Soko Joševački
Soko Joševački
Proizvodnja identiteta III
\
2
Soko Joševački
Proizvodnja identiteta III PREDGOVOR
„Ja sam u svojim najcrnjim razmišljanjima u jednom trenutku shvatio da postoje Srbi, ovde, koji bi bili šta hoćeš samo ne Srbi, iz inata, što je najveći dokaz da su Srbi, ali kakvi \Srbi? To je neka vrsta samonegacije koja ide do pravog mraka“. Soko Joševački
3
Soko Joševački
Proizvodnja identiteta III
ZAPISNIK sa 20. sjednice Vlade Republike Srpska Krajina održane 22. 01. 1992. godine u zgradi opštine, soba broj 51. \
Sjednici su prisustvovali predsjednik Republike dr Milan Babić, Dušan Vještica, Petar Štikovac, Vaso Ležajić, Milan Bauk, Branko Šimpraga, Vukašin Babić, Jovan Katić, Dušan Badža i Lazar Macura. Nakon što je utvrđeno da sjednici prisustvuje većina članova Vlade, predsjednik Republike dr Babić predlaže dnevni red za današnju sjednicu, te pita da li ima izmjena, dopuna ili drugih predloga za dnevni red. Milan Bauk predlaže dopunu dnevnog reda - Donošenje Zakona o fmanciranju javnih potreba. Jovan Katić predlaže da se razmotri informacija o mogućnosti dobijanja zajma od Svjetske banke. Istaknuti predlozi su jednoglasno usvojeni, te je dr Milan Babić utvrdio slijedeći Dnevni red: 1.Stavovi Vlade povodom mirovne inicijative Organizacije ujedinjenih naroda. 2.Donošenje Odluke o primjeni zakona i drugih propisa Republike Srbije obrazovno vaspitnom radu na teritoriji Republike Srpska Krajina. 3.Razmatranje zahtjeva Skupštine opštine Knin o davanju novčane pomoći. 4.Informacija o mogućnosti dobijanja zajma od Svjetske banke za saniranje ratnih razaranja. 5.Donošenje Zakona o kontroli, utvrđivanju i naplati javnih prihoda. 6.Donošenje zaključka o obavezi opština da naplate poreze od obveznika i uplate Republičke poreze i dadžbine. 7.Donošenje Odluke o novčanom dodatku za rad licima koje je izabrala i imenovala Skupština Republike Srpska Krajina i Vlada Republike Srpska Krajina. 8.Donošenje Odluke o stavljanju van snage Odluke o preangažovanju teritorijalne odbrane Krajine u rezervni sastav milicije Krajine. RASPRAVA PO DNEVNOM REDU Ad/1. Obrazloženje po ovoj tački dnevnog reda dao je dr Milan Babić, koji je istakao da smo mi prvi na prostoru Jugoslavije zatražili angažovanje Organizacije ujedinjenih nacija na rješavanju političke krize u Jugoslaviji i sprečavanju oružanih sukoba. U vezi toga Vlada je zauzela čvrste stavove koje je potvrdila Skupština Republike Srpska Krajina. Predsjednik Babić se ukratko osvrnuo na svoje razgovore u Predsjedništvu Jugoslavije u kojima je detaljno izlagao na prošloj sjednici Vlade, te je istakao da su u razgovorima između njega i gospodina Miloševića učestvovali Radovan Karadžić, Branko Kostić i Nikola Koljević. Oni su insistirali da predsjednik Babić prihvati Vensov plan, što on nije mogao s obzirom na utvrđene stavove Vlade, kao i eventualne posljedice koje ta izjava može imati. Na novom sastanku sa Miloševićem, predsjednik Babić je istakao da je plan Sajrusa Vensa loše konceptiran, a nove izjave nije davao zbog informativne blokade. Povodom ultimatuma Predsjedništva Jugoslavije održana je sjednica Vlade na kojoj je predsjednik Vlade istakao rješenje u cilju očuvanja oružanih snaga i naoružanja te je donesena odluka o povlačenju rezervnog sastava milicije. Takva milicija bi bila formirana proporcionalno i od Hrvata, a bila bi pod prismotrom nadzornika UN-a. Bila bi naoružana samo ličnim naoružanjem, te takva i iz tih razloga ne bi ostvarila ciljeve koje smo planirali. Dr Milan Babić ističe da je predsjednik Milošević uputio otvoreno pismo iz više razloga, te navodi da je on jedan od potpisnika sporazuma u Ženevi, kao i dogovora o angažovanju snaga UN-a i kaže da su naši stavovi pobrkali bilateralne, a vjerovatno i multilateralne dogovore. Cilj tih radnji je da naša Vlada promjeni stav prema svojim ranije zauzetim 4
Proizvodnja identiteta III Soko Joševački odlukama, kao i odlukama naroda. Dokazano je da autoritet predsjednika Miloševića ni Srbija kao snaga, na koju smo se oslanjali ne mogu da utiču na promjenu naših stavova, te predsjednik Babić konstatuje da je politika Vlade dobila plebiscitarnu podršku. Predsjednik Babić se zatim osvrnuo na izjavu Milana Martića datu “Večernjim novostima” \ kojom on kaže da smo mi podržali Vensov plan u cjelini, što je neistina. Jučerašnji komentari američkih agencija ističu da se konačna odluka o upućivanju mirovnih snaga UN-a u Jugoslaviju ne može donijeti bez saglasnosti predstavnika Krajine, a i sam generalni sekretar UN-a je to izjavio nekoliko puta. Dr Milan Babić ističe da je naša politika dobila podršku i u Republici Srbiji, što je iznenađujuće s obzirom da sredstva informisanja kontroliše socijalistička partija. Konstatuje da je u zadnje vreme stiglo dosta telegrama podrške našoj politici. U Srbiji postoji dosta nezadovoljstva sa politikom aktuelnog rukovodstva. Prepušta se da se Bosna i Hercegovina konstituiše kao nezavisna država, te proizlazi da je srpska politika izgubila svoj kurs ili je možda to i bio njen kurs? Predsjednik Babić ističe da je bilo više inicijativa Srba u Bosni, da smo mogli postići svoj
cilj unutar globalnog rješenja političke krize. Ističe da je nezadovoljan razgovorima sa Karadžićem koji insistira na saradnji sa Hrvatima o nedjeljivosti Bosne i predpostavlja da će Bosna i Hercegovina biti priznata kao nezavisna država unutar koje Srbi neće reagovati na pravi način. Predsjednik Babić smatra da ćemo morati tražiti način da se ne blokiramo s bosanske strane, te da je naš čvrst i nepokolebljiv stav naša najveća snaga i ono od čega možemo imati rezultate. Petar Štikovac ističe da je Srbija uspostavila tzv. podunavsku ili istočnu orijentaciju, te joj se više isplati zauzeti za bogato Kosovo, nego siromašnu Krajinu i dodaju da mi ne bi bili na teretu gospodinu Miloševiću, ako revitaliziramo privredu. Ističe da se mi ne smijemo više izjašnjavati za Jugoslaviju jer je jugoslavenstvo jednako komunizmu. Mi se moramo založiti za jedinstvenu srpsku državu. Dr Vaso Ležajić kaže da politički program Krajine i u svijetu dobiva podršku, jer su temelji čvrsti i zasnovani na međunarodnom verificiranom planu nacionalnih zajednica. Vidi se po sadržaju pisma da je predsjednik Babić apsolutno u pravu i iznad civilizacijske uvaženosti. Dušan Vještica ističe da postoji veza preko ljudi iz Vlade da ostvare Vensov plan, konkretno 5
Proizvodnja identiteta III Soko Joševački da dogovor između vojske sprovodi ministar Martić, te da je on izvršio smotru jednog bataljona koji će preći u sastav milicije. Lazar Macura kaže da je bio na terenu i da vojska tako ne razmišlja, te predlaže da se razgovara sa ljudima koji su na našoj strani. \ Vukašin Babić kaže da ne treba ponavljati stavove Vlade, jer su oni jedinstveni i predsjednik je tumač tih stavova. Ko odstupi od njih neka snosi sankcije. Ističe da treba više objašnjavati Vensov plan i to bar preko lokalnih sredstava informisanja, jer nisu svi politički pismeni. Predlaže da se porazgovara o nastupanju ministara van utvrđenih stavova Vlade. Pita je li Predsjedništvo SFRJ korigovalo svoje stavove s obzirom na priznavanje Hrvatske i Slovenije. Pita da li se može stupiti u kontakt sa regionalnim vojnim jedinicama. Dr Milan Babić kaže da Predsjedništvo Jugoslavije i dalje nastoji da nametne svoje rješenje, te traže sazivanje Skupštine na kojoj bi oni podržali predsjednika Babića, naravno ako on promjeni svoje stavove i prihvati plan Sajrusa Vensa. Predsjednik Babić zatim čita izjavu za javnost sa ove sjednice. Vlada Republike Srpske Krajine zadržava svoj ranije zauzeti stav oko angažovanja mirovnih snaga Organizacije ujedinjenih nacija na zaustavljanju oružanih sukoba i sprečavanju od eskalacije rata između agresorskih snaga Republike Hrvatske i odbrambenih snaga Republike Srpske Krajine. Mirovne snage UN-a su uvijek dobrodošle da razdvoje oružane snage hrvatskih agresora i srpske odbrane na liniji sukoba. Na ovaj način moguće je uspostaviti trajan mir i omogućiti ravnopravan status svih za traženje trajnih političkih rješenja. Plan Sajrusa Vensa nije prihvatljiv u ovoj verziji u kojoj su ga prihvatili Tuđman, Kadijević i Milošević. Ni jedan ministar u Vladi Republike Srpske Krajine nije ovlašćen da iznosi drugačije stavove od onih koje je usvojila Vlada. Izjave ministra unutarnjih poslova Martića o prihvatljivosti plana Sajrusa Vensa u suprotnosti su sa politikom i odlukom Vlade i Skupštine Republike Srpske Krajine i u suprotnosti su sa interesima srpskog naroda Republike Srpske Krajine. Jednoglasno je podržana izjava za javnost. Ad/2. Obrazloženje po ovoj tački dnevnog reda dao je Dušan Badža, i predlaže donošenje ove Odluke. Za diskusiju se nije niko javio, te se predlog Odluke stavlja na glasanje. Jednoglasno je donešena Odluka o primjeni Zakona i drugih propisa Republike Srbije u obrazovno-vaspitnom radu na teritoriji Republike Srpska Krajina. Ista se prilaže zapisniku pod 2) i čini njegov sastavni dio. Ad/3. Obrazloženje po ovoj tački dnevnog reda dao je Jovan Katić, te predlaže da Vlada ovlasti ministra za financije da utvrdi sa predsjednikom opštine i predsjednikom izvršnog vijeća opštine Slunj, da tačno navedu novčani iznos koji zahtjevaju. Jednoglasno je odlučeno da se nakon dobivenih podataka od opštine Slunj na nekoj od slijedećih sjednica Vlade donese odluka o istom zahtjevu. Ad/4. Obrazloženje po ovoj tački dnevnog reda dao je Jovan Katić, te predlaže da svaki ministar za svoj resor napravi grubu procjenu šteta, nastalih iz ratnih razaranja, i podatke dostave sekretaru Skupštine, te da se objedine i proslijede Saveznom sekretarijatu za informacije. Dušan Vještica ističe da u resoru Ministarstva za urbanizam i građevinarstvo priprema jedno uputstvo sa metodologijom sa potrebnim obrascem za prijavljivanje i procjenu ratne štete. Ističe da se moraju utvrditi kriterijumi i treba ozbiljno pristupiti utvrđivanju prave vrijednosti ratne štete. Jovan Katić kaže da je važno da se uključimo u mogućnost dobijanja kredita, a detaljne podatke ćemo dostaviti naknadno. Jednoglasno je podržan prijedlog ministra Katića i dogovoreno je da se podaci, što prije, 6
Proizvodnja identiteta III Soko Joševački dostave sekretaru Skupštine i zatim objedinjeni proslijede nadležnom saveznom organu. Tačka 4/ se prilaže zapisniku i čini njegov sastavni dio. Ad/5. Obrazloženje po ovoj tački dnevnog reda dao je Milan Bauk i istakao da se paket zakona iz oblasti financiranja javnih potreba trebao donijeti u 12. mjesecu prošle godine, što \ nije učinjeno iz objektivnih razloga. Najprioritetnije je da se donese ovaj zakon, jer on omogućava da se postojeći zakoni provode u djelo. Milan Bauk je podsjetio na odluku Vlade o zaduženju SDK-a na području SAO Krajine i ovlašćenju dva lica za vršenje kontrole. Do danas nisu dostavljena imena tih lica Ministarstvu za financije, jer se pozivaju na nedostatak stručnih kadrova. Posljedice neimenovanja tih ljudi su takve da se ne može isplatiti školstvo, sudstvo, tužilaštvo, policija ni pokriti potrebe socijalne zaštite. Milan Bauk je zatim pročitao predlog Zakona o kontroli utvrđivanja i naplati javnih prihoda, te predlaže da se usvoji u ovom obliku kako je izglasala Skupština Srbije, s tim da se prilagodi našim potrebama. Milan Babić također predlaže da se bivši direktor SDK-a Veljko Korolija imenuje za direktora Republičke uprave prihoda. Jovan Katić predlaže donošenje zakona, a da se na slijedećoj sjednici imenuje direktor, što je i dogovoreno. Za diskusiju se nije više niko javio, te se predlog zakona stavlja na glasanje. Jednoglasno je donešen Zakon o kontroli, utvrđivanju i naplati javnih prihoda. Isti se prilaže zapisniku pod 5/ i čini njegov sastavni dio. Zatim je Milan Bauk pročitao zaključke sa današnje sjednice Vlade, a što je vezano za ovu tačku dnevnog reda: “Na sjednici Vlade Republike Srpska Krajina, održane dana 22. 01. 1992. godine, razmatrano je financiranje javnih potreba u Republici Srpska Krajina. Na osnovu prezentovanih podataka od strane Ministarstva financija konstatovana je minimalna uplata poreza na promet proizvoda i usluga. U potpunosti je izostala uplata za porez, putarine i posebne dadžbine od prodaje naftnih derivata kod svih opština”. Jednoglasno su podržani iznešeni zaključci. Tačka 5/ se prilaže zapisniku pod 5/ i čini njegov sastavni dio. Ad/6. Obrazloženje po ovoj tački dnevnog reda dao je predsjednik Vlade dr Milan Babić. Za diskusiju se nije niko javio, te je predlog stavljen na glasanje. Jednoglasno je donešen Zaključak o obavezi opština da naplate poreze od obveznika i uplate republičke poreze i dadžbine. Isti se prilaže zapisniku pod 6/ i čini njegov sastavni dio. Ad/7. Obrazloženje po ovoj tački dnevnog reda dao je dr Milan Babić. Za diskusiju se nije niko javio, te je predlog stavljen na glasanje. Jednoglasno je donešena Odluka o dodjeli novčanog dodatka za rad licima koje je izabrala i imenovala Skupština i Vlada Republike Srpska Krajina. Ista se prilaže zapisniku pod 7/ i čini njegov sastavni dio. Ad/8. Obrazloženje po ovoj tački dnevnog reda dao je dr Milan Babić, te predlaže donošenje ove odluke. Drugih predloga nije bilo, te se predlog stavlja na glasanje. Jednoglasno je donešena odluka o stavljanju van snage Odluke o preangažovanju teritorijalne odbrane Krajine u rezervni sastav milicije Krajine. Ista se prilaže zapisniku pod 8/ i čini njegov sastavni dio. Time je dnevni red iscrpljen i sjednica je završila sa radom. ZAPISNIČAR Borka Lalić
PREDSJEDNIK VLADE dr Milan Babić
ZAPISNIK sa 21. sjednice Vlade Republike Srpska Krajina, održane 27. 01. 1992. godine u zgradi 7
Soko Joševački
Proizvodnja identiteta III opštine, soba broj 51
Sjednici su prisustvovali predsjednik Republike dr Milan Babić, članovi Vlade Dušan Vještica, Vaso Ležajić, Milan Bauk, Branko Šimpraga, Lazar Macura, Vukašin Babić, Milan \ Martić, Jovan Katić, a bili su prisutni i Funduk Uroš, predsjednik Vrhovnog suda Republike Srpska Krajina i Časlav Ocić, ministar za spoljna pitanja u Vladi SAO Slavonije, Baranje i Zapadni Srem. Nakon što je utvrdeno da sjednici prisustvuje većina članova Vlade, predsjednik Republike dr Milan Babić je predložio slijedeći Dnevni red 1. Rasprava povodom mirovne inicijative Organizacije ujedinjenih nacija. RASPRAVA PO DNEVNOM REDU Ad / 1. Obrazloženje po ovoj tački dnevnog reda dao je dr Milan Babić i obavijestio prisutne da su njegovom sastanku sa Markom Goldingom, podsekretarom Generalnog sekretara Ujedinjenili nacija, prisustvovali Funduk Uroš i Lazar Macura. Istakao jc da je zadatak Goldingove posjete da nama objasni “Vensov koncept”, jer on nema ovlašćenje da ga mijenja. Pozitivna strana ovog “koncepta” je ta da generalni sekretar neće predložiti, niti će Savjet bezbjednosti donijeti odluku sa kojom se mi ne slažemo. Saglasnost po ovom planu su dali Milošević, Kadijević i Tuđman, ali bez pismenog pristanka, te Generalni sekretar vjeruje na riječ da li se neko složio ili ne. Dr Milan Babić je predložio da pročita “koncept”, koji je dobio prvi put i to posrednim putem. Svi prisutni su se složili da predsjednik Babić pročita Vensov plan. Zatim je dr Milan Babić pročitao Vensov plan. Nakon toga, istakao je dvije dopune, koje je dao Golding i to u vezi čuvanja oružja pod duplim ključem i da se više ne dijeli Krajina na Sjever i Jug, već je jedinstvena teritorija. Također je istakao svoje primjedbe na ovaj koncept. Prva je da je za nas neprihvatljivo da se zone pod zaštitom Ujedinjenih nacija pominju kao zone u Hrvatskoj pod zaštitom Ujedinjenih Nacija. Golding je odgovorio da Ujedinjene Nacije prihvataju ustavno-pravni sistem SFRJ sa šest republika i dvije pokrajine, drugo da je za nas neprihvatljivo da se sumnja na naše oružane snage da će izazvati prekid primirja, zbog toga što se one razoružavaju. Na tu primjedbu Golding nije imao odgovor. Predsjednik Babić je istakao da je faktičko stanje s jedne strane Nezavisna država Hrvatska sa svojim ustavno-pravnim sistemom i oružanim snagama priznata od mnogih zemalja svijeta, a s druge strane Republika Srpska Krajina sa svojim ustavno-pravnim sistemom i oružanim snagama, te da se u ovoj fazi mirovne snage Ujedinjenih Nacija mogu angažovati na očuvanju mira i sprečavanja rata i to po našem konceptu na liniji razdvajanja zaraćene strane. Na taj način bi bile nepristrane i nebi prejudicirale politička rješenja. Vaso Ležaijć pita zašto nebi ostala vojska u kasarnama. Dr Milan Babić kaže da se narod u Krajini 12. maja prošle godine izjasnio za ostanak u Jugoslaviji što podrazumijeva zajednički kontingent oružanih snaga. Mi smatramo da nema potreba da se armija povlači dok se ne postigne političko rješenje. Ako republike postanu nezavisne i suverene, dio kontingenta JNA pripast će i našoj Republici. Zatim je iznio naš stav Goldingu da postoje dva problema u Jugoslaviji. Jedan je odnos između Republike Hrvatske i Krajine i drugo, ukupna politička kriza. Neophodno je da se problem sa Hrvatskom rješava pred Ujedinjenim Nacijama, ne samo s vojnog aspekta nego i političkog. Predloženo je da se posmatrači Evropske zajednice zamijene sa posmatračima Ujedinjenih Nacija. Pomenuto je da postoje promjenjene okolnosti, kao kategorija u međunarodnom 8
Proizvodnja identiteta III Soko Joševački pravu. One postoje u odnosu na ovaj plan koji je pravljen kad su Hrvatska i Krajina bile dio Jugoslavije, a sada je Hrvatska nezavisna država, a status Krajine je isti. Tako postoji osnov da se na temelju promjenjenih okolnosti traži novo rješenje i novi koncept. Funduk Uroš ističe da Golding nema odgovor na konstataciju da su u Hrvatskoj paravojne \ formacije i treba da se razoružaju kao i naša strana. Predočeno mu je da su Hrvatske snage agresor, a Hrvatska vlast je donijela Ustav svodeći Srbe na nacionalnu manjinu. Funduk također daje primjedbu na Vensov plan u tom smislu što garantuje povratak hrvatskim izbjeglicama, pod kontrolom snaga Ujedinjenih nacija, ali ne i obratno, srpskim izbjeglicama. Časlav Ocić ističe da su analizu Vensovog koncepta radili stručnjaci za pravo
iz Demokratske stranke, te proizlazi da ima nekonzistentnosti, praznina, neprincipjelnosti, te kao takav zahtjeva reviziju. On implicira političko rješenje, jer sve što je kod nas legitimno i legalno i demokratski uređeno, on poništava dok sve urađeno u Hrvatskoj se verifikuje i potvrđuje. Kad se za Vensov plan kaže da ne prejudicira politička rješenja, to je retorika i deklaracija i nema podršku u stvarnim formulacijama. Mi smo isticali da smo za miroljubno rješenje i za angažovanje mirovnih snaga na način da se ne prejudicira političko rješenje. Ne dajući odgovor na ovo pitanje Golding je faktički priznao da taj problem ne ide jedan bez drugog. Ujedinjene Nacije su instrument u funkciji političkog rješenja koje se predlaže u Evropskoj 9
Proizvodnja identiteta III Soko Joševački zajednici odnosno Njemačkoj te smo izrazili čuđenje u tom smislu jer nas to jednostrano političko rješenje degradira naš status nacionalne manjine. Po ovom planu nama nisu garantovana prava kolektiviteta već individualna građanska prava, a pretpostavlja se da će prema falsifikovanim podacima biti Srba manje od 8%. \ Dr Milan Babić kaže da je ekspertna grupa dala iste primjedbe na Vensov plan, kao i Vlada. Vaso Ležaić kaže da Tuđman ono što nije mogao rješiti vojničkim nastoji političkim sredstvima. Nejasno je zašto je Srbija to prihvatila. Funduk Uroš kaže da je Guldingu predočena Tuđmanova izjava u tom smislu da će uspostaviti suverenu vlast na svim bivšim dijelovima Hrvatske, uz pomoć Ujedinjenih Nacija, pa čak i ratom, našto on kaže da ga to ne zabrinjava. Dr Milan Babić kaže da je nekome stalo da se što prije ukine JNA, a Evropska Zajednica vrši pritisak da se Jugoslavija razbije na šest novih država, te dodaje da Savjet Bezbjednosti neće donijeti odluku bez naše saglasnosti, a armija se neće povući prije nego se rasporede mirovne snage Ujedinjenih Nacija. Pretpostavljam da ni Predsjedništvo Jugoslavije neće donijeti samostalno odluku o povlačenju armije. Časlav Ocić kaže da postoji plan A i B. Plan A koji mi predlažemo podrazumijeva razdvajanje zaraćenih strana na liniji sukoba. Možemo predložiti dva poboljšanja. Jedno je bez angažovanja armije, s tim da ostane u kasarnama, a drugo je da se vide prednosti i nedostaci rješenja koje nam se nudi. Tu se radi o zonama pod zaštitom Ujedinjenih Nacija i vojno se interveniše da bi se očuvao mir. Političko rješenje na nivou Ujedinjenih Nacija bi bilo ako bi Ujedinjene Nacije stavile tu teritoriju pod protektorat. Protektorat se razlikuje od statusa pod zaštitom i uspostavlja se na period od 10, 20 ili 50 godina. On je privremeno političko rješenje do trenutka izjašnjavanja naroda na demokratskim izborima, pod nadzorom Ujedinjenih Nacija. Ocić predlaže da se proglasi protektorat i uvede liberalna ekonomska politika sa otvorenim granicama u ekonomskom smislu. Zatim ističe da je Skupština Srbije prihvatila našu odluku o prisajedinjenju, situacija bi bila drugačija i vjerovatno nebi bilo rata. Vukašin Babić kaže da oni koji su potpisali taj plan pokušavaju preko sredstava informisanja da što više uvjere narod kako su oni u pravu. Smatra da su izjave članova Predsjedništva, Kostića i Jovića, u vezi referenduma, samo manipulacija širokim narodnim masama. Kaže da bi se po dolasku mirovnih snaga primjenjivali zakoni Republike Hrvatske. Dr Milan Babić kaže da je Golding istakao da će se nastaviti primjenjivati zakoni koji su važili prije izbijanja ratnih sukoba. Časlav Ocić ističe da se ne rješava pitanje Krajine, već srpsko nacionalno pitanje. Situacija je sazrela da se rješava stvar na svesrpskom nivou, a rješiće se onako kako narod odluči. Kaže da ne postoji realna opasnost za nas od Njemačke vojne sile. Vukašin Babić predlaže da se u ovim razgovorima naglasi da smo mi strana u ratu, a ne Srbija, a dr Milan Babić dodaje da smo mi strana koja želi mir. Mile Martić je podsjetio na svoju izjavu da između mastiljavih mrlja i rata bira rat, te kaže da su razlozi njegovog odlaska u MUP Srbije bili problemi fmancijske prirode, te kaže da u izjavi za BBC nije pričao o Vensovom planu, već su tu izjavu prenjeli kako je nekome odgovaralo. Dr Milan Babić ističe da je u Martićevoj odsutnosti njegovu izjavu trebalo demantovati kao stav Vlade, jer je Jović na osnovu Martićeve izjave rekao da vodimo borbu za vlast. Predsjednik Babić kaže da su institucije vlasti formirane na osnovu rezultata izbora i nema razloga da se govori o borbi za vlast. Zatim ističe da Vlada štiti interese svog naroda, a ne interes aktuelne vlasti u drugim republikama. Milan Bauk ističe da je naše opredjeljenje da podržavamo mir i da tražimo protektorat. Dr Milan Babić kaže da će se zahtjevi za uspostavljanje protektorata postaviti kad dođe 10