Zin - zeleni magazin 006

ODRŽIVI RAZVOJ • EKOLOGIJA • ODGOVORNO POSLOVANJE • ZDRAVO ŽIVLJENJE

in

zeleni magazin broj 6· travanj 2012.· godina II.

UPRAVLJANJE VODAMA

SAVA

novi život za regionalnu žilu kucavicu

MOJ STAV

Biolog Goran Šafarek:

Očuvane rijeke omogućuju razvoj gospodarstva

HRVATSKO TRŽIŠTE ZELENE ENERGIJE

Mala snaga za velika očekivanja

AKTUALNO

ODRŽIVI RAZVOJ

ŠTEDNJA ENERGIJE

Što donosi novi Zakon o otpadu

Baranja kao turistički brend

Cementare zamjenjuju fosilna goriva

Tjedni gospodarski TV magazin

TV ŠIBENIK

sptv utorak 21:45 ponedjeljak 17:30 (REPRIZA)

Z1 četvrtak

20:25

VKTV srijeda četvrtak

VOX zadar srijeda 20:45 četvrtak 16:45 (REPRIZA)

SBTV petak

21:15

TV JADRAN četvrtak 22:30

Tv šibenik srijeda 21:00 nedjelja 22:30 (REPRIZA)

TV ISTRA utorak

22:30

SRCE TV srijeda

22:15

VTV utorak srijeda

22:45 13:30 (REPRIZA)

22:00 19:15 (REPRIZA)

Gospodarski razgovori tjedno na vašoj televiziji sptv četvrtak utorak

TV ŠIBENIK

22:10 14:30 (REPRIZA)

VOX zadar subota 22:10 ponedjeljak 13:15 (REPRIZA)

Z1 četvrtak subota

19:55 7:30 (REPRIZA)

Tv šibenik petak 21:40 subota 16:50 (REPRIZA)

TV Nova četvrtak petak

22:10 15:00 (REPRIZA)

privredni vjesnik

TV JADRAN subota 18:50

Aktualno. Točno.

Cjelovito.

SADRŽAJ

TRAVANJ 2012.

38

33

08 ZELENO JE IN

06

• Slavimo Dan planeta Zemlje, pamtimo Černobil • Niži računi u 120 objekata • Potpore za otpadne vode • Zbrinut otpad s Belskog dola • EKO sajam u Celju

EKOPOLITIKA I GOSPODARSTVO

08 10 12

Sava: novi život za regionalnu žilu kucavicu Hidroelektrane i ribe mogu zajedno Vratit će se savske lađe – obnova plovnog puta

14

Drava: sport i rekreacija na hrvatskoj Amazoni

MOJ STAV

16

Biolog Goran Šafarek: Očuvane rijeke omogućuju razvoj gospodarstva

OTPAD NIJE SMEĆE

22 24 26

Građani mijenjaju navike, komunalci praksu Bruxelles reciklira u bojama Odbačeni tetrapak – tri korisne sirovine

IMPRESUM

in

zeleni magazin

E-mail: zmagazin@privredni.hr Fotografija na naslovnici: Ivica Brlić

4 | travanj 2012. | zeleni magazin

GLAVNI UREDNIK: Darko Buković IZVRŠNA UREDNICA: Daja Globan Kovačević POMOĆNIK IZVRŠNE UREDNICE: Boris Odorčić NOVINARI: Ratko Bošković, dr. Uroš Dujšin, Ray Fletcher, Jasminka Filipas, Goran Gazdek, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Lada Stipić-Niseteo, Goran Šikić, Andrea Šalinović, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić, Ljiljana Vukić, Drago Živković TAJNICA REDAKCIJE: Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 4846 233, 5600 000, Faks: +385 1 4846 232 E-mail: redakcija@privredni.hr

LEKTURA: Sandra Baksa, Nina Lolić FOTOGRAFIJA: Shutterstock, Christian - David Gadler PV GRAFIKA: Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović, Siniša Paulić MARKETING, PRETPLATA I PROMOCIJA: VODITELJICA: Dea Olup Tel: +385 1 5600 028, 4923 198 Faks: +385 1 4923 168 E-mail: marketing@privredni.hr AŽURIRANJE ADRESARA, PRETPLATA I DISTRIBUCIJA: Tel: +385 1 5600 027 E-mail: pretplata@privredni.hr

NAKLADNIK: Privredni vjesnik d.o.o.

Kačićeva 9, 10000 Zagreb, P.P. 631 DIREKTOR: Nikola Baučić POMOĆNIK DIREKTORA: Milan Vukelić TAJNICA GLAVNOG UREDNIKA I DIREKTORA: Ankica Čorak Tel: +385 1 5600 001 Faks: +385 1 4846 656 E-mail: uprava@privredni.hr

TISAK: SLOBODNA DALMACIJA d.o.o.

29 44 40 06 28

Zelena čistka tisuću divljih odlagališta

16 42

OBNOVLJIVI IZVORI

ZELENO PODUZETNIŠTVO

29 32 33 34 36 37

Zdravi plodovi zdrave zemlje Korisna ljepota iz prirode Pripravnost na sušu ublažava štete Inovator Ivan Šimić: Zrno soli, more mogućnosti Zelena ili zlatna groznica u Fojnici Sarajevski sajam dobrih šansi

ODRŽIVI RAZVOJ

38 40

Taksi za Better Place Na dva kotača gradovi lakše dišu

Baranja postaje turistički brend

44 47 48 50

Mala snaga za velika očekivanja Adria sol hvata sunce Administracija nije uvijek “u hladu” Krhki, a bez ugljika

ŠTEDIMO ENERGIJU

51 52 54 55 58

Čahure energetske učinkovitosti Štedljivi čuvari tamnog neba Energetski učinkoviti postaju konkurentni Neutralnim otpadom po fosilnim gorivima Natječaj za uređenje zagrebačkih pročelja

zeleni magazin | travanj 2012. | 5

ZELENO JE IN

Voća na čelu AZO-a

Neven Voća novi je ravnatelj Agencije za zaštitu okoliša (AZO). Do dolaska u AZO radio je u Zavodu za poljoprivrednu tehnologiju, skladištenje i transport Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, gdje je i danas izvanredni profesor i nositelj dvaju kolegija koji se bave proizvodnjom biomase i biogoriva u poljoprivredi.

Po završetku osnovne i srednje škole upisao je zagrebački Agronomski fakultet. Nakon završetka poslijediplomskog studija, na istome fakultetu obranio je magistarski rad o problematici proizvodnje biodizelskog goriva u Hrvatskoj. Doktorski rad s temom poboljšanja procesa proizvodnje etanola kao biogoriva obranio je 2007. godine.

IPARD potpore

Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju objavila je 3. javni natječaj IPARD programa za Mjeru 301 – Poboljšanje i razvoj ruralne infrastrukture, koji je otvoren do 30.travnja. Pravo sudjelovanja na natječaju imaju općine i gradovi do 10.000 stanovnika, a prihvatljiva ulaganja odnose se na ona za lokalne i nerazvrstane ceste, toplane, kanalizaciju i pročišćavanje otpadnih voda te protupožarne presjeke s elementima šumske ceste. Najviša vrijednost prihvatljivih izdataka za koje se može ostvariti potpora po projektu je 405.000 eura za ulaganja u nerazvrstane ceste i protupožarne presjeke, 958.000 eura za ulaganje u sustav kanalizacije i pogone za pročišćavanje otpadnih voda te toplane.

6 | travanj 2012. | zelenimagazin

TRAVANJ - NAJZELENIJI MJESEC

Slavimo Dan planeta Zemlje, pamtimo Černobil Dok 22. travnja potiče na odgovoran odnos prema planetu, 26. dan istoga mjeseca podsjeća na černobilsku katastrofu Od svih mjeseci u godini travanj je, može se reći, najzeleniji. Jer, osim što proljeće nakon nekoliko mjeseci prirodi vraća zelenu boju, 22. travnja obilježava se Dan planeta Zemlje, a 26. travnja i Dan obnovljivih izvora energije.

Dan planeta Zemlje službeno je proglašen na Konferenciji Ujedinjenih naroda o okolišu i razvoju u Rio de Janeiru koja je održana 22. travnja 1992. godine. Od tada se svake godine nizom prigodnih manifestacija i akcija nastoji potaknuti svijest o tome da opstanak na planetu ovisi o našem odgovornom ponašanju prema okolišu.

Istu ulogu ima i Svjetski dan obnovljivih izvora energije. On se obilježava u spomen na veliku nuklearnu katastrofu koja se dogodila 26. travnja 1986. godine u ukrajinskom Černobilu.

Pametan dom IThome rješenje Pametan dom - koncept modernog doma i ureda koji zbog svoje energetske učinkovitostii donosi znatne financijske uštede, čak i do 30 posto, te omogućava povećanje sigurnosti i kvalitete boravka u prostoru, predstavljen je sredinom travnja u Zagrebu.

IThome rješenje u stambenom prostoru povezuje i kontrolira gotovo sve tehničke sustave stanovanja, što znači da je u domu ili uredu moguće putem mobitela upravljati rasvjetom, utičnicama, grijanjem, klimom, roletama, tendama, ali i nadgledati sigurnosni sustav.

akcije

Očišćen Belski dol

Varaždinski su učenici prikupili, a prva hrvatska MBO tvornica zbrinula otpad s izvorišta Oko 1500 kilograma otpada s izvorišta Belski dol skupili su u sklopu zelene akcije u povodu Svjetskog dana voda učenici nekoliko varaždinskih škola. Otpad je prema najstrožim europskim standardima zbrinut u prvoj hrvatskoj tvornici za mehaničko-biološku obradu otpada Ekotime MBO R+ u Brezju, koja djeluje u sastavu tvrtke T7 VIS. S izvoršta Belski dol poboljšava se kvaliteta vode u varaždinskom vodovodu, a otpad je očišćen s područja dužine oko

četiri kilometara. Okoliš će ostati u potpunosti očuvan, jer otpad neće biti zakopan u zemlju, već recikliran. T7 VIS će se i u budućnosti uključivati u takve zelene akcije, rekla je članica Uprave te tvrtke Jasmina Prokop Tomić, jer primjerom žele pokazati kako Varaždinci i stanovnici u okolici toga grada žele živjeti u čistom okolišu ne ugrožavajući svoje zdravlje, ali i poručiti onima koji bacaju otpad u prirodu da dvaput razmisle prije nego što to učine. (S. P.)

NASTAVLJA SE HIO PROGRAM

Niži računi u 120 objekata Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) i Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) potpisali su Pismo namjere kojim se HZZ i službeno uključio u provedbu programa Vlade pod nazivom Dovesti svoju kuću u red (HIO program).

Ankica Paun Jarallah, v. d. ravnateljica HZZ-a, tom je prigodom naglasila kako se HZZ priključio HIO programu zbog racionalizacije troškova i boljeg gospodarenja objektima koje koristi. „Od suradnje s UNDP-om u provedbi navedenog programa očekujemo da će nam prenijeti osnovne informacije i potrebna znanja kako bismo u svojim objektima naučili što učinkovitije koristiti energente te snizili troškove poslovanja. S obzirom na to da HZZ svoju djelatnost obavlja u 120 objekata u vlasništvu i u zakupu, ukupne površine od oko 31.000 četvornih metara, a koje koriste Središnja služba, 22 područne službe i 96 ispostava, nadamo se kako će provedba HIO programa omogućiti znatne uštede energije te us-

postaviti sustavno gospodarenje energijom u svim tim objektima“, napomenula je.

HIO program je 2008. pokrenulo Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva u suradnji s UNDP-om, u sklopu projekta Poticanje energetske efikasnosti u Hrvatskoj. U gotovo četiri godine u aktivnosti su se uključila sva ministarstva, Državni hidrometeorološki zavod, Hrvatska banka za obnovu i razvitak, Sabor te Ured predsjednika, a u 2012. godini započeta je suradnja sa HZZ-om, Državnom geodetskom upravom, Državnim uredom za reviziju, Državnim zavodom za mjeriteljstvo, Državnom upravom za zaštitu i spašavanje, Ustavnim sudom i ostalim tijelima državne uprave.

NAJAVLJUJEMO

EKO sajam u Celju U slovenskom gradu Celju se od 15. do 18. svibnja održava 9. sajam ekologije i zaštite okoliša EKO. Sajam je namijenjen izlagačima čiji proizvodi pridonose održivom poslovanju i gospodarstvu, koji promiču obnovljive izvore energije te potiču bioraznolikost i zaštitu prirode.

Na tom sajmu, koji se održava svake druge godine i koji se prostire na otprilike 1500 četvornih metara, izravno i neizravno izlagat će više od 70 tvrtki. Očekuje se kako će sajam imati oko 21.000 posjetitelja.

CELJSKI SEJEM

LENOVO SAVJETUJE

Kad računalo radi učinkovito...

U skladu s predanosti prema zaštiti okoliša, jedan od vodećih proizvođača računala u svijetu Lenovo je ovoga mjeseca predstavio 10 savjeta koji će pomoći korisnicima uštedjeti energiju prilikom korištenja računala. Među ostalim ističe se kako korisnici mogu podesiti osvjetljenje monitora. Jer, što je osvjetljenje jače to računalo koristi više energije. Zatim, mogu isključiti screensaver. Na taj način, prema podacima Agencije za očuvanje energije (EPA), moguće je na godinu uštedjeti između 25 i 75 američkih dolara. Ako

se pak računalo ne koristiti više od dva sata, preporučuje se isključivanje monitora. Alternativa isključenju računala je prebacivanja u stand-by način rada. Također, savjetuje se punjače za prijenosna računala, tablete ili mobitele isključiti iz struje kada je uređaj napunjen.

zelenimagazin | travanj 2012. | 7

EKOPOLITIKA I GOSPODARSVO MEĐUDRŽAVNA SURADNJA KLJUČ JE GOSPODARSKOG RAZVOJA I ZAŠTITE NAŠEG NAJVEĆEG RIJEČNOG SLIVA

SAVA: novi život za regionalnu žilu kucavicu

Projekt Ekonomska regija u slivu Save otvara nove poslovne prilike za poduzetnike iz 140.000 poduzeća, okupljenih u 17 regionalnih gospodarskih komora PIŠE Drago Živković zivkovic@privredni.hr

R

ijeka Sava najduža je desna pritoka Dunava i druga po dužini od svih dunavskih pritoka, iza Tise, ali daleko najbogatija po količini vode u svom slivu. Formira se od dva planinska vodotoka - Save Dolinke (lijevi vodotok) i Save Bohinjke (desni vodotok). Od spoja tih dvaju vodotoka, između slovenskih mjesta Lešća i Radovljice, do ušća u Dunav u Beogradu, Sava 8 | travanj 2012. | zelenimagazin

teče 947 kilometara. Uračuna li se i dužina njezine pritoke Save Dolinke, teče čitavih 990 kilometara, što je čini dužom i od Tise.

Na mjestu gdje se kod Beograda ulijeva u

NA SAVSKI SLIV OTPADA GOTOVO 80 POSTO UKUPNIH RESURSA SLATKE VODE NA PODRUČJU PET SAVSKIH ZEMALJA S OTPRILIKE 18 MILIJUNA STANOVNIKA

Dunav, prosječni je protjecaj približno 1700 prostornih metara po sekundi, što znači da Sava unosi u Dunav četvrtinu ukupnog protjecaja vode na ušću.

Sava je stoljećima spajala narode, njome se plovilo i trgovalo, na njezinim obalama iznikli su veliki gradovi. U bivšoj Jugoslaviji Sava je bila uvjerljivo najduža rijeka koja je cijelim svojim tokom prolazila kroz tadašnju državu, a od njezina raspada trećinom toka čini granicu između Hrvatske i BiH. Tijekom rata i u poraću kao granična je rijeka u velikoj mjeri zanemarena, plovni

dossier:

upravljan je vodama

VITALAN SREDIŠNJI DIO SLIVA

Krunski dragulj europske prirode

TIJEKOM RATA I U PORAĆU KAO GRANIČNA RIJEKA SAVA JE UVELIKE ZANEMARENA, PLOVNI PUT JE ZAPUŠTEN, A PROJEKTI IZ PODRUČJA ENERGETIKE I ZAŠTITE OKOLIŠA OSTALI SU U ZAPEĆKU

INTEGRACIJA PLOVIDBE I ZAŠTITE Dva su osnovna cilja Savske komisije.

Prvi je uspostavljanje međunarodnog režima plovidbe na Savi i njezinim plovnim pritokama, što podrazumijeva uspostavljanje uvjeta za sigurnu plovidbu. Drugi je uspostava održivog upravljanja vodama, što podrazumijeva suradnju u upravljanju vodnim resursima, uključujući integralno upravljanje površinskim i podzemnim izvorima voda. Zadaća je komisije i poduzimanje mjera za sprječavanje ili ograničavanje opasnosti, smanjivanje i uklanjanje štetnih posljedica, uključujući posljedice od poplava, opasnosti od leda, suša i incidenata koji obuhvaćaju tvari štetne po vodu.

Iako slične međunarodne organizacije postoje i za druge velike rijeke (poput

Foto: Ivica Brlić

put je zapušten, a projekti iz područja energetike i zaštite okoliša ostali su u zapećku.

Godine 2001. četiri pribrežne zemlje sa sliva rijeke Save - Slovenija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina i SR Jugoslavija, čiji su sljednici danas Srbija i Crna Gora - ušle su u proces pregovora o upravljanju vodama u savskom slivu, koji je doveo do zaključivanja okvirnog sporazuma 2002. godine. Nakon ratifikacije, sporazum je stupio na snagu krajem 2004., čime je osnovana Međunarodna komisija za sliv rijeke Save, skraćeno Savska komisija. Čine je po dva predstavnika svake potpisnice okvirnog sporazuma, pri čemu svaka strana ima jedan glas. Sjedište Savske komisije je u Zagrebu.

Sliv rijeke Save poseban je i po iznimnoj pejzažnoj raznolikosti. Duž Save ima područja gdje su plavne ravnice i dalje netaknute, naročito u središnjem dijelu sliva, koji karakterizira mozaik prirodnih plavnih ravnica i kulturnih pejzaža, formiranih obrascima tradicionalnih metoda iskorištavanja zemljišta. Savu se može smatrati jednim od „krunskih dragulja” europske prirode, zbog čega je i odabrana kao jedno od glavnih područja u Paneuropskoj Strategiji biološke i pejzažne raznolikosti Vijeća Europe.

Središnji dio sliva Save uključuje najveći kompleks aluvijalnih bjelogoričnih šuma hrasta i jasena ne samo u Europi već i u zapadnoј palearktičkoj ekozoni. Aluvijalne šume jedan su od najdragocjenijih, ali i jedan od najugroženijih tipova staništa u Europi. One igraju vitalnu ulogu u filtraciji i čišćenju vode, ponovno pune podzemne vode i sprječavaju eroziju. Sliv rijeke Save, također, obuhvaća 165 područja važnih za očuvanje bioraznolikosti, osam nacionalnih parkova, tri parka prirode i sedam vlažnih staništa od međunarodnog značenja.

Dunava i Rajne), specifičnost Savske komisije je u integraciji plovidbe i zaštite okoliša unutar jedne institucije, što joj daje najširi opseg odgovornosti među riječnim komisijama. Savska komisija ima i kapacitet za donošenje odluka u sektoru plovidbe i za davanje preporuka u svim ostalim pitanjima. Osim okvirnog sporazuma, u slivu rijeke Save zaključeno je više multilateralnih i bilateralnih sporazuma između savskih zemalja.

TRI CIKLUSA UPRAVLJANJA Prvi ciklus upravljanja riječnim slivom trajat će do 2015. godine, drugi do 2021. godine, a treći do 2027. godine. Sliv rijeke Save glavni je sliv jugoistočne Europe s ukupnom površinom od 97.713 četvornih kilometara, što je osmina sliva rijeke Dunav.

Uz iznimku Srbije, sliv Save obuhvaća od 45 posto do 70 posto površine ostalih četiriju zemalja, a savski vodni resursi čine gotovo 80 posto ukupnih resursa slatke vode u tim zemljama. Broj stanovnika pet zemalja u slivu Save iznosi približno 18 milijuna, od čega polovina živi na području samog sliva. Riječ je o području na kojem posluje oko 140.000 poduzeća okupljenih u 17

gospodarskih komora. Sve te komore su 2007. u Šapcu potpisale protokol o regionalnoj suradnji, kojim je utemeljen projekt Ekonomska regija u slivu Save. Poduzetnici su se tako okupili oko zajedničkih ciljeva

PODUZETNICI SU SE OKUPILI OKO ZAJEDNIČKIH CILJEVA RAZVOJA EKONOMSKIH ODNOSA, INFRASTRUKTURE, ZAŠTITE OKOLIŠA, RAZVOJA TURIZMA I POVEZIVANJA ZNANOSTI I GOSPODARSTVA razvoja ekonomskih odnosa, infrastrukture, zaštite okoliša, razvoja turizma i povezivanja znanosti i gospodarstva. Jedan od prvih projekata koji je Ekonomska regija razvila sa Savskom komisijom je razvoj nautičkog turizma. Objavljen je i vodič koji uz obilje informacija o turizmu na Savi sadrži i nautičke karte cijelog savskog toka s informacijama o plovnom putu, smještajnim i ugostiteljskim kapacitetima, kapetanijama, lukama i privezištima. zelenimagazin | travanj 2012. | 9

EKOPOLITIKA I GOSPODARSVO

JAVNA RASPRAVA O ODRŽIVOM UPRAVLJANJU SAVSKIM RESURSIMA

Hidroelektrane i ribe mogu zajedno

Slovenija, Hrvatska, BiH i Srbija trebale bi do kraja 2012. prihvatiti strateški plan upravljanja savskim slivom

K

ljučni je strateški dokument u međunarodnoj suradnji na rijeci Savi, na području održivog upravljanja vodnim resursima, Plan upravljanja slivom rijeke Save. U savskom slivu postoji 556 naselja većih od 2000 stanovnika. Otpadne vode se ne prikupljaju i ne tretiraju u 227 naselja, od čega je osam većih od 10.000 stanovnika, dok 255 naselja ima nedovoljne kapacitete prikupljanja i obrade otpadnih voda.

Prema najskromnijem scenariju Plana, do 2015. bit će izgrađeno ili nadograđeno 65 pročistača otpadnih gradskih voda, od čega 14 u Hrvatskoj. Prema najambicioznijem scenariju, bilo bi izgrađeno 408 pročistača 10 | travanj 2012. | zelenimagazin

u slivu Save, od čega 74 u Hrvatskoj, čime bi se osiguralo prikupljanje i obrada svih gradskih otpadnih voda u naseljima većima od 2000 stanovnika.

NAJVEĆI ZAGAĐIVAČI Preliminarni popis proveden tijekom izrade Plana identificirao je 1096 industrijskih poduzeća u slivu Save. Velike količine industrijskih otpadnih voda iz 266 industrijskih pogona ispuštaju se u javnu kanalizaciju ili u okoliš bez ikakve ili s nedovoljnom predobradom. Od 139 identificiranih značajnih izvora onečišćenja, najmanje ih je 39 koji ispuštaju vodu bez ikakve obrade, ali zbog nekompletnosti podataka, vjeruje se

da je broj mogućih onečiščivaća i veći.

Savu zagađuju i poljoprivrednici, posebno nutrijentima iz gnojiva poput

UZORKOVANJE VODE PROVEDENO 2001. I 2007. POKAZALO JE DA JE AKUMULIRANJE TEŠKIH METALA U SAVI ZABRINJAVAJUĆE dušika i fosfora. Devet podslivova (Bosut, Glogovnica, Kolubara, Lonja, Sutla, Tinja, Ukrina, Česma i područje direktnog sliva

Save) u visokom su riziku od onečišćenja površinske vode primjenom gnojiva. Stoga se predlažu mjere poput restrikcija primjene gnojiva i herbicida te sadnje brzorastućih usjeva, ali i ekonomske mjere kao što su trgovanje nutrijentima i porezi na neorganska gnojiva.

NAJAMBICIOZNIJI SCENARIJ PREDVIĐA DO 2015.

GRADNJU 408 PROČISTAČA OTPADNIH VODA, OD KOJIH 74 U HRVATSKOJ ZA SVA NASELJA VEĆA OD 2000 STANOVNIKA Uzorkovanje vode provedeno 2001. i 2007. godine jasno je pokazalo da je akumuliranje teških metala u Savi zabrinjavajuća pojava, koju treba dalje proučavati.

Posebno su visoke koncentracije kadmija i olova. Kad je riječ o organskim tvarima, najviše zabrinjava visoka razina dietilheksil ftalata (DEHP), spoja koji se naširoko koristi u deterdžentima i omekšivačima rublja.

Stoga se u Planu predlaže ograničavanje sadržaja ukupnog fosfora u deterdžentima za rublje, te poticanje prodaje deterdženata za posuđe bez polifosfata.

USTAVE I RIBLJE STAZE

nisu prolazne za ribe. Ustava Trebež na Lonji ima ustavu s ograničenom povezanošću, dok će hidroelektrana Krško, koja je trenutačno u izgradnji, imati i riblju stazu.

Ključna ruta za migratorne riblje vrste u gornjem toku Save je prekinuta, što utječe na razvoj samoodrživih populacija. Riblje migratorne rute također su prekinute i na mnogim pritokama. Planom se predviđa izgradnja pomagala za migraciju riba i obnovu njihovih staništa.

SPRJEČAVANJE POPLAVA Zaštita od poplava većinom je bazirana na obrambenim nasipima i retencijama.

Kako su nasipi jedan od glavnih uzroka prekida kontinuiteta rijeke i staništa, predlaže se kombiniranje izgradnje novih nasipa s mjerama otklanjanja prekida kontinuiteta. Konkretne aktivnosti su retencije jugozapadno od Ljubljane, kao i očuvanje postojećih retencijskih prostora Mokro polje, Zelenik, Kupčina i Jantak te posebno Parka prirode Lonjsko polje, koji je dobar primjer povezivanja mjera kontrole poplava s očuvanjem pejzaža. Hidrološke mjere koje

Plan predlaže uključuju ponovno povezivanje rukavaca i plavnih područja, a jedini aktualni projekt te vrste je Obedska bara u Srbiji. Procjenjuje se da još 28 plavnih područja ima potencijal za ponovno povezivanje sa Savom i njenim pritokama.

POTROŠNJA VODE Ukupna količina vode koja se koristi u slivu rijeke Save je 4,1 milijarde prostornih metara, od čega dvije trećine koriste termoelektrane i nuklearne elektrane. Javna vodoopskrba koristi 760 milijuna, poljoprivreda 600 milijuna, a industrija manje od 300 milijuna prostornih metara. Prosječno korištenje vode po glavi stanovnika iznosi

U slivu Save postoji 31 barijera (sedam u Hrvatskoj), od kojih se osam nalazi na samoj Savi, a 23 na pritokama. Od toga je 28 brana, ostalo su pregrade. Četiri brane opremljene su ribljim stazama, dok dvije brane hidroelektrana na Savi u Sloveniji

NOVE HIDROELEKTRANE TREBALE BI IMATI POMAGALA ZA MIGRACIJU RIBA I POŠTOVATI MINIMALAN EKOLOŠKI PROTJECAJ

238 litara po osobi u danu. Do 2015. predviđa se porast korištenja vode 12 posto, ponajviše zbog hidroelektrana.

ENERGETSKI KAPACITETI

OD SLOVENSKO-HRVATSKE GRANICE DO ZAGREBA PLANIRANA JE GRADNJA: HE PODSUSED – 41 MW; HE PREČKO – 23.1 MW; HE ZAGREB – 19 MW; I HE DRENJE – 37 MW Osim izgradnje protočnih hidroelektrana u Sloveniji, koja je u tijeku, postoje planovi za izgradnju četiri hidroelektrane od slovensko-hrvatske granice do Zagreba (HE Podsused – 41 MW; HE Prečko – 23.1 MW; HE Zagreb – 19 MW; i HE Drenje – 37 MW), kao i planovi za 16 malih hidroelektrana u Crnoj Gori. Ukupan kapacitet 18 postojećih hidroelektrana u slivu Save s kapacitetom iznad 10 MW je približno 2400 MW. One u prosjeku proizvode 6400 GWh električne energije godišnje.

Do 2015. planirano je povećanje instaliranog kapaciteta na 2800 MW, a godišnje proizvodnje na 7700 GWh. Najveće povećanje po instaliranom kapacitetu planira Bosna i Hercegovina, gotovo 300 MW. U nacrtu Plana preporuča se da se planiranje novih hidroelektrana ipak svede na minimum, a hidroenergetski kapaciteti razvijaju više kroz modernizaciju i nadogradnju postojeće infrastrukture. Sve nove hidroelektrane bi trebale imati pomagala za migraciju riba i poštovati minimalni ekološki protjecaj.

Plan upravljanja slivom rijeke Save trenutačno se nalazi u fazi javne rasprave, koja završava u drugoj polovini travnja 2012.

Predviđeno je da će ga članice Okvirnog sporazuma (Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Srbija i Slovenija) usvojiti krajem 2012.

Time će se uspostaviti uvjeti za provedbu mjera s ciljem poboljšanja stanja voda i vodnog ekosustava u slivu rijeke Save. zelenimagazin | travanj 2012. | 11

EKOPOLITIKA I GOSPODARSVO

ZAPOČELA OBNOVA PLOVNOG PUTA

Vratit će se savske lađe

U

nutarnje vode imaju višestruke funkcije koje uključuju prijevoz, vodno gospodarstvo, okoliš i turizam.

Najpoznatiji vid korištenja unutarnjih vodnih putova je prijevoz tereta i s tim u vezi manipulacije teretom u riječnim lukama. Prijevoz unutarnjim vodnim putovima je najsigurniji oblik prijevoza, a pokazao se i ekološki prihvatljiviji i jeftiniji od drugih. Ukupni vanjski troškovi prijevoza unutarnjim vodnim putovima trenutačno su 10 eura na 1000 tona po kilometru, u usporedbi sa 35 eura za cestovni i 15 eura za željeznički promet.

Uzimajući sve to u obzir, kao i vrlo povoljan geopolitički položaj rijeke Save, zemlje u njezinu slivu obvezale su se na održivi razvoj unutarnje plovidbe. Rijeka Sava ima sve preduvjete da uputpuni cestovne i željezničke koridore, kao i europsku mrežu vodnih putova s fokusom na rijeku Dunav.

INFRASTRUKTURA U LOŠEM STANJU U doba bivše SFRJ, Sava nije bila otvorena za međunarodni promet, ali ipak je bila važan putni pravac. Prijevoz rijekom Savom, uključujući Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu i Srbiju, kretao se oko 9,5 milijuna tona 1982. godine. Nakon stupanja na snagu Okvirnog sporazuma između država

12 | travanj 2012. | zelenimagazin

Analiza isplativosti pokazala je ekonomski potpuno opravdanim žurno obaviti radove na obnovi i unaprjeđenju infrastrukture plovnog puta između Siska i Beograda članica Savske komisije, Sava je otvorena za međunarodnu plovidbu, ali raspad Jugoslavije i gospodarski pad tijekom 80-ih i 90-ih uzrokovali su veliko opadanje prijevoza i plovidbe. Sava se tako trenutačno gotovo i ne koristi za riječni promet.

Glavni razlozi takvog stanja su nedostatak odgovarajućeg održavanja, što rezultira lošim stanjem infrastrukture, potom loša intermodalna cestovna i željeznička povezanost, te uništena lučka i riječna infrastruktura. Iako je plovni dio puta na Savi između Siska i Beograda i na pet kilometara rijeke Kupe umjerene kvalitete, ukupni uvjeti plovidbe su slabi i nepovoljni, najviše zbog ograničenoga gaza i širine plovnog puta te oštrih riječnih zavoja koji ograničavaju dužinu i širinu plovila i konvoja. Plovidbu otežavaju i ograničena visina prolaza ispod mostova, nedovoljno obilježavanje, potopljena plovila ili objekti te prisutnost neeksplodiranih sredstava.

OPTIMISTIČNE PROCJENE Imajući u vidu loše stanje plovnog puta, Savska komisija i zemlje u slivu rijeke Save započele su intenzivne aktivnosti na obnovi i razvoju vodnog puta između Beograda i Siska. Proširenje plovnosti uzvodno od Siska planira se za kasniju fazu u skladu s razvitkom gospodarskih aktivnosti i prometa.

U okviru obnove i razvoja plovidbe dovršeno je nekoliko aktivnosti. Izrađen je idejni projekt plovnog puta, dovršene su predstudija i studija izvedivosti, kao i studija zaštite okoliša za dio plovnog puta od Brčkog do Siska. Osigurana su sredstva za izradu glavnog projekta plovnog puta od Siska do Beograda i izradu studije utjecaja na okoliš za dio od Brčkog do Beograda.

Ponovno je uspostavljen sustav obilježavanja plovnog puta na čitavoj dužini od Beograda do Siska.

Tijekom izrade studije izvedivosti potvrđene su potrebe i interes za korištenje plovnog puta rijeke Save. Procjene prometa nakon unaprjeđenja na klasu Va nagovještavaju da bi u 2027. godini prijevoz tereta mogao iznositi 20 milijuna tona duž prometno najaktivnije dionice između

Rhine – Main – Donau

Corridor Xb (Road)

Corridor Vb (Rail)

Ljubljana

DANUBE RIVER

Zagreb Corridor X (Road) Brezice

Corridor X (Rail) Slovanski Brod

Sisak Corridor Vb (Rail) Corridor Vb (Road)

SAVA RIVER

Sr. Mitrovica

Samac

Brcko

Bosanski Brod

DANUBE RIVER

Sabac Belgrade

Constanta (Port)

Rijeka (Port) Banja Luka

MariƟme corridor Sarajevo

MariƟme corridor

Split Corridor Vc (Road) Corridor Vc (Rail)

MariƟme corridor

Ploce (Port)

Integralna i multimodalna mreža prometnog sustava vodnog puta rijeke Save (vizija koncepcije) [2]

rijeke Dunava i luke Šabac, uzimajući u obzir scenarij visokog rasta. Analiza isplativosti pokazala je da je potpuno ekonomski opravdano žurno obaviti radove na obnovi radi unaprjeđenja infrastrukture plovnog puta između Beograda i Siska. Studija izvedivosti utvrdila je 21 dionicu plovnog puta na kojima je potrebno izvesti hidrotehničke radove, 20 dionica na kojima je potrebno

TROŠKOVI PRIJEVOZA UNUTARNJIM VODNIM PUTOVIMA TRENUTAČNO SU 10 EURA NA 1000 TONA PO KILOMETRU, U USPOREDBI SA 35 EURA ZA CESTOVNI I 15 EURA ZA ŽELJEZNIČKI PROMET poboljšati uvjete plovidbe u zavojima, te potrebu poboljšanja plovidbenih gabarita na tri mosta. Ukupna vrijednost radova procjenjuje se na oko 85 milijuna eura.

PRVO KOMERCIJALNI PRIJEVOZ Rijeka Sava nudi vrijedne razvojne i komercijalne mogućnosti, i može se, u skladu

MariƟme corridor

s tim mogućnostima, podijeliti na dvije glavne dionice. Prva dionica je BeogradSisak, koja je ponajprije namijenjena komercijalnom prijevozu. Druga dionica je Sisak-Brežice, koja se može podijeliti na dva dijela, dionicu Sisak-Rugvica, gdje bi se mogao razviti komercijalni prijevoz, i dionicu Rugvica-Brežice, gdje se fokus neosporno treba staviti na razvitak vodnog turizma.

Glavni je prioritet što prije osigurati obnovu komercijalnog prijevoza na rijeci Savi.

Države članice Savske komisije započele su proces izrade glavnog projekta plovnog puta, čiji se završetak očekuje 2013. ili 2014. godine. To bi omogućilo početak radova na obnovi plovnog puta u razdoblju između 2014. i 2015., a intenzivno se provode i aktivnosti koje bi trebale osigurati financiranje tih radova.

S obzirom na složenu teritorijalnu situaciju (plovni put je velikim dijelom u graničnom području) i više izvora financiranja (EU, Svjetska banka), Savska komisija osnovala je Odbor za monitoring i koordinaciju implementacije projekta. Daljnje aktivnosti bit će usmjerene na učinkovit završetak nedostajućih studija i glavnog projekta, te obavljanje radova na obnovi vodnog puta. zelenimagazin | travanj 2012. | 13

EKOPOLITIKA I GOSPODARSVO

PROJEKT DRAVA-NATURA 2000.

Sport i rekreacija na hrvatskoj Amazoni

Cilj je projekta koji provodi Dravska liga spriječiti negativne posljedice promjena vodnog režima te istodobno omogućiti održiv razvoj turizma PIŠE Goran Gazdek zin@privredni.hr

I

nformiranje javnosti o područjima Natura 2000., s primjerima dobre prakse iz Europske unije, edukacija djece i mladeži o posebnostima Drave i prostora uz rijeku ciljevi su projekta Drava-Natura 2000., a koji u Varaždinskoj, Međimurskoj i Virovitičko-podravskoj županiji provodi Savez udruga Dravska liga.

Natura 2000. najveća je koordinirana mreža područja očuvanja prirode u svijetu.

U zadnjih 25 godina u Europi je uspostavljeno oko 26.000 Natura 2000 područja koja prekrivaju više od 850.000 četvornih kilometara površine EU-a. Cilj mreže je očuvati ili ponovno uspostaviti povoljno 14 | travanj 2012. | zelenimagazin

stanje više od tisuću ugroženih i rijetkih vrsta te oko 230 prirodnih i poluprirodnih stanišnih tipova. „Kada Hrvatska postane

NATURA 2000. NAJVEĆA JE KOORDINIRANA MREŽA PODRUČJA OČUVANJA PRIRODE U SVIJETU, A OKO 26.000 IH JE USPOSTAVLJENO NA VIŠE OD 850.000 ČETVORNIH KILOMETARA POVRŠINE EUROPSKE UNIJE članicom Europske unije, svoju će bogatu biološku i krajobraznu raznolikost uključiti u tu nevjerojatnu mrežu i postati ključna

kockica u europskoj slagalici. Europska unija se obvezala štititi biološku raznolikost i do 2020. godine zaustaviti njezin gubitak.

Temelj te politike čine dva snažna propisa – Direktiva o pticama i Direktiva o staništima koje predstavljaju najambiciozniju inicijativu ikada pokrenutu u cilju očuvanja vrijednih staništa i vrsta u svim zemljama članicama Europske unije“, objašnjava voditeljica projekta Drava-Natura 2000 mr. sc. Jasna Razlog Grlica.

Direktiva o zaštiti ptica obuhvaća očuvanje svih vrsta ptica koje se pojavljuju na teritoriju država članica, te njihovih jaja, gnijezda i staništa. Zaštitu, upravljanje i kontrolu nad vrstama određuju pravila o njihovom iskorištavanju, a ona obuhvaćaju sve ptice koje prirodno obitavaju na

području EU-a. Cilj je Direktive o zaštiti prirodnih staništa i divlje faune očuvati biljne i životinjske vrste te stanišne tipove

NA PODRUČJU REGIONALNOG PARKA MURA-DRAVA, PREMA NACIONALNOJ KLASIFIKACIJI STANIŠTA, UTVRĐENO JE 60 TIPOVA OD KOJIH JE 37 UGROŽENO I ZAŠTIĆENO NA EUROPSKOJ RAZINI od interesa za EU u povoljnom stanju.

Nacionalna ekološka mreža je novi mehanizam zaštite prirode propisan Zakonom o zaštiti prirode. To je skup područja važnih za očuvanje ugroženih vrsta i stanišnih tipova na nacionalnoj i međunarodnoj razini i uključuje područja Natura 2000.

Nacionalnu ekološku mrežu sačinjavaju ekološki važna područja međusobno povezana ekološkim koridorima.

NAJUGROŽENIJA VLAŽNA STANIŠTA Projekt Drava-Natura 2000 odobren je Savezu udruga Dravska liga na natječaju Ministarstva kulture iz područja zaštite prirode, namijenjenom nevladinim udrugama. U provedbi projekta sudjeluju dipl. ing. Dora Radosavljević (Udruga Franjo Koščec iz Varaždina), dipl.ing. Ana Bajsić (ZEO Nobilis iz Čakovca), Ivan Grlica (Prirodoslovno društvo Drava iz Virovitice), dipl. ing. Alenka Car (Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Varaždinske županije) i dipl.uč. Siniša Golub, (Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Međimurske županije). Organizirana su dva okrugla stola, u Varaždinu i Središču ob Dravi, šest edukativnih radionica za mlade i tri igraonice za djecu. Skupovima su, osim aktivista iz nevladinih ekoloških udruga, bili nazočni predstavnici jedinica

lokalnih uprava i samouprava, javnih ustanova, članovi lovačkih i ribičkih udruga, studenti, učenici osnovnih i srednjih škola, polaznici dječjih vrtića i ostali zainteresirani građani. „Dugoročni ciljevi projekta su razvoj sportsko-rekreativnih sadržaja i održivog turizma te povezivanje prirodne baštine s kulturnom ponudom naselja uz Dravu“, kaže predsjednik Dravske lige Ivan Darko Grlica.

Velika biološka i krajobrazna raznolikost Mure i Drave te njihovog poplavnog područja uspjela se razviti zahvaljujući raznolikosti i velikom stanišnom bogatstvu.

Na području Regionalnog parka MuraDrava, prema Nacionalnoj klasifikaciji staništa, utvrđeno je 60 tipova od kojih

usporedbom aerosnimaka iz pedesetih i najnovijih satelitskih snimaka Drave od slovenske granice do ušća Mure u Dravu uočavamo značajne promjene“, kaže Ivan Darko Grlica, koji s Prirodoslovnim društvom Drava iz Virovitice provodi monitoring ptica na Dravi od 2005. godine.

NEODRŽIVO UPRAVLJANJE VODAMA Rezultati šestogodišnjeg promatranja pokazuju vidljiv pad brojnosti ptica, posebno bregunica, pčelarica, vodomara, štekavaca, kulika, i čigri, koje gnijezde u okomitim obalama, što ukazuje na neodrživi način upravljanja vodama koji se danas provodi.

Iz povijesnih aerosnimki dobro su vidljivi veliki šljunčani sprudovi na čitavom po-

Direktiva nas obvezuje na mjere zaštite Dio područja rijeke Drave postat će dio EU Natura 2000. Članak 6. Direktive o staništima obvezuje zemlje članice da na svojim područjima uspostave mjere zaštite. „To se najbolje može postići izradom planova upravljanja za svako područje zasebno ili u okviru drugih razvojnih planova. Svaka zemlja članica slobodna je sama izabrati metode i tip mjera koje će poduzeti. No, kako god one bile određene, zakonski, administrativno ili ugovorno, moraju spriječiti bilo kakvo oštećivanje područja te ga, ako se to pokaže nužnim, i obnoviti“, kaže mr. sc. Jasna Grlica. je 37 ugroženo i zaštićeno na europskoj razini. Posebno su značajna vlažna staništa, poplavne šume, vlažni travnjaci, mrtvi rukavci, napuštena korita i meandri strme obale i sprudovi, koja su među najugroženijima u Europi, a zaštićena su i u Hrvatskoj: „Ugrožena su promjenom vodnog režima koji je posljedica regulacije vodotoka, onečišćenja vode, unošenja alohtonih vrsta i drugim aktivnostima. U zadnjih 50 godina

dručju Drave od Slovenije do ušća Mure koji su predstavljali tipičan riječni krajobraz, a danas su vrlo rijetki i znatno manjih dimenzija. Daljnje provođenje regulacije rijeka neminovno će dovesti do potpunog nestanka najvrjednijih tipova staništa i vrsta koje su uz njih vezane. Projektom DravaNatura 2000. to se želi spriječiti uzimajući u obzir lokalne društveno-gospodarske, kulturne i druge značajke i posebnosti. zelenimagazin | travanj 2012. | 15

MOJ STAV GORAN ŠAFAREK, BIOLOG, SAMOSTALNI ZNANSTVENI ISTRAŽIVAČ

Očuvane rijeke omogućuju razvoj gospodarstva Poplave i erozija obala samo su izgovori za masovnu regulaciju, čime se zapravo gubi pitka voda, I to nisu priče nekakvih ekologa, to govori znanost predočena i u EU-ovim direktivama RAZGOVARAO Goran Gazdek zin@privredni.hr

O

štetnosti regulacija rijeka, potrebi očuvanja njihovih prirodnih tokova, gradnji hidroelektrana i održivom razvoju uz riječne obale razgovarali smo s biologom, samostalnim znanstvenim istraživačem i publicistom Goranom Šafarekom, velikim zagovornikom ekološkog turizma, turizma promatranja ptica i održive poljoprivrede. Diplomirao je na Biološkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu, gdje se zaposlio kao znanstveni novak. Radio je na znanstvenom istraživanju fitoplanktona Jadranskog mora, kao stručni suradnik za zaštitu okoliša Dravske lige i na znanstvenom prstenovanju ptica močvarica na Dravi kod Donjeg Miholjca, Neretvi i Crnoj Mlaki. Sudjelovao je u zaštiti vodozemaca na cestama Podravine, projektu Hrvatski nacionalni monitoring Jadranskog mora, restauraciji močvarnih staništa uz Dravu, na predloženom projektu UNESCO-vog Biosfernog rezervata DravaMura i biološkoj inventarizaciji uz Dravu pod vodstvom Svjetskog fonda za zaštitu prirode (WWF). Sudjelovao je u ekspedicijama Ande-Ama16 | travanj 2012. | zelenimagazin

zona, Madagaskar, Kostarika, Venezuela, Južna Afrika, Ekvador, Andamansko otočje u Indijskom oceanu i Šri Lanka. Posljednjih godina intenzivno istražuje rijeke Hrvatske.

SLOVENCI SU DIJELOM PRIZNALI PRETPROŠLE JESENI DA JE REGULACIJA SAVE ODGOVORNA ZA VELIKE ŠTETE OD POPLAVA KOD ZAGREBA Zašto se energetska strategija i dalje oslanja na gradnju hidroelektrana dok klimatski modeli predviđaju sve manje kiše i snijega, a napredne tehnologija omogućuje proizvodnju iz obnovljivih izvora? Često čujemo ‘neka struka to riješi’, ali to je zamka. Povjeriti odluku struci, ide na mlin energetskom lobiju, jer javnost očekuje da struka bude energetska. Međutim, hidroelektrane se grade na rijeci, a popis struka je ovdje poduži.

HEP odbija moguć-

nost da u projektu sudjeluju i druge struke, poput prostornih planera, agronoma, biologa, šumara, ekologa, zdravstvenih i turističkih radnika... Regionalna energetska autonomija, energetska učinkovitost i istinski obnovljivi izvori energije - vjetra, sunca, geotermalna, bioplin - dugoročno nemaju alternativu ako Hrvatska želi postati napredna zemlja, sačuvati okoliš, razvijati visoke tehnologije, turizam i održivu, ekološku poljoprivredu. Dok zemlje u okružju ulažu u nju, solarna energija se u Hrvatskoj doživljava kao skupa tehnologija, neekološka te neisplativa za ulaganja. To je naivno gledanje, jer se promatra trenutno stanje, a ne dugoročno. Treba se ugledati na gradišćanski okrug Güssing, koji pokriva 71 posto svoje

energije iz obnovljivih izvora, a prije samo 15 godina bio je najsiromašniji dio Austrije.

Sada aktivno privlači investitore, a sve bez velikih energetskih postrojenja.

Iako Ministarstvo zaštite okoliša i prirode radi na reviziji projekta Hidroelektrane Ombla, stručnjaci, nevladine udruge i građanska inicijativa i dalje se snažno protive gradnji. Mogu li se ti argumenti uvažiti u trenutku kad se od države očekuju ulaganja i pokretanje proizvodnje?

Priča se ovdje ponavlja kao u slučaju HE Lešće, koja je možda najbolji primjer kako javnost nema pravu sliku o hidroelektranama. HEP je tu govorio o razvoju turizma, o radnim mjestima i o tome kako neće biti utjecaja na okoliš. Projekt brane i studija utjecaja na okoliš bili su još iz socijalizma, iz doba daleko od današnjih standarda. Ta studija nije bila predočena javnosti dok sve nije bilo gotovo. A istina nije mogla biti dramatičnija - najbolja rijeka za rafting je uništena, a novih turista, dakako, nema. Čak je i Institut za turizam reagirao u vrijeme gradnje upozoravajući kako nijedna akumulacija u svijetu nije turistički resurs.

Sa HE Lešće se automatski upravlja iz HE Gojak bez ijednog novog radnog mjesta.

A utjecaj na okoliš je prestrašan. Ni rijeke ni kanjona više nema, samo mrtva akumulacija. Riblji fond je uništen, ‘kraljica voda’, riba mladica, na pragu je nestajanja.

I nizvodno vodeni valovi prijete kupačima, izravno i turizmu. Voda je vrlo hladna jer se u turbinu pušta iz dubine, a vjerojatno

HRVATSKE VODE SU PLANIRALE KOMPLETNU REGULACIJU DONJEG TOKA DRAVE, ALI JE PROJEKT, ŠTO ZBOG PRITISKA EU-A, ŠTO ZBOG PRITISKA JAVNOSTI, BIO SPRIJEČEN hladi i obližnju Mrežnicu koja je značajan turistički resurs. Prvotna cijena gradnje bila je oko 65 milijuna eura, na kraju se popela i do 100 milijuna eura! Postavlja se i pitanje učinkovitosti - voda iz akumulacije mogla bi otjecati u krško podzemlje i smanjiti proizvodnju, a zatvaranjem rupa odnosno stvaranjem betonskih zavjesa povećali bi se troškovi. Općina Netretić tuži HEP za odrone zemlje i opasne vodene valove.

Osnovan je i tim kojem je cilj uklanjanje štetnih posljedica rada hidrocentrale. Što sad? Umanjiti vodene valove, znači smanjiti ionako relativno malu proizvodnju struje od 42 MW. Kao vrhunac paradoksa, HEP predlaže gradnju nove brane nizvodno! Sve to samo je dio ledene sante. Vrlo je malo istraživan utjecaj brana, tek su šumari zbog novaca i logistike otkrili dio poremećaja i šteta, a koliko toga još ima? Rijeke su dio vrlo složenog hidrološkog ciklusa i poremećaji su dugotrajni, utjecaji su mogući čak i desecima

kilometara od lokacije brane, i to desetljećima. Izgradnja hidroelektrana pokreće investicijske cikluse, ali isto bi se dogodilo i razvojem energije sunca, vjetra, a s mnogo manjim štetama i utjecajem na okoliš. Često naglašavate štetnost regulacija rijeka. Što se takvim uplitanjem u prirodu gubi?

Rijeci treba ostaviti prostora, ona nije samo voda između lijeve i desne obale. Rijeke su dio vrlo složenog hidrološkog, hidrogeološkog i biogeokemijskog sustava. Zato je loše svako gospodarenje vodama koje rijeke gleda kao kanal, a ne kao vrlo složen i dinamički sustav. Osim što potpuno nestaje ogromna prirodna vrijednost, regulacija rijeka donosi velike gospodarske štete.

Izravnata rijeka bez meandara, rukavaca i prirodnih retencija samo je uzak kanal u kojem se skuplja voda u proljeće ili jesen.

Slovenci su dijelom priznali pretprošle jeseni da je regulacija Save odgovorna za velike štete od poplava oko Zagreba. Rijeka kojoj

VODA SE NE PROČIŠĆUJE KAD NEMA KONTAKTA S VEGETACIJOM. GUBIMO RIBOLOV, REKREACIJU, EKOTURIZAM, KOJI JE JE OVE GODINE JEDAN OD TOP KRITERIJA ZA PRETPRISTUPNE FONDOVE EU-A su obale učvršćene ne može prenositi energiju na njih već se ukopava. Ukopavanjem padaju podzemne vode, a svi znamo što to znači u poljoprivrednom kraju – ovisni smo o milosti kiše. Suše se polja i šume. Voda se ne pročišćuje jer nema kontakta s vegetacijom. Gubimo ribolov, rekreaciju, turizam, a ekoturizam je ove godine jedan od top kriterija za dodjelu sredstava iz pretpristupnih fondova EU-a.

No, vodoprivredni stručnjaci tvrde da je riječ o neophodnim i neodgodivim radovima, zaštiti od poplava i erozija?

Regulacija rijeka se često zamagljuje pojmom uređenja. To bi trebalo značiti da su prirodne rijeke neuređene i da ih treba urediti. Pravdanje strukom je u stvari izgovor za vrlo unosne poslove koje plaćamo mi građani. Ali ima još jedna zelenimagazin | travanj 2012. | 17

MOJ STAV stvar - vodama gospodari hidrograđevinska struka. Kod izgradnje naselja imamo urbane planere, arhitekte i ostale koji projektiraju, a građevinci izvode radove. Ovdje su hidrograđevinci oni koji planiraju i oni koji izvode radove. To je neka vrsta sukoba interesa jer njima je, naravno, stalo da se što više kopa po rijekama.

Gdje su regulacije opravdane i potrebne?

Naravno, negdje su regulacije potrebne – u gradovima, selima, industriji, intenzivnoj poljoprivredi, da se zaštite mostovi, ali većina je potpuno neopravdana. Primjerice, masovno se reguliraju potoci i rijeke u šumama. To nisu priče nekakvih ekologa, već to govori znanost predočena i u EU direktivama. Europska unija Okvirnom direktivom o vodama kaže da sve europske rijeke do 2015. godine moraju imati dobar ekološki status. Čime objašnjavate tvrdnju da na Dravi nema potrebe za regulacijama?

Moderno shvaćanje rijekama daje prostora, zato se one u Europi obnavljaju. Nedavno je Mađarska uklonila nekoliko obalnih utvrda i zaustavila šljunčarenje iz korita Drave.

Poplave i erozija obala izgovor su za masovnu regulaciju, ali ako već postoji pojas poplavne šume, nema potrebe za regulacijom. Ta šuma topola i vrba je prilagođena

I DALJE SE VUKU STARI PROJEKTI POPUT MEGALOMANSKOG „UREĐENJA“ SAVE KOD ZAGREBA, KANALA DUNAVSAVA... UMJESTO DA SE RADI NA MODERNIM TEHNOLOGIJAMA I ZNANSTVENOM KORIŠTENJU PROSTORA na eroziju, šuma se regenerira i za desetak godina. Rijeka meandriranjem sama premješta šumu s jedne na drugu stranu.

Također je ukorijenjeno mišljenje da rijeka stalno uništava obalu. Da, ali koliko s jedne strane erodira, toliko s druge istaloži. Inače bi Drava bila već kilometrima široka. Zato treba sačuvati zaštitni erozivno-poplavni pojas da ga rijeka erodira i plavi do mile volje. Šumi ne smeta, to je prirodna retencija za visoke vode, a voda donosi plodni mulj. To ne trebaju biti hektari i hektari kao u Kopačkom ritu, dovoljno je nekoliko 18 | travanj 2012. | zelenimagazin

stotina metara s obje strane. Na Dravi je to većinom i slučaj, zato nema potrebe za regulacijom!

Iako ondje postoji vrlo širok poplavnoerozivni zaštitni pojas, a naselja su prilično udaljena, Hrvatske vode su planirale kompletnu regulaciju donjeg toka Drave, ali je projekt, što zbog pritiska EU-a, što zbog pritiska javnosti na vrijeme spriječen.

Europska komisija je unajmila neovisan tim znanstvenika koji su rekli da je projekt besmislen. I onda na zadnjoj sjednici prošlog saziva Sabora misteriozno mijenja Zakon o vodama koji omogućuje vodopravnom inspektoru da samo svojim mišljenjem hitno naredi regulacijske radove? Dopušta se na preporuku Vlade i kopanje šljunka iako je ta ista Vlada samo par mjeseci prije preporučila suprotno jer više nema donosa šljunka zbog uzvodnih brana. Zar to nije čudno?

Kakvo je stanje na ostalim rijekama u Hrvatskoj?

I dobro i loše! Dobro je da su veće rijeke ipak zaštićene, a opet se mnogi dijelovi nemilice uništavaju, posebno potoci. Dnevno primam poruke ljudi kako su baš ti mali potoci i rječice devastirani bez potrebe! Jedan od najgorih slučajeva je Kravarščica. Ta rječica nikad nije prijetila kućama koje su na brdu, a malo se izlijevala u dolini. Sada je to kanal bez vegetacije, bujica vrlo brzo

dođe u Kupu i prijeti selima u nizini umjesto da se pomalo cijedi ili isparava uz vrbe i trsku. Uništen je prirodni ambijent etnosela Kravarščica, ujedno i potencijalni turistički resurs! A to nije izuzetak, već pravilo!

Europsku narodi su, često se čuje, uvelike uništili svoje nizinske rijeke. Možemo li njihove savjete prihvatiti kao dobronamjerne ili licemjerne?

To vodeni lobi stalno ponavlja, nastojeći pokazati njihovu licemjernost, kako su oni, eto, iskoristili rijeke, a nama sad govore da ih štitimo kako se mi ne bismo razvijali. To je zlonamjerno! Danci, Nizozemci, Nijemci i ostali mnogo razvijeniji narodi shvatili da im je rijeka gospodarski mnogo važnija u očuvanom obliku nego kao mrtav kanal. Ne samo akademski, zbog održavanja biološke raznolikosti, nego radi gospodarske koristi.

Primjerice, Austrijanci su obnovili jedan meandar, a projekt se nije zvao ‘Povratak bioraznolikosti’ već ‘Održiva obrana od poplava’!

Kako ocjenjujete rad nove Vlade i Ministarstva zaštite okoliša i prirode?

Ima dosta dobrih koraka! Na žalost, u suštinskom poimanju gospodarenja resursima sve je kao prije pedeset godina.

Ministrica Mirela Holy radi izvrstan posao.

No, dok se ne riješi katastrofalno gospodarenje vodama kojim se stvaraju štete

MOJ STAV i nepotrebno baca novac, neće biti izlaska.

Vlada podliježe velikim igračima, a vidjeli smo kako gospodare resursima. Štoviše, na njima temelji investicijski ciklus. Vrlo je naivno razmišljanje da će nas samo investicije spasiti, bez radikalne promjene skoro u svim poljima gospodarstva, od poljoprivrede, korištenja prostora, resursa…

Zašto se masovno ne solarizira Dalmacija, s toliko sunca? Hrvatska propušta šansu da se priključi modernom svijetu, investirajući u projekte iz prošlog stoljeća, a ne budućnosti kao cijela Europa. Time će zamašnjak otići u štetne, skupe i upitno isplative projekte.

PTICE U SVIJETU PROMATRA STO MILIJUNA LJUDI, BIRDWATCHING SAMO U SAD-U DONOSI 37 MILIJARDI DOLARA... A TAJ VID TURIZMA U HRVATSKOJ GOTOVO NE POSTOJI! Čini se da će od svega profitirati samo hidrograđevinski i hidroenergetski lobi koji su do sada pojeli milijarde naših kuna i napravili nepopravljivu štetu. I to se čini kao neka ucjena: loše nam je, propast ćemo, i zato moramo izgraditi hidroelektrane.

Nema veze što je HE Ombla neisplativa, potencijalno štetna i što će nastati šteta od nekoliko stotina milijuna dolara samo od sušenja poznate šume Repaš. Sve se čini da HEP uz izgovor krize progura elektrane koje u normalno vrijeme zbog štetnosti nikad ne bi prošle!

Zašto se razvoj ne temelji na lokalnim projektima, prilagođavajući se lokalnim prilikama?

Umjesto da se kapira, kopira se! Država jednostavno nema znanja i volje za takav razvoj jer pogoduje monopolističkim lobijima. Ne shvaća da je očuvana voda naš strateški globalni resurs! Da ilustriram sadašnje gledanje na resurse, napravimo misaoni eksperiment: uzmimo da nije prevladao razum i da su Plitvička jezera iskorištena na ovaj način - sagrađeno je nekoliko hidroelektrana, pilana, zaposlilo se možda i stotinjak ljudi… ali mi znamo da Plitvička jezera nisu samo ponos svjetskih razmjera, već i ogroman gospodarski resurs! Misaoni eksperiment je dakako ograničen, ali je indikativan: mi danas gospodarimo na ovom prvom, lošem scenariju - krećemo u kratkoročno iskorištavanje, a dugoročno 20 | travanj 2012. | zelenimagazin

uništenje ključnih resursa! Umjesto da gradimo svoju, originalnu priču... Uzmimo kao primjer turizam promatranja ptica, birdwatching ili birding - u svijetu ptice promatra više od sto milijuna ljudi, samo u SAD-u ta grana donosi 37 milijardi dolara, stvorila je više od 670.000 radnih mjesta i ima veći ekonomski učinak nego sektor lova i sportskog ribolova zajedno! Unatoč tome, taj vid turizma gotovo ne postoji u Hrvatskoj! Izgradnja hidroelektrana te štetna iskapanja šljunka i regulacije na rijekama potpuno bi poništili taj veliki potencijal, zajedno s ostalim koristima žive i očuvane rijeke Drave! Taj se potencijal, kao i mnogi slični, ne uzima u obzir pri odlukama o korištenju prostora i resursa, samo se javnosti predstavljaju konvencionalni, zastarjeli projekti. Dokle god će se vući stari projekti, sve hidroelektrane, megalomansko „uređenje“ Save kod Zagreba, kanal Dunav-Sava i drugi, a ne raditi na modernim tehnologijama, znanstvenom korištenju prostora, neće biti pomaka. Treba se oduprijeti zamkama kratkoročnog rasta, a i to kada se gleda vrlo pojednostavljeno, odnosno samo dio varijabli. Kod nas se očuvanje prirode smatra zaprekom razvoju, a moji njemački kolege znanstvenici ne mogu se načuditi kako loše gospodarimo resursima. Bez zdravog okoliša nema zdravog gospodarstva! Naše raznolike i očuvane rijeke zbog toga ne smijemo izgubiti.

Zavirili ste u svaki kutak Hrvatske, bili na mnogim svjetskim rijekama, ali uvijek ističite da najviše volite raditi na Dravi. Što je za vas Drava?

Drava je prije svega moje otkriće pravog, prirodnog svijeta u Hrvatskoj, divljine koju nisam mislio da postoji u nizini. Završavam inventarizaciju biljaka i ptica, kartiranje staništa, a sve me više zanima i ekohistorija.

Zanimljivo je saznati da su značajne štete od poplava u Podravini nastale tek nakon prvih regulacija i neprirodnog naseljavanja na same obale. Poplava je uvije bilo i ljudi su živjeli s njima, a lažna sigurnost i velike štete u imovini su novija pojava.

Putujete po svijetu, član ste različitih ekspedicija. Što pamtite s tih istraživanja, što biste posebno izdvojili?

Osim fenomenalne biološke raznolikosti, pamtim i strahovitu bijedu ljudi koji su izgubili identitet gubitkom okoliša.

Bez obzira na to radi li se o gubitku šume, izgradnji hidroelektrana ili kojem drugom poremećaju, posljedice su uvijek dalekosežne.

VAŽNOST REGIONALNOG PARKA MURA DRAVA

Neregulirana rijeka iznimno je bogatstvo Staništa uz očuvane rijeke prirodna su obrana od poplava, ona pročišćuju vodu, koja se potom cijedi u podzemlje i postaje pitka

N

akon desetljeća borbe za zaštitu Mure i Drave, prošle godine proglašen je Regionalni park Mura Drava, prvi takav u Hrvatskoj. Što smo time dobili?

Očuvana je posljednja nizinska rijeka u Europi, time i ogromna biološka raznolikost, ali je mnogo toga još prilično nepoznato. Drava je kao i većina rijeka trebala doživjeti sudbinu izravnatih kanala.

Neregulirana rijeka ima sprudove, rukavce, mrtvice, pojas poplavne šume,

UMJESTO DA GRADI INDUSTRIJSKI PROČISTAČ ZA VIŠE MILIJARDI DOLARA, NEW YORK JE KUPIO BRDA, ŠUME I RIJEKE U ZALEĐU ZA PEDESETAK MILIJUNA DOLARA, A UČINAK JE ISTI – OČUVANA PRIRODA ČISTI VODU JEFTINIJE! a sve to je golemo biološko bogatstvo i prirodna obrana od poplava jer se u njima pohranjuje suvišna voda i ublažuje vodeni val. Prošlo proljeće sam radio u Kopačkom ritu, kada je bujao ogromni Dunav i kada se sva suvišna voda bezazleno prelila u Kopački rit. Ta poplava ne samo što ne smeta ritu već ga održava

na životu, a Kopački rit danas nije samo ponos Hrvatske, već i turistički resurs.

S druge strane, u vrtove i podrume se prelila mala Karašica. Dovoljno je reći ovo: Dunav je nereguliran, s rukavcima i poplavnom šumom, a Karašica je jednoličan kanal.

Sva ta staništa uz očuvane rijeke iznimno pročišćuju vodu, koja se potom cijedi u podzemlje gdje nastaje pitka voda. Može zvučati banalno, ali primjer iz SAD-a to najbolje potvrđuje: umjesto da gradi industrijski pročistač voda za nekoliko milijardi dolara, metropolis New York je kupio brda, šume i rijeke u zaleđu za pedesetak milijuna dolara. Učinak je isti – očuvana priroda mnogo jeftinije čisti vodu! Svi znamo što će u skoroj budućnosti biti pitka voda – ono što je danas Arapima nafta. Nijedna zemlja nema tako raznolike, a očuvane rijeke, ali smo na putu da ih izgubimo.

zelenimagazin | travanj 2012. | 21

OTPAD NIJE SMEĆE ŠTO O NACRTU PRIJEDLOGA NOVOG ZAKONA O OTPADU KAŽU SUDIONICI JAVNE RASPRAVE

Građani će mijenjati navike, komunalci praksu Gospodarstvenici pozdravljaju liberalizaciju gospodarenja otpadom, a Ministarstvo očekuje otvaranje novih radnih mjesta u sortirnicama i kompostanama

22 | travanj 2012. | zelenimagazin

MIŠLJENJA PIŠE Goran Šikić

sikic@privredni.hr

N

acrt prijedloga novog Zakona o otpadu ušao je početkom travnja u javnu raspravu, a u lipnju bi se zakonski prijedlog trebao pojaviti u Saboru, zajedno sa Strategijom gospodarenja otpadom, koja bi sadržavala i kartu gospodarenja. Ključna je novost koju donosi Zakon uvođenje primarne selekcije otpada na mjestu nastanka, tj. u kućanstvima. Ta obveza zacijelo će biti izazov lokalnim komunalnim poduzećima da reorganiziraju svoje poslovanje i omoguće odlaganje i odvoz razvrstanog otpada. U tome će im pomoći i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, koji će financijski sudjelovati u nabavi sortirnica otpada i kompostana te odlagališta za građevinski otpad.

RAZLIČITE POTREBE SJEVERA I JUGA „Neki ljudi ne vjeruju kako su naši građani sposobni odvojiti papir od stakla, metala i biootpada i tvrde kako su prelijeni za to, no ja ne mogu prihvatiti ideju da je država u kojoj živim prepuna idiota. Moje je iskustvo suprotno“, komentira Vjeran Piršić, ekološki aktivist, član Foruma za zaštitu okoliša i prirode, ali i općinski vijećnik u Omišlju na Krku, gdje lokalno komunalno poduzeće već pet godina otpad zbrinjava na ekološki način.

Otpad se zbrinjava ekološki na dva mjesta u Hrvatskoj – u Čakovcu i na otoku Krku. „Ta su iskustva različita jer Čakovec ima stalan broj stanovnika, a na Krku je ljeti šest puta više ljudi nego zimi“, kaže Piršić te ističe da njihov sustav počiva na primarnoj selekciji u domaćinstvima, gdje se odvajaju biomasa, papir, plastika i metal, a imaju i spremnike za posebni otpad kao što su neonske svjetiljke, baterije i slično.

Hrvatska je i do sada imala za to određena zakonska rješenja, ali sve se lomilo na nepostojanju političke volje i na puno inertnih pojedinaca u sustavu zbrinjavanja na nivou komunalnih poduzeća, smatra Piršić. „Uspjesi u Čakovcu i na Krku ovisili su doslovce o direktorima komunalnih poduzeća, koji su svojim entuzijazmom rješavali operativne probleme. S druge strane, bio sam svjedokom kad u nekim gradovima na jugu Jadrana direktori komunalnih poduzeća iz čiste lijenosti nisu htjeli o tome ni razmišljati, već pričaju o uskim uličicama i slično, što su tehnički rješivi problemi“, kaže Piršić. Stoga smatra da pri donošenju novog zakonskog rješenja treba prepoznati

i razlike između kontinentalne i jadranske Hrvatske, gdje je ljeti višestruko povećan broj stanovnika.

MINISTRICA UPOZORAVA NA PENALE Prema obvezama koje je preuzela u pregovorima s EU-om, Hrvatska mora do 2013. osigurati barem 25 posto izdvajanja biootpada, te smanjiti deponiranje, naročito u velikim gradovima poput Splita, Zagreba i Osijeka. Trenutačno u Hrvatskoj postoji 90 odlagališta koja su u sanaciji ili pred sanacijom. „Danas još nemamo sustav gospodarenja otpadom, a to nas stavlja u lošu poziciju zbog ciljeva koje smo ispregovarali s EUom. Ako ne ispunimo te ciljeve, financijski ćemo to teško podnijeti“, istaknula je ministrica zaštite okoliša i prirode Mirela Holy.

Primjerice, Italija je, zbog jednog odlagališta za koje nije ispunila dogovoreno plaćala penale milijun eura na dan!

Odvoz otpada naplaćivat će se građanima prema volumenu, a ne prema kvadraturi stambene površine kao do sada. U Ministarstvu očekuju da će se zbog razvrstavanja povećati troškovi gospodarenja otpadom, stoga građani mogu očekivati i više cijene odvoza. S druge strane, razvrstavanjem se proizvodi manji volumen otpada, pa je na taj način moguće ostvariti uštede i dobiti sirovinu kojom se može gospodariti.

To otvara mogućnost za stvaranje nove industrije otpada, time i za otvaranje novih radnih mjesta u pogonima kao što su sortirnice i kompostane.

Kako je istaknula ministrica Holy, smanjit će se broj centara za gospodarenje otpadom, kojih će biti 11, uz spalionicu komunalnog otpada u Zagrebu te spalionicu opasnog otpada. Također, zone predviđene za gospodarenje otpadom bit će isključivo gospodarske i komunalne. ŠTO JE NAJISPLATIVIJE U radnoj skupini za izradu Zakona sudjelovala je i Dijana Varlec iz HGK-a, koja ističe kako gospodarstvenici pozdravljaju liberalizaciju gospodarenja otpadom i mogućnost da se subjekti koji postavljaju određene kategorije otpada na tržište udruže u pojedine recovery organizacije, što je omogućeno pod pojmom posrednika (osoba registrirana za obavljanje poslovnog posredništva u ime drugih i koja organizira oporabu i zbrinjavanje otpada koji ne preuzima u fizički posjed). No, napominje kako treba vidjeti hoće li se to provoditi na način na koji je Ministarstvo zamislilo.

Komentirajući nacrt zakona, Dijana

Nusproizvodi zanimljivi kao ulazna sirovina Novi Zakon o otpadu otvara mogućnost da se neke vrste otpada proglase nusproizvodom, odnosno da nešto što je do sada bilo otpadom postane ulazna sirovina za neku drugu industriju. Za Tamaru Tarnik iz HEP-a to je jedna od zanimljivih zakonskih novina koje bi se mogle ticati HEP-a. Konkretno, pepeo i šljaka iz Plomina mogli bi biti ulazna sirovina za cementare.

Od podzakonskih akata očekuje se definiranje izgleda prateće dokumentacije, izmjena pravilnika o gospodarenju otpadom, pratećih listova te obrazaca očevidnika koji do sada nisu davali mogućnost upisa svih potrebnih podataka, primjerice kad se radi o opasnom otpadu. „Nije bila korektna ni odredba da sam proizvođač otpada određuje metode obrade, jer to bi trebao raditi obrađivač odnosno zbrinjavatelj.

Imali smo i primjedbu za kolanje papirologije, zato što zadnja kopija pratećeg lista dolazi sa zakašnjenjem proizvođaču otpada, a on sve te podatke treba da bi izvijestio Ageniju za zaštitu okoliša i Ministarstvo zaštite okoliša“, komentirala je Tamara Tarnik iz HEP-a.

Varlec naglasak stavlja na primarnu selekciju koja je financijski najisplativija. „Velik se novac uloži u skupljanje pojedinih kategorija otpada, a efekt zapravo ne bude vidljiv.

Primjerice, kod nas se primarno prikuplja ambalaža od napitaka i pića, no što je, primjerice, sa zubnim pastama, deterdžentima ili destiliranom vodom, čija je ambalaža potpuno čista?“, pita se Dijana Varlec. zelenimagazin | travanj 2012. | 23

OTPAD NIJE SMEĆE

RAZVRSTAVANJE OTPADA: PRIMJER IZ EUROPSKE PRAKSE

Bruxelles reciklira u bojama PIŠE Lada Stipić – Niseteo niseteo.lada@skynet.be

S

vaki stanovnik Bruxellesa na dan proizvede oko kilogram otpada, tvrdi statistika glavnoga grada Belgije. Bruxelles proprete / Brussel netheid komunalna je služba zadužena za sve vrste otpada. Sustav je nadograđivan godinama i još se mijenja, a procedure su jednake za sve općine – osim kad je riječ o načinu naplate troškova.

U nekim se općinama usluga odvoza naplaćuje višom cijenom vreća za odlaganje, u drugima se troškovi pokrivaju iz općinskih poreza.

Zato se od općine do općine i vreće 24 | travanj 2012. | zelenimagazin

razlikuju. Paket od 10 komada za općinu Kraainem stoji 45 eura, za općinu Uccle ima ih već za dva eura, no s posebnim porezom po domaćinstvu.

KAZNE I DO 200 EURA Opći je princip, na snazi desetak godina, da se otpad razvrstava. Selektivno prikupljanje obilježeno je bojama. Prijelazom na novi sustav stavljene su izvan zakona tamnosive vreće za sve, i odlaganje u njih kažnjava se do 200 eura. Bijele su vreće za opći otpad – ostatke hrane i slično, a na njima je detaljno opisano što ide unutra.

Dvaput tjedno ostavljaju se pred ulaznim vratima zgrade/kuće od 17 sati, a smetlari ih pokupe u ranim jutarnjim satima. Vreće

su ograničene težine, do 16 kilograma, jer čuva se zdravlje radnika komunalne službe.

U žute se vreće slažu sve vrste papira: novine, bilježnice, knjige, magazini, telefonski imenici (svake godine na kućnim vratima osvanu dvije nove debele knjižurine, uz njih i žuta vreća za one stare). Magazine koje nitko ne čita prije bacanja treba izvaditi iz omota, jer on ide u bijelu vreću za opći otpad. Plave su vreće rezervirane za ambalažu – kartonsku plastificiranu, kutije jaja, sokova, vina, plastične boce deterdženata i mineralne vode, kantice piva... za sve osim stakla. Ako smetlari procijene da je sadržaj vreća neodgovarajući, ostavit će ih na pločniku s velikom naljepnicom «stop» i obrazloženjem.

SNALAŽLJIVI VRTLARI Za otpad iz vrtova vreće su zelene.

Bruxelleskih 15 općina prikuplja ih svakog ponedjeljka u proljeće, ljeto i jesen, ostale općine nemaju taj servis, ali nude deponije za odlaganje vrtnog lišća, trave, granja, suhih biljaka... na određenim mjestima, nedjeljom, na sat vremena.

U općini gdje živim, u Ixellesu, takvog servisa za odvoz nema, ali ga ponedjeljkom ujutro ima susjedna općina Uccle. Zato Ikselci noću nose svoje vreće s lišćem stotinu metara dalje, preko općinske granice. Što je tema stalnih zafrkancija s jedne, i razlog frktanja s one druge strane.

Moja općina ima dva mjesta za ostavljanje zelenog otpada, a opća je akcija prikupljanja ove godine bila 1. travnja, kad završavaju vikend poslići po malim gradskim vrtovima. Iduća će biti kad padne lišće, u kasnu jesen. Akcija prikupljanja božićnih drvaca davno se uvriježila, i uvijek je u subotu nakon 18 sati određenog dana početkom siječnja. Rekordnu berbu borova u Bruxellesu smo imali 2004., kada je prikupljeno 240 tona, dok je lani na kompostiranje poslano 210 tona. Kompostiranje borova – objasnili su građanima iz Bruxelles proprete – traje deset do 11 tjedana, a kompost se vraća na gradske nasade.

POSEBAN OTPAD, POSEBNA TARIFA Za ulje iz friteza postoje općinski Coin verts (Zeleni kutci) ili Proxy chimik, punktovi za prikupljanje kemijskog otpada, do kojih nema pristupa bez dogovora o točnom datumu, i to putem elektronske pošte. Postoji i detaljna tarifa za prikupljanje i odvoz tog otpada. Posebne tvrtke dolaze po dogovoru po deterdžente, motorno ulje, razrjeđivače, boje, lakove, akumulatore, kemikalije iz fotolaboratorija i kopirnica, kiseline, neonske svjetiljke... Stanovnici jednom godišnje mogu od komunalaca zatražiti besplatan odvoz krupnog otpada, volumena do tri kubika, uz pregovore o datumu i satu.

Tvrtke moraju s Bruxelles proprete sklapati posebne ugovore o odvozu, a za svaku uslugu i količinu postoje precizni cjenici.

Mogu birati i kontejnere za reciklažu od 660 do 1100 litara. U sive se ostavlja nereciklirani otpad, u žute papir, u plave ambalaža, a u zelene staklene boce...

Kartonske se kutije odnose posebno, jednom tjedno, i to besplatno. To je za komunalce veliki biznis jer iz kartonskih kutija izvlače solidnu zaradu koja financira ostale aktivnosti i modernizaciju. Uobičajeno je da se večer uoči dana prikupljanja karto-

naže ispred restorana, trgovina, ali i kuća slažu velike količine takve ambalaže, kutije kućanskih aparata, namještaja...

Svaka četvrt ili općina, ovisno o veličini i naseljenosti, ali i količini prikupljenog poreza, ima svoj Zeleni kutak za otpad.

Tu se donose stari televizori, kompjutori, hladnjaci, drvena ambalaža, razbijeno staklo, fotelje... Promet je velik, osoblje spremno pomoći ubaciti kabasti teret u goleme kontejnere ili dati savjet kamo što ide, ali u rubnim slučajevima i pregovarati ako zaposlenik ima loš dan, a stranki se ne

ubacuje se samo ambalaža – odvojeno bijelo od obojenog stakla. Ima primjera da se u istoj općini, ali u drugoj četvrti, staklo ostavlja u plavim vrećama, a kilometar dalje, u kontejnerima. Tu se ne bacaju čaše, slomljena ogledala ili porculan, to se odlaže u kvartovski Zeleni kutak.

Kad za neki otpad ne ide drukčije, ili kad za njegovo odlaganje niste uspješno “pregovarali”, postoje i veliki deponiji. Tu ćete bez problema - samo prvo morate na internetu ili telefonski provjeriti radno vrijeme - odložiti i staklo, i vrtni otpad, stare

Sustav odvajanja i selektivnog zbrinjavanja u glavnom gradu Belgije uveden je prije desetak godina, i stalno se nadograđuje. Na reciklaži, kao korisna sirovina, već završi oko 80 posto otpada

vozi još desetak kilometara do glavnog odlagališta u predgrađu. Glavni argument za pregovore je desetak eura, a svi smo samo ljudi, zar ne?

RAZLIČITO OD KVARTA DO KVARTA U samoposlugama su već godinama postavljene kutije za stare baterije (uz primjerenu kampanju), a u novije vrijeme i za istrošena punjenja štampača.

U mojoj općini su na mnogim mjestima, većinom uz samoposluge, postavljeni kontejneri za staklo. Staklo mora biti čisto,

vodovodne cijevi, odbačenu fotelju... Svi su podaci iscrpni i dostupni putem interneta, a aranžmani se dogovaraju telefonski ili e-mailom. Telefon je korisniji jer ide brže.

U slučaju građevinskih radova u kući, servis odvoza stoji 75 eura po tzv. big bag, velikoj plavoj vreći od stakloplastike volumena jednog prostornog metra.

Komunalna služba organizira i odvoz materijala nakon rušenja ili popravaka zgrada.

Smatra se kako se u Bruxellesu trenutačno obrađuje i reciklira oko 80 posto prikupljenog otpada. zelenimagazin | travanj 2012. | 25

OTPAD NIJE SMEĆE

U SRBIJI OTVORENA PRVA TVORNICA ZA RECIKLAŽU VIŠESLOJNE AMBALAŽE U REGIJI

Odbačeni tetrapak tri korisne sirovine PIŠE Ljiljana Lukić zin@privredni.hr

O

tvaranjem postrojenja za kompletnu reciklažu tetrapaka u Brzanu kod Batočine, i to na Svjetski dan šuma 21. ožujka, Srbija je postala prva zemlja na Balkanu koja je dobila tvornicu za reciklažu višeslojne ambalaže za napitke. Izgradnja tog postrojenja partnerski je projekt i investicija velike kompanije Tetra Pak i lokalnog privatnog preduzeća srednje veličine Brzan Plast, čija je ukupna vrijednost 2,5 milijuna eura. Кrajnji cilj projekta je stvaranje centra za reciklažu kapaciteta koji bi zadovoljio potrebe zemalja iz regije u kojima trenutačno nema uvjeta za recikliranje te vrste ambalaže.

Početni je kapacitet novog postrojenja 7500 tona, s mogućnošću jednostavnog proširenja do 15.000 tona godišnje, odnosno udvostručenja, a rad nove tvornice omogućuje razvoj prikupljačke mreže i sor26 | travanj 2012. | zelenimagazin

tirnih stanica, čime ime se otvara i mogućnost zapošljavanja pošljavanja stotina radnika.

POBJEDA EKOLOŠKE OLOŠKE POLITIKE Srpski ministar ar zaštite životne sredine Oliver Dulić, koji je svečanom otvaranju prvog pogona za reciklažu višeslojne

OTVARANJE NOVE TVORNICE OMOGUĆUJE RAZVOJ PRIKUPLJAČKE MREŽE I SORTIRNIH STANICA TE OTVARA MOGUĆNOST ZAPOŠLJAVANJA STOTINA RADNIKA ambalaže prisustvovao zajedno s predsjednikom Srbije Borisom Tadićem i švedskim ambasadorom, najavio je da će se u novoj

tvornici u Brzanu reciklirati tetrapak i ambalaža iz svih zemalja u okruženju. “To je velika pobjeda ekološke politike koju smo uspostavili 2008. donošenjem novih zakona, a država će financijski pomoći svima koji namjeravaju otvarati slične tvornice”, istaknuo je Dulić i dodao kako otvaranje prve tvornice koja će višeslojnu ambalažu vratiti u industrijsku proizvodnju kao sirovinu zapravo znači pokretanje reciklažne industrije u Srbiji.

“Od materijala koji se dosad bacao dobit ćemo sirovinu, što za tvornicu znači ekonomsku dobit, uz istodobno smanjenje zagađivanja okoliša”, ocijenio je srpski ministar ekologije.

Tvornica Brzan Plast osnovana je prije 22. godine, bavi se reciklažom polietilena

U planu je stvaranje centra za reciklažu, koji bi kapacitetom zadovoljio potrebe zemalja regije u kojima zasad nema uvjeta za tu vrstu recikliranja i PET ambalaže, do sada je zapošljavala stotinjak radnika, a novim postrojenjem otvoreno je još 30 novih radnih mjesta.

NOVA KVALITETA U GOSPODARENJU Brzan Plast reciklirao je na godinu 20.000 tona raznog otpada, a novo će postrojenje reciklirati u prvom razdoblju još 7500 tona. Predsjednik Srbije Boris Tadić na otvorenju je pozvao građane da traže od države poticaje i da počnu obiteljski posao na sličnim projektima, kao i da se ponašaju društveno odgovorno i gdje god je to moguće otpad razvrstavaju i time pridonose zaštiti životne sredine. Za novi pogon u Batočini Tadić je istaknuo da je to očigledan primjer kako se može doći do izuzetno snažne i međunarodno bitne proizvodnje.

“Danas otvaramo novi pogon u zelenoj ekonomiji kojim dobivamo samo dobro”, rekao je Tadić i poručio da je zelena ekonomija značajna kao visokotehnološki dio privrede koji zahtijeva više razina edukacije radnika i donosi novu kvalitetu u privređivanju. “Posljednjih godina imali smo važne rezultate na tom području zahvaljujući resornom ministarstvu i privrednicima koji su našli svoju perspektivu u području zelene privrede”, naveo je on. Tadić je ponosan na suradnju malih i srednjih poduzeća koja uspostavljaju partnerstva s velikim kompanijama kao u slučaju Brzan Plasta i Tetra Paka, jer se time potiče i razvoj gradova i sela. Tvrtka koja prerađuje otpad potiče novu kulturu u društvu i podiže stupanj upanj

75%

PAPIR PROIZVEDEN OD DRVNIH VLAKANA

20%

POLIETILEN

5%

ALUMINIJ

odgovornosti građana prema životnoj sredini.

Generalni direktor kompanije Tetra Pak za Balkan Brian McGuinness naglasio je kako je taj pilot-projekt u tehničkom

PARTNERSTVO SVJETSKE KOMPANIJE TETRA PAK S BRZAN PLASTOM UNAPRIJEDIT ĆE EKOLOŠKU SVIJEST MEĐU GRAĐANIMA I OMOGUĆITI PRIMJENU EUROPSKIH STANDARDA smislu jedinstven u svijetu, te Srbiju upisuje među lidere u reciklažnim inovacijama. On očekuje da će otvaranje tvornice pokrenuti razvoj reciklažne industrije i stvoriti šansu za nova radna mjesta u toj zemlji.

Prerađivanjem i ponovnim korištenjem materijala bitno se smanjuje potrošnja proizvodnih resursa i reducira količina otpada koji se svakodnevno odlaže. Krajnji rezultat procesa recikliranja je zdravija životna sredina.

PRIMJENA EUROPSKIH STANDARDA McGuinnes smatra da će partnerstvo Tetra Paka s Brzan Plastom utjecati na povećanje korištenja recikliranog materijala u Srbiji, unaprijediti ekološku svijest među građanima i omogućiti primjenu europskih standarda u ekologiji. Naveo je da se godišgodiš nji kapacitet pogona od 250 milijuna

paketa ambalaže može lako povećati, a osnovni je cilj projekta sačuvati tri vrijedne komponente višeslojne kartonske ambalaže za napitke - papir, aluminij i polimer – i vratiti ih u industrijsku proizvodnju kao osnovne materijale.

Tetra Pak je vodeća svjetska kompanija koja se 60 godina bavi proizvodnjom ambalaže za pakiranje hrane, a posluje u više od 150 zemalja svijeta. U Hrvatskoj i Srbiji prisutna je više od 50 godina. Tvrtka partner Brzan Plast u Batočini uspješno se bavi reciklažom plastike od 1993. godine, a za svoje je rezultate višestruko nagrađivana.

Odvajanje i čišćenje Tetra Pak ambalaža sastoji se od tri komponente - u prosjeku 75 posto čini papir proizveden od drvnih vlakana, 20 posto je polietilen i pet posto aluminij. Ovi su materijali vrhunske kvalitete jer su namijenjeni pakiranju hrane te nakon korištenja ambalaže i dalje zadržavaju visokokvalitetna svojstva. Od općeg je interesa da se ne bacaju, već da se vrate u industrijsku proizvodnju.

Reciklirana drvna vlakna koriste se za proizvodnju papirnih proizvoda, a polietilen i aluminij u formi polyAl za proizvodnju folija, izolacijskih materijala, itd. Tetra Pak je investirao u liniju za razvlaknjivanje, koja vlakna odvaja od polyAl materijala, zatim ih čisti do stupnja kada su spremna za korištenje u proizvodnji papira, a pročišćava i polyAL kako bi se dalje obrađi mogao obrađivati.

Brzan Brz Plast je uložio u novu halu hal i liniju za obradu papirnih vlakana i polyAla, čime će biti osigurana finalna ob obrada.

U ovoj fazi projekta potpuno će se reciklirati drv vlakna i polyAl, te nadrvna kon obrade koristiti za proizvo zvodnju različitih proizvoda širo potrošnje. U drugoj široke fazi projekta p polimer i aluminij će biti posebn će posebno reciklirani. Za to će biti potreban ipak veći sstupanj prikupljanja iskorištene ambalaže od postojećeg. zelenimagazin | travanj 2012. | 27

OTPAD NIJE SMEĆE

NASTAVLJA SE MEĐUNARODNA KAMPANJA ZA UKLANJANJE OTPADA IZ PRIRODE

Zelena čistka tisuću divljih odlagališta U akciji sudjeluje sve više institucija, tvrtki, gradova... a zainteresirani se mogu uključiti i u kartiranje PIŠE Goran Šikić sikic@privredni.hr

A

kcija Zelena čistka dio je međunarodne kampanje Let’s do it – World cleanup 2012., organizirane prvi put u Hrvatskoj i, kako napominju organizatori, najveća je kod nas ikad provedena akcija čišćenja divljih odlagališta.

Svi zainteresirani pozvani su da kartiraju, označe kritična mjesta na kojima primijete da se nekontrolirano odlaže otpad. U mapu na internetu (http://www.letsdoitworld. org/wastemap) ucrtano je već gotovo tisuću divljih odlagališta.

Voditeljica kampanje Helena Traub iz opatijske udruge Žmergo napomenula je kako je više od 50 gradova i općina načelno zainteresirano, a u Zelenoj čistki već sudjeluju Opatija, Rijeka, Zagreb, Osijek, Karlovac, Pula, Vukovar, Rovinj, Požega, Trogir, ali i manje sredine, poput Šolte, koja se uključila svim svojim kapacitetima.

DOPRINOS ŠUMARA I LOVACA U izradu interaktivne karte uključila se i 28 | travanj 2012. | zelenimagazin

Služba za uređivanje te Služba za ekologiju pri Hrvatskim šumama, uz potporu radnika s terena. Hrvatske šume sudjeluju u akciji na 20 divljih odlagališta svojom mehanizacijom, opremom i ljudstvom. Dubravko Janeš, rukovoditelj Službe za uređivanje šuma, istaknuo je kako se šumari neprestano bore s tim problemom: „Nažalost, često je to borba bez kraja, jednom očišćeno odlagalište vrlo brzo se ponovi, no nadamo se da će kampanja probuditi svijest o važnosti očuvanja okoliša.“

DOBAR PRIMJER DALA JE SLOVENIJA, GDJE JE NA ČIŠĆENJU DIVLJEG OTPADA VOLONTIRALO 15 POSTO GRAĐANA I Hrvatski lovački savez, koji okuplja 55.000 lovaca, angažira svoje članove u procesu kartiranja i čišćenja. „Nekontrolirano bacanje otpada utječe na floru i faunu, pa je osvješćivanje stanovništva o važnosti promjene odnosa prema otpadu izuzetno

važno. Lovci će još jednom biti primjer i dati svoj doprinos čistijoj Hrvatskoj“, ističe Ivica Budor, tajnik Hrvatskog lovačkog saveza.

POMOĆ VOLONTERA I PRIVREDE Hrvatska gorska služba spašavanja među prvima se prijavila za volontiranje, Hrvatski kajakaški savez već će unaprijed provesti akciju čišćenja voda, a Udruga e-student animirati studente da primjerom pokažu kako svaka promjena počinje od nas samih.

“Rezultati ovise o zainteresiranosti građana da učine nešto za sebe. Ne zaboravimo da se čišćenje divljih odlagališta plaća iz naših prireza i poreza, a volonterskim doprinosom ta se sredstva mogu preusmjeriti na zapošljavanje ili za potrebite.

Važan je doprinos privrede, koja može, i treba, podržati lokalnu zajednicu u ovim nastojanjima. Bitno je i uključivanje javnih ustanova jer one imaju snage odraditi logistički dio”, istaknula je Helena Traub.

Odaziv građana pokazat će koliko brinemo o okolišu, a dobar primjer dala je nedavna akcija u Sloveniji, gdje se odazvalo čak 15 posto građana.

ZELENO PODUZETNIŠTVO U POSJETU JEDINOM BIODINAMIČKOM MIČKO OM IIMANJU MANJ U HRVATSKOJ

Zdravi plodovi zdrave zemlje Na hektaru zemljišta Bernarda Orehovec u Čakovcu proizvodi voće i povrće po metodi koja je u svijetu priznata kao vrhunac u ekološkoj proizvodnji PIŠE Andrea Šalinović zin@privredni.hr

V

rt u kojem je korov koristan i poželjan, bolesti i nametnici nepoznat pojam, a ptice, zmije, žabe i ježevi dobrodošli, teško je zamisliti onima koji prakticiraju konvencionalnu poljoprivredu. Dodamo li tome činjenicu da takav

vrt ima do 30 posto veće prinose, i sve to bez preparata za zaštitu ili gnojidbu iz poljoprivrednih ljekarni, mnogi će ostati u čudu. Ipak, sve je to moguće u vrtu Bernarde Orehovec, vlasnice jedinog biološko-dinamičkog imanja u Hrvatskoj s Demeter certifikatom. Imanje je veličine jednog hektara, nalazi se u Čakovcu, a njegova vlasnica sa svojim suprugom tu uzgaja voće i povrće, većinom starih sorti,

čije sjeme skuplja jer se do njega danas vrlo teško dolazi.

Na imanju Bernarda Orehovec uzgajaju se, na uravnotežen i potpuno prirodan način, najrazličitije vrste voća i povrća. Tu je, primjerice, uz 120 stabala jabuka, i to čak 40 različitih sorata, zasijano i posađeno sezonsko povrće poput krastavaca, rajčica, raznih mahunarki, potom jagode, maline, ribiz,

zelenimagazin | travanj 2012. | 29

ZELENO PODUZETNIŠTVO razno ljekovito bilje ili žitarice za prehranu životinja. Da bi se na nekom imanju postigla ravnoteža kakva vlada na imanju Bernarde Orehovec, potrebno je oko pet godina. Zemlju treba izliječiti, što ide puno brže uz biodinamičke pripravke koji se smatraju najvrjednijom ostavštinom dr.

Rudolfa Steinera, utemeljitelja metode koja se, uz ostalo, temelji na radu s energijama, odnosno pripravcima u kojima su koncentrirane energije za vitalnost i reprodukciju. „Imanje je kao organizam u kojem su organi oranice, livade, voćnjaci, biljke, životinje, čovjek. U tom organizmu su biološko-dinamički pripravci, kao cjelina, novi organ imanja ili vrta koji svojom cjelovitošću preobrazbe energije, njegovim redom i povezivanjem daleko prestiže uobičajeni pojam gnojenja. Organizam na određenim geološkim podlogama je dio krajolika i njegova eterskog potencijala, dio je planeta Zemlje s njenim zemaljskim energijama.

Te energije suvremena znanost još ne zna mjeriti, kao što ne zna mjeriti bol ili ljubav.

Te energije postoje i djeluju...“, zapisao je još 1924. godine dr. Steiner i time postavio temelje biodinamike, metode koja se danas u svijetu svijetu smatra vrhuncem u ekološkom načinu proizvodnje hrane.

HOMEOPATSKI PROTIV BOLESTI Kod pripravaka koji se koriste u biodinamičkoj proizvodnji razlikuju se oni za prskanje, kao što su kremen ili gnoj iz roga, te kompostni, koji se rade od stolisnika, kamilice, maslačka, hrastove kore, odoljena i njivske preslice, objašnjava B. Orehovec.

Upravo je vrijeme oko Uskrsa idealno za prikupljanje cvjetova maslačka, koji se suše i na jesen zakapaju u zemlju. Na proljeće se vade i stavljaju u kompost, gdje moraju mirovati dvije godine. Važno je također koristiti gnoj životinja koje su hranjene biodinamičkom hranom. „Za takve je pripravke potrebno puno vremena, na što ljudi često nisu spremni

FOTOGRAFIJE Christian David Gadler

gadler@privredni.hr iako im se dugoročno više isplati. Kad izliječite zemlju, na njoj više nema štetnika, nema uši, nema nikakvih bolesti. Kad mene pitaju čime, odnosno kojim zaštitnim sredstvima prskam bilje, šokiraju se kad kažem - ni sa čim. U ovoj metodi naprosto biljni aktivatori jačaju kompost 10 puta: za četvorni metar zemlje inače je potrebno deset kilograma organskog komposta, a našeg je dovoljna litra“, objašnjava vlasnica imanja.

Da bi se to postiglo, sve se s biljkama radi u određene dane i u određeno doba dana. U biodinamičkom se uzgoju goju razlikuju razlikuj dani biljaka cvijeta, biljaka ploda, korijena i lista, a oni se određuju ovisno

UTEMELJITELJ METODE

Dr. Rudolf Steiner - Međimurac Malo je poznato da je dr. Rudolf Steiner, koji je ostavio značajan trag u povijesti europske misli s početka 21. stoljeća, rođen u našoj zemlji, u međimurskoj općini Donjem Kraljevcu.

Osim kao osnivača Goethe instituta, dr. Steinera povijest pamti kao utemeljitelja antropofozofije, na čijim načelima počivaju, uz ostalo, waldorfska pedagogija i biodinamička metoda uzgoja bilja. Osim u proizvodnji hrane, ta se metoda primjenjuje i u drugim granama, primjerice u proizvodnji prirodne kozmetike Weleda. Dr. Steiner je autor stotina eseja i oko 40 knjiga, a osnovna preokupacija bila mu je opažanje djelovanja nematerijalnih sila na fizički svijet, kao i uspostavljanje zakonitosti koje se mogu i praktično primijeniti.

30 | travanj 2012. | zelenimagazin

o položaju Mjeseca. Za to se svake godine izdaje mjesečev sjetveni kalendar, čiji jedini službeni prijevod na hrvatski radi upravo Bernarda Orehovec.

ZAGUBLJENA ZNANJA Mjesečev sjetveni kalendar po Steinerovoj ostavštini osmislila je Maria Thun, koja je gotovo pedeset godina radila pokuse na biljkama u poljoprivrednoj proizvodnji. Ustanovila je kako je različit položaj Mjeseca pogodan za različite poslove kao što su sijanje, presadnja, sjetva ili berba i spremanje plodova. „Mene je biodinamici privukla unukova bolest, odnosno traženje najzdravijih namirnica za njega. Kad sam prvi put došla na predavanje o toj metodi, bila sam iznenađena - došla sam slušati o hrani, a oni su govorili o utjecaju planeta... Kasnije sam istraživala i saznala da različite metode biodinamike ljudi koriste već stoljećima, to su sve metode koje su poznavali i naši stari, ali smo ih zaboravili. Dolaskom mineralnih gnojiva staro se znanje zagubilo“, objašnjava Orehovec. Svi biodinamički pripravci imaju različitu primjenu jer biljke koje se koriste za njihovo pripremanje posreduju energije različitih planeta. Maslačak tako privlači snagu Jupitera i bitan je za odnos kiseline

Certifikat koji nije lako steći Demeter certifikat namijenjen je hrani uzgojenoj po biološko-dinamičkoj metodi, a mogu ga dobiti samo proizvođači koji se prim ddržavaju strogih pravila biodinamike. U Hrvvatskoj ga ima jedino Bernarda Orehovec, a ddodijelio joj ga je institut Biocert iz Mariborra jer Hrvatska još nema svoje kontrolore ni nnositelje certifikata. Za to je potrebno barem ppetnaest do dvadeset imanja koja se bave bioodinamičkom poljoprivrednom.

Orehovec je već više puta tražila da HrvatO sska dobije certifikat, ali joj je zahtjev odbijen. „„Kod nas se još ljudi premišljaju bi li radili po oovoj metodi, iako po mojoj procjeni već imamo desetak imanja. Moje imanje i dalje konm ttroliraju Slovenci, koji dolaze nenajavljeno, a m mogu kontrolirati sve. Već se po vrsti korova pprepoznaje je li zemlja zdrava, a za kontrolu mogu uzeti i uzorak tla ili hrane. Potrebno je m nna uvid dati i dnevnik radova, koji sam obavvezna voditi kako bi se vidjelo postupam li u sskladu s mjesečevim sjetvenim kalenddarom“, objašnjava Bernarda Orehovec. i kalija, odoljen sadrži energiju Saturna i određuje procese fosfora, njivska preslica pripada Mjesecu i upotrebljava se kao sred-

TLO SE ODRŽAVA POTPUNO PRIRODNIM PRIPRAVCIMA, A SVI POSLOVI OBAVLJAJU SE U SKLADU S MJESEČEVIM SJETVENIM KALENDAROM stvo za zaštitu... Svi ti preparati pogodni su za korištenje cijele godine, u malim, homeopatskim dozama.

ZALIJEVANJE NIJE POTREBNO Jedno od pravila u toj metodi je i savjet Marie Thun da se biljke zalijevaju samo dok se presađuju. Kako bi to bilo moguće, potrebno je pratiti takozvani ritam dana.

Prije podne tlo izdiše, poslije podne udiše. Želi li se voda spremiti u zemlju, okopava se navečer tako da tlo udiše vodu iz okoliša; ako je zemlja prevlažna, okopava se ujutro, jer tada tlo vlagu izdiše. Ako se biljka navikne na zalijevanje, ne pušta korijenje duboko u zemlju, a zalijevanjem se uništava i struktura tla, tvrde biodinamičari. „Ljudi obično kalkuliraju što im se isplati

ili ne isplati, jer žele sa što manje truda dobiti što više. U biodinamici to ne ide. Ta metoda je primjenjiva na svim područjima i svim poljoprivrednim kulturama. Kod nas se koristi samo na malim imanjima, u svijetu nije tako.

Najveće biodinamičko imanje u Europi proteže se na četiri tisuće hektara, a najveće svjetsko je u Australiji i ima pet stotina tisuća hektara. I to potvrđuje kako se radi o dugoročno isplativoj metodi. Hrvatski kupci, na žalost, još ne znaju cijeniti takav proizvod, a on je ukusniji i punijeg okusa.

On je i nešto skuplji, ali je zato hranjiviji, što se prepoznaje po okusu, mirisu, slatkoći.

Jedući naše povrće, u kojem su skupljene energije, za obrok je dovoljna manja količina od uobičajene. To je poput starinskoga kruha, od kojeg bi nas zasitila kriška, a danas možete pojesti i pola kruha iz pekare i još ostati gladan...

U proizvodnji hrane kod nas se pojmovi još miješaju, pa se tradicijskim načinom smatra i konvencionalni s upotrebom mineralnih gnojiva i pesticida, potom su tu još i ekološki uzgoj i biodinamika. Kupcima bi proizvođači trebali jasno razlučiti rade li na „starinski“ način primjenjujući svoje gnojivo ili koriste integrirane metode“, kaže Bernarda Orehovec.

Sada i na eko tržnici Proizvodi s imanja Bernarde Orehovec mogu se kupiti odnedavno na novoj ekološkoj tržnici na zagrebačkom Dolcu. Dosad ih je uzgajala za vlastite potrebe ili prodaju na sajmovima ekološke hrane, koji su, kaže, najbolje mjesto za razmjenu iskustava i sjemena. O proširenju proizvodnje razmišlja, ali joj je problem radna snaga jer se trenutačno imanjem bave samo ona i suprug. Prioritet joj je minipogon za preradu voća i povrća. Sa suprugom vodi također udrugu Duga plus, koja radi na razvoju i promicanju biološko-dinamičkog gospodarenja, a osnovna joj je djelatnost edukacija. Stoga organiziraju predavanja, tečajeve te vode i program prekvalifikacije u suradnji sa Zavodom za zapošljavanje. zelenimagazin | travanj 2012. | 31

ZELENO PODUZETNIŠTVO

IZRADA PRIRODNE KOZMETIKE ZA ODRŽIV STIL ŽIVOTA

Korisna ljepota iz prirode

Na radionicama u edukacijskom centru udruge ZMAG svatko može steći znanja o kozmetičkoj upotrebi ljekovitog bilja i cvijeća PIŠE Jasminka Filipas filipas@privredni.hr

M

alo je ljudi koji svoj inovativni proizvod žele podijeliti s drugima prije nego što su na njemu zaradili. A upravo to čini Ivana Lovrić, psihologinja po struci, koja je otkrila kako kod kuće napraviti prirodnu i ljekovitu kozmetiku te kroz radionice diljem Hrvatske podučava o tome i brojne zainteresirane.

Priprema i priručnik o izradi takve kozmetike, a premda je neke proizvode i registrirala, neće ići u široku proizvodnju.

Kako nam je ispričala, Ivana Lovrić je od djetinjstva bolovala od atopijskog dermatitisa. Od malena je obožavala i čitati knjige o biljkama, pa je spontano počela ciljano miješati ulja i balzame za upaljenu kožu.

Stručni članci na internetu proširili su joj vidike, a prve prirodne sapune naučila je raditi u Udruzi ZMAG, čija je članica.

Ta udruga se bavi promoviranjem održivog stila života, a na Recikliranom imanju 32 | travanj 2012. | zelenimagazin

u Vukomeričkim goricama stvara se i edukacijski centar u kojem se mogu naučiti vještine koje ljudima pomažu živjeti tako da manje zagađuju. “Danas su ta znanja sve popularnija jer održivo djelovanje često znači i financijske uštede. Iako ne mora uvijek biti tako. Recimo, prirodna kozmetika može biti vrlo jeftina, ali i skupa - ovisno o sastojcima. Za svakodnevnu njegu meni je najbolje ono jednostavno, što je i jeftino”, ističe Ivana Lovrić.

SJAJNI PREDUVJETI ZA UZGOJ BILJA Izradu kozmetike, kaže, svatko može svladati. Smatra da je to dio opće kulture, samostalnosti i održivosti - znati se sam pobrinuti za zdravlje svoje kože. U radionicama koje je vodila sudjelovali su ljudi svih uzrasta, od djece vrtićke dobi do onih koji su odavno u mirovini.

“Ove ću godine, zbog drugih obaveza, voditi samo radionice na Recikliranom imanju. Na predavanju koje je već održano u Zelenoj akciji učili smo kako funkcionira naša koža, kako čitati njene signale, njego-

vati je prehranom i drugim zdravim životnim navikama. Pozabavili smo se i pitanjem održivosti: kupujući i upotrebljavajući nezdrave proizvode, ne štetimo samo sebi, već i ljudima oko sebe, te okolišu općenito”, objašnjava i ističe kako se na radionicama ZMAG-a uče praktične stvari poput izrade raznih pripravaka, za koje bilje većinom skuplja na Vukomeričkim goricama, gdje i živi, ili ga uzgaja u vrtu.

“Cvijeće koje nije ljekovito ili jestivo uglavnom me ne zanima. Biljna i eterična ulja kupujem kad je to moguće od domaćih proizvođača, iako su i danas u manjini unatoč sjajnim uvjetima našeg podneblja. Registracija proizvoda i distribucija po dućanima je komplicirana i skupa za male proizvođače, zato ih treba tražiti po sajmovima, na internetu ili preko prijatelja”, objašnjava zašto i sama nije žurila s registracijom proizvoda. Ne privlači je velika proizvodnja, već ona ručna, čak i sada kada ima registriran proizvod. Najveća joj je želja da sve što je naučila i ukoriči u priručnik i tako učini dostupnim svakome.

HRVATSKI METEOROLOZI UKLJUČENI U PROJEKT PRAĆENJA SUŠE U JUGOISTOČNOJ EUROPI

Pripravnost na sušu ublažava štete Sustav ranog upozorenja koristit će poljoprivredi, energetici, turizmu i drugim sektorima koji ekonomski ovise o vodi PRIPREMILA mr. sc. Ksenija Cindrić

Državni hidrometeorološki zavod

K

limatske projekcije za jugoistočnu Europu, prema zadnjem izvješću Međuvladinog panela za klimatske promjene (IPCC), ukazuju na smanjivanje ljetnih količina oborina, uz zamjetan porast temperature zraka. To može dovesti do poremećaja u vodnim zalihama zbog povećanog isparavanja iz tla, jezera, rijeka i mora te iz bilja. Suša uzrokuje poremećaj ekološke ravnoteže, kao i gospodarske i materijalne štete koje mogu izazvati društvene poremećaje. Nedostatak suradnje sa susjednim zemljama i nedostatak zajedničkog pristupa otežali bi uspješnu prilagodbu na sušu i ublažavanje njezinih posljedica.

Stoga je u proteklih desetak godina održan niz radionica i sastanaka, kako europskih tako i regionalnih, radi uspostave Centra za praćenje suše u jugoistočnoj Europi (DMCSEE). U njegovoj uspostavi sudjelovalo je više međunarodnih organizacija (Međunarodna komisija za navodnjavanje i odvodnju, UN konvencija za sprječavanje dezertifikacije i Svjetska meteorološka organizacija), a konačni prijedlog i prijavu pripremio je konzorcij sastavljen od pred-

stavnika nacionalnih meteoroloških službi, akadamske zajednice te resornih ministarstava. Glavni partner na projektu je Agencija Republike Slovenije za okolje (EARS), a hrvatski je partner Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ). Projekt sufinancira EU u sklopu Programa transnacionalne suradnje za jugoistočnu Europu (SEE TCP).

KVALITETNO OCIJENITI RIZIKE Glavni je cilj DMCSEE-a unaprijediti pripravnost na sušu primjenom metoda za procjenu rizika i uspostavom sustava ranog upozorenja. Projekt je započeo u travnju 2009. a završit će u svibnju 2012., ali će nastaviti osiguravati informacije o stanju suše, što danas nedostaje na regionalnoj razini. Upotrebom zajedničke metodologije u analizi suše i ocjena njezina utjecaja projekt će postići regionalno usporedive rezultate koji će omogućiti bolje praćenje suše u sektorima koji ekonomski ovise o dostupnosti vode kao što su poljoprivreda, energetika i turizam. Kvalitetna ocjena rizika te distribucija pravodobnih upozorenja korisnicima rezultirat će smanjenjem šteta.

U sklopu projekta se, među ostalim, priprema regionalno praćenje suše pomoću analize produkata ranog upozorenja.

Donose se ocjene regionalne ranjivosti na utjecaj suše, prvenstveno u području poljoprivrede. Te informacije moraju biti sastavni dio sustava ranog upozoravanja na sušu. Organiziraju se radionice i nacionalni seminari, obrazovanje za krajnje korisnike, pripremaju priručnici za treninge.

Uspostava centra omogućuje da se koordiniraju i ujedine nacionalne meteorološke i hidrološke službe i druge relevantne institucije zemalja koje sudjeluju u projektu.

Cilj je također unaprijediti implementaciju EU-ove politike u pripremanju nacionalnih strategija pripravnosti na sušu te povećati svjesnost o važnosti njezinog praćenja u regiji kod svih donositelja odluka, gospodarstvenika i krajnjih korisnika.

Kako bi DMCSEE ostao operativan i nakon završetka projekta, odnosno omogućio stalni rad centra za praćenje suše, pripremit će se radni plan za razdoblje poslije završetka projekta, te definirati zadaci i preporuke za zakonski status stalnog DMCSEE-a. zelenimagazin | travanj 2012. | 33

ZELENO PODUZETNIŠTVO

DIPL. ING. IVAN ŠIMIĆ, INOVATOR, AUTOR PROJEKTA VJETROSOLANE

Zrno soli, more mogućnosti Licemjerno je tvrditi da u Hrvatskoj imamo vlastitu proizvodnju soli dok više od 90 posto potreba zadovoljavamo iz uvoza PIŠE Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

koliko netko tvrdio drukčije, u Hrvatskoj je danas proizvodnja soli zanemariva.

akaranin Ivan Šimić, diplomirani šumar sa završenim poslijediplomskim studijem iz oblikovanja parkova i prirodnih rekreacijskih objekata, dobitnik je više nagrada za inovaciju. Za svoj projekt Vjetrosolana - nova industrija morske soli, 2010. godine dobio je Zlatnu plaketu na međunarodnom Sajmu inovacija u Zagrebu. Vjetrosolana koristi isključivo more, sunce i vjetar, a za razliku od klasične proizvodnje soli, koja je moguća samo u suhim ljetnim mjesecima, može raditi čitave godine. Time se proizvodnja povećava osam do deset puta.

Na kojim podacima temeljite te tvrdnje?

Licemjerno je tvrditi da imamo vlastitu proizvodnju ako proizvodimo samo pet posto domaćih potreba, a 95 posto soli

M

Kakve su šanse za realizaciju vašeg projekta u praksi?

Mogućnosti su velike, ali samo ako država ozbiljno stane iza ovog i sličnih projekata.

Vlada se mora izjasniti želi li podići proizvodnju soli na višu razinu i proizvoditi milijun tona soli godišnje, čime bi se otvorilo čak nekoliko tisuća novih radnih mjesta.

Proizvodnja soli je tradicijsko naslijeđe u Hrvatskoj. Nekada smo duž Jadrana imali na stotine solana gdje su Hrvati proizvodili sol. Međutim, razvojem komunikacije i prometne infrastrukture, na europsko je tržište došla afrička sol i to je pridonijelo izumiranju proizvodnje u Hrvatskoj. Ma 34 | travanj 2012. | zelenimagazin

PROJEKT VJETROSOLANE NAGRAĐEN JE ZLATNOM PLAKETOM ZA INOVACIJU, NO DA BI SE REALIZIRAO, MORA GA PODRŽATI I DRŽAVA, OSIGURATI LOKACIJE, DOZVOLE... uvozimo. Hrvatska proizvodi 20 tisuća tona, a Italija 3,2 milijuna tona soli. Kod nas je u solanama zaposleno stotinjak radnika, u Italiji industrija prerade soli zapošljava 10.000 radnika. Francuska proizvodi sedam milijuna tona, a u njezinim solanama radi 15.000 radnika. Tu je, primjerice, i ulcinjska solana, koja je među deset najvećih u svijetu...

Možda imaju bolje uvjete za proizvodnju?

Hrvatska ima višestruko bolje uvjete od Italije i Francuske, a mi gotovo ni nemamo

vlastitu proizvodnju. U podvelebitskom području imamo idealne uvjete za proizvodnju u vjetrosolanama. Vjetrosolane su bazirane na uklanjanju negativnog utjecaja oborina na proces proizvodnje i zbog toga su efikasne. Kad sam uspio otkloniti utjecaj oborina, došao sam do idealne situacije, u kojoj je sustav isparavanja u potpunosti proizvodno iskoristiv. Ovakvim načinom možemo dobiti 80 kilograma soli po četvornome metru.

Jeste li to pokazali u praksi?

Eksperimentalnom proizvodnjom, koju sam proveo u Makarskoj na 12 četvornih metara, uspio sam postići te rezultate. U dva mjeseca, koliko je trajala eksperimentalna proizvodnja, dobio sam dvostruko veću količinu proizvedene soli nego što se u isto vrijeme dobije na klasičan način.

Na projektu sve vrijeme surađujem s tehnologom Ninske solane Dragom Stulićem; stalno uspoređujemo proizvodne rezultate, a njegovo znanje i stručnost od velike su mi pomoći, kao i suradnja s konstruktorom Mirom Pelaićem. Oba stručnjaka na projektu rade volonterski.

Tvrdite da vaš projekt može biti konkurentan?

Tako je. U našem načinu proizvodnje količina dobivene soli je neupitna, i to smo dokazali. Ove godine proširit ćemo proizvodnju na 600 četvornih metara, kako

bismo projekt približili partnerima. Međutim, osim količine, jako je važna i kvaliteta.

Naši građani danas ne konzumiraju morsku sol, već natrijev klorid iz mora. Morska sol mora se sastojati od 90 posto natrijeva klorida, ali mora sadržavati i 10 posto drugih minerala. Ako pogledamo deklaracije soli koju kupujemo, bit će jasno da to nije tako.

Mojim projektom moguće je proizvesti veliku količinu cvijeta soli (najkvalitetnije morske soli, op. red.), koji zbog svoje vrijednosti dostiže cijenu od oko 200 kuna za kilogram. U sustavu vjetrosolana, osim veće količine, postiže se i veća kvaliteta soli.

Na Sajmu inovacija u Zagrebu 2010. na kojem je bilo izloženo 290 radova, naši najveći stručnjaci uočili su kvalitetu izuma i projekt vjetrosolane dobio je Zlatnu plaketu kao najbolja inovacija. Međutim, iza projekta mora stati i država, počevši od osiguranja lokacije do ishođenja dozvola.

Primjerice, na Lastovu bismo, proizvodeći sol, mogli usporedo osigurati i dio vode za navodnjavanje.

jedinstveno rješenje za oba problema.

Objekt je napravljen tako da sam sebe opskrbljuje kišnicom tijekom cijele godine te

IA AKO IM MAMO VIŠ ŠESTTRU UKO BOLJE UVJETE,, HRVATS SKA PROIZVODI 20 0 TIS SUĆA TONA,, A ITALIJJA 3,2 MILLIJJUNA A TONA A SOLI je akumulira za potrebe napajanja odnosno protupožarne zaštite u dva ljetna mjeseca.

U budućnosti bi ovakva pojilišta imala još širu primjenu kada bi se u Dalmaciju, a pogotovo u Dalmatinsku zagoru, gdje postoje velike pašnjačke površine, ponovo vratilo ekstenzivno stočarstvo.

Koliko je potrebno uložiti u jedan takav objekt?

Važno je napomenuti da se radi o projektu općeg dobra, koji pridonosi protupožarnoj sigurnosti u prostoru te zaštiti divljači i stoke, odnosno razvoju faune. Poznato je i da pčelari puno gube kada nedostaje kišnice u ljetnim mjesecima. Cilj ovog projekta je napraviti mrežu pravilno raspoređenih pojilišta. Prototip, koji su naručili makarski lovci, već pokazuje rezultate i opravdava postojanje. Ulagnja za zajednicu nisu velika jer najveći je trošak beton. Bitno je da se počne raditi.

Kako ste se našli u svijetu inovatorstva?

Preko Društva inovatora u Splitu do sada sam zaštitio dva patenta. Osim Morske solane s preljevnim kaskadnim bazenima iz 2009. godine, odnosno vjetrosolane, tu je i patent iz 2007. - akumulacijsko pojilište s elementima protupožarne zaštite. Radi se o objektu koji sam uz pomoć makarskih lovaca izgradio u Parku prirode Biokovo.

Na toj mikrolokaciji ima dovoljno oborina tijekom godine, ali ih nema u presudnom trenutku, to jest u srpnju i kolovozu kada su najpotrebnije. Tekućina se gubi u razlomljenim vapnenačkim stijenama. Znači, postoje podzemni vodotokovi, ali voda nije pristupačna fauni.

Jeste li zadovoljni primjenom vašeg prvog patenta?

Akumulacijsko pojilište s elementima protupožarne zaštite našlo je primjenu u lovištima. Naime, u lovištima često nema

U PODVELEBITSKOM PODRUČJU UVJETI SU IDEALNI ZA VJETROSOLANE, A OSIM VEĆE KOLIČINE, ONE DAJU I SOL IZNIMNE KVALITETE primjerenih pojilišta za divljač i stoku, a tu je i problem protupožarne zaštite u ljetnim mjesecima. Ovim izumom ponudio sam zelenimagazin | travanj 2012. | 35

ZELENO PODUZETNIŠTVO

VLADA FEDERACIJE BiH I GRAĐANI RAZLIČITO VIDE RAZVOJ POZNATE TURISTIČKE OAZE

Hoće li Fojnicu tresti ZELENA ili ZLATNA GROZNICA

U rječicama Fojnice od pamtivijeka se ispiralo zlato. Davanju koncesije za eksploataciju zlatnih žila sada se protive stanovnici koji tu žele sačuvati oazu prirodne hrane PIŠE Zdravko Latal zin@privredni.hr

U

Fojnici, pitoresknom lječilišnom gradiću udaljenom sat vožnje od Sarajeva, vladaju dvije groznice: zlatna i zelena. Od pamtivijeka, od starih Sasa, u riječicama Fojnice ispiralo se zlato, na što i sada ukazuju zeleni nasipi isprane zemlje. Dokumentacija o zlatnim žilama Fojnice nalazila se u Rudarskom institutu

36 | travanj 2012. | zelenimagazin

BiH u Sarajevu, uništenom u tijeku zadnjeg rata, ali je dio toga sačuvan u fojničkom franjevačkom samostanu izgrađenom sredinom XIV. stoljeća.

Jedan divni franjevac, fra Paško, pričao mi je osamdesetih godina prošlog stoljeća kako je i sam ispirao zlato u ovim rječicama čuvajući tako tu stoljetnu tradiciju.

Poklonio mi je malenu vrećicu zlatnog pijeska. Kad se počeo razvijati turizam, kad je izgrađeno termalno lječilište s radioaktivnom vodom, jedna od turističkih ponuda

Fojnice bila je i potraga za zlatnim pijeskom u vodama koje su okruživale gradić. Prema dosadašnjim istraživanjima, zlata, srebra, bakra i olova ima na više lokaliteta u Bosni i Hercegovini. Ove godine je najavljeno raspisivanje međunarodnog natječaja za koncesiju za istraživanje i eksploataciju plemenitih metala. Ovo je potvrdio i federalni ministar za energiju, rudarstvo i industriju Erdal Trhulj. Prema njegovim tvrdnjama, još od 2008. nekoliko domaćih i inozemnih kompanija pokušava dobiti koncesiju za

ORGANSKA HRANA I EKO-TURIZAM

Sarajevski sajam dobrih šansi Nezagađeno tlo i voda prednosti su na kojima BiH može razvijati ekološku turističku i proizvodnu ponudu

istraživačke radove i eksploataciju.

Navodno zlatna žila za komercijalnu eksploataciju postoji u Fojnici na lokalitetu Bakovići. U tom mjestu su u vrijeme Kraljevine Jugoslavije, sve do 1936., koncesiju za istraživanje zlata imali Britanci.

Navodno, nalazišta zlata kod Fojnice vrijedna su 300 milijuna dolara.

Vlasti u Federaciji BiH vjerovale su, u najavama tih aktivnosti, da oko davanja koncesije neće biti problema u lokalnim zajednicama jer se radi o korisnom poslu koji može donijeti samo dobro općinama, njihovom razvoju i povećanom zapošlja-

PREMA DOSADAŠNJIM ISTRAŽIVANJIMA, ZLATA, SREBRA, BAKRA I OLOVA IMA NA VIŠE LOKALITETA U BOSNI I HERCEGOVINI vanju. Međutim, na javnoj raspravi se mogućnosti dodjele koncesije za istraživanja i eksploataciju zlata suprostavio dio lokalnog stanovništva Fojnice uz obrazloženje da “njih ne drma zlatna, nego zelena groznica”.

FRANJEVAČKE TURE I NALAZIŠTA GLJIVA Oni bi teritorij općine željeli sačuvati od prljave industrije kako bi i ubuduće ostala zelenom oazom za proizvodnju zdrave hrane, za lječilišni, ili kako se ovdje kaže banjski, te rekreativni, eko i zimski turizam. Prije zadnjeg rata, pa i prije Zimskih olimpijskih igara u Sarajevu 1984. godine, Fojnica je osim banjskog turizma bila poznata po tzv. jednodnevnoj i dvodnevnoj franjevačkoj turi. Za domaće i inozemne goste organizirali su se iz Sarajeva jednodnevni i dvodnevni posjeti franjevačkim samostanima u blizini grada, u Fojnici, Kreševu, Kraljevoj

Sutjesci i Visokom. U okviru jednodnevne ture posjećivala su se dva samostana, u Fojnici i Kreševu. U knjižnici fojničkog samostana nalaze se vrijedne knjige pisane rukom, a u arhivu se čuvaju najstariji dokumenti o državnosti BiH. Tu je i čuvena Ahdnama sultana Mehmeda II. Fatiha iz 1463. godine, kojom se, prema zapovijedi, kako piše, časnog i uzvišenog osvajača svijeta, odobrava vjersko djelovanje franjevaca.

Jednodnevna tura predviđala je posjet samostanskim riznicama uz franjevački ručak, da bi se poslije obišao samostan u Kreševu i prisustovalo koncertu Beethovenove glazbe na najstarijim orguljama u BiH. Dinamični fra Mirko Majdančić, dok je službovao kao gvardijan fojničkog samostana, organizirao je lokalno stanovništvo na proizvodnji zdrave hrane, berbi šumskih plodova i unaprjeđenju eko turizma. Šume oko Fojnice smatraju se najbogatijim nalazištima gljiva, borovnica, jagoda, malina i ljekovitog bilja. Na prodajnim izložbama gosti Fojnice mogli su kupiti prerađevine od vrganja i drugih gljiva, razno slatko od šumskog i drugog voća, prirodne sirupe, med, ovčji i kravlji sir, suhomesnate proizvode, te razne vrste rakija od šljiva i šumskih plodova. Na zadnjoj takvoj prezentaciji u Fojnici u organizaciji turističke udruge Vran kamen gosti su bili počašćeni raznim pitama, kuhanim kukuruzom, rakijama, sirupima i domaćim kolačima.

Fra Mirko sada planira slične prodajne izložbe u Sarajevu i još nekim mjestima.

Uza sve to udruga Vran kamen nudi aktivan odmor u domaćoj radinosti, berbe gljiva uz predavanja o jestivim plodovima i recepte o njihovom spremanju. Hoće li zlatna groznica biti snažnija od zelene, hoće li i u kojoj mjeri izgradnja rudnika pomrsiti nastojanja zelenih da očuvaju zdravu i nedirnutu prirodu Fojnice, na te odgovore neće se dugo čekati.

Na Prvom međunarodnom sajmu i kongresu organske hrane i eko-turizma u Sarajevu, na kojem su sudjelovali proizvođači iz Hrvatske, Srbije, Crne Gore, Makedonije, Albanije i Bugarske, u organizaciji Vanjskotrgovinske komore BiH održan je i Kongres o gospodarskim šansama koje pruža organska proizvodnja i eko-turistička ponuda.

Na pedesetak štandova posjetitelji su mogli degustirati i kupiti hranu iz kućne radinosti, desetke vrsta pčelinjih proizvoda i lijekova, sireva, prerađevina od vrganja, sirupe, sokove i slatko od šumskih plodova, maslinovo ulje, suho voće, i razne vrste povrća.

Na posebnom štandu građanima Sarajeva ponuđeni su ovosezonski turistički aranžmani na selu. U Bosni i Hercegovini izgrađeno je više ekosela, zapravo ugostiteljU SELIMA NA sko-smještajnih OLIMPIJSKOJ objekata s raznoBJELAŠNICI vrsnom ponuPOSJETITELJI dom, među kojima je najpoznatiji SE MOGU “Herceg” u MeđuOVE SEZONE gorju, a sela na AKTIVNO olimpijskoj Bjelašnici ponudila su ODMARATI aktivan odmor.

Predsjednik vanjskotrgovinske komore BiH Bruno Bojić izjavio je kako BiH ima nepregledne mogućnosti za organsku proizvodnju.

Imamo nezagađeno tlo, čiste rijeke i izvorišta, a BiH je prošle godine uvezla za 15 milijuna maraka prirodnih voda. Na kongresu je zaključeno da organskoj proizvodnji vlast treba dati prioritet i pružiti svu potrebnu podršku. To bi se područje trebalo regulirati posebnim zakonom, smatra predsjednik Saveza udruga i asocijacija organskih proizvođača u Federaciji BiH Sejad Herceg, a da se takav zakon već priprema, potvrdio je dopredsjednik Vlade FBiH Jerko Ivanković Lijanović.

(Z. L.) zelenimagazin | travanj 2012. | 37

ODRŽIVI RAZVOJ PROJEKT IZRAELSKOGA SOFTVERSKOGA GENIJA PODRŽALA I EUROPSKA KOMISIJA

Taksi za

Better Place

Mreža postaja i priključnih točaka za učinkovitu vožnju električnim automobilima brzo se širi svijetom. U ljeto na usluzi i električni taksiji u Amsterdamu PIŠE Ratko Bošković zin@privredni.hr

T

vrtka Better Place učinila je prije nekoliko tjedana još jedan krupan korak naprijed: u ponedjeljak 12. ožujka objavila je da će prvu postaju za automatsku zamjenu baterija (akumulatora) u električnim automobilima otvoriti i u Nizozemskoj, u amsterdamskoj zračnoj luci Schiphol. Gradnja postaje bit će prvi, i zasad jedini, projekt koji će financirati Europska komisija u okviru programa Transeuropska transportna mreža u kategoriji “dekarbonizacija infrastrukture”.

Postajom na Schipholu već ovoga ljeta koristit će se prvih deset Renaultovih električnih limuzina Fluence Z. E. koje će kao taksiji prevoziti putnike između aerodroma i Amsterdama. Za razliku od ostalih, električni će taksiji voziti kružne ture bez

38 | travanj 2012. | zelenimagazin

stajanja, neće ispuštati ugljikov dioksid ili na bilo koji drugi način zagađivati okoliš, a bit će i praktički nečujni. Kad im se baterije isprazne, svratit će u postaju Better Placea, gdje će im robotizirani uređaj izvaditi prazan akumulator i staviti puni za manje od pet minuta. Vozač neće morati ni izlaziti iz automobila ni činiti bilo što drugo.

Ti automobili iz Renaultove proizvodnje bit će vlasništvo triju vodećih nizozemskih taksipoduzeća, ali će akumulatori iz kojih će se u vožnji napajati biti vlasništvo tvrtke Better Place. Taksikompanije akumulatore neće morati ni kupovati, ni održavati ili kontrolirano odlagati kada se istroše, za njih će plaćati najam prema vremenu korištenja, kao i struju prema potrošnji.

NAJVEĆA MREŽA NA HAVAJIMA Niti tri tjedna ranije, 28. veljače ove godine, Better Place je pustio u rad najveću mrežu za punjenje akumulatora električnih

automobila na Havajima. Ta će mreža do kraja ove godine imati 130 priključaka.

Koncept je tu drukčiji nego na Schipholu: dok se i na Havajima ne sagrade stanice za zamjenu akumulatora, automobili će se puniti strujom preko kabela iz posebnih utičnica postavljenih na praktičnim

POSTAJA NA SCHIPHOLU OMOGUĆIT ĆE RENAULTOVIM ELEKTRIČNIM LIMUZINAMA FLUENCE Z. E. NEPREKIDNE KRUŽNE TAKSITURE IZMEĐU ZRAČNE LUKE I AMSTERDAMA mjestima poput javnih parkinga, parkirališta uz hotele, u shopping centrima, uz poslovne zgrade, u velikim garažama.

Na utičnicama Better Placea

moći će se puniti svi električni automobili proizvedeni prema standardima usvojenim u Sjedinjenim Državama, a zasad su to većinom Nissan Leaf, Chevy Volt i električni Mitsubishi.

Havaji nisu odabrani slučajno. Jednim se punjenjem akumulatora prijeđu s kraja na kraj čitavi otoci (najveći je širok oko sto kilometara). Vrlo sličan najvećem havajskom otoku je i Izrael. I u toj je zemlji najveća udaljenost na kojoj se sigurno putuje automobilom oko 450 kilometara.

Ni Izrael nema nafte. I baš u Izraelu, na istome mjestu na kojem je četiri godine ranije, u prisutnosti predsjednika Shimona Peresa i glavnog direktora Renaulta Carlosa Ghosna, Better Place objavio početak ostvarivanja svoje vizije, tvrtka je prvih nekoliko desetaka električnih Fluencea dala na korištenje svojim zaposlenicima.

Izrael je, naime, za Better Place zemljalaboratorij. Tu su 5. prosinca 2011. Better Place i Eldan Group, najveća izraelska renta-car tvrtka, svečano potpisali ugovor da će Eldan tijekom 2012. od Better Placea kupiti više stotina automobila Renault Fluence Z.E. i taj se plan 29. siječnja već počeo ostvarivati.

IDEJA SOFTVERSKOGA GENIJA Izrael je prva zemlja, Danska druga, Kina treća... u kojoj je Better Place počeo graditi mrežu sačinjenu i od postaja za zamjenu praznih akumulatora napunjenima, i od priključnih točaka na kojima se automobili pune strujom dok miruju. Najzanimljivije je, međutim, da kroz splet gradskih prometnica, postaja i utičnica sve korisnike usluga Better Placea neprekidno vodi posebni operativni sustav pod nazivom autOS. Upravo taj sustav otkriva kako se bit koncepta Better Placea ne krije ni u vozilima s elektromotorima, ni u akumulatorima, ni u punjačima nego u njihovoj integraciji u učinkovitu cjelinu. Otkriva također da u pozadini ideje ne stoji automobilski, nego kompjutorski, bolje reći softverski genij.

Sustav djeluje otprilike ovako: čim sjedne u automobil, vozač na pokazivaču vidi je li akumulator dovoljno napunjen. Ako jest, može krenuti.

U prvim minutama vožnje kompjutor ugrađen u auto-

KAD VOZAČ UVEDE AUTOMOBIL U POSTAJU NALIK AUTOMATSKOJ PRAONICI, ROBOTIZIRANI UREĐAJ ZAMIJENI AKUMULATOR BRŽE NEGO ŠTO SE SPREMNIK PUNI BENZINOM mobil procijenit će smjer i pitati vozača: “Koja je zadaća?”. Vozač usmeno odgovara, a sustav računa koliko je struje potrebno i tijekom vožnje ga obavještava o slobodnim mjestima s punjačima Better Placea. Čim se automobil zaustavi, punjač se automatski priključuje i počne napajati akumulator.

Automobil se istodobno daljinski povezuje i s kontrolnim centrom, koji vozilu dodjeljuje količinu struje prema potrebama, prema stanju u elektromreži te prema željama i narudžbi korisnika. Iskrsne li vozaču iznenadni sastanak, a u akumulatoru još nema dovoljno struje, sustavu upućuje zahtjev za zamjenu akumulatora. AutOS tada pronalazi najbližu postaju, rezervira termin, a vozač mora samo uvesti automobil u postaju nalik automatskoj praonici. Robotizirani uređaj zamijeni akumulator brže nego što bi se benzinom napunio spremnik automobila. Koliko putovanje može trajati, ovisi, dakako, o kapacitetu akumulatora: postojeći omogućuju sto do 150 kilometara, no razvoj je strelovit i već se govori o baterijama koje će jednim punjenjem, ne duljim od 20 minuta, neprekidno moći pogoniti manji automobil i 600 milja.

Sustav Better Placea smislili su, i u zadnje četiri godine ostvarili, Shai Agassi i njegov tim, financirani s više stotina milijuna dolara privatnoga poduzetničkoga kapitala.

No Agassi ne gradi biznis, ne stvara poduzeće, ne trči za profitom. Agassi ima misiju: osloboditi čovječanstvo fosilnih

1

Zamjena baterije obavlja se potpuno automatizirano

2

Podizanje baterije iz podnice električnog automobila

3

Trenutak kasnije električni će taksi nastaviti vožnju

goriva, barem u vožnji automobilima.

Do svibnja 2007. bio je kompjutoraš u Silicijskoj dolini, zaposlen u SAP-u, globalnom divu poslovnog softvera koji je za 400 milijuna dolara preuzeo manju softversku tvrtku koju su osnovali Shai Agassi i njegov otac. Sve ostalo bilo je niz sretnih okolnosti, od kojih je možda najvažnija ta da je Agassijevo predavanje o oslobađanju od diktature ugljikovodika u prosincu 2006. u Washingtonu slušao i Shimon Peres, tada samo bivši izraelski premijer... zelenimagazin | travanj 2012. | 39

ODRŽIVI RAZVOJ

EUROPSKI PROJEKT MOBILE2020 I NOVA POLITIKA URBANE MOBILNOSTI

Na dva kotača i gradovi lakše dišu Povećanjem broja bicikala u prometu do 2020. u 11 zemalja, među kojima je i Hrvatska, želi se uštedjeti 90.000 tona ugljičnog dioksida PIŠE Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

ekološke ravnoteže, stručnjaci i partneri iz 11 europskih zemalja, uključujući i

D

NJEMAČKI MÜNSTER IMA ČAK 38 POSTO BICIKLISTA U PROMETU, A GRADOVI SREDNJE I ISTOČNE EUROPE I DALJE MANJE OD PET POSTO

ok je diljem Europe bicikl prihvaćen kao sredstvo svakodnevnog prometovanja, u Hrvatskoj to još nije tako.

Naprotiv, na glasu smo kao zemlja s neprekidnim porastom potražnje za automobilima kao simbolom ekonomskog i socijalnog uspjeha. Kako bi ukazali na potencijale biciklizma u tzv. alternativnom prometovanju, ujedno i u očuvanju

40 | travanj 2012. | zelenimagazin

Hrvatsku, pokrenuli su projekt Mobile2020 – porast biciklizma u malim i srednjim

gradovima Srednje i Istočne Europe, koji će trajati do travnja 2014. godine.

Projekt je započet u svibnju prošle godine kako bi se potaknula bike-friendly klima i povećala mobilnost na lokalnoj razini. Pokretači i partneri su Baltic Environmental Forum (BEF), Regionalni centar zaštite okoliša (REC) Hrvatska te stručnjaci iz Njemačke, Litve i Nizozemske.

Mobile2020. ukupno je vrijedan 1,89 milijuna eura, provodi se uz potporu programa IEE-Intelligent Energy Europe, a namijenjen je gradovima koji broje od 10.000 do

EDUKACIJA I PROMOCIJA 350.000 stanovnika u 11 zemalja Srednje i Istočne Europe.

Proračun za projekt u Hrvatskoj iznosi 114.368 eura, od kojih 75 posto subvencionira IEE, a 25 posto mora se osigurati iz ostalih izvora financiranja.

NOVA ULOGA BICIKLIZMA U projektu će se djelovati na dvije razine: promicanju već spomenutog alternativnog načina prijevoza u gradovima te planiranju biciklističke infrastrukture. Osim toga, namjera je doći do veće mobilnosti na lokalnoj razini uz korištenje bicikala u gradskom prometu te utjecati na promjenu ponašanja sudionika u prometu.

Promjenom shvaćanja biciklizma isključivo kao načina rekreacije, ali i utjecajem na razinu prometne kulture građana, dugoročno se nastoje postići još neki pozitivni učinci, kao što je primjerice utjecaj na ljudsko zdravlje te, u konačnici, smanjenje emisije štetnih plinova u prometu. Planirani ciljevi kreću se u smjeru uštede do 90.000 tona ugljičnog dioksida na godišnjoj razini do 2020. godine.

Iako brojni gradovi Europe bilježe prosječan udio od 20 posto biciklista kao sudionika u prometu, u nekima je taj postotak još i veći. Njemački grad Münster, primjerice, ima čak 38 posto biciklista u prometu. U gradovima Srednje i Istočne Europe taj je postotak manji od pet posto zbog nedostat-

Najuspješnijima bicikli na dar Tijekom projekta Mobile2020 svim će sudioninicima biti na raspolaganju tematski priručnik na hrvatskom jeziku, s potpunim informacijama ma i direktivama za uvođenje konkretnih mjera, a, poučenih iskustvom najuspješnijih zapadno-europskih gradova. Usporedo s posljednjim koracima u pristupanju Hrvatske Europskoj uniji, Mobile2020 zauzimat će se za uvođenje EU Green Paper on Urban Mobility, inicijative za stvaranje novih urbanih politika mobilnosti.

Nakon završetka projekta, najuspješniji grawww.m obile20 20.eu dovi – sudionici projekta, na dar će dobiti proomotivne bicikle, a najzainteresiranijim sudionicima cima omogućit će se i studijski posjeti Njemačkoj i Nizozemskoj. Uz stjecanje iskustva iz „prve ruke“, tamo će sudjelovati u jačanju mreže kontakata nacionalnih i međunarodnih stručnjaka. ne biciklističke infrastrukture, a i građani nisu dovoljno informirani o tom alternativnom načinu prijevoza.

KOPRIVNICA I ZAGREB ZA PRIMJER Trenutna situacija u Hrvatskoj također ne potiče optimizam, kažu u Regionalnom centru zaštite okoliša (REC) Hrvatska.

Udio bicikla kao prijevoznog sredstva, tvrde u REC-u, još je vrlo nizak, kako zbog

UDIO BICIKALA U PROMETOVANJU, TVRDE U REC-u, KOD NAS JE JOŠ VRLO NIZAK, KAKO ZBOG POMANJKANJA BICIKLISTIČKE INFRASTRUKTURE, TAKO I ZBOG NEDOVOLJNE INFORMIRANOSTI GRAĐANA pomanjkanja biciklističke infrastrukture, tako i zbog nedovoljne informiranosti građana. Jednostavno rečeno, bicikl kao sredstvo svakodnevnog prometovanja ne postoji u percepciji šire javnosti. Iako razni primjeri dobre prakse i smjernica već postoje, potrebno ih je provesti i prilagoditi nacionalnim okolnostima. U Hrvatskoj se kao primjeri dobre prakse izdvajaju Zagreb i Koprivnica, grad s najviše biciklističkih staza.

Sudionici presudni za stvaranje bikefriendly klime u hrvatskim gradovima, a to su uglavnom predstavnici lokalnih

samouprava manjih i srednjih gradova, uključujući Zagreb, potom nadležna ministarstva, energetske agencije, nevladine udruge i interesne skupine građana, tijekom projekta nastojat će se educirati i motivirati za poboljšanje planiranja na lokalnoj razini.

Kako bi se time pozitivno utjecalo na kvalitetu života građana, organizirat će se niz tematskih, teoretskih i praktičnih seminara o temama: strateško prometno planiranje, planiranje biciklističke infrastrukture, edukacija i promocija korištenja bicikla te o komunikacijskim alatima kojima bi se postigle promjene u ponašanju korisnika.

Kako kažu u REC-u Hrvatska, brojne su mogućnosti za sve gradove-sudionike projekta Mobile2020. Osim razmjene znanja i iskustava te upoznavanja najboljih europskih praksi, preko nacionalne medijske kampanje s projektom će se upoznati sve nadležne institucije.

Aktivnosti će nakon završetka projekta koordinirati nacionalna radna skupina stručnjaka, koja je započela rad u prosincu prošle godine. Ta će skupina inicirati nastavak razmjene znanja i iskustava.

U sklopu kampanje u planu je i raspisivanje natječaja za najbolji kratki tematski video ili film o biciklizmu.

Razvoj i uvođenje kratkoročnih održivih mjera ili donošenje strategije u roku godine dana od završetka projekta u najmanje dva hrvatska grada, te primjena konkretnih mjera održivog prometa i biciklizma u barem jednom našem gradu, neki su od očekivanih rezultata projekta Mobile2020 u Hrvatskoj. zelenimagazin | travanj 2012. | 41

ODRŽIVI RAZVOJ

ZAVRŠEN VELIKI EUROPSKI PROJEKT DATOURWAY

Baranja postaje turistički brend Za zemlje europske Dunavske regije koje su bile obuhvaćene projektom - Slovačku, Mađarsku, Hrvatsku, Srbiju, Rumunjsku i Bugarsku - turistički je razvoj jasno definiran transnacionalnom strategijom PIŠE Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

I

zrada transnacionalne strategije održivog razvoja područja uz Dunav, s posebnim osvrtom na turizam, bio je glavni cilj nedavno završenog projekta Datourway - Transnational Strategy for the Sustainable Territorial Development of the Danube Area with special regard to Tourism. Riječ je o projektu vrijednom 3,2 milijuna eura iz IPA programa za Istočnu Europu (IPA SEE), u čijoj je provedbi izravno sudjelovalo 16 partnerskih organizacija iz sedam zemalja - Slovačke, Mađarske, Hrvatske, Srbije, Rumunjske, Bugarske i Italije.

Jedna od šest tematskih cjelina projekta, koji je trajao gotovo tri godine, bilo je umrežavanje. Regionalna razvojna agencija 42 | travanj 2012. | zelenimagazin

Slavonije i Baranje (RRA), kao jedan od nacionalnih nositelja projekta, stoga je potaknula formiranje Mreže dionika razvoja turizma u Hrvatskom podunavlju. Na na-

REGIONALNA RAZVOJNA AGENCIJA SLAVONIJE I BARANJE (RRA) POTAKNULA JE FORMIRANJE MREŽE SUDIONIKA TURISTIČKOG RAZVOJA HRVATSKOG PODUNAVLJA cionalnoj razini u projekt je bilo uključeno dvadesetak organizacija iz Vukovarskosrijemske i Osječko-baranjske županije, koje pripadaju poslovnom, javnom i

civilnom sektoru, a kojima je zajednički nazivnik - promocija i razvoj kontinentalnog turizma.

O važnosti takvog nacionalnog, ali i transnacionalnog umrežavanja govori činjenica kako je jedna od završnih inicijativa projekta Datourway bilo stvaranje Transnacionalne asocijacije dionika razvoja turizma u Dunavskoj regiji EU-a, kao pretpostavke za upravljanje Dunavskom regijom kao turističkom destinacijom.

Naime, aktivnosti projekta Datourway podudarile su se s velikim EU-ovim projektom koji se odnosi na stvaranje Dunavske europske regije i usvajanje Dunavske strategije EU-a.

Projekt se tako izravno našao na tragu onoga što je u lipnju 2011. usvojeno na Europskom vijeću u Bruxellesu - stvaranju nove europske makroregije.

BELJE I KONTINENTALNI TURIZAM Među zainteresiranima za promotivno jačanje kontinentalnog turizma bila je i kompanija Belje, koja se stoga aktivno uključila u projekt. Direktorica sektora marketinga i turizma Belja Ljiljana Vajda-Mlinaček tako je na međunarodnoj konferenciji u Sofiji, organiziranoj u sklopu Datourwaya, predstavila baranjsko, erdutsko i srijemsko vinogorje, odnosno suradnju s ostalim sudionicima projekta na stvaranju brenda Baranje, utemeljenog na turizmu i vinu.

“Ostvareni su zavidni rezultati u zajedničkoj promociji, integriranoj ponudi, organizaciji manifestacija, edukaciji stanovništva i turističkih poslovnih subjekata. Sinergijskim pristupom partnera u definiranju budućih planova cilj je uspostaviti kontinuiranu suradnju vinskih podruma, restorana, hotela, privatnog smještaja i turističkih agencija”, istaknula je Vajda-Mlinaček.

Iako su i dosadašnje aktivnosti na promociji kontinentalnog turizma u Baranji polučili dobre rezultate, predstavnica Belja najavljuje i nužnost definiranja novih turističkih proizvoda za specifične segmente gostiju. To uključuje organiziranje prikladne zračne luke za ultralake avione, organizaciju vinskih tura u Hrvatskom podunavlju, aktivnu cjelogodišnju promociju na nacionalnoj razini, ali i u južnoj Mađarskoj i sjevernoj Srbiji kao susjednim podunavskim regijama. Osim toga, radi podizanja kvalitete, Ljiljana Vajda-Mlinaček naglašava i važnost daljnje promocije Baranje preko digitalnih medija i socijalnih socijalnih mreali ža, al li i organizaciju orrga g n niiza z ciju studijskih putovanja putova anjja u druge zemlje SLOVAČKA Dunavske kee rregije egije za sve vee članove članov ve lanca turističke ponude ponu nude Hrvatskog MAĐARSKA podunavlja.

Nakon trogodišnjih aktivnosti, konkretni tni rezultati projekta Datourway donijeli su jasno definiranu Transnacionalnu strategiju razvoja turizma u zemljama europskee Dunavske regije obuhvaćenih projektom - Slovačkoj, Mađarskoj, Hrvatskoj, Srbiji, Rumunjskoj i Bugarskoj. Radi se o sveobuhvatnom dokumentu koji definira strateški okvir razvoja turizma te daje preporuke razvojnih politika u turizmu u transnacionalnom kontekstu. Taj dokument jasno artikulira viziju razvoja turizma u Dunavskoj regiji, ciljeve, mjere i prioritete.

S obzirom na specifične cjeline svake zemlje sudionice, posebna pažnja je posveće-

SPOSTAVOM GEOGRAFSKOG INFORMACIJSKOG SUSTAVA (GIS) KONTINENTALNI TURIZAM NA PODRUČJU OSJEČKO-BARANJSKE I VUKOVARSKO-SRIJEMSKE ŽUPANIJE DOBIVA NOVI ZAMAH

na razvoju turizma u zaštićenim područjima na prekograničnom području Hrvatske, Mađarske i Srbije. Riječ je o prostoru koji obuhvaća zaštićena područja Parka prirode Kopački rit u Hrvatskoj, Specijalni rezervat prirode Gornje podunavlje u Srbiji, te Nacionalni park Dunav–Drava u izrađen je Investicijski Mađarskoj. Također, izr vodič za sektor turizma u Dunavskoj regiji, kkao ka ao i In IInvesticijski vesticijski vodič za sektor turizma podunavlju, nacionalnog u Hrvatskom Hrvaats t kom podunavl Guide Book, prokaraktera, a te a, t Big River G motivni katalog uspješno provedenih projekata u prove turizmu u Slovačkoj, GRANICE PROJEKTA Mađarskoj,

DATOURWAY

HRVATSKA

Promocija na internetu Osim mnoštva podataka dostupnih na internetskoj stranici projekta www.datourway.eu, jedan je od konkretnih rezultata i promotivna stranica www.datourinfo.eu, gdje se nalaze informacije o turističkoj atrakcijskoj osnovi, karte, dokumenti, kao i galerija fotografija svih mjesta na obali Dunava obuhvaćenih u projektnom području. Hrvatska je na toj stranici predstavila 11 mjesta koja leže na obali Dunava: Batinu, Aljmaš, Dalj, Erdut, Borovo, Vukovar, Sotin, Mohovo, Opatovac, Šarengrad i Ilok.

Hrvatskoj, Srbiji, Rumunjskoj i Bugarskoj.

Prema riječima Biljane Đanković, voditeljice hrvatskog dijela projekta Datourway, izrađena je i Nacionalna analiza Hrvatskog podunavlja, dokument koji daje sliku stanja prirodnih i demografskih obilježja, infrastrukture i prometa, zaštite okoliša s posebnim osvrtom na stanje u sektoru turizma, te ocjenu potencijala za njegov dalji razvoj u Hrvatskom podunavlju, kao i promotivnog materijala Brošura Hrvatskog podunavlja.

“Uspostavljena je baza podataka relevantnih za razvoj turizma u obliku geografskog informacijskog sustava (GIS) za područje Osječko-baranjske i Vukovarsko-srijemske županije, kao jedinih hrvatskih podunavskih županija. K tome, turistička baza podataka u GIS formatu unificirana je s ostalim podunavskim zemljama”, ističe Đanković, dodajući kako su svi dokumenti nastali naporima Datourway projekta dostupni na internetskoj stranici www.datourway.eu.

Ne treba posebno naglašavati kako su za Hrvatsku u ovoj fazi pristupanja Europskoj uniji takvi međunarodni projekti iznimno važni, kao i zbog razvoja kontinentalnog turizma koji u istočnom dijelu Hrvatske postaje značajna gospodarska grana.

SRBIJA

RUMUNJSKA BUGARSKA

zelenimagazin | travanj 2012. | 43

OBNOVLJIVI IZVORI RAZVOJ HRVATSKOG TRŽIŠTA ZELENE ENERGIJE

Mala snaga za velika očekivanja PIŠE Goran Šikić

sikic@privredni.hr

Isplativost ulaganja ovisi o uvjetima otkupa struje proizvedene iz obnovljivih izvora. Hrvatska ukupna proizvodnja na tom području još nije dostigla niti jedan megavat 44 | travanj 2012. | zelenimagazin

O

tkupna tarifa za električnu energiju iz solarnih elektrana koja trenutačno vrijedi u Hrvatskoj privlačna je bila i malim i velikim investitorima, pogotovo na jugu Hrvatske, koji uživa blagu mediteransku klimu. Investiranje u bilo koju kategoriju sunčanih elektrana smatrali su apsolutno isplativim poslom s osiguranim povratom investicije. Dakako, povrat se u nekim dijelovima Hrvatske može očekivati sporije, u drugima brže, već prema

ŠTO SE DOGODILO S PROJEKTOM PRVE HRVATSKE FREE-FIELD SUNČANE ELEKTRANE količini sunčevog zračenja i primijenjenoj tehnologiji. A zbog primamljivih otkupnih cijena, očekivanja investitora dosad su i na jugu i na kontinentu bila iznimno velika.

Hrvatski operator tržišta energije d.o.o. (HROTE) trenutačno isplaćuje poticaje u sustavu poticanja proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora i kogeneracija za 49 povlaštenih proizvođača, od kojih za 46 proizvođača iz OIE-a, te tri iz kogeneracija. Tim proizvođačima je u 2012. isplaćeno oko 49,5 milijuna kuna (bez PDV-a, za siječanj 24 milijuna, a za veljaču 25,5 milijuna kuna).

Ulazak u sustav poticanja proizvodnje električne energije ovisi o ishođenju Rješenja o stjecanju statusa povlaštenog proizvođača, a koje izdaje Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA). Sa HROTE-om je za otkup struje po povlaštenoj tarifi dosad ukupno potpisano 115 ugovora.

ZAUSTAVLJENI UPRAVNI POSTUPCI Popis sklopljenih ugovora pokazuje, međutim, da niz projekata još nije realiziran. Ukupna je planirana snaga tih projekata gotovo 5,3 MW. Dakle, radi se o golemom energetskom potencijalu u usporedbi s donedavno realiziranim

NA OSTVARENE PROJEKTE S UGOVORIMA OTPADA JEDVA 553 kW, A NA NEOSTVARENE ČAK 5,3 MEGAVATA INSTALIRANE SNAGE projektima u sustavu poticanja, koji su ukupno davali oko 553 kW instalirane snage.

Kako se može neslužbeno doznati, u zadnja dva mjeseca zaustavljeni su upravni postupci u Ministarstvu gospodarstva u vezi s izdavanjem energetskih odobrenja, i na taj je način blokiran proces ishođenja novih dozvola. Pretpostavlja se da će proces krenuti nakon donošenja novog Zakona o obnovljivim izvorima energije, koje je predviđeno potkraj ove godine.

Ministarstvo gospodarstva je kao nadležno tijelo za područje korištenja obnovljivih izvora pokrenulo i postupak izmjene i dopune Tarifnog sustava za proizvodnju električne energije

Grad prodao Orahovicu1 Španjolcima Od najma zemljišta Orahovica će godišnje dobiti 100 tisuća, a novi vlasnik od prodaje struje HEP-u oko 1,6 milijuna kuna!

Projekt sunčane elektrane Orahovica 1, s planiranih 500 kW snage, drugi je po veličini na popisu projekata za koje je HROTE sklopio ugovor o otkupu struje (prvi je sunčana elektrana Kanfanar tvrtke Solar d.o.o.), a čija postrojenja još nisu puštena u pogon.

Projekt Orahovica osmislio je i još 2009. predstavio lokalnim gradskim vlastima Zdravko Vugrinec, direktor tvrtke Struja iz prirode d.o.o. Projekt je tada naišao na veliku potporu ljudi iz gradske uprave, stručnih službi HEP-a te Županijskog ureda za prostorno uređenje i urbanizam Virovitičko-podravske županije. Glavni i izvedbeni projekt izradio je Elektroprojekt d. d. iz Zagreba, a posao projektiranja uspješno je završen u listopadu 2010., te je potpisan i ugovor sa HROTE-om. “Problemi koje smo rješavali s raznim institucijama pokrenuli su tada i niz prezentacija, seminara i objava u medijima, a rezultat je bio pokretanje niza manjih i većih projekata”, ističe Vugrinec. Napominje kako je za ugovor s HROTE-om trebalo ishoditi

šest dokumenata ili dozvola, stoga smatra kako su informacije o desecima potrebnih dozvola prenapuhane i samo izazivaju pogrešnu precepciju kod domaćih, ali i stranih investitora.

Sredstva za završetak i gradnju solarne elektrane u Orahovici, na žalost, nastavlja Vugrinec, nisu osigurana.

Grad Orahovica donio je tada odluku o prodaji projekta i najmu zemljišta, što je i realizirano javnim natječajem 2011. godine. Projekt je prodan tvrtki Sunstroom-Španjolska sa sjedištem u Splitu, koja je, kako su prenijeli mediji, najavila da će Gradu Orahovici plaćati godišnji najam zemljišta 100.000 kuna te prodavati struju HEP-u, pri čemu računa na godišnje prihode od 1,6 milijuna kuna.

“Iznimno mi je žao što domaći tim ljudi nije uspio naići na razumijevanje kod ‘domaćih’ bankara za financiranje gotovog projekta i prve free-field sunčane elektrane u Hrvatskoj kako bi ona ostala u hrvatskim rukama”, zaključio je direktor tvrtke Struja iz prirode.

zelenimagazin | travanj 2012. | 45

OBNOVLJIVI IZVORI iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije. Izmjene i dopune podzakonskih akata iz tog područja definirat će eventualne izmjene administrativnih procedura za postrojenja koja koriste OIE i kogeneracijska postrojenja, kao i uvjete sklapanja ugovora o otkupu.

neposrednoj potrošnji struje iznosio oko 1,26 posto. Dakako, to se odnosi isključivo na proizvodnju struje koju HROTE otkupljuje od povlaštenih proizvođača u sustavu poticanja, a postoje i proizvođači koji proizvode energiju za vlastite potrebe.

SLOVENIJA IMA LOŠIJE KLIMATSKE UVJETE, ALI JE SA 1300 ELEKTRANA DALEKO ISPRED HRVATSKE

Poduzetnici očekuju razvoj solarnog tržišta, ali opseg tog razvoja uvelike će odrediti stručnjaci iz Ministarstva gospodarstva, HEP-a i Instituta Hrvoje Požar, koji će procijeniti energetske potrebe i mogućnosti sudjelovanja u subvenciji otkupnih cijena.

Trenutačno važeći minimalni udio zelene električne energije čija se proizvodnja poti-

SA HROTE-om JE ZA OTKUP STRUJE PO POVLAŠTENOJ TARIFI DO SADA SKLOPLJENO 115 UGOVORA če trebao bi u ukupnoj neposrednoj potrošnji struje do 31. prosinca 2020. iznositi 13,6 posto iz postrojenja koja koriste obnovljive izvore te četiri posto iz kogeneracijskih postrojenja.

POTREBNA JASNIJA RJEŠENJA Kako je u 2011. ukupno proizvedeno oko 226 GWh zelene električne energije, od čega se oko 224 GWh odnosi na OIE, a oko 1,3 GWh na kogeneracije, može se procijeniti da je udio u električnoj energiji iz postrojenja koja koriste obnovljive izvore u ukupnoj 46 | travanj 2012. | zelenimagazin

Iako se ne može zanijekati velik interes, hrvatsko tržište još zaostaje, primjerice, za Slovenijom, gdje je sagrađeno više od 1300 elektrana iako su klimatski uvjeti za OIE nepovoljniji nego u Hrvatskoj.

No, bez bolje i jasnije definiranih zakonskih rješenja, kao i jasno definiranog upravnog postupka za postizanje statusa povlaštenog proizvođača, nema pomaka u smjeru ishođenja dozvola. Najveći problem je dobivanje potvrda ureda za prostorno uređenje i urbanizam. Naime, gradnja sunčanih elektrana u nadležnosti je pet državnih institucija: Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja (MINGORP), HEP-a, HERA-e, Ministarstva zaštite okoliša i prirode (MZOIPU) i HROTE-a.

Prema iskustvima Zdravka Vugrinca, direktora tvrtke Struja iz prirode d.o.o., najveći su problem upravo propisi Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja.

Gradnjom sunčane elektrane (kao energetskim objektom za komercijalne svrhe) investitor, naime, mijenja uvjete na građevinskoj parceli i dužan je po zakonu ishoditi minimalno rješenje o uvjetima građenja do 400 kvadrata BRP-a ili lokacijsku dozvolu i potvrdu glavnog projekta. To automatski zahtijeva sudjelovanje ovlaštenog projektantskog tima i diže trošak investicije.

Investitorima prilikom ugovaranja posla probleme zadaje činjenica što ne mogu unaprijed doznati stvarne troškove priključenja elektrane na mrežu HEP-a bez dokumenata koji se tiču graditeljstva, a cijena priključka varira od nekoliko tisuća do nekoliko desetaka tisuća kuna. “Praktički ste ovisni o volji pravne službe lokalnog ureda za prostorno uređenje i urbanizam, koji uglavnom citiraju zakon o jednostavnim komunalnim građevinama. Naravno, svaki lokalni ili županijski ured imao je slobodu napisati što hoće. Zbog toga u nekim dijelovima Hrvatske ima više, ponegdje i puno riješenih zahtjeva, a u gradu Zagrebu, primjerice, svega nekoliko”, kaže Vugrinec.

PUŠTENE U RAD DVIJE -

Adria PIŠE Jozo Vrdoljak

vrdoljak@privredni.hr

T

vrtka Adria sol, članica grupacije Ma.Co.t, nakon solarne elektrane snage 246 KWp koju je 2010. otvorila u slovenskom Kopru, uspješno je ostvarila dva slična, čak i nešto veća projekta u Hrvatskoj. U rad su puštene dvije sunčane elektrane: prva na krovu pogona za preradu soli u Kukuljanovu, potom još jedna, trenutačno najveća u Hrvatskoj, na novom pogonu te tvrtke u triljskoj zoni Čaporice. Ta tri projekta Adria sol je bila započela gotovo u isto vrijeme, ali se realizacija u Hrvatskoj, zbog složenije procedure, oduljila i više od godine dana.

Marko Nuić, direktor tvrtke Adria sol, ističe kako će elektrana Kukuljanovo, snage 283 kWp, godišnje proizvoditi oko 300.000 kWh struje, a Čaporice, snage 315 kWp, više od 400.000 kWh. Investicije su bile vrijedne po 500.000 eura, a očekivani godišnji prihod prve elektrane oko 100 i druge oko 120.000 eura.

NOVI POTEZI OHRABRUJU U elektrane je ugrađena najsuvremenija oprema hrvatskih, kanadskih i austrijskih proizvođača, montažu su obavili radnici gru-

Za fotonaponske projekte kompletna usluga Na dvije tisuće četvornih metara krovne površine u Kukuljanovu ukupno su postavljena 1204 polikristalna solarna panela Day4Energy od 235 W, od kojih se, s obzirom na osobine mikrolokacije, očekuje prinos 1080 kWh/kWp. U sustav su ugrađena četiri izmjenjivača Fronius CL 60kW. Projektom se na godišnjoj razini smanjuje emisija CO2 oko 150 tona.

Tvrtka Adria Sol od osnivanja je poslovala kao tvrtka za vođenje projekata razvoja fotonaponskih sustava na krovovima proizvodnoskladišnih objekata grupe Ma.Co.T. Zahvaljujući stečenom znanju i iskustvu, danas su u mogućnosti ponuditi i drugima usluge vođenja fotonaponskih projekata, savjetovanje, opremu i ugradnju sustava spojenih na elektroenergetsku mrežu.

DOSAD NAJVEĆE - HRVATSKE SOLARNE ELEKTRANE

sol hvata sunce

S krovova pogona za preradu soli u elektroenergetski sustav godišnje će teći 700.000 kilovata struje pacije Ma.Co.t, te više tvrtki specijaliziranih za elektroradove. Adria sol sada namjerava svoje usluge ponuditi i drugim investitorima u solarne elektrane te nastupati na tržištu kao izvođač. Trenutačno je u tijeku montaža dviju sunčevih minielektrana snage 10 i 12 KWp na dva objekta u Umagu. “Interes je vrlo velik, mi smo dobro ekipirani, ali realizacija je u Hrvatskoj i dalje vrlo mala. No, nema sumnje da će ovo biti isplativ posao, jer tamo gdje ima dosta sunčanih sati, za male elektrane povrat investicije moguć je već za četiri do pet godina”, tvrdi direktor Nuić.

Procedura za izgradnju elektrana na krovovima objekata odnedavno je u Hrvatskoj pojednostavljena, no to nije slučaj i s projektima na građevinskom zemljištu.

“Ohrabruje naputak koji je u siječnju lokalnoj upravi dao ministar graditeljstva i prostornog uređenja da usklade svoje prostorne planove i ubrzaju investiranje u

solarne elektrane na zemljištu. Interes postoji i za krovove i za zemljište. Očekujemo da će i HEP ubrzati proceduru dobivanja prethodne suglasnosti. Agencija i ministarstva su to već učinili, a i Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) smanjila je kamatnu stopu za kreditne linije namijenjene obnovljivim izvorima energije”, istaknuo je Marko Nuić.

ROKOVI OTKUPA KAO POTICAJ Razvojem tehnologije oprema postaje sve pristupačnija, pa bi Hrvatska to mogla iskoristiti da postane energetski neovisna, napominje vlasnik tvrtke Ma.Co.t. Ljubo Glibota: “Da bi se ovakvi projekti investitorima isplatili, ugovori o otkupu struje uz poticajnu cijenu kilovata trebali bi se sklapati na dulji rok od sadašnjeg, koji predviđa 12 godina. Taj je rok, primjerice, u Sloveniji 15 godina, u Njemačkoj 20 godina,

a u Velikoj Britaniji čak i 25 godina. Sve su to razlozi zbog kojih Hrvatska ima daleko manje instaliranih solarnih kapaciteta nego zemlje Europske unije.”

PROCEDURA ZA IZGRADNJU ELEKTRANA NA KROVOVIMA OBJEKATA ODNEDAVNO JE U HRVATSKOJ POJEDNOSTAVLJENA U EU prednjači Njemačka, koja je apsolutni lider sa čak 10.000 MW instaliranih fotonaponskih sustava, Italija ima 720 MW, Češka 411 MW, Belgija 292 MW itd. Na žalost, iako imamo veći potencijal od većine europskih zemalja, Hrvatska ima manje od jedan MW instaliranih fotonaponskih sustava. zelenimagazin | travanj 2012. | 47

OBNOVLJIVI IZVORI

ULAGANJA U OBNOVLJIVE IZVORE: PRIMJERI IZ PRAKSE

Administracija nije uvijek “u hladu” Poduzetniku Nenadu Leskovaru put do sunčeve elektrane na krovu obiteljske kuće u Brezju pokazao se lakšim nego što je očekivao PIŠE Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

P

ostupak dobivanja statusa povlaštenog proizvođača električne energije u Hrvatskoj ne mora biti putešestvija od šaltera do šaltera, uz istovremena duga čekanja na to da se neki dokument preseli iz ladice u ladicu. Primjer iz Svete Nedelje baca novo svjetlo na priču o dobivanju statusa povlaštenog proizvođača struje iz jednog obnovljivog izvora te potom njene isporuke u elektroenergetski sustav Hrvatske elektroprivrede (HEP).

Nenad Leskovar, direktor tvrtke ZagrebDean, prije nešto više od godine krenuo je u taj postupak jer je želio na krovu obiteljske kuće u Brezju u Svetoj Nedelji napraviti sunčevu elektranu jačine 15 kilovata (kW).

“Ideja je sinula početkom 2011. jer se u javnosti sve više govorilo o prednostima korištenja i ulaganja u obnovljive izvore energije, a to je područje koje i mene prilično zanima. Kako na obiteljskoj kući već godinama imam sustav za zagrijavanje potrošne tople vode, počeo sam intenzivnije razmišljati o tome da energiju sunca iskoristim i za dobivanje električne energije”, objašnjava Leskovar napominjući kako je sve potrebne papire prikupio u otprilike 48 | travanj 2012. | zelenimagazin

devet mjeseci. „Priče o više desetaka dokumenata koje je za to potrebno prikupiti ipak su prenapuhane. Jer ako prebrojimo institucije koje treba obići kako bi se ishodile sve potrebne dozvole i odobrenja, ne radi se o više od desetak dokumenata“, ističe on.

KRATKI SPOJ Tako svi oni koji žele uložiti u izgradnju sunčeve elektrane, i postati povlaštenim proizvođačima električne energije, moraju najprije posjetiti lokalnu samoupravu.

STATUS POVLAŠTENOG PROIZVOĐAČA STRUJE IZ OBNOVLJIVOG IZVORA LESKOVAR ĆE IMATI 12 GODINA, A POČETAK POVRATA ULOŽENIH SREDSTAVA OČUKUJE NAKON SEDAM Leskovar kaže kako je tek nakratko zastao na toj lokalnoj razini, u Svetoj Nedelji.

Tu se „kratki spoj“ dogodio, smatra on, zbog nedovoljnog iskustva ili znanja o takvim projektima. Kasnije je sve išlo brzo i jednostavno, od Ministarstva gospodarstva, preko Hrvatske energetske regulatorne agencije (HERA) i HEP-a,

pa do Hrvatskog operatora tržišta energije (HROTE). Budući da odnedavno i financijske institucije prepoznaju prednosti ulaganja u obnovljive izvore energije, Leskovar je od Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) zatražio i dobio kredit za svoj projekt. „Ukupna investicija je nešto manja od 539.000 kuna bez PDV-a. Kredit pokriva 75 posto investicije, a 25 posto su moja financijska sredstva. Bankovna su jamstva pak nešto veća od visine kredita“, napominje on.

Status povlaštenog proizvođača električne enegije iz obnovljivog izvora imat će, prema ugovoru, 12 godina. Stručnjaci s kojima se savjetovao prije početka gradnje kazali su mu kako nakon pet i pol do šest godina može očekivati početak povrata uloženih sredstava.

Leskovar, pak, drži kako će do toga doći za sedam godina „zbog nepredvidljivih troškova koje ne uračuna niti jedan projektant“.

Osim po korištenju sunčeve energije, njegova kuća u Svetoj Nedelji razlikuje se od drugih i po tome što ima spremnike za kišnicu koja se, uz prethodno filtriranje, koristi za zalijevanje zelene okućnice te u perilici za pranje rublja. „A i mojemu se psu više sviđa ta filtrirana kišnica nego voda iz gradskog vodovoda“, zaključuje Leskovar.

Mogao uštedjeti pola kamate Kamatna stopa za kredit koji je lani u Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak podigao Nenad Leskovar iznosila je četiri posto. Međutim, da je malo pričekao, a ne požurio s rješavanjem kredita, kako sada kaže, prošao bi i povoljnije: „Od ove godine je kamatna stopa za kredit koji sam podigao kod Hrvatske banke za obnovu i razvitak tri posto“, ističe Leskovar i napominje kako i Ministarstvo zaštite okoliša i prirode sufinancira dio kamatne stope za projekte poput izgradnje sunčeve elektrane. Budući da se radi o sufinanciranju kamata u iznosu od dva postotna boda, bilo bi to pola njegove sadašnje kamate. No, za to je potrebno pribaviti dodatne dokumente, a i terminologija koja se traži za dobivanje prava na sufinanciranje nije jednostavna pa će se on oko toga još posavjetovati sa stučnjacima.

Za financiranje projekata s područja zaštite okoliša HBOR i dalje odobrava kredite putem Programa za pripremu projekata obnovljivih izvora energije i Programa kreditiranja projekata zaštite okoliša, energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije.

OBNOVLJIVI IZVORI

POGLED IZVANA piše: Ray Fletcher [fletcher@privredni.hr] > publicist i analitičar, stalni suradnik Privrednog vjesnika i Zelenog magazina

Krhki, a bez ugljika Do rujna ove godine maleni Tokelau će postati prva nacija u svijetu koja sto posto energije dobiva iz obnovljivih izvora

Z

amislite zemlju kojoj čitava populacija lako stane u četiri Boeingova jumbo-jeta, u kojoj godišnji dohodak po glavi stanovnika ne prelazi 1000 američkih dolara, i koju bismo mogli nazvati zemljom bez ugljika. Sad biste se mogli zapitati – zašto bez ugljika ako su njezine emisije stakleničkih plinova zanemarive... i zašto bi to uopće bilo važno?

Daleko u Tihom oceanu nalazi se zemlja Tokelau; riječ zemlja koristim ovdje u najširem mogućem smislu jer ona se sastoji od tri malena atola.

RAČUNICA SE MIJENJA To krhko mjesto bori se protiv problema uzrokovanih porastom razine mora. Štoviše, na otočju su nedavno otkrili da im je pitka voda zagađena – more je ušlo u podzemne vode te ih učinilo u potpunosti neupotrebljivim za piće. Do Tokelaua voda se sada mora dopremati tankerima s Novog Zelanda.

BUDUĆNOST ATOLA, KOJI SE JEDVA DVA METRA UZDIŽE IZNAD VALOVA, NIJE SVIJETLA. I UPRAVO ZATO NAJMANJA I NAJSIROMAŠNIJA MJESTA NA PLANETU ČINE KORAKE KOJE MNOGO VEĆE NACIJE OBEĆAVAJU UČINITI U IDUĆIM DESETLJEĆIMA Unatoč tomu, do rujna ove godine Tokelau će postati prva nacija u svijetu koja sto posto energije dobiva iz obnovljivih izvora i koja će zauzeti prvo mjesto po postotku smanjenja emisije stakleničkih plinova kako u Tihom oceanu tako i bilo gdje drugdje. Sada se nameću pitanja kako i zašto. Ako odgovorimo na pitanje kako, lakše ćemo razumjeti zašto. Struju će 50 | travanj 2012. | zelenimagazin

Tokelau dobivati iz kombinacije 93 posto solarnih fotonaponskih ćelija i sedam posto domaćeg biodizela proizvedenog od kokosova ulja. To je uglavnom čista industrija. Fosilna su goriva možda jeftinija u mnogim dijelovima svijeta, ali kada se moraju prevoziti u malim količinama tisućama kilometara preko oceana, računica se mijenja. Takvo što je sigurno palo na pamet novozelandskim vlastima koje će u potpunosti subvencionirati prijelaz Tokelaua na obnovljive izvore. Međutim, stanovnici atola kažu da je osnovni razlog zabrinutost zbog učinka klimatskih promjena i želja da pokažu kako je to zaista moguće.

ZABRINUTOST RASTE Prvi čovjek tamošnje vlade rekao je da su otočani osjetili i druge posljedice za koje smatraju da su povezane s klimatskim pro-

mjenama: “Zemlja se promijenila; u laguni su nestale neke vrste; promijenili su se i mrijesni ciklusi riba izvan lagune – mnogo toga je drukčije. Duboko sam zabrinut zbog posljedica klimatskih promjena.”

Istina, nisu sve te promjene nužno povezane s klimom. Primjerice, i industrijski izlov ribe i zagađenost mora također su utjecali na život u oceanu. A to su samo dva razloga.

Kako bilo, stanovnici su zabrinuti zbog klimatskih promjena, vjerojatno zato što budućnost atola, koji se jedva dva metra uzdiže iznad valova, nije svijetla. I upravo će zbog toga najmanja i najsiromašnija mjesta na planetu odmah učiniti korake za koje mnogo veće nacije tvrde da ih žele učiniti tijekom nadolazećih desetljeća.

Bit će konstruktivno i vrijedno pratiti njihove napore i napredak, i to je nešto što ću ja činiti sa zadovoljstvom.

ŠTEDIMO ENERGIJU ENERGY EFFICIENCY ARENA 2012

Čahure energetske učinkovitosti Ne može svatko graditi akumulacijska jezera ili nuklearne elektrane.

Međutim, svatko može štedjeti tako da zamijeni žarulje ili prozor PIŠE Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

K

ao i u mnogim drugim slučajevima, Hrvatska je otok i u pogledu ostvarenih projekata energetske učinkovitosti. Jer, ističe Ivan Vrdoljak, ministar graditeljstva i prostornog uređenja, tek u nekolicini od otprilike 11.000 objekata u javnom sektoru, a uglavnom zahvaljujući lokalnim projektima, obraća se pažnja na energetsku učinkovitost. “Sustav nije dobro složen i svatko se začahuri u svome gradu”, ističe Vrdoljak i dodaje kako vremena za čekanje nema, stoga odmah treba započeti s projektima koji mogu pridonijeti boljoj energetskoj učinkovitosti u tim objektima. Zbog toga je na nedavno održanoj dvodnevnoj konferenciji Energy Efficiency Arena 2012 predstavio investicijski plan Vlade, u sklopu kojeg će već tijekom ove godine biti uloženo više od milijardu kuna u 500 objekata od javnog interesa.

A osim u javnom, Vlada će tijekom sljedećih godina povećavati ulaganja u područje energetske učinkovitosti i u privatnom sektoru. “Ponajprije moramo urediti vlastito dvorište, a 11.000 objekata u javnom sektoru predstavlja veliki poten-

cijal. Nakon što naučimo kako se to radi, Hrvatska ima šansu postati lider u regiji, što zatim može biti važan izvozni čimbenik u projektima energetske učinkovitosti”, kaže ministar istaknuvši kako je za to potrebna bolja međusobna suradnja svih ministarstava, gospodarskih i financijskih subjekata te institucija.

dupire razvoj pametnih mreža i brojila kako bi građani imali što bolji uvid u potrošnju električne energije, naglasio je.

Ana Pavičić-Kaselj, pomoćnica ministra za energetsku učinkovitost pri Ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenja, kazala je kako se provedbom ulaganja u mjere poboljšanja energetske učinkovitosti kroz

PAMETNE MREŽE I BROJILA Haris Boko, savjetnik u Energetskom institutu Hrvoje Požar, naglasio je kako ne može baš svatko graditi akumulacijska jezera ili nuklearne elektrane. “Međutim, svatko od nas može štedjeti na način da zamijeni postojeće žarulje onima koje troše manje energije ili, primjerice, u neki objekt postaviti energetski učinkovitiji prozor”, ističe Boko kazavši kako je energetska učinkovitost brza investicija koja je k tome vrlo bitna za nacionalne ekonomije. “Jer kad svatko ponešto štedi, država najviše štedi”, dometnuo je.

Zlatko Koračević, predsjednik Uprave Hrvatske elektroprivrede, istaknuo je kako HEP nije otok te pruža ruku suradnje svima onima koji žele pridonijeti energetskoj učinkovitosti. HEP, ustvrdio je, već neko vrijeme kroz tvrtku HEP ESCO provodi programe energetske učinkovitosti. Također, HEP po-

U SKLOPU INVESTICIJSKOG PLANA VLADE TIJEKOM OVE GODINE BIT ĆE ULOŽENO VIŠE OD MILIJARDU KUNA U 500 OBJEKATA OD JAVNOG INTERESA tri programa energetske obnove pet posto javnih, tri posto komercijalnih i jedan posto stambenih zgrada otvara potencijal za stvaranje više od 200.000 radnih mjesta na godišnjoj razini, od kojih je 50.000 do 100.000 novih.

Konferenciju je organizirala Infoarena Grupa u suradnji s Europskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD) i Energetskim institutom Hrvoje Požar (EIHP) pod pokroviteljstvom Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja. zelenimagazin | travanj 2012. | 51

ŠTEDIMO ENERGIJU

EKOLOŠKA JAVNA RASVJETA IZ DOMAĆE PROIZVODNJE

Štedljivi čuvari tamnog neba Za LED svjetiljke sisačkog Leptona narudžbe stižu iz cijelog svijeta PIŠE Igor Vukić vukic@privredni.hr

U

Liptovskoj ulici u mjestu Slovenskim Konjicama nalazi se 31 stup javne rasvjete. Nakon zamjene klasičnih rasvjetnih tijela od 900 vata novim LED svjetiljkama od 122 vata, efekt osvjetljenja ostao je približno isti, no na godišnjoj razini mjesna će uprava uštedjeti 15.435 eura, samo u toj ulici. Uz manju emisiju od 56 tona ugljičnog dioksida.

Svjetiljke je razvila i proizvela slovenska kompanija Grah-automotive. Već godinu i pol te se LED svjetiljke i njihove komponente proizvode i u Hrvatskoj.

Sisačka tvrtka Lepton u suradnji s Grah-

automotive organizator je posla, a dijelovi se proizvode u poduzeću Almos u Kutini, gdje radi sto radnika. Proizvodnja raste, i Almos bi uskoro broj zaposlenih trebao čak udvostručiti.

NIŽI TROŠKOVI, MANJE ONEČIŠĆENJA U Kutini je također u jednoj ulici eksperimentalno postavljena Leptonova LED rasvjeta. Predstavnici Leptona održali su niz predstavljanja u lokalnim jedinicama, objašnjavajući prednosti nove javne rasvjete.

Sandro Vrbanus, direktor Leptona, kaže da ovisno o starosti postojeće rasvjete novi sustav gradovima može biti isplativ već za tri do šest godina. Uštede se ne postižu samo na električnoj energiji, već i na drugim troškovima. Leptonovi proizvodi imaju životni

vijek od 60.000 sati, a nije ih upće potrebno održavati. U cijelom životnom vijeku njihova se rasvjetna efikasnost smanjuje samo 10

SANDRO VRBANUS, DIREKTOR LEPTONA: “OVISNO O STAROSTI POSTOJEĆE RASVJETE, NOVI SUSTAV GRADOVIMA SE ISPLATI VEĆ ZA TRI DO ŠEST GODINA” posto. Mogu se montirati na postojeće stupove. Svjetiljke su smještene u aluminijskom kućištu u skladu s pravilima Europske unije.

Ionizirani reflektor sa srebrnim nanosom

Rasvjeta blistave budućnosti LED je kratica od Light Emiting Diodes, što je naziv za poluvodički element koji istosmjernu električnu energiju pretvara u svjetlost, za razliku od klasičnih žarulja koje moraju proizvesti toplinu koja ujedno daje i svjetlo.

52 | travanj 2012. | zelenimagazin

Prve eksperimentalne LED svjetiljke stvorene su šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog stoljeća u Silicijskoj dolini. U početku su svijetlile crvenom bojom i bile su upotrebljavane kao zamjena za signalne žaruljice na elektroničkim uređajima. Kasnije se koriste za izradu reklamnih

panoa, svijetlećih reklama i displeja. Desetljeće kasnije pojavilo se i LED svjetlo u zelenoj, potom i u plavoj boji. I tu negdje počinje razvojni skok zbog kojeg stručnjaci LED rasvjeti predviđaju (i doslovno) blistavu budućnost. LED rasvjeta troši mnogo manje energije i manje zagađuje oko-

omogućuje rasvjetu bez blještanja, čime se smanjuje svjetlosno onečišćenje. Ta tehnologija čuva efekt „tamnog neba“, a svjetlost je usmjerena prema dolje bez rasipanja u vis ili na susjedne zgrade. Razina svjetlosti može se prema potrebi i dodatno elektronski regulirati. Stoga u Leptonu mnogo očekuju od primjene novog Zakona o svjetlosnom zagađenju. Zakon je stupio na snagu početkom ove godine, a u članku 9. propisuje da se u sustavu javne rasvjete moraju primjenjivati rasvjetna tijela koja daju isti svjetlosni učinak uz manju potrošnju energije.

UŠTEDE ENERGIJE I DO 65 POSTO Svjetlo koje daju Leptonove LED svjetiljke je toplo, oko 4200 kelvina. Za usporedbu, kućne žarulje imaju oko 3000 kelvina, dok

liš. Svjetiljke suu trajnije od klasičnih žažee živu i ne emitiraju rulja. Ne sadrže ultraljubičastoo zračenje. Zato im mjerice, za rasu idealne, primjerice, svjetu muzejaa i drugih ojjima UVV mjesta na kojima

se svjetlost elektronske bljeskalice nalazi na ljestvici oko 5000 kelvina.

Letonove svjetiljke, osim u javnoj rasvjeti, mogu se primijeniti i na mnogim drugim mjestima. Primjerice, za rasvjetu benzinskih crpki, tvorničkih hala i slično. Za rasvjetu crpke u kojoj je korišteno šest klasičnih svjetiljki od 270 vata, Leptonov sustav sa četiri svjetiljke od 135 vata uštedjet će 65 posto energije pri istoj razini osvjetljenja.

Sandro Vrbanus sin je Željka Vrbanusa, poznatog sisačkog obrtnika metalske struke. Željko Vrbanus stekao je europski ugled izrađujući repliku Volkswagenove bube u kovanom željezu te turističkog vlaka, također iskovanog iz željeza i bogato ukrašenog.

Vlak je vozio po Hrvatskoj i Europi na promocijama hrvatske turističke ponude i

zrake zr mogu izazivati neželjene učinke.

Sv Svjetlost koju emiti tiraju djeluje ugodnnoo i smirujuće zato što see nap napajaju istosmjernom

projekata Hrvatske gospodarske komore.

Vrbanus se prije nekoliko godina slučajno upoznao s vlasnikom tvtke Grahautomotive i ponudio mu da dio proizvodnje pokrene u Hrvatskoj. Grah-automotive ima dugogodišnje iskustvo u proizvodnji automobilskih svjetala u LED tehnologiji. Proizvode za BMW, Mercedes, Audi, Porsche, Ferrari, Nissan i druge renomirane automobilske kompanije. U međuvremenu su razvili i proizvodnju svjetiljki za javnu rasvjetu. Kupce su našli po cijelom svijetu, od Europe preko SAD-a i Rusije do Dominikanske Republike.

Lepton i Grah-automotive moraju sad uvjeriti i predstavnike hrvatske lokalne uprave da se i njima isplati montirati takvu LED rasvjetu.

strujom pa se izbjegava treperenje zbog frekvencije izmjenične struje.

Nedostatak im je dugo bila visoka cijena. No razvojem tehnologije i primjenom u automobilskoj industriji, LED svjetiljke postaju jeftinije i snažnije pa im se širi i područje primjene.

zelenimagazin | travanj 2012. | 53

ŠTEDIMO ENERGIJU

RACIONALIZACIJE U TEKSTILNOJ INDUSTRIJI DUSTRIJI

Energetski učinkoviti postaju konkurentni Za Zlatnu iglu-Sisciju analize su pokazale kazale kako se ulaganja u suvremena tehnološka rješenja isplate u roku od pet do 32 mjeseca PIŠE Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

U

niskoakumulativnoj, radno intenzivnoj proizvodnji tekstila stanje je alarmantno, ali i dodatno opterećeno problemima zagađenja okoliša, nedostatka energije i sve većeg poskupljenja energenata. Cijena gotovog odjevnog predmeta opterećena je velikim davanjima, u koja je, uz troškove ljudskog rada i materijala, uključen i utrošak energije. Stoga

odjevnoj industriji, objašnjava Knezić, zahtijevaju i po nekoliko energenata za gotovo svako radno mjesto. To iziskuje izvedbu specijalnih instalacija elektromotornih pogona, tehnološke pare, povrata kondenzata, vakumiranog zraka te zraka pod pritiskom, tehnološke vode, razvoda grijanja i klimatiziranja proizvodnih prostora, kao i instalacije sustava nadzora, kontrole, komunikacija te instalacije rasvjete. Pritom se potrošnja struje može smanjiti primjenom suvremenih tehničkih dostignuća. Za to postoje dvije mogućnosti - prva je uvođenje novih

SMANJIVANJE POTROŠNJE ENERGIJE U PROIZVODNOM PROCESU POZITIVNO UTJEČE NA RADNE UVJETE, ZAŠTITU OKOLIŠA I CIJENU GOTOVOG PROIZVODA se u novije vrijeme iniciraju razna rješenja kojima je moguće postići pozitivne učinke za opstanak tekstilne industrije.

“Kvalitetnije korištenje energije u odjevnoj industriji moguće je postići primjenom strukovno-tehnoloških znanja u proizvodnim procesima i optimalnim utroškom energenata, uz istodobno smanjenje onečišćenja okoliša”, ističe Željko Knezić, vanjski suradnik i predavač na zagrebačkom Tekstilno-tehnološkom fakultetu. Važno je da menadžment prepozna bit problema i odluči poduzeti konkretne korake, a za to treba izraditi i temeljitu analizu racionalizacije utroška energije. Tehnološki procesi u 54 | travanj 2012. | zelenimagazin

suvremenih strojeva, a druga modificiranje postojećih ugradnjom komponenti koje će omogućiti štedljiviju proizvodnju.

INVESTICIJE SU RENTABILNE “Prošlo je vrijeme razmišljanja o važnosti očuvanja energije. Potrebno je što prije djelovati jer su zalihe energenata sve manje, onečišćenja okoliša sve veća, a jeftinijom proizvodnjom postiže se veća konkurentnost na tržištu”, ističe Knezić, koji je sa svojim kolegama izradio studiju racionalizacije utroška električne energije na primjeru sisačke tvornice Zlatna igla-Siscia. Slične projekte izradio je i za Tvornicu čarapa

Jadran Zagreb i Kotku Krapina, gdje su već primijenjena neka novija tehnička dostignuća i organizacijska rješenja. U tvornici Zlatna igla-Siscia koriste se strojevi i uređaji koji se mogu modificirati uz određena ulaganja, što je izvedivo u relativno kratkom roku, s odmah vidljivim pozitivnim učincima, primjerice u smanjenju potrošnje električne energije, nadomjesnih dijelova i smanjenju opasnog otpada poput fluorescentnih cijevi. Prikupljanjem svih podataka uočeno je da se tvornica opskrbljuje električnom energijom preko vlastite trafostanice sa dva transformatora, gdje se obavlja i mjerenje potrošene energije i vršne snage.

Kako bi se ukazalo na rentabilnost investicije, u Zlatnoj igli-Sisciji obrađeni su rasvjeta i trošila koja imaju elektromotorni pogon snage veće od pet kW. Za pokretenje elektromotora predložena su najkvalitetnija provjerena tehnička dostignuća. Dobiveni rezultati pokazuju da proizvodni pogon te tvrtke radom u jednoj smjeni, a provodeći utvrđene elemente racionalizacije, mjesečno smanjuje utrošak električne energije oko 30 posto, angažirane električne energije oko 25 posto, a ujedno se smanjuju onečišćenje okoliša i troškovi održavanja. S druge strane, povećana je kvaliteta radnih uvjeta i proizvoda dok se povrat uloženih financijskih sredstava može očekivati u razdoblju od pet do 32 mjeseca.

“Investicija u racionalizaciju potrošnje električne energije dugoročno se isplati, a u kratkom roku vidljive su velike uštede energije po jedinici proizvoda, čime se osigurava i tržišno prihvatljiva cijena konačnih proizvoda”, zaključuje Knezić.

ENERGETSKA OPORABA U CEMENTNOJ INDUSTRIJI

Neutralnim otpadom po fosilnim gorivima Otvaranjem javnog razgovora sa sugrađanima CEMEX Hrvatska želi osigurati što bolju pripremu uvođenja zamjenskih goriva u tvornicama Sv. Juraj i Sv. Kajo PIŠE Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

U

Europskoj uniji gorivo iz otpada koristi se već tridesetak godina. Dosadašnja iskustva pokazuju da se u procesu proizvodnje cementa mogu koristiti velike količine goriva iz otpada na siguran način, uz značajne koristi.

Primjeri iz europske industrije cementa pokazuju da je postotak zamjene fosilnih goriva različitim vrstama zamjenskih, što uključuje i gorivo iz otpada, ponegdje veći od 70 posto. Primjerice, CEMEX u tvornicama u Njemačkoj, Poljskoj, Španjolskoj i Velikoj Britaniji u prosjeku koristi između 30 i 80 posto zamjenskih goriva. Vrste goriva koje se koriste u pojedinim tvornicama

za proizvodnju cementa ovise o dostupnosti zamjenskih goriva na tržištu.

PRIMJERI IZ EUROPSKE INDUSTRIJE CEMENTA POKAZUJU DA POSTOTAK ZAMJENE FOSILNIH GORIVA RAZLIČITIM VRSTAMA ZAMJENSKIH, ŠTO UKLJUČUJE I GORIVO IZ OTPADA, PONEGDJE PRELAZI 70 POSTO Usporedbe radi, u hrvatskoj cementnoj industriji udio korištenja zamjenskih goriva iznosi samo pet posto i uglavnom se koriste otpadna ulja, komina masline, koštano

brašno, stare automobilske gume i gorivo pripremljeno iz industrijskog otpada.

Važno je naglasiti kako, primjerice, komina masline, ako se ne iskoristi za kompostiranje i ako je neodgovorno odbačena u okoliš, može zagaditi vodotoke i tlo, stoga ju je bolje iskoristiti kao gorivo u ovoj industriji.

U CEMEX-u ističu da je korištenje goriva iz otpada u strogo kontroliranom i nadziranom tehnološkom procesu proizvodnje cementa u potpunosti sigurno po zdravlje i okoliš. Ekološke udruge ipak su sumnjičave i osporavaju takve tvrdnje iznoseći svoje argumente.

Gorivo iz otpada, kao zamjensko gorivo u cementarama, suspaljuje se na glavnom gorioniku rotacijske peći, gdje se razvijaju temperature plinova od 2000 Celzijevih stupnjeva, što rezultira temperaturom zelenimagazin | travanj 2012. | 55

ŠTEDIMO ENERGIJU materijala od 1450 stupnjeva. Upravo zbog iznimno visokih temperatura i dovoljno dugog vremena zadržavanja produkata izgaranja u peći (najmanje šest sekundi), dolazi do razgradnje štetnih organskih spojeva. Istovremeno, pepeo koji ostaje nakon izgaranja goriva ugrađuje se u finalni proizvod, odnosno cement. A zahvaljujući mjernim sustavima na glavnim ispustima, u tvornicama cementa kontinuirano se prate i emisije štetnih plinova na dimnjaku.

MILIJUNI ZA MODERNIZACIJU Zbog obveze smanjenja emisija CO2 i uključivanja Hrvatske u europski sustav trgovanja emisijama tog plina bez boje i mirisa od 1. siječnja 2013. godine, CEMEX

CEMEX HRVATSKA JE U PROTEKLIH 15-ak GODINA INVESTIRAO VIŠE OD 900 MILIJUNA KUNA U MODERNIZACIJU POSTROJENJA, OPREMU I ZAŠTITU OKOLIŠA mora u svoju proizvodnju uvesti zamjenska goriva umjesto fosilnih. Stoga je taj proizvođač cementa nedavno organizirao javno predstavljanje projekta uvođenja goriva iz otpada u tvornicama Sv. Juraj i Sv. Kajo kao uvod u pokretanje formalne procedure procjene utjecaja na okoliš. Otvaranjem javnog razgovora sa sugrađanima ovaj proizvođač cementa želio je osigurati što bolju

OTPAD SADRŽI VRIJEDNE SASTOJKE KOJI SE MOGU PONOVNO ISKORISTITI

KORAK

1

(u domaćinstvu i ostalim javnim mjestima) PRIMARNA SELEKCIJA

KORAK 2

(u centru za gospodarenje otpadom) MEHANIČKO -BIOLOŠKA OBRADA OTPADA Proizvodnja goriva iz otpada sastoji se od: odvajanja otpada za recikliranje • sortiranja i usitnjavanja • odvajanja i probiranja • mljevenja • sušenja i paletiziranja •

Izdvajanje materijala koji se mogu reciklirati ili ponovno upotrijebiti

Odvoženje nesortiranog komunalnog otpada u centre za gospodarenje t d otpadom

GORIVO IZ OTPADA PROIZVOD JE CENTRA ZA GOSPODARENJE OTPADOM KARAKTERISTIKE: SASTAV: • SUH, STABILAN OSTATAK • PAPIR I KARTON • BEZ NEUGODNOG • PLASTIKA MIRISA • DRVO • VISOKA GORIVOST • TEKSTIL • NEOPASAN • BIOMASA

Za cementne peći i toplane

Koristi goriva iz otpada:

Gorivo iz otpada proizvodi se u centrima za gospodarenje otpadom iz neopasnog nerazvrstanog komunalnog otpada. Kako bi ga se klasificiralo kao gorivo iz otpada, ono mora biti obrađeno, homogeno i sastavom odgovarati određenim kriterijima kao što su vlažnost, kalorijska vrijednost, sadržaj pepela, teških metala i drugo.

Gorivo iz otpada sastoji se od papira, kartona, drva, tekstila i sitne plastike, suho je i bez neugodnih mirisa. Proizvodi se u strogo kontroliranim uvjetima. Zbog visoke gorive vrijednosti koristi se širom Europske unije u različitim postrojenjima, od cementnih peći, preko toplana, do termoelektrana.

•

pripremu izrade Studije utjecaja na okoliš te je stoga omogućio građanima, udrugama i predstavnicima lokalne vlasti da upute svoje prijedloge vezane uz sadržaj studije kako bi ona u konačnici bila što sveobuhvatnija.

Trpimir Renić, predsjednik Uprave CEMEX-a Hrvatska, prilikom otvaranja dijaloga sa zainteresiranom javnosti u Kaštelima i Solinu, istaknuo je kako se proizvodnja cementa na splitskome području odvija već više od 150 godina. “Cijelo to vrijeme industrija cementa bila je jedan od pokretača industrijalizacije i modernizacije društva.

Danas CEMEX Hrvatska zapošljava više od 600 ljudi i ima više od 400 lokalnih dobavljača. Godišnje pak ostvaruje 750 milijuna kuna prihoda i nalazi se među 25 najvećih izvoznika u Hrvatskoj, stoga je ta tvrtka važan gospodarski subjekt u županiji, ali i šire. Važno je reći kako je CEMEX Hrvatska tijekom

• • • • •

smanjuju se emisije stakleničkih plinova, odnosno CO2 proizvodi se energija iz otpada smanjuje se udio korištenja fosilnih goriva, neobnovljivih prirodnih resursa smanjuje se količina otpada koji se mora odlagati na odlagalištima smanjuje se trošak energije otvaraju se nove mogućnosti za razvoj lokalnog gospodarstva

proteklih 15-ak godina investirao više od 900 milijuna kuna u modernizaciju postrojenja, opremu i zaštitu okoliša. Svjedoci smo da se zadnjih 10 godina stanje na području Kaštela, Solina i Klisa značajno poboljšalo u pogledu zaštite okoliša”, napominje Renić.

VAŽNE KOMPONENTE Kako globalno, tako i lokalno, CEMEX uzima pojam održivog razvoja kao jednu od temeljnih poslovnih politika. Prvi čovjek te kompanije objašnjava da održivi razvoj ima tri važne komponente. “Prva komponenta je ekonomska održivost. Moramo biti svjesni da poduzeća koja ne stvaraju dodanu vrijednost, koja nisu ekonomski održiva, ne mogu biti dobra ni na području zaštite okoliša. Druga komponenta je ekološka održivost, što znači da industrijska postrojenja moraju smanjivati utjecaj

na okoliš i zdravlje. Treća komponenta je ona društvena, kako bismo imali održivi i dugoročni odnos s lokalnom zajednicom”, kazao je Renić dodavši kako je upravo zbog tog razloga s lokalnom zajednicom u Kaštelima i Solinu raspravljao o uvođenju goriva iz otpada kao zamjenskoga u tvornici cementa. Podsjetio je kako ova industrija od 1. siječnja iduće godine mora smanjiti emisije ugljičnog dioksida. Jedini i pritom najznačajniji način koji Europska unija u tom smislu priznaje i prihvaća jest zamjena fosilnih goriva onima koja su neutralna u pogledu emisija stakleničkih plinova. A to je upravo gorivo dobiveno iz otpada.

MATERIJALNA I ENERGETSKA OPORABA Hari Vladović-Relja, direktor tvrtke Interkonzalting, koja je angažirana na izradi studije utjecaja zahvata na okoliš, ističe kako je prema hijerarhiji gospodarenja otpadom potrebno spriječiti njegovo nastajanje. Zatim, otpad treba pripremiti za ponovnu uporabu, reciklirati sve što se može, materijalno i energetski ga oporabiti pa tek onda odlagati.

“Međutim, hrvatska stvarnost je drukčija.

Hrvatska praktički sav otpad ili 90 posto otpada ima na odlagalištima, ilegalnim ili legalnim. Time se ugrožava ljudsko zdravlje, pojavljuje se opasnost od požara, značajan je utjecaj na podzemne vode, a razmnožavaju se glodavci koji mogu biti prijenosnici raznih bolesti”, ističe on zaključivši kako se otprilike 40 do 50 posto otpada na žalost ne može oporabiti te se mora zbrinuti na drugi način.

KORIŠTENJE GORIVA IZ OTPADA U CEMENTNOJ INDUSTRIJI SIGURNO JE I KORISNO

KORAK 3 ISKORIŠTAVANJE GORIVA IZ O OTPADA

1

Centar za gospodarenje otpadom

2

Specijali Specijalizirani kamion s hidraulič hidraulički upravlja upravljanim pomični pomičnim podom preuzim preuzima gorivo iz otpada

3

U cementari se kamion preko pužnog transportera spaja na postrojenje – prijemnu stanicu

4

Gorivo iz otpada zatvorenim sustavom transportera putuje u silos

5

Kapacitet skladištenja goriva iz otpada u silosu je 8 do 10 sati

6

Iz silosa gorivo iz otpada putuje zatvorenim trakom do glavnog gorionika

7

Visoke temperature i dovoljno dugo vrijeme zadržavanja u procesu rotacijske peći razgrađuju sve spojeve

zelenimagazin | travanj 2012. | 57

SAVJET VIŠE

ŠTEDIMO ENERGIJU

piše: Andrija Vranić > > > > > > > > konzultant za fondove EU-a andrija@mi2.hr

KAKO ISKORISTITI SREDSTVA SPOMENIČKE RENTE

Natječaj za uređenje zagrebačkih pročelja Gradska uprava će iznosom od 10 milijuna kuna financirati obnovu pročelja stambenih zgrada u zagrebačkom središtu Spomenička renta, jedan od brojnih parafiskalnih nameta u Hrvatskoj, u Gradu Zagrebu koristi se za svoju izvornu namjenu - obnovu kulturne baštine.

Natječajem objavljenim potkraj ožujka pod nazivom Javni poziv za korištenje sredstava spomeničke rente u 2012. zagrebačka će gradska uprava ukupnim iznosom od 10 milijuna kuna financirati obnovu pročelja stambenih zgrada na području užega gradskog središta.

Sredstva spomeničke rente namijenjena su ponajprije zaštiti nepokretnih kulturnih dobara, to jest graditeljske baštine, no zakon je u svojoj prvoj verziji tu odrednicu proširivao i na tzv. kulturno-povijesne cjeline. Iako je novim izmjenama zakona ta odrednica uklonjena, Grad Zagreb je odlučio natječaj oblikovati tako da je osnovni kriterij za odabir ipak položaj objekta unutar kulturno-povijesne cjeline koja odgovara užem centru grada, te još užoj, ali i manje zakonski utemeljenoj zoni prioriteta.

Ista je definirana u prvom redu kao područje Gornjeg Grada, a potom proširena na Kaptol i nekoliko ulica koje predstav58 | travanj 2012. | zelenimagazin

ljaju jezgru Donjeg Grada (Gundulićeva, Preradovićeva, Gajeva, Petrinjska, Palmotićeva, Tomićeva, Frankopanska) te tzv. uglovnice (zgrade na raskrižjima ulica) u kvadratu koji čine Britanski trg, Ilica, Hebrangova i Palmotićeva ulica. Na navedenim lokacijama konzervatorsko-istraživački radovi, sanacija zidova, restauracija povijesnih detalja te obnova žbuke mogu biti financirani u potpunosti, a radovi na ogradama, prozorima, limariji i krovovima u iznosu od 80 posto ukupnog ulaganja.

ODOBRAVAJU SE I DODATNA SREDSTVA Nadalje, predviđena su i sredstva za sufinanciraje radova (25 – 50 posto ukupnih ulaganja) na širem području centra, omeđenom s istoka i zapada Bauerovom i Kačićevom ulicom, a sa sjevera i juga Ilicom i Mihanovićevom. Toj kategoriji pripadaju i stambene zgrade koje imaju status kulturnog dobra, bez obzira na lokaciju.

Natječajem se također odobravaju i dodatna sredstva za radove koje su obavezni financirati sami korisnici - stanovnici

građevina obuhvaćenih intervencijama, u iznosu koji ovisi o prihodima kućanstva. Na taj način pokušava se osigurati da i vlasnici nekretnina slabijeg imovinskog statusa pronađu interes u uređenju svojih pročelja. Za kućanstva čija su primanja po osobi niža od 900 kuna mjesečno, ulaganje se u potpunosti pokriva sredstvima iz spomeničke rente.

Natječaj je, na žalost, raspisan na prilično konfuzan način, tipičan za natječaje naših institucija koje još nisu u potpunosti svladale pravila dobrog upravljanja javnim novcem, pa sadrži i jednu nelogičnost: sufinanciranje u iznosu od 30 posto osigurava se za sva pročelja zgrada unutar kulturnopovijesne cjeline, a u iznosu od 25 posto samo za ulična pročelja - očita pogreška u natječaju, koja čini kategoriju 25-postotnog sufinanciranja nepotrebnom.

Usprkos tom propustu i opsežnoj dokumentaciji koju je potrebno priložiti prijavi, ovakav natječaj može biti vrlo dobar put za uređenje središta Zagreba, pa vlasnike nekretnina na tom području pozivamo da svakako pogledaju uvjete na službenim internetskim stranicama Grada Zagreba.

Privredni vjesnik d.o.o. | Kačićeva 9/II, 10 000 Zagreb, Hrvatska | T +385 1 56 00 000 | F +385 1 48 46 232 | E redakcija@privredni.hr | www.privredni.hr