Zin - Zeleni magazin 007

ODRŽIVI RAZVOJ • EKOLOGIJA • ODGOVORNO POSLOVANJE • ZELENE TEHNOLOGIJE

in

zeleni magazin broj 7· lipanj 2012.· godina II.

Uz restrikcije u ribolovu

MARIKULTURA osvaja europska tržišta Pripreme za ulazak u ekomrežu NATURA 2000

Zaštita BIORAZNOLIKOSTI ne ugrožava INVESTICIJE INTERVJU

ovl. arh. Mladenka Dabac:

+Green hoteli i toplice razvijaju cjelogodišnji turizam

UOČI NOVOG ZAKONA O OTPADU

Čistoća i gospodarenje otpadom u Osijeku, Splitu, Zagrebu...

AKTUALNO

GOSPODARSTVO

PODUZETNIŠTVO

Projekt eMobilnost za energetsku autocestu

Ekološka industrija premašuje očekivanja

Ekopoljoprivreda za samozapošljavanje

Tjedni gospodarski TV magazin

TV ŠIBENIK

sptv utorak 21:45 ponedjeljak 17:30 (REPRIZA)

Z1 četvrtak

20:25

VKTV srijeda četvrtak

VOX zadar srijeda 20:45 četvrtak 16:45 (REPRIZA)

SBTV petak

21:15

TV JADRAN četvrtak 22:30

Tv šibenik srijeda 21:00 nedjelja 22:30 (REPRIZA)

TV ISTRA utorak

22:30

SRCE TV srijeda

22:15

VTV utorak srijeda

22:45 13:30 (REPRIZA)

22:00 19:15 (REPRIZA)

Gospodarski razgovori tjedno na vašoj televiziji sptv četvrtak utorak

TV ŠIBENIK

22:10 14:30 (REPRIZA)

VOX zadar subota 22:10 ponedjeljak 13:15 (REPRIZA)

Z1 četvrtak subota

19:55 7:30 (REPRIZA)

Tv šibenik petak 21:40 subota 16:50 (REPRIZA)

TV Nova četvrtak petak

22:10 15:00 (REPRIZA)

privredni vjesnik

TV JADRAN subota 18:50

Aktualno. Točno.

Cjelovito.

SADRŽAJ

LIPANJ 2012.

32 11 15

08 ZELENO JE IN

04

Ekosajmovi • vijesti iz znanosti • zelene akcije • ekoinovacije

EKOPOLITIKA I GOSPODARSTVO

08 11 13

15

INTERVJU

16

NATURA 2000: Zaštita bioraznolikosti ne ugrožava investicije Marikultura ima europsku budućnost Dobra pozicija uzgajališta štiti okoliš

Afrika - kontinent zakopanog vodenog blaga

Ovlaštena arhitektica MLADENKA DABAC: +Green hoteli i +green toplice za cjelogodišnji turizam

OTPAD NIJE SMEĆE

22 24

Dossier: Zelene tehnologije metu gradove Osijek: Otvoren prvi Zeleni otok

IMPRESUM

in

zeleni magazin

E-mail: zmagazin@privredni.hr Fotografija na naslovnici: Ivica Brlić

4 | lipanj 2012. | zeleni magazin

GLAVNI UREDNIK: Darko Buković IZVRŠNA UREDNICA: Daja Globan Kovačević POMOĆNIK IZVRŠNE UREDNICE: Boris Odorčić NOVINARI: Ratko Bošković, dr. Uroš Dujšin, Ray Fletcher, Jasminka Filipas, Goran Gazdek, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Lada Stipić-Niseteo, Goran Šikić, Andrea Šalinović, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić, Drago Živković TAJNICA REDAKCIJE: Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 4846 233, 5600 000, Faks: +385 1 4846 232 E-mail: redakcija@privredni.hr

LEKTURA: Sandra Baksa, Nina Lolić FOTOGRAFIJA: Shutterstock, Christian - David Gadler PV GRAFIKA: Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović, Siniša Paulić MARKETING, PRETPLATA I PROMOCIJA: VODITELJICA: Dea Olup Tel: +385 1 5600 028, 4923 198 Faks: +385 1 4923 168 E-mail: marketing@privredni.hr AŽURIRANJE ADRESARA, PRETPLATA I DISTRIBUCIJA: Tel: +385 1 5600 027 E-mail: pretplata@privredni.hr

NAKLADNIK: Privredni vjesnik d.o.o.

Kačićeva 9, 10000 Zagreb, P.P. 631 DIREKTOR: Nikola Baučić POMOĆNIK DIREKTORA: Milan Vukelić TAJNICA GLAVNOG UREDNIKA I DIREKTORA: Ankica Čorak Tel: +385 1 5600 001 Faks: +385 1 4846 656 E-mail: uprava@privredni.hr

TISAK: SLOBODNA DALMACIJA d.o.o.

22 48 52 16 26 28 31

Split: Uslugu hvale i građani i turisti

46

Zagreb: Reciklaža u svakom kvartu Piškornica: Uskoro prvi RCGO iz EU fondova

ZAŠTITA OKOLIŠA

48

ZELENE TEHNOLOGIJE

32 35 36 38 40

Petorica izvrsnih na svjetskom sajmu IFAT ENTSORGA Crna Gora: jedna dozvola za sve ekoprojekte Električnim automobilom od Vukovara do Dubrovnika Bitka za metale “rijetkih zemalja”

Hutovo blato: nebriga ugrozila zaštićena staništa u parku prirode

ENERGETSKI POTENCIJALI

50 52 54

Dalmacija najjača u vjetru i suncu Ličkim peletima protiv fosilnih goriva Nove solarne uzdanice

EUmagaZIN Elektronski otpad po europskom standardu

ZELENO PODUZETNIŠTVO

42

Agrometeorologija: Što znači sve raniji početak vegetacije

Ekopoljoprivreda za razvoj sela i samozapošljavanje mladih

55 56 58

Europa na +30: Pločnik hladi grad Energetska učinkovitost za najveće investicije Najatraktivniji natječaji za EU fondove

zeleni magazin | lipanj 2012. | 5

ZELENO JE IN

RIO+20

Zelenim gospodarenjem protiv siromaštva U Rio de Janeiru se od 20. do 22. lipnja održavala Konferencija o održivom razvoju UN-a Rio+20. Njezin je primarni cilj osigurati obnovu političke opredijeljenosti za održivi razvitak.

Uz procjenu dosadašnjeg napretka, upozoreno je na prepreke u provedbi zaključaka glavnih sastanaka o održivom razvoju.

Konferencija je bila usredotočena na dvije glavne teme: zeleno gospodarstvo u kontekstu održivog razvoja i iskorjenjivanja siromaštva te institucijski okvir za održivi razvoj.

Konferencija Rio+20 nosi ime po tome što je u istoimenome brazilskom gradu prije 20. godina održana Konferencija o okolišu i razvoju UN-a (UNCED - Conference on Environment and Development). Na toj konferenciji bili su doneseni važni dokumenti kao što je Agenda 21 te, među ostalim, Deklaracija o okolišu i razvoju.

OBLJETNICA KOMPANIJE GE

Dovoljno energije za New York Opskrbljivač vjetroelektrana i pratećih usluga, tvrtka GE, slavi 10. godišnjicu predvodništva u industriji energije vjetra. Otkada je ušla u industriju, akvizicijom tvrtke Enron Winda 2002. godine, tvrtka GE instalirala je 18.000 vjetroelektrana i povećala poslovanje sa 500 megavata na 28 gigavata instaliranog kapaciteta. Ove godine tvrtka GE očekuje da će se baze instaliranih vjetroelektrana povećati na više od 20.000 diljem svijeta.

Tvrtkin globalni operativni broj instaliranih vjetrolelektrana proizvodi dovoljno čiste energije svake godine za opskrbu grada kao što je New York.

Tijekom proteklog desetljeća, gotovo svaka druga vjetroelektrana instalirana u SAD-u bila je ona tvrtke GE. Također, tvrtka je uvela svoju tehnologiju vjetra na nova tržišta poput Australije, Brazila, Kanade, Kine, Poljske i Turske.

6 | lipanj 2012. | zelenimagazin

Dizajn za svijet Više od 230 svjetskih, regionalnih i domaćih stručnjaka za ambalažu iz 37 zemalja okupilo se u lipnju na Svjetskim danima ambalaže u Splitu. Uz niz drugih aktivnosti, priređen je okrugli stol Ambalažna industrija regije i održivost, na kojem su o propisima u gospodarenju ambalažom i ambalažnim otpadom i praksi u svojim zemljama govorili izaslanici ministarstava zaštite okoliša BiH, Crne Gore, Makedonije, Slovenije i Srbije.

Svjetski kongres Ambalaža i održivost predstavio je trendove u svim segmentima ambalažne industrije.

Predsjednik Svjetske organizacije za ambalažu Thomas Schneider dodijelio je nagrade CROPAK i REGPAK za najbolju ambalažu na hrvatskom i regionalnom tržištu za 2012.

godinu. Na izložbi najuspješnijih regionalnih i globalnih kompanija te njihovih proizvoda i usluga namijenjenih ambalažnoj industriji dodijeljene su nagrade WorldStar za najbolju ambalažu na svjetskoj razini. Među 46 dobitnika iz cijelog svijeta nagradu su osvojila i tri hrvatska predstavnika tvrtke Istragrafika d.d., Kanfanar, TDR d.d. Rovinj i Handdesign studio iz Zagreba.

Dane je organizirao Institut za ambalažu i tiskarstvo – IAT, tvrtke Tectus iz Zagreba, stručni časopis Ambalaža/REGprint, generalni je pokrovitelj bila Svjetska organizacija za ambalažu, dijamantni sponzor Kineska federacija za ambalažu, a zlatni Vetropack Straža tvornica stakla iz Huma na Sutli.

VIJESTI IZ ZNANOSTI

Tajni život vode Na konferenciji u Cavtatu iznesene pretpostavke o postojanju četvrte faze vode kao lako dostupne baterije koja se puni svjetlošću Znanstvenu tezu o postojanju tzv. četvrte faze vode, koja nije niti u plinovitom, niti u tekućem, niti u čvrstom, već u nekom četvrtom stanju i proteže se u milijunima molekularnih slojeva duž svake površine koja voli vodu (tj. hidrofilna je) iznio je u lipnju u Cavtatu profesor Gerald Pollack sa Sveučilišta Washington. Predavanje “Tajni život vode” čulo se na konferenciji From Solid State to BioPhysics - Od čvrstog stanja do biofizike, koja je po šesti put okupila u Cavtatu svjetsku znanstvenu elitu iz raznih grana znanosti.

Pollack je objasnio mogućnost da voda tvori neku vrst baterije koja se puni pomoću svjetlosti - što bi značilo da može primati

i pretvarati eletromagnetnu energiju iz okoline - slično kao što to čine biljke. Ako se pokaže točnim, taj bi koncept otvorio niz tehnoloških primjena, objasnio neke prirodne pojave (kako voda procesuira solarnu i drugu energiju) ili odgovorio na još otvorena biološka pitanja poput izmjene tvari i osmoza te porijekla života.

Konferenciju su organizirali hrvatski znanstvenici Davor Pavuna i Laszlo Forro (Lausanne), uz suorganizaciju Instituta Ruđer Bošković, Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Instituta za fiziku Sveučilišta u Splitu i Sveučilišta u Dubrovniku te uz podršku resornog Ministarstva.

INSTITUT ZA OCEANOGRAFIJU I RIBARSTVO

Sve za more na jednom mjestu

DRUŠTVENO ODGOVORNA COCACOLA

Lijepa naša Sava

Hrvatska se ravnopravno uključila u razvoj praćenja i izvješćivanja te kreiranja politike zaštite morskog okoliša na europskoj razini U povodu Svjetskog dana zašite okoliša, 5. lipnja, Agencija za zaštitu okoliša i Institut za oceanografiju i ribarstvo organizirali su konferenciju za novinare u prostorijama Instituta u Splitu. Tom su prigodom ravnatelj Agencije Neven Voća i ravnateljica Instituta Ivona Marasović predstavili detalje suradnje dvaju institucija, nakon imenovanja Instituta za oceanografiju i ribarstvo Referentnim centrom za more Agencije za zaštitu okoliša.

Time se Hrvatska ravnopravno uključila u razvoj praćenja i izvješćivanja te kreiranja politike zaštite morskog okoliša na europskoj razini.

Marasović je naglasila kako Institut neprekidno, više od 82 godine, prikuplja podatke o moru i morskom okolišu te se u instituciji nalazi najveći broj podataka o moru kao i najveći broj stručnjaka za more. Novost u radu Instituta je da se čitava procjena stanja mora i morskog okoliša radi na nov način, koji je u skladu s okvirnom direktivom o morskoj strategiji, a koja uvodi eko-sustavni pristup istraživanjima, tj. podatke i izvješća tumače dugogodišnji stručnjaci za more na slobodniji i detaljniji način kako bi bili što razumljiviji najširoj javnosti.

EFPRA PRVI PUT IZVAN EU-a

Energija iz nusproizvoda O zbrinjavanju životinjskih nusproizvoda i njihovom iskorištavanju u europskim zemljama, i to kao obnovljivih izvora energije te nutritivno vrijednih proteina, raspravljali su sudionici godišnjeg kongresa Udruženja tvrtki za preradu životinjskih nusproizvoda i prerađivača masti - European Fat Processors and Renderers Association (EFPRA) u Dubrovniku. EFPRA je jedna od najznačajnijih asocijacija Europske unije u sustavu sigurnosti hrane i zaštite okoliša, a u posljednje vrijeme i u sektoru obnovljivih izvora. Mnoge članice te udruge ujedno su i proizvođači zelene energije, pa je EFPRA jedan od vodećih autoriteta za sigurnost

zbrinjavanja mesnih nusproizvoda. EFPRA kongresi se svake godine održavaju u drugoj zemlji EU-a. Hrvatska je tako bila prva zemlja izvan EU-e u kojoj je održan kongres.

Domaćin i organizator bila je tvrtka Agroproteinka iz Sesvetskog Kraljevca. Ta tvrtka ima tradiciju dugu 50 godina i jedan je od najvećih prerađivača klaoničkih i ostalih nusproizvoda životinjskog podrijetla u Hrvatskoj. Agroproteinka na godinu zbrine oko 90.000 tona nusproizvoda, što je peterostruko više nego 1996. kada je bilo zbrinuto 19.000 tona. Tvrtka ima i dva objekta tzv. otvorenog tipa za preradu nusproizvoda životinjskog podrijetla. (S. P.)

Savskim sajmom, koji je na Bundeku u sklopu Floraarta ugostio više od 10 tisuća Zagrepčana i njihovih gostiju iz savskoga kraja, obilježena je peta godišnjica održavanja projekta Lijepa naša Sava. Radi se o društveno odgovornom projektu Coca-Cole u Hrvatskoj “Peto izdanje projekta Lijepa naša Sava okuplja više od 45 partnera na državnoj i mjesnoj razini, a ove je godine uz našu pomoć postalo i zaštićenim znakom”, izjavila je Boška Trbojević, direktorica Odjela za komunikacije i odnose s javnošću Coca-Cole HBC Hrvatska. Dodala je kako je projektom tvrtka učinila velik iskorak u rješavanju pitanja povezanih s očuvanjem vodnoga bogatstva, ali i u poticanju kontinentalnoga ekoturizma i neiskorištenih gospodarskih potencijala uz rijeku Savu na temeljima održivosti primjenom kreativnosti u promicanju lokalne kulture.

HR PSOR

Mirjana Matešić na čelu HR PSOR-a Upravno vijeće Hrvatskog poslovnog savjeta za održivi razvoj nedavno je donijelo odluku prema kojoj se Mirjana Matešić ponovno imenuje ravnateljicom HR PSOR-a. Tu je dužnost M. Matešić uspješno obavljala i protekle četiri godine radeći na kontinuiranom unaprjeđenju te nedobitne ustanove privatnog sektora. HR PSOR čini 40 članova - predstavnika hrvatskoga gospodarstva koji udružuju znanje, inovativnost i odgovornost u traganju za razvojnim putevima koji uravnotežuju poslovni uspjeh, društvenu dobrobit i zaštitu okoliša. zelenimagazin | lipanj 2012. | 7

EKOPOLITIKA I GOSPODARSTVO DIO HRVATSKOG TERITORIJA ULAZI U EKOLOŠKU MREŽU NATURA 2000

Zaštita BIORAZNOLIKOSTI podiže vrijednost PROSTORA Hrvatska je obvezna ući u EU s prijedlogom svojih zaštićenih područja - jedinice lokalne samouprave morat će ih ugraditi u prostorne planove, a svi novi planovi će proći ocjenu prihvatljivosti PIŠE Drago Živković zivkovic@privredni.hr

P

roces očuvanja biološke raznolikosti na razini Europske unije počeo je 1979. donošenjem Direktive o pticama, nastavljen je 1992. Direktivom o staništima, a tada je uveden i koncept ekološke mreže. Mreža je nazvana Natura 2000, dosad je obuhvatila više od 30.000 zaštićenih područja, a sudjelovanje u njoj obvezno je za sve članice EU-a. Tako će i Hrvatska do 1. srpnja 2013. godine morati predati Europskoj komisiji svoj prijedlog zaštićenih područja Nature 2000.

Postupak izrade prijedloga vodi Državni zavod za zaštitu prirode, uz pomoć 8 | lipanj 2012. | zelenimagazin

obrazovnih ustanova, nevladinih udruga i nezavisnih stručnjaka. Prijedlog koji će biti poslan u Bruxelles morat će proći evaluaciju po biogeografskim regijama, koju provodi

NAČELNO SU U PROSTORU DOPUŠTENI SVI ZAHVATI KOJI NE UGROŽAVAJU CILJNE VRSTE ZAŠTIĆENE NA NEKOM STANIŠTU tematski centar za biološku raznolikost pri Europskoj komisiji, pojašnjava Ivana Plavac, voditeljica Odsjeka za ekološku mrežu u Državnom zavodu za zaštitu prirode. Područja za ptice samostalno određuje

država članica, a područja za staništa potvrđuje Europska komisija.

ZAHVATI U PROSTORU Zaštićena područja u mreži Natura 2000 bitno se razlikuju od postojećih nacionalnih parkova i parkova prirode po tome što se u njima načelno može izvoditi bilo kakav zahvat u prostoru, osim onih koji imaju značajan negativni utjecaj na ciljne vrste i staništa tog područja. Svaki predloženi zahvat (npr. infrastrukturni, energetski ili industrijski objekt) morat će proći ocjenu prihvatljivosti, a taj postupak, ovisno o praktičnim rješenjima koja tek treba donijeti, može dovesti do kompliciranja ili produžavanja investicija. Samo u rijetkim slučajevima mogla bi i onemogućiti

neke projekte, poput vjetroelektrane u zaštićenom području za neke vrste ptica.

Zaštićena područja morat će se ugraditi i u prostorne planove jedinica lokalne samouprave, a svi novi planovi morat će proći ocjenu prihvatljivosti.

NA RAZINI EU-a ZAŠTIĆENA PODRUČJA OBUHVAĆAJU 18 POSTO TERITORIJA, REKORDER JE SLOVENIJA SA 30 POSTO; HRVATSKA BI MOGLA ZAŠTITITI I VIŠE! POPIS VRSTA I STANIŠTA Direktive na kojima se temelji Natura 2000 u svojim dodacima donosi i popise zaštićenih vrsta i staništa, kao i kriterije za izradu granica zaštićenih područja. Ključni kriteriji su rasprostranjenost i stanje vrste i staništa, što se određuje sukladno raspoloživim rezultatima istraživanja. U kopnenom dijelu Nature 2000 tih je istraživanja bilo znatno više nego u morskom dijelu, uglavnom zbog visokih troškova podmorskog istraživanja. Ipak, od 2006., podsjeća Ivana Plavac, iz državnog proračuna financiran je određeni broj istraživanja koja su obavljali instituti za more, Hrvatski prirodoslovni muzej, fakulteti i nevladine udruge. Na temelju tih podataka izdvajana su zaštićena područ-

ja na moru. Za svaku vrstu i stanište s popisa mora se izdvojiti određeni postotak, a nepisano pravilo koje se kroz praksu iskristaliziralo je da za svako stanište treba izdvojiti između 20 i 60 posto površine, odnosno za vrste između 20 i 60 posto populacije, i to mora biti ravnomjerno raspoređeno.

POZITIVNI UČINCI Na razini EU-a zaštićena područja obuhvaćaju 18 posto teritorija, a rekorder je Slovenija, koja je zaštitila više od 30 posto svog teritorija. Sudeći po dosadašnjem tijeku izrade prijedloga mreže, Ivana Plavac predviđa da bi u Hrvatskoj moglo biti zaštićeno više od 30, pa i do 35 posto teritorija. Od ukupno više od 1000 vrsta i 220 staništa nabrojanih u dvjema direktivama, u Hrvatskoj treba izdvojiti područja za gotovo 90 vrsta ptica, oko 130 ostalih vrsta i oko 75 stanišnih tipova. Uz povoljan učinak na očuvanje bioraznolikosti, Natura 2000 mogla bi imati dodatni pozitivni učinak na turizam, jer mnoge zemlje brendiraju svoja Natura 2000 područja kao posebnu ponudu za turiste.

SUSTAV NADZORA Mreža Natura 2000 ima i sustav nadzora, u kojem svakih šest godina države članice Europskoj komisiji šalju izvještaj o stanju očuvanosti. Kako upravo ove godine završava šestogodišnji period izvješći-

vanja, bit će zanimljivo usporediti rezultate, ali neki radovi, kaže Ivana Plavac, pokazuju da je Natura 2000 doista pridonijela očuvanju ptičjih vrsta. Dosad je bilo i nekoliko slučajeva novčanog kažnjavanja članica EU-a koje su dopustile uništenje nekog područja ili neki neprihvatljivi zahvat. Zaštićenim područjima upravlja sama država članica, ali kako još nije donesena relevantna Vladina uredba, ne zna se koja će ustanova i na kojoj razini uprave biti odgovorna za upravljanje. Trenutačno su za to odgovorne javne ustanove pri županijama.

MORSKA STANIŠTA Od 75 stanišnih tipova koje u Hrvatskoj treba zaštititi, osam je morskih, kazala nam je Petra Rodić, voditeljica Odsjeka za more

MNOGE ZEMLJE BRENDIRAJU SVOJA NATURA 2000 PODRUČJA KAO POSEBNU PONUDU ZA TURISTE pri Državnom zavodu za zaštitu prirode.

Broj do sada zabilježenih vrsta u Jadranu kreće se između sedam i osam tisuća, od čega je oko 5500 beskralješnjaka i 450 riba, 600 vrsta algi, a broj postojećih vrsta vjerojatno je mnogo, mnogo veći. U posljednjih pet godina u Hrvatskoj je opisano je više od 200 vrsta beskralješnjaka od kojih je 20 zelenimagazin | lipanj 2012. | 9

EKOPOLITIKA I GOSPODARSTVO

morskih beskralješnjaka. Prekomjerni izlov ribe, turizam, onečišćenje i invazivne strane vrste, poput morskih trava Caulerpe taxifolie i Caulerpe racemose, samo su neki od čimbenika koji prijete morskom okolišu u Hrvatskoj. Izvan mreže Natura 2000 već je zaštićeno oko 60.000 hektara teritorijalnog mora, što je oko dva posto ukupne površine. Riječ je o tri nacionalna parka

(Brijuni, Kornati, Mljet) i dva parka prirode (Telašćica i Lastovsko otočje), koji će biti i dio mreže Natura 2000.

ZAŠTITA POSIDONIJE Zbog stalnog pritiska ljudskih aktivnosti u svjetskim je morima uništeno oko 65 posto zajednica morskih cvjetnica, biljaka koje su se prilagodile životu u moru. U Jadranu

INVAZIVNE VRSTE

Alge ubojice uzmiču Kaulerpe su morske zelene alge rasprostranjene u tropskim i umjereno toplim morima.

Cijela je alga građena od samo jedne stanice, a može biti dugačka i nekoliko metara, što kaulerpe čini najvećim jednostaničnim organizmima na Zemlji. Do danas je opisano više od 70 vrsta, a dvije najpoznatije su Caulerpa taxifolia i Caulerpa racemosa.

C. taxifolia u Sredozemlju je prvi put uočena 1984. ispred Oceanografskog muzeja u Monacu, pa se vjeruje da je odande i puštena. U hrvatskom dijelu Jadrana pronađena je sredinom devedesetih kod Hvara, gdje se proširila na čak 70 hektara.

Potom je otkrivena i kod Malinske na Krku te u Barbatskom kanalu kod Raba. Raznim mjerama - čupanjem, pokrivanjem crnom folijom i isisavanjem – u hvarskom je akvatoriju do kraja 2005. suzbijena na 200 četvornih metara. Na području Malinske ubile su je niske temperature mora 2003. i 2004., a u Barbatskom kanalu rano je uočena, zatrpana vapnom, prekrivena folijama i počupana tijekom 2001. godine. C. racemosa prvi je put uočena 2000. na Paklenim otocima, a do kraja 2005. morske struje su je raširile na 43 mjesta, čak i do Vrsara na sjeveru. Najviše se raširila kod Mljeta, uzduž 14 km morske obale. No, u zadnje dvije godine i ona se počela povlačiti, iz razloga koji nisu posve jasni. Kako nam je kazao Vladimir Onofri s dubrovačkog Instituta za more i priobalje, C. racemosa je na području Nacionalnog parka Mljet reducirana na svega desetak posto ranije zauzete površine, i to uglavnom oko otočića Glavata. Nema je više ni u Malostonskom zaljevu, a tek nešto malo su je našli na ulazu u Pelješac. Za razliku od C. taxifolije, C. racemosu je gotovo nemoguće suzbiti, jer je teško uočljiva, a eksplozivno raste. Onofri nije želio nagađati o uzrocima povlačenje C. racemose, ali pretpostavlja se da i to ima veze s hlađenjem mora.

10 | lipanj 2012. | zelenimagazin

obitavaju četiri vrste cvjetnica, a najznačajnija i najrasprostranjenija je Posidonia oceanica (posidonija), endem Sredozemnog mora. Posidonija je strogo zaštićena vrsta koja raste vrlo sporo, pa ima primjeraka starih i do nekoliko stotina godina, što ih čini najdugovječnijim organizmima Sredozemlja. Svojim korijenjem posidonija stabilizira podlogu, a dugim listovima smanjuje snagu valova i sprječava eroziju obale. Livade posidonije su stanište za više od 20 posto poznatih sredozemnih morskih vrsta. U njima živi, mrijesti se i hrani više od 100 vrsta riba, od kojih većina ima gospodarski značaj. Livade posidonije se smatraju i plućima mora, jer jedan četvorni metar posidonije proizvede dnevno i do 14 litara kisika. Glavni razlozi ugroženosti posidonije su zagađenje, uništavanje livada sidrenjem, marikultura, nasipavanje obale i gradnja na obali.

DODATNA ISTRAŽIVANJA Provedba zaštite staništa i vrsta na moru u sektoru ribarstva mogla bi značiti zabranu korištenja nekih ribarskih alata ili njihovu prilagodbu. No, i postojeća zajednička ribarstvena politika EU-a sadrži mjere zaštite morskih staništa, pa Natura 2000 vjerojatno

U HRVATSKOJ JE OD 2007. OPISANO 199 NOVIH SVOJTI KOPNENIH BESKRALJEŠNJAKA, 205 SVOJTI SLATKOVODNIH I 20 SVOJTI MORSKIH BESKRALJEŠNJAKA neće donijeti neka značajna ograničenja ribarima. S obzirom na slabu istraženost morskih ekosustava, u budućnosti će Hrvatska morati uložiti znatna sredstva u istraživanja Jadrana, na temelju čega će se prijedlog morskog dijela Nature 2000 po potrebi dopuniti.

KAKO KORISTIMO JADRANSKE GOSPODARSKE RESURSE

Marikultura ima sigurnu budućnost Uzgajivačima ribe ulazak u EU donosi mnoge prednosti jer Europa podupire i štiti tu vrstu proizvodnje hrane PIŠE Jasminka Filipas filipas@privredni.hr

H

rvatska proizvodi oko 5200 tona bijele ribe. Uglavnom je riječ o uzgoju lubina i komarča, a zubatac i hama (riba vrlo slična lubinu, ali veća) još su u eksperimentalnoj fazi proizvodnje, doznajemo od dr. sc. Vlaste Franičević, načelnice Odjela za akvakulturu Uprave ribarstva u Ministarstvu poljoprivrede.

Podaci su to iz službene statistike za 2010. godinu, dok oni za prošlu godinu još nisu prikupljeni zbog uvođenja novog elektronskog sustava očevidnika. „Resursa svakako imamo, i napravljeni su veliki napori na svim razinama da se u okviru županijskih prostornih planova definiraju zone za marikulturu, što je osnovni preduvjet za razvoj te djelatnosti“, istaknula je dr. Franičević te objasnila kako je EU odbila ponuditi sredstva za sufinan-

ciranje razvoja marikulture u Hrvatskoj, pa u okviru IPARD programa i nema stavki za sufinanciranje marikulture, jer to je jedan od načina kojim EU štiti svoje uzgajivače.

Drugih ograničenja od strane EU-a nema, razvoj djelatnosti prepušten je nacionalnim fondovima. Također nema ograničenja u kapacitetu.

budućnost, pogotovo u kontekstu sve strožih i sve brojnijih restriktivnih mjera koje se odnose na ulov ribe.

STROGE MJERE ZA TUNU Prema podacima iz 2010. godine, u Hrvatskoj je na tržište bilo plasirano 2800 tona lubina i 2400 tona komarče iz

RESTRIKCIJE ULOVA TUNE DAJU PRVE REZULTATE U OPORAVKU STOKA I OČEKUJE SE POSTUPNO UBLAŽAVANJE OGRANIČAVAJUĆIH MJERA I POVEĆANJE PROIZVODNJE Kad Hrvatska postane redovnom članicom EU-a, na raspolaganju će joj biti sredstva kojima raspolažu i ostale zemlje članice. Razvoju marikulture EU pridaje veliku važnost i ta djelatnost ima osiguranu

uzgoja, što je nešto više nego 2009., kada je proizvodnja tih vrsta iznosila ukupno 5000 tona. Premda je izvoz ograničen zbog izvoznih kvota, 2010. je izvezeno 1104 tone lubina i 746 tona komarče. zelenimagazin | lipanj 2012. | 11

EKOPOLITIKA I GOSPODARSTVO

Kod Dubrovnika posebni uvjeti “Na području Dubrovačko-neretvanske županije još imamo vrlo kompliciranu situaciju. Marikultura (poglavito uzgoj školjkaša) tu se većinom odvija u okviru područja koja su pod određenim režimima zaštite prirode, pa se isprepliće niz nadležnosti, što često dovodi i do konfuzija i nepotrebnih problema za uzgajivače. Na toj je problematici Ministarstvo poljoprivrede izuzetno angažirano, i očekujemo da će se i tu uskoro pojednostaviti uvjeti za legalizaciju uzgajivača“, ističe načelnica Odjela za akvakulturu Uprave ribarstva u Ministarstvu poljoprivrede dr. sc. Jasna Franičević. Što se pak tiče domaće potrošnje, objasnila je dr. Franičević, bijele morske ribe pojede se tek oko 0,7 kilograma po glavi stanovnika.

UZGOJEM BIJELE RIBE BAVI SE 30 SUBJEKATA NA OKO 60 LOKACIJA U SVIM OBALNIM ŽUPANIJAMA, A NAJVIŠE IH JE U ZADARSKOJ Uzgojem bijele ribe bavi se 30 subjekata.

Uzgoj je raspoređen na oko 60 lokacija na području svih obalnih županija, a najviše ih je na području Zadarske županije.

U marikulturu se ubraja i uzgoj tuna.

Tim se uzgojem kod nas bave tri tvrtke, i to na osam lokacija, od kojih je jedna na području Splitsko-dalmatinske, a sve ostale na području Zadarske županije.

Uzgoj tune temelji se na ribi iz ulova,

12 | lipanj 2012. | zelenimagazin

koja se dohranjuje do tržišne veličine. Kao redovna članica međunarodne organizacije ICCAT-a, koja propisuje niz restrikcija u lovu na tune, Hrvatska se mora pridržavati mjera poput smanjenja ulovnih kvota, čime se posljedično smanjuje proizvodnja u uzgoju. To se osjetilo već 2010. kada je proizvedeno 3368 tona, a godinu ranije 4200 tona. Restrikcije ulova pokazuju prve rezultate u oporavku stoka (zalihe riba na području), pa se može očekivati postupno ublažavanje tih mjera, a time i povećanje proizvodnje. Sva proizvodnja tuna plasira se na tržište Japana, tako da ova proizvodnja ne sudjeluje u našoj nacionalnoj potrošnji.

PRILAGOĐENI PROSTORNI PLANOVI Među županijama postoje značajne razlike u odnosu na razvoj marikulture, ocijenila je dr. Franičević. Zadarska županija je prva prepoznala važnost te djelatnosti i stvorila preduvjete za njezin nesmetani razvoj uvodeći niz radnji i mjera

koje su iznad onih propisanih nacionalnom legislativom. Značajni pomaci napravljeni su i u Istarskoj, Splitsko-dalmatinskoj, Primorsko-goranskoj, Ličko-Senjskoj i Šibenskoj županiji, gdje su lokacije za marikulturu uvrštene u prostorne planove.

Kao najvažniji segment za razvoj marikulture ističe se, naime, kvalitetno i dugoročno pozicioniranje te djelatnosti u prostoru. Ona se obavlja u obalnom pojasu, koji je pod pritiskom raznih drugih djelatnosti, najviše turizma. Stoga je iznimno važno, zaključuje dr. Franičević, kvalitetno odraditi sve predradnje i uskladiti razne djelatnosti radi sprječavanja potencijalnih sukoba u budućnosti. To podrazumijeva usvajanje strategija gospodarskog razvoja, kako na razini županija tako i na nacionalnoj razini, jer jedino se na taj način mogu dosljedno provoditi zacrtani planovi. U tijeku su izrade tih temeljnih dokumenata na svim razinama, pa se očekuje da će i marikultura u njima dobiti zasluženo mjesto.

RIJEČ STRUKE I PRAKSE piše: Donat Petricioli > > > > > > > > > > > > > > > > > > dipl. ing. biologije, direktor tvrtke D.I.I.V. d.o.o.

UTJECAJ UZGOJA NA MORSKE EKOSUSTAVE

Dobra pozicija uzgajališta štiti okoliš Na dnu ispod uzgajališta razvije se nova životna zajednica, sposobna nositi se s novim uvjetima. Po prestanku uzgoja, najteže se obnavlja posidonija

S

vaka čovjekova aktivnost, pa tako i marikultura, utječe na okoliš. O tome koliki je njezin utjecaj, mogu govoriti iz iskustva: s morem i marikulturom moj je rad povezan otkad sam se u ljeto 1985. zaposlio u Laboratoriju za istraživanje i razvoj akvakulture Centra za istraživanje mora Instituta Ruđer Bošković; živi svijet na morskom dnu ispod uzgajališta riba tema je moje doktorske dizertacije koju upravo pišem; sa svojim timom proveo sam pod raznim uzgajalištima nekoliko stotina sati. Ronili smo i prije postavljanja, na “svježim” uzgajalištima, i na onima koja djeluju nekoliko godina; pod onima koja su na plitkom do onih pod kojima je i više od

šezdeset metara dubine.

Utjecaj na životne zajednice morskog dna svuda je bio prisutan. Očitovao se u vrlo brzom nestajanju prvobitno prisutne zajednice, no nakon nekoliko godina, stanje se pod uzgajalištima ustaljuje i tu se razvije posebna zajednica, sposobna nositi se s novom “situacijom”.

Naše je more, kao što znamo, pretežno plavo i bistro. Kopnenim rječnikom govoreći, to su boje pustinje, a to znači da u moru takve boje nema ni plutajućih čestica sedimenta, ni planktona, koji je osnova za prehrambene lance. U prijevodu: školjkaši koji se hrane filtrirajući plankton, mogu se uzgajati samo na mjestima gdje je naše obalno more bogatije takvom hranom.

To su dijelovi sjevernog Jadrana, uvale u koje utječe slatka voda, Novigradsko i Karinsko more, dijelovi Velebitskog kanala, Malostonski zaljev, Pirovački zaljev i još poneka mala, ograničena područja...

Budući da su naše zajednice izvorno “pustinjske”, one ne mogu izdržati iznenadno višestruko povećanje hranjiva koje pada na dno ispod uzgajališta. Međutim, nakon prestanka uzgoja, “privremena” zajednica postupno propada i dno se ponovno vraća u stanje slično sastavu prije početka uzgoja.

Ipak, treba istaknuti da se neće uspostaviti potpuno jednaka zajednica organizama, jer je s uzgajlišta popadalo, primjerice mnoštvo ljuštura dagnji koje su promijenile sastav dna. Također, neki su organizmi vrlo zelenimagazin | lipanj 2012. | 13

EKOPOLITIKA I GOSPODARSTVO

osjetljivi i sporo obnavljajući pa ili njihova obnova traje dugo ili se tu više neće ponovno naseliti. To se u prvom redu odnosi na našu morsku cvjetnicu posidoniju, koja je prilagođena samo na čisto i bistro more.

Kako njena naselja rastu nekoliko centimetara godišnje, lako je pretpostaviti koliko će trajati obnova.

RIBOLOVNI VRHUNAC Ljudi su odavno shvatili da im je more izvrstan izvor ukusne i zdrave hrane, o tome postoje vrlo lijepi dokazi. Primjerice, uz obalne špilje u Južnoafričkoj Republici, koje su bile naseljene praljudima, pronađene su velike naslage odbačenih ljuštura školjaka. Od tada se skupljanje, pa i lov morskih organizama, naročito riba, povećevao, razvijao i usavršavao. Ulov iz mora se gotovo eksponencijalno povećavao sve do osamdesetih godina prošlog stoljeća, kada se godišnji svjetski ulov stabilizirao na stotinjak milijuna tona. Uza sav napredak tehnologije i ribolovni napor, ulov se više ne može povećati jer su brojni stokovi sasvim opustošeni. Tako su stradali stokovi bakalara na New Foundlandu, peruanskog inćuna uz obale Perua, kirnji u Karipskom moru... U najnovije vrijeme bilježimo veliko smanjenje stoka plavoperajne tune i u Atlantiku i u Sredozemnom moru.

Uz ograničavanje i smanjenje ulova, izlaz iz ovakve situacije je uzgajanje riba i ostalih morskih organizama – marikultura. Iako u velikom razvoju, ona još ne dostiže više od trećine ulova iz mora.

Najveću proizvodnju organizama iz mora ima Kina, koja naročito uspješno uzgaja morske alge. U Sredozemnom moru uzgajaju se školjkaši – pretežno dagnje i kame14 | lipanj 2012. | zelenimagazin

nice, a od riba pretežno mesojedne vrste: lubini, komarče, tune, u najnovije vrijeme i hame i pastrve.

Marikultura u Jadranskom moru, kao i u ostalim državama na Sredozemlju, postoji još od doba Rimljana, možda i prije.

Poznato je da su Rimljani preuzeli navike obalnih naroda te organizirali ribolov, uzgajali kamenice, a vrlo vjerojatno i dagnje. Uz našu obalu uzgoj je bio u Malostonskom zaljevu, a uz obalu Istre i naše otoke sagradili su nekoliko vivarija – bazena u kojima se

NAŠI SU STRUČNJACI ZA UZGOJ RIBA BILI MEĐU PIONIRIMA U EUROPI, A SADA NAS U MARIKULTURI PRESTIŽU I TALIJANI I FRANCUZI I GRCI riba držala živa prije transporta do kopna.

Vrlo lijep i gotovo potpuno sačuvan nalazi se kod otočića Svršata u Nacionalnom parku Kornati.

PRVI POČELI PA USPORILI Može se reći da su hrvatski stručnjaci za uzgoj riba među pionirima u Europi.

Uspješni pokusi uzgoja lubina počeli su već 1976., a uskoro su se uspješno uzgajale i komarče. Osamdesetih se uspješno uzgajaju i pastrve i lososi, a otvaraju se i mrijestilišta i rastilišta. Međutim, razvoj je bio daleko sporiji nego u drugim državama uz Sredozemno more pa nas uspješno prestižu i Talijani i Francuzi i Grci. U domovinskom ratu marikultura gotovo potpuno izumire, ali 1995. pojavljuje se ponovno izum hrvat-

skih marikulturnih pionira, uzgoj plavoperajne tune. Naime, rođaci Kaljana koji žive u Australiji prenose u Jadran tehnologiju koju su izumili i uspješno primijenili u Tihom oceanu.

U prvih nekoliko godina uzgoja tuna, Hrvatska je među prvima, ali pad cijena, recesija u Japanu kao jedinom kupcu, te ulazak stranoga kapitala ponovno nas usporava tako da danas nismo među vodećim uzgajivačima ni ove vrste. Ipak, zadnjih godina stanje se polako poboljšava. Počinje uzgoj bijele ribe u velikim kavezima, pokušava se obnoviti uzgoj pastrve u moru, a preostali tunouzgajivači počinju višegodišnji uzgoj s malom tunom. Također, naša kamenica je izvrsno ocijenjena te se i njen uzgoj polako povećava; dagnje su uvijek relativno jeftine, pa se i njihov uzgoj povećava. Dakle, budućnost u tome postoji, ali je specifična zbog posebnih prirodnih karakteristika mora uz hrvatsku obalu.

UZGOJ JE TEŽAK POSAO Što se tiče uzgoja riba, potencijal je velik, ali ovisi o tržištu na koje uzgajivači računaju, prostornim planovima županija uz more, ostalim djelatnostima na moru te o radnoj snazi. Naime, u marikulturi mogu raditi samo ljudi u naponu snage, i to sve sezone; za razliku od turizma, to je ne samo vrlo težak nego i dugotrajan posao koji obuhvaća cijelu godinu.

Važno je uzgajališta vrlo pažljivo pozicionirati poštujući sva pravila struke, tehnologije i brige za okoliš. Također, aktivnosti u marikulturi treba uskladiti s drugim ljudskim aktivnostima na određenom području, i na taj će način budućnost ove privredne grane biti zajamčena.

POGLED IZVANA piše: Ray Fletcher [fletcher@privredni.hr] >

DOBRA VIJEST ZA 300 MILIJUNA ŽEDNIH

publicist i analitičar, stalni suradnik Privrednog vjesnika i Zelenog magazina

Afrika – kontinent zakopanog vodenog blaga Britanski znanstvenici su potvrdili: mnoge afričke zemlje imaju bogate podzemne zalihe vode

Z

nanstvenici smatraju da suhi afrički kontinent zapravo leži na golemim zalihama podzemne vode, a pretpostavlja se da bi ukupni volumen u podzemnim bazenima (vodonosnicima) mogao biti i stotinu puta veći od onog na površini.

Tim znanstvenika Londonskog sveučilišta i Britanskog geološkog zavoda u časopisu Environmental Research Letters objavio je detaljnu mapu Afrike s količinama vode skrivenima ispod zemlje i mogućim načinima njezina iskorištavanja. Više od 300 milijuna ljudi diljem Afrike nema pristup vodi za piće, a u idućim desetljećima, zbog povećanja populacije i sve veće potrebe za navodnjavanjem usjeva, potreba za vodom znatno će rasti i njezine bi podzemne zalihe mogle biti od velike važnosti za život na afričkom kontinentu. Ipak, iskorištavanje vodonosnika treba provoditi oprezno i velike bušotine vjerojatno nisu najbolji način za povećavanje vodoopskrbe.

Afričke rijeke i jezera sezonski poplavljuju i presušuju i stoga nisu pouzdan izvor vode za piće ili poljoprivredu. Danas se navodnjava tek pet posto obradivih površina.

Kapacitet vodonosnika (litara u sekundi)

vrlo visok >20 visok 5 - 20 srednji 1 - 5 nizak-srednji 0,5 - 1 nizak 0,1 - 0,5 vrlo nizak <0,1

Sada su prvi put izrađene i detaljne karte čitavoga kontinenta s količinama podzemnih vodenih zaliha te proučeni i analizirani mogući načini iskorištavanja podzemnih vodonosnika.

Autori istraživanja se nadaju kako će zahvaljujući tim mapama ljudi shvatiti o kakvom je potencijalu riječ: “Najveće zalihe podzemne vode nalaze se u sjevernoj Africi, u velikim taložnim bazenima u Libiji, Alžiru i Čadu. Zalihe su tolike da bi se čitavo područje moglo prekriti vodenim slojem visokim 75m – što su goleme količine.”

DOGAĐAJI IZ DAVNIH VREMENA Zahvaljujući klimatskim promjenama, koje su Saharu stoljećima pretvarale u pustinju, mnogi od podzemnih vodonosnika zadnji su se put napunili vodom prije više od pet tisuća godina. Znanstvenici su prikupili podatke iz već postojećih službenih nacionalnih hidrogeoloških mapa i nadopunili ih podacima iz svih dostupnih studija o vodonosnicima. Nove mape pokazuju da mnoge od zemalja koje trenutno oskudijevaju vodom zapravo imaju znatne podzemne rezerve. Međutim,

kada je u pitanju način iskorištavanja tih skrivenih izvora, potreban je oprez. Znanstvenici pretpostavljaju da, dugoročno gledano, iskopavanje velikih bušotina za izvlačenje velike količine vode ne bi urodilo plodom: “Bušotine kojima bi se mogle crpiti velike količine vode ne bi se smjele koristiti bez prethodnog potpunog poznavanja lokalnih uvjeta podzemnih vodenih zaliha. Manje bušotine i ručne crpke, smještene planski i na prikladnim mjestima, vjerojatno bi bile uspješnije.

Budući da se zbog suše mnogi vodonosnici uopće ne pune, znanstvenici su zabrinuti da bi velike bušotine mogle brzo iscrpiti zalihe, i prednost daju sporijem izvlačenju vode.

“Duž subsaharske Afrike nalazi se puno niskokapacitetnih vodonosnika. Međutim, istraživanje pokazuje da, uz pametno iskorištavanje, u Africi postoji dovoljno podzemnih zaliha vode, i za piće i za navodnjavanje.” Pametnim i racionalnim iskorištavanjem tog skrivenog blaga Afrika bi mogla dobiti još malo vremena u borbi s klimatskim promjenama. zelenimagazin | lipanj 2012. | 15

INTERVJU

MLADENKA DABAC, ovlaštena arhitektica i profesorica na Arhitektonskom fakultetu u Karlsruheu

+Green hoteli i toplice za vrhunski turizam cijele godine 16 | lipanj 2012. | zelenimagazin

Hrvatska ima posebne segmente turizma - wellness, medicinski i zdravstveni - koji još nisu dovoljno razvijeni.

Cjelovitim zelenim destinacijskim postupanjem, uz maksimalne prednosti i uštede, tu možemo ponuditi ključnih graditeljskih zadataka u sljedećim Sanja Plješa nevjerojatnu priču pljesa@privredni.hr godinama. U našoj zemlji postoji značajan RAZGOVARALA

SNIMIO Christian Gadler gadler@privredni.hr

O

vlaštena arhitektica i profesorica na katedri za projektiranje i planiranje gradskih četvrti Arhitektonskog fakulteta u Karlsruheu, Mladenka Dabac, pravi je poslovni nomad, ali i veliki zaljubljenik u svoju domovinu Hrvatsku, gdje je, prije nego što će završiti i arhitekturu, stekla svoju prvu diplomu, onu diplomiranog inženjera građevine. Odlaskom s obitelji u Njemačku, u Karlsruheu počinje njezina internacionalna karijera, obilježena velikim brojem međunarodnih projekata, nagrada i realizacija, kojima je svojstven interdisciplinarni pristup - povezivanje stručnjaka raznih profila iz više europskih zemalja jer, kako smatra, samo umrežavanjem znanja mogu se postići vrhunski rezultati.

Mladenka Dabac zauzima se za +green postupanje i projektiranje, za green beyond green ujedinjen s lean menadžmentom, menadžmentom vitkosti, a koji minimumom napora, mentalnog uradka ili materijala omogućuje optimalna rješenja.

U svom radu posebno se zauzimate za koncept +green hotela ili zelenih hotela. Što on zapravo znači?

U posljednje četiri globalne recesijske godine hrvatski turizam obara sve rekorde. To nam dokazuje kako je Hrvatska netaknuta i posebna, prepoznata kao jedinstvena svjetska turistička destinacija. Još 2008., na temelju raznih analiza, izradila sam i autorski zaštitila koncept +green hotel i u projekt uključila Hrvatsku gospodarsku komoru. Na to me ponukala činjenica što ni pet posto od oko 700 hrvatskih hotela, prema podacima iz 2010., još nije energetski učinkovito. U skladu s propisima, EU-ovom politikom 20-20-20, te energetskim certificiranjem svih zatečenih objekata koje je u tijeku, energetska obnova hotela, kao i ona na svim projektnim razinama, jedan je od

broj obiteljskih i malih hotela, čijom je višeslojnom obnovom moguće stvoriti nove modele i brendove malih i srednjih hotela s prekograničnim značenjem.

Kakav utjecaj to zapravo ima na naš destinacijski turizam?

Sve navedeno znači put prema novom, zelenom turizmu Hrvatske. To sve možemo napraviti jer Hrvatska ima, kako to nazivam, „visoki intelektualni humus“, koji u ovom

PRVI HRVATSKI +GREEN HOTEL SV. KRIŽ U TROGIRU, U KOJI SU IMPLEMENTIRANE ZELENE KOMPONENTE, RADI CIJELE GODINE DOK OSTALI HOTELI U NJEGOVU OKRUŽJU POSLUJU SAMO SEZONSKI trenutku miruje, ali ga treba potaknuti na pravi način. Umreženo znanje domaćih i međunarodnih stručnjaka, objedinjeno nadasve sredstvima EU fondova i poticaja, dovest će do vrhunskih rezultata. Hrvatska ima i posebne segmente turizma, koji još nisu dovoljno razvijen, a mogu produljiti turističku sezonu te cjelovitim zelenim, destinacijskim postupanjem pokrenuti put prema cjelogodišnjem turizmu, uz maksimalne prednosti i uštede. To su zdravstveni, medicinski i wellness turizam, on će unaprijediti hrvatski turizam, a mi u tom obliku možemo ponuditi nevjerojatnu priču. Ključni impulsi za te segmente turizma koji u svijetu nezadrživo eksponencijalno rastu, krenuli su od obje Internacionalne konferencije zdravstvenog turizma (HTI conference) u HGK. Ovogodišnja konferencija je upravo 4. lipnja uspješno održana.

Na tim sam konferencijama sudjelovala s prikazom autorskih projekata „+Green toplice i +Green hotel kao zeleno inovativno upravljanje destinacijom“. zelenimagazin | lipanj 2012. | 17

INTERVJU Postoji li već neki +green hotel u Hrvatskoj?

Da, to je hotel Sveti Križ u Trogiru, kategorije četiri zvjezdice, vlasnice Silvane Pavlinović, koja se bavi medicinskim turizmom i radi sjajan destinacijski menadžment. Na njezin poziv kod novogradnje hotela koja je bila u tijeku, zajedno s projektantima moje +Green grupe, implementirali smo moguće zelene komponente i ostvarili +Green hotel.

To je mali obiteljski hotel dalmatinskog tipa, koji ima 16 soba. Danas taj hotel ostvaruje cjelogodišnji turizam kombinacijom medicinskog turizma, uspješnog menadžmenta i zelenog projektiranja. Među ostalim, kompletna priprava tople vode se primjerice ostvaruje solartermijom, uz konstantnu popunjenost hotela i optimalan povrat investicije. Treba istaknuti kako sam koncipirala autorske projekte, dakle +green hotel i +green toplice, rukovodeći se činjenicom da su ti sadržaji „žderači“ energije, a rade samo sezonski, što je neodrživo. Hotel

DARUVARSKE TOPLICE BIT ĆE PRVE AUTORSKI ZAŠTIĆENE +GREEN TOPLICE. TO JE TA POSEBNA HRVATSKA PRIMJER ANSAMBLA KAO ŠTO SU DARUVARSKE TOPLICE NE POSTOJI U EUROPI! Sveti Križ prvi je +green hotel iako nema cjelokupno rješenje svih relevantnih zelenih komponenata budući je +Green grupa, koju objedinjavam, bila uključena u projekt kad

je realizacija hotela već bila u tijeku.

Kada govorim o autorskom +Green hotelu ili +green toplicama, to znači kompletan, interdisciplinarni pristup stručnjaka svih relevantnih profila, čiji rezultat treba značiti prednosti i uštede za korisnika, destinaciju i šire okruženje u svim razinama: turističkoj, ekonomskoj i sociološkoj. U cijelom +Green konceptu važno je ispreplitanje projektantskih priča i tehničkih postupaka, nadasve s novim tehnologijama.

Kako se takav zahvat vaše grupe na hotelu Sveti Križ odrazio na njegove poslovne rezultate?

Od otvorenja do danas hotel Sveti Križ je kontinuirano popunjen, uglavnom inozemnim gostima; u njegovom okružju ostali hoteli rade samo sezonski. Iz ovog primjera dobre prakse dade se lako očitati kakav potencijal imamo za cjelogodišnji turizam, i što to znači za hrvatski turizam i privredu. Pogotovo stoga jer je Hrvatska bogata prirodnim resursima, odnosno obnovljivim izvorima energije. Mudrim strukovnim postupanjem možemo komplementarno s ostalim izvorima energije graditi našu nacionalnu energetsku strategiju i budućnost.

Primjerice, prema najnovijim anketama, čak 99 posto Nijemaca se zalaže za implementaciju OIE-a u energetskom miksu Njemačke. U okviru energetske revolucije (Energiewende), koju Nijemci provode nakon što su odlučno isključili neke svoje nuklearke u 2011., vođeni nuklearnom katastrofom u Japanu, u aktualnom nacionalnom energetskom miksu su OIE-i zastupljeni sa 16,8 posto, što znači da će za 2020. propisani udio OIE-a od 20 posto Nijemci

Zagrebački arhitekt Rudolf Lubynski, koji je projektirao kapitalne zgrade u Zagrebu, studirao je u Karlsruheu (na slici: Zagreb – Mažuranićev trg, dio Lenucijeve potkove)...

18 | lipanj 2012. | zelenimagazin

znatno premašiti. Najjužnija njemačka savezna država Bavarska, koja ima najdužu tradiciju u korištenju OIE-a u Njemačkoj, već sada ima u svom energetskom miksu zastupljeno 25 posto OIE-a; u planu je

NI PET POSTO OD OKO 700 HRVATSKIH HOTELA, PREMA PODACIMA IZ 2010., JOŠ NIJE ENERGETSKI UČINKOVITO da u 2020. taj udio iznosi čak 50 posto.

Usporedbe radi,u Hrvatskoj je aktualni udio OIE-a 1,7 posto.

Hoće li se u hotele uvesti zelene zvjezdice, i što one znače?

Na Malti se nedavno sastala Svjetska turistička organizacija (UNWTO), a jedna od tema sastanka bilo je definiranje europskih zvjezdica izvrsnosti za hotele jer se kriteriji u turizmu neprekidno mijenjaju.

Objedinjavanjem svih vrsta znanja i struka zauzimamo se za +green zvjezdicu. Danas svi govore o zelenom, i to je trend. Upravo sa +greenom želimo biti drukčiji od samog greena.

Modeli zelenih hotela s kraja prošlog stoljeća, nadasve u Americi, bavili su se uglavnom uštedom rashoda vode i zbrinjavanjem otpada, no u novom mileniju se situacija promijenila. Hoteli moraju pridonijeti lokalnom gospodarstvu i koristiti sva sredstva iz tog lokalnog gospodarstva jer, primjerice, ne možemo dopustiti da turisti konzumiraju uvoznu marmeladu ako nasadi voćaka za tu istu marmeladu postoje nedaleko od

... Karlsruhe (centar gradske lepeze)

hotela. Stoga treba unaprijediti tradicionalnu proizvodnju hrane.

Kako bi se provodilo normiranje i standardizacija za dobivanje zelenih zvjezdica?

To treba biti kombinacija međunarodnih standarda koji su obvezujući, s važnim uključivanjem nacionalnih značajki, kojima se moramo intenzivno pozabaviti. Aktualno, ovo višeznačje u Europi i svijetu stvara donekle difuzno normiranje i standardizacju, pogotovo kod zelenih objekata. Po uzoru na Michelinove zvjezdice u gastronomiji, koncipirala sam 2008. godine +Green hotel sa +green zvjezdicom, odnosno kriterijima zelene izvrsnosti, što će našim hotelima i

hotelskim sadržajima dati unikatnost. Novi turist, zamijećeno je, sve kraće boravi na jednom odredištu, i to izvan hotela, upoznavajući atrakcije turističke destinacije.

Ovakav trend, zajedno s internetom, koji je temeljito izmijenio ustroj turizma, zahtijeva nove definicije, novu valorizaciju turističkih kriterija i nove kreacije u turizmu.

Preslagivanjem klasičnih vrijednosti novog turizma gubi se klasičan pojam luksuza, a zamjenjuje ga luksuz autohtonog doživljaja.

Stoga je hvale vrijedno da je primjerice londonski Savoy sa svojih pet zvjezdica upravo završio temeljitu zelenu obnovu iako je još nedavno zeleno postupanje bilo u apsolutnom raskoraku s poimanjem luksuza u hotelijerstvu.

Pripremate i projekt +green toplice?

Put od +green hotela vodio me do +green toplica. Kada promatrate medicinski i zdravstveni turizam u Njemačkoj, vidljivo je da se cijeli grad poput Baden-Badena pretvorio u zdravstveno-turističko odredište i zeleni grad-vrt (Gartenstadt). Za najveću osiguravajuću kuću u južnoj Njemačkoj, LVA (Landesversicherungsanstalt), moj arhitektonski biro Karlsruhe projektirao je i realizirao Reha kliniku Baden-Baden i Toraxkliniku Heidelberg. Na tim višegodišnjim kompleksnim projektima stekla sam, uz ostala strukovna iskustva, nadasve uvid u važnost brendinga destinacije zdravstvenog turizma. Upravo u razvitku tog oblika turizma vidim i našu šansu, primjerice

NEPOZNATE VEZE:

Zagreb – Karlsruhe Mladenka Dabac na Arhitektonskom fakultetu u Karlsruheu predaje na katedri za projektiranje i planiranje gradskih četvrti, a prva njezina znanstvena suradnja na tom fakultetu bila je vezana uz katedru za nosive konstrukcije/specijalistički smjer rekonstrukcije ključnih njemačkih spomenika. Za vrhunske rezultate smatra bitnim interdisciplinarni pristup, umrežavanje znanja i povezivanja stručnjaka raznih profila iz europskih zemalja. Rado spominje strukovno umreženje sa zagrebačkim kolegama Nenadom Fabijanićem i Aleksandrom Laszlom, čiji je rezultat studija o našem značajnom arhitektu Rudolfu Lubynskom, njegovom nedovoljno obrađenom opusu, nastalom u Njemačkoj i pogotovo u Zagrebu, nakon studija i naukovanja u Karlsruheu.

Studija je rezultirala posebnim rezultatima o djelovanju Lubynskog, koje se tek treba detaljno obraditi budući da je obilježio gradograditeljstvo Zagreba kapitalnim objektima među kojima je najznačajnija Nacionalna sveučilišna knjižnica. Karlsruhe ima svjetski poznatu zelenu, urbanu matricu (Fächerstadt) te ga zovu gradom lepezom, a ujedno je i najstariji tehnički univerzitet Njemačke. Tu su izumljeni prvi bicikl i motor, otkriveni Hertzovi elektromagnetski valovi, pa je logično da se tu razvila i najjača informatika Njemačke. Upravo taj spoj zelenog i skladnog gospodarenja i življenja s prirodom, u kombinaciji sa sofisticiranim tehnologijama, odlikuje Karlsruhe. Ta sinteza je postala svjetonazor i ključna strukovna odrednica djelovanja Mladenke Dabac.

zelenimagazin | lipanj 2012. | 19

INTERVJU

LMSK - graditeljska inovacija idealna za primjenu OIE-a Osmislili ste autorski sustav laganih metalnih skeletnih konstrukcija (LMSK). Što to točno znači?

Sa svojim njemačkim timom još sam 2003. osmislila softver za novi zeleni sustav građenja (LMSK) i odlučila ga implementirati u Hrvatskoj, koja je zemlja beskonačnih mogućnosti. Autorski LMSK su zapravo lagani čelični skeleti, odnosno zelena inovacija, koja proistječe iz moje temeljne strukovne djelatnosti, odnosno lean menadžmenta ili menadžmenta vitkosti. LMSK sustavi posebnim, zelenim projektiranjem dobivaju toliko obloga i ispuna da su energetski učinkoviti i ekološki podobni te služe idealnoj primjeni obnovljivih izvora energije. Tražili smo u Hrvatskoj najkompliciranije primjere projekata kako bismo mogli dokazati učinkovitost primjene autorskog LMSK sustava, koji je zeleni sustav gradnje. Prvi promotivni LMSK projekt bila je rekonstrukcija kompletnog krovišta sjemeništa na Kaptolu u Zagrebu 2006. godine. Željenu biblioteku za teologe klasičnom me-

u tzv. +green toplicama. Kako u tijeku energetske obnove u Hrvatskoj sve zgrade površine do 1000 četvornih metara moraju izraditi energetski certifikat najkasnije do 31. prosinca ove godine, upravo u energetskim i drugim mjerama obnove vidim velike mogućnosti novog oblikovanja toplica, turističkih sadržaja i svih ostalih objekata.

Certificiranje složenih objekata mora obavljati interdisciplinarna grupa stručnjaka raznih tehničkih i drugih profila, dakle opet je riječ o umreženom znanju. Ključno je da upravo oni propisuju odlučujuće mjere obnove. Za ovo postupanje u našem graditeljstvu još nema iskustva, obuka je za certifikatore u Hrvatskoj krenula 2009. godine. Važno je reći da se radi o dodatnom obrazovanju, a baza je uvijek izvrsno inženjersko znanje. Prvi pilot certifikat u ovom trenutku završavamo za prve autorski zaštićene +green toplice, a to su Daruvarske toplice. I onda znam reći – da, to

PO UZORU NA MICHELINOVE ZVJEZDICE U GASTRONOMIJI, +GREEN HOTEL SA +GREEN ZVJEZDICOM NAŠIM ĆE HOTELIMA I HOTELSKIM SADRŽAJIMA DATI UNIKATNOST je ta posebna Hrvatska. Moram istaknuti kako takav primjer ansambla kao što su Daruvarske toplice ne postoji u Europi.

Naime, u tim toplicama postoji 9,5 hektara jedinstvenog, zaštićenog pejzažnog perivoja sa stablima starim i oko 300 godina te obližnjim gingko stablima, drugim po 20 | lipanj 2012. | zelenimagazin

todom nije bilo moguće ostvariti, to više što je bila riječ o vrhunskoj spomeničkoj baštini s maksimalno zahtjevnim rubnim uvjetima. Suhim postupkom i primjenom autorskog LMSK projektnog rješenja ostvarili smo zeleni rezultat u svim razinama - oblikovno, energetski, ekološki i ekonomski. Dakle zeleni, odnosno održivi rezultat. Ako europski prosjek predviđa da su 75 posto zadataka budućnosti rekonstrukcije, a samo 25 posto novi projekti, tada su uspješne rekonstrukcije naša velika šansa za novo zapošljavanje ljudi.

Dalje zelene inovacije odnosno LMSK projekti bile su hale za farmaciju, dakle hale s mikroklimom koje su zbog svoje namjene i veliki potrošači energije. Nakon projekata pet zelenih hala, izradili smo i inovativno zeleno LMSK rješenje rekonstrukcije spomeničke baštine za Hrvatsko katoličko sveučilište u Zagrebu, što je i dalje otvoren projekt. Zajedničko svim LMSK projektima su prednosti i uštede za korisnika i okoliš.

starosti u Europi, s vrhunskom spomeničkom baštinom i dragocjenim izvorima geotermalne vode. Ovih dana će krenuti i arheološka istraživanja u kojima će se ispitati starost i vrijednost mogućih rimskih iskopina na kojima se nalaze Daruvarske toplice. Rekonstrukcijom te iznimno vrijedne spomeničke baštine moguće je potaknuti arheološki turizam, jedan od najcjenjenijih oblika turizma u svijetu. Naravno da će se tamo i dalje razvijati toplički, ali i kulturni turizam. Tek će rezultati kompleksnih istraživanja valorizirati veliku vrijednost naših prostora.

Hoćete li +green projektom obuhvatiti i kampove?

Tom bi se filozofijom morali obuhvatiti ne samo kampovi nego i svi ostali oblici smještaja jer svaki od njih treba posebno tretirati. Pritom uvijek korisnik, tj. turist, mora biti u središtu pažnje. Turisti se vole odmarati u kampovima, ali hrvatski su kampovi, nažalost, u ovom trenutku energetski neučinkoviti. Trebamo krenuti prema svim oblicima smještaja u turizmu, a to su i kampovi, hoteli, hosteli, resorti. Hvalevrijedna je djelatnost i temeljni angažman Zajednice obiteljskog smještaja u turizmu (ZOST), jedne od ključnih udruga, koja znači bazu hrvatskog turizma, i koja svakako nastoji unaprijediti svoje poslovanje novim rješenjima i tehnologijama s ciljem ostvarivanja cjelogodišnjeg turizma, čime se okreće i zelenom postupanju. Cijelo vrijeme postavlja se pitanje kamo ide naš turizam, tj. hoće li biti masovni ili elitni? Mišljenja sam da trebamo intenzivno raditi na posebnosti, time i prepoznatljivosti našeg turizma jer to će najvećim dijelom odrediti

put kojim moramo krenuti. Ako odredimo ono što nećemo, s vremenom ćemo shvatiti ono što hoćemo.

Na koji bi se način trebalo poboljšati iskorištavanje obnovljivih izvora energije?

Onog trena kada mapingom obnovljivih izvora energije budemo znali energetski potencijal svake lokacije u Hrvatskoj, imat ćemo strategiju, i moći ćemo riješiti ono što je za sada kod implementacije obnovljivih izvora energije ključni problem. U sprezi obnovljivih izvora energije s komplementarnim drugim izvorima energije ostvarit ćemo optimalan energetski miks. Sve je uvijek mudra ravnoteža između prirode, njenih resursa i gospodarskog razvoja. To je sustav tzv. zatvorene petlje.

Imate li prijedlog za zeleno postupanje na našim otocima?

Upravo obnovljivi izvori energije proklamiraju, u kombinaciji s reverzibilnim postupanjem i umreženjem s drugim izvorima energije tzv. otočna rješenja. Otočno rješenje znači energetsku samodostatnost - ključni propis EU politike 20-20-20. Kako zgrade troše čak 41 posto sveukupne energije, najkasnije 2020. EU propisom zgrade trebaju postati energane, dakle sva energija potrebna na lokaciji mora se i proizvesti na toj lokaciji. Cilj bi trebala biti energetska decentralizacija, odnosno stvaranje manjih energetskih fokusa i posebnih rješenja, nadasve prikladnih za otoke. Mudrim postupanjem, na bazi nesagledivog blaga naših nacionalnih prirodnih resursa, ostvarit ćemo željenu energetsku samodostatnost, time i nezavisnost u svim razinama društva i gospodarstva.

OTPAD NIJE SMEĆE

UOČI NOVOG ZAKONA O OTPADU: ISTRAŽUJEMO KOLIKO

Gradove

22 | lipanj 2012. | zelenimagazin

JE ODRŽIVA KOMUNALNA PRAKSA NAŠIH NAJVEĆIH GRADSKIH SREDINA

metu zelene tehnologije U Osijeku, Splitu, Zagrebu... potrebna su hitna ulaganja - samouprave koje do kraja 2013. ne smanje potrebnu količinu odloženog otpada, prema ugovoru sa EU-om, plaćat će goleme kazne PIŠE Goran Šikić

sikic@privredni.hr

O

drživo gospodarenje otpadom postalo je civilizacijski imperativ. Na neke metode, poput odvojenog odlaganja papira i stakla, građani su se već naviknuli, no ubrzo ćemo, donošenjem novog Zakona o otpadu, morati dodatno promijeniti svoje navike. Osim stakla, papira i PET ambalaže, odvojeno će se iz domaćinstava u posebne kante odlagati i biootpad.

Dosadašnji način odlaganja biorazgradivog otpada na gradske deponije može uzrokovati nepovoljne utjecaje na okoliš, prvenstveno na površinske vode, podzemne vode, tlo, zrak i ljudsko zdravlje. Primjena europske Direktive o odlagalištima 99/31/ EC rezultirala je razvojem novih strategija gospodarenja otpadom u svim europskim zemljama. Gospodarenje otpadom suočava gradske komunalne tvrtke s novim izazovima uvođenja strogih tehničkih zahtjeva za odlaganje. Dijelovi tog mozaika su postrojenja za mehaničko-biološku obradu otpada (MBO), postrojenja za recikliranje otpada (MRF), uređaji za kompostiranje organskog

materijala odvojenog na mjestu nastanka, ali i sanitarna odlagališta.

Neki ciljevi iz spomenute direktive i direktive o odlagalištima otpada postali su obveze koje su prihvaćene potpisivanjem Ugovora o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji. Hrvatska tako do 31. prosinca 2013. mora udio biorazgradivog komunalnog otpada koji se odlaže na odlagališta smanjiti na 75 posto ukupne količine (po težini) koja je bila proizvedena u 1997. godini, tri godine kasnije (2016.) na 50 posto, a 2020. na 35 posto.

Hrvatska mora također osigurati postupno smanjivanje ukupno odloženih količina otpada na postojeća neodgovarajuća odlagališta, pa do 31. prosinca 2013. to mora iznositi maksimalno 1,710.000 tona na godinu.

Novi Zakon o otpadu je u zakonskoj proceduri, no mnoge lokalne samouprave tek se trebaju uhvatiti ukoštac s konkretnim planovima i strategijama, kao i njihove komunalne tvrtke, na kojima će se lomiti provođenje novog sustava gospodarenja otpadom. Mnogo je otvorenih pitanja, a vremena za ispunjenje obveza je, najblaže rečeno, vrlo malo. zelenimagazin | lipanj 2012. | 23

OTPAD NIJE SMEĆE UNIKOM BRINE O GRADSKOJ ČISTOĆI, ZELENILU, ALI I ZOOLOŠKOM VRTU

Prvi Zeleni otok na Osječanima Prvo reciklažno dvorište u Osijeku otvoreno je u naselju Jug II početkom mogu svakodnevno od 0 do 24 odvajati čak 19 vrsta otpada PIŠE Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

O

čistoći i gradskom zelenilu, skupljanju i odvozu komunalnog otpada na području grada Osijeka i okolnih općina već pune 52 godine brine gradsko javno poduzeće Unikom d.o.o., koje je sljednik nekadašnjeg Komunalnog poduzeća Osijek, osnovanog 1. srpnja 1960. godine.

Uz temeljnu djelatnost - održavanje čistoće, odlaganje komunalnog otpada i održavanje javnih površina - ta tvrtka obavlja i djelatnost zooloških vrtova jer je u njenom sastavu i prostorno najveći hrvatski

Zoološki vrt. Logično, najbrojnija je radna jedinica Čistoća, u kojoj radi oko 150 ljudi različitih struka, a koji se bave skupljanjem i odvozom komunalnog otpada za područje grada Osijeka, te susjednih općina Čepina, Antunovca i Ernestinova. Riječ je o oko 48.000 kućanstava i više od 2000 poslovnih korisnika. Prikupljanje komunalnog otpada obavlja se za sve korisnike jednom tjedno, uz iznimku užeg centra grada Osijeka, gdje se to obavlja dva puta tjedno.

USKORO I PODZEMNI KONTEJNERI Prikupljeni komunalni otpad Unikom odlaže i zbrinjava na, već dugi niz godina “privremenom”, odlagalištu Lončarica Velika.

Poslovi odlaganja podrazumijevaju razastira-

GODIŠNJE SE NA LONČARICI VELIKOJ RAZASTIRE, SABIJA, PREKRIVA I ODLOŽI IZMEĐU 35.000 I 40.000 TONA OTPADA zoološki vrt (osječki ZOO-vrt prostire se na 11 hektara površine). Kako bi što kvalitetnije obavili navedene djelatnosti, oko 350 radnika Unikoma podijeljeno je u radne jedinice: Čistoća, Zelenilo, Graditeljstvo i 24 | lipanj 2012. | zelenimagazin

nje, sabijanje i prekrivanje otpada, a godišnje se odloži između 35.000 i 40.000 tona.

Radna jedinica Čistoća zadužena je i za održavanje čistoće javnih površina u gradu Osijeku - gradskih trgova, pješačkih zona i

staza, nogostupa, dječjih igrališta, gradskih prometnica i ostalih javnih gradskih površina. Njima, kao i radnoj jedinici Zelenilo, na raspolaganju je vozni i strojni park od oko 130 različitih vozila i samohodnih strojeva.

Prema riječima Tatjane Elez, glasnogovornice tvrtke, Unikom, uz ostalo, raspolaže najmodernijim čistilicama.

“Svake godine obnavljamo posude za komunalni otpad (kontejnere različitih dimenzija), za što se godišnje izdvaja 200.000 kuna. U sklopu obnove jednog od središnjih osječkih trgova – Trga slobode – Osijek će prvi put dobiti i tzv. ugrađene podzemne kontejnere. Istovremeno, na nekim frekventnijim lokacijama kao što je Trpimirova ulica, vrlo skoro ćemo imati zaštite na kontejnerima, za ljepši izgled i kontejnera i okoliša”, objašnjava Tatjana Elez. ČIPIRANE KANTE ZA PAPIR U Osijeku se odnedavno intenzivnije provodi selektiranje otpada na mjestu nastanka.

U tom je segmentu najveći pomak učinjen sa starim papirom, koji unikomovci od građana prikupljaju na tri načina. Tako već desetak godina Osječani stari papir mogu odlagati u posebne kontejnere raspoređene na 60-ak eko-otoka postavljenih u svim gradskim naseljima, a odnedavno i na još pet novih tzv. eko-točaka. Od početka ove godine, Unikom papir prikuplja i po načelu “od vrata do

STOCA GRA CI

K

O

DA R

VA DO

P GOS

OSIJ E

ENJ OM E OTPAD

EUROPSKI PROJEKTI

U gopodarenje s Mađarskom i Srbijom

usluzi godine - građani tu vrata”. Većini kućanstava na području grada distribuirano je 15.000 čipiranih plavih kanti namijenjenih isključivo prikupljanju starog papira. Međutim, prema određenom ritmu prikupljanja, Unikom te plave kante prikuplja samo jednom mjesečno, što se pokazalo nedostatnim. To više što je u prvih pet mjeseci ove godine prikupljeno čak 370 tona papira, a tijekom cijele prošle godine 300 tona. Osim ekološkog, ovakav sustav prikupljanja papira zasigurno ima i dobar financijski rezultat za tvrtku Unikom.

Još bolji rezultati zabilježeni su u prikupljanju elektroničkog otpada - u prva tri mjeseca ove godine prikupljeno je 7,5 tona, a tijekom 2011. samo 2,5 tone.

“Odvojenim prikupljanjem otpada možemo bitno smanjiti količinu koja ide na odlagalište, ali i iskoristiti brojne vrijedne sastojke koji su do sada nepovratno završavali ili na odlagalištu ili u okolišu. Stoga je Unikom početkom ove godine otvorio Zeleni otok, reciklažno dvorište u osječkom naselju Jug II, gdje građani mogu selektirati čak 19 vrsta otpada, i to svakodnevno puna 24 sata uključujući subotu, nedjelju i blagdane. Većina građana spoznala je i prihvatila potrebu razvrstavanja otpada – dosad je Zeleni otok posjetilo više od 6000 građana”, naglašava Tatjana Elez i zaključuje kako ništa ne bi ni bilo moguće bez savjesnih građana koji misle o svojoj i o budućnosti svoje djece.

U tijeku je pilot-projekt, zasnovan na sustavu selektivnog odvajanja “od vrata do vrata” Osječka gradska komunalna tvrtka posljednjih godina sudjeluje i u nekoliko europskih projekata. Jedan od takvih je i postavljanje eko-točki u gradu, u sklopu projekta “Ususret reciklaži u Osječko-baranjskoj županiji i Okrugu Sjeverna Bačka”. Projekt financira Europska unija kroz program prekogranične suradnje IPA Hrvatska-Srbija 2007-2013. Fokus tog projekta je na osnaživanju kapaciteta sudionika uključenih u sustave gospodarenja otpadom (nevladinih organizacija, građana, lokalnih vlasti i komunalnih poduzeća). To je odlučan korak koji će Osječko-baranjsku županiju i Okrug Sjeverna Bačka dovesti do ispunjenja obveza koje su zadane u novoj europskoj okvirnoj direktivi o otpadu (2008/98/EC) i direktivi o odlagalištima otpada (99/31/EC).

Projekt traje dvije godine i dosad je gradovima Osijeku i Subotici donirano po pet eko-točki koje su dizajnirane prema naprednim modelima iz Njemačke i Velike Britanije. Osnova tog sustava je odvojeno prikupljanje otpada “od vrata do vrata”, gdje stambene zgrade dobivaju vlastita reciklažna dvorišta. Aktivnim i osobnim pristupom pokušat će od tog projekta dobiti uzorni model za planiranje aktivnosti reciklaže u cijelom gradu. Unutar jedne eko-točke, odnosno funkcionalne nadstrešnice, nalaze se posude za selektivno skupljanje otpada (PET, MET, papir, staklo), a vrijednost svake je 6000 eura.

Za društvo bez otpada Unikom se svojim projektima prijavio na još dva natječaja. Na natječaj prekogranične suradnje IPA Hrvatska-Srbija zajedno sa JKP Komunalije iz Sremske Mitrovice izradili su i pri-

javili projekt pod nazivom “The Case for Zero Waste” – creating preconditions for zero waste society in cross borderregion. (“Argumentacija za društvo bez otpada” – stvaranje uvjeta za uspostavu društva bez otpada u prekograničnom području). Unikomovi su partneri na tom projektu Regionalna razvojna agencija Slavonije i Baranje, te agilna ekološka udruga Zeleni Osijek, a Grad Osijek je pridruženi partner. Sa srpske strane, partneri JKP Komunalija na projektu su grad Sremska Mitrovica i tamošnji Ekološki klub. Ako taj projekt bude odobren, planira se unaprijediti sustav selektivnog prikupljanja otpada u Osijeku kroz edukacijski centar u sklopu postojećeg Zelenog otoka na lokaciji Jug II s radionicama za učenike osnovnih škola, ali i sve zainteresirane, a vezano uz primarnu selekciju otpada.

Program za biljni otpad Na natječaj u sklopu programa prekogranične suradnje IPA Hrvatska-Mađarska, na kojem je evaluacija projektnih ideja u tijeku, prijavili su, nadalje, projekt pod nazivom ‘’Creating preconditions for responsible waste management in cross - border region’’ (Stvaranje preduvjeta za odgovorno gospodarenje otpadom u prekograničnom području). Unikomov partner u tome je također Regionalna razvojna agencija Slavonije i Baranje, a s mađarske strane grad Beremend. Kroz ovaj projekt planirano je unaprijediti sustav selektivnog prikupljanja biljnog otpada, a kao potencijalno značajna aktivnost ističe se nabava 1500 kompostera i edukacija građana o selekciji i zbrinjavanju biljnog otpada kompostiranjem. zelenimagazin | lipanj 2012. | 25

OTPAD NIJE SMEĆE ČISTOĆA - NAJRENTABILNIJE SPLITSKO GRADSKO PODUZEĆE

Usluga koju hvale i Na Karepovac je lani odloženo 120.000 tona komunalnog otpada - no PIŠE Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

U

natoč činjenici da su mediteranski gradovi - a Split je tipičan primjer - zahtjevni za održavanje i čišćenje kako zbog uskih ulica tako i zbog priljeva velikog broja turista tijekom cijele godine, a pogotovo u ljetnim mjesecima građani svoj Split, prema anketi, smatraju čistim gradom. Za gradsku tvrtku Čistoća, koja se brine za čišćenje grada te za odvoz i zbrinjavanje otpada, možda je još vrednije što se s građanima slažu i anketirani turisti.

Ta gradska tvrtka je, prema riječima njezinog direktora Stjepana Ivčevića, zbog usvojenih standarda obvezna provoditi ankete, u kojima i građane i turiste pitaju o načinima čišćenja grada, o prikupljanju otpada, o odvajanju i slično. Za razliku od nekih naših gradova u kojima se kontejneri prazne i otpad odvozi jedanput tjedno, na području šireg prstena grada Splita smeće se odvozi svakodnevno. U odluci o komunalnom redu Grada Splita ta obveza je tri puta tjedno.

UPITNA SANACIJA KAREPOVCA U prošloj godini je na odlagalište otpada Karepovac odloženo 120.000 tona komu-

nalnog otpada, od čega je udio Grada Splita iznosio 52 posto - na to se odlagalište, naime, odlaže otpad iz okolnih gradova i općina u Splitsko-dalmatinskoj županiji.

Točnije, 19 jedinica lokalne samouprave odlaže na splitsko odlagalište Karepovac, kojemu je neophodna temeljita sanacija. To je veliki problem za Grad Split, a za sadašnje stanje izravnim se krivcem smatra Splitsko-

ULICE SE, PREMA PROCJENI, NAJČEŠĆE PERU LJETI DETERDŽENTOM, A ČISTOĆA JE OPREMLJENA I PARNIM STROJEM ZA ČIŠĆENJE ŽVAKAĆIH GUMA dalmatinska županija. Ona ne samo što nije izgradila Centar za zbrinjavanje otpada, nego je, unatoč golemoj količini novca potrošenoj na razne studije, analize i plaće zaposlenika koji rade samo na tom projektu, propustila mogućnost, za razliku od susjedne Šibenskokninske, povući novac iz europskih fondova.

Kako sada stvari stoje, taj centar se vrlo vjerojatno neće nikada sagraditi jer je ostao u početnoj fazi ishođenja Studije utjecaja na okoliš, a građani Splitsko-dalmatinske županije morat će plaćati nekoliko puta veću

MALE MEĐUGRADSKE USPOREDBE

Učinkovitiji a jeftiniji Grad Zadar ima trećinu stanovnika grada Splita, proizvodi oko trećinu splitskog otpada, a u tamošnjoj Čistoći radi 315 zaposlenih, prema 283 u Splitu. Grad Rijeka ima otprilike nešto manje otpada od Splita, a tamošnja komunalna tvrtka, koja doduše održava i zelenilo, upošljava 440 radnika. U Čistoći Split posebno su zadovoljni stanjem voznog parka, čija je prosječna starost između pet i osam godina. Od ukupno 75 vozila čak 23 su specijalna, maju

26 | lipanj 2012. | zelenimagazin

samopodizače, osam vozila za čišćenje ulica...

U Splitu se čisti 5,5 milijuna četvornih metara površine. Cijena odvoza za građane Splita je među najpovoljnijima u Hrvatskoj. Otprilike za stan od 65 kvadrata koji proizvede oko 114 litara otpada na mjesec, cijena svakodnevnog odvoza je oko 30 kuna. U Zagrebu je oko 110 kuna. U Čakovcu komunalna tvrtka koja odvozi smeće jedanput na tjedan naplaćuje odvoz dvostruko skuplje nego splitska.

cijenu usluge zbrinjavanja i odvoza otpada vrlo vjerojatno na Bikarac u Šibenskokninskoj županiji.

Prema procjeni direktora Ivčevića, na Karepovac se još može neko vrijeme odlagati.

Tu je smješteno otprilike 6,5 milijuna prostornih metara otpada. Unatoč problemima zbog toga jer je odlagalište smješteno na rubnim područjima grada, provode se sve mjere kako ne bi bilo posljedica za okoliš i stanovništvo. Sanacija Karepovca, kao i izgradnja županijskog Centra za gospodarenje otpadom, ostala je dugi niz godina samo na papiru, što znači da se desetke godina samo plaćaju razne studije i sanacijske analize. Sanaciju bi trebao provesti Grad Split.

Međutim, to nije moguće ako nema Centra za gospodarenje otpadom, pa ni jedno ni drugo, ni sanacija ni gradnja Centra, nisu niti započete.

VISOKI STANDARDI Čistoća Split prolazila je vrlo trnovit put kroz svoju povijest. Danas je to tvrtka u kojoj trenutačno, prema našim saznanjima, prosječna neto plaća iznosi 7100 kuna, i koja je pod stalnim pritiskom osoba koje traže posao. No, nije uvijek bilo tako. Bilo je razdoblja kada se nisu isplaćivale plaće, kada su radnici štrajkali i kada stanovnici Splita nisu željeli raditi u toj tvrtki. To je razdoblje

GRADOV A

SPLIT

PA DO M

CIS T

Splićani i turisti

A OC

GO OT SPO DARENJE

samo je 52 posto te količine bio udio Grada Splita poodavno prošlo, Čistoća je danas najbolje gradsko poduzeće. Tvrtka je organizirana tako da prema svim koeficijentima upravljanja, rentabilnosti i efikasnosti obavljanja dužnosti prednjači kad je riječ o najbolje organiziranim tvrtkama koje se bave tom djelatnošću u Hrvatskoj. Pokazuju to usporedni indeksi, dostupni u vrlo preciznim godišnjim izvješćima o poslovanju. Prije Domovinskog rata, Čistoća Split imala je 480 radnika, trenutačno ima 283, i to nakon prirodnog odljeva. Zahvaljuje to modernizaciji i tehnološkoj opremljenosti, zbog koje je i kvaliteta usluge iz godine u godinu sve bolja. U Splitu se prema potrebi, odnosno prema procjeni, ulice peru deterdžentom, i to najčešće ljeti.

Tvrtka je opremljena i parnim strojem za čišćenje žvakaćih guma, čijom su učinkovitošću iznimno zadovoljni, a stručnjaci tvrtke su stroj raznim inovacijama i prilagodili što efikasnijem čišćenju splitskih ulica i trgova.

Splitsko-dalmtinske županije jedino Grad Kaštela ima planski predviđenu gradnju kompostane.

Direktor Ivčević ističe da je napravljena i analiza strukture otpada, koja je dragocjena kao podloga za odvojeno prikupljanje.

“Uspješnost u ispunjavanju zakonske obveze odvajanja otpada ovisi i o građanima, o dostupnosti reciklažnih dvorišta i kontejnera. Ako su im oni nadohvat ruke, građani će se lakše odlučiti za to. Ako nemate reciklažno dvorište u blizini zgrade, morate pokušati provesti primarno odvajanje putem šarenih kontejnera. U Splitu je postavljeno oko 700 plavih kontejnera za papir, oko 500 kontejnera za plastičnu ambalažu, potom za staklo, za drvni otpad... Problem je što nema zainteresiranih tvrtki za preuzimanje balirane plastične ambalaže, ili što ponekad plave kontejnere isprazne tvrtke koje se bave prikupljanjem starog papira. Kad Čistoća prikupi 20.000 tona drvnog otpada, nitko ga neće preuzeti”, pojašnjava Ivčević i dodaje kako je osnovni plan tvrtke razvijati se prema odvojenom prikupljanju, kojim se smanjuje i količina otpada.

Iako se u kontejnerima za plastičnu ambalažu često nađe samo oko 60 posto te vrste otpada, većina građana Splita trudi se otpad odvajati, a kako zaključuje direktor Ivčević, za čistoću grada to je i najvažnije.

SLAB INTERES ZA SIROVINE “U Hrvatskoj se predviđa zakonska obveza prikupljanja biootpada od početka sljedeće godine, no postavlja se pitanje što s njim ako nemamo izgrađene kompostane. Ni uvjeti zbrinjavanja, čišćenja i odvoza nisu isti u svim gradovima, a Zakon ih sve jednako tretira”, ističe direktor Ivčević. Prema dosad dostupnim informacijama, na području

SAVRŠENO ZA NAUTIČARE I SKUČENE GRADSKE JEZGRE

Prvi hrvatski plutajući zeleni otok Na ovogodišnjem Adriatic Boat Showu u Šibeniku tvrtka S.T.P. je u suradnji s domaćom tvrtkom Marinetek NCP premijerno predstavila - prvi hrvatski plutajući zeleni otok. Posrijedi je rješenje koje omogućuje nautičarima da otpad prikupljen na brodu odlože u za to predviđene spremnike, a pritom ne moraju napustiti plovilo. Ovisno o načinu postavljanja, plutajući zeleni otoci mogu i ne moraju biti u kontaktu s kopnom, pa je nesmetano odlaganje omogućeno i na tzv.

slobodnom vezu. Kad se skupi dovoljna količina u tri raspoloživa spremnika ukupnog efektivnog kapaciteta nešto manjeg od 20 prostornih metara, ponton se može odsidriti i odtegliti do prve luke na istovar, može ga isprazniti brod poput kočarice... Vreća se prazni u za to predviđeni prostor, ili se jednostavno zamijeni praznom dok se to ne učini. Ta instalacija omogućuje odvojeno prikupljanje otpada i u malim primorskim gradovima sa zaštićenom jezgrom, gdje nema dovoljno

prostora ili im je nemoguće pristupiti vozilom zbog uskih ulica i prolaza.

zelenimagazin | lipanj 2012. | 27

OTPAD NIJE SMEĆE ČISTOĆA – DRUGA PO BROJU ZAPOSLENIH PODRUŽNICA ZAGREBAČKOG HOLDINGA

Zagrepčani će recik u svakom kvartu Odlagalište otpada na Jakuševcu na dan primi gotovo tisuću tona otpada ia raspolaže uporabnom dozvolom PIŠE Goran Šikić sikic@privredni.hr

S

vakoga dana 1600 ljudi s oko 250 različitih vozila radi na održavanju čistoće grada Zagreba.

Komunalna tvrtka Čistoća, u sklopu Zagrebačkog holdinga, druga je po veličini podružnica prema broju zaposlenih. Prema prihodima od održavanja čistoće i odvoza otpada, treća je po veličini prihodovna stavka Holdinga, nakon prihoda od prodaje i distribucije plina te distribucije vode. S druge strane, prihod od odlaganja i skladištenja otpada najmanja je prihodovna stavka, ali taj dio je organizacijski odvojen i ne pripada djelatnosti Čistoće, već ZGOS-a, zasebne podružnice Holdinga.

Odlagalište otpada na zagrebačkom Jakuševcu svakoga dana primi gotovo tisuću tona otpada, iako već dvije godine ne raspolaže uporabnom dozvolom. Direktor ZGOS-a javno je ustvrdio da je pokrenuta procedura kako bi se izmijenio prostorni plan, čime bi odlagalište moglo primati otpad do 2015., a što će biti nakon toga, te hoće li se u tom roku naći rješenje za odlaganje otpada s područja Zagreba - još nije poznato.

Mnogi polažu nade u novi sustav gospodarenja otpadom, jer bi se razvrstavanjem već na mjestu nastanka - u domaćinstvima - znatno smanjila količina za odlagalište, a većina razvrstanog (papir, plastična ambalaža, staklo) reciklirala. Još nije posve jasno kako će se riješiti biorazgradivi otpad.

SMANJITI OTPAD ZA 40.000 TONA Prema obvezama iz Ugovora o pristupanju Europskoj uniji, od ukupnih hrvatskih 28 | lipanj 2012. | zelenimagazin

obveza u smanjivanju odlaganja biorazgradivoga komunalnog otpada do 31. prosinca 2013., izračun pokazuje da bi za Grad Zagreb to značilo godišnje smanjivanje od oko 40.000 tona.

Dobra vijest je da, prema podacima Čistoće, već nekoliko godina količine prikupljenog otpada padaju, što zbog krize, što zbog recikliranja.

PLAN KOJI SE ZASNIVA NA SPALIONICI JOŠ JE U FAZI NACRTA, ZA NJENU GRADNJU TREBA PET DO OSAM GODINA - NE NAĐU LI SE HITNO RJEŠENJA, PRIJETE OGROMNE KAZNE Prijedlog Plana gospodarenja otpadom Grada Zagreba do 2015. izrađen je u svibnju 2009., u međuvremenu je proveden natječaj za izradu Strateške procjene utjecaja Plana na okoliš, ali tu procjenu još nisu prihvatile nadležne institucije, pa Plan

ima tek status nacrta. Kako naglašavaju u Čistoći, osnovna postavka Plana je izgradnja spalionice, odnosno postrojenja za termičku obradu otpada, kapaciteta minimalno 400.000 tona. Kako je za gradnju takvog postrojenja potrebno, prema procjenama, pet do osam godina, jasno je da će preuzete obveze biti vrlo teško ispuniti nastave li se pripreme dosadašnjim tempom. No, u slučaju da se obveze ne ispune, kao i ostale jedinice lokalne samouprave sa sličnim problemom, i Zagreb će se suočiti s plaćanjem ogromne kazne.

Poznat je primjer Italije, koja je plaćala milijun eura na dan po nesaniranom odlagalištu. Hrvatska bi s takvih odlagališta morala osigurati postupno smanjivanje ukupno odloženih količina otpada. Konkretno, do kraja sljedeće godine godišnja maksimalna količina otpada na neodgovarajućim odlagalištima iznosi 1,7 milijuna tona.

Usvajanje Plana gospodarenja otpadom Grada Zagreba preduvjet je i za ostvarivanje prava na sufinanciranje izgradnje Centra za gospodarenje otpadom (CGO) i uspostave integralnog sustava gospodarenja otpadom sredstvima Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost te Europske unije.

PRIJEDLOG MEHANIČKE SEPARACIJE Zagrebačka Čistoća, prema smjernicama koje je potpisao njezin direktor Branimir Valašek, predlaže stoga promjenu temeljnih postavki plana gospodarenja otpadom u Zagrebu kako bi se preuzete obveze mogle ispuniti. Među glavnim točkama novog pristupa trebala bi biti uspostava sustava odvojenog skupljanja otpada na cijelom gradskom području, uključujući i izgradnju reciklažnih dvorišta (minimalno dvadeset)

STOCA GRA CI

REB

P GOS

O

lirati

DA R

VA DO

ZAG

ENJ OM E OTPAD

iako već dvije godine ne

opremljenih u skladu sa zakonskim propisima i ciljevima EU-ove direktive. Zatim, potrebno je osigurati automatsko mehaničko razdvajanje miješanog komunalnog otpada. Uz definiranu lokaciju i potrebne dozvole, takvo postrojenje je, prema procjeni Čistoće, moguće izgraditi za 18 mjeseci.

Automatska mehanička separacija otpada, koja uključuje zatvorenu kompostanu i

termičku obradu otpada i pretvoriti ga iz gradskog u regionalni objekt. Izgradnjom zatvorenog sustava mehaničke separacije i biološke obrade smanjilo bi se i onečišćivanje atmosfere, čime bi se uklonili uzroci glavnih prigovora sadašnjem odlagalištu Jakuševec-Prudinec. Tako bi se smanjila količina odloženog otpada i eventualno omogućilo produljenje vijeka odlagališta, koje je sada prekapacitirano.

GRAĐANI ZADOVOLJNI ČISTOĆOM Podružnica Čistoća, prema popisu svojih djelatnosti, provodi i razvija cjelovit sustav gospodarenja otpadom na području Grada

KROZ PROJEKT CIVITAS, KOJI FINANCIRA EU, ČISTOĆA POKUŠAVA SMANJITI EMISIJE PLINOVA IZ SVOJIH VOZILA postojeće otvorene kompostane te odlagalište otpada, može se, predlažu u Čistoći, kao neovisna cjelina smatrati prvom fazom izgradnje CGO-a i biti komplementarna postrojenju za termičku obradu otpada.

Potrebno je izraditi i provoditi program odnosa s javnošću, što podrazumijeva kontinuiranu edukaciju i informiranje građana o novom odnosu prema otpadu.

U Čistoći također naglašavaju kako treba uvažavati i strukturu otpada (glomazni, “zeleni “, otpad od čišćenja ulica...), ali i promijenjene količine otpada u odnosu na one navedene i procijenjene u Nacrtu plana, koje su po njima nerealno visoke.

Provedbom takvog plana bilo bi moguće smanjiti potreban kapacitet postrojenja za

Zagreba, odvojeno skuplja korisni otpad u spremnicima na javno-prometnim površinama i u reciklažnim dvorištima, skuplja i odvozi komunalni otpad iz kućanstava i drugih korisnika usluga, održava čistoću javno-prometnih površina (kolnika, pločnika, trgova, pothodnika, javnih stuba i prolaza), postavlja i održava košarice za otpatke te urbanu opremu u pješačkoj zoni, a u zimskom razdoblju uklanja snijeg i led s javnih stuba, prilaza kolnicima i iz pješačke zone.

“Brojna istraživanja i ankete pokazuju zadovoljstvo građana našim uslugama, a to nam je najvažniji cilj”, ističe Trpimir Majcan, direktor sektora za gospodarenje otpadom, zaštitu okoliša i razvoj u Čistoći.

“Čišćenje javnih prometnih površina vezano je uz sredstva koja Grad odobri, a grad se svake godine sve više širi. Tu postoji prostor za poboljšanje, a potrebna je stalna obnova voznog parka i mehanizacije.

Konstantno ulažemo i u edukaciju naših djelatnika.”

Sustav upravljanja kvalitetom i okolišem primijenjen u Podružnici Čistoća zasnovan je na zahtjevima međunarodnih normi ISO 9001:2008 i ISO 14001:2004, a odnedavno je podružnica i nositelj certifikata OHSAS (Occupational Health and Safety Assessment Series) za sustav upravljanja zdravljem i sigurnošću na radu. Broj ozljeda na radu, kako ističe direktor Valašek, u toj se podružnici 2011. smanjio čak 50 posto u odnosu na godinu prije.

“Uključeni smo i u projekt CIVITAS, koji financira Europska unija, te pokušavamo, koliko je moguće, smanjiti emisije plinova iz naših vozila u okoliš, te koristiti biodizel kao pogonsko gorivo”, istaknuo je Majcan.

Direktivom Europske komisije sve nas čeka razvrstavanje, a naročito smanjenje količine biootpada na deponijima za 25 posto do kraja 2013., što je velik posao, ali zahtijeva i velika ulaganja.

UTRKA S ROKOVIMA I prije tih direktiva zagrebačka Čistoća započela je pilot projekt odvojenog prikupljanja otpada u četiri različita dijela grada Zagreba. “Građani polako sve više i više razdvajaju otpad, ali to je još daleko od onoga što bi trebalo. Također, u kontejnerima za PET ambalažu pronalazili smo sve i svašta, pa radnici moraju razvrstavati prije pražnjenja. Potrebna je kontinuirana edukacija zelenimagazin | lipanj 2012. | 29

OTPAD NIJE SMEĆE za koju nikada nema dovoljno sredstava. Količinama koje su odvojene još nismo zadovoljni. Najviše se odvojilo papira, ali tu smo imali problem p krađe papira. Procjenjujemo da su nam 2011. otuđili papir iz spremnika u vvrijednosti tri milijuna kuna. Sud je odbacio našu tužbu zbog male pojedinačne odbac vrijednosti. Međutim, kad se sve zbroji, nije vrijed mala šteta”, ističe Majcan te dodaje: to ma “Za biootpad ima više rasploloživih modela prikupljanja, i tu se Grad mora mode odlučiti, napraviti cjelovitu strategiju. odluč Rokovi su već pri kraju, i treba to hitno Roko početi raditi.” počet Uvođenjem novog sustava razvrstavanja Uv otpad otpada na mjestu nastanka, za odvojeno prikupljanje biootpada potrebno je uvođepriku

nje većeg broja kanti. Procjena Čistoće je da bi trebalo uložiti 70 milijuna kuna da se krene u takav posao, a i godišnji trošak prikupljanja je velik. Majcan napominje kako postoji i drugi način - sortirinice koje automatski odvajaju otpad. “Na Gradu je da odluči koja će se metoda koristiti, kao i kod izbora između MBOova ili spaljivanja. Naravno, ta odluka će uvelike utjecati i na naš opseg poslova te naša ulaganja.” Čistoći je cilj otvarati reciklažna dvorišta u svakoj gradskoj četvrti, traže se lokacije, a u većim će ih četvrtima biti i nekoliko.

Glomazni otpad koji su odlagali dvaput godišnje, građani će sada će moći besplatno odlagati u reciklažnim dvorištima u svom kvartu tijekom cijele godine.

MANJI GRADOVI ULAŽU VIŠE U NAPREDNE TEHNOLOGIJE

Ukopani spremnici - rješenje i za biootpad?

Sadržaj u njima ne smrdi, ne može se zapaliti, prazne se brzo i lako, uvjerili su se u Čakovcu, Velikoj Gorici...

U jednoj kući koja na prvi pogled izgleda kao tipična obiteljska kuća na rubu Zagreba, u naselju Lučko, nalazi se sjedište tvrtke STP. Iza kuće je dvorište u kojem se na zelenom travnjaku igraju djeca. Iza te idilične slike su hangari s najsuvremenijim spremnicima za otpad, koji su, vjeruje direktor tvrtke STP d.o.o. Marko Brnčić, idealno rješenje za odvojeno prikupljanje biorazgradivog otpada.

Ako će se u novi sustav gospodarenja otpadom ući postojećim metodama, bit će to skupo i teško provedivo, naglašava Brnčić. Finski spremnici otpada MOLOK, koje zastupa STP, većim dijelom ukopani su ispod površine zemlje, zbog čega se u njima sadržaj ne zagrijava i ne smrdi te se sabija zahvaljujući sili gravitacije, pa u jedan spremnik stane čak 6,5 prostornih metara otpada. MOLOK se koristi i fiziološkim svojstvom zraka koje ne dopušta da se sadržaj u njemu zapali. Otpad se u spremniku nalazi u vreći, koja se diže kranom i premješta do vozila, gdje se otvara na dnu i prazni. Tako na elegantan način samo jedan radnik isprazni spremnik puno brže u odnosu na metodu kakva se koristi

30 | lipanj 2012. | zelenimagazin

u većini hrvatskih komunalnih tvrtki, gdje spremnike prazne po tri radnika. Uz to, u MOLOK stane do pet puta više otpada nego u klasične kontejnere. A što bi onda radila ona dvojica radnika koji se sada voze s vozačem po gradskim ulicama? Umjesto da riskiraju ozljede povlačenjem kontejnera, mogli bi odjenuti odijela i kravate i kontrolirati čiste li vlasnici pasa za svojim ljubimcima izmet s gradskih ulica, predlaže Brnčić. Takve spremnike STP je postavio u mnogim manjim gradovima Hrvatske, poput Koprivnice, Čakovca i Marije Bistrice.

Dan prije našeg posjeta postavljen je u Murteru, a s ponosom ističu Veliku Goricu, gdje na oko 30 postavljenih kontejnera nisu imali potrebu ništa servisirati već godinama, čak ni skidati grafite.

Tajna je u kvalitetnim materijalima i tehnologiji koja se razvija već dvadeset godina; prvi MO LOK kontejneri postavljeni prije dvadeset godina u Finskoj - još su u upotrebi! Najsuvremenije antibakterijske kante za biootpad trenutačno su postavljene u Čakovcu.

Od Saše Avirovića, tehničkog direktora Čakoma, doznali smo da od oko 20.000 kanti, koliko ih je ta komunalna tvrtka kupila od STP-a u posljednjih devet godina, niti jednu nisu vratili dobavljaču, koji garantira zamjenu. U Čakovcu još nisu zabilježili slučaj da se kanta oštetila sama od sebe ili popucala zbog promjena temperature.

Tek su ih nekoliko, doznali smo od Avirovića, nehotice pri parkiranju oštetili vozači automobila.

Manji gradovi u Hrvatskoj pronašli su računicu u investiranju u naprednije tehnologije za očuvanje okoliša, dok su veći još tromi i komotni.

Primjerice, svjedoci smo brojnih kanti za otpad na ulicama Zagreba koje su oštećene bez nekog vidljivog razloga, ali nije poznato koliko ih je vraćeno proizvođaču uz zahtjev da ih besplatno zamijeni novima.

CIS T

‘Piškornica’ kao prvi

GRADOV A

:

IER S S O D

PA DOM

Regionalni centar za gospodarenje otpadom sjeverozapadne Hrvatske

A OC

GO OT SPO DARENJE

RCGO iz strukturnih EU fondova Do kraja godine očekuje se lokacijska dozvola i predstavljanje projekta Europskoj komisiji u Bruxellesu PIŠE Goran Gazdek zin@privredni.hr

R

egionalni centar za gospodarenje otpadom sjeverozapadne Hrvatske (RCGO) Piškornica-Koprivnički Ivanec, koji bi trebao brinuti o otpadu u 111 gradova i općina Koprivničko-križevačke, Varaždinske, Međimurske i Krapinsko-zagorske županije (Sporazum o preuzimanju otpada čekao je u lipnju potpise Grada Koprivnice četiri općine, Sokolovca, Jalžabeta, Vinice), do kraja ove godine trebao bi ishoditi lokacijsku dozvolu i predati aplikacije za sufinanciranje sredstvima iz fondova Europske unije. Projekt će pred predstavnicima Europske komisije u Bruxellesu braniti direktor RCGO Piškornica Mladen Jozinović i njegov tim, koji su više od tri godine mukotrpno radili na studiji izvodljivosti i prikupljanju svih potrebnih dokumenata za gradnju Centra na površini od 43,6 hektara.

“Postupak je to koji će trajati od prosinca ove do lipnja iduće godine. Imamo šanse povući do 55 milijuna eura, što je 80 posto potrebnih sredstava, ostatak bismo financirali kroz operativne prihode Piškornice d. o. o. Ako projekt prođe, slijedi raspisivanje međunarodnog natječaja za građevinske radove, uključujući i tehnologiju, po principu ključ u ruke. Ako ne dobijemo zeleno svjetlo, gradnja Centra bit će financirana javno-privatnim partnerstvom, što bi u konačnici za 550.000 stanovnika ovog područja značilo veću cijenu zbrinjavanja

bjašnjava direktor Jozinović. otpada”, objašnjava škornica d.o.o.

Tvrtku Piškornica regionalnii centar za gospodarenje arenje otpadom sjeverozapadnee Hrvatske osnovale su 12. ožujka 2009. četiri županije (po 22,5 posto udjela) i Općina Koprivnički Ivanec (10 posto udjela). Izgradnja Centra planira se sjeverno od Koprivnice, na lokaciji Piškornica, na području općine Koprivnički Ivanec, gdje se još od 1982. dijelom nalazi odlagalište otpada koje se trenutno sanira. Lokacija Piškornica je sjeverno od Koprivničkog Ivanca, uz potok Gliboki te istočno od sela Pustakovca, a područje je većinom, osim na dijelu odlagališta, poljoprivredno.

TUŽBE USPORILE RAZVOJ PROJEKTA Upravo je ta lokacija bila predmet sudskog spora koji su protiv Općine Koprinički Ivanec pokrenuli Grad Koprivnica i Gradsko komunalno poduzeće Komunalac.

“Komunalac se u tim postupcima poziva na državni interes, za koji nema nikakvo zakonsko uporište. Svi zaključci sa sastanaka u Ministarstvu zaštite okoliša i prirode upućuju na to da je RCGO Piškornica projekt od državnog interesa, i kao takav ima punu podršku državnih institucija. Tome u prilog govori i činjenica da je Ministarstvo izdalo suglasnost Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za stopostotno financiranje provedbe istražnih radova i izrade projektno-tehničke

dokumentacije, kao i beskamatnog zajma za otkup zemljišta radi rješavanja imovinskopravnih odnosa na lokacijama pretovarnih stanica i Regionalnog centra. Osim toga, tehnologija mehaničko-biološke obrade otpada sasvim zadovoljava kriterije zaštite okoliša, što dokazuje i rješenje Ministarstva o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša”, ističe Jozinović i dodaje kako su tužbe uvelike omele razvoj projekta.

Tužitelji su imali primjedbe i na ciljeve gospodarenja otpadom, prostorno-plansku dokumentaciju i podatke za izradu Studije, prometno rješenje i utjecaj na okoliš, količinu otpada, netočnost u projekciji kretanja strukture ukupno stvorenoga komunalnog otpada, utjecaj na vode i mogući utjecaj kod potresa, utjecaj na okoliš u tijeku gradnje i u korištenju, mjerenje kakvoće zraka, utjecaj na faunu, opasni otpad te cijenu zbrinjavanja otpada. Rješenjem Vrhovnog upravnog suda Republike Hrvatske od 12. ožujka ove godine svi su navodi odbijeni kao neosnovani. Prihvati li projekt Europska komisija u Bruxellesu, bit će to jedini Regionalni centar za gospodarenje otpadom u Hrvatskoj čiju će gradnju financirati strukturni fondovi Europske unije.

zelenimagazin | lipanj 2012. | 31

ZELENE TEHNOLOGIJE EKOLOŠKA INDUSTRIJA

Petorica sajmu u PIŠE Boris Odorčić

odorcic@privredni.hr

N

a vodećem svjetskom sajmu voda, otpadnih voda, otpada i upravljanja sirovinama Ifat Entsorga u Münchenu i ove se godine predstavilo nekoliko tvrtki iz Hrvatske. To su Metalska industrija Varaždin, Tehnix, Rasco, Vargon, INDEKO, a svoj je nastup tradicionalno imala i Hrvatska gospodarska komora.

Tonči Belan, direktor tvrtke Belimpex, generalnog zastupnika tog münchenskog sajma u Hrvatskoj, u razgovoru za Zeleni magazin istaknuo je kako je ovogodišnji Ifat Entsorga premašio brojke iz 2010. kada je

HRVATSKA JE SRUŠILA SVOJ REKORD U BROJU ČETVORNIH METARA IZLOŽBENE POVRŠINE, A IFAT JE OBIŠLO OKO 850 STRUČNIH POSJETITELJA IZ NAŠE ZEMLJE bio okupio 2730 izlagača iz 49 država, jer ovaj put u Münchenu se predstavilo 2939 izlagača iz 54 zemlje. Sajam je obišlo 125 tisuća stručnih posjetitelja iz čak 180 zemalja svijeta, a izložbena površina prostirala se na 215 tisuća četvornih metara; 2010. bilo je 109.589 posjetitelja, a izložbena površina iznosila je 195 tisuća četvornih metara.

“Ifat Entsorga 2012 premašio je sva očekivanja. Navedeni rekordi koji su ostvareni tijekom ekonomske krize pokazuju kako taj sektor ne smije biti zanemaren. I kod hrvatskih je izlagača zamijećeno veliko zanimanje, Hrvatska je oborila rekord po broju četvornih metara izložbene površine, a sajam je obišlo oko 850 stručnih posjetitelja iz naše zemlje. Sve to dokaz je koliko je ekologija kao industrija važna za Hrvatsku”, zaključuje Tonči Belan.

32 | lipanj 2012. | zelenimagazin

PREMAŠUJE SVA OČEKIVANJA

izvrsnih na Münchenu Po odličnom su nastupu zapažene hrvatske tvrtke RASCO, Vargon, IND-EKO, MIV i Tehnix RASCO, Kalinovac

MUVO je bio atrakcija U odmjeravanju snaga s konkurentima RASCO se potvrdio kao vrhunski brend na najzahtjevnijim tržištima Od skromnih početaka, kada je kao zanatska radionica osnovan 1990. godine, RASCO je izrastao u jednog od vodećih proizvođača opreme za komunalno održavanje u Europi. Tvrtka ima više od 200 zaposlenih i raspolaže proizvodnim pogonima opremljenim najsuvremenijim tehnologijama na površini većoj od 40 tisuća četvornih metara.

Proizvodi Rasca iz Kalinovca poznati su po robusnosti, kvaliteti izrade i visokoj tehnologiji. Prodajna i distributivna mreža poduzeća danas pokriva cijeli europski kontinent, nudeći proizvode i usluge u više od 23 zemlje. RASCO je među vodećim brendovima komunalne opreme u zemljama gdje su ekstremni vremenski uvjeti i visoki zahtjevi kupaca uobičajeni, poput Njemačke, Austrije, Španjolske, Ukrajine, ne, Rusije, ali i mnogih drugih.

Darko Paviša, financijski direktor u toj oj tvrtki, naglašava kako RASCO izlaže na Ifatu od 2008., a ove godine je odlučeno učiniti iskorak kako bi se prezentirali u skladu sa svojim rastućim utjecajem na europskom tržištu.

Na štandu od 500 četvornih metara bili su izloženi proizvodi ukupnog asortimaana poduzeća, od profesionalne opreme

za zimsko i ljetno održavanje prometnica i zelenih površina, snježnih plugova te posipača soli do kranskih kosilica i vezanih priključaka za košnju i održavanje bankina uz ceste, kanala vodotokova i drugih teško dostupnih površina. No, glavna atrakcija bio je najnoviji proizvod MUVO, malo univerzalno vozilo koje su u potpunosti osmislili inženjeri te tvrtke.

MALO UNIVERZALNO VOZILO INŽENJERI RASCO-A OSMISLILI SU KAO MOĆAN NOSAČ ALATA S GOTOVO NEOGRANIČENIM BROJEM PRIMJENA U ODRŽAVANJU GRADSKIH POVRŠINA

MUVO je stvoren kao moćan nosač alata s gotovo neograničenim brojem primjena u održavanju gradskih površina, od čišćenja snijega s nogostupa i biciklističkih staza, košenja travnatih površina, pranja ulica, održavanja drveća i rasvjetnih tijela pomoću teleskopske košare, a predviđeno je i da se koristi kao malo vatrogasno vozilo.

MUVO kreće u prodaju početkom 2013., a sudeći prema pozitivnim reakcijama i iskazanom interesu posjetitelja, taj proizvod ima velik potencijal na europskom tržištu, kaže Paviša dodajući kako je vrlo zadovoljan ovogodišnjim Ifatom. Podrška organizatora sajma bila je gotovo besprijekorna, što se od njih i očekivalo. Posjećenost našeg štanda bila je odlična, te su ostvareni brojni novi poslovni kontakti iz cijeloga svijeta.

Ovakvi nastupi nisu n samo prilika za prezentaciju vlastitog p poduzeća, već služe i za odmjeravanje snaga s konkurentima. Uz to, sn važnost Ifata je zza branšu toliko velika da je samo sudjelovanje na njemu postalo sudje pitanje prestiža. pre Nastup na idućem Ifatu 2014. godine je neupitan, jer RASCO ima vrlo ambiciozne ciljeve ciljev i sigurni su kako će za dvije dvij godine imati još više toga pokazati. po zelenimagazin | lipanj 2012. | 33

ZELENE TEHNOLOGIJE

VARGON, Kukuljanovo

Treći put u Münchenu Otvaranjem novih tržišta ublažavaju se posljedice ekonomske krize Osnovna djelatnost tvrtke Vargon je proizvodnja plastičnih cijevi za različite namjene te pripadajućih spojnih dijelova.

Pod proizvodnim programom Vargokal tako se može naći ukupna paleta cijevi i spojeva za kućnu kanalizaciju. Program Vargoterm okuplja cijevi i spojeve za kućni dovod vode, a Vargoplen je linija proizvoda od polietilena za dovod vode do objekta.

Vargon iz Kukuljanova proizvodi i dvije vrste cijevi za zaštitu kabela (optičkih, strujnih i telekomunikacijskih) Vargokal protect i Vargoplen protect.

Najnoviju liniju proizvoda Vargokor čine rebraste cijevi većih promjera za uličnu kanalizaciju. K tomu, tvrtka nudi i vlastita

revizijska okna te drenažne cijevi.

Vargon kao proizvođač iznimno brine o okolišu. Stalo im je do zbrinjavanja otpada, prirodu ne onečišćuju nepotrebnim osvjetljenjem, ne izbacuju ispušne plinove, a taj trud potvrđuju i standardom kvalitete ISO 14001.

Kristina Lesica iz izvoznog odjela Vargona ističe kako je na Ifat Entsorgi ta tvrtka izlagala po treći put. Predstavljeni su proizvodni programi Vargokal, Vargoterm, Vargoplen, Vargokor, Vargodren i Vargokor. „U ovom trenutku smatramo kako je jedan od načina ublažavanja posljedica ekonomske krize ostvaranje novih tržišta. Iz dosadašnjih kontakata i poslova možemo

istaknuti kako smo uspjeli plasirati naše proizvode na područje Njemačke, Gruzije, Italije, Nizozemske, Saudijske Arabije te dalekoga Čilea. U pregovorima smo s Marokom, Egiptom i zemljama Bliskog istoka.

Smatramo kako se nastup na sajmovima dugoročno uvelike isplati jer je nemoguće plasirati proizvode na nova tržišta ako se kao tvrtka ne pojavljujete na velikim europskim sjamovima“, napominje Lesica.

IND-EKO, Rijeka

Spremni za hitne ekointervencije Uporabom specijalne opreme prikupljaju gotovo sve vrste opasnog i neopasnog otpada IND-EKO je dinamično privatno poduzeće koje je tijekom 20 godina rada stjecalo iskustva u svim područjima industrijske ekologije i zaštite okoliša te je steklo ugled i postalo prepoznatljiv čimbenik u rješavanju svih značajnih ekoloških problema u Hrvatskoj.

Ovo riječko uslužno poduzeće se u svom radu koristi vlastitom suvremenom

opremom i najmodernijim tehnološkim metodama i postupcima na području zbrinjavanja otpadnih tvari i zaštite okoliša.

Tako IND-EKO svojim klijentima pruža uslugu mehaničkih i kemijskih čišćenja postrojenja i opreme te čišćenja i ispiranja kanalizacijskih sustava. Također, uporabom specijalne opreme djelatnici te tvrtke mogu prikupiti gotovo sve vrste opasnog i

neopasnog otpada i, poštujući sve zakonom propisane postupke, osigurati njegovo konačno zbrinjavanje.

Valja naglasiti kako je IND-EKO razvio uslugu hitnih intervencija za slučajeve iznenadnih zagađenja okoliša na kopnu i moru, g bez obzira na to kada se dogodio incident.

MIV - Metalska industrija Varaždin

Armature za sve kontinente Misija MIV-a je slijediti načela poslovne i društvene odgovornosti te održivog razvoja Vizija tvrtke MIV - Metalske industrije Varaždin je postati svjetski konkurentna i prepoznatljiva tvrtka za proizvodnju armatura i fazonskih komada iz nodularnog lijeva.

I na münchenskom su sajmu pokazali kako im je glavna misija voditi se načelima poslovne i društvene odgovornosti te održi34 | lipanj 2012. | zelenimagazin

vog razvoja koristeći se pritom svojim znanjima, iskustvima i novim tehnologijama kako bi u proizvodni proces, uz tradiciju, utkali inovativnost i time postali prepoznatljivi na tržištu nudeći kvalitetan proizvod. U poslovnoj suradnji s velikim proizvođačima armature u Europi, MIV danas plasira na inozemno tržište 70 posto svojih proizvoda,

objavljeno je na internetskim stranicama te tvrtke. Armatura se izvozi na tržišta svih kontinenata, a ugrađena je u vodovodne i kanalizacijske sustave nekih svjetskih metropola. S godišnjom proizvodnjom od 9000 tona odljevaka i 7500 tona armatura i fazona MIV se ubraja među najveće proizvođače ovakve opreme u Europi.

TEHNIX, Donji Kraljevec

S EKOLOŠKIH SAJMOVA U CRNOJ GORI

Zaštita Sve dozvole u jednoj okoliša Crnogorska Agencija za zaštitu životne sredine daje dozvolu za sve projekte kojima je cilj od A do Ž integriranu očuvanje okoliša Oprema za komunalnu tehnologiju, strojevi za reciklažu otpada, uređaji i oprema za pročišćavanje voda, neki su od proizvoda te kompanije

Kompanija Tehnix vodeće je poduzeće u ovom dijelu Europe za projektiranje, proizvodnju, servisiranje strojeva i opreme koji su u funkciji zaštite okoliša.

Velike proizvodne mogućnosti, stalna prisutnost na domaćem i svjetskom tržištu, zadovoljstvo dosadašnjih kupaca, inoviranje - usavršavanje proizvoda, te siguran i dugotrajan vijek, jamstvo su uspjeha kompanije, koja je na Ifat Entsorgi ponovno potvrdila svoj ugled.

Među uspješnim proizvodima te tvrtke iz Donjeg Kraljevca su oprema za komunalnu tehnologiju, strojevi za reciklažu otpada, uređaji i oprema za pročišćavanje voda i oprema za naftne derivate i plin.

K tomu, ekokontejneri za zapaljive i opasne tvari, cisterne raznih namjena te poslovno-stambeni i specijalni kontejneri potvrđuju Tehnixovo mjesto među liderima ekološke industrije.

PIŠE Jozo Vrdoljak

vrdoljak@privrdni.hr

B

udva je i ovog proljeća bila domaćin uglednih ekoloških sajmova. U budvanskom Jadranskom paviljonu istodobno su održani 21.

METUBES, 18. sajam ekologije i 7. sajam vode, vodovoda i sanitarija, na kojima se, zajedno s nevladinim udrugama, predstavila i Agencija za zaštitu životne sredine Crne Gore.

Direktorica Agencije Daliborka Pejović objasnila je kako se ta institucija fokusira na dvije bitne aktivnosti: poticanje ekološke osviještenosti kod djece, i smanjivanje utjecaja klimatskih promjena na okoliš.

Agencija je osnovana 2008., od 2009. preuzima neke nadležnosti Ministarstva uređenja prostora i zaštite životne sredine. Unutar Agencije postoji pet sektora: sektor za izdavanje dozvola, sektor za analizu, sektor inspekcijskih poslova i sektor za komunikacije. Time su stvoreni preduvjeti za implementaciju europskih standarda u zaštitu okoliša i održavanje statusa Crne Gore kao ekološke države.

STRATEŠKI PROJEKTI Podsjetimo, Crna Gora je u rujnu 1991. postala prva zemlja koja je zaštitu okoliša proglasila jednom od svojih strateških obveza i ustavnom kategorijom. Tada je na Žabljaku usvojena Deklaracija o ekološkoj državi pozivajući se na činjenicu da je Biogradska gora bila prvi zaštićeni objekt prirode na prostoru Europe i drugi u svijetu, nakon američkog nacionalnog parka Yellowstonea. To je razlog što se pri ulasku u Crnu Goru plaća ekološka renta.

Stručna savjetnica u Agenciji Jovana Žarić objasnila je kako Agencija izdaje

posebnu vrstu dozvola, odnosno integriranu dozvolu za sve projekte kojima je cilj očuvanje okoliša. „Provedeno je niz strateških projekata na državnoj razini, a jedan od najzahtjevnijih je podzemni kabel između Italije i Crne Gore, koji je već dobio suglasnost, kao i gradnja trafostanice. Dalekovodom će biti spojeni jug i sjever Crne Gore, a tu je i zahtjevan projekt četiriju hidroakumulacija na Morači. Taj je projekt obustavljen zbog žestoke reakcije udruga i javnosti i nedovoljih istraživanja štetnosti po okoliš“, otkriva savjetnica J. Žarić.

PET CRNIH TOČAKA Crna Gora je pokrenula i proceduru za izmjenu Energetske strategije jer planira veću iskoristivost svih obnovljivih energetskih potencijala. “U planu su dva vjetroparka, 32 minihidroelektrane, od kojih ih već 10 ima suglasnost i dozvole, kao i gradnja dvaju turističkih kompleksa uz jadransku obalu, Luštice i Svetog Marka“, otkriva savjetnica Žarić.

U Crnoj Gori je evidentirano pet crnih ekoloških točaka. To su Kombinat

PRI ULASKU U CRNU GORU PLAĆA SE EKOLOŠKA RENTA JER JE BIOGRADSKA GORA PRVI ZAŠTIĆENI OBJEKT PRIRODE NA PROSTORU EUROPE I DRUGI U SVIJETU Aluminijum Podgorica, željezara u Nikšiću, brodogradilište u Bijeloj, termoelektrana Pljevlja te rudnik Šuplja stijena. „Unatoč tome što je neophodno izdvojiti velika sredstva, ohrabruje činjenica što se počelo raditi i što su pokrenuti projekti sanacije tih crnih točaka “, istaknula je Jovana Žarić.

zelenimagazin | lipanj 2012. | 35

ZELENE TEHNOLOGIJE

HEP-OV PROJEKT eMobilnost

Električnim automobilom od Vukovara do Dubrovnika Mreža punionica za električne automobile trebala bi nam omogućiti vezu i s ”europskom energetskom autocestom” PIŠE Igor Vukić vukic@privredni.hr

H

rvatska elektroprivreda krenula je u razvojni projekt eMobilnost koji bi trebao omogućiti vožnju električnim automobilima od Vukovara do Dubrovnika. Mreža punionica za električne automobile, osim po Hrvatskoj, trebala bi omogućiti vezu i s europskom energetskom autocestom.

Prvi koraci učinjeni su još 2010. potpisivanjem sporazuma s njemačkom energetskom kompanijom RWE o prijenosu znanja u izgradnji infrastukture za punjenje električnih vozila.

U sklopu ovogodišnjeg Zagrebačkog energetskog tjedna, HEP je potpisao spo36 | lipanj 2012. | zelenimagazin

razum o poslovnoj suradnji s hrvatskom tvrtkom DOK-ING, proizvođačem električnih vozila. Dogovoreno je da će DOK-ING provesti konverziju konvencionalnih vozila

PUNIONICE BI IMALE DVA PARKIRNA MJESTA S DVIJE UTIČNICE. SNAGA BI IM BILA 22 KW, A PROTOTIPOVI SU ZASAD POSTAVLJENI U ZAGREBU, VUKOVARU I LABINU iz HEP-ovog voznog parka u električna, kako bi se mogle testirati stanice za punjenje vozila te steći nova iskustva u ponašanju električnih vozila u svakodnevnom radu.

Kako se doznaje u HEP-u, DOK-ING će u električno vozilo pretvoriti prvo jedan Fiat Stilo, kojim inače ekipe tehničara obilaze teren. Pratit će se ponašanje vozila u prometu, trajanje baterije, brzina otklanjanja eventualnih kvarova i brzina punjenja.

Ideja je da se električna vozila pune u večernjim satima kad je opterećenje sustava najmanje, i kada u ukupnom miksu izvora energije najviše sudjeluju obnovljivi izvori, primjerice vjetroelektrane. Vrijeme punjenja električnih vozila ovisi o kapacitetu baterije, vrsti utičnice na vozilu i izvoru napajanja. Punjenje automobilske baterije na kućnoj utičnici traje oko šest do osam sati, dok bi na javnoj infrastrukturi trajalo od dva do šest sati.

Od Vukovara preko Zagreba, zatim Istre, Dalmacije, sve do Dubrovnika postavile

bi se punionice koje bi omogućavale brzo punjenje koje traje oko pola sata. Budući da prosječna baterija omogućuje prelazak oko 150 kilometara s jednim punjenjem, korištenjem tih punionica vozači električnih vozila mogli bi prelaziti cijelu Hrvatsku bez straha da će ostati na cesti praznih baterija.

Punionice bi imale dva parkirna mjesta s dvije utičnice. Snaga bi im bila 22 kW, što je dovoljno za punjenje prosječne litij-ionske baterije od 16 kilovatsati. Prototipovi tih punionica postavljeni su zasad u Zagrebu, Vukovaru i Labinu.

STANDARDIZIRANJE UTIČNICE Važan element u planiranju mreže punionica i njihovog konačnog dizajna bit će standardiziranje utičnice. Prema preporuci Europske unije, proizvođači automobila bi ove godine trebali postići dogovor o standardnoj utičnici koja bi se koristila u punjačima u cijeloj EU. Veliki američki i njemački proizvođači automobila dogovorili su da će razviti standard za utičnice koje će omogućiti punjenje automobila na

PROIZVOĐAČ ELEKTRIČNIH VOZILA DOK-ING PROVEST ĆE KONVERZIJU KONVENCIONALNIH VOZILA IZ HEP-OVOG VOZNOG PARKA U ELEKTRIČNA električni pogon za samo 15 do 20 minuta.

Model nazvan Combined Charging System omogućit će punjenje automobila izmjeničnom i istosmjernom strujom iz kućnih utičnica te ultra brzo punjenje putem istosmjerne struje na javnim stanicama.

Standard oznake J1772 trebao bi biti službeno objavljen tijekom ljeta, a prva vozila koja ga koriste očekuju se na tržištu 2013. godine. Europska udruga proizvođača vozila namjerava postaviti Combined Charging System za punjenje na svim novim električnim automobilima počevši od 2017. godine.

POTICAJI I BONUSI Poticaj razvoju eMobilnosti i mreže punionica dat će i ponuda električnih automobila dostupnih u Hrvatskoj, njihova cijena, eventualne državne subvencije za njihovo korištenje.

U Europi mnoge države imaju poticaje izravno vezane uz količinu ugljičnog dioksida koji ispušta automobil. U Italiji se

vozila nemaju ni zračni ni uljni filter, kao niti ostale dijelove karakteristične za konvencionalne motore, troškovi održavanja su znatno manji.

Električna vozila ne troše energiju u stanju mirovanja, što osobito dolazi do izražaja u velikim gradovima, gdje se dosta vremena provodi čekajući na semaforima ili

RAZVIJA SE STANDARD ZA UTIČNICE KOJE ĆE OMOGUĆITI PUNJENJE AUTOMOBILA NA ELEKTRIČNI POGON ZA SAMO 15 DO 20 MINUTA bonusi za kupnju električnog automobila kreću od 1000 do 5000 eura, u Francuskoj vlasnici hibrida dobivaju 2000 eura, a zamijene li automobil stariji od 10 godina hibridnim, porez na vozilo je upola niži.

Mnogo toga ovisi i o dostupnosti punionica, dobroj promociji pa i o svijesti potrošača i želji da pridonesu čistijem okolišu. Možda je zato najviše električnih vozila registrirano u Njemačkoj, iako ondje subvencije i nisu velike, tek oko 400 eura po vozilu.

Automobilska industrija istodobno je pod pritiskom europskih normi koje zahtijevaju da se prosječna razina emisije CO2 iz ponude jednog proizvođača smanji ispod 120 grama po kilometru. To ih gura prema novim istraživanjima, razvoju baterija i standardizaciji, koja će vjerojatno donijeti i niže cijene i širu dostupnost električnih vozila.

NIŽE EMISIJE CO2 HEP u razvoju tog modela želi biti lider na tržištu, pa i u regionalnim razmjerima.

Uporaba električnih vozila znatno pridonosi smanjenju emisija CO2. HEP se tako želi pridružiti energetskoj strategiji Europske unije, kojoj je cilj do 2020. smanjiti emisiju ugljičnog dioksida za 20 posto i povećati energetsku učinkovitost za 20 posto. Konvencionalna vozila s motorom s unutrašnjim izgaranjem vrlo su neučinkovita sa 80 posto ili više gubitaka kroz otpadnu toplinu. Električna vozila učinkovitija su i do 40 posto od konvencionalnih. Kako električna

u koloni. Konvencionalna znatan dio zagađenja proizvode upravo u čestom startanju i sporoj gradskoj vožnji. Zatim, dio energije za kočenje može se ponovo koristiti, jer električna vozila imaju sustave regenerativnog kočenja, čime se obnavlja oko 20 posto energije koja se pritom inače gubi.

MODEL ZA OSVIJEŠTENE U HEP-u smatraju da bi se brojni korisnici elektromobila mogli naći među ljudima koji su instalirali solarne panele na krovove svojih kuća. Dio električne energije proizvedene u tijeku dana oni bi mogli spremati u akumulatore iz kojih bi se opet u noćnim satima punile baterije njihovih automobila kako bi ujutro bili spremni za pokret.

Stručnjaci HEP-a razmotrili su mnoge europske primjere korištenja električnih automobila. Razvijene mreže punionica postoje u Irskoj, Njemačkoj, Belgiji, Engleskoj... Razmatrao se i model Better place, u kojem postoje mjesta s robotiziranim mehanizmom za zamjenu praznih baterija. Zasad je zaključeno da bi gradnja takvih postrojenja ipak bila preskupa. Razvijat će se model s pojedinačnim punionicama, i ako se pokaže dobrim, ponudit će se voznim parkovima velikih tvrtki, što će sigurno pridonijeti smanjenju cestovnog zagađenja.

zelenimagazin | lipanj 2012. | 37

ZELENE TEHNOLOGIJE

KINA OGRANIČAVA IZVOZ STRATEŠKIH SIROVINA

Bitka za metale “rijetkih zemalja” Iz kineskih rudnika potječe više od 95 posto metalnih oksida bez kojih nema proizvoda visoke tehnologije – svijet je primoran tražiti nove izvore PIŠE Ratko Bošković zin@privredni.hr

C

arl Axel Arrhenius, rođen 1747. u Stockholmu, bio je poručnik u artiljerijskoj regimenti stacioniranoj u Vaxholmu. Sudjelovao je u pohodu na Finsku 1788. pa je unaprijeđen u feldzugmeistera s činom potpukovnika, a 1816. povjereno mu je zapovjedništvo nad proizvodnjom baruta za cijelu kraljevinu. Naime, kao artiljerijski časnik školovao se i u kraljevskoj laboratorijskoj talionici Kungliga Myntet, gdje je proučavao svojstva baruta.

Kada je 1787. posjetio Pariz, upoznao je Antoinea Lavoisiera, oca moderne kemije, i postao gorljiv zagovornik njegovih metoda.

38 | lipanj 2012. | zelenimagazin

Za boravka u Vaxholmu Arrhenius je posjetio i rudnik glinenca u selu Ytterbyju na nedalekom otoku Resaröu, gdje je našao komade tamnoga minerala. Nazvao ga je iterbit i poslao na analizu kemičaru Johanu Gadolinu na Sveučilištu Åboa.

U PROIZVODNJI ELEKTRIČNIH AUTOMOBILA, MOBITELA, MEDICINSKIH UREĐAJA... NA GODINU SE TROŠI VEĆ 120 TISUĆA TONA LANTANOIDA Gadolin je iz minerala koji mu je poslao Arrhenius (kasnije preimenovanog u gadolinit) izolirao nepoznati oksid, praškasti

materijal, neku do tada nepoznatu “rijetku zemlju”. Nazvao ju je iterija, po švedskom selu u kojem je pronađena. Nedugo potom, iz minerala pronađenog pored švedskog gradića Bastnäsa, dvojica švedskih kemičara Jons Jacob Berzelius i Wilhelm Hisinger dobili su otapanjem i kristalizacijom još jedan novi bijeli oksid, rijetku zemlju koju su nazvali cerija, prema rimskoj božici poljoprivrede Ceres.

DUGOTRAJNO OTKRIVANJE Tako su do 1803. otkrivena dva kemijska elementa “rijetke zemlje”, itrij i cerij. Proći će još 30 godina dok znanstvenici ne izoliraju i ostale elemente iz rijetkih zemalja, koje danas kemičari poznaju kao skupinu lantanoida, a pridružuju im i skandij i itrij.

Razlog zašto im je trebalo tako dugo da ih otkriju i identificiraju krije se u njihovim vrlo sličnim svojstvima: svi su metali velike gustoće, tvrdoće i visokog tališta.

NAJVEĆA RAFINERIJA RIJETKIH ZEMALJA IZVAN KINE DOVRŠAVA SE U MALEZIJSKOM GRADU KUNATANU Zapravo, trebalo se strpiti dok čovječanstvo ne pokrene izradu atomske bombe.

Tek u sklopu projekta Manhattan, Frank Spedding razvio je u SAD-u postupak ionske separacije i pročišćavanja tvari koje nastaju u nuklearnim reaktorima, postupak koji je omogućio dobivanje većih količina dovoljno koncentriranih metala rijetkih zemalja...

Prošlo je još 70 godina, i svijet počinju osvajati zeleni, hibridni automobili sa znatno manjom potrošnjom fosilnih goriva od klasičnih, i gotovo zanemarivim zagađivanjem okoliša kroz koji se kreću. Vjerojatno najpoznatiji predstavnik te nove vrste je Toyotin Prius. Bez metala rijetkih zemalja Prius ne bi postojao: na izradu svakog pojedinog primjerka Toyota troši između devet i 11 kilograma rijetke zemlje.

OVISNOST O LANTANOIDIMA ANOIDIMA Najvažnije su vjerojatno atno punjive baterije za čiju su izradu du potrebni lantanij i cerij. Lantanij ij vuče korijen iz grčke riječi lanthanein, ili biti skriven. Ta dva metala koriste se i u katalitičkim pročistačistačima Priusovih ispušnih ih plinova. Za 25 i više elektromotora ugrađenih nih u Prius potrebni su neodiodimijski magneti. Neodimij mij je kovanica grčkih riječi neos, nov, i didymos, dvostruki ili udvojeni, što je svojstvo dvopolnih magneta.

Ekrani u Priusu izrađeni su od tekućih kristala za čiju proizvodnju su potrebna čak tri metala rijetkih zemalja: europij, itrij i cerij. Itrij se nalazi i u komponentama raznih senzora. Najzahtjevniji je Priusov hibridni električni motor-generator; za njegovu izradu potrebna su četiri lantanoida - neodimij, praseodimij, disprozij i terbij.

Neodimij je nužan i za stakla koja štite Priusova svjetla, a cerij se nalazi u vje-

trobranu i u površinskoj zaštiti stakala i ogledala.

No, daleko od toga da su metali rijetkih zemalja nužni samo za izradu hibridnih ili elektroautomobila i njihovih dijelova.

Gotovo niti jednog proizvoda visoke tehnologije ne bi bilo bez lantanoida, a njih je toliko da ih je nemoguće i nabrojiti: uz već spomenute, tu su kolor televizori i kompjutorski zasloni, mobiteli, medicinski uređaji, rakete, mlazni motori, komponente satelita.

Bez lantanoida ne bi bilo divovskih elektromagneta u vjetrenim turbinama. Bez galija, plavkastog metala s vrlo niskim talištem i maksimalnom nesklonošću hrđanju, ne bi bilo površinske zaštite na optičkim ogledalima niti tekućih brtvila u aparatima koji se jako zagrijavaju, kao ni nadomjestka za živu u ultravioletnim lampama. Neki od

“rijetkih zemalja”, 1. rujna 2009. objavila da će svoju izvoznu kvotu u razdoblju od 2010. do 2015. smanjiti na samo 35 tisuća tona!

Cijena kilograma neodimija izvan Kine u 2011. skočila je sa sto na petsto dolara!

U početku, Kina je tvrdila da samo želi regulirati izvoz i spriječiti krijumčarenje “rijetkih zemalja”. Ubrzo su razlozi ograničenja izvoza prošireni na potrebu zaštite resursa i okoliša, da bi u listopadu 2010. China Daily, citirajući neimenovanog dužnosnika Ministarstva trgovine, izvijestio da će Kina “još smanjiti izvozne kvote za rijetke zemlje za 30 posto u sljedećoj godini kako bi zaštitila vrijedne metale od prevelike eksploatacije”.

U stvarnosti, kako je procijenio i The Economist, očito je da Kina želi spriječiti izvoz sirovina i postići da njezina vlastita

kao tih elemenata e kkatalizatori omogućuju o razlamanje r dugih lanaca ugljikovodika u rafinerijama nafte, drugi omogućuju izradu lasera i masera, PET skenera, keramičkih kapacitora, pokretnih rentgena i tko zna čega sve ne.

poduzeća, umjesto golog resursa, sama proizvode i u svijet izvoze visokotehnološke proizvode s višim stupnjem prerade, što znači i veće dodane vrijednosti.

IZVOZNE KVOTE SVE NIŽE Za sve te proizvode i uređaje avangardne tehnologije svijet je već početkom ovog tisućljeća trošio oko 90 tisuća tona lantanoida na godinu, a 2010. između 110 i 120 tisuća tona. Zamislimo onda užas zapadnih stratega, menadžera i tehnologa kada je Kina, u kojoj nastaje 95 do 97 posto ukupne svjetske proizvodnje oksida

AKTIVIRA SE MALEZIJA Prema podacima koje navodi wikipedia, Kina je 14. lipnja 2011. odredila izvoznu kvotu rijetkih zemalja za drugu polovinu godine od 30.184 tone i svoju ukupnu proizvodnju ograničila na 93.800 tona. U rujnu 2011. najavljena je obustava eksploatacije u tri od osam najvećih kineskih rudnika rijetke zemlje, koji su davali 40 posto kineske proizvodnje. Osim što je počeo ulagati intenzivne diplomatske napore da Kinu odvrati od takvog nauma, čitav svijet okrenuo se aktiviranju starih i otkrivanju novih nalazišta rijetkih zemalja izvan Kine.

Naime, da apsurd bude veći, rijetke zemlje, s iznimkom radioaktivnog zelenimagazin | lipanj 2012. | 39

ZELENE TEHNOLOGIJE

Znakovita imena Zanimljivo je kako su elementi rijetkih zemalja dobili imena. Nekoliko ih je nazvano po švedskom gradiću Ytterbyju, drugi prema tome što ih je teško proizvesti (disprosij - po grčkom dysprositos) ili otkriti (lantanij, po kojem se zove čitava skupina lantanoida ili lantanida). Gadolinij je dobio ime u čast istraživača “rijetkih zemalja” Johana Gadolina, a samarij po ruskom znanstveniku Vasiliju Samarskom-Buhovecu, pronalazaču rude “rijetke zemlje”, minerala samarskita. Holmij se zove po drevnom imenu Stockholma Holmia, a lutecij po Luteciji, j , naselju aselju na čijim je temeljipočast Skanma izrastao Pariz. Skandij odaje po potekla cijela dinaviji, prostoru s kojega je pot priča o rijetkim zemljam i njihozemljama metalima. vim metalim Tu je, dakako, i klasična mitologija, pa je mitologija prometij dobio naziv po Prometej koji jje ljuditeju maa navodn navodno dao m vvatru, atru, atr trru, u ili cerij, nnazvan po rrimskoj po im mskoj božici božic poljodjelstva. poljjod po odjelstva. odje

prometija, uopće nisu tako rijetke kako im ime govori! U Zemljinoj kori cerij je 25. (negdje piše 26.) najčešći element, rijedak je otprilike kao i bakar, a pet puta ga je više nego olova. Ali, zbog svojih geokemijskih svojstava, elementi “rijetkih zemalja” su raspršeni i vrlo rijetko se pronalaze dovoljno koncentrirani i u takvom obliku da bi ih bilo isplativo eksploatirati. Kad se, međutim, otkriju, tada poduzetnici ne pitaju za cijenu proizvodnje.

KINA ŽELI IZVOZ GOLOG RESURSA ZAMIJENITI IZVOZOM VLASTITIH VISOKOTEHNOLOŠKIH PROIZVODA Najveća rafinerija rijetkih zemalja izvan Kine dovršava se u malezijskom gradu Kunatanu. Divovska australska rudarska kompanija Lynas je u rafineriju, protiv koje se lokalni stanovnici masovno bune u strahu od radioaktivnosti, uložila 230 milijuna američkih dolara, a na kraju ožujka ove godine tvornica je bila dovršena 98 posto. U drugoj polovici 2012. trebala bi već rutinski isporučivati metale “rijetkih zemalja” vrijedne 1,7 milijardi dolara na godinu.

40 | lipanj 2012. | zelenimagazin

KAKO POSLUJE JEDINI KONCESIONAR ZA PRIKUP

Dostigli smo po količini Prošle godine virovitička tvrtka Flora prikupila je PIŠE Goran Gazdek

zin@privredni.hr

G

odišnjim prosjekom od četiri kilograma elektronskog i električkog (EE) otpada po glavi stanovnika Hrvatska je dostigla europski standard! Virovitička tvrtka Flora Vtc jedina u Hrvatskoj prikuplja i selektira sve grupe te vrste otpada - velike i male kućanske uređaje, opremu informatičke tehnike i telekomunikacija, opremu široke potrošnje, rasvjetnu opremu, električke i elektronične alate, igračke, sportsku i opremu za razonodu, medicinske uređaje, instrumente za nadzor i upravljanje i samoposlužne aparate. Za područje Primorsko-goranske županije to još radi tvrtka Metis d. d. iz Rijeke, a za područje Grada Zagreba, Zagrebačke županije i Krapinsko-zagorske Centar za reciklažu Cezar iz Zagreba, koji je zadužen za prikupljanje velikih kućanskih aparata.

Koncesiju za tu djelatnost Flora je dobila krajem 2007. godine, kada je otvoren i Nacionalni pozivni centar za predaju naloga za zbrinjavanje elektroničkog i elektronskog otpada. Od tada građani ili tvrtke iz cijele Hrvatske pozivom na besplatni broj telefona, SMS porukom (098/444-110), web obrascem na internetskoj stranici www.eeotpad.com ili e-mailom (prijava@eeotpad. com) mogu prijaviti otpad i tako dati nalog za besplatni odvoz. Iz virovitičkog Pozivnog centra pozivi se preusmjeravaju jednom od 15 podsakupljača u Hrvatskoj, koji s građanima dogovaraju vrijeme dolaska i preuzimanja otpada. “Riječ je o jedinstve-

Reciklažom do vrijednih sirovina Od 2007. kad je sustav uspostavljen pa do svibnja ove godine u tvrtki Spectra media reciklirano je 30.422 tone EE otpada. U virovitičkom pogonu ručno se odvajaju opasni dijelovi (baterije, toneri, elektrolitski kondenzatori, živini prekidači, ulja i HCFC plinovi ) te vrijedne komponente (elektromotori, žice, štampane ploče i transformatori).

Rastavljeni i sortirani uređaji odvoze se u pogon u Donjoj Bistri, gdje se reciklira najmodernijom tehnologijom. U Centru za reciklažu u Zagrebu izdvajaju se opasne komponente i recikliraju neopasni dijelovi velikih kućanskih aparata. Postrojenje omogućuje obradu rashladnih uređaja i izdvajanje CFC spojeva (freona) u potpuno kontroliranim uvjetima, čime je potpuno onemogućena emisija CFC spojeva u atmosferu. Opasne komponente dalje se predaju ovlaštenim koncesionarima ili izvoze, a reciklirani dijelovi prodaju se kao sekundarne sirovine. nom sustavu prikupljanja informacija i davanja naloga za prikupljanje otpada, koji je kombinacija najboljih europskih iskustava.

LJANJE SVIH 10 VRSTA ELEKTRONSKOG I ELEKTRIČNOG OTPADA

europski standard EE otpada!

11.773, a u prvih pet mjeseci ove godine 4800 tona EE otpada Usavršili smo jedinstven softverski program koji nam u svakom trenutku omogućuje apsolutnu kontrolu stanja otpada na terenu i skladištu kod podsakupljača tako da uvijek možemo znati koliko Hrvatska, i gdje, ima takvog otpada”, kaže direktor Flore Željko Iharoš.

KOLIČINE STALNO RASTU Upravo je sustav koji su godinu dana osmišljavali Florini stručnjaci ovoj komunalnoj tvrtki dao prednost u odnosu na ostale kandidate za koncesiju koji su se javili na natječaj Ministarstva zaštite okoliša i Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. U suvremenu opremu i vozila za prikupljanje EE otpada Flora Vtc investirala je dosad više od 15 milijuna kuna.

U Planu gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2007.

- 2015. godine procijenjeno je da se na

U SUVREMENU OPREMU I VOZILA ZA PRIKUPLJANJE EE OTPADA FLORA VTC INVESTIRALA JE DOSAD VIŠE OD 15 MILIJUNA KUNA hrvatsko tržište stavlja između 55 i 60 tisuća tona nove električne i elektroničke opreme i uređaja godišnje. Prema Strategiji gospodarenja otpadom Republike Hrvatske, riječ je o najbrže rastućem otpadu, čija količina se

povećava 10 posto na godinu.

Elektronički uređaji sadrže nekoliko stotina različitih materijala. Neki od njih su nakon uporabnog vijeka ponovno iskoristi-

IZ VIROVITIČKOG POZIVNOG CENTRA POZIVI SE PREUSMJERAVAJU JEDNOM OD 15 PODSAKUPLJAČA U HRVATSKOJ KOJI S GRAĐANIMA DOGOVARAJU DOLAZAK PO OTPAD vi, no mnoge tvari - živa, kadmij, krom, brom, olovo, arsen, azbest, spojevi silicija, berilija, fosfor i druga nezapaljiva sredstva koja sadrže brom (plastična kućišta), PVC, poliklorinski bifenili (PCB), kloro-fluoro-ugljik (CFC) mogu biti vrlo štetni ako se s elektroničkim otpadom postupa nepravilno.

“Kako bi se spriječio štetan utjecaj tih tvari na okoliš i zdravlje ljudi, vrlo je bitno da se takav otpad skuplja odvojeno od komunalnog otpada i zatim zbrinjava na ekološki prihvatljiv način.

Uspostavljen je sustav koji zaustavlja rast količine otpada koja završava na odlagalištima“, kaže Inga Vampovac, rukovoditeljica Službe zbrinjavanja korisnog otpada u Flori.

Prošle godine Flora je prikupila 11.773 tone EE otpada, a u prvih pet mjeseci ove godine 4800 tona. „Ove brojke dokazuju da je to najbrže rastući otpad jer smo na početku prikupljali 300 tona mjesečno, a sada gotovo tisuću pa smo već davno dosegli brojku od četiri kilograma po stanovniku koliko to od nas traži Europska unija“, kaže direktor Iharoš.

Sav prikupljeni otpad nakon selekcije predaje se Centru za reciklažu Cezar i zagrebačkoj tvrtki Spectra media koja otpad zbrinjava u pogonima Virovitica i Donja Bistra.

zelenimagazin | lipanj 2012. | 41

ZELENO PODUZETNIŠTVO

EKOLOŠKA PROIZVODNJA HRANE KAO PODUZETNIČKI KONCEPT

Ekopoljoprivreda: za mlade i selo

Do kraja 2016. osam posto ukupnih poljoprivrednih površina treb PIŠE Andrea Šalinović salinovic@privredni.hr

E

kološka poljoprivreda općenito se u Hrvatskoj doživljava kao sigurna mjera očuvanja prirode i okoliša, kao instrument boljeg upravljanja poljoprivrednim i zapuštenim zemljištem te stvaranja novih javnih dobara na zaštićenim prirodnim područjima. Bez obzira na to, ekološka je proizvodnja zastupljena na samo 2,5 posto ukupne obradive površine. Bržim i sveobuhvatnim prijelazom na taj vid proizvodnje, sačuvali bi se još relativno čisti i nedirnuti prirodni resursi, koje sve više ugrožavaju povećana uporaba sredstava za zaštitu bilja i umjetnih gnojiva u konvencionalnoj poljoprivredi te prenamjena poljoprivrednog i šumskog zemljišta u građevinsko, čime se ozbiljno ugrožava i biološka raznolikost.

Osim što bi se time zaštitili tlo, zrak, vode, krajobrazi... proizvela bi se i hrana bez pesticida.

Ekološka je poljoprivreda prepoznata kao bitan poduzetnički koncept koji može ostvariti takve ciljeve, vidljivo je iz Akcijskog plana razvoja ekološke

Trendovi u svijetu Prema službenim podacima njemačkog Istraživačkog instituta za ekološku poljoprivredu, ekološku je poljoprivredu u 2008. godini prakticiralo oko 1,4 milijuna certificiranih proizvođača u 154 (od 196) države svijeta na ukupnoj površini od 35 milijuna hektara, što je pokazalo da se dugogodišnji globalni trend njezinog porasta nastavlja.

Najviše certificiranih površina pod ekološkom poljoprivredom zabilježeno je u Oceaniji (poglavito u Australiji), slijede Europa i Latinska Amerika. U Europi se 2008. ekološkom poljoprivredom bavilo 222.513 certificiranih proizvođača na površini od 8,176.075 hektara, a što je 1,72 posto ukupnih europskih poljoprivednih površina. Te je godine vrijednost svjetskog tržišta ekoloških proizvoda bila 50,9 milijardi dolara, što znači da se više nego utrostručila u odnosu na 1999. godinu, kada je iznosila 15,2 milijardi dolara.

42 | lipanj 2012. | zelenimagazin

prilika alo bi biti pod ekološkom proizvodnjom njom poljoprivrede u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2011. - 2016. godine. Ekološka će poljoprivreda, uz poboljšane uvjete proizvodnje, kroz povećanje povrata po jedinici uložene radne snage, posebice na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima, stvoriti dodatnu ekonomsku vrijednost u ruralnim područjima,.

Osnovni je cilj akcijskog plana do kraja 2016. udio ekoloških površina u ukupnim poljoprivrednim površinama povećati na osam posto. Projekcija razvoja ekološke poljoprivrede u Hrvatskoj stoga predviđa da se svake godine broj ekoloških proizvođača i površina poveća 30 posto. Prema toj procjeni, krajem 2016. u Hrvatskoj bi trebalo biti registrirano oko 5000 ekoloških proizvođača na gotovo 90.000 hektara površina pod ekološkom poljoprivredom, uključujući i površine u prijelaznom razdoblju.

SLIJEDIMO TRENDOVE RASTA U Ministarstvu takva očekivanja smatraju realnima i potkrepljuju ih podatkom da je u 2011. već zabilježen porast ekološke proizvodnje veći od 30 posto. Dok smo u 2010. pod ekološkom proizvodnjom imali

nešto više od 23.000 hektara, u 2011. imamo 32.036 hektara.

Gledajući globalno, Hrvatska slijedi trendove rasta ekološke poljoprivrede. Potkraj 2009. u Upisniku proizvođača u ekološkoj proizvodnji poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, koji se vodi pri MPRR-u, bilo je upisano 817, a u ljeto 2010. već više od 1000 ekoloških proizvođača.

GLAVNU SKUPINU U SEKTORU EKOLOŠKE PROIZVODNJE ČINE MLADI EDUCIRANI LJUDI, KOJIMA JE ŽIVOTNI IZBOR JAČANJE VEZA SA ZEMLJOM I KULTUROM “U Hrvatskoj je trenutno oko 1500 ekoloških proizvođača. Najzastupljenija je ratarska proizvodnja, u kojoj prednjači proizvodnja pšenice, a slijedi je proizvodnja kukuruza. Značajan je i udio livada i pašnjaka, a po zastupljenosti ih slijede ekološki voćnjaci, potom ekološki maslinici, ljekovito bilje i povrćarstvo.

Slabosti u edukaciji i promidžbi Nedostatak edukacije i promidžbe, istaknuto je u analizi Akcijskog plana, najveće su prepreke u razvoju ekološke poljoprivrede. Uočen je nedostatak temeljnih poljoprivrednih znanja i posebnih znanja o ekološkoj poljoprivredi među proizvođačima, nepostojanje znanja o ekološkoj ekonomiji i nedovoljno poznavanje relevantnih propisa. Opća razina edukacije i informiranosti još je nedostatna, ali ohrabruje osnivanje smjerova za ekološku poljoprivredu u hrvatskom srednjem i visokom školstvu.

Stručne radionice i predavanja za eko-

loške proizvođače organizira Poljoprivredna savjetodavna služba, postoje i učilišta za obrazovanje odraslih koja su verificirala svoje programe. Udruge ekoloških proizvođača često organiziraju različite praktične radionice i stručne prikaze i može se reći da su preuzele inicijativu na tom području. Udruge s iskustvom mogu ponuditi praksu i iskustvo kao okosnicu razvoja, smatra Melita Radočaj Mašić, predsjednica udruge Izvor. Ta je udruga ove godine provela edukaciju “Animacija u kontinentalnom turizmu”, koju je uspješno završilo 14 animatora koji će stvarati doživljaje i bolje povezati turistički sektor s ekološkom proizvodnjom. zelenimagazin | lipanj 2012. | 43

ZELENO PODUZETNIŠTVO

Osječko-baranjska županija ima najveći udio poljoprivrednih površina u ekološkoj proizvodnji, slijede Virovitičko-podravska, Brodsko-Posavska te Sisačko-moslavačka.

Najmanje površina pod ekološkom poljoprivredom je u Varaždinskoj županiji”, kaže dr. sc. Ines Pohajda, viša stručna savjetnica za ekološku i integriranu poljoprivredu Poljoprivredne savjetodavne službe.

NEDOSTAJE EKOLOŠKI PROIZVEDENO MESO Idealno ekološko poljoprivredno gospodarstvo je mješovito, dakle ono na kojem se provodi uravnotežen uzgoj bilja i životinja. Na žalost, ekološka stočarska proizvodnja u Hrvatskoj još nije dovoljno razvijena. “Ekološko stočarstvo je slabo zastupljeno zato što naši potrošači i ne traže takve proizvode. Ekološki proizvođači stoku najčešće uzgajaju tek radi zaokruživanja ciklusa ekološke proizvodnje, u kojoj stajski gnoj ima poseban značaj”, kaže dr. sc. Ines Pohajda. Ipak, može se ustvrditi da 44 | lipanj 2012. | zelenimagazin

je u 2009. zabilježen značajan porast broja goveda, kopitara, ovaca i svinja u ekološkom uzgoju u odnosu na 2007. godinu.

PROJEKCIJA RAZVOJA PREDVIĐA SVAKE GODINE 30 POSTO VIŠE EKOLOŠKIH PROIZVOĐAČA I POVRŠINA Porast bi vjerojatno bio i veći da 2009. nisu ukinute dodatne potpore za ekološki uzgoj životinja koje su u prosjeku bile 30 posto više nego potpore za konvencionalni uzgoj. S druge strane, zabilježen je osjetan pad broja koza, peradi i pčelinjih košnica.

Hrvatska certificirana ekološka akvakulturna proizvodnja zasad je ograničena na jedno uzgajalište orada i brancina za inozemno tržište i jedno uzgajalište školjaka s godišnjom proizvodnjom od 20 do 30 tona kamenica i mušula.

Potpore za ekološko stočarstvo neće više biti, jasni su u Ministarstvu: “Ekološki proizvođači stočari imaju uvećanu

potporu za livade i pašnjake u odnosu na potpore za konvencionalne livade i pašnjake. Kroz te potpore po površini ostvaruju prihod za grla odnosno kljunove uključene u ekološku proizvodnju.” Inače, potpore za ekološke proizvođače za 2011. su iznosile 3531 kunu po hektaru za povrće i višegodišnje nasade, 2202 kune za oranice te 1115 kuna za livade i pašnjake, a točan će se broj korisnika tih potpora znati nakon potpune isplate.

NAJVAŽNIJA EDUKACIJA POTROŠAČA Ljudski resursi za razvoj ekološke poljoprivrede u Hrvatskoj postoje, od entuzijastičnih ekoloških proizvođača do vjernih potrošača. Glavnu skupinu u sektoru ekološke proizvodnje čine mladi educirani ljudi, čiji je životni izbor i filozofija jačanje veza sa zemljom i kulturom kroz ekološku poljoprivredu. Ograničavajući čimbenici bržeg razvoja ekološke poljoprivrede su dugogodišnji trend depopulacije i senilizacije ruralnog prostora, nepovoljna obrazovna struktura seoskog

Označavanje proizvoda Označavanje ekoloških proizvoda regulirano je Pravilnikom o označavaju hrane i hrane za životinje u ekološkoj proizvodnji (NN 25/11.). Znakom “ekoproizvod” jamči se stručno kontroliran proizvod, on se stavlja na prednju naljepnicu ili neposredno iznad nje, mora biti vidljiv, čitljiv i neizbrisiv... No, pojmove “eko” i “bio” često, zbog nedorečenosti propisa, nelegalno koriste i konvencionalni proizvođači. “Zakonodavstvo Republike Hrvatske za ekološku proizvodnju gotovo je u potpunosti usklađeno sa zakonodavstvom EU-a. Trenutno radimo na izradi novog Pravilnika o ekološkoj proizvodnji bilja i ekološkog uzgoja životinja, a najveće promjene bit će u označavanja ekoloških proizvoda odnosno uvođenju ekoznaka Europske unije”, naglašavaju u Ministarstvu pojoprivrede. “Jačanjem sustava stručne kontrole i certifikacije moraju se spriječiti situacije u kojima se može izgubiti povjerenje potrošača. Nakon ulaska u EU, bit će osigurane opsežne mogućnosti u okviru programa zaštite potrošača i kvalitete hrane. U aktivnosti treba postupno uključivati predstavnike zdravstvenog i obrazovnog sektora te osigurati da se tijela državne uprave kroz strateške dokumente bolje upoznaju s certificiranom ekološkom proizvodnjom.”

Turistički potencijali Hrvatski turizam može profitirati od povezanosti ekološke poljoprivrede i proizvodnje tradicionalnih proizvoda visoke i specifične kakvoće te postati bitan marketinški kanal za ekološke proizvode. Ministarstvo turizma pokrenulo je program kojim sufinancira uključivanje ekološke hrane u ponudu malih obiteljskih hotela, što je dobar primjer povezivanja ekološke poljoprivrede i turizma.

Nažalost, trenutna ponuda hrvatske ekološke poljoprivrede uglavnom se odnosi na domaće tržište, uz još polupraznu potrošačku košaricu. Dok su svježi ekološki proizvodi uglavnom domaće proizvodnje, prerađevine su uglavnom iz uvoza. “Želja nam je što prije pokrenuti kupovinu ekoloških proizvoda za vrtiće i škole te u suradnji s Ministarstvom turizma nastaviti proces izrade hrvatskog standarda za ekotrgovine, restorane i hotele”, naglašavaju u resornom Ministarstvu. stanovništva i nedostatak kvalitetne radne snage u poljoprivredi. “Većina proizvođača krenula je u takav oblik proizvodnje vođena vlastitom sviješću, sve ostalo tek se polako slaže oko njih”, kaže Melita Radočaj Mašić, predsjednica Izvora, udruge koja okuplja 12 ekoloških proizvođača. Prema njezinim riječima, dosad je najteže bilo proizvođačima žitarica i mesa jer su uvoz i nizak standard građana pomeli potražnju za takvim proizvodima, i tek su se protekle godine vidjeli pomaci. I prije nego što je zaživjela, hrvatska se ekološka proizvodnja bori za preživljavanje. Svijest potrošača u svijetu daleko je ispred naše, ocjenjuje M. Radočaj Mašić: “Kriza je svakako utjecala i na prodaju naših proizvoda jer smo još velikim dijelom ograničeni na vlastito tržište. U zemljama zapadne Europe ljudi sade začinsko bilje na balkonima, a rajčice i voće uz živice svojih okućnica kako bi imali nešto svježe, sezonski i svoje, a kod nas tolika zemlja stoji neobrađena. Da postoji razvijena svijest o važnosti proizvodnje i konzumiranja takve hrane, i kriza bi bila

manja jer tu postoje ogromni potencijali za uštede kao i za samozapošljavanje mladih.

Dok tehnologiju proizvodnje najčešće svi brzo svladaju, problem je zakonska regulativa koja se često mijenja, a tu su i problemi oko prerade, transporta, marketinga i nepostojanja osnovnih komunikacijskih i financijskih vještina proizvođača”, dodaje predsjednica Izvora. Ekološki poljoprivrednici žale se i na nepostojanje institucionalne suradnje između državnih i županijskih tijela.

NEISPUNJENA OČEKIVANJA “Ekološkoj proizvodnji u Hrvatskoj važno je pružiti marketinšku podršku, promovirati ekološke proizvode u školama kako bi se educirali najmlađi...

Promocija još nije dovoljna, i to je velik nedostatak.”, ističe dr. sc. Ines Pohajda iz Poljoprivredne savjetodavne službe.

Velik problem u pojedinim dijelovima Hrvatske predstavljaju minirana poljoprivredna zemljišta. Najveća ograničenja bržeg razvoja poljoprivrede, pa tako i one

ekološke, prepoznata su u stanju vlasništva i državnoj zemljišnoj politici. Problem su male jedinične površine poljoprivrednog zemljišta, raštrkanost parcela, usitnjenost posjeda i nedostatak volje i sposobnosti da se taj problem što prije legalno i financijski riješi, kao i problem prava korištenja poljoprivrednog zemljišta.

DA POSTOJI RAZVIJENA SVIJEST O VAŽNOSTI PROIZVODNJE I KONZUMIRANJA EKOLOŠKE HRANE, I KRIZA BI BILA MANJA Ekološki proizvođači osjećaju se obeshrabreni zbog brojnih neprovedenih državnih i regionalnih strategija i programa razvoja u posljednjih desetak godina koje nisu ispunile njihova očekivanja, ocjenjuje se u analizi koja je izrađena za potrebe Akcijskog plana. zelenimagazin | lipanj 2012. | 45

ZELENO PODUZETNIŠTVO

FENOLOGIJA U METEOROLOŠKOJ PRAKSI

Na što upozorava sve raniji početak vegetacije U pogledu opstanka vrsta Hrvatska je među najugroženijim zemljama u Europi

P

rojekcije do kraja 21. stoljeća pokazuju da Hrvatska - s obzirom na utjecaj klimatskih promjena na biološku raznolikost - pripada u skupinu najugroženijih područja u Europi, osobito primorski dio.

U sredozemnoj Europi očekuje se najveće izumiranje vrsta (oko 25 posto), u nordijskim zemljama pak najveći prodor novih vrsta (oko 35 posto). Dobar pookazatelj klimatskih promjena su fenološka opažanja.

Fenologija je znanost koja proučava zakonitosti periodičnih pojava u razvoju biljaka od početka do završetka vegetacijskog razdoblja (fitofenologija) kao i pojedine faze ponašanja životinja (zoofenologija).

Kroz Zemljinu povijest bilo je razdoblja

kada je klima bila toplija, ali i vlažnija od današnje, pa je biljni svijet bio bujniji i rasprostranjeniji. U budućnosti se također očekuju promjene biljnih vrsta na određenim područjima; neka bi područja mogla postati pustinje, druga, koja to danas nisu, staništa bujne vegetacije. Takve promjene već su zamijećene širenjem borealnih šuma, ali i širenjem područja žitarica sve više prema sjeveru.

PRAĆENJE RAZVOJNIH FAZA BILJAKA Budući da svaka promjena u ekosustavu prvo utječe na rast i razvoj biljaka, praćenjem njihovih razvojnih faza i povezivanjem s vremenskim i klimatskim prilikama mogu se pratiti i klimatske promjene. Za

to su pogodni fenološki podaci kojima se prate razvojne faze određenih biljnih vrsta.

Na fenološkim se postajama kod nas prate: divlje zeljasto bilje (npr. šafran, podbjel,

U SVIM HRVATSKIM KLIMATSKIM ZONAMA POKAZAN JE RANIJI POČETAK CVJETANJA VIŠEGODIŠNJIH BILJAKA visibaba, maslačak, mrazovac), šumsko drveće i grmlje (npr. bagrem, lipa, hrast, bukva, bor, jela, smreka, jorgovan), livadsko bilje (npr. djetelina), poljodjelske kulture (npr. pšenica, ječam, zob, kukuruz, krum-

OSNOVANO HRVATSKO AGROMETEOROLOŠKO

Stručnjaci zajedno Stručnjaci i znanstvenici koji se bave agrometeorologijom i istraživanjima u toj grani meteoroloije osnovali su Hrvatsko agrometeorološko društvo (HAgMD) kako bi promovirali i popularizirali struku, radili na izobrazbi korisnika, unaprijedili znanost te širili agrometeorološke spoznaje široj javnosti, primjerice o utjecaju klimatskih promjena i ekstremnih vremenskih i klimatskih nepogoda na poljodjelstvo, šumarstvo, stočarstvo i ribarstvo. „Agrometeorologija je znanost koja proučava utjecaj vremenskih i klimatskih procesa na uzgoj biljaka i životinja. Donositeljima političkih odluka znanstveni rezultati agrometeorologije pomogli 46 | lipanj 2012. | zelenimagazin

RIJEČ STRUČNJAKA piše: dr. sc. Višnja Vučetić > > > > Hrvatsko agrometeorološko društvo

ili u njihovoj najbližoj okolici. Za fenološka istraživanja neobično su važni i međunarodni fenološki vrtovi kakav je u sklopu DHMZ-a 1958. podignut u Križevcima s biljkama kontinentalnog podneblja. Takvi su vrtovi svuda u svijetu zasnovani na istovjetnom sadnom materijalu kako bi se na genetski jednakim biljkama ispitivali utjecaji vremena i klime. U razdoblju od 1962. do 1967. razvojne faze biljaka sredozemnog podneblja pratile su se u međunarodnom fenološkom vrtu u Dubrovniku, a između 1970. i 1985. u arboretumu Trsteno pokraj

motrenja pogodno je promatrati one biljke koje slobodno rastu u prirodi i na koje čovjek izravno ne djeluje agrotehničkim mjerama, kao i dugogodišnja motrenja istog pir, šećerna feno-objekta. Prvi uvjet zadovoljava divlje repa, suncokret, zeljasto bilje, drugi uvjet voćke, a oba uvjeta soja, duhan), voćke i vinova loza šumsko drveće. Kao referentna biljka u (npr. jabuka, kruška, šljiva, breskva, fenologiji izabran je obični jorgovan jer on bajam, orah, limun, naranča, smokva, uspijeva u gotovo svim klimatskim zonama, nar, maslina). U zoofenologiji najčešće se pa i višim geografskim širinama. prate pčele (prvo izlijetanje, prva paša, prvo Najkasniji početak listanja i cvjetanja rojenje, medenje na bagremu i lipi) i ptice jorgovana kod nas je u gorskoj Hrvatskoj. selice (npr. dolazak i odlazak lastavica, prvo Obično se javlja na prijelazu iz travnja u kukanje kukavice). Osim toga svibanj, a može kasniti i više od bilježe se i datumi početka i svrmjesec dana u odnosu na dalmaGospić (1961-2010) 29-svi šetka općih poljskih radova (npr. tinsku obalu i otoke, gdje se javlja jorgovan - početak cvjetanja poljski proljetni radovi, košnja u prosjeku sredinom ožujka.

19-svi livada i žetva ozimina).

U skladu s opaženim izraženijim porastom srednje sezonske 9-svi EUROPSKA BAZA PODATAKA temperature zraka u proljeće U Hrvatskoj je prva poznata nego u jesen, u svim klimatskim 29-tra fenološka opažanja provodio prizonama u Hrvatskoj pokazan je rodoslovac Grgur Bučić u Hvaru raniji početak cvjetanja višego19-tra 1864. godine. Najdulje je opažao dišnjih biljaka (šumskog drveća i trend = -2 dana / 10 godina breskvu, jorgovan i vinovu lozu voćaka), i to od dva do pet dana godine (do 1877. godine), a po nekoliko u 10 godina. Na prvi pogled, 9-tra 1961 1967 1973 1979 1985 1991 1997 2003 2009 godina maslinu, bajam, šljivu i to ne izgleda puno, no ako se krušku te dolazak i odlazak lastaotprilike za jedan i pol ljudski vica. Sporadična fenološka opažanja bila su Dubrovnika. Koliko su fenološka opažanja vijek cvjetanje voćaka i šumskog drveća u školama u Petrinji i Varaždinu (1929– važna, pokazuje je i to da se od 2005. u pomakne mjesec dana ranije, onda to više 1932), te Novoj Gradiškoj (1934–1939). sklopu europskih projekata prikupljaju fenije zanemarivo. Istodobno, jednoznačno Sustavna se fenološka opažanja provode od nološki podaci u europsku bazu kako bi bili kašnjenje fenoloških faza žućenja i opada1946. u sklopu Poljoprivrednog instituta. dostupnim znanstvenicima i stručnjacima u nja lišća u jesen nije opaženo. S obzirom Budući da razvoj biljaka znatno ovisi o istraživanju klimatskih promjena. na sve to, projekcije do kraja 21. stoljeća vremenu i klimi, fenološka opažanja 1951.

Hrvatsku svrstavaju u skupinu najugroženigodine preuzima Državni hidrometeorološCVJETANJE SVE RANIJE jih područja u Europi s obzirom na utjecaj ki zavod (DHMZ). Opažanja se obavljaju na Za utvrđivanje klimatske promjene koji klimatske promjene imaju na biološku istim mjestima kao i meteorološka mjerenja na nekom području pomoću fenoloških raznolikost.

DRUŠTVO

o klimatskim promjenama bi u planiranju razvoja gospodarskih grana, a neposrednim korisnicima u proizvodnji hrane, zaštiti zraka, tla, voda, šuma i mora kao i općenito u očuvanju prirode i okoliša“, rekla je na osnivačkoj skupštini, održanoj 13. lipnja 2012. na Geofizičkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu, dr. sc. Višnja Vučetić, idejna začetnica i prva predsjednica HAgMD-a.

Prošla je godina bila ekstremno suha i topla, no posljednja ekstremno kišna godina zabilježena je 1937., a ekstremno hladna 1940.

Prateći mjerenja, vidljivi su sve češći toplinski valovi praćeni ekstremno visokim temperaturama, što će, kako ističe dr. Vučetić, znatno

utjecati na razne poljoprivredne kulture, kojima će se skratiti razdoblje vegetacije te time i smanjiti prinosi. Njezino 20-godišnje znanstveno istraživanje pokazalo je, primjerice, kako će se do kraja 21. stoljeća na našem području vrijeme vegetacije kukuruza smanjiti za mjesec i pol, što će dovesti i do smanjenja prinosa za 25 posto.

Osnivači HAgMD-a su znanstvenici i stručnjaci iz Državnog hidrometeorološkog zavoda, Geofizičkog odsjeka Prirodoslovnomatematičkog fakulteta, Agronomskog fakulteta, Šumarskog fakulteta, Duhanskog instituta i Visokog gospodarskog učilišta u Križevcima. (A. Š.) zelenimagazin | lipanj 2012. | 47

ZAŠTITA OKOLIŠA ZABORAVLJEN HERCEGOVAČKO-NERETVANSKI TURISTIČKI POTENCIJAL

U parku Hutovo blato Zaštićena submediteranska močvara s najvećim staništem ptica na jugu PIŠE Zdravko Latal zin@privredni.hr

se zapravo događa s prirodnim draguljem na krajnjem jugu Hercegovine.

S

IZGORJELA STANIŠTA NA 1300 HEKTARA Hutovo blato jednistvena je submediteranska močvara i jedan od najvećih nacionalnih

tara kineska poslovica kaže: što je nebo stvorilo, zemlja će od toga imati koristi. Aktualnim vlastima u Bosni i Hercegovini to kao da ne znači ništa; u protivnom bi se pobrinule da sačuvaju jedinstveni Park prirode Hutovo blato i za buduće generacije, ali i iskoriste za dobar turistički biznis. Istini za volju, teško je optuživati državu za tragičnu nebrigu o nekad zaštićenim prirodnim resursima i povijesnim bogatstvima zemlje dok u toj istoj zemlji, Bosni i Hercegovini, postoji 14 država, 14 vlada, 14 parlamenata, na stotine ministara, tisuće zastupnika, ali nikog tko bi se u toj glomaznoj administraciji zapitao što 48 | lipanj 2012. | zelenimagazin

ZAPOSLENICI PARKA – IAKO MJESECIMA BEZ PLAĆE – SAMI RADE NA OBNOVI I NASTOJE U PARK PONOVNO VRATITI TURISTE parkova te vrste u južnoj Europi. Hutovo blato su do lanjskog požara, koji je uništio 1300 hektara staništa, posjećivale 243 vrste ptica,

većinom selice; zimi se tu znalo okupiti i nekoliko desetaka tisuća ptica raznih vrsta, zabilježeno je na web-stranici Parka prirode Hutovo blato. Istraživači su utvrdili da je u Parku 630 biljnih vrsta, a u močvari obitavaju 43 vrste riba, kao što su jegulje, šarani, ali i morske ribe koje tu zalutaju podzemnim kanalima iz mora.

Na prostorima Hutova nalaze se krda divljih konja kojima je također potrebna zaštita od lovokradica, ali i hrana.

POMOĆ ODOBRENA, NOVCA NEMA Hutovim blatom gospodari Hercegovačkoneretvanska županija. A kako se čuva taj neprocjenljiv dar prirode, najbolje govori podatak da se u njegovo održavanje gotovo ništa ne ulaže, što je prouzrokovalo da je lani veliki požar nanio goleme izravne štete

ugrožene i ptice i ljudi Europe izložena je devastaciji, a u obnovu Parka ne ulaže se ništa ptičijim staništima, kao i infrastrukturi, i to od oko 2,7 milijuna maraka.

“Neizravne štete su mnogo veće i trebat će godine da se Park sanira. Samo bi za najnužniji oporavak trebalo oko 600 tisuća maraka, ali do sada ništa nismo dobili”, rekao je za Zeleni magazin direktor Javnog poduzeća Park prirode Hutovo blato Nikola Zovko. “Istini za volju, Federalno ministarstvo za okoliš i turizam preko Fonda za zaštitu okoliša najavilo je interventnu pomoć u iznosu od 205 tisuća maraka, ali od potpisivanja ugovora prošlo je pet mjeseci a novca još nema. Prošla vlada Hercegovačko-neretvanske županije nije pokazala ni interes ni brigu, mjesečno je financirala najpoznatiji rezervat ptica na jugu Europe sa 2360 maraka, dakle s oko 1150 eura, a nova je tu “pažnju” pove-

ćala na 13.333 marke mjesečno, što nije dovoljno ni za plaće 18 zaposlenika koji su već 12 mjeseci bez primanja. Lovočuvari su na čekanju, pa nije nimalo čudno što je u porastu krivolov ili što su u Hutovom blatu otkrivene plantaže marihuane.”

NAJTEŽE JE GNJEZDARICAMA Uza sve te nedaće, djelatnici Parka nisu stajali prekriženih ruku, kaže direktor Zovko. «Vlastitim snagama popravili smo što se moglo popraviti, oštećene brodice za razgledanje i fotosafari, edukativne staze, pristupne ceste, zasadili smo mladice vrba. Uprkos svim nedaćama i nebrizi društva, u Hutovo su se počeli vraćati njegovi stanari. Gnjezdaricama je najteže jer su im u požarima uništena gnijezda pa se ove godine moraju privikavati na

otežane uvjete preživljavanja. Vraćaju se ipak i turisti, uglavnom oni inozemni, a sve je više i posjeta školskih ekskurzija.

Motel i restoran na Kara otoku, gdje se

OSAM JE LOVOČUVARA NA PRINUDNOM ODMORU, U PARKU CARUJE KRIVOLOV, KRDA DIVLJIH KONJA GLADUJU, A OTKRIVENE SU I PLANTAŽE MARIHUANE nalazi i Uprava Parka, spremni su ugostiti turiste poznatim lokalnim specijalitetima, brudetom od jegulja i šarana, šaranma na roštilju, ribljim juhama i drugim ovdašnjim poslasticama. zelenimagazin | lipanj 2012. | 49

ENERGETSKI POTENCIJALI NA STRUČNOM SKUPU U ZADRU O ENERGETSKIM PROJEKTIMA I ISTRAŽIVANJIMA

Dalmacija najjača u vjetru i suncu U mnogim lokalnim samoupravama nedostatna je briga o energetskoj učinkovitosti; OIE-potencijali visoki u četiri dalmatinske županije ANKETIRANI GRADOVI I ŽUPANIJE Upitnik je sadržavao 15 pitanja tematski povezanih s energetiotencijali obkom, sa specifičnom primjevale novljivih izvora nom energetske učinkovitosti z a d o se u s e energije u četiri i obnovljivih izvora energije j o jama k i n dalmatinske žuu hrvatskim županijama i a p ... u žui: a v panije, te rezultati gradovima. Odaziv na anketu o v o kr anket pnim ravnih u ankete “Odnos prema energeje bio relativno loš jer je od i k r t u s i g ma ak o toje re podat grada tici, obnovljivi izvori energije 48 izabranih većih gradova z a m m e ne pos ji anih n vima u svo a t i m p e i energetska učinkovitost u i 21 županije na upitnik s i ko ve n od 25 oupra u m troš i m k s a tijelima lokalne i regionalne odgovorilo 18 gradova i t s e e aln etsk energ ica lok ka za energ n i samouprave” predstavljeni su na sedam županija, što je oko d je većina og stručnja nedavno održanoj konferenciji u 36 posto. S obzirom na n e l zapos atiku Zadru. to da su gradovi i županije m e probl U sklopu projekta Moja enerviše puta poticani na odgovore, slab getska politika, koji zajedno provoupitodaziv pokazao je da potreba za energetde Društvo za oblikovanje održivog niku u sklopu skom učinkovitosti, štednjom i upotrerazvoja Zagreb, Eko-Zadar, Astronomsko ankete o odnosu prema energetici i obbom obnovljivih izvora još nije dovoljno društvo Višnjan, Press centar za okoliš novljivim izvorima energije te energetskoj prihvaćena među čelnicima gradova i iz Osijeka i Zvono za Kupu iz Karlovca, učinkovitosti u tijelima lokalne i regionalne županija. Ipak, iz odgovora je vidljivo da predstavljeni su zaključci utemeljeni na samouprave. postoje i sredine koje provode aktivnosti PIŠE Jozo vrdoljak zin@privredni.hr

P

o...

kaza k je po

i Upitn

Višestruke koristi OIE-a Javno zagovaranje i praćenje politika vezanih uz obnovljive izvore energije (REPAM) dvogodišnji je projekt koji je uz financijsku potporu Europske unije kroz program IPA 2008 započeo u ožujku 2011. godine. Očekivani maksimalni proračun projekta iznosi 218.766 eura, od čega Europska unija sudjeluje sa 85 posto. Partneri na projektu su Energetski institut Hrvoje Požar te udruge Društvo za oblikovanje održivog razvoja Zagreb i FOCUS 50 | lipanj 2012. | zelenimagazin

iz Ljubljane. Cilj projekta je povećati razinu uključenosti udruga u procese donošenja odluka na području obnovljivih izvora. Strateški cilj partnerskih organizacija u tom projektu je utjecati na povećanje udjela proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora jer time se postižu višestruko korisni učinci - smanjuju se emisije ugljičnog dioksida, ali i povećava energetska neovisnost pojedinaca i čitave zajednice.

U SPLITU O OIE-TEHNOLOGIJAMA

Nuklearke idu na marginu ju Na području srednje Dalmacije Nijemci ulažu u proizvodnju solarnih ploča

K

onferencija Obnovljivi izvori energije – nove tehnologije – izazovi 21. stoljeća, koju su u Splitu organizirali veleposlanstvo SR Njemačke u Hrvatskoj i Splitsko-dalmatinska županija, okupila je u Splitu oko 300 sudionika. Njemački poduzetnici u iduće četiri godine namjeravaju uložiti oko 700 milijuna eura u proizvodnju solarnih ploča, te električne i toplinske energije iz obnovljivih izvora na području srednje Dalmacije, čulo se na forumu hrvatskih i njemačkih poduzetnika, koji je u sklopu konferencije organizirala Hrvatska gospodarska komora. Solarne ploče proizvodile bi se u gospodarskoj zoni Kukuzovac kod Sinja, a pojedini elementi

u Zmijavcima i Primorskom Docu.

Bivši njemački ministar zaštite okoliša i nekadašnji direktor UN-ova programa za okoliš (UNEP) Klaus Topfer istakao je kako Njemačka napušta proizvodnju nuklearne energije ili će, u najgorem

U BUDUĆEM ZNANSTVENOTEHNOLOŠKOM PARKU KOD VUČEVICE PREDVIĐENA GRADNJA SOLARNE ELEKTRANE slučaju, nuklearni izvori energije postati marginalni. Istakao je dva najbitnija razloga. Prvi je svakako sigurnost, a drugi

na području održive energije iako nemaju ŠTO JE POKAZAO PROJEKT REPAM specijalizirane urede za njihovu provedbu.

U sklopu konferencije predstavljeni su Postoje i jedinice lokalne samouprave koje također rezultati istraživanja potencijala mogu poslužiti kao pozitivan primjer. To obnovljivih izvora energije što ga je u četiri su Primorsko-goranska županija te gradovi dalmatinske županije, u DubrovačkoSisak, Rijeka i Koprivnica. neretvanskoj, Splitsko–dalmatinskoj, U anketi se pokazalo da velik broj Šibensko-kninskoj i Zadarskoj proveo tim jedinica lokalne samouprave uopće nema stručnjaka iz Energetskog instituta Hrvoje zaposlene stručnjake iz tog Požar, i to u sklopu projekta područja, pa se energetskom problematikom pomalo bave svi, a ustvari nitko. Prema riječima Danijela Rodika, vo... ulagačima u O ditelja projekata iz zagrebačIE na raspolagan ju je: kog Društva za oblikovanje u priobalju - sunč održivog razvoja, najviše evo zračenje izm eđu 1,55 MWh/m2 i 1,40 MWh/m2 negativnih odgovora bilo je na vanjskim otocim na pitanje: imaju li gradovi a – sunčevo zrač enje i do 1,60 MWh/ 2 i županije katastar ravnih m vj etropotencijali krovova? Nijedna jedinica po županijama: • Zadarska 300 lokalne samouprave nije MW • Šibensko - knin 25 0 MW • Splitsk potvrdno odgovorila na to o-dalmatinska 45 ska • Du 0 MW br ov ačko-neretvans pitanje! ka 150 MW Čak sedamnaest upitnika vraćeno je bez odgovora na pitanje koje se odnosilo na - ukupan trošak za energiju zgrada u vlasništvu pojedine jedi„REPAM - javno zagovaranje i praćenice lokalne samouprave? nje politika vezanih za obnovljive izvore Najviše pozitivnih odgovora bilo je na energije“. pitanje o provedbi aktivnosti sustavnog gosEnergija vjetra i energija sunca navedeni podarenja otpadom. Te aktivnosti provode su kao dominantni obnovljivi izvori u četiri 22 od 25 jedinica lokalne samouprave. dalmatinske županije. Energija biomase,

Istraživanje je p

realitvna skupoća gradnje nuklearnih elektrana, njihovog održavanja te naposljetku saniranja. Smatra kako je rješenje okretanje prema obnovljivim izvorima energije.

UNDP i EBRD predstavili su aktivnosti vezane uz OIE, a u sklopu međunarodnog seminara pravnika razmatrani su praktični pravni aspekti integracije obnovljivih izvora u europsko energetsko tržište.

Središte projekta Vallis Solaris, čiji su osnivači njemačka tvrtka Interpanel i Zaklada Instituta Fraunhofer, bilo bi u budućem znanstveno-tehnološkom parku kod Vučevice, gdje je predviđena lokacija na kojoj bi bila smještena elektrana na sunčevu energiju.

geotermalnih izvora te vodotoka nisu toliko istaknuti u tom istraživanju, no iz dosadašnjih je poznato da na dalmatinskom području postoji i solidan potencijal za gradnju malih hidroelektrana. „Trenutačno u pogonu imamo samo osam vjetroelektrana s ukupno instaliranom snagom 131,25 MW, pri čemu je na snazi tehničko ograničenje 360 MW izdano od strane HEP OPS-a. Prema Strategiji energetskog razvoja, tržišni potencijal dobivanja električne energije iz vjetra u Hrvatskoj iznosi 1200 MW do 2020. godine, od čega je u Zadarskoj županiji raspoloživ tehnički vjetropotencijal procijenjen na 300 MW, u Šibensko - kninskoj 250 MW, u Splitsko-dalmatinskoj 450 MW, Dubrovačko-neretvanskoj županiji na 150 MW.“, istaknuo je Nikola Karadža iz Instituta Hrvoje Požar.

Karadža je otkrio kako je pri izradi analize uočeno nepostojanje atlasa vjetra te karata vjetra u cijeloj Hrvatskoj.

Prema riječima Andre Bačana iz Instituta Hrvoje Požar, sve četiri županije imaju visok potencijal sunčevog zračenja koji iznosi od 1,55 do 1,40 MWh/m2 dok se na vanjskim otocima penje i do 1,60 megavatsati po četvornome metru.

okazalo...

zelenimagazin | lipanj 2012. | 51

ENERGETSKI POTENCIJALI

KOGENERACIJA U UDBINI

PIŠE: Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

U

vrijeme nestabilnih cijena fosilnih goriva, tvrtka Moderator prepoznala je važnost obnovljivih izvora energije i uvidjela kako je to područje jedno od najsigurnijih za ulaganje. Vlasnici Moderatora odlučili su u Udbini proizvoditi električnu energiju iz biomase, odnosno šumske sječke, te osnovali sestrinsku tvrtku Lika Energo Eko. Željko Lovrak, direktor tvrtke Lika Energo Eko, ističe kako se radi o kogeneraciji snage 999 kilovata električne te 4100 kilovata toplinske energije. „Tvrtka je osnovana u travnju 2009., a kogeneracijsko postrojenje s pogonom na biomasu izgrađeno je potkraj 2011. godine.

Tijekom veljače završen je pokusni rad, 8. ožujka dobivena je uporabna dozvola, a 16. travnja izdano konačno rješenje HERA-e o stjecanju statusa povlaštenog proizvođača električne energije. Ugovor o otkupu struje po povlaštenoj tarifi na snazi je od 17. travnja. Kogeneracija je u trajnom pogonu od

52 | lipanj 2012. | zelenimagazin

svibnja, a proizvodnja peleta počela je još u veljači“, objašnjava direktor Lovrak.

Postrojenje za proizvodnju peleta ima kapacitet od pet tona po satu. Osnova za proizvodnju je toplinska energija iz kogeneracijskog postrojenja te drvni sortimenti kao što su višemetarsko ogrjevno, celulozno drvo i sječenica iz okolnih šumarija Gračac, Donji Lapac, Udbina i Korenica.

Pogon je smješten na sjevernom ulazu u Udbinu, prostire se na 85.000 četvornih metara, a ukupna dosadašnja vrijednost investicije je nešto veća od 72 milijuna kuna.

Financijska sredstva za realizaciju projekta osigurao je osnivač, tvrtka Moderator (40 posto) uz kredit (60 posto) Njemačke

GRIJANJE NA PELETE JE DO 60 POSTO JEFTINIJE U ODNOSU NA ONO GDJE SE KORISTI LAKO LOŽIVO ULJE razvojne banke KfW preko Hrvatske banke za obnovu i razvitak te RBA. „Suradnja sa HBOR-om bila je više nego zadovoljava-

juća. Nakon napravljenih predstudija i odluke da se uđe u projekt, obratili smo se područnom uredu te banke u Gospiću, koji nas je uputio i dogovorio sastanak u Zagrebu u sektoru infrastrukture, gdje su analizirali projekte. Nakon toga zaključeno je da je projekt kogeneracije na biomasu i pogon za proizvodnju peleta dobar zbog učinkovite potrošnje topline koja nastaje kao nusprodukt u proizvodnji električne energije“, naglašava direktor Lovrak.

CERTIFIKATI KAO DOKAZI KAKVOĆE Realizacijom projekta, nastavlja on, do sada je zaposleno 20 djelatnika. Uz otvaranje novih djelatnosti, omogućeno je zapošljavanje na području od posebne državne skrbi. Osim zapošljavanja na skupljanju šumske biomase, angažirani su lokalni autoprijevoznici, povećan prihod jedinice lokalne samouprave iz komunalnog doprinosa i poreza na dohodak te stvorena sigurna energetska osnova za provođenje energetske učinkovitosti. Skupa fosilna goriva, odnosno loživa ulja, zamijenjena su

peletima u javnim objektima Ličkosenjske županije i Nacionalnog parka Plitvička jezera, napominje Lovrak. Oba postrojenja, i kogeneracija i proizvodnja peleta, dok rade punim kapacitetom, godišnje mogu ostvariti uštedu od 41.106 tona CO2.

Od ukupne proizvodnje peleta u tom ličkom pogonu čak je 95 posto za izvoz. „S plasmanom proizvoda nema problema ni sada, izvan sezone grijanja. Razlog je u certifikatu ENplus A1 koji potvrđuje da je pelet izuzetne kakvoće, s vrlo malim postotkom pepela. Također, tvrtka ima FSC certifikat, kojim se dokazuje da je pelet izrađen iz prirodnog materijala iz Hrvatskih šuma, koje gospodare po strogim ekološkim, socijalnim i ekonomskim standardima“, ističe Lovrak.

Domaći pak kupci su uglavnom kućanstva iz Gospića i Korenice koja su prepoznala da je grijanje na pelete i 60 posto jeftinije u odnosu na ono lakim loživim uljem. „Šteta je što nadležne institucije i dalje ne provode Zakon o učinkovitom korištenju energije u neposrednoj potrošnji koji je donesen još u prosincu 2008. godine. Kada bi se taj zakon provodio i kad bi se ekološkim i jeftinijim peletima zamijenila fosilna goriva u javnim ustanovama županija, gradova i općina, postigle bi se ogromne uštede u proračunima. K tomu, Hrvatska bi brže ostvarivala preuzete europske obveze prema kojima moramo 20 posto smanjiti emisije CO2, te za isti postotak povećati energetsku učinkovitost i udjel obnovljivih izvora u ukupnoj proizvodnji energije“, zaključuje direktor tvrtke Lika Energo Eko. zelenimagazin | lipanj 2012. | 53

ENERGETSKI POTENCIJALI Projekti u Lici i Zagrebu

Nove solarne uzdanice Sunčeve elektrane mogu osigurati rentabilna energetska rješenja te primjenu u teško pristupačnim i udaljenim područjima Hrvatske kao što su otoci i planinska sela PIŠE Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

N

ELEKTRANA U SVETOJ KLARI IMA INSTALIRANU SNAGU OD 400 KILOVATA (KW), A NA GODINU ĆE PROIZVODITI 400 TISUĆA KILOVATSATI (KWH) STRUJE grijanja, sanitarijama i klimatizacijom.

Elektrana ima instaliranu snagu od 400 kilovata (kW), a godišnja proizvodnja struje iznosit će 400 tisuća kilovatsati (kWh), što je dovoljno da se oko 130 kućanstava opskrbi električnom energijom.

Prije tog projekta, koji je trajao 17 mjeseci, najveća solarna elektrana u Hrvatskoj bila je ona u Gospodarskoj zoni Čaporice pokraj Trilja, ukupne snage 315 kilovata, a koja je otvorena u travnju. Fotonaponski sustav mjesto je našao na krovu grupe Ma.Co.T., a postavila ga je tvrtka Adria Sol, koja se nalazi u sastavu te grupacije. U triljsku je elektranu uloženo oko 600 tisuća eura. Povrat te investicije očekuje se nakon sedam godina. Valja naglasiti kako je Adria 54 | lipanj 2012. | zelenimagazin

Marko Prpic/PIXSELL

ajveća solarna elektrana u Hrvatskoj, koja se nalazi u naselju Sveta Klara u Novom Zagrebu, u lipnju je puštena u pogon. Riječ je o investiciji tvrtke Petrokov vrijednosti devet milijuna kuna. Investitor očekuje kako će povrat ulaganja ostvariti nakon devet i pol godina, a ugovor o otkupu električne energije sklopljen je na razdoblje od 12 godina.

Fotonaponske ćelije elektrane prostiru se na 3000 četvornih metara i nalaze se na krovu te tvrtke koja se bavi instalacijama Sol solarnu elektranu nešto manje ukupne snage otvorila u ožujku i u Rijeci, na krovu svojih pogona.

SJENIK KAO IZVOR STRUJE Struja je u lipnju potekla s još jednoga krova u Hrvatskoj; solarna je elektrana instalirana na krovu jednog - sjenika. Riječ je o maloj sunčevoj elektrani u ličkom selu Ajderovcu, nedaleko od Srba u općini Gračac, koje je odsječeno od elektrodistribucijske mreže HEP-a. Postavljena je na imanju obitelji Keča-Desnica, gdje je na krov sjenika instaliran samostalni fotonaponski sustav snage pet kilovata.

Projekt je realizirao Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) u suradnji s udrugom Una iz Srba. Privatna tvrtka Energy PLUS donirala je opremu vrijednu dvije trećine ukupne investicije, bez čega realizacija tog projekta ne bi bila moguća. Ostatak sredstava podmirio je UNDP iz donacije nizozemske vlade.

Trošak samostalnog fotonaponskog sustava na primjeru Ajderovca pokazao se višestruko jeftinijim od klasične elektrifi-

kacije kroz obnovu strujne mreže. Projekt je ogledni primjer kako solarne elektrane mogu osigurati rentabilna energetska rješenja te primjenu u teško pristupačnim i udaljenim područjima Hrvatske kao što su otoci i planinska sela. Trenutačno takvih naselja, koja nisu priključena na električnu mrežu, u Hrvatskoj ima još stotinjak, priopćeno je iz

U AJDEROVCU ĆE ELEKTRANA BITI OTVORENA ZA JAVNOST U SKLOPU OBRAZOVNIH AKTIVNOSTI SOLARNOG EDUKACIJSKOG CENTRA ZADARSKE ŽUPANIJE Odnosa s javnošću UNDP-a. Uz spomenute prednosti, solarne elektrane pridonose zaštiti okoliša, ne zahtijevaju održavanje proreda za dalekovode i električne vodove te imaju turistički potencijal. Elektrana u Ajderovcu bit će otvorena za javnost u sklopu obrazovnih aktivnosti Solarnog edukacijskog centra Zadarske županije.

EUmagaZIN

EUROPSKO LJETO NA +30

Pločnik hladi grad Za ekstremnih vrućina u Ateni se testira jednostavna tehnologija koja može olakšati vrele ljetne mjesece

P

riča o gradskim vrućinama koje tope asfalt aktualna je svakog ljeta; ljeto je u gradu sve samo ne ugodno kad pritisne žega. Gradovi ionako skupljaju toplinu, zato je još teže na ulicama i među visokim zgradama, uz milijun uređaja za hlađenje u punom pogonu, promet, usijana pročelja, pločnike i kolnike...

U jednom parku grčke prijestolnice Atene testira se jednostavna tehnologija koja može olakšati vrele ljetne mjesece.

Atenski je park klasična urbana priča na Sredozemlju: s jedne strane blag utjecaj mora, s druge prometnica prema jugu,

u sredini 4500 četvornih metara platoa od tamnog asfalta i betona. Sve je dobro i podnošljivo dok ne zapeče zvizdan.

Eksperiment s pločama i bojom napravljen je da bi se ispitali materijali koji se manje zagrijavaju i ugodniji su oku. Odluka je pala na blijedožutu boju, ona odbija sunčevu svjetlost gotovo jednako dobro kao bijela no manje je napadna oku. Bijela bode.

Blijedožuta je neutralna. Sol i prašina na blijedožutoj su podlozi manje vidljivi nego na tamnoj ili posve bijeloj.

Materijal za pločnik nije promijenjen, ostali su graditelji vjerni dobrom starom betonu, ali je boja bila ta koja je učinila

razliku. Obnova parka dala je opipljive rezultate: u najvrućem razdoblju dana temperatura zraka na dijelu parka s novim pločnikom bila je gotovo dva stupnja niža nego u onom sa starim pločama, a površina samog pločnika hladnija 12 stupnjeva! Park je postao popularan: za kolovoških žega pretvorio se pukom izmjenom boje pločnika iz “ekstremno vruće” u “vruću” zonu.

Broj posjetilaca parka se povećao, otkrili su da je renovirani prostor ugodniji za boravak jer je hladniji, a i boja je prošla testove. Što je najljepše od svega, novi pločnik ne hladi zimi – blijedožute ploče ne čine prostor mrzlijim nego što jest. (lsn) zelenimagazin | lipanj 2012. | 55

EUmagaZIN

ULAGANJA U OBNOVU STARIH ZGRADA POTICAT ĆE SE IZ STRUKTURNIH

GRAĐEVINARE niskoenergetska Grana koja je najveći industrijski poslodavac u Europi - zapošljava 46 milijuna ljudi PIŠE Lada Stipić-Niseteo, Bruxelles niseteo.lada@skynet.be

U

sprkos krizi, građevinski sektor je lani ostvario 1173 milijarde eura ili gotovo desetinu europskog BDP-a, rečeno je na nedavnom summitu građevinara Europe u Istanbulu.

Organizirala ga je Federacija europske građevinske industrije (FIEC), koja okuplja 33 udruge iz 29 europskih zemalja, a njezina je članica i Hrvatska.

Građevinskih je tvrtki na Starome kontinentu oko tri milijuna; 98 posto ih je iz kategorije mikro ili malih, koje zapošljavaju

U POLJSKOJ SE GRADI DVOSTRUKO VIŠE NEGO PRIJE SEDAM GODINA; U ŠPANJOLSKOJ I PORTUGALU TA SE AKTIVNOST PAK VIŠE NEGO PREPOLOVILA ukupno 15 milijuna radnika, što je sedam posto europske radne snage - o građevinskoj industriji izravno ili neizravno ovisi više od 46 milijuna radnih mjesta. Kriza je opasno erodirala radne perspektive te grane, prema europskoj statistici aktivnost građevinara u ovoj godini bila je na 86,6 posto od one u 2005. godini. U Poljskoj se gradi dvostruko više nego prije sedam godina; u Španjolskoj i Portugalu aktivnost se više nego prepolovila.

Grana koja je najveći industrijski poslodavac u Europi sada, međutim, vidi veliku šansu u niskoenergetskim zgradama.

56 | lipanj 2012. | zelenimagazin

URUŠENI TEMELJI OD JEFTINIH KREDITA Europska je komisija aktivno sudjelovala na summitu građevinara obećavši im do jeseni pomno razrađen plan oporavka s naglaskom na zadovoljavanju zahtjeva novih pravila energetske učinkovitosti. To bi građevinarstvu jamčilo održivost poslovanja - drukčijeg od građevinskog booma kakav je u Španjolskoj preko noći dizao čitave gradove, podgrijavan neselektivnim odobravanjem hipotekarnih kredita. Danas se cijeli “pogon” cigala i betona, građen na

temeljima jeftinih kredita, urušio kao kula od karata, skupa sa španjolskim snom o brzom bogaćenju.

Europski planovi, obećao je povjerenik Antonio Tajani, bit će poticaj građevini stimulirat će sva korisna ulaganja, pogotovo ona u obnovu starijih zdanja i njihovu modernizaciju u pogledu energetske učinkovitosti. Isto vrijedi i za infrastrukturu. Računa se na najmanje 1,2 posto rekonstruiranih objekata na godinu. Za energetsku efikasnost mogu se koristiti različiti europski fondovi, a i razvojna je banka EU-a (EIB,

Uštede kao imperativ

FONDOVA

spašava gradnja - veliku šansu vidi u niskoenergetskim zgradama Europska investicijska banka) ojačana novim sredstvima namijenjenim povečanju ulaganja i skrojenim za poslovanje malih i srednjih poduzeća.

Strukturni fondovi EU-a također bi se koristili ne samo za obnovu i modernizaciju javnih objekata (što će uskoro biti zakonska obveza na europskoj razini, a ne samo predmet nacionalne strategije i politike) nego i za radove na poboljšavanju postojećih stambenih objekata.

U nekim zemaljama shema obnove “starih” četvrti, nastalih u prvim desetljećima nakon Drugog svjetskog rata, postala je sastavnim dijelom nacionalne ekonomske i socijalne politike s računicom da će uštede u energiji na duge staze isplatiti sve uloženo u modernizaciju.

Niskoenergetske zgrade atraktivne su - ali samo nekima. Činjenicu da se oko 80 posto troškova za rasvjetu, grijanje ili hlađenje može skresati pametnom arhitekturom, pravim materijalima, izolacijom i s nešto inovativnih tehničkih rješenja već su prigrlili u Njemačkoj i Austriji - od 20.000 niskoenergetskih objekata u EU, čak ih je 17.000 podignuto u ove dvije zemlje!

SVE VIŠI CILJEVI I STANDARDI Države su postavile različite ciljeve ušteda energije i postoci se kreću između 30 do 50 posto za standardne tehnologije.

Ambiciozniji žele daleko više.

Prema nacionalnim programima, subvencije za socijalne stanove dobivat će od 2015. samo energetski učinkoviti objekti u Austriji. Danci žele da svaka novogradnja do 2020. koristi tri četvrtine manje energije od prosjeka. Finci

će nacionalne standarde pasivnih kuća razraditi do sredine desetljeća, a nakon što su do 2010. postigli uštede između 30 i 40 posto. Od ove godine sve su novogradnje

OD 20.000 NISKOENERGETSKIH OBJEKATA U ZEMLJAMA EU-a, ČAK IH JE 17.000 U AUSTRIJI I NJEMAČKOJ! u Francuskoj niskoenergetske, temeljem novih nacionalnih standarda, a do 2020. bit će i energetski pozitivne, sa solarnim panelima, toplinskim crpkama i ostalim štedjivim “igračkama”. Nijemci su uvjereni da će do iste godine svaki objekt u zemlji biti oslobođen fosilnih goriva. Sve velike investicije u Mađarskoj od ove godine moraju biti u kategoriji nulte emisije, i to predstoji svim novogradnjama do 2020. godine. Irska bi dogodine u novim zgradama dostigla nultu enegetsku potrošnju, cilj 60-postotne uštede postigli su već u 2010. godini.

Nizozemci računaju na krupne postotke po srednjoročju, uz redukciju četvrtine potrošnje do 2015., te prelazak na energetski neutralne objekte do 2020. godine. U Ujedinjenom Kraljevstvu 2016. je granica do koje se postiže nulta emisija ugljika. Šveđani snizuju potrošnju energije, uštede po četvornome metru stambene ili radne površine mjere brojkama od 20 posto do 2020. i 50 posto do 2050. ako se kao kriterij stopostotne potrošnje energije po četvornome metru uzme 1995. godina.

Stare zgrade troše i zagađuju Pametna brojila prate potrošnju i pomažu je kontrolirati, čak i daljinski

Računa se da su zgrade najveći europski izvor zagađenja i da troše oko 40 posto energije. Nova zgrada mora biti čista i štedljiva, a u tome pomaže niz naoko administrativnih mjera i uputa.

Primjerice, novi europski zakoni propisuju sedam energetskih razreda proizvoda, tri više nego prije. Kombinacija slova i raspona boja od najštedljivije tamnozelene do rastrošne crvene potrošačima je vodič koji otkriva koliko će struje gutati njihov novi hladnjak, perilica ili mikser. Obveza je proizvođača pri reklamiranju navesti i razinu energetske učinkovitosti kao dodatnu informaciju potrošaču.

Proizvodi u građevini - prozorski okviri i stakla, crijep i cigla, pločice, izolacijski materijali, drvo - također moraju nositi informacije o energetskoj učinkovitosti. U budućnosti će se pravila njezina označavanja proširiti, odlukom Europskog parlamenta, na sve sprave za komercijalnu i industrijsku upotrebu, od hladnjača do industrijskih kuhinja ili tvorničkih strojeva.

Uštede mogu biti osjetne. Velika pomoć u štednji bit će “pametna brojila”. Ona prate potrošnju, koja se može i kontrolirati čak i daljinski, preko kompjutora ili aplikacije na i-phoneu; upotrebu kućanskih aparata ta brojila mogu prilagođavati dijelovima dana ili tjedna kad je struja jeftinija i - što se već nudi u mnogim europskim zemaljama - svakog trenutka imaju izravan pristup podacima o kućnoj potrošnji energenata i trenutačnoj cijeni.

Ništa ne koči bolje potrošnju od obavijesti o troškovima. Energetska djelotvornost je u biti skup velikog broja mjera, često minimalnih ušteda, a koje - zajedno - čine jednu veliku. Bit promjena jest u tome da stvari koje su mnogima danas samo egzotika rezervirana za Skandinavce ili zelene pretoče u svakodnevicu. Zato se izgradnja energetski učinkovitog društva sve češće naziva i “trećom industrijskom revolucijom”. zelenimagazin | lipanj 2012. | 57

SAVJET VIŠE

EUmagaZIN

piše: Andrija Vranić > > > > > > > > konzultant za fondove EU-a andrija@mi2.hr

POTICAJI OZELENJAVANJU EU GOSPODARSTVA

Oštra konkurencija za ekoinovacije Natječaj “Eko-inovacije 2012” namijenjen je dodjeli sredstava poduzećima iz Europske unije te poduzećima iz zemalja kandidatkinja, zainteresiranima za plasman proizvoda i usluga kojima se pospješuje “ozelenjavanje” europskog gospodarstva.

Kao i ostali natječaji iz Programa za konkurentnost i inovacije EU (CIP - Competitiveness and Innovation Programme), i ovaj je namijenjen malim i srednjim poduzećima te organizacijama iz čitave Europe. To naravno znači i vrlo oštru međunarodnu konkurenciju, u kojoj će ograničena sredstva (35 milijuna eura) biti raspodijeljena na 40-50 projekata, dok je prijavljenih u pravilu i do šest puta više (202 u 2009. godini, 287 u 2010., 280 u 2011. godini).

Sudjelovanje je domaćih snaga u programu vrlo skromno - samo jedan projekt iz Hrvatske uvršten je na listu pogodnih za financiranje 2010. godine (Građevinski fakultet u Zagrebu, s temom korištenja otpadnih guma u betonskim zvučnim izolacijama); 2011. odabrana su bila dva projekta sa sudionicima iz Hrvatske (proizvodnja inovativnih izolacijskih panela i oporaba otpadnog stakla u brodogradnji i građevinskoj industriji).

Financiranje projekata organizirano je po načelu “euro na euro” (kroz natječaj se odobravaju sredstva u visini od 50 posto ukupne vrijednosti projekta), no banke i u najkriznijim vremenima rado odobravaju kredite za poslovne planove koji su prošli ozbiljnu međunarodnu verifikaciju te u kojima je iznos početne investicije u 58 | lipanj 2012. | zelenimagazin

startu prepolovljen, pa razloge za nizak broj uspješnih prijava iz Hrvatske vjerojatno treba tražiti u činjenici što našim poduzetnicima ipak nedostaje kapaciteta za razvoj ekoinovacija, kao globalno dominantnog područja tehnološkog napretka.

TEMATSKI FOKUS Sadržajno gledano, natječaj je namijenjen financiranju plasmana na tržište novih tehnoloških rješenja, koja uz ekonomski imaju

U TIJEKU SU PRIJAVE ZA CIP, NO NA GLOBALNO DOMINANTNOM PODRUČJU TEHNOLOŠKOG NAPRETKA JOŠ JE PRIJAVA IZ HRVATSKE i potencijal značajnog smanjenja utjecaja na okoliš, u odnosu na postojeće tehnologije, i to u pet tematskih područja: Recikliranje materijala, što uključuje unaprjeđivanje sortiranja i tretiranja otpada, inovativne proizvode od recikliranih materijala, ili one koji olakšavaju recikliranje materijala, kao i poslovne inovacije za razvoj konkurentnosti industrija baziranih na reciklaži; Održivi građevinski proizvodi, što uključuje proizvode i procese koji smanjuju potrošnju resursa te emisije u zrak i vode, upotrebu organskih materijala, povećanu upotrebu recikliranih i oporabljenih materijala iz procesa građenja i rušenja, smanjenje potrošnje sirovina te inovativne procese proi-

zvodnje i gradnje koji znatno smanjuju ekološki otisak građevina iz perspektive životnog ciklusa; Sektor hrane i pića, što uključuje efikasnije korištenje resursa u proizvodnji ambalaže, potpuno iskorištavanje sirovina u proizvodnji hrane, smanjenje utjecaja na okoliš i emisija iz proizvodnih procesa te umanjenje ekološkog otiska konzumacije hrane i pića (kroz logistiku, distribuciju i navike potrošača); Voda, što uključuje procese, proizvode i tehnologije koji omogućuju smanjenje ili eliminiranje upotrebe vode, ekološki efikasnije pročišćavanje otpadnih voda, te inteligentne distribucijske sustave koji omogućuju smanjenje zagađenja i potrošnje vode.

Ozelenjavanje poslovanja, što uključuje razvoj inovativnih proizvoda i usluga koji umanjuju utjecaj ljudi na okoliš ili omogućuju uštedu resursa, zamjenu materijala korištenih u proizvodnji organskim ili recikliranim materijalima, integraciju industrijskih procesa koji omogućuju međusobnu oporabu otpada te postupno uvođenje sustava za obnovu ili popravljanje industrijskih proizvoda.

Više o natječaju može se saznati na internetskoj adresi http://ec.europa.eu/ environment/eco-innovation/index_en.htm, a kako je ovaj natječaj blisko povezan s područjem koje pokriva naš magazin, za pomoć se možete obratiti i na adresu zin@privredni.hr ili izravno autoru teksta na adresu andrija@mi2.hr.