijale projekta.

ustava, moguće dovesti vodu na ovaj teren (prirodna depresija), i to od Đakova pa sve do Vukovara. To je zapravo bazen koji se naziva Bara Palača. Naš projekt ima sve što je potrebno za uspješan razvoj, osim financijskih sredstava”, kaže Greif.

Za realizaciju projekta, dodaje načelnik Greif, potrebno je i 90-ak različitih dozvola kako bi se prema važećim propisima dobila koncesija za korištenje vode iz geotermalnog izvora.

“Meni nitko iz nadležnih državnih službi nije zalupio vrata. Ti su ljudi bili benevolentni, ali nakon svega ostaje osjećaj usamljenosti jer konkretne pomoći nije bilo. A mala općina kakva je Ernestinovo zaista ne može samostalno ostvariti tako financijski i projektno zahtjevnu ideju. Realizacija bi, uvjereni smo, značila silan gospodarski, i razvojni, zamah ne samo Ernestinovu, nego i široj zajednici. U takvoj se atmosferi bio pojavio i potencijalni investitor s poslovnim partnerima iz Njemačke, koji je bio izrazito uporan i argumentiran u zahtjevima za koncesiju. Najmanje desetak puta dolazili su nas uvjeravati kako novac nije upitan,

Ministar Vrdoljak:

Potrebni su veliki igrači S idejom energetsko-poljoprivrednog ernestinovačkog projekta upoznat je i ministar graditeljstva Ivan Vrdoljak, i to kao Osječanin, ali i kao stručnjak koji se bavi projektiranjem u energetici. “Riječ je o ambicioznom, financijski zahtjevnom projektu koji je u tehnološkom smislu izvediv i višestruko koristan. Činjenica da postoji geotermalni izvor dobra je pretpostavka. No, to je tek dodana vrijednost. Pravu vrijednost daje tržište. Definitivno su posrijedi veliki potencijali, ali loša iskustva s kojima su se suočili inovativni i ambiciozni ljudi iz Ernestinova pokazuje kako ne može bilo tko ostvariti tako velik projekt. Za velike stvari potrebni su veliki igrači”, rekao je ministar Vrdoljak. pokazivali ugovore s brojnim tvrtkama i dokazivali postojanje tržišta za organske poljoprivredne proizvode. Njihov početni pristup poslu bio je ozbiljan, uostalom, sami su financirali ishođenje lokacijske dozvole i projektnu dokumentaciju”, priča Greif.

Naposljetku je uz potporu Općine, na javnom natječaju Ministarstva poljoprivrede, zagrebačka tvrtka Mikro Mineral dobila 50-godišnju koncesiju za 128 hektara plodne državne zemlje. To je bila osnova za

Zašto je nakon početnih koraka, obavljenih još prije gotovo godinu i pol, projekt zaustavljen, pokušali smo doznati u upravi tvrtke Mikro Mineral, od čelnog čovjeka toga poduzeća Tihomira Lelasa. Nakon objašnjenja zaposlenice o njegovoj zauzetosti, te obećanja brzog povratnog kontakta, u idućih deset dana više nam se, unatoč brojnim pokušajima, nikada nitko nije javljao niti na fiksni niti na mobilni telefon iz tvrtke koja ima koncesiju na 128 hektara državne zemlje u Ernestinovu... zelenimagazin | ožujak 2012. | 39

ENERGETIKA

ZAPOČELA GRADNJA NAJVEĆEG VJETROPARKA U HRVATSKOJ

Projekt Jelinak dočekao povoljan vjetar Priključenje vjetroelektrane sa 30 megavata instalirane snage u elektroenergetski sustav izgledno je do kraja godine PIŠE Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

Investicija je zatvorena na 45 milijuna eura, doznajemo od Mirka Tunjića,

N

PROCJENJUJE SE DA ĆE KONTINUIRANO NA PROJEKTU IZGRADNJE VJETROPARKA RADITI OKO 100 RADNIKA

akon osam godina priprema, počela je gradnja najvećeg vjetroparka u Hrvatskoj.

Vjetropark Jelinak sa 30 MW instalirane snage, odnosno 20 turbina sa po 1,5 MW instalirane snage svaka, trebao bi do kraja ove godine biti pušten u rad na predjelu Blizna - Bristivica na područjima općina Marina i Seget.

40 | ožujak 2012. | zelenimagazin

direktora splitske tvrtke EHN Acciona energia, koja razvija projekt vjetroparka

Jelinak. „Oko 60 posto investicije otpada na domaće tvrtke, koje su svoj dio kolača pronašle u proizvodnji dijelova, izvedbi radova i pružanju drugih vrsta usluga.

Zanimljivo je da će dio posla, zahvaljujući partnerstvu sa splitskom tvrtkom Tromont, dobiti Brodogradilište specijalnih objekata, što u ovoj krizi puno znači i za Brodosplit.

Tromont i Brodogradilište specijalnih objekata zajednički su nastupili prema tvrtki iz grupacije Acciona energia, tvrtki Acciona Windpower, te pobijedili na međunarod-

nom natječaju i ugovorili izgradnju stupova za Jelinak. Riječ je o poslu vrijednom oko 50 milijuna kuna“, ističe M. Tunjić.

POBIJEDILI STRANU KONKURENCIJU Prvih 20 stupova, visokih 80 metara, izgradit će se za dvadeset vjetrogeneratora na lokaciji Jelinak u općini Marina. Posao je dobiven u velikoj konkurenciji španjolskih, poljskih, slovačkih, kineskih tvrtki. Stupovi će se graditi u Brodogradilištu specijalnih objekata nekoliko mjeseci, a u njihovu izradu bit će utrošeno 2700 tona čelika.

Visoki su 80 metara, dok je promjer rotora 82 metra.

Većina opreme i metalne galanterije koja je potrebna za elektromontažu proizvest će se pak u Tromontovu pogonu u Čaporicama. Tromont se za izgradnju stupova za vjetrelektrane, kako je na otvaranju pogona istaknuo predsjednik uprave Ivan Džaja, pripremao nekoliko godina.

KONZORCIJ ZA IZVEDBU RADOVA Vjetropark bi trebao biti priključen u elektroenergetski sustav do kraja ove godine. Rok je izgledan jer više nema administrativnih zapreka koje su

Svjetski lideri ri Splitska tvrtka EHN-Acciona -Acciona energia dio je španjolske ske grupacije Acciona energia, jedne dne od najvećih svjetskih grupacija acija za proizvodnju energije izz obnovljivih izvora.

Grupacija zapošljavaa više od 30 tisuća radnika, a ima energane nergane instalirane snage osam tisuća MW. Po implementaciji energiergije iz obnovljivih izvora vora u energetski sustav, v, Acciona je svjetski lider. Pri tome se ne misli samo na energiju vjetra nego i na sve ostale obnovljive izvore i tehnologije kao što su one vezane uz sunce, biomasu, termosolarnu energiju, minihidroelektrane... dosad pratile ulagače u obnovljive izvore energije u Hrvatskoj.

Za izvedbu radova na vjetroparku Jelinak izabran je konzorcij koji sačinjavaju četiri tvrtke: Eurus oprema iz Zagreba je nositelj, potom tvrtka Tromont koja je zadužena za instalaterske radove i elektromontažu, splitska tvrtka Ineccto za građevinske radove i izgradnju pristupnih cesta, montažne radove te iskop temelja i kabelskih rovova, a četvrti član konzorcija je splitska tvrtka Adriacink transport, koja je specijalizira-

na za posebne transporte i određeni dio montaže. Procjenjuje se da će kontinuirano na projektu izgradnje vjetroparka raditi oko 100 radnika.

UGOVORILI REKONSTRUKCIJU MREŽE Ono što je možda najzanimljivije u cijelom projektu jest ugovor što ga je tvrtka EHN-Acciona energia sklopila sa HEP-om o rekonstrukciji elektroenergetske mreže, njezinih konstrukcija i dijela dalekovoda kako bi se u predviđenom roku omogućio nesmetan i siguran priključak u elektroenergetski sustav. Navedenu rekonstrukciju u cijelosti financira Acciona energia. „Dosad je bilo sličnih iskustava da je privatni investitor rekonstruirao dio elektroenergetske mreže, pa smo u dogovoru sa HEP-om na ovaj način pronašli model zajedničke suradnje. To znači da poboljšavamo davno izgrađeni dalekovod u zamjenu za naknadu za priključak. To je dobitni model suradnje javnog i privatnog sektora u situaciji kada javna poduzeća nemaju dovoljno novca za sve neophodne investicije. Privatnom se partneru time skraćuje vrijeme potrebno za realizaciju investicije, a opće je dobro što se rekonstruira i modernizira dalekovod. Umjesto armirano-betonskih stupova iz pedesetih godina prošlog stoljeća dobit ćemo nove metalno-rešetkaste konstrukcije na čitavoj trasi između Trogira i lokacije Jelinak“, otkriva Tunjić.

USKORO JOŠ TRI PROJEKTA EHN-Acciona energia osim lokacije Jelinak razvija još nekoliko projekata.

Vlasnik te tvrtke Mirko Tunjić zadovoljan je što su upravo odblokirana još tri projekta, koji su gotovo godinu dana čekali dozvole i odobrenja: „Uvjeren sam da bismo, u skladu s političkom odlukom Vlade RH o dodatnim impulsima za investicije u obnovljive izvore energije, za te projekte u iduća tri mjeseca mogli ishoditi lokacijske

dozvole i elektronergetske suglasnosti.

Slijedi ishođenje građevinskih dozvola za najmanje dva projekta do kraja ove godine, i građevinski radovi mogli bi započeti sljedeće godine. Sve se pomaknulo nabolje, a bilo je i vrijeme - investitori su dugo čekali

USKORO LOKACIJSKE DOZVOLE ZA JOŠ TRI VJETROPARKA KOJI BI TREBALI BITI DOVRŠENI IZMEĐU 2013.

I 2015. GODINE da se uklone administrativne barijere, i to se napokon počelo događati.“ Riječ je o projektima vjetroparka Boraja, vjetroparka Opol i vjetroparka Čemernica.

Lokacija Boraja također je na predjelu općine Marina. Radi se o dosad najvećem EHN-ovom projektu i jednom od najvećih u Hrvatskoj jer bi taj vjetropark imao oko 60 MW instalirane snage.

Opol je predviđen na područjima grada Kaštela te općina Lećevica i Prgomet. Radi se o projektu instalirane snage 33 MW. Projekt vjetroparka Čemernica, instalirane snage 45 MW, nalazi se većim dijelom na području Trilja, a manji dio je na područjima Sinja i općine Dicmo. Sva tri su pred dobivanjem lokacijske dozvole, dovršene su i studije utjecaja na okoliš, a vjetroparkovi bi trebali biti instalirani u razdoblju od 2013. do 2015. godine. Vrijednost investicije bi mogla iznositi između 180 i 190 miljuna eura.

“Imamo projekte i u Istarskoj, Šibenskokninskoj i Ličko-senjskoj županiji. Svi su još u razvojnoj fazi, ranijoj u odnosu na ova četiri u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Za neke se usklađuje prostorno-planska dokumentacija, za neke je u tijeku izrada studija utjecaja na okoliš, ali je svima zajedničko da imaju energetska odobrenja”, zaključio je Tunjić. zelenimagazin | ožujak 2012. | 41

ENERGETIKA

KAMO IDE SVJETSKA PROIZVODNJA KONVENCIONALNE NAFTE

Naftni vrhunac nije samo teorija Stručnjaci upozoravaju: peak oil je neizbježan. Najbolje to potvrđuje činjenica da su vrhunac zabilježili i - pronalasci nafte PIŠE Ratko Bošković zin@privredni.hr

N

aftni vrhunac ne postoji!, uzviknuo je početkom veljače bivši predsjedatelj Donjeg doma američkog Kongresa i pretendent na republikansku nominaciju za dolazeće predsjedničke izbore Newt Gingrich, obraćajući se sudionicima Election Energy Summita u Koloradu.

Gingricha je ponijelo to što se Kolorado prostire na geološkoj formaciji Niobrari, podzemnom sloju šejla bogatom ugljikovodicima, pa ga je kao i susjednu Sjevernu Dakotu, zahvatila naftno-plinska groznica.

Prema podacima Povjerenstva za naftu i plin Kolorada, u toj je saveznoj državi u 2011. započeta izrada 2975 novih bušotina.

To je 922 više nego dvije godine ranije, ali i 1444 manje nego 2008. godine. No, pozornost svijeta Niobrara je privukla 15. studenoga prošle godine kada je kompanija Anandrarko Petroleum objavila da je sa 11 horizontalnih bušotina otkrila nalazište u kojem bi moglo biti i milijardu barela dokazanih naftnih rezervi!

Nije, međutim, dugo trebalo da stručnjaci upozore potencijalnog američkog predsjednika i najširu javnost da 42 | ožujak 2012. | zelenimagazin

se pojam naftnog vrhunca, na engleskom peak oil, ne odnosi na otkrivena nalazišta, na dokazane ili pretpostavljene rezerve ili resurse, nego jedino i isključivo na količinu doista proizvedene (izvađene iz zemlje) nafte u jednoj godini u nekoj zemlji, u nekoj regiji ili na čitavom svijetu. A dosegne li ta količina u nekom trenutku maksimum, riječ je o vrhuncu proizvodnje.

“Naftni vrhunac je broj. I točka. To nije teorija. To nije isto što i reći da ‘svijet ostaje bez nafte’. To nije politički pokret ili religija”, napisao je za internetski portal Smart Planet analitičar Chris Nelder. I dodao: “Osim što je samo običan broj, naftni vrhunac se odnosi samo na naftu u konvencionalnom smislu te riječi. A tekućine poput biogoriva, ukapljenog prirodnog plina, sintetičke nafte proizvedene iz bitumenskog pijeska ili kerogena iz šejla, tekuća goriva dobivena iz ugljena ili plina nisu regularna nafta niti su ekvivalentna nafti. Kada govorimo o tim ‘nekonvencionalnim’ gorivima, ne pričamo o nafti, niti njihovo

uključivanje u naftu povećava količinu proizvedene prave nafte. Zato i govorimo o ‘naftnom vrhuncu’, a ne o ‘vrhuncu tekućih goriva’.”

DRAMATIČNI OBRAT A kada čak i političari najvišeg ranga, takvi koji žele stati na čelo jedine svjetske velesile, govore da naftni vrhunac ne postoji, “oni ili nemaju niti maglovitu ideju o tome

SVJETSKA PROIZVODNJA SIROVE NAFTE OD 2005. DO DANAS STAGNIRA IZMEĐU 73 I 74 MILIJUNA BARELA NA DAN što peak oil znači, ili su im posve nepoznati podaci o proizvodnji nafte u svijetu”, zaključuje Chris Nelder. Gingrichu očito nisu poznati niti podaci za Ameriku, pa ne zna da eksplozivni rast vađenja nafte iz golemih slojeva šejla neće promijeniti činjenicu da je proizvodnja nafte u Sjedinjenim Državama od 1920. do 1970. vrtoglavo narasla s jednog na gotovo deset milijuna barela nafte na dan, a od tada do danas se smanjuje jednakom brzinom kao što je i rasla. Šezdesetih i 70-ih godina prošlog stoljeća Amerika je bila ono što je Saudijska Arabija (ili još točnije - Rusija) danas: najveći proizvođač i najveći svjetski izvoznik nafte. Proizvodila je 9,5 milijuna, a uvozila tek

Angola - ponuda sirove nafte

Iran - ponuda sirove nafte 4.4

3.9

1.9

3.2

3.7

1.7

4.0

3.5 3.3 3.1 2.9 2.7 2001

milijuna barela / dan

2.1

milijuna barela / dan

milijuna barela / dan

Mexico - ukupna ponuda nafte 4.1

1.5 1.3 1.1 0.9

2003

2005

2007

2009

2011

nešto više od milijun barela dnevno. Danas, međutim, SAD proizvodi tek oko pet milijuna, a uvozi deset! Takav dramatični obrat nije uspjela spriječiti niti najbogatija zemlja na svijetu, narod s najnaprednijom tehnologijom, država s praktično neograničenim mogućnostima ulaganja u istraživanja i razvoj. Očito, posrijedi je činjenica koja se ne može promijeniti: količina nafte koja se eksploatira u nekom vremenu, ne može se beskonačno samo povećavati.

Gotovo istodobno kada i SAD, naftni vrhunac zabilježila je i Hrvatska: 1973. proizvodila je više od 3,5 milijuna tona na godinu, a danas ne proizvodi niti pola milijuna. Jednako dobar primjer je Meksiko: 2003. ta je zemlja vadila 3,9 milijuna barela na dan, danas vadi 2,6 milijuna. Isto se dogodilo na Aljasci, u Iranu, Norveškoj.

Prošlih tjedana vijesti o iranskoj prijetnji zatvaranja Hormuza potpuno su zasjenile podatak kako je Saudijska Arabija u prosincu prošle godine smanjila isporuke nafte za 400.000 barela na dan, a Royal Dutch Shell objavio (22. veljače) da gasi proizvodnju na glasovitom naftnom polju Brent u Sjevernom moru.

Eksploatacija je na tom nalazištu pokrenuta 1975., dosegnula je vrhunac 1984. s proizvodnjom od 400 tisuća barela dnevno, da bi se do danas njegova izdašnost svela na samo 7600 barela. Naftno polje po kojem

0.7 2001

3.8 3.6 3.4 3.2

2003

2005

2007

2009

2011

je određen standard za terminske ugovore, u koje je uloženo 1,9 milijardi dolara i koje je prednjačilo po tehnološkim inovacijama, “danas je ispražnjena naftna i plinska provincija”, rekao je Shellov čelnik Ian Craig na skupu naftaša u nigerijskoj Abudži.

NEUMOLJIVA STATISTIKA Da će proizvodnja nafte u SAD-u početkom 70-ih doživjeti vrhunac i potom pad predvidio je još 1956. Shellov naftni geolog M. King Hubbert. On je prvi uočio da krivulja vađenja nafte na pojedinom polju ima pravilan oblik zvona: kreće od nule, ubrzava se, potom usporava, doseže vrhunac, naglo pada i potom se sporo smanjuje još godi-

SAUDIJSKA ARABIJA SMANJILA JE U PROSINCU ISPORUKE NAFTE ZA 400.000 BARELA NA DAN, A SHELL U VELJAČI NAJAVIO GAŠENJE PROIZVODNJE NA GLASOVITOM NAFTNOM POLJU BRENT nama. Ako sva američka polja pokazuju tu pravilnost, onda ona mora vrijediti i za čitavu Ameriku, zaključivao je Hubbert.

3.0 2001

2003

2005

2007

2009

2011

A ako vrijedi za svaku zemlju, onda mora vrijediti za čitav svijet. Ostvarenje prognoze za Ameriku učinilo je Hubberta legendom i svecem zaštitnikom svjetskog znanstvenog pokreta, a peak oil je dobio drugo ime Hubbertov vrhunac.

No, naftni vrhunac koji tako očigledno strši za polje Brent, za Hrvatsku ili čitavu Sjevernu Ameriku, za čitav globus nije tako očigledan. Globalna statistika pokazuje više plato, zaravan, nego oštar vrh: svjetska proizvodnja konvencionalne “sirove” nafte od 2005. do danas nije se povećavala, praktično stagnira već sedam godina između 73 i 74 milijuna barela na dan. No, je li to doista vrhunac? Može li se možda ipak iz zemljine utrobe istisnuti i iscrpiti još po koji milijun bačvi crnoga zlata više? Možda, ali samo poneka kap. Ne može se, naime, vaditi nafta koja nije pronađena!

Najjači argument u prilog tvrdnji da svijet jednostavno ne može izbjeći naftni vrhunac je činjenica da su i pronalasci nafte zabilježili vrhunac. Prema egzaktnoj statistici, većina nalazišta iz kojih se danas crpi nafta otkrivena je 50-ih i 60-ih godina prošloga stoljeća. Sredinom 60-ih pronalazilo se po 55 milijardi barela konvencionalne, regularne nafte na godinu, a vadilo deset. Posljednjih godina, međutim, crpi se 27, a pronalazi se najviše pet-šest milijardi barela. Priči je očito došao kraj. zelenimagazin | ožujak 2012. | 43

ENERGETIKA

Opskrba energijom i energetska učinkovitost u okruženju

Srbija još ne koristi sv Hidroenergija i energija biomase u srpskoj su energetskoj strateg PIŠE Ljiljana Lukić zin@privredni.hr

K

ad bi Srbija iskoristila energetske potencijale obnovljivih izvora, mogla bi pokriti čak 25 posto svoje ukupne godišnje potrošnje, pokazale su analize Privredne komore Srbije (PKS). Ti se potencijali, prema riječima savjetnika predsjednika PKS-a za energetiku Aleksandra Perića, procjenjuju na više od 3,8 milijuna

NAJAVLJUJE SE IZGRADNJA VIŠE NOVIH OBJEKATA ZA KOJE SU ZAINTERESIRANI INVESTITORI IZ ITALIJE, NJEMAČKE, ČAK I KINE tona ekvivalenta nafte godišnje. U Strategiji razvoja energetike Srbije kao prioriteti istaknuti su hidroenergija i energija biomase.

Tako bi biomasa u ukupnom potencijalu obnovljivih izvora sudjelovala sa 63 do 80 44 | ožujak 2012. | zelenimagazin

posto, odnosno njeno bi korištenje moglo zamijeniti 2,4 do 2,6 milijuna tona nafte.

Od toga oko milijun tona ekvivalenta nafte čini potencijal drvne biomase, a 1,4 milijuna tona poljoprivredna biomasa.

Potencijali energije sunca procijenjeni su na 640.000 tona ekvivalenta nafte ili 0,1 tonu po četvornome metru instaliranih solarnih panela, a energija vjetra bi mogla zamijeniti oko 200.000 tona nafte.

Trenutačna instalirana snaga koja koristi energiju vjetra u Srbiji je zanemariva, ali su potencijali značajni, o čemu govori procjena da bi se na području Srbije mogle postaviti vjetrogeneratore instalirane snage 1300 megavata.

NA EUROPSKOM REPU Stručne analize upozoravaju da je prijeko potrebno značajno poboljšati energetsku učinkovitost, jer Srbija u tom pogledu zaostaje i za zemljama u okruženju. Trenutačno je na trećini prosječne razine energetske učinkovitosti 26 država Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD).

“Energetska učinkovitost kao jedan od prioriteta prepoznata je u Nacionalnoj strategiji privrednog razvoja Srbije, Nacionalnom programu zaštite životne sredine i Strategiji razvoja energetike, a može se povećati ponajprije boljim upravljanjem energijom”, ocijenio je A. Perić te istaknuo kako se dobrim planiranjem i upravljanjem u industrijskom sektoru, te odgovarajućim investiranjem u procese energetske učinkovitosti, veoma brzo može podići razina iskorištenosti energetskih resursa, uz mogućnost povratka investicija u relativno kratkom razdoblju.

Na skupu o korelaciji rasta energetske učinkovitosti s većim korištenjem obnovljivih izvora energije, a koji je u Beogradu nedavno organizirao Centralno-europski forum za razvoj (CEDEF), ocijenjeno je da će povećanju energetske učinkovitosti i boljem upravljanju u Srbiji pridonijeti i Zakon o racionalnoj upotrebi energije.

Usuglašavanje tog zakona je u završnoj fazi, a njegovo će donošenje pridonijeti ne samo povećanju sigurnosti opskrbe energijom, nego i smanjenju postojeće razine zaga-

oje OIE potencijale iji istaknuti kao prioriteti đenja životne sredine, istaknuto je na tom skupu, kojem su osim predstavnika struke i države nazočili i gospodarstvenici, kojima su ta pitanja od životne važnosti.

Otvoreno je i pitanje može li distributivna mreža podržati priključivanje kapaciteta iz obnovljivih izvora energije bez ulaganja i kako bi se sve to odrazilo na cijenu struje.

STRUJA ZA BAGATELU Donošenjem tog temeljnog zakona za poboljšanje energetske učinkovitosti u Srbiji, i smanjenjem zaostajanja za zemljama Jugoistočne Europe, kako je navedeno, stvorit će se baza za uvođenje standarda u sektoru potrošnje i upravljanja energijom kroz energetski menadžment, propisivanje obveza provedbe energetskih revizija i uvođenje poticajnih i drugih mjera za povećanje energetske učinkovitosti i racionalnu potrošnju energije.

Ocijenjeno je da na putu prema većem korištenju energije iz obnovljivih izvora stoji više prepreka - procedure za investiranje su duge i složene, propisi nedovoljni, a standardi tek djelomice definirani. Posebnu kočnicu predstavlja cijena električne energije, koja iznosi pet eurocenta po kilovatsatu, što znači da nije ekonomska, pa joj energija iz obnovljivih izvora ne bi mogla konkurirati.

PROJEKTE I RAZVOJ OBNOVLJIVIH IZVORA KOČI I CIJENA STRUJE OD PET EUROCENTA KOJA NIJE EKONOMSKA To prije što je proizvodnja iz obnovljivih izvora skuplja od proizvodnje upotrebom fosilnih goriva, zbog čega se uvode poticaji za investiranje u postrojenja.

Srbija ima malo objekata za eksploataciju obnovljivih izvora energije, izuzmu li se hidroelektrane, ali i na tom planu ima pomaka.

Najavljuje se izgradnja više novih objekata za koje su zainteresirani i investitori iz Italije, Njemačke, čak i Kine. Poseban problem je nedostatak proizvođača opreme, jer su tehnički standardi za opremu uvedeni

tek nedavno. Za sada se u Srbiji proizvode kotlovi za biomasu, generatori za vjetroelektrane (Siemens u Subotici) i novi tip generatora s beskontaktnim pogonom za vjetrenjače. Zakon o racionalnoj upotrebi energije omogućit će uvođenje viših carina i poreza na dodanu vrijednost za nedjelotvornu opremu kako bi se kvaliteta tu podigla na viši stupanj.

GRIJANJE NA ZNANSTVENOJ BAZI Državni sekretar u Ministarstvu prosvete i nauke Srbije, prof. Radivoje Mitrović, ocijenio je da bi znanost kao respektabilan resurs trebala odgovoriti na pitanja kako smanjiti potrošnju i kako sa što manje energije grijati što veći prostor. U projekte te vrste uključio se i Beogradski univerzitet.

“Kroz manju potrošnju energije stvaramo mogućnost da srpska privreda bude konkurentna, a bez izvoza nema rasta”, rekao je Mitrović i zaključio kako inovacije ne treba shvatiti samo kao tehnološke, već promjene treba uvoditi na svim razinama, od osobnog vladanja do modela funkcioniranja društva. zelenimagazin | ožujak 2012. | 45

OTPAD NIJE SMEĆE

VEĆ U EUROPI Komunalno poduzeće Ponikve

KRK hrvatski rekorder u razvrstavanju otpada Krčani danas razvrstavaju 35 posto otpada. A rezultat od 25 posto postigli su već 2007., u vrijeme dok je cijela Hrvatska taj postotak namjeravala dostići tek do 2025. godine!

PIŠE Igor Vukić vukic@privredni.hr

A

ko je naš turistički adut lijepo i čisto more, onda i kopno mora biti na istoj razini. Taj je cilj još 2002. godine potaknuo upravu komunalnog poduzeća Ponikve iz Krka da organizira program zbrinjavanja otpada, dostojan tog atraktivnog turističkog odredišta. „Uz podršku naših vlasnika - sedam krčkih jedinica lokalne samouprave - napravili smo studiju postupanja s otpadom i sanacije odlagališta, kako bismo problem otpada riješili na suvremen europski način“, prisjeća se direktor tvrtke Ponikve Frano Mrakovčić.

Uloženo je oko 40 milijuna kuna, od toga pola u sanaciju odlagališta Treskavac. Druga 46 | ožujak 2012. | zelenimagazin

polovica svote potrošena je na sustav razvrstavanja otpada, kojim je Krk postao hrvatski rekorder. Već 2007. godine dostignut je rezultat od 25 posto razvrstanog otpada, dok je cijela Hrvatska taj postotak tada namjeravala dostići tek do 2025 godine!

SVAKE GODINE TRI POSTO VIŠE Iako im je pomalo žao što ostatak Hrvatske ne slijedi njihov primjer (a često ih posjećuju gosti iz drugih dijelova zemlje i proučavaju njihov rad), Krčani mirno rade po svome. Svake godine povećavaju udjel razvrstanog otpada oko tri posto i sad su već na 35 posto. Na otoku je 1400 sabirnih mjesta sa 7000 spremnika. Kućni otpad prikuplja se odvojeno u pet spremnika: za biootpad, papir, plastičnu ambalažu, staklo i ostali otpad.

Sve je to postignuto promocijom sustava

i apeliranjem na svijest sugrađana. Za razvrstavanje u kućanstvu stanovnici ne dobivaju nikakve olakšice ili novčane poticaje,

ULOŽENO JE OKO 40 MILIJUNA KUNA, OD TOGA POLA U SANACIJU ODLAGALIŠTA TRESKAVAC, A POLA NA USPOSTAVU SUSTAVA RAZVRSTAVANJA OTPADA osim uobičajenih 50 lipa kad vraćaju prazne plastične boce. Tvrtka Ponikve dala im je priliku da se ponašaju odgovornije prema svojem okolišu, a oni su to u dobrom dijelu iskoristili.

Razvrstavanje otpada otežano je i činjeni-

com što je na otoku Krku stalno naseljeno tek 40 posto stambenih jedinica, ostalo su vikendice i apartmani u kojima se boravi povremeno. Na Krku se godišnje prikupi oko 19.500 tona komunalnog otpada, od čega se oko 12.000 tona prikupi u četiri ljetna mjeseca. No i povremeni stanovnici polako se navikavaju na specifični način postupanja s otpadom.

GRAĐANI NE PLAĆAJU VIŠE OD DRUGIH Prikupljeni otpad dodatno se razvrstava u suvremenom reciklažnom dvorištu, obra-

Gnojivo uz pomoć islandskih algi Ponikve su 2010. godine započele prikupljanje komine masline iz krčkih uljara. Prikupili su oko 15.000 tona. Potom su veliku površinu komine, debljine 60-70 centimetara, tretirali islandskim algama i nastao je kvalitetan kompost koji se kao organsko gnojivo može koristiti u novim i starim nasadima.

Za gnojivo vlada veliko zanimanje pa kupci mogu kupiti ograničene količine od 10 tona.

Građani mogu besplatno dobiti jednu vreću komposta napravljenog od ostataka maslina za svoje potrebe, čime Ponikve promoviraju i ekološku poljoprivredu.

đuje i priprema za oporabu, dok nerazvrstani dio ide na odlagalište Treskavac.

Građani za odvoz otpada ne plaćaju više

DOBAR GLAS O KRKU KAO MJESTU KOJE SUVREMENIM NAČINOM ZBRINJAVA OTPAD I ČUVA OKOLIŠ PRIDONOSI PROMOCIJI OTOČKOG TURIZMA nego u drugim dijelovima države. Stoga je sam sustav oko 20 posto skuplji od onoga bez razvrstavanja.

Direktor Mrakovčić kaže da u takvim projektima i ne treba gledati samo kratkoročni ekonomski trošak. Dobar glas o Krku kao mjestu koje suvremenim načinom zbrinjava otpad i čuva okoliš pridonosi promociji otočkog turizma. Posao u sustavu je pronašlo 40 novih radnika koji plaćanjem poreza vraćaju dio novca lokalnoj zajednici. Razvrstavanjem otpada dobivaju se sekundarne sirovine koje se prodaju i tako nastaje prihod koji pokriva gotovo polovicu povećanog troška razvrstavanja sustava, procijenio je Mrakovčić.

Ponikve provode i niz promotivnih javnih akcija u školama i vrtićima kako

Solarni paneli nad odlagalištem Ove godine Ponikve će instalirati i fotonaponske panele na krovu hale za sortiranje komunalnog otpada na odlagalištu Treskavac. Paneli će imati instaliranu snagu od 137 kilovata s godišnjom proizvodnjom električne energije od 163.000 kilovatsati. Ulaganje je vrijedno 3 milijuna kuna, od čega je 1,26 milijuna kuna beskamatni kredit Fonda za zaštitu okoliša. „U 12 godina proizvodnjom struje i uz zajamčene poticajne cijene, zaradit ćemo oko 2,6 milijuna kuna, koje ćemo, s obzirom na neprofitni karakter našeg društva, usmjeriti razvoju ekoloških programa“, kaže Frano Mrakovčić. bi i najmlađim stanovnicima približili moderne tehnike očuvanja okoliša. Njihov način postupanja s otpadom zapažen je i u Ministarstvu zaštite okoliša, gdje najavljuju da će ga pokušati provesti i drugdje u Hrvatskoj.

NA KRKU SE GODIŠNJE PRIKUPI OKO 19.500 TONA KOMUNALNOG OTPADA, OD ČEGA OKO 12.000 TONA U ČETIRI LJETNA MJESECA zelenimagazin | ožujak 2012. | 47

SANACIJE CRNIH TOC ˇAKA > dossier visokog rizika II. dio

PROVJERAVAM

O:

Kako teče zbrinjavanje visokorizičnog industrijskog otpada iz propalih tvornica ŠIBENIK: lokacija bivše Tvornice elektroda i ferolegura

PIŠE Jozo Vrdoljak

vrdoljak@privredni.hr

Opasne tvari i dalje u gradskoj zoni Status projekta: u tijeku. Radovi prekinuti, zabranjena solidifikacija, za drugu metodu zbrinjavanja nema novca

S

anacija onečišćenog zemljišta bivše šibenske Tvornice elektroda i ferolegura (TEF) prekinuta je 2009. godine. Prethodno započeti radovi obustavljeni su nakon inspekcijskog nadzora, određena je nova metoda zbrinjavanja, a kako za nju nisu namaknuta potrebna sredstva, opasan otpad i dalje je na TEF-oj lokaciji u zapadnom dijelu Šibenika, gdje je predviđena poslovno-stambena zona.

Sanacija se provodi prema dokumentu Program sanacije okoliša bivše Tvornice elektroda i ferolegura u Šibeniku koji je izradila tvrtka APO iz Zagreba u siječnju 2007. godine. Temeljem natječaja javne nabave TEF je kao najpovoljnijeg izvođača izabrao tvrtku Odlagalište sirovina iz Zadra. Sanacijski radovi počeli su u kolovozu 2008., i do kraja te godine izvođač je napravio iskope zemljišta na dijelu između komornih peći i oko katranske jame radi procjene stanja tla.

PRIPREMANA SOLIDIFIKACIJA Iskopi su se provodili ograničeno, jer još nisu bili stvoreni uvjeti za početak solidifikacije, postupka koji predviđa imobilizaciju opasnih tvari za to predviđenim aditivima; vidljiva katranska onečišćenja su se odmah

prekrivala inertnim materijalom kako bi se spriječilo širenje neugodnog mirisa jer je riječ o lokaciji u naseljenom dijelu grada Šibenika.

Izvođač radova bio je također dužan provesti uzorkovanja zemljišta i građevinskog granulata na cijelom području TEF-a kako bi se točnije utvrdile razine i količine onečišćenog materijala, i potom taj materijal izdvojio za sanaciju postupkom solidifikacije.

ZATRAŽENA TERMIČKA OBRADA U tijeku izvedbe radova Uprava za inspekcijske poslove Ministarstva zaštite

KATRANSKA ONEČIŠĆENJA PREKRIVANA SU INERTNIM MATERIJALOM KAKO BI SE SPRIJEČILO ŠIRENJE NEUGODNOG MIRISA okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva – Područna jedinica u Šibeniku, obavila je inspekcijski nadzor i zabranila odlaganje solidifikata na lokaciji kao što je bilo

predviđeno Programom sanacije. Naložila je da se postupi prema rješenju Ministarstva, sukladno Studiji utjecaja na okoliš, kojom je predviđena termička obrada otpada za tlo onečišćeno policikličkim aromatskim ugljikovodicima (PAH) iznad tisuću miligrama po kilogramu. S tim u svezi TEF je naručio dopunu programa sanacije, na koju je u svibnju 2010. suglasnost dalo Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva.

Trenutačni je status projekta: zbog zatečene veće količine onečišćenog tla, veće koncentracije zagađenja od očekivanih i zabrane odlaganja solidifikata na lokaciji te zbog promjene tehnologije, sukladno Dopuni programa sanacije, potrebno je osigurati dodatna sredstva za njezin završetak. zelenimagazin | ožujak 2012. | 49

OTPAD NIJE SMEĆE RIJEKA: Jama Sovjak

Rac ˇuna se na EU fondove Na Viškovu su odlagani kiseli gurdon iz rafinerije, otpadni katran iz koksare, acetilienski mulj, ulja, bunkeri iz brodogradilišta...

Jama Sovjak na području riječke općine Viškovo također je na popisu visokorizičnih crnih točaka u okolišu. Riječ je o odlagalištu na kojem se nalazi kiseli gurdon iz rafinerije, otpadni katran iz koksare, acetilienski mulj iz brodogradilišta, rabljena ulja i bunkeri iz brodogradilišta, talozi spremnika za naftu i naftne proizvode, otpadna otapala, ulja za rezanje i drugi tekući otpad, metalne bačve i razni kruti otpad, a posljednjih godinu dana okolno stanovništvo

nekontrolirano tu baca komunalni i otpad sličan komunalnom.

PROGRAM SANACIJE JAME SOVJAK POVJEREN JE ZAGREBAČKOJ TVRTKI ECOINA Izrada dokumentacije za sanaciju Sovjaka predviđena je u sklopu provedbe IPA, a financiranje sanacije iz strukturnih i kohe-

zijskih fondova Europske unije. Lokacija tog odlagališta utvrđena je dokumentima prostornog uređenja Primorsko-goranske županije i Općine Viškovo.

Program sanacije jame Sovjak izradila je tvrtka Ecoina, temeljem projektnog zadatka koji je bio izradio MZOPUG, i koji predstavlja stručnu osnovu za izradu natječajne dokumentacije i provedbu svih predviđenih radova.

VRANJIC I SOLIN: Salonit d. d. u stečaju i Mravinačka kava

´e prekriti zelena oaza Azbest c Status projekta: dio završen, dio u tijeku. U Vranjicu je sanirano 65.000 kvadrata zemljišta, u lipnju predviđen završetak sanacije Mravinačke kave Sanacija jedne od najrizičnijih hrvatskih crnih točaka u okolišu - sanacija Tvornice Salonit d. d. u stečaju i Mravinačke kave - odvija se u nekoliko faza.

Na odlagalištu azbestnog otpada radovi su u tijeku, i u lipnju ove godine očekuje se završetak sanacije Mravinačke kave. Na predjelu Majdan Grad Solin trebao bi dobiti zelenu rekreacijsku zonu.

Početak Salonitove sanacije seže u 2006.

50 | ožujak 2012. | zelenimagazin

godinu, kada je Vlada Republike Hrvatske 10. studenoga donijela zaključak o početku I. faze sanacije unutar unut kruga tvornice tvorn Salonit u stečaju ste i Mravinačke Mra kave. kav Odbor za zaštitu zašt okoliša Hrvatskog Hr sabora bo na sjednic 27. lipnja nici 2008.

20 donio je Za Zaključak o problematici pr on onečišćenja azbestom u R Republici Hrvatskoj, Hrvatskoj kojim se traži hitna i stručna sanacija Kave, na kojoj se nalazi nogometno

igralište Omladinac u Vranjicu, Salonita d. d. u stečaju i Mravinačke kave.

Program sanacije odlagališta Mravinačka kava, koji je odobrilo Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, težak je ukupno 26 milijuna kuna.

Za saniranje okoliša nogometnog igrališta u Vranjicu Fond je osigurao 3,6

ZA SANIRANJE DAROVANA MINERALNA SIROVINA IZ ISKOPA NA REKONSTRUKCIJI BRZE CESTE SOLIN-KLIS milijuna kuna, a za dosadašnje radove na sanaciji azbestno-cementnog otpada iz kruga tvornice i dijela Mravinačke kave

BAKAR: lokacija bivše koksare

´eno, Zaga-deno tlo oc ˇišc teren ure-den Status projekta: završen. Građanima na sigurno korištenje vraćeno 22.260 kvadrata zemljišta U sanaciji zemljišta onečišćenog koksnim katranom i uljem na dijelu kemijske sekcije koksare u Bakru, koja je završena, primijenjen je postupak solidifikacije. Nakon što je Fond za zaštitu okoliša zaključio ugovor o sanaciji s tvrtkom Koksara iz Bakra, radovi su započeti u travnju 2008., a ukupna im je vrijednost 47 milijuna kuna. Tim projektom sanirano je i od opasnog otpada očišćeno te uređeno 22.260 četvornih metara terena koji se vraća građanima Bakra na sigurno korištenje.

Prilikom sanacije onečišćenog tla izvedeni su iskopi kameno-zemljanog materijala zagađenog opasnim otpadom i policikličkim aromatskim ugljikovodicima (PAH).

Sanirana je površina od 5500 četvornih metara. U tijeku radova ovlašteni laboratorij

Bioinstitut iz Čakovca provodio je kontinuirana mjerenja PAH-ova, a ovisno o rezultatima analiza, materijal se pripremao za solidifikaciju ili odlagao na privremenu deponiju čistog materijala. Solidifikat

U TIJEKU RADOVA OVLAŠTENI LABORATORIJ PROVODIO JE KONTINUIRANA MJERENJA KOLIČINE OPASNIH ČESTICA se potom vraćao na područje prethodnog iskopa. Ukupno je solidificirano oko 30.000 prostornih metara onečišćenog materijala.

je zbrinuto zb 8000 prostornih metara otpada otpa iz tvorničkoga kruga, radovi su završili zavr 28. rujna 2007., a u sve su faze bili su uključeni i radnici Salonita d. d. u stečaju. st

utrošio je gotovo 20 milijuna kuna.

UKLJUČENI RADNICI SALONITA Zbrinjavanje azbestno-cementnog otpada iz kruga tvornice Salonit d. d. u stečaju na lokaciji Mravinačke kave započelo je 2006. godine. Program je izradio Institut građevinarstva Hrvatske, a izvedbeni projekt P. B. Konstruktor iz Splita. Za izvođača radova izabrana je tvrtka Cian iz Splita, kao najpovoljniji ponuđač, koja sanacijske radove započinje u prosincu 2006. godine.

Azbestno-cementni otpad zatečen u krugu tvornice, dijelom pakiran u vreće (big bag), dijelom rasut na otvorenom, kao i stvrdnuti azbestno-cementni mulj prevezeni su i odloženi na prethodno pripremljenu kazetu u Mravinačkoj kavi. Ukupno

IGRALIŠTE IGR OMLADINCA ZBRINUTO Nakon završene prve faze zbrinjavanja va azbestno-cementnog otpada iz tvorničkoga tv kruga, i opsežnih pripremnih radova, rad u kolovozu 2008. započeli su radovi r d i na n sanaciji Kave, na mjestu gdje se nalazi nogometno igralište Omladinac.

Glavni projekt i njegovu dopunu izradila je tvrtka IGH d.d. - Zavod za ekološki inženjering iz Zagreba. U sklopu sanacije Kave na kojoj je igralište sanirana je i gornja ploha, položena sjeveroistočno od nogometnog igrališta, a sve na ukupnoj površini od 65.000 četvornih metara. Svi radovi završeni su 15. svibnja 2009. godine.

KONAČNO RJEŠENJE U travnju 2011. Vlada Republike Hrvatske donijela je odluku kojom se Fond za zaštitu okoliša obvezuje provesti postupak javne nabave za konačnu sanaciju Mravinačke kave.

Višak solidifikata koji se nije mogao vratiti difikata na lokaciju ugrađen je, prema posebnom projektu, u temelje ogradnog zida dužine oko 200 metara, čime se sprječava odron zemljišta na pokosu. Saniran je i sustav za prikupljanje oborinskih voda te uređen okolni plato, površine oko 16.760 četvornih metara.

Tijekom tog postupka Fond je sklopio ugovor s Agencijom za upravljanje državnom imovinom o darovanju mineralne sirovine iz građevinskih iskopa na rekonstrukciji brze ceste Solin-Klis, čiji su investitor Hrvatske ceste. Fond je tako dobio na raspolaganje 130 tisuća prostornih metara mineralne sirovine za sanaciju Mravinačke

PROGRAM SANACIJE ODLAGALIŠTA AZBESTNOG OTPADA MRAVINAČKA KAVA TEŽAK JE UKUPNO 26 MILIJUNA KUNA kave, vrijedne 2,4 milijuna kuna.

Nakon otvorenog postupka javne nabave, Fond je ugovorio izvođenje radova na sanaciji Mravinačke kave s tvrtkom Eurco iz Vinkovaca. Ta je tvrtka uvedena u posao potkraj studenoga prošle godine, i radovi su u tijeku. Obuhvaćaju izradu nasipa od kameno-zemljanih materijala, izvedbu oborinske odvodnje, šumskog puta, zaštitu pokosa mlaznim betonom, te krajobrazno uređenje. Sanacija bi trebala biti gotova u lipnju ove godine. zelenimagazin | ožujak 2012. | 51

POBOLJŠATI ŽIVOT U RURALNIM PODRUČJIMA

Prvi LAG u zaleđu Splita Lokalne akcijske grupe pokreću zajednice sličnih interesa na razvojne aktivnosti za koje mogu iskoristiti sredstva Europske unije

U

općinskoj vijećnici u Hrvacama nedavno je predstavljena inicijativa za pokretanje prve lokalne akcijske grupe (LAG) u zaleđu Splita, u organizaciji Splitsko-dalmatinske županije i uz podršku UNDP-a. LAG-ovi su dio LEADER-ove metodologije Europske unije, jednog od važnih instrumenata za razvoj ruralnog prostora, a koji u Hrvatskoj provodi Ministarstvo poljoprivrede kako bi se zajednicama pomoglo da prebrode razvojne zapreke poput starenja stanovništva, manjka uslužnih djelatnosti ili nedostatka radnih mjesta.

TRI GRADA I TRI OPĆINE U Hrvatskoj je do sada osnovano više od 20 LAG-ova, a jedan od najaktivnijih je Vallis Colapis sa sjedištem u Ozlju u Karlovačkoj županiji, koji je uspješno proveo već niz projekata. LAG-ovi prikupljaju i razrađuju projektne ideje utemeljene na stvarnim potrebama nekog područja, a koje bi trebale zaživjeti nakon ulaska Hrvatske u EU, kada ćemo moći koristiti i sredstva Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EARDF). LAG uključuje javne i privatne partnere (privatni moraju na razini odlučivanja činiti barem 50 posto),

52 | ožujak 2012. | zelenimagazin

izrađuje lokalnu razvojnu strategiju, radi na animiranju i pomaže u pripremi projektnih prijedloga za razvoj djelatnosti koje su važne za neko područje. U Dalmaciji su to ponajprije ruralni turizam i ribarstvo.

U HRVATSKOJ JE DO SADA OSNOVANO VIŠE OD 20 LAG-ova I NEKI SU USPJEŠNO PROVELI VEĆ NIZ PROJEKATA Prvi LAG u zaleđu Splita obuhvaća gradove Sinj, Trilj i Vrliku, te općine Hrvace, Otok i Dicmo. “S obzirom na skori ulazak Hrvatske u EU, važno je imati kvalitetna lokalna partnerstva koja će pomoći u kanaliziranju značajnih sredstava EU-a u razvoj ruralnih područja”, istaknula je Ivana Laginja, voditeljica UNDP-ovog područnog ureda u Zadru, koja se može pohvaliti već inicijativama za pokretanje nekoliko LAGova i u zadarskom zaleđu.

ZADRŽATI MLADE U Splitsko-dalmatinskoj županiji više je od četvrtine stanovništva starije od 65 godina, mladi iseljavaju u potrazi za poslom, te obrazovnim i društvenim prilikama, a prosječna je naseljenost u splitskom zaleđu

49 stanovnika po četvornom kilometru... “Šest jedinica lokalne samouprave u splitskome zaleđu, koje su izrazile spremnost da se udruže u LAG, dobit će našu podršku”, obećao je Visko Haladić, zamjenik župana Splitsko-dalmatinske županije, dok je viši stručni savjetnik za LEADER pristup i ruralnu mrežu pri Ministarstvu poljoprivrede Ivan Ciprijan objasnio: “Hrvatska će iz IPARD programa sufinancirati LAG-ove odabrane putem javnog natječaja, a ono može pokrivati troškove rada stručnjaka na izradi potrebnih studija, usavršavanje i obrazovanje zaposlenika, volontera te članova LAG-a, organizaciju promotivno-promidžbenih događaja, sudjelovanje u seminarima, radionicama, studijskim putovanjima, te troškove samog poslovanja LAG-a.” (J. V.)

LEADER pravilnik U Hrvatskoj se uskoro očekuje LEADER pravilnik, u kojem će se definirati uloga i obveze LAG-ova. Ministarstvo poljoprivrede će potom objaviti natječaje za financiranje LAGova, što se očekuje u drugoj polovici ove godine. Do ulaska Hrvatske u Europsku uniju LAG-ovi, koji imaju status udruga, financirat će se iz IPARD programa.

EUmagaZIN

Sve uspješnija berba vjetra na moru

Eolke pomiču granice Njemačka je lani podigla šumu od 29.000 vjetroelektrana, Španjolska 21.500, Francuska 6800 vjetroturbina, a produkcija i dalje raste PIŠE Lada Stipić – Niseteo, Bruxelles niseteo.lada@skynet.be

Z

a pola desetljeća instalirani potencijali vjetroelektrana širom Europe povećani su gotovo trećinu, ali istodobno su povećani i 65 posto u cijelom svijetu, ponajprije zahvaljujući Kini. U novim postrojenjima vjetar je drugi na listi obnovljivih izvora

energije, iza plina a ispred hidrocentrala ili solarne energije.

Prošla je godina za eolke, nazvane tako po grčkom bogu vjetra Eolu, bila godina intenzivnog rasta - usprkos činjenici da je struja proizvedena vjetrom još skuplja od one iz drugih izvora, cijena joj konstantno pada

kako se tehnologije razvijaju a produkcija raste nošena narudžbama. Lani instalirani kapaciteti bi u godini normalnog vjetra, s rasponima od šest do 116 kilometara na sat, unosili u sustav 204 TWh struje, ili 6,3 posto potrošnje, ili 5,3 posto više nego u 2010. godini. zelenimagazin | ožujak 2012. | 53

EUmagaZIN Turskoj (gotovo dvije tisuće vjetroelektrana) i Hrvatskoj (131 na kraju 2011. godine). Island ih nema jer mu je glavni izvor neograničenih količina veoma jeftine energije u podzemlju i vreloj vulkanskoj vodi. Norveška, iako se oslanja na goleme kapacitete hidrocentrala, ipak je lani instalirala 520 vjetroturbina, a s njima i nove tehnologije.

DO 2020. VJETAR BI BIO ZASLUŽAN ZA 12 POSTO EUROPSKE STRUJE, MOŽDA I VIŠE. PROBLEM SU MJERE ŠTEDNJE I SMANJIVANJE SUBVENCIJA NOVE NAVIKE, NOVI IZVORI Gotovo tri četvrtine svih novih instalacija za obnovljive izvore čine vjetroelektrane, ili 32 od 44 tisuće MW novih kapaciteta, što je u sveukupnoj produkciji do trećine obnovljivih izvora. Europske brojke nadalje vele da od početka milenija do danas 28,2 posto novih kapaciteta koristi energiju vjetra, 47,8 posto su svi obnovljivi izvori energije, a 90,8 posto je kombinacija obnovljivih izvora i plina.

Mijenjaju se navike i izvori: u samo tri godine od prošlih petnaestak u EU-a se dogodilo da je bilo sagrađeno više energana na ugljen nego što ih je bilo zatvoreno. Riječ je o prosjeku, izuzetak je Poljska, čije je snažno oslanjanje na rezerve lignita kao osnovice domaće energetske strategije značilo i veto na europske planove o smanjenju emisija stakleničkih plinova. U vremenima rastuće popularnosti obnovljivih izvora, raste i broj nuklearki

NAJVEĆE EOLKE DANAS SU KAPACITETA 7,5 MEGAVATA, U NORVEŠKOJ USKORO REKORDNIH 10, A NOVI JE CILJ ČAK 20 MEGAVATA izbačenih iz proizvodnje, dijelom iz političkih razloga (Fukushima, izbori), dijelom i jer su mnogi pogoni pri kraju svog (sigurnog) radnog vijeka. U ovakvom okružju, do 2020. vjetar bi bio zaslužan za 12 posto europske struje, možda i više. Problem će predstavljati mjere štednje po državama članicama koje su već počele smanjivati subvencije.

Kako bilo, eolke napreduju velikim koracima. U 2011. godini je instalirano 9616 MW kapaciteta, u što je uloženo 12,6 milijardi eura.

54 | ožujak 2012. | zelenimagazin

Tržište električne energije proizvedene vjetrom raste godišnjom stopom od 15,6 posto, a u novim kapacitetima premoćna je Njemačka, ispred Španjolske, Francuske, Italije i Velike Britanije. Njemačka je lani podigla šumu od 29 tisuća vjetroelektrana, Španjolska 21.500, a Franuska 6800.

Njemačka i Španjolska su svjedočile dramatičnom povećanju broja vjetroelektrana, Njemačka sa 1493 u 2010. godini, a Španjolska sa stotinjak manje. Usprkos krizi, pogotovo u Španjolskoj, zemlje su čvrsto opredijeljene za izgradnju kapaciteta obnovljivih izvora. U Njemačkoj se prijelaz na vjetroelektrane događa paralelno sa stišavanjem buma sunčanih kolektora, koji su doslovno na svakom krovu, čak i na najsjevernijim dijelovima zemlje, gdje je zimi uvijek manje sunca nego vjetra.

MORE SVE POPULARNIJE Jedine zemlje u EU-a koje se ne spominju po kapacitetima vjetroelektrana su Slovenija i Malta. Jedna je analiza pokazala da je ulaganje u eolke naglo smanjeno u novim članicama EU-a, potom u Grčkoj, ali i u Nizozemskoj, koja je već pri vrhu planiranih kapaciteta. Poljska je, kao jedina europska zemlja koja u krizi bilježi rast, također zadržala ritam u instaliranju vjetroelektrana. Za razliku od srednjoeuropskih članica i Cipra, u starom, zapadnom dijelu Zajednice instaliranje obnovljivih izvora raste, a rekordi su većinom zasluga ekspanzije eolki.

Sve popularniji prostor za izgradnju vjetroelektrana je more. Lani je podignuto 3810 mahom “farmi vjetra” ispred belgijske i britanske obale. Te su lokacije korisnije u berbi energije jer je vjetar na moru u pravilu jači i nema oscilacija u snazi. Od kandidatskih zemalja za EU novi su kapaciteti registrirani u

Eolke možda nisu lijepe, nisu ni elegantne, kvare pejzaže (makar dok se ljudi ne naviknu), smetaju pticama, neke su bučne.

U zemljama u kojima su se udomaćile, ljudi se šale da sa svakim naletom vjetra stiže struja: poveća li vjetar brzinu sa šest na deset metara u sekundi, svaka će turbina na 67-postotno pojačanje reagirati 134-postotnim rastom proizvodnje struje. Te podatke je objavila EWEA, krovna udruga proizvođača električne energije od vjetra. Godišnje varijacije su oko petine - o proizvodnji odlučuju godišnja doba, položaj, geografija, meteorologija, veličina krila pa i tehnologija.

DOVOLJAN LAGAN VJETAR Struju može proizvoditi i lagan vjetar, turbina se okreće već pri brzinama vjetra od tri metra u sekundi (ili 11 km/h), idealni uvjeti počinju kod brzine vjetra od 12 m/s ili 43 km/h. Stariji tipovi prekidaju rad kada vjetar premaši 90 kilometara na sat, no nove generacije bez problema odolijevaju stotici i više.

Tehnologija se nije previše mijenjala, vjetrenjače u pravilu imaju tri krila i horizontalnu osovinu rotora, što se do sada pokazalo najefikasnijim i najsigurnijim. I najjeftinijim. Eksperimentira se rotorom vertikalne osovine postavljenim malo iznad površine mora, za eolke na morskim farmama, no konceptu tek predstoji komercijalno dokazivanje.

Najveće eolke danas su kapaciteta 7,5 MW, imaju 42 različita dizajna turbina, nude snage između 4,4 i deset MW, mahom za off shore. Uskoro će se u Norveškoj realizirati rekordni kapacitet od deset MW. Granica za velike vjetroelektrane na moru s golemim elisama postavljena je već na iduću stepenicu od 20 MW.

Energetska revolucija – kapitalna ulaganja

Pitanje svih pitanja: kamo spremati viškove struje?

Većina projekata koji istražuju načine kako čuvati proizvedene viškove energije tek je u fazi ispitivanja. Nove tehnologije iznimno su skupe, neke po kilovatu stoje i 3600 eura!

PIŠE Lada Stipić – Niseteo, Bruxelles niseteo.lada@skynet.be

Z

a Nijemce energetska revolucija nije prijelaz na obnovljive izvore i (privremeno?) odustajanje od nuklearki nego rješavanje pitanja uskladištavanja električne energije. Istina jest da je Njemačka formalno odlučila zadnju nuklearku ugasiti 2020. godine, Belgija 2025. a Švicarska 2034. godine, a dio izbornog programa francuskih socijalista, vjerojatnih pobjednika predsjedničkih izbora, jest zatvoriti 24 nukelarke te im udjel u produkciji sniziti sa skoro 80 na 50 posto, i to tijekom desetljeća. Ili dva predsjednička mandata.

Uskladištenje viškova tek dobiva na značenju kako vjetar i sunce preuzimaju veći dio energetskog kolača – oba izvora osciliraju do petine proizvodnje, a struja se ne može spremiti u distributivnu mrežu.

Grafovi proizvodnje električne energije od sunca i vjetra i grafovi potrošnje u pravilu su u raskoraku.

Tehnološka mapa 2011., pregled strateških tehnologija u izdanju znanstvenog servisa Europske komisije, Zajedničkog centra za istraživanje (JRS, Joint Research Centre) ustvrdila je da se pitanju spremanja proi-

DO 2040. POTREBE ZA USKLAĐIVANJEM POTRAŽNJE I PROIZVODNJE BIT ĆE DVOSTRUKO VEĆE NEGO DANAS I POLOVICA PROIZVEDENIH VIŠKOVA TRAŽIT ĆE NEKU VRSTU SPREMANJA

zvedenih viškova posvećuje sve više pažnje, no najinteresantniji su projekti i dalje u fazi ispitivanja, malo ih je došlo do zrele etape približavanja kraju testova, a još manje ih je u komercijalnoj upotrebi a da to nije akumulator ili baterija. Najgore od svega je što je cijena po kilovatu u nekim slučajevima naprosto enormna, neke tehnologije za spremanje kilovata pojedu ni manje ni više nego 3600 eura! zelenimagazin | ožujak 2012. | 55

EUmagaZIN ŠTO ĆE GLUMITI BATERIJU? Odjel Deutsche Bank Research je u jednom od svojih novijih uradaka skrenuo od uobičajenih tema eura, eurozone i biznisa okrenuvši se “nezamjenjivom elementu energetske revolucije”, spremanju struje.

Do 2025. godine povećavat će se kapaciteti produkcije iz obnovljivih izvora, stare će se termocentrale na fosilna goriva otpisivati i zatvarati. Do 2040. godine potrebe za spremanjem energije dostigle bi 40 TWh kako bi apsorbirale viškove u neravnomjernoj proizvodnji.

ZA POBOLJŠANJE MREŽE TREBA IZMEĐU 1700 I 3600 KILOMETARA NOVIH DALEKOVODA SAMO U NJEMAČKOJ, A NAKNADA ZA KORIŠTENJE SKOČILA BI SA 0,5 NA 6,3 CENTA PO KILOVATSATU Pa, što će izigravati bateriju?

Fleksibilnost potrošnje i njezino prilagođavanje trenutačno raspoloživim količinama energije može zaista riješiti malen dio problema. Do 2025. godine, zahvaljujući novim tehnologijama koje bi stvorile tzv. “inteligentnu elektroopskrbnu mrežu”, dalo bi se manipulirati sa šest posto potrošnje.

U 2040. godini to bi skočilo do deset posto, što je za sada utopija, sve dok se ne proširi i ne poboljša elektroopskrbna mreža širom kontinenta. Struka spominje transnacionalnu supermrežu - o čemu se izjasnio i jedan od summita EU-a odlučivši ubrzati modernizaciju elektroopskrbnih sustava i njihovo

efikasnije operativno povezivanje. Rješenja poboljšanja mreže pretpostavljaju između 1700 i 3600 kilometara novih dalekovoda samo u Njemačkoj, uz modifikaciju postojećih ospkrbnih smjerova, što bi godišnje koštalo između 900 milijuna i 1,6 milijardi eura uz poskupljenje naknada za korištenje dalekovoda sa 0,5 eurocenta po kilovatsatu na 6,3 centa.

S obzirom na strategiju kojom bi se racionalnije trošila električna energija i štedjelo a da se to ne osjeti (što je u sjevernim europskim zemljama postalo dijelom svakodnevice jer se zahvaljujući moru sitnih ušteda potrošnja struje nije povećala iako se,

doslovno, od istoga dobiva više) dio napora se usmjerava na racionalizaciju potrošnje bez ulaska u rizične situacije manjka struje.

Za isto će se dobiti više i novim tehnologijama korištenja različitih goriva - od plina, biomase i lignita dade se izvući između deset i 87 posto više nego kod klasičnih tehnologija.

Dio rješenja je u tzv. fleksibilnim energanama, koje bi uskakanjem u proizvodnju održavale ravnotežu. Plinskim turbinama treba manje od deset minuta za dostizanje punog kapaciteta – a energanama koje koriste ugljen čak dva sata. U slučaju skladištenja električne energije vrijeme za transfer

AKTUALNI NATJEČAJI: TREĆI POZIV ZA IPA SLOVENIJA - HRVATSKA

Iz Europske unije 10 milijuna Do 16. travnja otvoren je treći poziv za prijavu prijedloga projekata u sklopu operativnog programa IPA Slovenija-Hrvatska, u kojem mogu sudjelovati neprofitne pravne osobe s područja više slovenskih pograničnih regija te iz Međimurske, Varaždinske, Krapinsko-zagorske, Zagrebačke, Karlovačke, Primorsko-goranske ili Istarske županije te Grada Zagreba.

56 | ožujak 2012. | zelenimagazin

Projekti prihvatljivi za sudjelovanje u programu su oni čiji ukupni zahtijevani iznos IPA sredstava iznosi od 75 tisuća do milijun eura za 1. prioritet, te od 75 tisuća do milijun i pol eura za 2. prioritet. Prvi prioritet programa je gospodarski i društveni razvoj (turizam i ruralni razvoj, razvoj poduzetništva, društvena integracija), a drugi je održivo upravljanje prirodnim resursima (zaštita

okoliša, očuvanje zaštićenih područja, ekološki značajnih područja i kulturne baštine). Prijedlozi se smiju odnositi samo na jedan od prioriteta.

Projektni partneri moraju ispuniti najmanje jedan od kriterija prekogranične suradnje: zajednički razvoj, zajednička provedba, zajedničko zapošljavanje i zajedničko financiranje. Vizija je programa učiniti prekogra-

energije traje koliko pritisak na dugme kontrolne ploče.

Koliko je iznalaženje najboljih načina uskladištenja energije značajno i bitno u energetskom sustavu koji se namjerava oslanjati na obnovljive izvore, pokazuje procjena da će do 2040. potrebe za usklađivanjem potražnje i proizvodnje biti dvostruko veće nego danas te da će u toj godini polovica proizvedenih viškova tražiti neku vrstu spremanja.

REVERZIBILNE HIDROCENTRALE Od raspoloživih sistema najpopularnije su zasigurno reverzibilne hidrocentra-

le – u Hrvatskoj je primjerice takva RHE Zrmanja. Dizanje vode na visinu crpkama, njezino vraćanje u akumulacijsko jezero i čuvanje za buduće potrebe uvriježena je praksa, čija je prednost brzina reakcija – 30 sekundi je vrijeme u kojem pogon ulazi u puni rad. Reverzibilne hidrocentrale smatraju se glavnom zlatnom rezervom u planinskim krajevima. Austrijanci u svom pristupu toj vrsti čuvanja energije ističu neispitane tehničke i komercijalne mogućnosti koje bi, u konačnici, značile godišnje povećanje uskladištene energije 30 do 40 posto. Švicarski je Savezni ured za energiju nedavno objavio da se na ovaj način može spremiti skoro polovica proizvedene električne energije. Iako im je priroda dala neograničene količine brzaca i rijeka, Norvežani također razmatraju kako postojeće hidrocentrale upotpuniti reverzibilnom komponentom.

Nijemci i Norvežani razgovaraju već o efektu baterije – višak energije proizvedene vjetrom na farmama eolki u Njemačkoj ide za crpljenje vode u reverzibilnim hidrocentralama u Norveškoj s rezultatima samo pet posto slabijim od izravnog povrata vode u akumulacije. Za sve je takve aranžmane nužna modernija, kvalitetnija distributivna mreža. Obje su zemlje već krenule u projekt težak (za sada, dok je u papirima) 1,4 milijardi eura direktne spojnice 600-kilometarskim podmorskim kabelom visoke voltaže znanim kao NorGer. Druga je poveznica 580-kilometarski NordLink.

U planu su spojnice Norveške s Danskom i Velikom Britanijom, a Nizozemska je obavila spajanje sa Skandinavcima još 2008. godine. Preduvjeti za bateriju su stvoreni ili dogovoreni.

U IGRI NAPUŠTENI RUDNICI Nijemci i Nizozemci bave se idejom korištenja napuštenih rudnika, njih stotinjak, za spremišta vode i kasniju proizvodnju struje.

Ideja nije naišla na oduševljenje, prepreke su izgleda tehničke, ekološke i, naravno, financijske prirode.

Više izgleda ima komprimiranje zraka na način na koji se tretira zemni plin, s obećavajućim rezultatima s one strane Atlantika.

Zaintrigirao je energetske tvrtke na Starom kontinentu koje razvijaju privlačnu tehnologiju s turbinama koje se pokreću u trenu, čime se sprječava raspad mreže u slučajevima velikih potreba i nedovoljne opskrbe. Najveći kandidati za spremišta komprimiranog zraka su napušteni rudnici soli u nekoliko njemačkih landera te u Poljskoj i Španjolskoj.

Kreativnost inženjerskih timova ustremila se i na spremanje vodika i metana. Vodik je naročito interesantan jer se proizvodi iz vode, elektrolizom, velike je energetske gustoće i sprema se na neograničeno vrijeme, znači stoji u pričuvi tjednima pa i mjesecima. Tehnologije su tek u povojima i – produkt je veoma, veoma skup. Traži se i pravi odgovor kako vodik najbolje rekonvertirati u električnu energiju. Što se novca tiče, za sada su najjeftiniji sustavi reverzibilnih hidrocentrala s efikasnošću do 80 posto u ekstremnim situacijama i prosjekom koji se, kod novijih, vrti oko polovice. Računa se da ulaganje u reverzibilne hidrocentrale ide između 800 i 1300 eura po kilovatu instalirane snage.

Spremišta vodika i metana daleko su skuplja od svih varijanti akumuliranja vode.

Budućnost koja je već počela koštat će za spremanje viškova energije 30 milijardi eura kapitalnih ulaganja. Samo u Njemačkoj.

PIŠE Andrea Šalinović, zin@privredni.hr

eura nično područje između Hrvatske i Slovenije visokokonkurentnim, te stvoriti održive životne uvjete i blagostanje za stanovnike iskorištavanjem mogućnosti izniklih iz zajedničkih aktivnosti.

Iz programa se mogu sufinancirati samo prihvatljivi troškovi, pri čemu sufinanciranje Zajednice iz IPA sredstava može iznositi najviše 85 posto javnih sredstava. Svaki

slovenski partner mora osigurati najmanje pet posto vlastitog sufinanciranja, a svaki hrvatski najmanje 15 posto. Za sufinanciranje programa predviđeno je ukupno 10,817.946 eura, odnosno 5,408.973 eura za svaki prioritet.

Prijave treba dostaviti na adresu: Skupni tehnični sekretariat Slovenija - Hrvaška 2007 – 2013, Služba Vlade RS za lokalno samoupravo in regionalno politiko, Sektor za upravljanje čezmejnih programov, Dunajska 58, SI - 1000 Ljubljana.

Više informacija na internetskoj stranici www.si-hr.eu.

zelenimagazin | ožujak 2012. | 57

SAVJET VIŠE

EUmagaZIN

piše: Andrija Vranić > > > > > > > > konzultant za fondove EU-a andrija@mi2.hr

Put do EU fondova

Suhozidna baština i europska priznanja Kako otvoriti vrata financiranju razvojnih projekata iz područja održivoga graditeljstva pokazuje primjer udruge 4 grada – Dragodid Jedan od najzanimljivijih projekata u održivom graditeljstvu u Hrvatskoj ne provodi građevinska industrija, već grupa entuzijasta okupljenih u udruzi 4 grada – Dragodid, koja od 2002. radi na očuvanju znanja o ekološki održivoj metodi gradnje tipičnoj za mediteransko poneblje - suhozidu.

Za svoj rad ta je udruga osvojila Europa Nostra Heritage Award, najprestižniju europsku nagradu za kulturnu baštinu, te time otvorila vrata financiranju razvojnih projekata iz područja održivog graditeljstva. Ti projekti, uz sofisticirana tehnička rješenja za korištenje obnovljivih izvora energije i skupe izolacijske materijale koji poboljšavaju ekološke performanse građevina, vraćaju u upotrebu graditeljske tehnike koje smo naslijedili iz vremena prije ekološke krize uzrokovane industrijalizacijom.

GRADIMO U KAMENU Vještina gradnje suhozida i suhozidnih građevina tradicijsko je naslijeđe mediteranskog prostora, ukorijenjeno još u pretpovijesnim vremenima, i glavni je ambijentalni element kulturnog krajolika našeg Jadrana. Suhozidna je gradnja sve do polovice prošloga stoljeća na prostoru mediteranske Hrvatske bila prevladavajuća tehnika gradnje zemljišnih ograda, manjih gospodarskih građevina a često i skromnijih objekata u stambenoj funkciji.

Projekt „Očuvanje suhozidnih tehnika gradnje istočnog Jadrana“ zasnovan je na prepoznavanju praktične, kulturne i ekološke važnosti tih jednostavnih građevinskih umijeća, te potrebe da se ona očuvaju i prenesu na novu generaciju. Sastavljen je od praktičnih radionica kojima je cilj da se praktičnim radom na obnovi starina pod 58 | ožujak 2012. | zelenimagazin

vodstvom dt iiskusnih k ih majstora jt zidara, id vrijedna lokalna znanja o tradicijskim graditeljskim tehnikama zabilježe i prenesu na novu generaciju entuzijasta i mladih stručnjaka.

Kao glavno sredstvo popularizacije tako stečenih znanja pokrenuta je i internetska stranica www.dragodid.org - internetski portal o suhozidima, kroz koju se objavljuju materijali i poveznice na temu suhozidnog i drugog narodnog graditeljstva. Saznanja o suhozidnoj gradnji prikazana su i u brošuri “Mediteranska kamena kuća - tehnike gradnje i obnove”, koju je 2006. izdao Institut za turizam, a bit će objedinjena u priručniku “Gradimo u kamenu”, koji će biti objavljen u nakladi lista Slobodna Dalmacija u travnju ove godine.

ture uče graditi di i suhozide h id fizičkim ički radom s kamenom, spašavajući ruševne zidove i građevine – pristup koji aktivisti udruge pomalo šaljivo nazivaju „direktna akcija u arhitekturi“), osigurali su udruzi Dragodid europsku vidljivost. Ona će im omogućiti kandidiranje na natječajima za kulturne projekte na kojima se natječu tvrtke, organizacije i institucije iz čitave Europske unije.

Na ovom putu, partneri – lokalne samouprave, istraživačke i obrazovne institucije, te naravno individualni graditelji i investitori – predstavljaju neophodan sastojak za uspjeh pothvata koji teži razvoju našeg turističkog prostora u oblicima i materijalima koji ekološki i ekonomski dišu znatno bolje od betonskih apartmana.

EUROPSKA VIDLJIVOST Iako je projekt pokrenut isključivo vlastitim snagama članova udruge, spoj visokoobrazovanih mladih ljudi i iskusnih majstora graditelja, spremnost na dijeljenje znanja i pristup koji ne preže od izravnog kontakta s materijom (studenti arhitek-

EU Kultura je program Europske unije za financiranje kulturnih projekata i industrija. Više informacija na linku http://ec.europa.eu/culture/calls-for -proposals/funding-opportunities -2012_en.htm

Privredni vjesnik d.o.o. | Kačićeva 9/II, 10 000 Zagreb, Hrvatska | T +385 1 56 00 000 | F +385 1 48 46 232 | E redakcija@privredni.hr | www.privredni.hr

www.ifat.de

Iskustvo za buduc´nost zaštite okoliša I N O VA C I J E . V I Z I J E . I N T E R A K C I J E

S VJ E T S K I V O D E Ć I M E Ð U N A R O D N I S A J A M V O DA , OT PA D N I H V O DA , OT PA DA I G O S P O DA R E N J E S I R O V I N A M A

7. d o 11. s v i b n j a 2012 . M ü n c h e n Vaša sajamska priredba za vrijedne kontakte, nove poticaje i jedinstveni pregled tržišta Najnovije tehnologije i trendovi u zaštiti okoliša Široka lepeza raznih tema: Proizvodi, usluge i primjena Okupljanje velikih tržišnih lidera i novih igrača Med-unarodna platforma za networking i pokretanje poslovanja Vrhunski prateći programi, uključujući kongres GeoBioEnergie

Nemojte propustiti biti sudionik i IE expo-a (bivši IFAT CHINA). www.ie-expo.com Sve u vezi kupnje ulaznica i putovanja na sajam kontaktirajte zastupstvo sajma München u Hrvatskoj: Belimpex d. o.o., A. Štrbana 18, 10000 Zagreb tel. 01 36 38 363, 36 48 276, fax 01 30 17 992 office@belimpex.hr, www.belimpex.hr, www.belimpextravel.com

EN TSO RG A A WORLD OF ENVIRONMENTAL SOLUTIONS