Dnevni list POBJEDA 05.04.2025

Subota, 5. april 2025. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXXI / Broj 21311 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 1 euro NE! RATU U UKRAJINI

Analitičar Danilo Kalezić o odnosu crkve i države u Deklaraciji i preporukama POSP-a

Zgražavamo se nad stavovima Joanikija

i Backovića, a ne bavimo se uticajem SPC na javne politike

Istovremeno, imamo i deformisanje političkog sistema koji konstantno legitimiše aktivno učešće crkve u političkom životu. Uz sve to, ovdje govorimo samo o jednoj vjerskoj zajednici – navodi sagovornik Pobjede STR. 2.

Nakon što je Vlada dala saglasnost na dva međudržavna sporazuma, premijer započeo konsultacije sa poslaničkim klubovima

PES i Bošnjačka stranka će podržati

investicije

Vlada je u četvrtak dala saglasnost na dva međudržavna sporazuma sa UAE koja se odnose na ulaganje investitora iz te države u dva projekta u Crnoj Gori, a zvanično su potpisana u Abu Dabiju prošle sedmice STR. 4. i 5.

KOMENTAR

UAE

Poslušali smo ministra Šaranovića, vratili smo se normalnom životu

Piše: Jelena MARTINOVIĆ

Neka vlast je 1936. godine u demonstracijama ubila Marinovića. Ova vlast, pošto živimo u mirnodopskim vremenima, 2025. godine nije pucala na studente, ali ih je zasula prijetnjama, uvredama, botovima i saopštenjima. Studenti su OKG, rade za bivši režim (što ujedno znači da postoji i sadašnji). A ove konstrukcije su meci i batine današnjice STR. 7.

KUD-a „Stanko Dragojević“ biće gradski hor Podgorice

Imajući u vidu inicijativu za osnivanje gradskog hora koji bi reprezentovao Podgoricu na prigodnim kulturnim programima, uvažavajući tradiciju ansambla, predloženo je da se preduzmu aktivnosti u cilju oživljavanja horske sekcije KUD-a, koja bi u budućem periodu predstavljala gradski hor Podgorice i kao takva bila pod pokroviteljstvom Glavnog grada – poručili su iz Sekretarijata za kulturu

17.

Iz Ministarstva zdravlja zadovoljni rezultatima Nacionalne komisije Kontrole znatno smanjile bolovanja

Prema analizi Ministarstva zdravlja, broj dana u kojima su zaposleni odsustvovali sa posla je smanjen za čak dvije trećine, sa 210.000 na 74.000

STR. 8.

FZO demantovao Stomatološku komoru da nema potpisanih ugovora na Primorju

Sekcija

POBJEDA

Analitičar Danilo Kalezić o odnosu crkve i države u Deklaraciji i preporukama POSP-a

Zgražavamo se nad stavovima Joanikija i Backovića, a ne bavimo se uticajem SPC na javne politike

Istovremeno, imamo i deformisanje političkog sistema koji konstantno legitimiše aktivno učešće crkve u političkom životu. Uz sve to, ovdje govorimo samo o jednoj vjerskoj zajednici – navodi sagovornik Pobjede

PODGORICA – Sve navedeno u Deklaraciji i preporukama koje je usvojio Parlamentarni odbor za stabilizaciju i pridruživanje (POSP) treba tu da se nalazi. Ali praksa nas uči da to nije dovoljan mehanizam da spriječe namjere dijela vladajuće većine, jer njihova želja nije članstvo Crne Gore u Evropskoj uniji.

To je za Pobjedu kazao politički analitičar Danilo Kalezić, komentarišući sadržaj dokumenta sa kojim su se saglasile delegacije crnogorskog i evropskog parlamenta tokom dvodnevnog zasijedanja, koje je u srijedu završeno u Strazburu. Riječ je o Deklaraciji i preporukama koje su upućene Savjetu za stabilizaciju i pridruživanje, kao i institucijama Crne Gore i EU. Iako se bliži kraj 13. godine otkad je naša zemlja postala kandidat za članstvo u toj zajednici država, postoje teme koje, umjesto da se zatvaraju, zavređuju sve više pažnje. Jedna od njih koja posljednjih godina kontinuirano privlači pažnju jeste koliko je Crna Gora blizu ili daleko od sekularne države. U novom dokumentu sa kojim su se saglasili svi parlamentarci-članovi POSP-a insistira se na odvojenosti crkve od drža-

PODGORICA – Nakon raspisivanja izbora u Šavniku, koji uprkos devet neuspješnih pokušaja glasanja do danas nijesu završeni, prebivalište je promijenila i u birački spisak upisana 371 osoba, od kojih je njih 263 u međuvremenu promijenilo mjesto stanovanja i dominantno se vratilo na svoje stare adrese.

ve. Ova konstatacija, koja bi se mogla smatrati nepotrebnom za jedan takav izvještaj, prema riječima Kalezića, jasno ukazuje na stvarno stanje stvari u „našoj kući“. – Hronični problem i hronična anomalija crnogorskog političkog sistema nakon 2020. godine je upravo nedozvoljeno, nedemokratsko, duboko štetno miješanje Srpske pravoslavne crkve u dnevnu i državnu politiku. Taj proces pratimo u kontinuitetu od kreiranja one prve vlade nakon

2020. godine, formirane u Manastiru Ostrog, što i simbolički pokazuje važnost crkve za donošenje ključnih političkih odluka – podsjeća on.

Kako kaže, jasno je vidljivo da su „prvaci ove crkve“ vrlo aktivni u promovisanju kako klero-nacionalističkih tako i etno-nacionalističkih narativa. Kao primjer navodi nedavne izjave tivatskog paroha Mijajla Backovića o tome da su Hrvati „projekat“ u Boki Kotorskoj. – To bi bio poseban problem da eksponenti crkve nisu

ujedno dio vlasti. Zato se stiče utisak da crkva imenuje političke namjesnike koji u njeno ime vrše vlast. I onda se gubi linija razdvajanja između onoga što je crkva i onoga što je država, a Crna Gora se u operativnom smislu vraća u 19. vijek – ukazuje sagovornik Pobjede. Kalezić smatra da je među razlozima da se u Deklaraciji i preporukama POSP-a nađe jasan stav o razdvojenosti crkve i države i taj što je više puta registrovano da je novac

iz crnogorskog budžeta nelegalno završio u kasi pomenute vjerske zajednice. Konkretno, on podsjeća da je finansiranje vjerskih škola od strane države označeno kao nedozvoljeno. – Tu treba obratiti pažnju na mišljenje Državne revizorske institucije (DRI) jer je ona konstatovala da se radi o nelegalnom finansiranju, koje nije u skladu sa domaćim zakonodavstvom. S obzirom na to da EP odavno identifikuje Srpsku pravoslavnu crkvu kao glavnog eksponenta srpskog uticaja i, prije svega, imperijalnog ruskog uticaja, nije čudno da se ocjena o odnosu crkve i države pojavljuje u izvještaju – pojašnjava Kalezić i dodaje da će tako biti „sve dok su u Crnoj Gori na vlasti eksponenti Srpske pravoslavne crkve, koja je istovremeno eksponent ruskih interesa“. Sagovornik Pobjede ističe da se u svemu tome prepliću brojne teme koje prevazilaze granice Crne Gore. Jedan od ključnih problema jeste regionalna stabilnost s obzirom na uloge koje SPC ima kao promoter ruskog uticaja.

– Istovremeno imamo i deformisanje političkog sistema koji konstantno legitimiše aktivno učešće crkve u političkom životu. Uz sve to, ovdje govorimo samo o jednoj vjerskoj zajednici. Očigledno da ne postoji intencija drugih vjerskih zajednica da se i one uključuju u politički život na isti takav način – dodao je on.

Na ovakvu ocjenu koja se našla u zajedničkom dokumentu, koji su potpisali predstavnici svih opcija u crnogorskom parlamentu, nije bilo reakcija ni iz vlasti ni iz opozicije.

To se može tumačiti i na način da su pomenute anomalije sada svi u potpunosti prihvatili kao normalno stanje u crnogorskom društvu. – Dugo vremena ste kroz izvještaje Evropskog parlamenta i Evropske komisije mogli da čujete onu frazu o nedovoljnoj borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije ili vladavini prava. I onda je sve to, u jednom trenutku, normalizovano. Tako je i u slučaju crkve, pošto smo kao društvo i to normalizovali, jer akutni i perpetualni problem više ne izaziva previše pažnje. Zgražavamo se nad ponašanjem crkve kada dođu stavovi poput ne-

kadašnjih izjava mitropolita Joanikija ili sada Backovića. Ali istovremeno se ne bavimo time na koji način i koji uticaj crkva ima na donošenje javnih politika – potcrtava sagovornik Pobjede te još jednom ukazuje na koji način se pojedine aktivnost SPC finansiranju novcem svih građana Crne Gore. Sve to vidi kao naznaku da je na red došla „normalizacija jednog nedemokratskog, antievropskog ponašanja“, a teme koje su nekada ukazivale na poremećaje u društvu sada se prihvataju „zdravo za gotovo“. Ovakvo ponašanje može imati brojne negativne posljedice, a nijednu pozitivnu kada je riječ o pridruživanju Crne Gore politici EU i punopravnom članstvu u toj zajednici. Zbog toga nam se dešava da se brojna pitanja vezana za Ustav u dijelu nacionalnih obilježja te zakon koji reguliše državljanstvo svakodnevno serviraju kao teme od suštinskog značaja i, samim tim, neophodne u svakodnevnoj, normalnoj komunikaciji. I na sve to nema reakcija ni sa jedne strane. – Prozapadni dio društva ne pokazuje kondiciju da se suočava sa problemima tog tipa. Mnoge od tih stvari prvo se normalizuju, a onda se prećutno prihvataju. Dakle, fali snage, organizovanosti, koordinacije, ali i kondicije da se istraje na nekim temama. Zbog toga nam se dešavaju afere koje nemaju ni institucionalni, ni politički, ni bilo kakav drugi odgovor... Odgovornost za to nije samo na opozicionim partijama nego na cijelom društvenom sloju koji pripada prozapadnoj opciji – mediji, intelektualci, univerzitet – ističe Kalezić. On dodaje da druga strana ne mora na taj način da se dokazuje jer, kako navodi, „velikosrpska agenda se promoviše i sprovodi sa nivoa izvršne vlasti i Skupštine“, te ima jasno zacrtan put. – I samo je pitanje vremena kada će njihove teme doći na dnevni red. Andriju Mandića i vladajuću većinu neće zaustaviti zaključci ni amandmani EP. Njih mogu da zaustave samo konkretne aktivnosti crnogorske prozapadne opcije –zaključuje sagovornik Pobjede. K. JERKOV

– Radna grupa je identifikovala ključne izazove u vezi sa biračkim spiskom – naveli su iz MUP-a.

To je utvrdilo Ministarstvo unutrašnjih poslova analizom biračkog spiska koji se vodi za opštinu Šavnik.

– Od dana raspisivanja izbora do dana zaključenja biračkog spiska, prebivalište je promijenilo i samim tim u birački spisak upisano 371 lice. Nakon određenog vremena 236 lica promijenilo je prebivalište, iz opštine Šavnik preselilo se u druge crnogorske opštine, dominantno se vraćajući na stare adrese prebivališta – saopšti-

lo je Ministarstvo unutrašnjih poslova.

Iz tog resora ističu da je pokrenut postupak za terensku provjeru prebivališta za sve za koje postoji sumnja da su fiktivno promijenili prebivalište i time stekli biračko pravo u Šavniku.

đenju reformi koje će osigurati ažuran i tačan birački spisak. Shodno tome, Radna grupa će nastaviti da radi na identifikaciji konkretnih problema i traženju odgovarajućih rješenja – navode iz MUP-a.

Od tog broja, njih 7.422 ima važeće pasoše što im, ističu iz MUP-a, omogućava da iskoriste svoje biračko pravo. Đ. Ć. MUP utvrdio da je od 371 novoupisane osobe u šavnički birački spisak, njih 263 u međuvremenu promijenilo mjesto stanovanja

– Ministarstvo unutrašnjih poslova ostaje posvećeno sprovo-

Taj resor je u februaru ove godine formirao radnu grupu za kontrolu biračkog spiska čiji su članovi, kako je pojašnjeno,

predstavnici MUP-a, Zajednice opština Crne Gore, Skupštine Crne Gore i Državne izborne komisije. Radna grupa je do sada, dodaju iz MUP-a, imala dvije sjednice od kojih je druga održana u prisustvu članova Državne izborne komisije, a sa namjerom da budu aktivno uključeni u proces.

Iz tog resora su pojasnili, takođe, da u biračkom spisku postoji 13.646 upisanih birača koji od 2008. godine kada je bilo obavezno da svi promijene lične karte do danas to nisu uradili.

Danilo Kalezić

Subota, 5. april 2025.

INTERVJU: Dušan Golović, nosilac liste Građanskog pokreta Ura za izbore u Nikšiću

Politički smo između dva bloka, razgovaraćemo sa svima

PODGORICA – Nosilac

liste Građanskog pokreta

Ura na predstojećim nikšićkim izborima Dušan Golović kazao je, u intervjuu za Pobjedu, da se ta partija trenutno nalazi između dva bloka te da će nakon izbora razgovarati sa svima, ali i da im partneri mogu biti „samo oni koji neće koristiti pozicije za bogaćenje“.

– Tačno je da smo politički trenutno između dva bloka. Jednog koji čine partije vlasti sa državnog nivoa, predvođene Mandićem i Spajićem, i drugog koji predvodi DPS sa svim svojim repovima iz prošlosti –naveo je Golović. Radu trenutne lokalne samouprave Golović daje srednju ocjenu, rekavši „da nešto jeste urađeno, ali nedovoljno“. Nosilac liste GP Ura kaže i da u njihovim redovima apsolutno nema bojazni od izbornog rezultata, ističući kako je njihova politika na lokalnom nivou autentična i prepoznata.

POBJEDA: Kao i na prošlim lokalnim izborima u Nikšiću, i ovoga puta vaša partija odlučila je da samostalno nastupi. Kakav smatrate da će ovoga puta biti vaš izborni rezultat u odnosu na 2021. godinu kada ste dobili povjerenje 2.140 građana?

GOLOVIĆ: Upravo tako, mi iz nikšićke Ure odlučili smo se za samostalan nastup jer vjerujemo da je to najpoštenija forma političke borbe za mandate građana. Od ovih izbora očekujemo, sasvim sigurno, bolji rezultat u odnosu na period od prije četiri godine. Uvjereni smo da su u godinama za nama građani vrlo jasno uvidjeli kakvu politiku baštini Ura i šta od nas mogu da očekuju. Uostalom, da nijesmo populisti, već ljudi od akcije i djela, a što smo pokazali kroz djelovanje 43. vlade Crne Gore na čelu sa premijerom Dritanom Abazovićem. Beskompromisna borba protiv organizovanog kriminala i korupcije, povećane plate, penzije i socijalna davanja, najbolji ekonomski rezultati u istoriji države, marginalizovani populistički i nacionalistički trendovi, osna-

Partneri nam mogu biti svi oni koji gradske funkcije neće koristiti za bogaćenje, već koji će biti istinski servis za sve potrebe građana. Ono na čemu ćemo insistirati je puna realizacija našeg programa – rekao je Golović

žene građanske i evropske vrijednosti, između brojnih ostalih postignuća, legat su 43. po redu izvršne vlasti, po čemu je umnogome drugačija od garnitura koje su gospodarile Crnom Gorom više decenija, pretvarajući je u utočište nacionalizma, organizovanog kriminala i endemske korupcije, sa životnim standardom nedostojnim čovjeka. Nikšićka Ura će nastaviti da gradi politiku na upravo takvom nasljeđu.

POBJEDA: Da li je samostalan nastup ishod situacije u kojoj Ura nema političkog partnera ili više njih sa kojima bi mogla ići u koalicionom aranžmanu?

GOLOVIĆ: Nije, naprotiv. Kao što sam već kazao, vjerujemo da je samostalan izlazak najpošteniji način političke borbe za povjerenje građana, jer znaju kome daju glas i na kojoj platformi, a građanke i građani Nikšića vrlo dobro znaju šta od nas mogu očekivati. Tačno je da se Ura politički trenutno nalazi između dva bloka, jednog koji čine partije vlasti sa državnog nivoa, predvođene Mandićem i Spajićem, i drugog koji predvodi DPS sa svim svojim repovima iz prošlosti. Zbog toga se Ura trenutno i nalazi gotovo usamljena na centru političke scene, a nasuprot

Ura nema čega da se boji

POBJEDA: Postoji li u vašim redovima bojazan da GP Ura ovoga puta neće uspjeti da pređe izborni cenzus, kao što se u prošlosti desilo nekim partijama sa respektabilnom tradicijom poput SDP-a?

GOLOVIĆ: Apsolutno ne.

Nemamo čega da se pribojavamo ni da licitiramo. Znamo da je naša politika odavno afirmisana i prepoznata kao autentična. Saopštavaju nam to brojni sugrađani svakog dana, a zaista imamo čime da se ponosimo ako pogledamo samo

Tivatski paroh tvrdi da je njegova nedavna izjava istrgnuta iz konteksta

populizmu, nacionalizmu i kriminalu.

POBJEDA: Na čemu će biti koncipirana vaša izborna kampanja i šta građanima Nikšića nudi vaša lista? GOL OVIĆ: Naša izborna kampanja je bazirana na onom što je i naš slogan „Drugačije“, jer smo mi sami drugačiji od dominantnog dijela političke konkurencije i ponude. Drugačiji smo po mnogo čemu, a najviše po tome da ispunjavamo ono što obećamo i da imamo hrabrosti da se uhvatimo ukoštac sa svim pošastima koje opterećuju naše društvo. Više nego jasno smo to, uostalom, pokazali tokom rada 43.

nekoliko godina. Uradili smo epohalne stvari i za Crnu Goru i za Nikšić i to sa relativno malom podrškom građana, bez sumnjivih sredstava i pomoći sa strane. Nama su nalogodavci isključivo građanke i građani Crne Gore, u ovom slučaju Nikšića, i radićemo isključivo u njihovom najboljem

vlade Crne Gore, pa imamo djela da govore za nas, osim riječi. Nudimo program koji je u potpunosti autentičan u odnosu na političku konkurenciju, a naša lista okuplja drugačije ljude i donosi novu energiju. Okuplja poštene, skromne i vrijedne pojedince koji su spremni da rade pošteno, odgovorno i transparentno kako bi Nikšić učinili boljim mjestom za život građana. Takođe, imamo i jasan i precizan program sa postavljenim rokovima za njegovu realizaciju. Zato u našem programu i stoji da ćemo samo u prvih 100 dana od formiranja vlasti obezbijediti sredstva za pomoć podstanarima u iznosu do 100 eura, da ćemo uvesti subvencije za produženi boravak djece od 50 odsto, kao i besplatan prevoz za sve nikšićke penzionere. Isto tako, nudimo i konkretne mjere za čiju realizaciju će biti potrebno više vremena, poput programa „Stan za sve“, kojim ćemo omogućiti našim sugrađanima da po uslovima duplo povoljnijim od tržišnih dođu do svog krova nad glavom, što znači da će stanovi biti po cijeni izgradnje, odnosno nekih 900 eura po metru kvadratnom.

POBJEDA: Koji su, po Vašem mišljenju, najveći problemi sa kojima se Nikšić suočava?

GOLOVIĆ: Ono što je najveći prioritet GP Ura Nikšić, a svi su vrlo jasno i transparentno ilustrovani u programu, jeste da Nikšiću vratimo status grada u koji se dolazi i u kojem se ostaje, umjesto tranzitne zone i odlazne stanice, što Nikšić, nažalost, predstavlja danas. Puno je pitanja koji za-

interesu. Mnogo toga urađenog stoji iza našeg imena, za izuzetno kratko vrijeme. Najveći kapital GP Ura su upravo ljudi, hrabri i pošteni pojedinci drugačijeg građanskog i modernog svjetonazora, a naši partneri, odnosno građani to sve odlično znaju i siguran sam da će znati da cijene i 13. aprila.

htijevaju urgentno adresiranje od lošeg stanja u privredi do infrastrukture i komunalnih problema, kao i socijalnih potreba stanovništva. Program smo bazirali upravo na konkretnim rješenjima svih navedenih nedostataka, koja su realna i ostvariva, uz minimalno opterećenje gradskog budžeta, a uz maksimalne benefite koje će građani osjetiti u vrlo kratkom roku.

POBJEDA: Kako opisujete rad trenutne lokalne uprave i šta smatrate da je obilježilo četvorogodišnji mandat ove vlasti?

GOLOVIĆ: Lokalnoj upravi u minule četiri godine dajem srednju ocjenu. Nešto jeste urađeno, ali apsolutno nedovoljno za grad kakav je Nikšić i shodno onom što je njegov potencijal. I prethodne četiri godine, nažalost, dominantnu pažnju zaokupljale su stvari koje su u modernim i građanskim društvima odavno prevaziđene. Nacionalistički folklor i identitetska prebrojavanja služili su u dnevnopolitičke svrhe, dok su stvarni problemi i potrebe građana potpuno marginalizovani.

POBJEDA: Kako vidite ulogu vaše partije nakon 13. aprila i ko su vaši potencijalni partneri nakon izbora?

GOLOVIĆ: Uvjereni smo da bez Ure u Nikšiću neće biti stabilne ni kvalitetne gradske uprave. U izbornu kampanju nismo ušli sa ultimatumima bilo koje vrste, već smo jasno istakli da ćemo razgovarati sa svima i da nam partneri mogu biti svi oni koji, kao što sam prethodno kazao, gradske funkcije neće koristiti za lično bogaćenje te će nasuprot tome biti istinski servis za sve potrebe građana. Ono na čemu ćemo insistirati jeste puna realizacija našeg programa koji smo ponudili. Nikšićanke i Nikšićani zaslužuju drugačiji tretman, da mogu vidjeti kako se sa pozicija vlasti realizuje ono što im je obećano u kampanji, a ne samo da posmatraju neprimjerenu borbu oko fotelja i populističke i nacionalističke ispade javnih funkcionera.

Bojan ĐURIŠIĆ

PODGORICA – Sveštenik Srpske pravoslavne crkve, tivatski paroh Mijajlo Backović tvrdi da je njegova nedavna skandalozna izjava da su „Hrvati projekat još od Drugog

svjetskog rata“ istrgnuta iz konteksta. Backović sada kaže da su Hrvati „naša braća, komšije, kumovi i prijatelji“. – Hrvatski narod je narod, nije projekat. Ne smatram

ih projektom. Govorio sam o projektu kroatizacije rimokatolika Bokelja u jednom dijelu. Naravno, ne negirajući prvo da postoje i Hrvati u Boki – rekao je Backović RSE.

Dodao je da svako ima pravo da se izjasni kako želi, ali i ponovio da se po popisima do i od 1945. može vidjeti koliko se ljudi izjašnjavalo kao rimokatolici Bokelji, a koliko nakon toga kao Hrvati. RSE prenosi i da je kancelarija Ombudsmana povodom Backovićeve sporne izjave formirala predmet.

Mijajlo Backović

Dušan Golović

ura

Ministarstvo poljoprivrede organizovalo okrugli sto u vezi sa izmjenama Zakona o vinu

Vinari žele da ih kontroliše vinski, a ne poljoprivredni inspektor

Zakonskim izmjenama, kako je objasnila načelnica Direkcije za biljnu proizvodnju u MPŠV dr Marija Krstić, predviđeno je i da vinari na etiketama od iduće berbe kroz QR kod prikazuju energetsku vrijednost i sastojke u vinu. Predviđa se i mogućnost da vina sa zaštićenim geografskim porijeklom mogu imati do 20 odsto umjesto do sada predviđenih 15 odsto alkohola

PODGORICA – Crnogorski

vinari nijesu zadovoljni idejom Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede (MPŠV) da ubuduće inspekcijski nadzor za ovaj sektor umjesto inspektora za vino, sprovodi poljoprivredni inspektor.

To se čulo na jučerašnjem okruglom stolu koji je MPŠV organizovalo u sklopu javne rasprave o nacrtu izmjena Zakona o vinu, kojima se, između ostalog, planira ova novina. - Mi ćemo biti jedina zemlja koja nema vinskog inspektora, a Zakon je usvojen 2016. godine. Umjesto da MPŠV obuči nekoliko inspektora, to se sada ukida i nadležnost daje nekome ko kontroliše krave i kokoške. Mislim da nije dobro da nas kontroliše inspektor opšte prakse. Obučite nekoliko vinskih inspektora, riječ o o sofisticiranoj proizvodnji – ukazao je vinar Ljubiša Krgović dodajući da bi Vlada morala da stvori institucionalne pretpostavke da se zakon implementira i da se ova djelatnost razvija, za šta je neophodno jačanje kadrova za sektor vinogradarstva u samom Ministarstvu.

Upotreba Qr koda

Ovim zakonskim izmjenama, kako je objasnila načelnica Direkcije za biljnu proizvodnju u MPŠV dr Marija Krstić, predviđeno je i da vinari na etiketama od iduće berbe kroz QR kôd prikazuju energetsku vrijednost i sastojke u vinu.

- Ovaj kôd se ne može koristiti u reklamne svrhe, već mora

voditi isključivo do podataka koji se tiču hranljive vrijednosti vina. Biće potrebno unijeti količinu masti, ugljenih hidrata, proteina i soli, na osnovu čega će biti proračunata energetska vrijednost - navela je Krstić dodajući da obaveza o navođenju alergena i sulfata na etiketi i dalje ostaje.

Krstić je naglasila da se zakonskim izmjenama predviđa i mogućnost da vina sa zaštićenim geografskim porijeklom mogu imati do 20 odsto umjesto do sada predviđenih 15 odsto alkohola.

- Evropski propisi dozvoljavaju da vina sa zaštićenim geografskim porijeklom mogu imati i više od 15 odsto alkohola u regijama koje pripadaju CII i CIII zoni, što je slučaj sa svim vinogradarskim regionima u Crnoj Gori, osim Nudola i potencijalnog regiona sjevera – kazala je Krstić.

GeoGrafska sertifikacija

Krstić je ukazala da je zaštita geografskog porijekla završna karika u vinskom sektoru, jer su do sada preduzete aktivnosti bile preduslovi za implementaciju sistema geografskog označavanja vina.

- Sada svi imaju mogućnost da to urade, jer su zaštićeni nazivi za oznake porijekla za svaki region i subregion. Elektronski vinogradarski registar pruža mogućnost da vidimo tačno gdje su ucrtane mape regija i subregija iz rejonizacije. Klikom na ime proizvođača dobija se informacija u kojem se regio-

Nakon što je Vlada dala saglasnost na dva međudržavna premijer započeo konsultacije sa poslaničkim klubovima

PES i Bošnjačka podržati investicije

nu vinograd nalazi, što će znatno olakšati provjeru porijekla grožđa. Garancija dodatne kontrole je i preduslov za znatno bolji plasman proizvoda, jer su cijene tih vina znatno više od onih koji nemaju zaštićeno porijeklo – navela je Krstić. Za ovaj proces je, kako je dodala, predviđena podrška kroz agrobudžet od 250 eura po vinu za sertifikaciju porijekla. Taj iznos će, kako navodi Krstić, u potpunosti pokriti trošak vinara, jer uključuje i potrebu promjene dizajna etikete. Godišnje vinari po ovom osnovu mogu dobiti maksimalnu podršku od 1.000 eura.

Geografska sertifikacija vina će, kako je ocijenila Krstić, suziti prostor za zloupotrebe, jer se uz tačnu evidenciju o maksimalnom prinosu u odnosu na površinu vinograda, neće moći prijaviti da je proizvedeno više vina nego što je moguće, i time izbjeći da se prikaže da je dio grožđa kupljen. To, kako objašnjava, nije zabranjeno, ali će morati jasno biti naznačeno iz kojeg regiona je kupljeno grožđe.

Krstović je apelovala na vinare da redovno dostavljaju izjave o berbama, proizvodnji i zalihama, te da vode evidenciju o primjeni sredstava zaštite u vinogradima, naglašavajući da je to zakonska obaveza.

Ovim zakonskim izmjenama predviđeno je i da službene kontrole, kontrolu berbe i porijekla grožđa i proizvođačke evidencije sprovodi Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove. Dok akreditaciono kontrolno tijelo ne bude formirano, MPŠV će sprovoditi sertifikaciju geografskog porijekla vina, a istovremeno i voditi registar zaštićenih oznaka u koji će se, na zahtjev vinara i nakon sprovedene provjere usklađenosti, upisivati nazivi vina sa oznakom porijekla ili geografskom oznakom.

Vlada je u četvrtak dala saglasnost na dva međudržavna sporazuma sa UAE koji se odnose na ulaganje investitora iz te države u dva projekta u Crnoj Gori, a zvanično su potpisani u Abu Dabiju prošle sedmice

PODGORICA - Poslanički klubovi Pokreta Evropa sad i Bošnjačke stranke podržaće međudržavne sporazume koje je Vlada Crne Gore potpisala sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima o ulaganjima iz te države u dva projekta u Crnoj Gori.

To je potvrdio poslanik Pokreta Evropa sad Miodrag Laković, nakon sastanka i konsultacija o ovom pitanju sa premijerom Milojkom Spajićem

Vlada je u četvrtak dala saglasnost na dva međudržavna sporazuma sa UAE koji se odnose na ulaganje investitora iz te države u dva nekretninska

projekta u Crnoj Gori, a zvanično su potpisani u Abu Dabiju prošle sedmice.

Šansa

Laković je naveo da su čuli detalje sporazuma, da će se ticati ne samo investicija u turizmu, već i u drugim granama odnosno energetici, poljoprivredi, bezbjednosti... - Smatramo da je sporazum je-

Mohamed Alabar

na listi milijardera magazina Forbes

Mohamed Alabar, vlasnik kompanije Eagle Hills koja želi da gradi luksuzni rizort u Crnoj Gori, zauzeo je 1.573 poziciju na svjetskoj listi milijardera magazina Forbes sa ukupnim bogatstvom od oko dvije milijarde dolara, prenosi portal RTCG. Prema podacima ovog magazina, on je šesti. na listi milijardera iz Ujedinjenih Arapskih Emirata. Alabar je osnivač kompanije za razvoj nekretnina Emaar Properties sa sjedištem u Dubaiju, koja je izgradila najvišu kulu na svijetu – Burdž Kalifa, prenosi Adria. Kompaniju je osnovao 1997. godine, a izveo ju je na berzu u Dubaiju 2000. godine. Povukao se sa mjesta predsjednika upravnog odbora 2020. godine. Većina Alabarovog bogatstva potiče od njegovog 33 odsto udjela u javno

listiranoj kompaniji Americana Restaurants, koja upravlja franšizama brze hrane na Bliskom istoku, piše Forbes. Eagle Hills je osnovao 2014. godine u Abu Dabiju. Kompanija razvija luksuzne stanove, hotele i maloprodajne objekte u deset zemalja na tri kontinenta. Alabar takođe posjeduje udjele u platformi za elektronsku trgovinu Noon. com sa sjedištem u Rijadu, kao i u digitalnoj banci Zand Bank sa sjedištem u Dubaiju. Diplomirao je poslovnu administraciju na Univerzitetu u Sijetlu, a prvi mu je posao bio u centralnoj banci UAE. Alabar ima poslove i u regiji, o čemu su ranije pisali Forbes Srbija i Forbes Hrvatska. Alabar je pokazao interesovanje za izgradnju rizorta u Ulcinju, a dostavio je ponudu za zakup devet kupališta na ulcinjskoj Velikoj plaži.

M.LekoViĆ

Javna rasprava otvorena je do 17. aprila do kada vinogradari i vinari mogu poslati sugestije MPŠV na predviđeni nacrt teksta.

dan dobar okvir za investicije iz Emirata i vidimo u tome veliku priliku za jačanje ekonomije Crne Gore. Svakako da ćemo dati podršku, ne vidimo nijedan razlog da bilo koji poslanički klub ili poslanik ne dâ podršku. Smatramo da je sporazum zaista šansa za Crnu Goru - kazao je on. Laković je istakao da su se prethodnih dana mogle čuti mnoge manipulacije oko ovog pitanja, te da se govorilo o prodaji zemljišta i resursa, iako je riječ o uobičajenom sporazumu kojim se dogovara okvir za investicije. Poslanički klub Bošnjačke stranke će u parlamentu takođe glasati za sporazum. To je ispred zgrade Vlade saopštio šef poslaničkog kluba Bošnjačke stranke Amer Smailović, nakon sastanka i konsultacija o ovom pitanju sa premijerom Spajićem. Smailović je naveo da su imali sadržajan sastanak o sporazumu o ekonomskoj saradnji koji je potpisan sa UAE, te da su razgovarali i o konkretnim koracima nakon njegovog usvajanja. - Bošnjačka stranka će podržati ovaj sporazum, pratićemo stav naših ministara u Vladi koji su ga podržali. Smatramo da je važno sarađivati sa renomiranim investitorima koji dolaze iz ozbiljnih zemalja. Ono za šta se Bošnjačka stranka zalaže od nastanka jeste ravnomjerni regionalni razvoj i upravo se on može ostvariti kroz kvalitetne investicije - istakao je Smailović i dodao da vjeruje da će se nakon usvajanja u parlamentu, krenuti u ozbiljnu investicionu priču. On nije precizirao da li će dati podršku sporazumu o turizmu i razvoju nekretnina.

Predstavnici Pokreta Evropa sad nakon sastanka sa premijerom

Sa javne rasprave

međudržavna sporazuma, klubovima

stranka će

investicije UAE

Premijer Spajić kazao je ranije da očekuje da Skupština usvoji sporazum sa UAE, i da bi, nakon konsultacija sa svim poslaničkim klubovima, podrška mogla biti čak sa 81 glasom.

OČEKIVANJA

- Cijela Vlada stoji iza projekta saradnje sa UAE. Postojaće nedoumice i politički stavovi, ali sam ubijeđen da ćemo u komunikaciji sa svim poslaničkim klubovima u Skupštini doći do, ubijeđen sam, čak 81 glasa - rekao je Spajić u četvrtak na konferenciji za novinare nakon sjednice Vlade. Na posljednjoj sjednici Vladi su utvrđeni prijedlozi zakona o potvrđivanju sporazuma između vlada Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata o ekonomskoj saradnji, kao i o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretinina, koji su potpisani 28. marta 2025. godine u Abu Dabiju. Oni će biti poslati Skupštini. - Sve je transparentno i otvoreno, sve tačke su javne i biće poslate u parlament, gdje će se dodatno razmatrati. Prije rasprave u parlamentu direktno ću pričati sa svim šefovima poslaničkih klubova da se razjasne sve nedoumice. Ubijeđen sam da ćemo imati sporazum vrlo brzo u parlamentu i da će biti vrlo brzo i ratifikovan - kazao je Spajić.

S. VASILJEVIĆ

On je kazao da je Vlada juče afirmisala zaključke Skupštine opštine (SO) Ulcinj od 21. marta, navodeći da izvršna vlast želi da podrži lokalne zajednice u očuvanju lokalnog sklada i ekoloških standarda.

- Vlada je naložila svim resornim ministarstvima da se u budućnosti, ukoliko bude potencijalnih projekata, vode ovim zaključcima SO Ulcinj. Ovim dodatno pojačavamao taj odnos prema opštini Ulcinj kao i prema svim drugim - rekao je Spajić.

Komentarišući navode predsjednika države Jakova Milatovića, da bi možda trebalo provjeriti ustavnost potpisanih ugovora sa UAE, Spajić je kazao da su međudržavni sporazumi internacionalna praksa koja traje stotinama godina.

- Mi kao država smo već potpisali više od deset međudržavnih sporazuma vrlo sličnog karaktera. To su sporazumi koji imaju snagu zakona, jer se usvajaju u parlamentu. Ukoliko neko ima sumnju ili želi to da provjeri, nikakav problem nije da se Ustavnom sudu preda inicijativa - kazao je Spajić i dodao da je ovo prvi put da su Emirati garantovali za svog investitora.

Spajić je ranije naveo da je još jedna država Mediterana dala više nego konkurentnu ponudu UAE, kao kontraponudu Crnoj Gori.

- Oni su spremni i bez garancije države da daju duplo veću obalu u zakup, čak i da prodaju zemljište investitoru, dok bi kod nas bio model zajedničkog ulaganja - objasnio je Spajić. Na pitanje zašto investitor iz UAE Mohamed Alabar ne ide na međunarodni tender, Spajić je odgovorio da je broj investitora koji mogu da iznesu investiciju od 35 milijardi izuzetno ograničen.

- Tender se radi kada imate makar deset investitora koji se mogu uključiti. Uz to, tender bi značio da gubimo garancije države - rekao je ranije Spajić. On je kazao da su tom projektu pristupili maksimalno transparentno.

- Sve zaključke možete da vidite na sajtu Vlade. Dao sam jasne odgovore na pitanja poslanika. Bio sam u Ulcinju i razgovarao sa predsjednicima odborničkih klubova. Da li je iko za projekte Portonovi ili Luštica pitao nešto lokalne zajednice - naveo je Spajić u četvrtka.

klubova.

Upravni sud potvrdio još jedno rješenje Agencije za zaštitu konkurencije

Montenegro erlajnz nezakonito dobio 7,2

miliona državne pomoći

PODGORICA – Upravni sud je potvrdio rješenje Agencije za zaštitu konkurencije (AZK) kojim je utvrđeno da je u slučaju bivše nacionalne avio-kompanije Montenegro erlajnz (MA) dodijeljena nezakonita državna pomoć, saznaje Pobjeda.

U rješenju koje je AZK donijela u avgustu 2022. godine utvrđeno je da je na osnovu zaključaka vlade Duška Markovića iz 2019. i 2020. godine ukupno Montenegro erlajnzu nezakonito dodijeljeno 7,2 miliona eura.

POVRAĆAJ

Tadašnjem Ministarstvu kapitalnih investicija (MKI) je naloženo da dostavi plan povraćaja neusklađene državne pomoć te da je MA, u kojem je stečaj otvoren u aprilu 2021. godine dužan da ovaj novac vrati državi. Predviđeno je da se na ovaj iznos obračuna i kamata za period dodjele svakog od četiri pojedinačna iznosa do dana donošenja rješenja AZK. Ovaj iznos je, između ostalog, Zaštitnik imovinsko-pravnih interesa prijavio kao potraživanje u stečajnom postupku protiv MA. Kako je ovo potraživanje osporio stečajni upravnik, država je pod-

U rješenju koje je AZK donijela u avgustu 2022. godine utvrđeno je da je na osnovu zaključaka vlade Duška Markovića iz 2019. i 2020. godine ukupno Montenegro erlajnzu nezakonito dodijeljeno 7,2 miliona eura

nijela tužbu protiv MA tražeći da se utvrdi osnovanost potraživanja po osnovu isplaćene državne pomoći u ukupnom iznosu od 93,3 miliona eura za glavni dug i zakonske zatezne kamate od 13,8 miliona eura. Poništenje ovakvog rješenja AZK je pred Upravnim sudom tražila stečajna uprava MA, što je Upravni sud odbio. - Dovodeći u vezu činjenično stanje i zakonske odredbe i po mišljenju suda, nasuprot tvrdnjama tužioca, u konkretnom jeste riječ o državnoj pomoći, pa je sud, bez potrebe da ponavlja razmatranje AZK, koja su detaljna i sveobuhvatna i na koja upućuje tužioca, našao da osporenim rješenjem nije povrijeđen zakon na štetu tužioca, zbog čega je tužbu trebalo odbiti – navodi se u rješenju Vijeća sudija Upravnog suda Svetlane Radošević, Lidije Novović i Veljka Vujovića

POZIVANJE NA PANDEMIJU

Sudije su ocijenile da se pozivanje MA na pandemiju ne može prihvatiti kao razlog da

se javna sredstva, dodijeljena selektivno jednoj avio-kompaniji, izuzmu od pravila kontrole državne pomoći, a nijedna preporuka zdravstvene institucije nije upućivala na to niti bi imala jaču pravnu snagu od Zakona o kontroli državne pomoći i regulativa Evropske unije. - Upravo zbog tržišnih uslova i pravila koja propisuju tržišnu konkurenciju i državnu pomoć, predmetna sredstva se imaju smatrati državnom pomoći u smislu člana Zakona o kontroli državne pomoći i člana 197 Ugovora o funkcionisanju EU - stoji u odluci sudija. U rješenju AZK se navodi da se nezakonitom smatra ona državna pomoć koja je dodijeljena bez prethodne prijave ili prije odlučivanja AZK o usklađenosti sa zakonom. Ukazali su da je Ministarstvo saobraćaja i pomorstva, čiji je pravni sljedbenik bio MKI, bilo nadležno za poslove vazdušnog saobraćaja i predložilo Vladi informacije koje je usvojila, te se time smatra davaocem državne pomoći.

- Planom restrukturiranja iz 2012. godine MA je dodijeljena državna pomoć za restrukturiranje kao društvu u poteškoćama. U vrijeme dodjele državne pomoći MA je bio u poteškoćama, a višekratne intervencije privrednog društva u poteškoćama dovode do narušavanja konkurencije koje su suprotne zajedničkom interesu. Imajući u vidu da se takvom društvu državna pomoć može dodijeliti jednom u deset godina, te činjenicu da je to urađeno 2012, a da je AZK zaključila da nijedan slučaj za izuzeće propisan Smjernicama nije primjenjiv u slučaju MA, ta činjenica predstavlja bitan razlog zbog kojeg se državna pomoć u konkretnom, ne može smatrati usklađenom sa propisima o državnoj pomoći, s obzirom da je predmetna pomoć dodijeljena 2019. i 2020, pri čemu nije bila utvrđena Planom restrukturiranja - ukazali su iz AZK u rješenju.

PRIZEMLJENJE

Flota MA je prizemljena 26. decembra 2020. godine na početku mandata vlade Zdravka Krivokapića. Dva dana prije tadašnji ministri kapitalnih investicija, finansija i ekonomije Mladen Bojanić, Milojko Spajić i Jakov Milatović su najavili da se MA gasi, a da Vlada planira da osnuje novu avio-kompaniju koja će, kako je tada Spajić kazao, državu koštati nula eura. Nova kompanija To Montenegro osnovana je početkom februara 2021, prvi let je imala početkom juna, a njeno osnivanje državu nije koštalo nula eura. Bojanić je tada na konferenciji za medije kazao da ne postoji zakonit način da se pomogne MA koji je u tom trenutku bio u ogromnim dugovima. Stečaj je zbog poreskog duga od 11,9 miliona eura otvoren krajem aprila 2021. godine.

M.LEKOVIĆ

On je rekao da je to potpuno novi način saradnje sa lokalnom zajednicom, ali da očekuju i od njih da se odgovorno ponašaju. N. KOVAČEVIĆ

PODGORICA - Misija Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) ocijenila je da je transparentnost pravnog okvira, mandata, autonomije i procesa donošenja odluka u Centralnoj banci (CBCG) unaprijeđena tokom vremena. Misija MMF-a je ocijenila i da CBCG pokazuje posvećenost daljem usklađivanju

Ocjena misije Međunarodnog monetarnog fonda o CBCG

Unaprijedili transparentnost pri donošenju odluka

s najboljim međunarodnim praksama u ovoj oblasti. U izvještaju MMF-a o primjeni Kodeksa transparentnosti centralnih banaka (TCR) u

CBCG, navodi se da je CBCG već implementirala niz preporuka MMF-a, te da nastavlja sa aktivnostima u tom pravcu. Izvještaj je objavljen kao re-

zultat ocjene Kodeksa transparentnosti centralnih banaka, sprovedene na zahtjev CBCG u septembru prošle godine. R.E.

Upravna zgrada Montenegro erlajnza

Smailović

Sindikalci će se truditi da spriječe koncesiju crnogorskih vazdušnih luka

Aerodromi moraju da ostanu u vlasništvu države

Nijesmo protiv privatnojavnog partnerstva, ali mislimo da privredni subjekti od nacionalnog interesa moraju zarad građanki i građana Crne Gore i zarad budućih generacija da budu u vlasništvu naše države, poručio je generalni sekretar USSCG Srđa Keković

PODGORICA - Sindikat

Aerodroma Crne Gore će se, prema riječima njegovog predsjednika

Damjana Radulovića, institucionalnim i vaninstitucionalnim načinima borbe truditi da spriječi stavljanje aerodroma pod koncesiju.

On je podsjetio da su ispred oba sindikata Aerodroma Crne Gore uputili dopis svim političkim subjektima u Crnoj Gori tražeći da se prema problematici stavljanja aerodroma pod koncesiju odnose sa dužnim poštovanjem, prenosi Mediabiro.

- Igrati se sa sudbinama hiljadu ljudi i njihovih porodica, ali i ljudi koji indirektno zavise od poslovanja Aerodroma Crne Gore je preveliki zalogaj za ovakav način postupanja prema preduzeću od kapitalnog nacional -

nog interesa. Pozivam sve odgovorne političke subjekte u Crnoj Gori da nam se obrate, da pokušamo da nađemo zajednički jezik, da naše argumente zašto mislimo da Aerodromi CG ne treba da idu u koncesiju ispostavimo i da se nadamo da će neko da odgovori - rekao je Radulović na konferenciji za novinare pod nazivom „Aerodromi nijesu na prodaju“.

Neodgovor N ost Konferenciju su organizovali Unija slobodnih sindikata sa Sindikatom saobraćajnih djelatnosti, Nezavisnim sindikatom Aerodroma CG i Sindikatom Aerodroma CG. Radulović je kazao da u slučaju da se niko ne oglasi po tom pitanju, to mogu smatrati neodgovornom politikom prema onom što je nacionalni interes Crne Gore, te će se uz ono što im dozvoljavaju in-

stitucionalni i vaninstitucionalni načini borbe truditi da spriječe tu koncesiju.

On je ukazao na to da Aerodromi Crne Gore posluju pozitivno.

- Prošle godine smo imali deset miliona čistog profita. Kada imate toliki profit postavlja se pitanje zašto se to ne ul aže u razvoj Aerodroma CG, zašto ovog trenutka nemamo još jednu parking poziciju koja bi nam olakšala ovu ljetnju sezonu, zašto nijesmo sanirali terminal i sve one stvari za koje su nas nekada kritikovali. To nije do

zaposlenih koji rade i mimo onoga što su zakonske norme u ACG od 50 sati nedjeljnorekao je Radulović. Radnici, kako je kazao, probijaju sve ono što su zakonske norme da bi uspjeli da se na kraju sezone prikaže nevjerovatan profit ACG, a koji se koristi da bi se budućem koncesionaru prikazao kao izuzetno privlačan.

r efere N dum

Generalni sekretar Unije slobodnih sindikata (USSCG)

Srđa Keković kazao je da trenutno pokušavaju da priku-

pe 55.000 potpisa punoljetnih građanki i građana Crne Gore kako bi obavezali Skupštinu da raspiše državni referendum sa referendumskim pitanjem – Da li ste za to da Vlada i Skupština donesu zakon kojim će se garantovati da određeni privredni subjekti ostanu trajno u većinskom vlasništvu države?

- Nijesmo protiv privatno-javnog partnerstva, ali mislimo da privredni subjekti od nacionalnog interesa moraju zarad građanki i građana Crne Gore i zarad budućih generacija da budu u vlasništvu naše

države. Ovako važni procesi se moraju odvijati transparentno i moraju biti inkluzivni. Sa sigurnošću mogu reći da ni jedan ni drugi element u slučaju koncesije nad aerodromima nijesu ispunjeni - naveo je Keković. Predsjednik Sindikata saobraćajnih djelatnosti Veselin Pantović rekao je da saobraćajni sistem znatno zaostaje za saobraćajnim sistemom kako razvijenih, tako i susjednih zemalja.

- Zato čudi odluka i intencija Vlade da tako značajne kapacitete nastoje da otuđe iz svog vlasništva i daju ih na upravljanje drugim entitetima. Ovih dana mogli smo da čujemo izjavu aktuelnog ministra pomorstva Filipa Radulovića da je prodaja i podjela dijela luke Bar bila velika greška i da će Vlada učiniti sve da tu grešku ispravi. Međutim, ta greška je neispravljiva zato što je prošlo 15 godina od podjele luke, a luka nije imala pravilan i jedinstven razvoj i nije imala pravilno pozicioniranje na tržištu lučkih usluga kao najbliže veze Mediterana i srednje i jugoistočne Evrope - kazao je Pantović. On je poručio da ne treba dozvoliti da kroz 15 godina neki novi ministar saobraćaja u Vladi dođe do zaključka da je davanje aerodroma pod koncesiju bila greška. Predsjednik Nezavisnog sindikata Aerodroma Crne Gore Milivoje Dragićević, podsjetio je na sve dopise koje su po pitanju Aerodroma Crne Gore uputili nadležnim institucijama, sa posebnim osvrtom na dokaze o postojanju korupcije koje su uputili Agenciji za sprečavanje korupcije. N. KovAČevIĆ

Bivši direktor Regionalnog vodovoda uputio pismo premijeru i ministarki rada zbog nezakonitog imenovanja u tom preduzeću

PODGORICA - Bivši direktor Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje (RVCP) Borislav Ivanković, kojeg je Odbor direktora na čelu sa Zoranom Lakušićem smijenio prošle godine i za njegovog nasljednika imenovao funkcionera Demokrata Krsta Radovića, uputio je pismo premijeru i ministarki rada tražeći da se zbog nezakonito postavljenog direktora konačno riješi „pitanje pravnog puča“.

U pismu koje je uputio i medijima, Ivanković navodi da, prema nezvaničnim saznanjima, Radović preuzima zaposlene i mimo procedura ih postavlja na šefovska mjesta, iako neki nemaju stručnu spremu koju rukovodeća mjesta predviđaju.

- Kako bi time mogla biti nanijeta nova šteta RVCP, moram se zapitati da li takav odnos postaje neko pravilo ili moda da se u RVCP od nezakonitog imenovanja zapošljavaju ljudi bez odgovarajućeg iskustva ili odgovarajuće školske spreme

Ivanković: Riješiti

„pitanje pravnog puča“

Inspekcija rada utvrdila da je Krsto Radović nezakonito postavljen za direktora, RVCP se žalio na takav nalaz, čeka se odluka Ministarstva rada kao drugostepenog organa

Borislav

– navodi Ivanković u pismu. Podsjeća da je nedavno inspektorka rada Haida Je -

vrić-Osmanović konstatovala da je Radović nezakonito imenovan, jer nema traženih

pet godina radnog iskustva na rukovodećim pozicijama sa VII1 stepenom stručne spreme. - Na takvo rješenje Odbor direktora RVCP uložio je žalbu i čeka se odluka Ministarstva rada kao drugostepenog organa, a koja sigurno ne može biti drugačija od one koju je konstatovala inspektorka Jevrić-Osmanović. Jasno je da se gospodinu Radoviću matematički ne mogu dodati godine radnog iskustva sa srednjom školom u odnosu na period od nostrifikacije diplome od 4. 11. 2024. godine sa VII1 stepenom stručne spreme. Ili on sad možda preko Biroa rada odrađuje pripravnički staž na mjestu

izvršnog direktora – navodi Ivanković. Ukazuje i da niko nije demantovao da je Lakušić prije nekoliko mjeseci podnio ostavku, te da je i dalje na čelu Odbora, iako zakon propisuje da se u slučaju ostavke, mora izabrati novi odbor najkasnije za 60 dana.

U saznanju je, kako navodi, da se „ljudi koji upravljaju ovako značajnom kompanijom, hvale da će političkim pritiskom možda i poništiti rješenje inspektorke“.

- Zato Vas molim da kao drugostepeni organ odluku donesete profesionalno u skladu sa Zakonom budući da čovjek bez radnog iskustva upravlja privrednim društvom vrijednim preko 140 miliona eura, a koje direkno utiče na skoro 30 odsto BDP-a Crne Gore i neposredno odlučuje o sudbini 80 porodica. Ovo govorim jer znam da je već počelo nezakonito raspoređivanje zaposlenih (što je potvrđeno spovedenim nalazima inspekcije) i zapošljavanje lica bez adekvatne stručne spreme, pokretanje izmišljenih disciplinskih po-

stupaka protiv zaposlenih koji ne popuštaju pod pritiskom rukovodioca ovog Društva –tvrdi Ivanković.

Smatra da u ovoj kompaniji ima posla i za tužilaštvo, navodeći da je u nezvaničnom saznanju da je posljednjih mjeseci isplaćeno skoro 20.000 eura sportskim klubovima. - Ističem da nikada nije bilo prekida isporuke vode u dvije i po godine mog upravljanja i stalnog poboljšavanja upr avljanja sistemom, poboljšavanja poslovanja, kao i stanja novčanih sredstava na računu kada sam smijenjen. Mene je Zoran Lakušić putem medija prozvao za isplatu oko 23.000 eura zaposlenima za varijabilu u odnosu na ukupne godišnje neto isplaćene plate od preko 1,3 miliona eura za posljednjih 12 mjeseci mog upravljanja – naveo je Ivanković dodajući da je, otkada je Radović na čelu kompanije, cijev na gradilištima pucala najmanje sedam puta, te da od nedjelje Tivat i Kotor ne dobijaju vodu iz RVCP. m. Lk.

Sa jučerašnje konferencije za novinare

Ivanković

Ministarstvo prosvjete otvorilo besplatnu telefonsku liniju

Pozovite, prijavite korupciju u obrazovanju

PODGORICA - Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija pokrenulo je besplatnu telefonsku liniju za prijavu korupcije u obrazovanju. Broj telefona za prijavljivanje je 080 - 070 - 070.

Iz tog resora su poručili da svaki građanin može da se obrati i pozove ovaj broj, a tokom razgovora neophodno je navesti precizne podatke i činjenice. Nakon prijave, Ministarstvo će postupati u zavisnosti od sadržaja prijave u saradnji sa nadležnim institucijama sistema. Posljednje istraživanje koje je moguće naći o korupciji u obrazovanju uradio je Zavod za školstvo 2018. godine. Obavljeno je u 17 opština u Crnoj Gori u 28 osnovnih i 19 srednjih škola, a obuhvatilo je 1.702 učenika završnih razreda. Većina učenika osnovnih i srednjih škola ima osjećaj da nijesu ravnopravni pred svojim nastavnicima u školi, pa smatraju da u njihovoj školi postoje privilegovani đaci. Poklanjanje ocjena, popravljanje uspjeha na kraju godine, pravdanje časova sa kojih se namjerno izostaje, upis učenika preko veze i posebna („VIP“) odjeljenja su najčešće koruptivne radnje koje učenici vide u svojoj školi. Zavod za školstvo je tada objavio da značajan broj njih nema povjerenja u stimulativne mjere kao što su: diploma „Luča“, učenik generacije, dodjeljivanje nagrada i sl. Najveći broj učenika je tada odgovorio da su informisani o temama koje se tiču korupcije. Istraživanje je pokazalo da najviše informacija o korupciji učenici dobijaju putem sredstava javnog informisanja (radio, TV, novine, internet). U odnosu na njih, roditelji i nastavnici se značajno rjeđe navode kao izvor informacija. Nastavnici su zane-

KOMENTAR

Poslušali smo Šaranovića,

vratili se normalnom životu

Neka vlast je 1936. godine u demonstracijama ubila Marinovića. Ova vlast, pošto živimo u mirnodopskim vremenima, 2025. godine nije pucala na studente, ali ih je zasula prijetnjama, uvredama, botovima i saopštenjima. Studenti su OKG, rade za bivši režim (što ujedno znači da postoji i sadašnji). A ove konstrukcije su meci i batine današnjice

Piše: Jelena MARTINOVIĆ

Srećan Dan studenata, poručivale su juče institucije, političke partije, Studentski paralment...

Smrt Cetinjanina Žarka Marinovića, koji je 4. aprila 1936. godine ubijen na studentskim demonstracijama u Beogradu pretočena je u Dan studenata. A zaboravilo se u Crnoj Gori zbog čega se ovaj dan obilježava i kako je do njega došlo, i ko je bio Žarko i što je radio...

marljiv izvor informacija o korupciji, pokazalo je to istraživanje. Kada su u pitanju ove teme, korupcija, mito, podmićivanje i sl. učenici najviše vjeruju informacijama koje dobiju od svojih roditelja.

Iz Zavoda su tada saopštili i da se škole uopšte ne bave temom korupcije, bilo u redovnoj nastavi, bilo kroz posebna predavanja.

Zavod je tada objavio i da su koruptivnim radnjama češće izloženi učenici u većim nego u manjim školama, češće u gradskim i centralnim nego u seoskim i prigradskim školama.

- Kako bi postigli uspjeh, nedozvoljena sredstva češće koriste učenici čiji roditelji imaju viši nivo obrazovanja. Učenici boljeg i učenici lošijeg uspjeha koriste različita nedozvoljena sredstva (prvi djeluju preventivno, nastoje da obezbijede bolje uslove, češće prepisuju i izbjegavaju časove, a drugi reaguju na neuspjeh i češće vrše otvoren pritisak na nastavnika i traže da im se poprave ocjene) – piše u istraživanju. Petnaest od 100 učenika je tada kazalo da bi dali mito nastavniku ako bi to bio uslov da dobiju željenu ocjenu. Spremnost na korupciju veća je kod učenika srednjoškolaca nego osnovaca. Prepisivanje, pravdanje časova, pomaganje drugu da ne ponavlja razred, popravljanje uspjeha na kraju godine najčešće su koruptivne radnje u kojima su učenici lično učestvovali.

Istraživanje je pokazalo da je svaki drugi učenik spreman da prijavi korupciju od strane nastavnika i to je više izraženo kod srednjoškolaca. Đaci su, međutim, daleko manje spremni da prijave korupciju drugih učenika. Tek oko 15 odsto njih kaže da bi prijavili drugog đaka ukoliko bi saznali da je preko veze, nepravedno, ostvario neku korist za sebe.

J. M.

A radio je sve među prvimabio je učesnik štrajkova u cetinjskoj Gimnaziji još 1931. i 1932. godine, neko ko je i drugim, strašnijim, ratnim i manje demokratskim vremenima imao hrabrosti.

Crnogorski političari ohrabruju u čestitkama studente da budu ono što jesu, da se čuju, budu glas razuma i progresa.

U zbilji, crnogorski političari na svaki pokušaj studenata da kritički odgovore na realnost, da traže odgovornost ili, za početak, samo bezbjedno društvo, odgovaraju ćutanjem ili kanonadom uvreda, laži i manipulacija koje na goloruku omladinu ispaljuju iz zatvorenih institucija.

Bolje reći zgrada, jer institucija nešto mora i da radi, dok zgrada samo, eto, stoji. Dok je neki zemljotres ne sruši, ili promjena urbanističkog plana.

Ispred jedne takve zgrade, nazovimo je MUP, 5. januara je neformalna studentska grupa „Kamo śutra?“ organizovala prvi protest zbog zločina na Cetinju u kojem je ubijeno 13 ljudi, a samo dvije i po godine prije toga u sličnom masakru je ubijeno deset. Među te 23 žrtve su i četiri dječaka. Hiljade ljudi je tokom januara i februara izlazilo na proteste i blokade. Kažu, najmasovniji građanski protesti u Crnoj Gori – jer ih nije okupila nijedna politička partija. Zbog golog straha, revolta što smo na-

kon prvog masakra vjerovali institucijama da se što slično nikada više neće ponoviti. Ponovilo se mnogo gore, kao uostalom sve stvari koje se guraju pod tepih. Kako biva, kada izađu, poprime još monstruozniji oblik.

Zgrada MUP-a je bila tog 5. januara zatamnjena, svjetla nijesu gorjela, ministar je te noći ćutao i brisao svoje zamagljene naočare, taj najveći problem cetinjskog ponovljenog masakra. Treba izgledati dobro u javnosti, mislio je Šaranović dok je trčećim korakom komandosa ulijetao iz kola u zgradu OB Cetinje nakon tragedije prvog dana ove godine, da se obrati medijima i javnosti.

I ta misao o javnosti ga je nosila i dalje, pa je nakon što je vidio da se masa upalila, da traži od premijera njegovu smjenu - odlučio da reaguje. Neka vlast je 1936. godine u demonstracijama ubila Marinovića. Ova vlast, pošto živimo u mirnodopskim vremenima, 2025. godine nije pucala na studente, ali ih je zasula prijetnjama, uvredama, botovima i saopštenjima. Studenti su OKG, rade za bivši režim

(što ujedno znači da postoji i sadašnji). A ove konstrukcije su meci i batine današnjice. Svako ima pravo da slobodno izrazi svoje mišljenje i protestuje. Jer ministar je Demokrata, kao i zamjenik premijera za bezbjednost Aleksa Bečić, koji je prvi Demokrata - i naziv se mora opravdati. Dakle, saznali smo da je ministarska fotelja uslov za život, taman kao što je nama, običnima, vazduh.

A vazduh nam je zagađen, jer kada su studenti posustali, i mi smo zatvorili to januarsko i februarsko poglavlje života. „Kamo śutra?“ nije firma koja je bankrotirala i nije imala monopol nad protestima.

Mi nestudenti smo poslušali Šaranovića i vratili se normalnom životu, pa smo uz kafu, onako ležerno počeli da se bavimo time što se desilo sa „Kamo śutra?“. Đe su, jesu li ih razbili, jesu li ih platili, zašto nema protesta?

To se zove projekcija, i ona nam olakšava da se pogledamo u ogledalo: to nisam ja, nego oni, koji su nas izdali, ti studenti, ta đeca, uz koje smo se popišani probudili... Što se mene tiče, ušli su u istoriju. Uradili su nešto.

Jer grupa studenata je možda posustala, ali je poenta da smo mi odustali. Mogli smo ih malo vala pomaziti kad su pali, jer smo ih zvali „đeca“. Ipak, crnogorska čuvena osobina šutiranja nekoga kad je na zemlji je došla do izražaja. Đe su studenti? I dalje iznad nas, jer su nam pokazali da njih dvadesetak nešto može, a da nas nekoliko hiljada ne možemo ni da se skupimo bez njih. I opet pitam – brani li nam ko?

Da nije bilo jedne studentkinje Sare, ne bi se znalo za slučaj seksualnog uznemiravanja u Gimnaziji, što je krajem prošle godine takođe izazvalo proteste u Podgorici. Njoj je, ma sjećate se sigurno, bivši profesor slao seksi poruke. Čekao je da maturira i hop... Kao što su Šaranović i Bečić nevine neodgovorne žrtve, tako je i Vučurović postala žrtva – jer je Srpkinja. Tako su makar tvrdili visoki funkcioneri iz Nove srpske demokratije. Sara je postala predator, građani su protestovali nacionalno i politički, a ne zbog toga što direktorica nije zaštitila učenice. Da je Vučurović Crnogorka, iz vizure NSD-a javnost se ne bi bunila zbog toga što štiti seksualnog predatora. Tako oni misle a tako i rade. Zato je i nagrađena novom foteljom – sada je savjetnica Mandiću Kritički glas studentkinje Sare, njenih kolega, srednjoškolaca i građana je gušen političkim prepucavanjima i targetiranjima. Sara je tako drugi put postala žrtva, jer ima minđušu u nosu, jer se šminka i oblači kako se oblači, đe je bila tri godine, neko je nagovorio, ko je ona... Na kritike javnosti, pojedini profesori Gimnazije su odgovorili tako što su aplaudirali direktorici, a podržali pokretanje disciplinskog postupka protiv mladog profesora Mata Kankaraša koji je javno govorio o stanju u toj školi. I da, nazvao je pojedine kolege poltronima.

Jer što si drugo ako aplaudiraš nekome ko štiti predatora? Poltron, koji se za nečiju udobnu fotelju bori iz s opstvenih raspalih drvenih stolica. Žuljaju, ali ćuti, dobro je. Razmišljam, što bi mi sadašnji radili 13. jula? Ne bi se ni desio. Eto to. Crnogorskih studenata je oko 20.000 i njima je dobro. Osim ovoj šačici koja je protestovala, a koju hejtuju, ležeći na pikniku na travnjacima ispred Univerziteta, to prelijepo proljećno rasuto stado koje zamišlja kako bi oni drugačije da su na primjer kul studenti u Beogradu.

I tako je kritička misao u Crnoj Gori samo neko saopštenje, institucije su zgrade, a bezbjednosna situacija je zadovoljavajuća, rekoše juče Bečić i Šaranović. Oni su zadovoljni, a mi smo se vratili normalnom životu. •

„Kamo śutra?“ tražili odgovornost Šaranovića

Besplatne zubarske usluge u 45 ordinacija

PODGORICA - Ugovore sa Fondom za zdravstveno osiguranje o besplatnoj stomatološkoj zaštiti građana do četvrtka je potpisalo 45 ordinacija, kazali su Pobjedi iz Fonda za zdravstveno osiguranje.

Oni su demantovali raniju izjavu v. d. predsjednice Stomatološke komore dr Jelene Bulajić da nijedna ordinacija na Primorju nije potpisala ugovor i da u ovom dijelu zemlje ne postoji mogućnost za dobijanje besplatnih stomatoloških usluga.

- Ističemo da je od 45 ordinacija koje su zaključile ugovor sa Fondom, deset sa Primorja zaključilo ugovore sa FZO - navodi se u odgovorima ove institucije.

Navode da nijedna ordinacija nije odbila da potpiše ugovor sa Fondom, da su svi ugovori preuzeti, te da će u ponedjeljak, 7. aprila 2025. godine imati konačan podatak o tome koliko je ugovora ukupno zaključeno.

Na pitanje koji su naredni koraci Fonda, da li će se nastaviti razgovor sa predstavnicima stomatologa u narednom periodu istakli su da su apso-

PODGORICA – Broj bolovanja dužih od mjesec, a koja određuju komisije, smanjen je za jednu trećinu u prvom kvartalu ove godine, u odnosu na prošlu - sa 1.650 na 1.100.

Prema analizi Ministarstva zdravlja, broj dana u kojima su zaposleni odsustvovali sa posla je smanjen za čak dvije trećine sa 210.000 na 74.000. Iz Ministarstva zdravlja Pobjedi su kazali da je smanjenje broja bolovanja rezultat pojačanih kontrola koje su počele prošle godine.

Prema podacima Fonda za zdravstveno osiguranje, za proteklu 2024. godinu registrovano je 54.430 bolovanja, od kojih je najveći broj porodiljskih, pa slijede psihijatrijska i ortopedsko-neurološka bolovanja. Formiranjem i djelovanjem Nacionalne komisije oformljene 14. aprila 2024. godine, u odnosu na 2023. broj dana za komisijska bolovanja je smanjen gotovo za polovinu u prvom kvartalu, a u drugom kvartalu za dvije trećine. - Utvrđeno je da je došlo do znatnog pada u broju dana bolovanja u prva dva kvartala 2024. godine u odnosu na 2023. Konkretno za prvi kvartal 2023. godine, broj dana koji je potrošen na komisijska bolovanja duža od 30 dana iznosio – 582.272, a za isti taj kvartal u 2024. bilo je 168.392 dana,

lutno spremni da u narednom periodu nastave komunikaciju i saradnju sa svim relevantnim faktorima.

- Sa ciljem da se proces pregovora okonča na najbolji mogući način, te da svi zajedno doprinesemo unapređenju uslova za rad stomatoloških ordinacija i omogućavanju pružanja adekvatne zdravstvene zaštite našim osiguranicima - rekli su iz Fonda za zdravstveno osiguranje. Predsjednica Stomatološke komore Jelena Bulajić kazala je u nedavnom razgovor za Pobjedu da, prema njihovim informacijama, 102 ordinacije neće potpisati ugovor u formi u kojoj je ponuđen. Pozvali su Fond da povuče ugovore koje trenutno nudi i pripremi nove.

Ona je dodala da se kroz određene konkretne primjere jasno vidi kako se Fond ,,odgovorno i savjesno“ odnosi prema građanima.

-To slikovito prikazuje njihov plan da se, na primjer, u Zeti koja ima 17.000 stanovnika, o njihovom dentalnom zdravlju brine jedan doktor stomatologije. Ne samo da je jedan stomatolog zadužen za 17.000

građana već se od njega traži i pripravnost koja po zakonu može da traje deset dana. Što ćemo sa ostalih 20 dana? Ko će tada da liječi građane u hitnim situacijama – navela je Bulajić. Istakla je da Fond doktorima stomatologije nudi tri eura re-

fundacije za ekstrakciju zuba. - Da li su se kolege školovale da bi njihovo znanje neko sveo na nivo pola kilograma jagoda? To nećemo dozvoliti. Ovo su samo tri od niza primjera koji proističu iz predloženih ugovora FZO, a kojima se ljekari

vrijeđaju, a javnost dovodi u zabludu o dostupnoj i besplatnoj stomatološkoj zaštiti koju obezbjeđuje država – kazala je Bulajić. Predsjednica Stomatološke komore saopštila je da doktori stomatologije, koji su odlukom na državnom nivou, prije 17 godina bukvalno ostavljeni bez posla, ne mogu preko svoje grbače, na osnovu mizernih naknada, da rade da bi Fond mogao da priča da su građanima obezbijedili „dostupnu“ i „besplatnu“ zdravstvenu zaštitu. Ponovila je tom prilikom da je Stomatološka komora prije više od mjesec najavila da neće podržati potpisivanje ugovora koji su bili na snazi donedavno. - Uostalom, upravo gospodin Kadić, iako je to bio dogovor, Komori nikad nije dostavio nacrt novih ugovora koji je trebalo da budu bazirani na izmijenjenim uslovima s kojima su se usaglasile sve strane uključujući FZO. Na to smo, kako Kadić sam zna, čekali četiri sedmice, a pošto smo umjesto odgovora dovedeni pred svršen čin tako što je FZO ordinacijama do-

stavio iste, prepisane ugovore i prateće uslove protiv kojih smo se borili, pojavili smo se ispred te institucije u nadi da će nas jednom čuti – ako do sad nijesu – navela je tom prilikom Bulajić. Ministar Šimun najavio je tokom nedavne posjete Nikšiću da država radi na tome da stomatologiju vrati pod okrilje države, pogotovo u školama. - Moram da izvijestim da mi već sada adaptiramo ambulante u više od 50 škola i očekujem da će do kraja godine one biti spremne za praktični početak rada ili u prvom kvartalu 2026. Ono što je dalji plan jeste da se već narednog mjeseca raspiše tender za opremu za te stomatološke ambulante. Dakle, sada radimo adaptaciju, ide oprema i naredna faza je upošljavanje stomatologa i vraćanje u okvire državnog zdravstvenog sistema - objasnio je Šimun tokom posjete Nikšiću. To je, dodao je ministar, prva etapa ovog projekta stomatologije u državnom sistemu. Nakon što zaživi ovaj prvi korak koji se odnosi na predškolski i školski nivo, ići ćemo ka tome, vjerovatno da stomatološke ambiulante budu i u okviru Doma zdravlja i slično. Imamo kadar, stomatološki fakultet državni, a proizvodimo kadar za privatni sistem. To je nešto što želimo da promijenimo i na taj način osnažujemo i standardizujemo stomatologiju u Crnoj Gori, pogotovo za ovaj najosjetljiviji dio populacije - zaključio je Šimun. B. PRELEVIĆ

što je znatno smanjenje. Takođe, u drugom kvartalu 2023. godine, broj dana koji je potrošen na komisijska bolovanja duža od 30 dana iznosio – 183.577, a u istom kvartalu 2024. godine 48.029 danakazali su Pobjedi iz Ministarstva zdravlja.

Iz tog resora su istakli i da je smanjen broj dana za kraća bolovanja, koja se propisuju na prijedlog izabranog doktora za prvi i drugi kvartal 2024. godine. Statistički - sa 48.000 dana na 45.000 u prvom kvartalu i sa 35.000 dana na 28.000 dana u drugom kvartalu.

Iz Ministarstva zdravlja pojašnjavaju da je zadatak komisije kojom je rukovodio, kada je formirana, tadašnji potpredsjednik Vlade za rad, obrazovanje, zdravstvo i socijalu dr Srđan Pavićeveć, bio da izvrši identifikaciju i izradi analizu problema i uzroka zloupotrebe bolovanja, utvrdi prioritete i efikasne mjere i metode na planu razvoja i jačanja politika u ovoj oblasti. Zadatak komisije bio je i da predloži mjere za unapređenje regulatornog i institucionalnog okvira u oblasti adekvatne kontrole privremene spriječenosti za rad.

Komisija Ministarstva zdravlja i Fonda za zdravstveno osiguranje je utvrdila da postoje kvalitetni zakonski okviri za provjeru spriječenosti za rad, ali da se kao izazov iskristalisao problem dotadašnjih komisija koje su uglavnom razmatrale zahtjeve za provjeru bolovanja koja su dobijali od poslodavaca, a koja su već prekinuta, gdje je teško utvrditi da li su ta bolovanja bila opravdana. - Zbog toga je Nacionalna komisija dala prioritet zahtjevima koji su za cilj imali provjeru aktivnih spriječenosti

za rad – pojasnili su iz Ministarstva.

Ministarstvo zdravlja ima tri vijeća jedne komisije za privremenu spriječenost za rad, koju čine pravnik i dva ljekara, a koja provjerava rad komisije Fonda za zdravstvo, dok komisija Fonda provjerava rad ljekara koji odobravaju bolovanja do 30 dana. Komisije Fonda su pokrenule kontrole, a njihovi rezultati nakon što su izvršeni pregledi pacijenata i utvrđeno da su sposobni za rad bili su zatvaranja tih bolovanja.

Iz Fonda za zdravstveno osiguranje su kazali da na osnovu Zakona o obaveznom zdravstvenom osiguranju, na zahtjev poslodavca ili po službenoj dužnosti, pokreću postupak provjere privremene spriječenosti za rad. Provjeru vrši tročlana komisija sačinjena od ljekara specijaliste medicine rada i dvoje ljekara specijalista odgovarajuće grane medicine, zavisno od konkretnog slučaja koji se ispituje.

Komisija neposredno u Domu zdravlja, uz obavezno prisustvo izabranog doktora i pacijenta, vrši uvid u kompletnu medicinsku dokumentaciju,

Pet dana za otvaranje

Novim pravilnikom, umjesto dosadašnjih tri dana, kada je pacijent mogao da se javi izabranom ljekaru za postupak otvaranja bolovanja, sada je omogućeno da ljekar može pet dana unazad otvoriti bolovanje pacijentu, koji iz različitih razloga nije bio u prilici da posjeti ljekara u ovom roku. Na ovaj način, i ljekar i pacijent imaju mogućnost da blagovremeno procijene uzroke prijevremene spriječenosti za rad.

obavlja razgovor sa izabranim doktorom koji je utvrdio bolovanje i vrši fizikalni pregled pacijenta. - Na osnovu svih navedenih činjenica, Komisija donosi nalaz i mišljenje o osnovanosti privremene spriječenosti za rad, koji se dostavlja Domu zdravlja na dalje postupanje - pojasnili su iz FZO. B. PRELEVIĆ

Sa protesta stomatologa

Najviše porodiljskih i psihijatrijskih bolovanja

Američki predsjednik oglasio se nakon dramatičnog pada berze

Tramp: Procvjetaće i tržišta i akcije i zemlja

VAŠINGTON – Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp dao je juče ružičastu procjenu stanja poslije prekjučerašnjeg dramatičnog pada berze zbog uvođenja recipročnih carina.

- Mislim da stvari idu vrlo dobro - rekao je Tramp ocijenivši da će procvjetati i tržišta i akcije i zemlja.

Od njega su novinari zatražili komentar dok je napuštao

SARAJEVO - Ministarka za evropske i međunarodne poslove Austrije Beate Meinl-Reisinger izjavila je juče u Sarajevu da su stupile na snagu sankcije koje su ta zemlja i Njemačka uvele protiv predsjednika bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska Milorada Dodika, te još dvije osobe. Uvođenje sankcija najavljeno je u zajedničkom saopštenju Meinl-Reisinger i njemačke državne ministarke za Evropu i klimu Ane Luhrman. Sankcijama je zabranjen ulazak Dodiku u Austriju i Njemačku, te za još dvije osobe iz vrha Republike Srpske. Protiv predsjednika RS-a Milorada Dodika, te predsjednika Narodne skupštine RS-a Nenada Stevandića i predsjednika Vlade tog bh. entiteta Radovana Viškovića vodi se istraga zbog sumnje da su svojim aktivnostima narušili ustavni poredak Bosne i Hercegovine, piše Radio Slobodna Evropa. Za njima je raspisana i centralna potjernica jer odbijaju da se odazovu na pozive za saslušanje u toj istrazi.

- Ulazak i prolazak kroz Austriju već je stupio na snagu. Mislim da je mudro podržati deeskalaciju i podstaći dijalog. Institucije Bosne i Hercegovine moraju riješiti ovu krizu. No, i mi imamo svoje interese

Bijelu kuću i krenuo na Floridu, da bi prisustvovao turniru u jednom od njegovih golf klubova.

Tramp je u srijedu uveče objavio minimalnu carinu od 10 odsto na sav uvoz, dok su mnogo više carine primijenjene na proizvode nekih zemalja kao što su Kina i zemlje Evropske unije.

Dau Džouns, industrijski indeks, pao je više od 1.600 poena juče, dok su američke akcije

prednjačile po gubitku vrijednosti, a pad su označile berze širom svijeta poslije Trampove objave o uvođenju carina za veliki dio svijeta što je izazvalo šok na berzama koji nije viđen od pandemije kovida -19. Njegova objava uzdrmala je finansijska tržišta širom svijeta, ali Tramp je rekao da je to očekivano. On je uporedio SAD sa bolesnim pacijentom kome je potrebna operacija, odgovarajući na pitanje novinara da rea-

guje na najveći pad berze u više godina.

- Mislim da stvari idu vrlo dobro. Imamo operaciju, kao kad se pacijent operiše i to je velika stvar. Rekao sam da će se ovo odvijati tačno kako se odvija - rekao je Tramp u osvrtu na pad vrijednosti akcija na Vol stritu.

Američki predsjednik je kazao da hiljade milijardi dolara investicija ,,stiže u zemlju“ od kompanija koje žele da proizvode u SAD da bi izbjegle carine.

- Ostatak svijeta hoće da vidi da li mogu da naprave neki dogovor - rekao je on.

Kasnije je u razgovoru sa novinarima u predsjedničkom avionu Tramp rekao da je raspoložen da koristi carine za pregovore sa drugim zemljama i da će to zavisiti od toga da li te zemlje imaju nešto ,,fenomenalno“ da ponude zauzvrat.

On tvrdi da su druge zemlje dugo iskorišćavale SAD i da hoće da to prestane.

- Dugo godina bili smo na pogrešnoj strani lopte i da vam kažem - mislim da će biti nevjerovatno - rekao je Tramp kada je krenuo na golf turnir koji podržava Saudijska Arabija u njegovom klubu Doral na Floridi.

Austrijska ministarka poručila u Sarajevu da su sankcije lideru bh. entiteta Republika Srpska stupile na snagu

,,Dodik je prijetnja

stabilnosti BiH“

kada neko pređe crvenu liniju - rekla je Meinl-Reisinger nakon razgovora sa ministrom vanjskih poslova BiH Elmedinom Konakovićem juče u Sarajevu. Istakla je kako su Austrija i Njemačka zabranom ulaska za Dodika željele ,,izraziti podršku zemlji čija je budućnost u Evropskoj uniji“. - Mislim da je jasno da su nedavne radnje Milorada Dodika prijetnje stabilnosti i ustavnom poretku, kao i teritorijalnom integritetu BiH. Pažljivo pratimo postupke koji se vode protiv njega i svjesni smo da Dodik ignoriše te postupke i napuštao je zemlju više puta - rekla je austrijska ministarka. Ministar Konaković je istakao da Dodik ,,urušava pravosudni sistem u BiH“, te da ljudi žive u strahu da bi se situacija mogla pogoršati.

- Dodik sada čeka drugostepenu presudu i provocira Tužilaštvo BiH i Sud BiH nedo -

laskom u novim predmetima pokrenutim protiv njega - rekao je Konaković. Vlas t u RS-u, predvođena proruskim liderom Dodikom, nastoji nizom antiustavnih odluka i zakona da uruši temeljne institucije Bosne i Hercegovine.

Dodik se, zajedno sa članovima svoje porodice, te ključnim političkim saradnicima već nalazi na listi sankcija Sjedinjenih Država, a sankcije je uvela i Velika Britanija.

On odbija da prihvati i presudu Suda BiH kojom je osuđen prvostepeno na kaznu zatvora od godinu dana i šest godina zabrane političkog djelovanja zbog nepoštovanja odluka Visokog predstavnika BiH. Zajedno sa predsjednicima Skupštine i Vlade RS-a, Nenadom Stevandićem i Radovanom Viškovićem, Dodik odbija i da se odazove na poziv pravosudnim institucijama koje ih terete za narušavanje usta-

Bivši pomoćnik direktora policije traži odgovore od čelnika bezbjednosnog sektora o prikrivanju informacija da mu je ugrožena bezbjednost i da li su nešto preduzeli

Pavićević saznao iz medija za plan da mu se baci 10 kilograma eksploziva na kuću

vnog poretka BiH, zbog čega su se našli na centralnoj potjernici u zemlji prije pola mjeseca, te još odolijevaju hapšenju. Uz to, iz RS-a prijete i krivičnim prijavama onima koji žive u tom entitetu, a rade u institucijama BiH, ako se ne povinuju zahtjevima Dodikove većine da napuste državne institucije. Konaković je ocijenio kako u BiH ima dovoljno normalnih, pametnih i hrabrih političara koji će Dodika spriječiti u njegovim namjerama koliko god on sada bježao i provocirao državno pravosuđe, ali i bezbjednosne agencije u kojima, kako kaže, Dodik očigledno „ima svoje lojaliste“. Istakao je potrebu da BiH što prije dobije novu vlast i time anulira djelovanje secesionista pa apeluje na sve one koji žele biti dio vlasti da budu svjesni važnosti trenutka.

PODGORICA - Bivši pomoćnik direktora policije Milovan Pavićević predao je juče pismene zahtjeve na adrese tri čelnika bezbjednosnog sektora: vršiocu dužnosti direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost Ivici Janoviću, ministru unutrašnjih poslova Danilu Šaranoviću i direktoru Uprave policije Lazaru Šćepanoviću u kojima traži odgovor što su nadležne institucije preduzele da njemu i porodici zaštite živote, objavio je portal ETV. Prema pisanju ovog portala, Pavićević je tek prekjuče – i to iz teksta u dnevnom listu Vijesti –saznao da su se članovi kavačkog kriminalnog klana iz Budve dogovarali u junu 2020. godine, da na njegovu kuću iz drona bace 10 kilograma eksploziva. Međutim, Pavićević nije bio obaviješten o opasnosti za njega i članove njegove porodice. Milovan Pavićević nije obaviješten o stravičnom naumu člana kavačkog klana Vasilija Rafailovića Umjesto da ga informišu, ministar Šaranović i čelnik Uprave policije Šćepanović targetirali su Pavićevića i pokrenuli disciplinski postupak u sklopu velike akcije ,,Značka“, odstrijela politički nepodobnih policijskih starješina. Pavićeviću nijesu poznati razlozi pokretanja disciplinskog postupka, jer u tom dokumentu nije navedeno što je to prekršio. Disciplinski postupak planiran za 6. mart, odgođen je za polovinu jula. Sudeći po dosadašnjim postupcima vrha MUP-a i policije, kao i izjavama čelnika Demokrata Alekse Bečića, koji stoje iza akcije odstrijela politički nepodobnih iz policije - nastaviće se progon ljudi.

Prema informacijama portala ETV i TV E, Pavićević je postavio više pitanja čelnicima MUP-a, ANB-a, Uprave policije, ali i Specijalnog tužilaštva. Pitao je zašto nije preventivno upoznat od nadležnih iz policije i tužilaštva da su pre-

ma njemu i članovima njegove porodice iskazane ozbiljne prijetnje i najavljena njegova likvidacija. Pavićević je takođe pitao da li su nadležne službe izvodile ikakve aktivnosti proaktivne preventivne zaštite njega i njegove porodice. Na kraju, tražio je informaciju da li je o sadržaju prepiske ljudi iz kavačkog klana upoznato Specijalno državno tužilaštvo i je li ta državna institucija bilo što preduzela.

Nikola Janjušević, bivši pomoćnik direktora Uprave policije, smatra da je nedopustivo da Pavićević nije bio obaviješten o tako zastrašujućoj prijetnji po njegovu i bezbjednost njegove porodice. - To je prosto nevjerovatno. Smatram da je Uprava policije trebalo da napravi tri aktivnosti. Prvo da obavijesti policijskog starješinu o toj bezbjednosnoj prijetnji. To policija nije uradila. Druga stvar i druga aktivnost koju je trebalo da uradi jeste da napravi bezbjednosnu procjenu kako njega tako i njegove porodice jer se u tome pominju njegova djeca što daje posebno složenost ovom predmetu. I treća aktivnost koju je policija trebalo da uradi to je da obavijesti nadležnog tužioca. Ono što smo mogli da vidimo u tekstu jeste da je policija obavijestila nadležnog tužioca, ali javnost ne zna koje mjere je on preduzeo - ocjenjuje Nikola Janjušević, bivši pomoćnik direktora Uprave policije. On je kazao da je simptomatično je da je policijski starješina disciplinski procesuiran po famoznom članu 162 Zakona o unutrašnjim poslovima, na osnovu mišljenja Komisije za utvrđivanje bezbjednosnih smetnji, kao i na bazi mišljenja Agencije za nacionalnu bezbjednost, s tim što je to svoje mišljenje Agencija stavila pod oznakom tajnosti. - Tako da, osim ovog policijskog starješine, imamo još njih dvadesetak iz regionalnog centra ,,Sjever“ koji su disciplinski procesuirani i neki od njih su suspendovani – zaključuje Janjušević. A. R.

Priredila: R. U.–I.

Donald Tramp

Milovan Pavićević

Incident ispred zgrade Osnovnog suda

Vanja Đurišić prijetio advokatu Martinoviću

PODGORICA – Advokat

Nikola Martinović podnio je prijavu protiv Vanje Đurišića iz Podgorice nakon što mu je juče ispred zgrade Osnovnog suda uputio niz uvreda i prijetnji.

Incident se dogodio dok je novinarka portala ETV pokušala da fotografiše Martinovića i advokata Borivoja Borovića, prilikom ulaska u sud.

Prema pisanju portala ETV, Đurišić se Martinoviću obratio pitanjem: „Da li ste vi advokat Martinović?“, da bi, nakon potvrdnog odgovora Đurišić povišenim tonom rekao da mu advokat ne pominje porodicu, uz riječi - ,,sram te bilo“.

Na Martinovićev upit o tome ko mu je i kada pominjao porodicu, Đurišić je, nervozno, opet povišenim tonom, kazao da to advokat ,,slučajno više nikad ne uradi“. Nakon toga je Martinoviću zaprijetio ,,da će mu pokazati“ i da će se ,,obračunati“ sa njim.

U jednom trenutku Đurišić se pokušao unijeti u lice Martinoviću, ali je između njih stalo obezbjeđenje suda.

Advokat Zdravko Begović čuo je galamu kada je izlazio i upozorio Đurišića da se tako ne ponaša i da se udalji.

Advokat Martinović kazao je juče portalu ETV da je pred tužiocem Dinom Lukačom ispričao što se događalo ispred Osnovnog suda, naglašavajući da Đurišića ,,jedino zna iz novina“, da ga nikada nije zastupao i da nijesu imali bilo kakvih ličnih ili poslovnih kontakata.

Vanja Đurišić je široj crnogorskoj javnosti postao poznat sredinom 2018. godine kada je zajedno sa porodicm u više navrata blokirao za saobraćaj Jerevansku ulicu u podgoričkom naselju Zabjelo.

Porodica Đurišić je tada ogradila oko hiljadu kvadrata ulice, tvrdeći da je to zemljište njihovo vlasništvo i poručiva-

li da će ogradu ukloniti tek kada počne proces eksproprijacije zemljišta. Đurišić je u više navrata blokirao Jerevansku ulicu, a najduža blokada trajala je oko dva mjeseca. Svojevremeno je izdržao i kaznu od 121 dan zatvora, kada je prekopao zemlju i prekinuo optičke kablove Crnogorskog telekoma, zbog čega je oko 800 domaćinstava na Zabjelu ostalo bez interneta, fiksnog telefona i kablovske televizije. Đurišić je u protestima politički podržavao Demokratski front, politička grupacija koju je predvodio Andrija Mandić

Prema informacijama portala ETV, Vanja Đurišić je pokrenuo spor protiv Glavnog grada, koji traje više godina. Porodica Đurišić zahtijeva da se trajno upišu kao njeno vlasništvo dvije parcele na Zebjelu, koje je svojevremeno država Crna Gora oduzela od njihovog oca Sava. J. R.

Identifikovana tri navijača koja su bacila baklje na ugostiteljski objekat i dvojica koji su unijeli pirotehniku na utakmicu

Procesuirane tri osobe za

demoliranje lokala u Tuzima

PODGORICA - P. B. (20) iz

Danilovgrada, D. N. (18) iz

Podgorice i maloljetnik (16) sumnjiče se da su u srijedu veče u Tuzima, nakon fudbalske utakmice Budućnost – Dečić, kao navijači podgoričkog tima bacili baklje na lokal „Tasty“ i demolirali ga. Lokal bi izgorio da vatra nije ugašena protivpožarnim aparatom.

Takođe, zbog unošenja i upotrebe pirotehničkih sredstava na sportskoj priredbi, podnijeta je krivična prijava protiv lica N. Lj. (26) i S. P.(23) navijača fudbalskog tima Dečić, zbog sumnje da su počinili krivično djelo nasilničko ponašanje na sportskoj priredbi ili javnom skupu. - Zbog sumnje da su izvršili krivična djela izazivanje opšte opasnosti, protiv P. B., D. N i maloljetnika Osnovnom državnom tužilaštvu u Pod-

gorici podnijeta je krivična prijava – kazali su iz policije. Oni se sumnjiče da su krećući se u organizovanoj koloni po povratku sa utakmice, izašli iz vozila, zapalili baklje i bacili ih prema lokalu ,,Tasty“ - Tom prilikom pričinjena je materijalna šteta na spoljašnjosti i u unutrašnjosti objekta – kazali su iz policije ne precizirajući o kolikoj šteti se radi. Sa druge strane, vlasnik lokala Robert Siništaj je dan ranije, nakon utakmice, Pobjedi kazao da mu je pričinjena velika materijalna šteta, o čemu svjedoče fotografije.

On je naveo da su navijači napravili haos uz prisustvo, ali bez reakcije, policije.

Kako je kazao, u lokalu je izbio požar i gosti su bili ugroženi, a sve se odvijalo uz „zapanjujuće ponašanje policajaca“.

On sumnja da su navijači namjerno usmjereni prema lokalu, iako im ruta nije tuda bila.

Siništaj je ispričao da su sve zabilježile kamere video nadzora.

Na snimcima se, kako je kazao, jasno vidi kako su se navijači, zajedno s policijom, zaustavili ispred niza lokala prekoputa gimnazije – iako je njihova ruta trebala da ide u suprotnom pravcu.

Kako je dodao, umjesto da ih policija usmjeri dalje, oni su se upravo tu zaustavili, palili baklje i gađali kamenicama prema lokalu i Trgu.

On je kazao da ne zna da li im je cilj bio da nekoga direktno povrijede, ali da je šteta bila ogromna, kao i da su njegovi gosti bili ugroženi.

Siništaj je naglasio da su u zadnjem trenutku ugasili požar da objekat skroz ne izgori. On je uvjeren da je policija mogla odmah da reaguje – da je to stvarno željela, ali kako nije, smatra da cijeli događaj ima političku pozadinu. B. R.

Dvojica suspendovanih policajaca, koji se terete za torturu,

Lazović i Raičević tvrde da nijesu

Mrvaljevića

i Jovanovića

Lazović je kazao da razumije pozadinu progona i da mu je milije „što je na optuženičkoj klupi, nego da je neko pod zemljom“. Dodao je da postoji očigledna namjera da se kriminalizuje sektor u kojem je radio i da se relativizuju uspješni rezultati rada

PODGORICA – Suspendovani policajac Petar Lazović i njegov kolega Jugoslav Jugo Raičević negirali su juče pred Osnovnim sudom u Podgorici da su mučili Jovana Mrvaljevića i Mila Jovanovića.

Lazović je kazao da razumije pozadinu progona i da mu je milije „što je na optuženičkoj klupi, nego da je neko pod zemljom“.

Dodao je da postoji očigledna namjera da se kriminalizuje sektor u kojem je radio i da se relativizuju uspješni rezultati rada.

- Paradoksalno je da se oni koju su planirali najteža djela predstavljaju kao žrtve. Dolazimo u situaciju da je navodno bitnije mučenje koje se nije desi-

lo, a ne ono što su oni planirali da urade. Niko ne pominje navodno oštećene, koja djela su planirali da izvrše i postupke koji se protiv njih vode - naveo je Lazović, iznoseći svoju odbranu.

I Raičević tvrdi da nema veze sa mučenjem Mrvaljevića i Jovanovića, poručujući da je zbog toga spreman da ide i na poligraf.

- Mogu da dokažem da nijesam izmislio da se Mrvaljević požalio da ima dijabetes. Mi smo ljudski postupili i odveli ga u bolnicu.

To veče mu se, čini mi se, više išlo u bolnicu, nego u policiju, ispričao je Raičević. Kasnije je, kako navodi, dobio informacije da se protiv Mrvaljevića vode postupci za najteža krivična djela.

- Sve je ovo ovako predstavljeno da bi mi se napakostilo i da bi se sačinila ova lažna optužnica, smatra on. Lazović je takođe istakao da je raspolagao informacijama da Mrvaljević pripada jednoj kriminalnoj grupi i da je bio spreman za izvršenje najtežih krivičnih djela.

Pojasnio je da su pripadnici sektora kojim je rukovodio uvijek nosili fantomke prilikom privođenja.

- Nijesam skidao fantomku pred Jovanovićem - kazao je Lazović.

Unutrašnja kontrola je, prema njegovim riječima, pregledala snimke i utvrdila da nema prekoračenja ovlašćenja u postupanju.

Uoči početka ročišta, sud je donio odluku da je „Skaj“ mate-

Viši sud prihvatio prijedlog SDT-a u odnosu na pripadnike kriminalne

odgovornih za ubistvo dvojice srpskih državljana

PODGORICA – Goranu

Milašinoviću, Milovanu Sekuloviću i Milanu Brajoviću produžen je pritvor nakon što su početkom nedjelje optuženi da su kao pripadnici sedmočlane kriminalne organizacije učestvovali u organizaciji svirepog ubistva srpskih državljana Filipa Marjanovića (23) i Vukašina Gošovića (21) počinjenog iz

koristoljublja i bezobzirne osvete u danilovgradskom selu Jelenak juna 2019. godine.

Odluku je donijelo v anraspravno vijeće Višeg suda u Podgorici. Pored Milašinovića, Sekulovića i Brajovića kao pripadnici grupe koju su formirali pokojni Alan Kožar i Mile Radulović označeni su i Emil Tuzović, Stefan Đukić Man-

dić i Ivan Čarapić koji su nedostupni državnim organima. Tuzović, Đukić Mandić i Brajović se sumnjiče da su direktni izvršioci dok se Milašinović, Čarapić i Sekulović sumnjiče za pomaganje zločina.

Brajović i Sekulović se dodatno sumnjiče i za nedozvoljeno držanje oružja. Tužilaštvo je uz optužnicu predložilo sudu da se Tuzo-

Sa privođenja Lazovića

torturu, na suđenju iznijeli odbranu

rijal dokaz uz obrazloženje da se radi o digitalnoj ispravi i da se „Skaj“ komunikacije mogu koristiti kao dokaz.

Jedan od branilaca Lazovića, advokat Nikola Martinović saopštio je da je sud napravio korak naprijed saopštivši da se radi o digitalnoj ispravi i zatražio da im sud dostavi kompletnu „Skaj“ komunikaciju.

MN: Sud odbio odlaganje glavnog pretresa Sudija Ilija Radulović odbio je zahtjev advokata odbrane da se iz spisa predmeta izuzmu komunikacije sa „Skaj“ aplikacije jer smatraju da nijesu pravno valjan dokaz, kao i prijedlog da se današnje suđenje odgodi kako bi dobili kompletnu dokumentaciju sa te, nekada zaštićene platforme, kao i dodatna objašnjenja u vezi sa njom.

- Odbrani i okrivljenima će, svakako, tokom postupka biti omogućeno da se izjasne o ovim dokazima - saopštio je sudija Radulović.

Jedan od Lazovićevih branilaca, advokat Nikola Martinović, zatražio je da im sud, prije iznošenja odbrane, dostavi kompletnu „Skaj“ komunikaciju.

-Sud je prije vremena donio nezakonitu odluku. Koristite elektronsku ispravu kao dokaz, kako to tvrdi tužilaštvo, iako ni u jednom prvostepenom sudskom postupku ta isprava nije korišćena kao dokaz, dodao je advokat Borivoje Borović, takođe branilac Lazovića.

Sa Martinovićem i Borovićem bio je saglasan i treći član advokatskog tima Lazovića koji je rekao da je država Crna Gora „prekršila način povjerenja u međunarodnoj saradnji“. - Zamolnica, kojom se Specijalno državno tužilaštvo ob ratilo Francuskoj za do -

stavljanje „Skaj“ materijala, ne odnosi se na ovo, već na druga krivična djela za koja su predviđene kazne veće od 10 godina. Zato odbrana insistira da se utvrdi da li postoji zamolnica za ova krivična djela - istakao je Radović. Lazović i Raičević su, prema sumnjama Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici, Mrvaljevića i Jovanovića mučili 30. i 31. decembra 2020. godine u Podgorici. Zbog sumnje da su, nakon što je uhapšen, iznudili iskaz od Mila Jovanovića, podgoričko tužilaštvo je u četvrtak podiglo optužnicu i protiv policajaca Borisa Anđušića i Zorana Backovića.

Mrvaljević i Jovanović uhapšeni su krajem decembra 2020. kada je policija u vozilu, na putu Vilusi – Nikšić, pronašla vatreno oružje sa municijom, fantomke, kriptovane telefone, zaštitne rukavice...

Njih dvojica su, u januaru 2021. godine, prijavili da su ih policajci zlostavljali, tukli, mučili, ucjenjivali, prijetili silovanjem i ubistvom i da će nauditi njihovim porodicama, navodno, tražeći od njih dvojice da lažno svjedoče da rade za vođu kriminalnog škaljarskog klana, sada pokojnog Jovana Vukotića, kao i da imaju zadatak da ubiju nekog iz suprotstavljene kriminalne organizacije. Priča o policijskoj torturi, koju su 2020. i 2021. godine, prema podacima Europola, sprovodili pojedini pripadnici Odsjeka za posebnu operativnu podršku Uprave policije, u kojem su bili i Petar Lazović i Jugoslav Raičević, aktuelizovana je nakon pisanja portala Libertas u martu prošle godine. J. RAIČEVIĆ

organizacije Alana Kožara i Mila Radulovića

Jelenku produžen pritvor

viću, Đukiću Mandiću i Čarapiću, koji su u bjekstvu, sudi u odsustvu. Prema pisanju Kurira, imena Marjanovića i Gošovića nalazila su se na spisku nestalih osoba, koji je isplivao u javnost nakon hapšenja kriminalne grupe

Veljka Belivuka i Marka Miljkovića

Poslije razbijanja beogradske

ćelije kavačkog klana 4. februara 2021. godine, otkriveno je

da je u prethodne dvije godine nestalo mnogo mladića o čijoj se sudbini ništa ne zna. Gošović i Marjanović su posljednji put viđeni kada su 2019. godine krenuli iz Srbije u Crnu Goru. Kao motiv ubistva Gošovića i Marjanovića, navodi se to što su pripadnici škaljarskog klana smatrali da su oni učestvovali u ubistvu njihovog saradnika.

B. R.

AKCIJA „GENERAL“: Po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva pretreseni objekti u Podgorici i Baru

Uhapšene dvije osobe zbog šverca droge

PODGORICA – Rajko

Smolović iz Bara i Novak Joksimović iz Podgorice uhapšeni su juče po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva u nastavku akcije „General“ – objavio je Libertas.

Iz Specijalnog državnog tužilaštva su saopštili da službenici Specijalnog policijskog odjeljenja po njihovom nalogu „izvršavaju hitne dokazne radnje prema više osoba u Podgorici i Baru“. – Zbog postojanja osnova sumnje da su učinili krivična djela stvaranje kriminalne organizacije i neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga, Specijalno policijsko odjeljenje pre-

duzima mjere i radnje radi njihovog lišenja slobode – piše u saopštenju tužilaštva. Tužilaštvo je ranije saopštilo da su u okviru akcije „General“ osumnjičeni Vaso Ulić,

Leon Drešaj , Viktor Drešaj, Veselin Pavličić, odbjegli Ivan Delić, Damir Mandić, Vuk Vulević, Dragan Pavličević, Mileta Božović, Radule Božović, Milo Baćović,

Vjekoslav Lambulić, Petar Miranović i Vukan Čoković Matić kao saučesnici izvršili krivično djelo neovlašćene proizvodnje, držanja i stavljanja u promet opojnih droga, a dokazi proizlaze iz podataka prikupljenih tokom izviđaja, a naročito iz materijala koji proizlazi iz kriptovane SKY ECC aplikacije i Anoma. Ulić je, prema optužnici tužilaštva, sa vođama kriminalnog kavačkog klana Radojem Zvicerom i Slobodanom Kašćelanom, organizovao kriminalnu grupu za šverc skoro 2,5 tona kokaina iz Južne Amerike u Evropu i Australiju Osumnjičeni su u Specijalno policijsko odjeljenje privedeni juče oko 10 časova.

A. R.

Biznismen najavio tužbu protiv Crne Gore zbog paušalnih analiza finansijskih tokova Akcije za socijalnu pravdu i pojedinih medija

Mijajlović: Ostajem

dosljedan u odbrani svog ugleda, prava i istine

PODGORICA - Biznismen Aleksandar Mijajlović tužiće Crnu Goru pred nadležnim međunarodnim sudovima, jer mu je, kako je naveo, višemjesečnom kampanjom Akcije za socijalnu pravdu (ASP) i medijskih netačnih i neutemeljenih navoda narušena reputacija, ugled i ljudska prava.

- Zbog medijske kampanje i narušenog imidža, raskinut je važan međunarodni ugovor, a u obrazloženju je jasno navedeno da su razlog „medijski navodi“ i reputaciona šteta, naveo je Mijajlović, ističući da se na osnovu selektivnih i paušalnih analiza finansijskih tokova pokušavaju izvući zaključci koji nemaju uporište u zakonu. Mijajlović je naveo da nakon serije medijskih navoda koje je iznijela NVO Akcija za socijalnu pravdu (ASP), pozivajući se na informacije iz jedne istrage koju vodi Spe-

cijalno državno tužilaštvo, te navode najoštrije demantuje. Kako je objasnio, Viši sud u Podgorici nije prihvatio ključne tvrdnje koje je ASP plasirao u javnost, uključujući i tvrdnju o zabrani raspolaganja stanom koji je kupio članu porodice 2011. godine. - Sud je pravilno ocijenio da je ta nepokretnost stečena čak osam godina prije navodnog perioda kriminalnih aktivnosti (2019 – 2021) i da nije dokazano postojanje bilo kakve uzročno - posljedične veze između kupovine tog stana i eventualnih kriminalnih radnji. Sud je takođe naglasio da bi prihvatanje takve privremene mjere na imovinu stečenu godinama prije navodnog krivičnog djela narušilo princip pravne sigurnosti i dovelo u pitanje legitimno stečena imovinska prava - kazao je Mijajlović. Podsjetio je da do danas nije podignuta nikakva optužnica protiv njega i da se postupak nalazi u fazi pre -

Zbog medijske kampanje i narušenog imidža, raskinut je važan međunarodni ugovor, a u obrazloženju je jasno navedeno da su razlog „medijski navodi“ i reputaciona šteta, naveo je Mijajlović, ističući da se na osnovu selektivnih i paušalnih analiza finansijskih tokova pokušavaju izvući zaključci koji nemaju uporište u zakonu

liminarne istrage, ali da ASP i pojedini mediji – bez elementarnog poznavanja pravnih normi i bez uvida u stvarnu dokumentaciju –pokušavaju da na osnovu selektivnih i paušalnih analiza finansijskih tokova izvuku zaključke koji nemaju uporište u zakonu.

- Time se u potpunosti zanemaruju moji zakoniti prihodi iz legalnih izvora, uključujući prihode iz firmi „Monte Media“, „Alec Montenegro“ i „Easy Drive“, koji su uredno prijavljeni i poznati nadležnim institucijama, naveo je Mijajlović. Smatra da je ovakvo postupanje NVO organizacije, koja očigledno pokušava namaknuti pažnju, medijski prostor i moguće grantove, pravno nasilje i opasan presedan za sve građane Crne Gore. Posebno je problematično što se pokušava povezati moja imovina stečena 2011. godine sa istragom koja se odnosi na period 2019–2021. bez ijednog dokaza o uzročnoj vezi. Stan koji sam tada kupio i poklonio svojoj kćerki ne može i ne smije biti predmet ograničenja, jer je stečen u skladu sa zakonom, daleko prije bilo kakve istrage. Dodaje da su postupcima i tumačenjima plasiranim od ASP-a i prenesenim u medijima direktno prekršeni pra-

vo na mirno uživanje svojine, pravo na pravično suđenje, zaštita privatnog i porodičnog života, načelo pravne sigurnosti i zabrane retroaktivnosti. - Osvrt na poklon mojoj kćerki predstavlja direktan napad na porodičnu autonomiju. Pokušaj povezivanja zakonito stečene imovine iz 2011. sa istragom iz 2019. krši temeljne principe pravne države. Ograničenje imovine bez presude i bez veze s navodnim djelom predstavlja grubo kršenje prava. Korišćenje medijskog pritiska umjesto sudskog postupka krši princip jednakosti strana i pravičnosti, naveo je Mijajlović.

On je naveo i da je članom 58 Ustava Crne Gore, koji garantuje pravo svojine, koje se može ograničiti samo u zakonom propisanim slučajevima i uz pravičnu naknadu. - Zakon o krivičnom postupku Crne Gore (čl. 92 – 95) –mjer e obezbjeđenja mogu se primijeniti samo uz osnovanu sumnju da je imovina stečena krivičnim djelom, što ovdje nije slučaj. Zbog svega navedenog, kategorički odbacujem sve neosnovane, politički intonirane i medijski servirane tvrdnje. Ostajem dosljedan u odbrani svog ugleda, prava i istinezaključuje Mijajlović.

A. R.

Specijalno državno tužilaštvo

BUDVA: Skupština usvojila odluku koja će gradski budžet koštati 500.000 eura

Opština plaća boravak u javnim i privatnim vrtićima

BUDVA – Skupština opštine usvojila je odluku o refundaciji troškova boravka i ishrane djece u predškolskim ustanovama. Za tu namjenu u budžetu Budve za ovu godinu je predviđeno 500.000 eura.

U obrazloženju odluke, koja na snagu stupa nakon objavljivanja u Službenom listu,

navodi se da pravo na refeundaciju može ostvariti roditelj, usvojitelj, staraterlj ili hranitelj djeteta koje je upisano i redovno pohađa javnu predškolsku ustanovu ,,Ljubica V. Jovanović – Maše“, kao i licencirane privatne.

Predškolska ustanova je dužna da Sekretarijatu za društvene djelatnosti dostavi ispunjen i potpisan upitnik sa

Predstavnici MERS-a u radnoj posjeti Andrijevici, Gusinju i Plavu

Upravljanje otpadom – zajednički problem

PODGORICA – Državni

sekretar u Ministarstvu ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera (MERS) Zoran Dabetić i generalni direktor Direktorata za razvoj sjevera Mladen Nedović, sa saradnicima, posjetili su opštine Andrijevica, Plav i Gusinje.

Na sastancima su razmijenjene ideje i prijedlozi u rješavanju problema sa kojima se opštine susrijeću i mapirane prioritetne aktivnosti u cilju bolje iskoristivosti potencijala sjevernih opština. Savjetnik predsjednika opštine Andrijevica Miloš Čukić informisao je predstavnike Ministarstva o statusu projekata koje je MERS finansijski podržalo i naveo da je postignut visok stepen njihove realizacije.

Istakao je značaj projekta rekonstrukcije gradskog vodovoda, koji realizuju uz pomoć Svjetske banke. Ukazao je i na problem ugrožavanja poljoprivrednog zemljišta u dijelu izlivanja korita rijeke Lim, te da u saradnji sa Upravom za vode rade na rješavanju kritičnih lokacija. Na sastanku je razgovarano o obavezi poribljavanja rijeka na kojima su izgrađene mini hidroelektrane, kao i nabavci vozila za prečišćavanje kanalizacione mreže. Tokom osa predsjednikom opštine Plav Nihadom Cano-

vićem i njegovim saradnicima, istaknuto je zadovoljstvo realizacijom projekta izgradnje zajedničkog postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda za Plav i Gusinje, uz tehničku podršku Procona. Canović je ukazao da je najveći izazov infrastruktura i istakao važnost finansijske pomoći za vodosnabdijevanje i valorizacije vodoizvorišta „Pusta vrata“. Na sastanku sa predsjednikom opštine Gusinje Sanelom Balićem i saradnicima, apostrofirani su izazovi u dijelu sanacije privremene deponije za Gusinje i Plav, vodosnabdijevanja, upravljanja i infrastrukture u Nacionalnom parku Prokletije, kao i uređenja korita rijeke Grnčar. Naglašen je i dugogodišnji problem iseljavanja, ali i da ohrabruje podatak da je stanovništvo naseljeno u Evropi počelo da se vraća u rodni kraj. Predstavnici svih opština istakli su važnost izgradnje regionalnog centra za upravljanje otpadom za sjever, koji je predviđen Nacrtom državnog plana o upravljanju otpadom. Predstavnici MERS-a su istakli važnost sveobuhvatnog i koordinisanog pristupa i sinergije između lokalnih zajednica i državnih institucija, ali i međunarodnih partnera i privrednog sektora. Najavili su podršku u dijelu svojih nadležnosti u cilju rješavanja identifikovanih izazova.C.G.

izjavom za svakog korisnika koji je saglasan da mu Opština refundira troškove boravka i ishrane djeteta u predškolskoj ustanovi. – Odluka ima za cilj stvaranje povoljnijih uslova, unapređenje kvaliteta dječjeg obrazovanja u predškolskom uzrastu i uključivanje što većeg broja djece u vaspitno-obrazovni program predškolske usta-

nove, a prije svega pružanje finansijske podrške roditeljima, usvojiteljima, starateljima i hraniteljima djece koja koriste usluge predškolskih ustanova u opštini Budva. U cilju stvaranja jednakih mogućnosti i ravnopravnog položaja za svu djecu, bez obzira da li pohađaju privatnu ili javnu predškolsku ustanovu, ovom odlukom predložen je

isti iznos refundacije – navedeno je u odluci. Broj djece koja redovno koriste usluge boravka i ishrane u svim predškolskim ustanovama (javnoj i privatnim) na teritoriji opštine Budva, kreće se između 1.050 do 1.150. Odlukom Upravnog odbora JPU ,,Ljubica V. Jovanović – Maše“ Budva iz juna 2024. godine na koju je Ministar-

stvo prosvjete, nauke i inovacija dalo saglasnost, mjesečni troškovi za boravak i ishranu djece za školsku 2024/25. godinu iznose 50 eura. Osim Budve još sedam opština subvencioniše boravak djece u predškolskim ustanovama. Žabljak od januara 2023. godine, Šavnik i prijestonica Cetinje od januara 2024. godine i Plužine od januara 2025. godine potpuno pokrivaju troškove boravka i ishrane djece u vrtićima, dok Zeta i Mojkovac od januara 2025. godine plaćaju 50 odsto troškova. Skupština opštine Berane je takvu odluku o besplatnom vrtiću za sve donijela u martu 2015. godine. D.Š.

HERCEG NOVI: Otvoren zajednički granični prelaz Sitnica - Zupci između Crne Gore i Bosne i Hercegovine

Kontrola putnika i robe od juče na jednom mjestu

HERCEG NOVI – Integrisani granični prelaz između Crne Gore i Bosne i Hercegovine otvoren je juče na Zupcima. To je drugi od četiri planirana zajednička granična prelaza između dvije države.

Radove je finansirala Uprava za indirektno oporezivanja BiH, sa 1,8 miliona konverti bilnih maraka.

Prelaz Sitnica – Zupci je, saop šteno je, izgrađen prema najvi šim standardima, čime se omo gućava brži i lakši protok robe i putnika, te smanjuje vrije me čekanja, pojednostavljuju procedure i smanjuju troškovi, što će doprinijeti unapređenju ekonomskih i turističkih veza između dvije zemlje.

STANDARD

– Savremena tehnologija i in frastruktura usklađena je sa standardima Evropske unije, čime se nadograđuje kvalitet upravljanja granicama, jača bezbjednost i suzbija organi zovani kriminal, sprečavaju ilegalne migracije i krijum čarenja – saopšteno je nakon otvaranja.

To je drugi od četiri zajednička granična prelaza između dvije države. Izgrađen je prema najvišim standardima, čime se omogućava brži i lakši protok robe i putnika, te smanjuje vrijeme čekanja, pojednostavljuju procedure i smanjuju troškovi. Radovi su koštali 1,8 miliona konvertibilnih maraka

Direktor Uprave za indirektno oporezivanje Zoran Tegeltija rekao je da će uspostavljanje integrisanog graničnog prelaza omogućiti kontrolu putnika i robe na jednom prelazu, usmjesto na dva, kao što je to do sada bio slučaj. Tokom 2024. godine, preko graničnog prelaza Zupci prešlo je 1.246.000 lica. Tegeltija je rekao da će nastaviti nado-

gradnju tog prelaza, kako bi se preko njega u budućnosti vršio i promet roba.

V.d. direktora Uprave carina Crne Gore Maja Vučinić zadovoljna je što nakon 15 godina od potpisivanja sporazuma, prisustvuje svečnom otvaranju još jednog zajedničkog graničnog prelaza. Ministar unutrašnjih poslova Crne Gore Danilo Šaranović kazao je da praksa uspostav-

ljanja zajedničkih graničnih prelaza umnogome doprinosi efikasnijoj kontroli granica, smanjenju troškova i povećanju bezbjednosti.

– Već danas građani Crne Gore i Bosni i Hercegovine, a prije svega građani Herceg Novog i Trebinja, kao i naši gosti, turisti, putovaće komfornije. Posebno je značajno što će bezbjednosne i carinske službe borbu protiv organizovanog kriminala, neregularnih migracija i krijumčarenja narkotika, trgovine ljudima i oružjem, učiniti još snažnijom i efikasnijom. Usklađivanjem sa šengenskim sadržajima jasno im pokazujemo da smo spremni da preuzmemo odgovornost za upravljanjem i spoljnim granicama EU – zaključio je Šaranović. ema riječima predsjednika opštine Herceg Novi Stevana Katića, za građane Herceg Novog i Trebinja otvaranje prelaza je veliki događaj. Prema riječima gradonačelnika Trebinja Mirka Ćurića, cilj zajedničkog graničnog prelaza je da se uvede sistem da jedna strana kontroliše prelaske. – Da li će to biti na ulazu ili izlazu manje je bitno, bezbjednost je na prvom mjestu po pitanju i jedne i druge države, ali isto tako da ubrzamo saobraćaj – kazao je Ćurić. Zamjenik ministra bezbjednosti Bosne i Hercegovine Ivica Bošnjak istakao je značaj regionalne saradnje za uspješnu borbu protiv prekograničnog kriminala. Prvi zajednički granični prelaz je otvoren 2020. godine na lokaciji Vraćenovići - Deleuša, a planirano da se urade još Šćepan polje - Hum i Klobuk - Ilino brdo. C.G.

NAJAVLJENA PODRŠKA MERS-A: Sa jednog od sastanaka

PRELAZ URAĐEN PO STANDARDIMA EU: Sa otvaranja

ROŽAJE: Grupa građana negoduje zbog izmjena projekta postrojenja za tretman otpadnih voda

Neće pumpnu stanicu u istorijskom jezgru grada

ROŽAJE – Nije prihvatljivo da se pumpna stanica, koja je naknadno predviđena da bude dio budućeg postrojenja za tretman otpadnih voda, gradi na lokaciji u Ulici 30. septembar. Riječ je o urbanom prostoru pa bi takav objekat imao višestruke negativne posljedice.

Takav stav je grupa građana Rožaja saopštila tokom javne rasprave o Elaboratu o procjeni uticaja na životnu sredinu za projekat Izgradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Rožajama. Oni zahtijevaju da se projekat realizuje po izvornom rješenju – koje ne predviđa izgradnju pumpe.

Jedan od predstavnika građana Ismet Isko Ganić objašnjava da se lokacija nalazi u jednom od dva istorijska gradska jezgra gdje se i formiralo urbano Rožaje. – Svega pedesetak metara udaljeno je arheološko nalazište stara rožajska tvrđava Gradina, Muzej Ganića kula, zatim budući islamski turistički centar koji će sa Ganića kulom praviti kompleks. Uz lokaciju se nalazi jedini tržni centar u Rožajama čiji su vlasnici najavili zatvaranje ukoliko se pristupi izgradnji pumpe. U opštinskom planu zaštite i spašavanja lokacija se tretira kao izuzetno plavno područje sa posebnim mjerama zaštite i spašavanja od poplava – objašnjava Ganić. Treba, kaže, uzeti u obzir da je ta lokacija raskrsnica tri države, jedan od tri glavna ulaza u državu.

– Turiste bismo u slučaju izgradnje pumpe dočekivali neprijatnim mirisima koji će se neminovno stvarati – metan, amonijak, ugljen-dioksid ... Pala bi vrijednost okolnih nekretnina. Podgoričani koji žive u blizini Tržnog centra Big fešn i Krivog mosta znaju o čemu govorim – upozorava Ganić.

PROJEKAT

Po njegovim riječima pumpna stanica uopšte nije bila planirana glavnim i revidovanim projektom koji je urađen 2022. godine. Nema je ni u o Elaboratu o procjeni uticaja tog projekta na životnu sredinu koji je pripremila firma Green Environment Services d.o.o.

– Pumpna stanica nije uopšte bila planirana. Glavnim projektom predviđeno je, a što se poklapa sa PUP-om, da se koristi prednost Rožaja - prirodan pad, te da bude gravita-

Svi smo svjesni da je postrojenje neophodno, svi želimo čist Ibar. Ali ne sa prerađenim projektom, sa pumpom koja je naknadno ucrtana. Urađena su dva elaborata, u oba se govori o gravitacionom padu, pumpa se ne spominje. Planirana je na privatnoj parceli, na svega pedeset metara od Ganića kule, tvrđave Gradina, uz jedini tržni centar u gradu –kaže jedan od predstavnika građana Ismet Isko Ganić

ciona kanalizacija, koja će se pružati nizvodno, niz rijeku Ibar sve do lokacije postrojenja na lokaciji Zeleni. To je ocijenjeno kao najbolje rješenje. U međuvremenu je dio projekta izmijenjen na način što su na glavnom sabirnom – kanalizacionom cjevovodu u Ulici 30. septembar, inače zemljištu porodice Ganić, naknadno umetnuli pumpnu stanicu – kolektorsku pumpu. Njena bi uloga bila da do nivoa nadmorske visine svu kanalizaciju i otpadne vodu pumpama, vještački uzdiže na viši nivo – nadmorsku visinu i time bi se otpadne vode u dužini od 500 metara dalje opet slobodnim padom odvodile, ispod ili pored magistralnog puta Rožaje - Granični prelaz Dračenovac u pravcu Srbije, a nakon tih 500 metara ponovo bi slobodnim padom cjevovod spuštao u korito rijeke Ibar i dalje odvodile do budućeg postrojenja – objašnjava Ganić. On u ime građana naglašava da nijesu protiv izgradnje postrojenja.

– Naprotiv, svi smo svjesni da je postrojenje neophodno, svi želimo čist Ibar. Urađena su dva elaborata, u oba se govori

o gravitacionom padu, pumpa se ne spominje. Pitamo se, odakle investitoru pravo da radi van projektne dokumentacije i zbog čega. Nećemo na to pristati i počeli smo borbu za svoja prava. Za početak, informisali smo sve opštinske i državne organe o ovom problemu, informisaćemo i relevantne međunarodne adrese. Jer, od ovakvog projekta građani koristi nemaju, a ko ima vidjećemo – kaže Ganić.

DUŽINA MREŽE

Prema projektu, postrojenje sa pratećim objektima gradiće se u industrijskoj zoni Zeleni, biće kapaciteta 10.000 do 15.000 stanovnika. Dužina prateće kanalizacione mreže je 13,7 kilometara. – Radovi će se izvoditi prema projektnoj dokumentaciji koju su uradila preduzeća „HydroGIS System“ d.o.o. Podgorica i „Inter Project“, d.o.o. Podgorica. Ažurirana verzija Studije izvodljivosti (februar 2020) pokazala da je najjeftinija, a sa istim uticajem na životnu sredinu kao i druge dvije odabrana T1 - Konvencionalan proces aktivnog mulja sa aerobnom stabiliza-

cijom mulja (CAS) – navedeno je u Elaboratu. U tom dokumentu se konstatuje da Rožaje nema postrojenje za prečišćavanja, pa se otpadne vode neprerađene ispuštaju direktno u rijeku Ibar. Oko 10.700 korisnika priključeno je na sistem sakupljanja otpadnih voda, što predstavlja oko 78 odsto stanovništva. – Ukupna dužina kanalizacionog sistema je oko 32 kilometra. Mrežu fekalne kanalizacije koristi oko 8.000 stanovnika, što čini 62 odsto

gradskog i prigradskog stanovništva. Otpadne vode se iz gradske kanalizacije, preko 24 ispusta, izlivaju u Ibar i njegove pritoke. Ispuštanje otpadnih voda je nekontrolisano i ne nadgleda se, ne vrše se mjerenja protoka, a kvalitet vode kontroliše se vrlo povremeno i nepravilno. Osim tih većih, direktno se izlivaju otpadne vode i preko 50 ilegalnih individualnih ispusta. Dužina atmosferske mreže je znatno manja od fekalne i iznosi oko tri kilometra i uglavnom se nalazi sa desne strane Ibra –navedeno je u Elaboratu.

IBAR ZAGAĐEN

Na budućem postrojenju vršiće se tretman upotrijebljenih voda. Najveći udio čine fekalne, tj. sanitarne otpadne vode, iz domaćinstava, kojima se u zavisnosti od stepena aktivnosti industrije,

Otpadne vode se iz gradske kanalizacije, preko 24 ispusta, izlivaju u Ibar i njegove pritoke. Osim tih većih, direktno se izlivaju otpadne vode i preko 50 ilegalnih individualnih ispusta

pridružuju i industrijske otpadne vode. Glavni cilj jeste zaštita rijeke Ibar od zagađenja i postizanje kvaliteta otpadnih voda u skladu sa zahtjevima relevantnog nacionalnog i zakonodavstva Evropske unije. Recipijent prečišćene otpadne vode sa budućeg postrojenja biće rijeka Ibar, a one će isticati u rijeku u podnožju postrojenja, sa desne obale, naspram pogona „Bilje“.

– Kvalitet vode Ibra, prema Uredbi o klasifikaciji i kategorizaciji površinskih i podzemnih voda pripada kategoriji I – slatka voda klase A1, S i K1, dok nizvodno od Rožaja pripada kategoriji II – klase A2, C i K2. Medutim, rezultati mjerenja kvaliteta vode, koja je sproveo Zavod za hidrometeorologiju i seizmologiju za period od 2006. do 2010. godine na dva mjerna mesta, pokazali su da prema vrijednostima određenih parametara, rijeka Ibar odstupa iz okvira klase A1, čak i na mjernom mjestu uzvodno od Rožaja i da se uglavnom može svrstati u klasu A2. Nizvodno od Rožaja, na mjernoj stanici „Bać“ voda je pripadala kategoriji II – klase A2, C i K2 – navode autori Elaborata.

Prema monitoringu kvaliteta vode Agencije za zaštitu životne sredine, Ibar je jedna od najzagađenijih rijeka u Crnoj Gori.

Izgradnja postrojenja za tretman otpadnih voda u Rožajama je strateški projekat, nalazi se na listi prioritetnih infrastrukturnih projekata za oblast životne sredine koja je usvojena u decembru 2021. godine.

U Vladinoj informaciji iz decembra prošle godine navodi se da je procijenjena vrijednost projekta 16,1 miliona eura, da će se finansirati grant sr edstvima Investicionog okvira za Zapadni Balkan (WBIF) u iznosu od 11,2 miliona eura i kredtitom Evropske investicione banke (EIB) u iznosu od pet miliona eura. D. ŠAKOVIĆ

PRVI ,,KOMŠIJA“ TRŽNI CENTAR: Lokacija na kojoj je planirano postavljanje pumpe

SVE OTPADNE VODE ZAVRŠE U IBRU: Detalj iz Rožaja

In memor I am: Antun Tonči Petrović (1938-2025)

Djelima pisao istoriju crnogorske muzike

PODGORICA - Na groblju u Škaljarima, u krugu porodice prekjuče je sahranjen Kotoranin Antun Tonči Petrović (1938-2025), profesor muzike, kompozitor, klavijaturista, autor muzike za prvu crnogorsku singlicu pop-rok provenijencije.

Završio je studije muzike na bivšoj VŠP u Podgorici, a sa orkestrom Srednje muzičke škole „Njegoš“ (pozaunista u revijskom orkestru) proputovao je 1960. i 1961. čitavu Crnu Goru promovišući zabavnu, pop i džez muziku među mladima. Od 1969. do 1980. bio je član druge postave proslavljenog sastava „Entuzijasti“, gdje je svirao orgulje, komponovao i pjevao. Njegove kompozicije „Vrati je, more“ („Valovi, plavi valovi...“) i „Kotorskim ulicama“ proslavile su ovaj sastav. „Entuzijasti“ su bili paradigma dobrog zvuka i savršenog vokalnog slaganja sedamdesetih, jedini bend iz Jugoslavije koji je punih osam godina odlazio na višemjesečne turneje po Rusiji. Dva puta su nastupili na Opatijskom festivalu, najprestižnijoj smotri pop muzike u SFRJ. Prvo predstavljanje na

Opatiji 1975. donijelo je i prvu crnogorsku pop-rok singlicu: na A strani bila je „Moma primorkinja“ Branka Zenovića, a na B strani izvanredna numera „Vrati je more“ Tončija Petrovića na stihove njegove majke Marice, sa Milijem Kneževićem kao glavnim vokalom. Nakon napuštanja benda Petrović se intenzivnije okreće kompozitorskom radu, naročito na polju horske i dječje muzike. Bio je jedini čije su dvije pjesme izvedene 1982. godine na Zagrebačkom festivalu - nagradu publike dobio je za pjesmu „Oj, Neretvo“. Muzičko djelo „Ema“ ušlo mu je među 20 kompozicija na Međunarodnom festivalu popularne muzike u Tokiju 1984, što je bio prvi izlazak crnogorskih kompozitora van granica SFRJ. Četiri puta je dobio godišnju nagradu Udruženja kompozitora Crne Gore, bio je predsjednik Festivala klapa u Perastu, član žirija kvalifikacionih takmičenja za Eurosong... Jedan je od rijetkih ovdašnjih kompozitora koji su osamdesetih javno protestovali što necrnogorski izvođači predstavljaju TV Titograd na Jugoviziji, apelujući da se što više koristi domaći melos. Nekoliko decenija se bavio pedagoškim radom.

Nova knjiga poezije Aleksandra Gavranića

„Hodnici“ u KIC-u

PODGORICA - Nova zbirka poezije „Hodnici“ autora Aleksandra Gavranića biće predstavljena večeras u 20 sati u prostorijama

Dramskog studija „Prazan prostor“ u Podgorici (KIC „Budo Tomović“).

Gavranić je nagrađivani crnogorski glumac, član ansam-

bla Crnogorskog narodnog pozorišta, aktivan na nezavisnoj pozorišnoj sceni u Crnoj Gori, kao i u regionalnim filmskim i serijskim produkcijama. Gavranić je i autor tri zbirke poezije: „Usta“ (Nova knjiga, 2016), „Šibanje“ (Žuta kornjača, 2019) i „Hodnici“ (Žuta kornjača, 2024). R. K.

„Ditigalna memorija Budve“ u Petrovcu

PODGORICA - Izložba fotografija pod nazivom „Digitalna memorija Budve“ autora Đorđa Gregovića biće otvorena u subotu, 5. aprila u 19 sati, u Spomen-domu „Crevena komuna“ u Petrovcu.

Glavni urednik izdavačke kuće ,,Fokalizator“ Vladimir Vojinović i pjesnikinja Pobjedu o učešću na Sajmu knjiga u Lajpcigu

Iznenađujuće interesovanje za crnogorsku književnost

PODGORICA - Međunarodni sajam knjiga u Lajpcigu, na kojem je predstavljen i jedan dio crnogorske književne produkcije, održan je od 27. do 30. marta. Pored štanda organizovanog u saradnji Ministarstva kulture Crne Gore i međunarodne prevodilačke mreže ,,Traduki“, izdavačka kuća „Fokalizator“ iz Podgorice nastupila je samostalno na Međunarodnom sajmu u Njemačkoj.

U Lajpcigu su predstavljene knjige naših autora, publikacije na njemačkom jeziku, te upriličeni književni programi koji su približili savremenu crnogorsku literaturu međunarodnoj publici. Za Pobjedu su o ovogodišnjem Sajmu u Lajpcigu i njegovom značaju za naše izdavače, autore i književnu scenu uopšte govorili glavni i odgovorni urednik izdavačke kuće i časopisa ,,Fokalizator“

Vladimir Vojinović i pjesnikinja Marija Vujošević, čije je stvaralaštvo predstavljeno u sklopu programa MKM-a i ,,Tradukija“, posvećenog novim glasovima savremene crnogorske književnosti.

ŽENSKo PiSMo

Crna Gora je, prema riječima Vojinovića, ove godine bila najvidljivija otkako nastupa na Sajmu u Lajpcigu.

- Osim nacionalnog štanda, koji su formirali mreža ,,Traduki“ i Ministarstvo kulture Crne Gore, skupa s drugim nacionalnim, ,,Fokalizator“ je nastupio na posebnom štandu – kazao je on.

Vojinović je istakao da je bilo čak i pitanja zašto Crna Gora ima dva štanda.

- Rekli smo to i tokom panela, ,,Fokalizator“ je organizo-

Od izuzetne je važnosti za našu književnu scenu, a naročito za mlađe generacije autora, mogućnost učešća na ovakvim događajima - kazala je Vujošević

vao nastup bez pomoći Ministarstva, budući da još nije odlučeno o podršci projekata u 2025. godini. Time poručujemo da će ,,Fokalizator“, bez obzira na raspodjelu političkih snaga u Vladi i parlamentu, nastavljati da promoviše Crnu Goru i savremenu crnogorsku knjižvenost. Našu riješenost da sarađujemo s inostranim partnerima prepoznali su i u ,,Tradukiju“. Zato je naša izdavačka kuća bila dio panela o savremenoj svjetskoj časopisnoj produkciji, u okviru koga smo predstavili našu svesku posvećenu crnogorskom ženskom pismu, u cjelosti prevedenu na njemački jezik - kazao je Vojinović, dodajući da je broj sa crnogorskog na njemački prevela Elvira Veselinović Pomenuta sveska sadrži prozne tekstove Anđele Bulajić, Dragane Erjavšek, Danke Ivanović, Natalije Kantar, Olje Knežević, Sonje Raž-

U Crnoj Gori se pisanje svodi na hobi

Za crnogorske izdavače i autore je, prema riječima Vladimira Vojinovića, od izuzetne važnosti da se pojave na većim evropskim sajmovima knjiga. - Bez takvog vida promocije nema razvoja književnosti. U Crnoj Gori, zbog skoro nepostojećeg tržišta knjiga, bavljenje spisateljskim poslom svodi se na hobi. Ako ne uspijemo da naše izuzetne knjige promovišemo u drugim kulturama, niti ćemo imati relevantne pisce, niti će naša savremena kultura imati valjan domašaj – kazao je Vojinović.

natović i Tijane Rakočević, poeziju Rakočević, Erjavšek, Rebeke Čilović, Sofije Kirsanov, ali i dramski tekst Marije Mihaljević, te esej Nađe Bobičić. Ovo je druga godina zaredom kako je ,,Fokalizator“ objavio specijalno izdanje časopisa na njemačkom za potrebe lajpciškog sajma, a Vojinović je najavio da će taj posao nastaviti i u budućnosti.

- Na taj način pokazujemo ka-

ko pišu naše autorice i autori, i u kontinuitetu o njihovim poetikama obavještavamo njemačku publiku, u nadi da će makar neka poetika, ako ne sve, pronaći svoj put na tome tržištu, odnosno na njemačkom govornom području. Hrabri podatak da svi primjerci prevedenih ,,Fokalizatora“ koji krenu ka Lajpcigu završe u rukama publike, bilo da ih dobiju na našem štandu, bi-

U Kuslevovoj kući otvorena izložba radova Ksenije Vujović-Tošić i Nade Marović-Stanić

Na izložbi će biti predstavljene fotografije iz prve polovine 20. vijeka iz porodičnih albuma građana Budve, Petrovca i drugih mjesta u Paštrovićima. Izložba će biti otvorena do 7. maja. R. K.

PODGORICA - Izložba radova Ksenije Vujović-Tošić i Nade Marović-Stanić, pod nazivom ,,Sjećanjem naprijed“, otvorena je u Kuslevovoj kući. Na izložbi su predstavljeni radovi dvije umjetnice koje se smatraju prvim školovanim umjetnicama Crne Gore - Vujović-Tošić u oblasti slikarstva i Marović-Stanić u skulpturi. Direktorica Muzeja i galerija Podgorice Ivana Ćupić ista-

kla je da je glavni motiv za organizovanje izložbe podsjećanje i dodatna afirmacija žena koje su, u vrijeme kada je matrijarhat bio na vrhuncu, odlučile da se bave umjetnošću. Kustoskinja izložba Iva Vukotić rekla je da su Vujović-Tošić i Nada Marović-Stanić umjetnice koje svojim stvaralaštvom nijesu samo uticale na crnogorsku umjetničku scenu, već predstavljaju neizostavni dio njenog vizuelnog identiteta. Istoričarka umjetnosti Ljilja-

Antun Tonči Petrović

Piše: Željko Milović

Vladimir Vojinović govori na panelu o časopisima na Sajmu knjiga u Lajpcigu

Sa otvaranja izložbe u Kuslevovoj kući

pjesnikinja

Marija Vujošević

interesovanje književnost

lo da ih preuzmu u ,,Traduki“ kafani – kazao je on.

KATALOG

Na Sajmu knjiga u Lajpcigu, prema riječima Vujošević, crnogorska literatura bila je ove godine zastupljena reprezentativnim djelima naših autora. - MKM je u saradnji sa međunarodnom mrežom ,,Traduki“ organizovalo predstavljanje ostvarenja u različitim žanrovima, objavljenih kod crnogorskih izdavača ili u inostranstvu - istakla je Vujošević. Ona je dodala da je, pored izlaganja knjiga koje su odabrane nakon javnog poziva za predstavljanje u Lajpcigu, pripremljen i katalog na njemačkom jeziku, u kojem su ukratko predstavljeni značajni autori svojim biografijama, odlomcima ili kratkim prikazima djela, kao i izdavači i njihova djelatnost, putem kojeg su se posjetioci sajma, čitaoci, prevodioci i izdavači mogli upoznati sa našom književnom scenom. Prema njenim riječima, održana su i dva programa zahvaljujući kojima su posjetioci imali priliku da se još bliže upoznaju sa pojedinostima stvaralaštva naših autora. - Ilija Đurović je govorio o svojoj poeziji i prozi (zbirka pjesama ,,Brid“ je nedavno prevedena i objavljena na njemačkom jeziku, a prevođenje romana ,,Sampas“ je u toku), dok sam ja imala priliku da predstavim svoju poeziju, ali i da govorim o novim glasovima u savremenoj crnogorskoj književnosti i tendencijama koje primjećujem kod pisaca i pjesnika svoje generacije – kazala je Vujošević, dodajući da je oba programa vodila prof. dr Jelena Knežević Ovo je, kako je kazala, ujedno bilo i njeno prvo predstavljanje van Crne Gore i susjednih država.

Marija Vujošević

- Govorila sam o svojoj poeziji, sa osvrtom na knjigu ,,Igra makazama“, koja je uvrštena i u katalog, svom odnosu i pozicioniranju između tradicije i savremenosti, dominantnim temama - potrazi za identitetom, biološkoj i sociološkoj uslovljenosti ženskog iskustva, preispitivanju dominantnih društvenih struktura i potrazi sa svojim pjesničkim glasom i ličnom istinom, kao i postupcima u svom stvaralaštvu. Imala sam priliku i da pročitam nekoliko svojih pjesama u prevodu na engleski jezik – kazala je ona.

UMREŽAVANJE

Vujošević smatra da je od izuzetne važnosti za našu književnu scenu, a naročito za mlađe generacije autora, mogućnost učešća na ovakvim događajima, kao i priređivanje prevoda na strane jezike. - U doba u kojem je umrežavanje lakše nego ikada, vjerujem da bi ta izdanja veoma brzo našla svoj put do internacionalne publike. Bila sam iznenađenja koliko interesovanje posjetilaca zapravo postoji, ali da je na nama da im predstavimo crnogorsku književnost na jeziku koji će razumjeti – istakla je ona. A. RADOVIĆ

Zoran Tošić, sin Ksenije Vujović-Tošić, za Pobjedu se prisjetio da je njegova majka govorila: ,,Ja sam se odrekla umjetnosti zato što sam dobila djecu“. - Dugo godina nije mogla da počne da radi kao profesor. A zašto? Zato što su je na svaki konkurs odbijali s obrazloženjem: ,,Ne, ne, vi ste akademski slikar, nama treba profesor“. Ona je dugo godina bila sekretar Udruženja likovnih umjetnika Crne Gore. Nije mogla da bude profesor, jer ima ,,previše škole“. To su druga vremena. Drago mi je što je sada na našoj sceni sve više umjetnica - istakao je Tošić. Izložba će trajati do 14. aprila. A. Đ. umjetnica

na Karadžić rekla je da izložba može da služi kao podsticaj za detaljnije istraživanje opusa dvije umjetnice koje su stasavale šezdesetih godina i radile po modernističkim obrascima kada u Crnoj Gori, kao i na prostoru bivše Jugoslavije, nije bilo mnogo žena umjetnica.

- Nije dovoljno da Kseniju, Nadu i ostale umjetnice iz tog perioda svedemo na statistički podatak. Treba još više da se posvetimo njihovim opusima - istakla je Karadžić.

Nevolje ga nijesu ukrotile

PODGORICA – Povodom

120 godina od rođenja Mirka Banjevića i 85 godina od objavljivanja njegove prve zbirke poezije, Matica crnogorska je u Nikšiću organizovala predavanje kulturološkinje Nele Savković-Vukčević pod nazivom „Jezik iznad moći zla“ u čijem je fokusu bilo stvaralaštvo i društveno-politički aktivizam crnogorskog pjesnika.

Savković-Vukčević je kazala da je jedna grupa pjesnika, koju je Branko Banjević nazvao crnogorskom modernom, a kojoj je Mirko Banjević pripadao, u periodu između dva rata kroz svoj duh sve ono što se događalo pretvarala u jedno novo stvaralaštvo.

- Bilo je to vrijeme kad se htjelo sve crnogorsko zatrijeti, poniziti, zloupotrijebiti, kad svi oni koji porobljavaju i asimiliraju zapravo znaju đe prvo treba da udare, a to je polje kulture, to je mjesto našega bića. Utoliko je bilo značajnije što je crnogorski jezik pokazao otpor pred tim monstruoznostima buržoarskim, monarhističkim, fašističkim. To je vrijeme kad u Beograd dolaze pjesnici koji su pobjegli od Hitlera, koji govore o onome što se događa u Njemačkoj. Na jednom od takvih doga-

đaja uhapšen je i Mirko Banjević, hapšen je mnogo puta, i ta se ideja slobodarska pronosi kroz Crnu Goru – objasnila je Savković-Vukčević. Ona je istakla da analitičari vole da kažu da je Banjević i kao čovjek i kao pjesnik izrastao iz muke, ali ga ta muka nije ukrotila.

- Smatrao je da u Crnoj Gori u tim zlim vremenima kad je kompletan narod ugrožen, kad je pred istrebljenjem, kad je ugrožena njegova egzistencija, ne bi trebalo da se vodimo onim što je misao pojedinca. Zna se što je uvijek bio kolektivni crnogorski cilj, a to

je odbrana slobode. Samo u takvim situacijama se može govoriti o strahu kod Mirka Banjevića i to ne o strahu pred izazovima, a bilo ih je mnogo, već briga njegova da neko u tim vremenima kad zloduh zavlada i zemljom i narodom ne ostane izolovan, ne ostane zapitan, dezorjentisan... Tada je Mirko Banjević smatrao da smo svi dužni da se osvrnemo oko sebe i da pronađemo jednog takvog čovjeka. U njegovim stihovima taj borbeni optimizam nije samo poziv na borbu, nego vjera da borba i istina moraju da pobijede, i toga se drži od prvih njego-

Konkurs za umjetničkog direktora u podgoričkom teatru poništen, za poslovnog odluka 9. aprila

Tri kandidata žele fotelju u Gradskom

PODGORICA – Za vršioca dužnosti direktora Gradskog pozorišta prijavili su se Iva Čukić-Šoškić, Sandra Vujović i Vojislav Kaluđerović, potvrđeno je Pobjedi iz ove podgoričke teatarske ustanove.

Informaciju o njihovoj kandidaturi prvi je objavio juče dnevni list Dan, navodeći da je Čukić-Šoškić završila Fa-

kultet dramskih umjetnosti u Beogradu, Sandra Vujović je dramaturg po struci, dok je Vojislav Kaluđerović direktor Centra za kulturu Tivat. Ko će biti novi vršilac dužnosti direktora ustanove, kako piše Dan, znaće se u srijedu, 9. aprila za kada su zakazani intervjui sa kandidatima. Novi rukovodilac ustanove zamijeniće Ivonu Čović-Jaćimović koja je sredinom aprila proš-

le godine imenovana za v.d. direktora Gradskog pozorišta. Čović-Jaćimović 16. aprila ističe v.d. mandat. Prema koalicionom dogovoru partija na vlasti u Glavnom gradu iz decembra prošle godine ovo mjesto pripalo je Pokretu Evropa sad. Pobjedi je potvrđeno takođe da će novi konkurs biti raspisan za umjetničkog direktora ustanove jer dva kandidata,

vih stihova pa sve do završnih knjiga. Mi imamo tu vjeru bez obzira na okolnosti, na razočaranja, na bol koji život nosi – rekla je Savković-Vukčević. Na predavanju je bilo riječi i o samim poetskim počecima Mirka Banjevića u gimnazijskim danima, njegovoj buntovnoj prirodi i heroizmu, jednostavnom i nepatetičnom. Emitovana su i dva odlomka iz autorske emisije Nele Savković-Vukčević „Krugovi književnosti“. U ime Matice crnogorske publiku je pozdravila predsjednica nikšićkog Ogranka Jasmina Nikčević

An. R.

glumac Omar Bajramspahić i producent Boris Mišković ne ispunjavaju uslove. Povodom konkursa za umjetničkog direktora, redakciji Pobjede je više puta stizao mejl anonimnog pošiljaoca u kojem se tvrdi da je pozicija umjetničkog direktora unaprijed dogovorena sa glumcem Omarom Bajramspahićem. U mejlu, koji je poslat sa adrese radmilovic@gmail. com, navodi se da je nova uprava Glavnog grada već dogovorila da će na mjesto umjetničkog direktora „biti imenovan Omar Bajramspahić, glumac te kuće koji ne ispunjava uslove konkursa (iza sebe ima svega pet godina radnog iskustva, dok je uslov konkursa sljedeći: najmanje osam godina radnog iskustva na istim ili sličnim poslovima, od čega najmanje tri godine na rukovodećim pozicijama“.

- Dakle, uz novoimenovani Savjet, koji je doveden po partijskoj liniji bez ijedne pozorišne reference, u Gradskom pozorištu sa nevjericom čekaju poslatog i dogovorenog kandidata, čija je karijera u pozorištu počela tek 2020. godine. Ostaje da vidimo da li će nas nova uprava Glavnog grada demantovati u našim navodima – navodi se u mejlu, čiji sadržaj je odlukom o poništenju konkursa za umjetničkog direktora očigledno, bar za sada, demantovan. R. K.

Sa predavanja u Nikšiću

Matica

Glavna sala nove zgrade Gradskog pozorišta koja još nije useljena

Privatna arhiva

Sekcija KUD-a „Stanko Dragojević“ biće gradski hor Podgorice

Oživljavaju kulturno jezgro grada

Glavni grad pokrenuo je inicijativu za osnivanje gradskog hora koji bi reprezentovao Podgoricu na prigodnim kulturnim programima. Uvažavajući tradiciju KUD-a „Stanko Dragojević“ predloženo je da se preduzmu aktivnosti u cilju oživljavanja horske sekcije ovog KUD-a.

Ovo je u najkraćem epilog sastanka predstavnika Sekretarijata za kulturu i KUD-a „Stanko Dragojević“ održanog prije dva dana.

PODRŠKA

Imajući u vidu inicijativu za osnivanje gradskog hora koji bi reprezentovao Podgoricu na prigodnim kulturnim programima, uvažavajući tradiciju ansambla, predloženo je da se preduzmu aktivnosti u cilju oživljavanja horske sekcije KUD-a, koja bi u budućnosti predstavljala gradski hor Podgorice i kao takva bila pod pokroviteljstvom Glavnog grada – poručili su iz Sekretarijata za kulturu

Odgovarajući na pitanja Pobjede, iz Sekretarijata za kulturu podsjetili su da već decenijama kontinuirano podržavaju aktivnosti KUD-a „Stanko Dragojević“, kao najstarijeg podgoričkog kulturno-umjetničkog društva. – Imajući u vidu inicijativu za osnivanje gradskog hora koji bi reprezentovao Podgoricu na prigodnim kulturnim programima, uvažavajući tradiciju ansambla, predloženo je da se preduzmu aktivnosti u cilju oživljavanja horske sekcije KUD-a koja bi u budućem periodu predstavljala gradski hor Podgorice i kao takva bila pod pokroviteljstvom Glavnog grada – kazali su iz Sekretarijata za kulturu. Kako dodaju, na sastanku su razmotreni dalji koraci u cilju

pripreme monografije KUD-a „Stanko Dragojević“, kao važnog svjedočanstva bogate kulturne baštine grada.

– Kada je u pitanju objavljivanje monografije KUD-a, Sekretarijat za kulturu, od samog upoznavanja sa inici-

Uspješno realizovana akcija Agencije za upravljanje zaštićenim područjima

jativom, finansijski i logistički podržava objavljivanje monografije, što ćemo nastaviti i u narednom periodu, budući da će Sekretarijat biti i njen izdavač – poručili su iz Sekretarijata za kulturu.

TRADICIJA

Podsjećamo, ove godine navršava se 80 godina od osnivanja Kulturno-umjetničkog društva ,,Stanko Dragojević“, kao i 145 godina amaterskog kulturnog pjevanja u Podgorici, koje se od 1880. godine razvijalo kroz brojna društva. Preteče KUD-a „Stanko Dragojević“ su Kulturno društvo čitaonice, Muslimansko kulturno-prosvjetno društvo „Gajret“, Prvo podgoričko pjevačko društvo ,,Branko“ i Radničko kulturno-umjetničko društvo „Abrašević“. Od formiranja, u okviru KUD-a „Stanko Dragojević“ aktivno je bilo sedam sekcija – hor, dramska, recitatorska i folklorna sekcija, bleh muzika, narodna muzika i orkestar za ples. Od 1945. godine hor je ostvario više od 2.000 koncertnih nastupa. Dobitnik je najznačajnijih nagrada u oblasti horskog pjevanja – prva nagrada u Čehoslovačkoj 1968. godine, druga u Francuskoj 1961, treća u En-

Sakupljali biljni otpad na Gorici

U organizaciji Agencije za upravljanje zaštićenim područjima Podgorice, ekoloških sekcija OŠ „Milorad Musa Burzan“ i Gimnazije „Slobodan Škerović“, te uz podršku predstavnika kompanije Koka-kola, juče je na Gorici sprovedena akcija prikupljanja biljnog otpada. Uz zajednički trud svih učesnika akcije očišćen je biljni otpad i dodatno uređena jedna od najljepših zelenih oaza grada.

Direktorica AUZP Jasna Gajević kazala je da su ovakve i slične akcije važne za dalje očuvanje prirodne baštine, kao i za podizanje ekološke svijesti građana. – Prikupljanje biljnog otpada je veliki problem, jer je

riječ o jednom rasprostranjenom otpadu. Mi, ispred Agencije, nastojali smo da tokom prethodnih dana pripremimo teren kako bismo što lakše i brže pristupili akciji sakupljanja. Cilj nam je da raščistimo ovaj dio brda kako bismo pružili podršku ekipama Zelenila u tome, a nakon toga očekujemo da će se brdo Gorica samorevitalizovati. Posebno je ova akcija značajna jer je pred nama ljetnja sezona, kada su rizici od požara na otvorenom povećani – kazala je direktorica AUZP.

Organizatori ove akcije poručili su da planiraju još ovakvih akcija koje će doprinijeti očuvanju Gorice, ali i podstaći zajedničku odgovornost u zaštiti životne sredine. H. P.

gleskoj 1970, zatim prva nagrada na festivalu „Mokranjčevi dani“ u Negotinu 1994, apsolutni je pobjednik Internacionalnih horskih svečanosti – Niš 1996. godine... Gotovo nijedan državni skup u Podgorici nije se mogao zamisliti bez nastupa ovog amaterskog kulturno-umjetničkog društva, a nastupao su i širom Crne Gore i bivše Jugoslavije. Članovi ovog uglednog društva i oni koji žele da sačuvaju ovo kulturno jezgro Podgorice nedavno su za Pobjedu izjavili da očekuju da ,,Stanko Dragojević“ ponovo dobije podršku Glavnog grada koju zaslužuje i da mu se vrati nivo koji je nekad imalo. Istakli su da Podgorica i danas ima veliki broj onih koji znaju da pjevaju te da bi trebalo obnoviti gradski hor, odnosno hor KUD-a „Stanko Dragojević“, koji je od 2001. godine do kovid pandemije funkcionisao kao nevladina organizacija. Od 2021. godine započeli su rad na monografiji KUD-a „Stanko Dragojević“, kako bi sačuvali blago i tradiciju ovog kulturno-umjetničkog društva, ali i uspomene na period od samih početaka amaterskog kulturnog stvaralaštva u Podgorici. I. MITROVIĆ

Za vikend je najavljeno promjenljivo vrijeme. Danas će biti malo do umjereno oblačno sa dužim sunčanim intervalima. Vjetar slab do umjeren, promjenljivog smjera. Jutarnja temperatura vazduha oko osam stepeni, najviša dnevna 20. U neđelju se očekuje pretežno oblačno, povremeno kiša ili pljusak, u popodnevnim satima postepen prestanak padavina i smanjenje oblačnosti. Vjetar sjeveroistočni, tokom dana u pojačanju, umjeren do jak, ponegdje na udare i veoma jak. Jutarnja temperatura vazduha oko 10 stepeni, najviša dnevna 12. H. P.

Sa nastupa u Stokholmu, jesen 1982. godine

Nastup na manifestaciji Dani muzike ,,Matko Brajša - Rašan“ (Pula, 2011. godine) uz prisustvo velikog broja Crnogoraca iz Peroja

Ekološki aktivisti u akciji na Gorici

PODGORICA – Za razliku od prvog, košarkaši SC Derbija i Budućnost Volija drugi sezonski gradski derbi, u okviru 26. kola Admiralbet ABA lige, dočekuju u dobrom rezultatskom ritmu. Oba tima, naime, pred večerašnju utakmicu u „MTEL Dvorani Morača“ (18 časova) imaju po tri pobjede u nizu, za razliku od prvog dijela sezone, kada je SC Derbi pred duel sa „plavima“ imao dva poraza, dok je Budućnost kolo prije gradskog derbija, protiv Cibone, počela seriju pobjeda koja je trajala 12 mečeva.

Osim što u pozitivnom raspoloženju dočekuju ovaj meč, oba rivala imaju i rezultatske ambicije, prije svega Budućnost koja se sa Partizanom bori za prvo mjesto za plej-of, ali su „studenti“ matematički i dalje u igri za mjesto u plej-ofu…

„STUDENTI“

U TRCI ZA PLEJ-OF

SC Derbi je prvi put ove sezone „vezao“ tri pobjede, jer je bio bolji od Mornara, Splita i Igokee, pa će pokušati da niz nastavi i protiv Budućnosti.

- Pozicija na tabeli jasno pokazuje o kakvom se kvalitetu i individualnom i timskom radi. Budućnost je tim koji je napadački vrlo talentovan i sa poenima u rukama iz svih pozicija. Defanzivno moramo da budemo na visokom nivou, dok napadački prevashodno moramo da se adaptiramo na agresivnost u spoljnoj liniji. Moramo na minimum da svedemo izgubljene lopte. Jasno je da je Budućnost izraziti favorit, međutim, daćemo sve od sebe da utakmicu učinimo zanimljivom – rekao je Petar Mijović, trener SC Derbija. SC Derbi je ubjedljivo izgubio duel u prvom dijelu prvenstva, sa 107:84, i to jer je drugo poluvrijeme izgubio sa 61:39 (na poluvremenu je bilo 46:45 za Budućnost). Znatno neizvjesnije je bilo u finalu Kupa, u kojem su „studenti“ poraženi sa pola koša razlike (105:104). - Odigrali smo već tri utakmice sa ekipom Budućnosti ove sezone i otprilike znamo i jedni i drugi što nas očekuje. Iz godi-

Gradski derbi u kojem svima treba pobjeda

ne u godinu naši dueli donose sjajne utakmice. Naš cilj je da popravimo greške od prethodnih utakmica koje su nam se non-stop ponavljale. Pozvao bih publiku da dođe u što većem broju jer nas očekuje vrlo zanimljiva utakmica – rekao je Luka Bogavac, bek SC Derbija, koji je u prvom abaligaškom meču ubacio 14 poena, dok je u Kupu imao 18 poena i pet asistencija.

„PLAVI“ BRANE

PRVO MJESTO

Za Budućnost je duel sa SC Derbijem uvertira za veliki derbi protiv Partizana, koji se igra 13. aprila u Podgorici. Pobjedom bi „plavi“ zadrža-

Sulejmon pod znakom pitanja, Slavković spreman za Partizan

Budućnost je od posljednjeg „prozora“ kvalifikacija za Eurobasket odigrala pet mečeva u ABA ligi, ali ni u jednom nije bila kompletna. Sve mečeve je zbog operacije desne šake, koju je povrijedio

li korak sa Partizanom, dok bi eventualni neuspjeh mogao da ugrozi borbu za prvo mjesto. - Ove sedmice smo na treninzima imali problema zbog povreda, ali to ne umanjuje na-

u dresu reprezentacije protiv Švedske, preskočio Andrija Slavković. Zbog porodičnih obaveza i puta u Sjedinjene Države, po dva meča su propustili Jogi Ferel i Džuvan Morgan. U prethodnom

šu želju za pobjedom. Igrači će biti maksimalno spremni, moramo da budemo fokusirani bolje nego na nekim prethodnim utakmicama. SC Derbi je u dobroj formi i kazniće

kolu, u Zagrebu protiv Cibone, nije bilo bolesnog Alekse Ilića, a na tom meču se povrijedio Rašid Sulejmon (primicač) i njegov nastup u današnjem meču je pod znakom pitanja.

svaki naš pad koncentracije.

Oni su u izuzetnoj napadačkoj formi, sa po 15-20 ubačenih trojki u nekoliko posljednjih utakmica. Vrlo su agresivni u ofanzivnom skoku, znaju što

5-2

vodi Budućnost u pobjedama protiv SC Derbija u ABA ligi

žele, ali i mi imamo svoj zadatak. Od igrača prvo očekujem maksimalan pristup, koncentraciju, i da dobre minute koje smo imali na prethodnim utakmicama produžimo što više – rekao je Andrej Žakelj, trener SC Derbija. I krilni centar „plavih“ Džuvan Morgan dobro poznaje rivala.

- Igrali smo nekoliko puta sa njima, znamo da će oni da izađu na teren da se bore. Moramo da budemo spremni, posebno na njihovu agresivnost i tranzicionu igru. Potrebno je da naša odbrana bude na nivou, da budemo dobri u skoku i biće sve u redu. Fokus treba da bude na našoj igri, da u odbrani budemo na pravom mjestu, i da tražimo dobre šuteve u strpljivom napadu – rekao je Morgan, koji je SC Derbiju ubacio 13 poena u prvom abaligaškom duelu u sezoni. S. JONČIĆ

Sa prve utakmice podgoričkih timova u Morači

Subota, 5. april 2025.

Prošloneđeljna pobjeda protiv Krke, prva nakon skoro pet mjeseci, ukupno druga u sezoni, i dobra partija protiv Partizana u Beogradu prije dvije sedmice, nijesu pomogle košarkašima Mornara Barsko zlato da u Železniku dođu do prve pobjede u gostima i produže nadu da mogu da „pobjegnu“ sa posljednjeg mjesta na tabeli

ABA lige. Tim Mihaila Pavićevića je ubjedljivo poražen od FMP-a sa 87:72, u premijernom meču 26. kola Admiralbet ABA lige.

Time su Barani napravili dodatni korak nazad u borbi za opstanak, jer u preostala četiri kola ligaškog dijela moraju da ostvare tri pobjede više od najbližih konkurenata, Krke ili Cibone, koje trenutno imaju po dvije pobjede više i bolji međusobni skor. FMP je sa 13. pobjedom ostao u trci za mjesto u plej-ofu.

Sa poenterskim učinkom u prvom poluvremenu, Mornar, koji je na ovom meču bio jači za oporavljenog Čika Kartera, ali ponovo bez Džamarija Smita, nije mogao da se nada boljem rezultatu u Železniku. Barani su u prvih 20 minuta pogodili svega pet koševa iz igre, tri za dva i dva za tri poena. Srećom po Barane, FMP je bio bez pogotka sa perimetra (9-0), pa je prednost domaćina na odmoru iznosila „samo“ 12 poena (37:25).

Mornar je u nekoliko navrata imao posjed prednosti u prvoj polovini prve dionice, do 8:7, a onda je FMP serijom 8:0 preokrenuo na 15:8 i više nije ispuštao prednost do kraja meča. Domaćin je do kraja kvartala uvećao vođstvo na devet poena (19:10), a u drugoj četvrtini, nakon dva minuta igre, domaćin je vodio i 13 razlike (25:12).

Sa šest poena u nizu, Mornar je smanjio na sedam razlike (25:18), ali su Barani imali loš finiš poluvremena, pa su na odmoru imali dvocifren minus.

Kasno buđenje Barana u Železniku

Mornar je bio slabiji u skoku (15-20), pa i ofanzivnom (1-4), imao je manje asistencija (2-8) i ukradenih lopti (2-6), te više izgubljenih (11-5). FMP je bio mnogo bolji i iz kontranapada (12-3). Kada je FMP poveo 25 razlike (61:36), na tri i po minuta prije kraja treće četvrtine, činilo se da je pitanje pobjednika riješeno. Tada je, međutim, Mornar pokazao reakciju, za

tri minuta je napravio seriju od 14:0 i smanjio na 61:50, na 41 sekundu prije kraja kvartala, a nakon uzastopnih koševa Roka Rogića, Lovra Buljevića i Čika Kartera gosti su smanjili na jednocifreni minus (64:56), na sedam minuta i 26 sekundi

Završen ligaški dio u Prvoj ligi za košarkašice ,,Vučice“ lako do završnice

PODGORICA – Utakmicama u Podgorici završen je ligaški dio u Prvoj ligi za košarkašice. Očekivano, nakon 15 odigranih kola, Budućnost Bemaks bez poraza stigla je do polufinala, gdje je očekuju dueli protiv Primorja, koje na kraju kao četvrtoplasirani tim ide u plej-of. U polufinalu igraće ekipe Podgorica i Trebjesa, koje su igrale i u posljednjem ligaškom kolu, a Podgorica je trijumfom osigurala drugo mjesto, što znači da bi u slučaju majstorice imala prednost domaćeg terena.

Prvi mečevi polufinala, koje se igra na dvije pobjede, igraju se u utorak 8. aprila. Nakon 15 kola takmičenje su završili Antivari i Herceg Novi.

Dvorana: Univerziteta. Gledalaca: 100. Sudije: Dragojević, Ćetković, Bošković. Rezultat po četvrtinama: 28:13, 21:19, 21:19, 20:21. BUDUĆNOST BEMAKS:

do kraja, i vratili kakvu-takvu neizvjesnost na meču koji je izgledao gotov u 27. minutu. To je, međutim, bilo sve što je Mornar uspio da uradi, jer je FMP vrlo brzo vratio sigurnu prednost od 15 poena (75:60), nakon čega je rutinski priveo

Pavićević: Iskoristili su sve naše greške

Trener Mornara Mihailo Pavićević čestitao je ekipi FMP-a na zasluženoj pobjedi.

- Iskoristili su sve naše greške i stigli do pobjede, rekao bih, lakše nego što se očekivalo. U pripremi utakmice glavna stvar koju sam tražio od igrača bila je da kontrolišemo izgubljene lopte, da nema rizičnih pasova, da ne otvaramo kontranapad protivniku, što je njihova najjača igra. Nažalost, kao da sam pričao suprotno. U prvih 27-28 minuta radili smo suprotno, prednjačili smo u izgubljenim loptama, kao da smo se utrkivali ko će prije da izgubi loptu i otvori kontranapad i dozvoli protivniku lake poene. Kada se odigra tako dekoncentrisano, onda rezultat ne može ni da bude bolji. Posljednjih 10-12 minuta smo odigrali pametnije i bolje, došli na minus sedamosam poena, ali je to bilo sve što smo mogli večeras da uradimo - istakao je Mihailo Pavićević, trener Barana.

meč kraju. Buljević je bio najbolji u ekipi Mornara sa 21 poenom i šest skokova, Rogić je dodao 14 poena, šest skokova, četiri asistencije ali i šest izgubljenih lopti, Lovre Runjić 13 poena i sedam skokova, a Donald Pember 11 poena i sedam skokova. Filip Barna je sa 21 poenom bio najbolji u domaćem timu, a crnogorski reprezentativac Petar Popović je meč završio sa 11 poena. Mornar u narednom kolu, 12. aprila, dočekuje Dubai. S. JONČIĆ

Baošić 12, Bulajić 9, Ma. Bigović 18, Mi. Bigović 3, Savković 13, Dragišić 17, Ilić 14, Racković, Maraš 2, Radović 2, Vukmirović.

PRIMORJE: Tripović 15, Ilić 3, Radović 9, Brković 6, Mijajlović, Praščević 5,

Adžić 14, Jevtović, Bajo 10, Kovačević 8, Šćekić 2. Košarkašice Budućnost Bemaksa u laganom ritmu stigle su do polufinala. U posljednjem kolu, protiv Primorja, koje će im biti rival i u polufinalu, otvorile su meč sa 16:2, pa je bilo jasno da slijedi još jedna rutina. Zanimljiv dabl-dabl imala je Maja Bogović, koja je pored 18 poena dodala 16 skokova.

Bud. Bemaks 90 Primorje 72 Podgorica 81 Trebjesa 55

Dvorana: „Bemaks arena“. Gledalaca: 50. Sudije: Mugoša, Asanović, Bošković. Rezultat po četvrtinama: 22:15, 14:11, 21:12, 24:17.

PODGORICA: Vujović 7, Sekulović 12, Dutina 20, Andrić 8, Šćepanović 10, Đukić 1 , Radulović 16, Nagornaja, Jovović 2, Rakočević 4, Sekulić 1.

TREBJESA: Rondović 14, Mila Mijušković 6, Kasalica 5, Milena Mijušković 6, Sarić 9, Mandić 2, Doknić, Dubljević 4, A. Jovović, Janković, T. Jovović, Bijelović 9. Košarkašice Podgorice ostvarile su ubjedljivu po-

bjedu protiv Trebjese, čime su osigurale drugo mjesto pred polufinale, gdje će igrati isti rivali. Nikšićanke su do poluvremena bile u utakmici, a onda je Podgorica napravila razliku i stigla do ubjedljive pobjede. R.P .

Sa sinoćnje utakmice u Železniku

Jedriličarski grend slem – Trofej princeze So je

Dukić zauzeo

PODGORICA - Milivoj

Dukić osvojio je 12. mjesto u konkurenciji 174 jedriličara na prvom grend slemu u sezoni – 54. regati ,,Trofej princeze Sofije“ u Majorci.

Najuspješniji sportista Crne Gore u izboru COK-a za 2024. bez prilike da se bori za medalju ostao je u posljednjoj re-

gati. Nedostajao mu je samo jedan bod. Dukić je nakon prvog kvalifikacionog dana bio na 19. mjestu, a u finalnu grupu ušao je kao 20. u generalnom plasmanu. Prvi finalni dan završio je na šestom mjestu, drugi na desetom, a uoči posljednje regate nalazio se na devetom mjestu. Iliju Markovića samo bod je

Svih šest pobjeda gostiju u NBA ligi, Morent brži od sirene, tripl-dabl Adetokumba

Kari vodio Golden Stejt do pobjede protiv Lejkersa

PODGORICA - Stefen Kari je predvodio Golden Stejt do pobjede u gostima protiv Los Anđeles Lejkersa sa 123:116, za četvrti uzastopni trijumf „ratnika“. Kari je meč završio sa 37 poena i šest asistencija. Sa 52 poena protiv Memfisa, Kari se sa 89 poena u posljednja dva meča pridružio Majklu Džordanu i Lebronu Džejmsu kao jedinim igračima koji su sa 37 i više godina postigli toliko poena u dva uzastopna meča. Brendin Podzemski je dodao 28 poena, osam skokova i šest asistencija, Džonatan Kuminga 18 poena i devet skokova, dok je Mozes Mudi postigao 13 poena. U ekipi Lejkersa najefikasniji je bio Lebron Džejms sa 33 poena, uz devet asistencija. Ostin Rivs je dodao 31 poen, Rui Hačimura je postigao 24 poena, dok je slovenački plejmejker Luka Dončić zabilježio 19 poena, osam skokova i sedam asistencija. Golden Stejt je peti na tabeli Zapadne konferencije sa skorom 45-31, dok su Lejkersi četvrti sa 46 pobjeda i 30 poraza. Milvoki je u gostima bio bolji od Filadelfije 126:113, i naneo joj 10. uzastopni poraz.

dijelio od plasmana u zlatnu grupu. Nastavio je takmičenje u srebrnoj i zauzeo 77. mjesto. Za medalju će se boriti Majkl Beket (Velika Britanija), Fin Linč (Irska), Lorenco Kjevarini (Italija), Eliot Henson (Velika Britanija), Stefano Pešeira (Peru), Džonatan Vadnai (Mađarska), Duko Bos (Holandija), Pavlos Kontides (Kipar), Džordž Getri (Novi Zeland) i Đoel Rodriges Peres (Španija). Naredna regata iz grend slem serije održaće se ovog mjeseca u francuskom Jeru, a nakon toga jedriće se još tri. Ne. K.

Kevin de Brujne potvrdio

PODGORICA - Kevin de Brujne igra posljednje utakmice u dresu Mančester sitija – belgijski velemajstor fudbala potvrdio je juče da će napustiti ,,građane“ kada mu na kraju sezone istekne ugovor.

De Brujne (33) je osvojio 16 trofeja od dolaska na ,,Etihad“ 2015. iz Volfsburga, uključujući šest titula u Premijer ligi i Ligu šampiona 2023. godine.

- Sviđalo nam se to ili ne, dođe vrijeme kada moramo da kažemo zbogom – napisao je De Brujne na društvenim mrežama.

- Nije mi bilo lako da mu kažem da se ovo (njegova karijera u Sitiju, prim. aut) neće nastaviti – istakao je trener Pep Gvardiola

Siti je u saopštenju opisao De Brujnea kao ,,globalnu ikonu ove igre“. Belgijanac je vezan za sve najveće uspjehe Sitija, postigao je 106 golova u 413 nastupa za ,,građane“, ali u posljednje vrijeme imao je problema s povredama, pa je ove sezone bio starter u samo 19 mečeva.

Kraj zlatne

ovaj put sa njim – rekao je španski stručnjak.

Meč je obilježio Janis Adetokumbo, koji je upisao tripl-dabl sa 35 poena, 20 asistencija i 17 skokova. Grčki krilni centar je time postao prvi igrač u istoriji NBA lige koji je na jednoj utakmici upisao minimum 35 poena, 20 asistencija i 15 skokova. Bruk Lopes je dodao 17 poena, dok je Kajl Kuzma postigao 16 poena. Ol-star plejmejker Baksa Dejmijan Lilard utakmicu je propustio zbog povrede lista. U ekipi Filadelfije najefikasniji je bio Adam Bona sa 28 poena. Kvintin Grajms je zabilježio dabl-dabl sa 24 poena i 10 asistencija, dok je Geršon Jabusele postigao 22 poena. Za ekipu Seventisiksersa nije igralo šest igrača, među kojima su i Džoel Embid, Pol Džordž i Tajris Meksi koji su zbog povreda završili sezonu. Milvoki je šesti na tabeli Istočne konferencije sa 42 pobjede i 34 poraza, dok Filadelfija zauzima 13. mjesto sa skorom 23-54. Košem Dža Morenta uz zvuk sirene, Memfis je na gostujućem terenu pobijedio Majami 110:108, i prekinuo niz od četiri poraza. Grizlisima je ovo prva pobjeda nakon otpuštanja

- Fudbal me je doveo do svih vas – i do ovog grada. Tragajući za svojim snom, ne znajući da će mi ovaj period promijeniti život. Ovaj grad. Ovaj klub. Ovi ljudi su mi dali sve. Nijesam imao izbora osim da uzvratim na isti način. I osvojili smo sve. Neizmjerno smo zahvalni za ono što je ovo mjesto značilo za našu porodicu. Mančester će zauvijek biti u našim srcima, uvijek će biti naš dom. Ne možemo dovoljno da se zahvalimo gradu, klubu, osoblju, saigračima i prijateljima za ovo 10-godišnje poglavlje – napisao je De Brujne.

DOBIĆE STATUU

- Dao nam je mnogo humanošću i uticajem na naše uspjeh u posljednjoj deceniji. Njegovim odlaskom iz kluba odlazi i dio nas - istakao je Gvardiola. Kevinovi nekadašnji saigrači Vensan Kompani, Serhio Aguero i David Silva dobili su statue ispred stadiona – očekuje se da ista čast pripadne i De Brujneu.

Gvardiola je dodao da je Kevin jedan od najboljih veznih igrača koji je ikada igrao u Engleskoj.

- Ovaj dan je tužan, ali srećan sam zbog činjenice što sam imao zadovoljstvo da živim

- Kladim se u mnogo novca da će se to dogoditi. On to zaslužuje – prokomentarisao je Pep. - Njegovu sposobnost u posljednjoj trećini, te golove i asistencije, nemoguće je nadomjestiti. Godinama je po-

navljao velike stvari i dao doprinos u osvajanju svakog trofeja koji je Siti osvojio. Vrata ovog kluba su mu zauvijek otvorena jer uticaj De Brujnea za sve ove godine je mnogo veći od onog koji smo gledali isključivo na terenu - rekao je Pep Gvardiola. Siti, koji je osvojio prethodne četiri titule u Premijer ligi, a pitanje je da li će ove izboriti ulazak u Ligu šampiona, saopštio je da priprema dostojan oproštaj od jednog od boljih igrača u klupskoj istoriji. - Mančester siti će se emotivno oprostiti od Kevina de Brujnea ovog ljeta kada mu istekne ugovor, čime će biti okončan

trenera Tejlora Dženkinsa i postavljanja pomoćnog trenera Tuomasa Isala na mjesto vršioca dužnosti šefa stručnog štaba. Morent je bio i najefikasniji u ekipi Memfisa sa 30 poena, a po 17 poena su dodali Skoti Pipen junior i Dezmond Bejn, koji je imao i devet skokova i šest asistencija. U ekipi Majamija najefikasniji je bio Tajler Hiro sa 35 poena, uz devet skokova. Bem Adebajo je dodao 26 poena, dok je Kelel Vejr zabilježio dabldabl sa 13 poena i 15 skokova. Memfis je sedmi na tabeli Zapadne konferencije sa 45 pobjeda i 32 poraza, dok je Majami ovim porazom prekinuo niz od šest uzastopnih trijumfa i sad je deveti na Istoku sa skorom 35-42.

Rezultati: Filadelfija - Milvoki 113:126, Vašington - Orlando 97:109, Majami - Memfis 108:110, Toronto - Portland 103:112, Bruklin - Minesota 90:105, LA Lejkers - Golden Stejt 116:123. S. J. ,

PODGORICA - Kadetska fudbalska reprezentacija Crne Gore naredne sedmice učestvovaće na međunarodnom turniru ,,Miljan Miljanić“, koji će se održati u Staroj Pazovi. Selektor Radovan Kavaja odredio je 20 igrača koji konkurišu za nastup - golmani: Danilo Koljčević (Crvena zvezda, Srbija), Simon Sošić (Budućnost); odbrana: Blagoje Uzunovski (Igalo), Andrej Krunić (Kom), Aleksa Đurišić, Lazar Popović (Budućnost), Adnan Hajdarpa-

šić (Jedinstvo Franca), Petar Pavićević (Mladost Lob. bet), Aleksa Peković (Žoinvil, Francuska), Luka Marković (Stari aerodrom); odbrana: Petar Vujović (Budućnost), Mateja Sekulić (Rudar), Matija Rakčević (Budućnost), Pavle Pejović (Podgorica), Mark Đokaj (Dečić Admiral bet), Mihailo Marković (Stari aerodrom); napad: Miloš Šekularac, Luka Vušurović (Stari aerodrom), Petar Rešetar (Budućnost), Nikola Vukoje (Grbalj). Prvi meč na turniru Crna Gora će odigrati sa Mađarskom 8. aprila od 14 časova, dok će dva dana kasnije igrati utakmicu za konačni plasman. Drugi par čine Srbija i Sjeverna Makedonija. R. P.

Naši kadeti učestvovaće na turniru ,,Miljan Miljanić“

zlatne ere

blistavi 10-godišnji period u klubu – saopštio je klub. - Belgijanac, globalna ikona igre, odigrao je 413 utakmica za Siti. Tokom tog perioda postigao je 106 golova, što ga čini prvim veznim igračem Sitija od Kolina Bela koji je postigao najmanje 100 pogodaka. Klub i svi naši navijači na odgovarajući način će se oprostiti od jednog od najvećih igrača koji je ikada igrao u Premijer ligi – istakli su ,,građani“.

KOD PEPA POSTAO

NAJBOLJI NA SVIJETU De Brujne je kao najbolji igrač Bundeslige prešao u Siti iz Volfsburga 2015. godine za

75 miliona eura, što je bio rekordan transfer ,,građana“, te drugi najveći u istoriji engleskog fudbala – na prvom mjestu bio je prelazak Anhela Di Marije u Mančester junajted 2014. Godinu nakon Belgijanca, u Siti je stigao Gvardiola i De Brujne je pod njegovim vođstvom postao najbolji vezista na planeti.

Bio je ključni ili jedan od ključnih igrača u svim uspjesima Sitija, koji je dominirao u Premijer ligi, a uspio i da osvoji Ligu šampiona, prvu u klupskoj istoriji, pobjedom nad Interom prije dvije godine u Istanbulu.

Selektor Vladan Savić pozvao 29 igrača

Pioniri u Podgorici

PODGORICA - Selektor pionirske fudbalske reprezentacije Crne Gore Vladan Savić objavio je spisak igrača koji će naredne sedmice boraviti na pripremama u Podgorici.

Zbog povrede je bio van terena pet mjeseci prošle sezone, a ni ove sezone nije na nekadašnjem nivou.

De Brujne bi mogao da igra za Siti u grupnoj rundi Svjetskog klupskog prvenstva narednog ljeta, ali ne bi imao pravo nastupa u nokaut rundi jer mu ugovor ističe krajem juna.

Gvardiola je rekao da je na igraču da odluči hoće li potpisati kratkoročno produženje ugovora koje pokriva ostatak turnira, a zatim otići. KDB je počeo profesionalnu karijeru u belgijskom Genku prije nego što je potpisao za Čelzi u januaru 2012.

Odigrao je samo devet mečeva za ,,plavce“ i proveo sezonu na pozajmici u Verderu iz Bremena prije nego što je prešao u Volfsburg 2013. godine.

Upisao je 109 nastupa za Belgiju, s kojom je nastupio na tri evropska i tri svjetska prvenstva. Osvojio je treće mjesto na Mundijalu 2018. u Rusiji, kada su Belgijanci pobijedili Englesku sa 2:0 u meču za bronzu.

DOSTIGNUĆA U ENGLESKOJ

Otkad je De Brujne došao u Siti 2015. godine, upisao je najviše asistencija u Premijer ligi (117), stvorenih šansi (827) i kreiranih velikih šansi (193). Ima drugi najveći broj asistencija u istoriji Premijer lige, ispred njega je samo Rajan Gigs (162).

Dva puta je biran za najboljeg igrača sezone (2019/20. i 2021/22), čime je izjednačio učinak Tjerija Anrija, Kristijana Ronalda i Nemanje Vidića Zanimljivo, nikada nije osvojio nagradu za igrača mjeseca. Izjednačio je učinak Anrija s najviše asistencija u jednoj sezoni Premijer lige, upisavši 20 u sezoni 2019/20.

Rekorder je s tri nagrade za prvog asistenta Premijer lige – osvojio ih je u sezonama 2017/18, 2019/20. i 2022/23.

Dobio je četiri nagrade za najboljeg igrača Mančester sitija, dva puta je bio u timu sezone Lige šampiona i bio treći 2022. u izboru za ,,Zlatnu loptu“.

N. KOSTIĆ

Crnogorske fudbalerke u utorak dočekuju Azerbejdžan u trećem meču grupe C4 UEFA Lige nacija

Prevazišle smo ovaj rang

PODGORICA - Crnogorske fudbalerke u utorak od 18 sati u Nikšiću igraju jednu od važnijih utakmica u istoriji – ukoliko savladaju Azerbejdžan u trećem meču grupe C4 UEFA Lige nacija obezbijediće plasman u viši rang i prvi put se takmičiti u B diviziji. - Ne krijemo da želimo da se plasiramo u diviziju B jer mislim da smo u posljednjih godinu-dvije prevazišli rang u kojem se takmičimo – kazala je Darija Đukić - Svjesne smo što nam donosi meč protiv Azerbejdžana, ali ne stvaramo dodatni pritisak,

već samo želimo da pokažemo da zaslužujemo mjesto u boljem i jačem društvu – dodala je vezna igračica ,,crvenih“. Naša reprezentacija je u prvom meču u grupi igrala 0:0 s Azerbejdžanom u Bakuu, potom u Podgorici pobijedila Litvaniju sa 3:1.

- Dobro poznajemo selekciju Azerbejdžana, mnogo puta smo igrale protiv njih i znamo što bi trebalo da uradimo da bismo došle do cilja. Moramo da uđemo jako u meč, da budemo agresivne, a sigurna sam da imamo kvalitet da ih nadvisimo – istakla je Anđela Tošković

- Mislim da ishod utakmice zavisi od nas i naše igre. Ako budemo na nivou na kome možemo da budemo, vjerujem da imamo velike šanse da upišemo pobjedu – dodala je Đukić. ,,Crvene“ su u prethodna dva takmičarska ciklusa kao drugoplasirane u grupama igrale baraž mečeve i u oba su poražene – od Sjeverne Irske, pa od Finske.

- Pravo je vrijeme da dokažemo koliko vrijedimo i napravimo još jedan korak u našoj i afirmaciji našeg ženskog fudbala – zaključila je Đukić Ne. K.

Savić je pozvao 29 igrača - golmani: Vojislav Jašović (Berane), Filip Radović, Matis Dedvukaj (Budućnost), Ljeon Camaj (Dečić Admiral bet); odbrana: Luka Radoman, Jovan Đurović (Stari aerodrom), Matija

Sjekloća (Lovćen), Radovan Radunović, Ognjen Bašanović (Budućnost), Aleksa Radonjić (Akademija siti), Zlatan Kasumović (Jedinstvo Franca), Milan Bojović (OFK Berane); vezni red: Viktor Vojinović, Andrej Pejović (Akademija siti), Jakša Stojanović (Budućnost), Talha Redžepagić (Berane), Vasilije Vuković (Župa), Dušan Džiknić (Akademija Berane), Vasilije Ljutica (Mornar), Matej Bojović (OFK Berane), Gor an Grgurović (Stari aerodrom), Dženan Sadiković (Jedinstvo Franca); napad: Nebojša Radulović (Serdar), Đorđe Peruničić (Stariaerodrom), Strahinja Ranitović (Mornar), Đorđe Marković (Podgorica), Danilo Milanović (Lovćen), Vidak Božović (Igalo), Mladen Mališić (Akademija Berane). Pioniri će u glavnom gradu trenirati od 7. do 10. aprila. R. P.

PODGORICA - Fudbalski klub Dečić imaće od naredne sezone i žensku ekipu, saopšteno je juče iz tog kluba.

- U OŠ „Mahmut Lekić“ u Tuzima organizovana je izvanredna promocija ženskog fudbala. U prisustvu brojnih djevojaka koje vole fudbal u

svečanoj sali škole započete su aktivnosti na osnivanju ženskog fudbalskog kluba u okviru FK Dečić iz Tuzi. Ova inicijativa realizovana je uz saradnju FK Dečić, OŠ „Mahmut Lekić“ i Fudbalskog saveza Crne Gore - naveli su iz Dečića. - Pored predstavljanja i in-

teraktivnih i konstruktivnih razgovora sa učenicama, školi je uručen simboličan poklon u vidu lopti i sportskih uniformi. Zahvalnost direktoru škole gospodinu Luiđu Dedvukaju i nastavnici Almi Polak na gostoprimstvu i saradnji. Promociji su prisustvovali koordinatorka za razvoj ženskog fudbala pri FSCG Jadranka Pavićević, selektor ženske reprezentacije Crne Gore Mirko Marić, reprezentativke Tanja Malesija, Aleksandra Popović i Anđela Tošković, kao i Palj Drešaj, predsjednik FK Dečić. Ne. K.

Darija Đukić na treningu

Tuzani osnivaju novu sekciju

Predsjednik kluba Palj Drešaj i crnogorske reprezentativke

Ivan Vujačić i Bogdan Kaluđerović

Epilog rukometnog derbija Rudar – Lovćen odigranog u Pljevljima

RSCG kaznio sudije i delegata sa Cetinja

PODGORICA - Sudijski par sa Cetinja Bogdan Kaluđerović i Ivan Vujačić suspendovan je za naredna tri kola SBbet Prve crnogorske rukometne lige, a kažnjen je i delegat Mladen Beharović, takođe iz prijestonice.

To je epilog ekspertize utakmice 13. kola između Rudara i Lovćena odigrane 29. marta u Pljevljima koju je uradila Komisija za praćenje kontrola i suđenja Zajednice rukometnih sudija, na osnovu naloga Rukometnog saveza Crne Gore i direktora liga MiloradaVujoševića Lovćen je prethodnog vikenda slavio u Pljevljima s 31:30 i otpisao Rudar iz trke za titulu jer ima četiri boda više od tima iz najsjevernijeg crnogorskog grada.

Iz Rudara su se nakon meča oglasili saopštenjem nezadovoljni odlukama sudija i delegate.

- Nakon detaljne analize snimka utakmice, Komisija je donijela odluku da sudijski par Bogdan Kaluđerović - Ivan Vujačić neće biti delegiran u naredna tri prvenstvena kola, a zbog ocjene dobijene od strane Komisije - 65 poena. Takođe, delegatu meča Mladenu Behareviću izrečena je mjera opomene i dodijeljeno pet negativnih poena zbog ispravke ocjene za četiri poena - naveli su iz RSCG.

- Komisija je usvojila i zaključak kojim se svi kontrolori i delegati pozivaju da u svojim izvještajima detaljno opisuju sve situacije i dešavanja na terenu, posebno one

Lovćen danas sa Mornarom 7

Danas se igraju dva meča 14. kola SBbet Prve lige za rukometaše.

Lider šampionata, Lovćen, od 19 sati ugostiće Mornar 7, dok će sat ranije početi meč Jedinstvo Bemaks - Berane 1949. Sjutra će od 18 sati igrati Budvanska rivijera Budva – Rudar i Sutjeska – Budućnost Podgorica, dok je duel Zabjela i Partizana 1949 odložen za 24. april.

koje nijesu registrovane u zvaničnom zapisniku (kao što su propušteni crveni ili plavi kartoni, prekid utakmice i slično). U narednom periodu, Komisija će intenzivirati analize većeg broja utakmica, s ciljem podizanja kvaliteta suđenja i regularnosti takmičenja.

- Rukometni savez Crne Gore nastavlja sa sprovođenjem mjera usmjerenih na unapređenje kvaliteta suđenja i transparentnosti u takmičenjima pod njegovom ingerencijom - navodi se u saopštenju.

Prethodno, direktor liga Milorad Vujošević je zbog ,,loše organizacije meča“, odnosno ubacivanja papirnih rolni i tvrdih predmeta na teren kaznio Rudar sa 1.000 eura (600+400). Ne. K.

EPCG Superlige za odbojkašice

Baranke povele trku

Luka Bar 3

Budućnost volej 0

BAR – Dvorana „Topolica“. Gledalaca: 250. Sudije: Predrag Beljkaš i Sonja Simonovska (oboje iz Bara). Rezultat po setovima: 28:26, 25:23, 25:21.

LUKA BAR: Petrović 9, Kovač (libero 2), Muratović, Čavić 11, Pepđonović, Gardašević, Tvrdišić 2, Kuburović, Nikezić, Fereira 11, Kruta 9, Vuković 14, Jovović, Popović (libero 1).

BUDUĆNOST VOLEJ: Belojević 6, Krunić (libero 1), Đukić 2, Tošić (libero 2), Labović, Lopičić, Magdelinić 15, Jovanović 1, Ćetković 11, Rakočević 9, Peković 1, Božović 3, Đukić, Šćekić.

Odbojkašice Luke Bar povele su 1:0 u polufinalnoj seriji plej-ofa Superlige – izabranice Vladimira Milačića su odbranile domaći teren pošto su pobijedile Budućnost volej sa maksimalnih 3:0.

Iako su slavile u tri seta, za 74 minuta igre, Baranke su do pobjede došle teže nego što to govori konačan rezultat, a Podgoričanke su svoje prilike propustile u prvom i drugom setu.

Luka Bar je vodila od početka prvog seta i imala je šest

finišu seta kada je smanjio na 23:21, ali su prvo Dijana Vuković, a onda i Teodora Čavić u kontri donijele „sirenama“ potrebna dva poena za maksimalnu pobjedu… Drugi meč igra se 10. aprila u Podgorici, a eventualna majstorica bi se igrala 12. ili 13. aprila u Baru. Prvi meč drugog polufinala između šampiona Herceg Novog i Albatrosa igra se u poneđeljak od 20 sati. S. JONČIĆ Polu nale plej-ofa

set-lopti na 24:18, ali je Budućnost uspjela da ih sve anulira i serijom 7:0, na servis Mileve Magdelinić , preokrene i povede 25:24. Podgoričanke, međutim, nijesu iskoristile set-loptu, kao ni drugu na 26:25, jer je Dušanka Petrović izjednačila na 26:26. Luka Bar je do vođstvo u setovima došla sa dvije greške gostujućeg tima – Lane Rakočević i Kristine Božović Serijom 4:0, Budućnost je

u drugom setu povela 10:6, imala je prednost i od 13:8 i 20:15, ali nije uspjela da privede set kraju. Baranke su polako „topile“ prednost gošći, pa su preokretom stigle do dvije set-lopte na 24:22, a iskoristile drugu. Luka Bar je dominirala u većem dijelu trećeg seta, povela je 10:4, imala i prednost od 20:9. Međutim, tim Luke Bogojevića se nije predavao, uspio je ozbiljno da priprijeti u

Kup nacija u Berlinu

Polovičan učinak golbalista

Bokserska reprezentacija Crne Gore nastupiće na tradicionalnom turniru za juniore

PODGORICA - Bokserska reprezentacija Crne Gore nastupiće sa osam članova na tradicionalnom međunarodnom turniru za juniore „Greatest open“ u Lazarevcu.

Boje Crne Gore u sportskoj dvorani „Kolubara“ braniće trojica boksera Nikšića, dvojica Budve a po jedan Mornara, Radničkog i iz BK Power Boxing, i to: Luka Otašević (46 kg, BK Budva ), Nikola Raičević (48 kg, BK Nikšić),

Strahinja Mrdak (50 kg, BK Budva), AndrijaNikitović (52 kg, BK Nikšić), Andrija Ćeranić (66 kg, BK Radnički), Veselin Dedić (70 kg, BK Power Boxing), Matija Roganović (80 kg, BK Nikšić) i Nikola Nenezić (+80 kg, BK Mornar).

U crnogorskoj ekspediciji su

još selektor bokserske reprezentacije Nikola Ružić i treneri Boško Drašković i Slavko Mrdak. Na turniru u Lazarevcu će pored boksera iz Crne Gore i domaćina Srbije nastupiti i borci iz još šest zemalja: Grčke, Rumunije, Mađarske, Letonije, Slovenije i Austrije. R. P.

POKCG

PODGORICA - Golbal reprezentacija Crne Gore ostvarila je polovičan učinak prvog takmičarskog dana Kupa nacija u Berlinu.

Crnogorski golbalisti takmičenje u C grupi prestižnog turnira počeli su porazom od Brazila, bronzane selekcije sa Igara u Parizu, rezultatom 11:1. Slabije izdanje popravili su trijumfom protiv Poljske sa 14:13. Izabranici selektora Nikole Čurovića pitanje pobjednika mogli su da riješe mnogo ranije, vodili su 9:3 i 11:4, a na minut i po prije kraja ima-

li tri gola prednosti (14:11). Poljska je smanjila na 14:13 i u finišu imala priliku da izjednači, ali su crnogorski golbalisti uspjeli da sačuvaju prednost i naprave veliki korak ka četvrtfinalu. U pobjedi protiv Poljske najefikasniji je bio Nikola Nikolić sa sedam, MarkoNikolić je postigao četiri, a gol manje MilošRanitović Crna Gora će u posljednjem kolu, danas u 11.15 sati, igrati sa Njemačkom, koja je poražena u prva dva kola. Po dvije najbolje selekcije iz grupe izboriće plasman u četvrtfinale.

Slavlje Baranki nakon pobjede

NOVI

O CRNOGORCIMA GENERALIMA U RUSKOJ VOJSCI

Univerzitetska fondacija nosi ime po Vasiliju Špadijeru

BRIGADNI GENERAL

RODION STEPANOVIČ

PLAMENAC

(BOLJEVIĆI, OKO 1742 –MALA RUSIJA, 1803)

Rođen je kao Rade Plamenac od oca Šćepana ( Šćepac) Plamenac. Bio je u grupi mladih Crnogoraca koje je vladika Vasilije Petrović 1757. odveo u Rusiju kako bi se školovali. U istoj grupi bili su i njegov brat Nikola i bratanić Simeon, koji su se vratili u Crnu Goru, dok je on ostao u Rusiji. Službovao je u crnogorskoj četi ruske vojske sa sjedištem u Moskvi. Jedan je od potpisnika molbe Crnogoraca avgusta koja je 1758. upućena ruskoj carici Jelisaveti II da se osnuje Crnogorski husarski puk. Vratio se u Crnu Goru da bi 1762. bio upućen na školovanje u Rusiju. Završio je srednju vojnu školu. Kao zastavnik borio se 1769. u Rusko-turskom ratu u sastavu odreda Ivana Podgorice . Potom je službovao u ruskoj vojsci kao kapetan. Istakao se kao hrabar borac protiv osmanske vojske zbog čega stekao ugled u ruskim vojnim krugovima. U čin brigadira unaprijeđen je 28. juna 1783. U avgustu 1769. posjetito je Crnu Goru zajedno sa knezom Dolgorukovim, koji je imao za cilj dizanje Crnogoraca i brdskih i hercegovačkih plemena na ustanak protiv osmanske vlasti i uklanjanje s vlasti Šćepana Malog, koji se predstavljao kao ruski car Petar III Penzionisan je kao brigadni general ruske vojske.

GENERAL-MAJOR

ĐORĐE PETROVIČ

PODGORIČANIN

(1737 – RUSIJA, 1795)

Otac mu je Petar Podgorica koji je iz Crne Gore prvo prešao u Austriju, a potom u Rusiju. Rodonačelnik je porodice Podgoričana tj. Podgorice u Rusiji. Službovao je kao oficir u ruskoj vojsci. Ruska carica Katarina II svojim visokim ukazom od 6. juna 1769. njemu, bratu mu Ivanu, kao i njegovom stricu generalu Ivanu priznala je grofovske titule na osnovu dokaza da su njihovi preci imali titule grofova Venecijanske Republike. Kao kapetan preveden je 1765. iz Moldavskog husarskog puka. Učestvovao je u Rusko-turskom ratu 1768-1774. Kao major istakao se hrabrošću 1. septembra 1771. u borbi kod Rimnika u napadu nadmoćnijih snaga neprijatelj-

Ruska carica Katarina II, svojim visokim ukazom od 6. juna 1769. godine, Petru Podgorici, bratu mu Ivanu, kao i njegovom stricu generalu Ivanu, priznala je grofovske titule

ske konjice, kada je na čelu tri eskadrona Ahtirskog puka došao u pomoć eskadronima majora Gubera i Vukotića Prema izvještaju pukovnika Simona Piščevića istakao se hrabrošću 20. oktobra 1771. prilikom napada kod Bukurešta. Krajem 1771. unaprijeđen je u potpukovnika. U čin brigadira ruske carske vojske proizveden je 1782. U čin general-majora unaprijeđen je 1785. (prema drugim podacima 1790). Jekaterinoslavska vicekraljevska plemićka deputatska skupština je 21. aprila 1785, uključila njega, sa suprugom Anom i Jegorom u peti dio plemićke rodoslovne knjige Živio je u selu Porhomovki, u Srezu bogduhovskom Harkovske gubernije. Odlikovan je Ordenom Sv. Đorđa IV stepena (28. novembar 1782). Kako nije imao muškog potomstva izrazio je želju 1791. da tu titulu naslijedi njegov brat od tetke Jegor Filipovič Petrovič. Kako bi ispoštovala njegovu volju, nakon njegove smrti grofica Ana je 1814. pokrenula zahtjev i ruski Senat je donio ukaz o priznavanju poručnika Jegora Filipoviča za grofa sa svim pravima nasljedstva sa dvostrukim prezimenom Podgoričanin-Petrović. Time je uključen u peti dio Harkovske geneološke knjige (Grbovnik, VI, 130).

GENERAL-MAJOR, GROF IVAN

KONSTANTINOVIČ

IVELIĆ

(RISAN, OKO 1845 – ?, NAKON 1810)

Potiče iz grofovske poprodice Ivelić iz Boke Kotorske. Mlađi

brat generala Marka Ivelića Oženio se 1772. U rusku vojnu službu stupio je 1777. kao oficir. Službovao je u pješadiji ruske vojske uglavnom na području Vladikavkaza u jedinicama tog garnizona. Učestvovao je kao pješadijski oficir u drugom Rusko-turskom ratu 1787-1792. U čin pukovnika proizveden je 1. decembra 1799. kada je postavljen za komandanta 18. jegerskog puka koji je bio u sastavu Vladikavkazkog garnizona. U čin generala-majora proizveden je 22. jula 1800. godine. Od 6. juna 1800. do 10. juna 1804. bio je komandant 6. jegerskog puka. Za šefa Vladikavkaza i komandanta Vladikavkaskog garnizonskog puka postavljen je 6. januara 1805. Sva vojna ovla-

šćenja prenio je 18. februara 1810. na general-majora Ivana Petrovića Delpoca i penzionisao se da „izliječi svoje rane“. Odlikovan je Ordenom Sv. Ane 2 stepena (27. decembra 1806) kao i Ordenom Sv. Ane sa dijamantima (19. februar 1808). U Rusiji je poznat kao „Ivelić Treći“.

GENERAL-LAJTNANT VASILIJE IVANOVIČ ŠPADIJER

(DONJI KRAJ, CETINJE, 26. APRIL 1815 – VILNO, RUSIJA, 23. APRIL 1890) Njegov otac Ivo Kosov Špadijer je bio crnogrski barjaktar kojeg je Petar I Petrović Njegoš upućivao u Rusiju u cilju obavljanja povjerljiviih misija. Ivo Špadijer učestvo-

vao je u Crnogorsko-francuskom ratu 1806-1813. kada je po ulasku austrijske vojske u Boku uhapšen. Međutim, na intervenciju mitropolita Petra I ubrzo je oslobođen. U ruskoj literaturi Ivan Špadijer se pominje kao vojvoda. Pretpostavlja se da ga je septembra 1816. Petar I uputio kako bi radio na preseljenju Crnogoraca pa je 1817. u Carigradu sačekao jednu grupu od nekoliko stotina porodica. Njegov sin Vasilije Špadijer se pominje u memoarskim spisima mitropolita Mitrofana Bana , prilikom preuzimanja zemnih ostataka knjeginjice Marije u cilju njihovog prevoza iz Sankt Peterburga do Cetinja. U svojim memoarima Mitrofan Ban navodi da se u gradu na Nevi srio sa Vasilijem Špadijerom koji mu je rekao da su njegovi digli iz Crne Gore iz sela Donji Kraj na Cetinju. Takođe, na pitanje ruskog generala grofa Gurka (upravitelja Poljske) kada je dobio crnogorski orden, general Špadijer je odgovorio „Dobio sam ga kad je knjaz Nikola, gospodar crnogorski, dolazio u Petrograd“ (1868/1869). Sa navršenih 17 godina, 1. juna 1832. stupio je u plemićki puk, kasnije nazvan Konstantinovo artiljerijsko učilište (po velikom knezu Konstantinu Romanovu), koji je završio 18. decembra 1834. i proizveden u podoficira 8. baterije 18. artiljerijske brigade. Novembra 1837. proizveden je u čin potporučnika, a u junu 1841. dobio je čin poručnika. U kasnijim ratovima se istakao, a posebno u Mađarskoj revoluciji 1848-1849, tako da je februara 1850. unaprijeđen u čin kapetana. Na početku Krimskog rata 1854. nalazio se u sastavu jedinica koje su operativno djejstvovale na Dunavu, učestvujući u mnogim bitkama. Za hrabrost koju je pokazao u ovom ratu, 20. jula 1854. unaprijeđen je u čin potpukovnika. Komandovao je 2. baterijom 16. artiljerijske brigade sve do septembra 1855, kada su se ratne operacije prenijele s Dunava na Krimsko poluostrvo. Istakao se sa svojom baterijom u bici na Crnoj rijeci 4. avgusta 1855. U septembru 1855. postavljen je za komandira 4. bataljona 17. artiljerijske brigade. Za uzornu službu od 25 godina trajanja, 26. novembra 1856. odlikovan je Ordenom Sv. Đorđa. Pri odbrani Sevastopolja učestvovao je kao komandir 4. baterije 17. artiljerijske brigade. Knjaz Nikola

Studija dr Srđe Martinovića predstavlja rezultat desetogodišnjeg arhivskog istraživanja. Kako autor navodi, do sada je bilo poznato 28 generala iz Crne Gore u ruskoj vojsci, o čemu je pisao dr Dušan Martinović, a sada ih ima više od trideset novih, uz još mnogo drugih visokih oficira

je, prilikom posjete Sant Peterburgu, odlikovao Vasilija Špadijera Ordenom knjaza Danila za nezavisnost Crne Gore. U čin pukovnika proizveden je 8. aprila 1862. Za komandanta 27. artiljerijske brigade postavljen je 1863. Tom brigadom je komandovao punih 14 godina i za to vrijeme (17. aprila 1870) avanzovao je do čina general-majora. Početkom 1877. imenovan je za pomoćnika načelnika artiljerije Varšavskog vojnog okruga, da bi poslije dva mjeseca, marta 1877, postao načelnik 2. armijskog korpusa. U čin general-lajtnanta proizveden je 30. avgusta 1880. Dvije godine kasnije postavljen je za načelnika artiljerije 6. armijskog korpusa. Na mjesto načelnika artiljerije čitavog Varšavskog vojnog okruga postavljen je 2. aprila 1881. i na toj dužnosti je ostao pet godina. U generala artiljerije proizveden je 29. maja 1888. i preveden u rezervu armijske artiljerije. Nakon penzionisanja živio je u Viljnusu. Sahranjen je na Jevrosinjevskom groblju. Na Sant Peterburškom univerzitetu osnovana je fondacija finansirana od Ministarstva narodne prosvjete koja dodjeljuje stipendije studentima koje nose ime generala artiljerije Vasilija Ivanoviča Špadijera. Odlikovan je Ordenom knjaza Danila I za nezavisnost Crne Gore, Ordenom Sv. Aleksandra Nevskog, Ordenom Sv. Đorđa IV stepena (28. novembar 1856), Ordenom Sv. Stanislava I stepena (1872), Ordenom Sv. Ane I stepena (1875) Ordenom sv. Ane II stepena s mačevima (za hrabrost u bici kod Crne rijeke,1855), Ordenom Bijeloga orla, Ordenom Sv. Vladimira IV stepena (za odbranu Sevastopolja), Ordenom Sv. Vladimira II stepena (1879). Njegov brat je takođe živio u Rusiji. (Nastavlja se)

Autor: Dr Srđa MARTINOVIĆ

Crnogorci na akvarelu s kraja 18. vijeka

Ruska carica Katarina II u doba prevrata 1762. godine

Cjenovnik čitulja

OGLASNO (do 21h)

tel: 020 202 455 viber: 068 034 555 e-mail: oglasno@pobjeda.me

REDAKCIJA (poslije 21h)

tel: 020 409 520 e-mail: desk@pobjeda.me

(3 slike)

1/6 do 160 riječi (3 slike) do 60 riječi (6 slika)

do 190 riječi (4 slike) do 70 riječi (8 slika)

1/4 do 220 riječi (3 slike), do 80 riječi (6 slika), do 30 riječi (9 slika)

1/2 do 320 riječi (5 slika), do 140 riječi (10 slika)

1/1 do 470 riječi (1 slika), do 380 riječi (4 slike) do 270 riječi (8 slika), do 120 riječi (12 slika)

U slučaju objavljivanja simbola, broj riječi se umanjuje za 20. Prostor 1/36 ne može da sadrži simbol.

Subota,

на сеоском гробљу. ОЖАЛОШЋЕНА ПОРОДИЦА:

синови ОБРЕН и ПЕТКО-ПЕРО, кћерке ОЛГА, ЦИЦА

сестре

унучад,

супруга МАРИЈА, син СЛОБОДАН-БАТО, ћерке

сестре МИЛЕНА, ОЛГА и РАДМИЛА, снахе МАЈА и ЈОВАНКА, унучад, братанићи, братаничне, сестрићи, сестричне и остала многобројна родбина ВУЈОВИЋ

Voljenoj tetki i babi

Subota, 5. april 2025.

Posljednji pozdrav dragom

BOŽU VAVIĆU

Počivaj u miru. MILAN KRŠIKAPA sa porodicom

Našem

ŽELJKU RUTOVIĆU 1964-2025.

VINKI ĐUROVIĆ

Neka tvoja plemenita duša nađe vječni mir, a mi ćemo te po dobru pamtiti, pominjati i čuvati od zaborava. Tvoja MAJA – MARINA LAKIĆEVIĆ sa porodicom

190

Posljednji pozdrav našoj dragoj sestri, tetki i zaovi

VINKI ĐUROVIĆ

Neka tvoja plemenita duša počiva u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava. DUŠAN, VESNA, MARIJA, MILICA i IVAN VLAHOVIĆ

Počivaj u miru, najveći junače. Junaci ne umiru, nego se pamte zauvijek.

MILOVAN OROVIĆ sa porodicom iz BUDVE 178

Našem kumu

ŽELJKU RUTOVIĆU

Počivaj u miru, a mi ćemo čuvati uspomenu na tebe, na tvoju dobrotu i plemenitost.

JANKO, MARKO i MIRKO JEKNIĆ

Subota, 5. april 2025.

168 Dragoj tetki

BRANKI Zorana VUJOVIĆ rođ. PEROVIĆ

U našim srcima i mislima ostaćeš vječno voljena i nikad zaboravljena.

BRANKA VUJOVIĆ

157

Posljednji pozdrav našoj voljenoj Branki od sestre DIDE i Rakove porodice

181

Preselio se u carstva nebeska moj plemeniti i poštovani kum

164

Posljednji pozdrav dragoj

BRANKI

Od ĐURA i NIKOLE

Tvoje: MILICA, MILENA, KSENIJA i IVANA 169

Posljednji pozdrav majci mog druga Draga,

Duboko me je ožalostila iznenadna vijest o Vašoj smrti. Hvala Vam na svim toplim riječima i podršci. S poštovanjem, tugom i bolom ću Vas se sjećati i pominjati.

Tvoj iznenadni odlazak, kume, nanio je veliku bol meni i mojoj porodici.

Hvala ti na 41 godinu našeg kumstva časnog i poštenog i 50 godina lijepog života za nezaborav. Nikada te nećemo zaboraviti

Tvoj kum

NEBOJŠA KOJIČIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav voljenoj sestri, tetki i snahi

BRANKI

Tvoj iznenadni odlazak ostavio je veliku prazninu u našim srcima.

Tvoji: brat FILIP, snaha NADA, bratanić KRSTO, bratanične ANĐELA i DANIJELA

159

Posljednji pozdrav dragoj sestri

BRANKI

Smrt nas ne može razdvojiti, vrijeme nas dijeli samo na čas. Sjećanja ne mogu otići, ona su vječno živa za nas. RADMILA sa porodicom

BRNOVIĆ sa porodicom 170

156

Posljednji pozdrav voljenoj sestri

Bila si oličenje hrabrosti i dostojanstva. Hvala ti što smo te imali.

Posljednji pozdrav

BRANKI VUJOVIĆ

S poštovanjem ćemo se sjećati Vašeg lika i dostojanstvenog života. Počivaj u miru.

DUŠAN BOGDANOVIĆ sa porodicom

180

Posljednji pozdrav dragom prijatelju MIŠU VUJOVIĆU

Dragi prijatelju, ponosni smo na uzajamno poštovanje, uvažavanje, na pravi prijateljski odnos. Bio si oličenje dobrote, čojstva, iskrenosti i poštenja.

Neka tvoja dobra i plemenita duša počiva u miru!

Porodica pokojnog PAVLA ROGANOVIĆA

Posljednji pozdrav voljenoj sestri

BRANKI

Vječno ćemo pamtiti tvoju vedrinu, dobrotu, nesebičnost i plemenitost. Neka ti je laka crna zemlja. Sestra STANE KOKOTOVIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav voljenoj tetki

BRANKI

184

179

152

Posljednji pozdrav voljenoj

SONJA ČELEBIĆ sa porodicom

BRANKI

Nikad nećemo zaboraviti tvoju dobrotu, plemenitost i iskreno prijateljstvo. Živjećeš vječno u našim srcima kroz najljepše uspomene. DUJO i ZLATE KALUĐEROVIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav voljenoj strini i babi VINKI ĐUROVIĆ

182

S ljubavlju, ponosom i poštovanjem uvijek ćemo te se rado sjećati. Počivaj u miru.

Puno je lijepih uspomena da te vječno pominjemo, da o tebi sa ponosom pričamo i da te nikad ne zaboravimo. Tvoj bratanić KRSTO i bratanične ANĐELA i DANIJELA

171

Prošlo je dvije godine od smrti moje majke

JOVANOVIĆ

Draga majko, Vrijeme prolazi, ali ne i sjećanje na tebe. Čuvaju te od zaborava Kćerka VJERA sa porodicom 151

ĐUBA, LJUBINKA, IVONA, ĐORĐE i MINA

163 Četrdeset dana je od smrti našeg dragog i voljenog supruga, oca, svekra i đeda

SIMA M. MILOŠEVIĆA

Sa ljubavlju i poštovanjem čuvaćemo uspomenu na tebe. U subotu 5. aprila posjetićemo njegovu vječnu kuću Supruga SLOBODANKA, sinovi MITAR i VELJKO, snaha ANĐELA, unuci SIMO i

MARTIN

PLANE

MIJO KAŽIĆ

BRANKI VUJOVIĆ

DARKO

Godinu dana je od kada nije sa nama naš voljeni

BORISLAV Milijin MARKOVIĆ

Vrijeme prolazi, a uspomene i śećanja na tebe trajaće zauvijek. Bio si i ostaćeš dio naših života

Tvoji: NADA, IVANA i RADOVAN

Našem voljenom

NIKOLI Đokovom VUJAŠKOVIĆU

Godina je prošla, a i dalje sve miriše na tebe. Dani plača ne mogu ublažiti tugu, bol i prazninu. Ostaju nježna sjećanja na toplinu zagrljaja i bezmjernu ljubav. Zauvijek si naša luča i putokaz, a tvoju posebnost nemoguće je prepustiti zaboravu. Porodica i prijatelji posjetiće tvoju vječnu kuću 6. aprila u 10 časova.

Tvoje: supruga MILODARKA i ćerke: ŽELJKA i NADEŽDA

Dragi đede DIDO

Kroz najljepše uspomene ostaješ u našim mislima i srcima. Volimo te.

ŽANA, VUKAŠIN, PETRA, ĐURĐA, ANTONIO

Četiri godine su prošle od rastanka sa tobom

DIDO RADULOVIĆ

Sa ponosom i tugom čuvamo uspomenu na tvoj častan život i bezuslovnu ljubav. Živiš u našim sjećanjima i našoj ljubavi.

Volimo te.

Sestre MILENA i DANICA, supruga MIRJANA, ćerke JELENA, MARIJA, ZORKA, KSENIJA

MILICA SREDANOVIĆ

Moja draga tetka preselila se u vječna lovišta.

A meni ostaje sjećanje na njenu pažnju i ljubav kojom me je uvijek nesebično darivala.

dana od smrti

MILICE Marijanove SREDANOVIĆ

Ostaje mi sjećanje na tvoj časni život kroz koji si koračala ponosno i odvažno i na tvoje veliko srce u kojem je bilo mjesta za sve.

Sestra SENKA

40 dana od smrti

MILICE Marijanove SREDANOVIĆ

Neka je spokoj tvojoj duši, Moja Zvijezdo. Sa ponosom i poštovanjem, Tvoja GARA

Tri su godine od tvog odlaska

Nedostaješ za sve lijepe trenutke koje smo željeli. Fale nam tvoji zagrljaji, savjeti, dogovori...

Boli nas što ne dočeka da odmoriš, da uživaš u životu...

Ali ti živiš u nama, u svakoj si priči, u svakom uzdahu, svi uspjesi tvoje familije su protkani tobom...

Počivaj u miru... Porodica će u subotu u 10 časova posjetiti Dolovu vječnu kuću.

Tvoji: MILICA, ANĐELA, BLAGOJE, ANDRIJA, NIKOLA, OLJA i RADOVAN

Pola godine je od smrti našeg dragog

POPOVIĆA

Svakoga dana sve nam više nedostaješ.

U dubini duše znamo da si našao spokoj pored svoga sina Ivana, čiju smrt nijesi mogao da preboliš. Život bez njega ti je bio neizdržljiv, iako si bio okružen ljubavlju svoje porodice.

Neka vam je vječni mir, a nama snaga da ovu prazninu nosimo s ljubavlju i dostojanstvom.

Brat DRAGAN, snaha SVETLANA, bratanići NIKOLA i MILOŠ sa porodicama

40 je dana otkako nije sa nama

Vrijeme prolazi, a bol ostaje. Počivaj u miru

Od SLAVICE i porodica pok. BRANKE SIMOVIĆ

Danas je pola godine otkako je tvoja napaćena duša našla spokoj. Počivaj mirno uz našeg Ivana, voljeni naš Pero, a mi ćemo vas nositi u srcu i duši s ljubavlju i ponosom.

TVOJA PORODICA

Prođe tužnih šest mjeseci otkad nijesi sa nama, voljeni PERO

Dani prolaze, a sjećanje na tebe ostaje zauvijek. Bolna nam utjeha osta da si spokoj, svoje napaćene duše, našao pored tvog sina Ivana, koji nam je rana neprebolna. Neka vam duše počivaju u carstvu nebeskom, a mi vas čuvamo od zaborava.

Brat DEJAN, snaha SNEŽANA i bratanić MAŠAN s porodicom

Voli te LJILJA

PETAR POPOVIĆ

MILICA SREDANOVIĆ

Subota, 5. april 2025.

Navršava se 40 dana od smrti naše drage i voljene

SONJE RADONJIĆ

Danas se sa tugom, ali i sa ljubavlju, prisjećamo naše drage Sonje.

Tuga u našim srcima je velika, ali nas tješi da ćeš zauvijek ostati u našim mislima i srcima, kroz lijepe uspomene i ljubav koju si nesebično dijelila sa nama.

Imala si srce puno ljubavi, ruke uvijek spremne da pomognu i osmijeh koji je mogao osvijetliti i najtamnije dane, osoba koja je nesebično voljela i davala, bez očekivanja bilo čega zauzvrat.

Bila si oličenje poštenja, dobrote, poštovanja i požrtvovanja prema svojim bližnjim, oličenje žene izrasle iz crnogorskog krša i crnogorske istorije.

Zauvjek ćeš biti dio svih nas. Volimo te, uvijek ćemo te nositi u srcu.

Porodica će posjetiti njenu vječnu kuću u subotu i priložiti donaciju, u vidu novčanog iznosa, osnovnoj školi „Boško Radulović“ u Komanima, gdje je Sonja jedno vrijeme i radila kao profesor istorije i geografije.

SRĐAN, VERA, JELENA i

MARIJA

KOMNENU RADMILI MIKICI Vukanovom Komnenovoj Vukanovom KLJAJIĆ

5. aprila 2025. navršava se devet godina od tvog iznenadnog odlaska na vječni počinak! Tvoja supruga Rada, dođe kod tebe, da nijesi sam 27. maja 2022. Naši nikad neprebolni!

30. marta 2025. naš Mikica zaustavi svoje srce da više ne kuca, kako napisa, uželio se naše majke i oca, ode da im pravi društvo, da se razgovore! Komo moj, slomljeno bratsko krilo, uskoro iz Podgorice putuješ sa tvojom suprugom Radom u rodno selo Raško, da se bratski, kao što smo uvijek radili zagrliš da tvojim i našim Mikicom, ocem i majkom. Braćo moja, snaho moja, roditelji naši! Puna vas je kuća, u tami pod lednim i oštrim kamenom našim crnogorskim!

Počivajte časno! Na vječnoj straži naše Crne Gore! Vaši nikad prežaljeni: OBREN, RADMILA, MIRJANA, JELENA i FILIP

Prošle su dvije godine

ŽARKO PAJOVIĆ

Svako svitanje nam je ispunjeno tvojim osmijehom.

Daje nam snagu da istrajemo, boli, ali nam je putokaz ka životu punom ljubavi.

Privilegija je bila imati te pokraj sebe.

Počivaj u miru!

Od zaborava čuvaju te

NATAŠA, MILENA, PETAR, PETRA, DUŠAN i MIHAJLO

VIDE Jokove MARETIĆ 15. 5. 1928 – 5. 4. 1945. Bokovo Sremski font Cetinje

Referent četnog saniteta 4. crnogorske proleterske brigade.

Sa nepunih 17 godina dala si život za slobodu. Uvijek u našim srcima i mislima.

Danas se navršava godinu dana od smrti naše voljene

PARASKEVE Jovove JANKOVIĆ

Porodica JANKOVIĆ

Pola godine od kada nije sa nama

IKONIJA R. MILIĆ

Uvijek ćemo pamtiti tvoju ljubav, dobrotu i pažnju koju si nesebično ukazivala ne samo našoj porodici već i šire. Hvala ti na svemu i počivaj u miru.

Porodica MILIĆ

BOLNO SJEĆANJE

Tri godine nije sa nama

VERA Vladova GOJNIĆ rođena LUTOVAC

Samo je jedan majčin zagrljaj. Hvala ti za bezuslovnu i nesebičnu ljubav.

Nedostaješ nam

Tvoje kćerke LJILJANA, KOKI i TINA i unučad ALEKSANDAR, VASILIJE i ELENA

Dragom bratu Dragoj snahi Dragom bratu

SJEĆANJE

Porodica MARETIĆ

KIC APRIL 2025. APRIL 2025 KIC

JAM 2025.

Itamar Borochov - Arba

Velika sala / 20h

UTORAK 1. SRIJEDA

Radionica za osnovce i promocija knjige

RECEPTI ZA DJEVOJČICE SA KLIKERIMA

Nine Đukanović i Gorana Ivanovića

Multimedijalna sala / 12h

SRIJEDA

JU Dnevni centar - Glavni grad Podgorica

Svjetski dan osoba s autizmom

Izložba radova

Izložbeni hol / 12h

ČETVRTAK

Predstava JELENA SAVOJSKA

Sala DODEST / 20h

UTORAK

8.

JAM 2025.

Izložba JAZZ COVERS

Izložbeni hol / 19h

UTORAK

JAM 2025 - Jazz na filmu

Quincy Jones Film Scores

In the Heat of the Night (1967)

Multimedijalna sala / 20h

SRIJEDA

8. 9.

JAM 2025 - Jazz na filmu

Quincy Jones Jazz Scores

The Pawnbroker (1964)

Multimedijalna sala / 20h

PETAK

11.

Promocija knjige Komplikovani PTSP

Pita Vokera

Multimedijalna sala / 19h

PETAK

11.

Konstrakta & Zemlja gruva

Velika sala / 20h

Crnogorska premijera filma NAKON LJETA (2024)

Velika sala / 20h

PONEDJELJAK 15-22 . 14.

Radionice fanzina i knjigoveza

Izložba radova

Izložbeni hol UTORAK

Promocija romana KALIBAN

Anđele Bulajić

Multimedijalna sala / 19h

ČETVRTAK

JAM 2025.

Predavanje Džez i Orijent

Predavač prof. Viržil Mihaiu

Multimedijalna sala / 19h

UTORAK

JAM 2025.

Golnar & Mahan Trio

Velika sala / 20h

SRIJEDA

23.

Retrospektivna izložba slika

Vesne Kovačević Pupović

Izložbeni hol / 19h

PETAK

Američki ugao

Predstava THRILLS, TWISTS AND TREACHERY

Sala DODEST / 19h

UTORAK

Tribina Podgoričke priče

Gost novinar Mirsad Rastoder

Multimedijalna sala / 20h 29.

SRIJEDA

30.

JAM 2025. Isfar Sarabski Trio Azerbejdžan

Velika sala / 20h

NOVO dopunjeno izdanje

U izdanju Pobjede,

jugoslovenski bestseler Tamare Nikčević ponovo u Crnoj Gori

Narodni heroj Jugoslavije, general JNA, antifašista, partizan, Titov ambasador, Cetinjanin i Crnogorac Jovo Kapičić svjedoči o:

- Trinaestojulskom antifašističkom ustanku: „Nepokorna, antifašistička Crna Gora, najveći datum u njenoj istoriji! Prva i jedina slobodna teritorija u porobljenoj Evropi!“

- „Lijevim skretanjima“ u Crnoj Gori: „Ubiti nevinog čovjeka bez suđenja, baciti ga u jamu... Da, to je bio zločin!“

Mi

- Kako je uhapsio kvislinga i ratnog zločinca Dražu Mihailovića: „Onako nizak i smežuran, djelovao je jadno, nikako. U ruci je stezao prljavu šajkaču, ćutao, riječ nije progovorio.“