Dnevni list POBJEDA 10.04.2025 by Pobjeda

Predsjednik države smatra da je sporan dokument o saradnji sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima u oblasti turizma i razvoja nekretnina

Milatović: Sporazum

suprotan Ustavu

Vukčević: Ustavni

sud nije nadležan

Komentarišući ranije kritike predsjednika države Jakova Milatovića, premijer Milojko Spajić je prošle sedmice kazao da nema ništa protiv da Ustavni sud provjeri ustavnost i zakonitost ovih ugovora. Ipak, prema riječima profesora Miloša Vukčevića, Ustavni sud nije nadležan da ocjenjuje ustavnost međunarodnih ugovora i do sada je svaku takvu inicijativu odbacivao

OTVOREN ESG ADRIA SAMIT 2025 U TIVTU: Okupio više od 700 učesnika

Tokom predizbornog skupa koalicije „Za budućnost Nikšića“ u utorak veče oštećeno pet vozila

Knežević

tvrdi da

Brejvejt: Crna Gora uporište globalnog dijaloga i saradnje

U DPS-u smatraju da iza događaja u Nikšiću stoje Mandić i Knežević koji su, kako tvrde, doživjeli krah na završnoj konvenciji i pribjegli izazivanju incidenata kako bi podigli tenzije i pokušali da predstave svoju navodnu ugroženost

Na nelegalnom objektu na placu poslanika Vladimira Dobričanina nastavljeni radovi, Osnovno državno tužilaštvo godinu dana istražuje slučaj Zapečaćena

Fond za zdravstveno osiguranje potpisao ugovore sa 175 stomatoloških ordinacija

Grupa od 42 pritvorenika spuškog zatvora u utorak počela štrajk glađu

Uprava za zaštitu kulturnih dobara naložila Prijestonici Cetinje vraćanje u prvobitno stanje lokacije u Istorijskom jezgru nakon nelegalnih građevinskih radova

U danilovgradskoj OŠ ,,Vuko Jovović“ ove godine zabilježena dva slučaja vršnjačkog nasilja

Tokom predizbornog skupa koalicije ZBNK u utorak veče u Nikšiću oštećeno pet vozila

Knežević tvrdi da je „počeo lov na Srbe“, a DPS da DF sam pali svoje automobile

PODGORICA - Oštećena vozila nakon predizbornog skupa koalicije „Za budućnost Nikšića“ razlog su da Uprava policije i Specijalno državno tužilaštvo što prije saslušaju funkcionere Demokratske partije socijalista Mila Đukanovića, Danijela Živkovića i Andriju Nikolića koji su inicijatori ovih nemilih scena u Nikšiću.

To su juče na posebnoj konferenciji za novinare istakli predsjednici Skupštine Crne Gore Andrija Mandić (Nova srpska demokratija), Demokratske narodne partije Milan Knežević i predsjednik opštine Nikšić Marko Kovačević Nakon što je koalicija „Za budućnost Nikšića“ u utorak uveče na glavnom nikšićkom Trgu slobode održala miting, otkriveno je da je na različite načine oštećeno pet vozila. Među njima je bilo i vozilo gosta ovog događaja, gradonačelnika Trebinja Mirka Ćurića, koje je pogođeno kamenicom. Uz to, prijavljen je pokušaj paljenja dva automobila sa registarskim oznakama iz Bosne i Hercegovine, a kamenovano je još jedno vozilo iz Beograda i jedno sa tablicama iz Zete.

Tim povodom, Kovačević, Knežević i Mandić juče su

iznijeli nepotvrđene podatke o vlasništvu pojedinih uništenih vozila, te svoje razloge zbog kojih smatraju da su visoko pozicionirani funkcioneri najjače opozicione partije, zajedno sa kriminalnim strukturama, glavni organizatori tih događaja. Opisujući načine na koje su vozila oštećena, te da četiri pripadaju građanima Nikšića, osim onog Marka Ćurića, Kovačević je kazao da su za to odgovorne „kriminalne grupe i DPS strukture koje su dobile zadatak“.

- Vidimo što počasni i stvarni predsjednik DPS-a Milo Đukanović, formalni predsjednik Danijel Živković i poslanik Andrija Nikolić rade ovih dana. Ali, kazniće ih birači, jer se vidi na čijoj strani leži težnja da se izazivaju tenzije i podjele. Mi ubjedljivo pobjeđujemo 13. aprila - poručio je Kovačević na pres konferenciji u Skupštini. I Knežević na isti način percipira događaje u gradu pod Trebjesom, te dodaje da je Đukanović izabran „da bi se ubrzao antisrpski narativ pred izbore u Nikšiću“.

- Zvanično je počeo lov na Srbe. Sve je kulminiralo nakon predaje navodnog spiska sa 200 ljudi, koji su upisani da glasaju i u BiH. To je bio znak da se krene na one sumnjive, sa drugačijim imenom i stavom – rekao je lider DNP-a. Kneže vić je nadležno tužilaštvo pozvao da sasluša Đukanovića, Živkovića i Ni-

Ćurić krivi nikšićku opoziciju i neodgovorne pojedince

Gradonačelnik Trebinja Mirko Ćurić za kamenovanje svog službenog automobila u Nikšiću okrivio je nikšićku opoziciju i neodgovorne pojedince. - Činjenica je da je bio skup pred izbore koji su u nedjelju. Vjerovatno je to nešto što je dodatno na neki način zainteresovalo opozicione

PODGORICA – Spisak od 206 osoba, koji je šef poslaničkog kluba DPS-a Andrija Nikolić u utorak dostavio nikšićkom Centru bezbjednosti zbog sumnje da biračko pravo uporedo ostvaruju u Nikšiću i Trebinju, ne sadrži nijedan dokaz da su ti ljudi upisani u birački spisak drugih država.

To je juče saopštio državni sekretar MUP-a Petar Koprivi-

partije da se obračunavaju sa određenim ljudimarekao je Ćurić juče na konferenciji za medije u Trebinju. Na pitanje novinara zašto je službeni automobil grada Trebinja bio na stranačkom skupu u Nikšiću i je li se on tom prilikom zvanično sastao sa kolegom Markom Kovačevićem, Ćurić

nije precizno odgovorio. Naveo je da se sa Kovačevićem sastajao i ranije i da nema čega da se stidi. - To su naša braća. To je isto kao da ne odete kumu na slavu. Gospodin Kovačević je bio na skupovima u Trebinju. Imamo izuzetno dobru saradnju i nemamo čega da se stidimo – kazao je on.

kolića kao nalogodavce jučerašnjih zlodjela. Po njemu, iza svega stoje kavački klan i Ljubo Milović koji je, prema njegovim riječima, „i ranije finansirao predizborne aktivnosti DPS-a“.

Predsjednik Skupštine Mandić nadovezao se na to riječima da „mafija i pojedini političari koji su u sprezi sa njima žele da naprave probleme“.

- Njih boli to što će Kovačević imati ubjedljivu pobjedu na izborima. I ja pozivam tužilaštvo i policiju da brzo i pravovremeno reaguju. Nikšić je danas izazov za naše bezbjednosne službe, a mafija i pojedinci imaju želju da ugroze bezbjednos t u mnogim opštinama Crne Gore. Nije bitno što je Kovačević izjavio na G rahovcu, već služba bezbjednosti treba da prati što radi mafija i oni koji hoće da operu novac od svojih nelegalnih aktivnosti - poručio je Mandić.

Demokratska partija socijalista, sa druge strane, navodi da iza događaja u Nikšiću stoje upravo Mandić i Knežević koji su, kako tvrde, doživjeli krah na završnoj konvenciji i pribjegli izazivanju incidenata kako bi podigli tenzije i pokušali da predstave svoju navodnu ugroženost.

- Tužno je gledati kako DF u maniru Demokrata pali sopstvena vozila vrijednosti od par stotina eura ne bi li onda konstruisali sramnu tezu o tome kako je navodno počeo lov na Srbe – saopštili su iz DPS-a. Povodom dešavanja u Nikšiću reagovao je i izvršni direktor Centra za demokratsku tranziciju Dragan Koprivica, ističući kako je važno da javnost dobije tačnu, objektivnu i kompletnu informaciju o počiniocima, ali i o njihovim motivima i eventualnim nalogodavcima.

Policija najavila pojačano prisustvo u Nikšiću

Uprava policije u saradnji sa tužilaštvom, zbog događaja u Nikšiću, preduzima sveobuhvatne mjere i radnje i narednih dana će pojačati prisustvo svojih službenika i staviti na raspolaganje dodatne resurse, uključujući pripadnike Posebne jedinice policije, Sektora za borbu protiv kriminala i Sektora policije opšte nadležnosti, sa primarnim ciljem osiguranja bezbjednosti građana Nikšića, održavanja stabilnog javnog reda i mira i pojačane kontrole bezbjednosti učesnika u saobraćaju, saopštili su iz UP.

Takođe su najavili da će „bez odlaganja preduzeti sve mjere i radnje na identifikaciji lica koja su svojim destruktivnim djelovanjem pričinila štetu na imovini određenih lica“, te da će „neselektivno, zakonito i nepristrasno postupati u svim događajima“.

- Jer se na taj način mogu preduprijediti veoma negativne posljedice po izborni proces i slobodu građana i građanki da učestvuju ili ne učestvuju u izborima – naglasio je Koprivica.

Državni sekretar MUP-a Petar Koprivica tvrdi da DPS nije ponudio dokaze da osobe sa spiska koji su dostavili policiji ostvaruju biračko pravo u drugim državama

I on je pozvao UP da što prije rasvijetli događaje u Nikšiću i o tome obavijesti javnost. Takođe je skrenuo pažnju da se ovako podignute tenzije „mogu prenijeti i na sam izborni dan“. K. JERKOV

ca, tvrdeći da se spisak sastoji samo od imena i datuma rođenja tih osoba.

- Od njih 206, 186 je upisano za vrijeme vlasti DPS-a, a 20

nakon 2020. godine u skladu sa zakonom, a dominantno zbog sticanja punoljetstva –tvrdi Koprivica. On je DPS pozvao da odmah

dostave dokaze prikupljene u skladu sa zakonom i u skladu sa Mišljenjem AZLP iz 2021. godine da su ti ljudi nezakonito upisani u birački spisak

ili da u suprotnom, kako je naveo, prestanu sa političkim zloupotrebama. Reagujući na ove navode Koprivice, Nikolić je juče po -

ručio kako „poslanici nijesu sudski vještaci da izvode dokaze“. - MUP je dobio spisak od 206 osoba koje su upisane u birački spisak Nikšića i Trebinja. Za početak, obratite se nadležnim institucijama BiHporučio je Nikolić u objavi na platformi Iks. Konstatovao je i da MUP opet odbija da radi poslove iz svoje nadležnosti i nastavlja da se bavi politikom. Đ.Ć.

Uništeni automobili u Nikšiću

INTERVJU: Nikola Radman, nosilac liste Građanskog pokreta Ura na izborima u Herceg Novom

PODGORICA - Prva i osnovna zadaća će nam biti promjena sistema upravljanja lokalnom upravom, što podrazumijeva niz inicijativa ka državnom parlamentu koje se tiču izmjena i dopuna određenih zakonskih rješenja, kazao je u intervjuu za Pobjedu nosilac izborne liste Građanskog pokreta Ura u Herceg Novom Nikola Radman.

On navodi da su očekivanja da novska opština može bez pomoći države da riješi sve svoje krucijalne probleme poput tranzitnog saobraćaja i lokalne zaobilaznice nerealna, jer ti projekti iziskuju ogromna sredstva.

- Ono što Opština može i mora jeste da permanentno vrši pritisak na Vladu kako bi se u što kraćem roku nalazila rješenja. Paralelno s tim treba da, na osnovu kapitalnog budžeta, sprema plansku dokumentaciju, obezbijedi sredstva za eksproprijaciju, eliminiše iz Prostornog plana Opštine suvišne putne koridore koji nepotrebno sputavaju valorizaciju prostora. Takođe, moram pomenuti partijsko zapošljavanje koje je rak-rana koja razjeda čitav sistem. Godinama zagovaramo izmjenu Zakona o lokalnoj samoupravi, izbornih zakona, drugačije formiranje mjesnih zajednica i niz drugih zakonskih i podzakonskih akata kako bi se ovaj nakaradni sistem promijenio. Očigledno je da dominantnim partijama prethodnog režima, kao i ovim iz aktuelne vladajuće većine, to ne odgovara, jer im ruši čitav koncept vršenja vlasti. Dok se to ne dogodi, uzaludna je svaka priča – naglašava Radman. Objašnjava i da lista „Drugačije“ građanima Herceg Novog nudi drugačiji pristup politici koji podrazumijeva ljude od integriteta na ključnim pozicijama u gradu.

POBJEDA: Ko je sve na vašoj listi i po čemu je ona drugačija od ostalih osam koje učestvuju na izborima 13. aprila?

RADMAN: Kao i u prethodnom mandatu, Građanski pokret URA na listi u Herceg Novom ima kredibilne ljude, prepoznate u našem gradu kao poštene i vrlo dosljedne. To je naš najvredniji kapital. Ti ljudi daju sigurnost da ćemo ispuniti sve ono što smo obećali u predizbornoj kampanji. Potpuno smo svjesni koliko su ljudi umorni od svakodnevnih velikih obećanja. Zato je ova lista garant da ćemo u prvih sto dana vlasti tražiti koncesiju od države kako bi upravljanje i nadzor nad Plavom špiljom pripao Opštini, jer se radi o jednom veoma specifičnom resursu. Osim toga, u prvih sto dana ćemo uvesti sistem pametnih semafora i interaktivnih putokaza kako bi se, pogotovo tokom turističke sezone, ubrzao protok saobraćaja. Za manje od sto dana ćemo riješiti i decenijski problem zaštite Savinske dubrave tako što ćemo odrediti odgo-

Na nas mogu da računaju samo oni koji baštine ista ili slična politička načela

Lista „Drugačije“ garant je da ćemo u prvih sto dana vlasti tražiti koncesiju od države, kako bi upravljanje i nadzor nad Plavom špiljom pripalo Opštini, da ćemo uvesti sistem pametnih semafora i interaktivnih putokaza kako bi se ubrzao protok saobraćaja i da ćemo za manje od sto dana riješiti i decenijski problem zaštite Savinske dubrave, poručuje Radman

vornog upravitelja tog lokaliteta koji, ne bez razloga, nazivamo plućima grada.

POBJEDA: Što vidite kao goruće probleme u gradu čijem se rješavanju treba prioritetno posvetiti? Sa druge strane, u čemu vidite potencijal i prednosti koje treba valorizovati?

RADMAN: Sve što ste naveli su veliki problemi za Herceg Novi, ali i ujedno i potencijali za razvoj grada. Pogotovo ako govorimo o Institutu „Dr Simo Milošević“. Da manjinski akcionar nije reagovao kako je reagovao, 44. vlada bi već prodala pola imovine Instituta. Čitava priča o banji je ista kao i sa izgradnjom nove osnovne škole na mjestu dječjeg odjeljenja. Sve je klasična prevara. To odgovorno tvrdimo. Veoma je neozbiljan pristup rješavanju ovog problema. Zbog toga moramo, sa lokalnog nivoa, više djelovati prema Vladi kako ne bismo pogrešnim potezima državne vlasti potpuno uništili biser koji imamo. Saglasni smo da se kod starog tunela u Meljinama gradi nova gradska bolnica. Postojeća, kao što sigurno već znate, iz više razloga nije objekat u koji treba ulagati. Prvo i osnovno je imovinsko-pravni status, čije rješenje je vrlo neizvjesno... Drugo i podjednako problematično je starost objekata koji su paviljonskog tipa i kao takvi apsolutno ne zadovolja-

vaju ni minimalne standarde jedne gradske bolnice.

POBJEDA: Kakav rezultat očekujete u nedjelju?

RADMAN: Na predstojećim izborima u Herceg Novom naša lista očekuje da, u najgorem slučaju, zadrži podršku koju je imala na prethodnim izborima. Kao dio vlasti u Herceg Novom pokazali smo našim sugrađanima da ono što obećamo, to i ispunimo. Dokazali smo da smo i kao dio lokal-

ne vlasti, ali i kao partija koja je u jednom periodu imala premijera, uradili velike stvari za ovaj grad. Sa državnog nivoa vraćanje trajekta, povećanje cijene usluga FZ, kao i potpisivanje kolektivnog ugovora o radu što je, u tom trenutku, bilo od izuzetnog značaja za Institut „Dr Simo Milošević“. Na lokalnom nivou, na inicijativu našeg kadra, osnovan je novi sekretarijat za ekologiju i energetsku efikasnost koji je

pod našim rukovodstvom, u prethodnih nekoliko godina, pokrenuo niz projekata od velikog značaja za našu opštinu. Treba podsjetiti i na preuzimanje i podizanje na neuporedivo viši nivo Uprave za naplatu lokalnih javnih prihoda, što je gotovo dupliralo budžet SO Herceg Novi. Sve ovo je samo djelić naših zasluga. Zbog svega toga znamo da će građani to prepoznati i podržati našu listu na predstojećim izborima.

POBJEDA: Ko sve mogu biti potencijalni partneri vaše liste? Vidite li ih u partijama koje trenutno čine parlamentarnu većinu na državnom nivou i što će biti, da tako kažemo, najmanji zajednički sadržalac na kojem ćete insistirati prilikom sklapanja koalicije?

RADMAN: Na lokalnoj političkoj sceni novska Ura je jasno profilisan politički subjekt koji ima svoj program, principe i precizno definisanu strategiju za budući razvoj grada. Na našu podršku i partnerstvo mogu da računaju samo oni koji baštine ista ili slična politička načela. U slučaju da toga ne bude - spremni smo za opoziciono djelovanje.

POBJEDA: Kako i gdje vidite Herceg Novi u naredne četiri godine?

RADMAN: Ukoliko građani Herceg Novog odluče da istim partijama ponovo poklone povjerenje sa žalom ćemo prihvatiti to činjenično stanje, ali ga i poštovati. Mi imamo potpuno drugačiju viziju razvoja, što podrazumijeva totalni otklon od partitokratske dogme, nultu toleranciju na korupciju i preuzimanje maksimalne odgovornosti. Sve to podrazumijeva zapošljavanje ljudi od struke i moralnog integriteta, a ne partijskih uhljeba. Ukoliko sve što sam naveo bude prepoznato, mi naš grad u naredne četiri godine vidimo kao integralni dio velike evropske porodice.

POBJEDA: Zbog čega bi Novljani trebalo da zaokruže baš vašu listu?

POBJEDA: Iako nije bila u prilici da vrši vlast sa pozicije prvog ili drugog čovjeka na lokalnom nivou, vaša partija dominantno je to činila sa državnog nivoa kada je lider Ure Dritan Abazović bio prvo potpredsjednik Vlade, a kasnije i premijer. Da li je i što sve konkretno iz te perspektive bilo druga-

čije u odnosu vaše partije prema Herceg Novom?

RADMAN: Građanski pokret

Ura je dio hercegnovske vlasti u protekle četiri godine i veoma smo ponosni na sve što je naš doprinos za bolje funkcionisanje grada. Ništa manje nijesmo ponosni na ono što je gospodin Abazović kao premijer uradio za naš Novi. Samo da pomenemo,

vraćanje trajekta u državno vlasništvo je više nego dovoljno i za četvorogodišnji mandat, a ne za godinu dana, koliko je bio premijer. Naime, država danas ima prihod od deset miliona eura godišnje, dok je za vrijeme DPS-a taj prihod kroz koncesiju bio nekih 200.000 eura. Morate priznati da je to neuporedivo i da je dokaz da Ura radi za

interese građana, a ne tajkuna koji su u prethodnom sistemu imali sve privilegije. Ovo pitanje je veoma važno za razvoj naše opštine, pa smo kao dio našeg programa predložili da se ide i korak dalje tako što bi se formiralo novo preduzeće koje bi upravljalo trajektom i čije sjedište bi, u skladu sa tradicijom, bilo u Herceg Novom.

RADMAN: Kao što sam već rekao, svaku partiju čine ljudi. Naša lista nudi kredibilne i odgovorne ljude koji vole ovaj grad. To je naš kapital i to nas razlikuje od svih drugih lista. Ponosan sam na našu listu i zbog toga se duboko nadam da će Novljani prepoznati našu viziju i dati nam podršku na izborima 13. aprila. Milovan MARKOVIĆ

Nikola Radman

Predsjednik države smatra spornim dokument o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima

PODGORICA - Sporazum o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE), koji je potpisao premijer Milojko Spajić je, načelno gledano, u suprotnosti je sa Ustavom Crne Gore, odnosno s pojedinim njegovim članovima koji se odnose na zabranu diskriminacije, ekološku održivost i druge temeljne vrijednosti – kazao je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović.

– Potpisana su dva sporazuma. Jedan je o ekonomskoj saradnji i u njemu mislim da nema ničega spornog. Potpisan je i Sporazum o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina. On je suštinski sporan. Sporazum je sporan i u kontekstu usklađenosti sa Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju koji Crna Gora ima sa Evropskom unijom. To je osnovni međunarodni ugovor, ne samo sa EU kao cjelinom, već i sa svim državama članicama pojedinačno. Na taj način, ovaj sporazum suštinski odstupa od ključnog vanjskopolitičkog prioriteta Crne Gore –članstva u EU. Treći problem, podjednako ozbiljan, jeste što podrazumijeva preuzimanje unaprijed neodređenih finansijskih obaveza od strane države. I sve to govorim bez ulaženja u razvojnu komponentu – dakle, bez diskusije o tome da li se nešto treba graditi ili ne – rekao je Milatović nakon jučerašnjeg otvaranja ESG Adria samita u Tivtu.

OdgOvOrnOst Navodi i da je ovdje riječ isključivo o pravnoj problematici i zakonitosti samog sporazuma, ocjenjujući da bi za to neko mogao biti i krivično odgovoran. – Smatram da su pojedine saglasnosti koje su stigle iz određenih segmenata državne administracije izuzetno sporne i da mogu biti predmet krivičnog postupka. Jer, neko iz državne uprave je dao potpis na nešto što, po svemu sudeći, nije u skladu sa zakonom. Mislim konkretno na Ministarstvo evropskih poslova i Sekretarijat za zakonodavstvo – tu se otvara ozbiljno pitanje krivične odgovornosti zbog nesavjesnog vršenja službene dužnosti – kazao je Milatović upitan da prokomentariše ovu temu.

Milatović: Sporazum suprotan Ustavu Vukčević: Ustavni

sud nenadležan

Poručio je da veliku odgovornost snose i poslanici u Skupštini.

- Jer ovdje se ne odlučuje ni o razvoju, ni o ekonomiji, već o zakonitosti. Iskreno, ne znam kako smo uopšte dospjeli u situaciju da raspravljamo o nečemu što je u samoj osnovi – nezakonito. Pitanje da li je projekat u ekonomskom interesu, kakvi su ekološki i društveni aspekti, dolazi tek kasnije. Vidim da su se time već bavile brojne nevladine organizacije, građani, pa čak i pojedine opštine – sve to ukazuje da je cijeli proces od samog početka postavljen naopačke - dodao je Milatović. Odgovornost, kako ocjenjuje, snosi i Vlada.

- Ne samo predsjednik Vlade, već svaki njen član, kao i svaki

poslanik koji eventualno podrži ovakav sporazum, jer ovdje je riječ o ključnim državnim interesima, a mi se nalazimo u situaciji u kojoj se vodi posao na nezakonit način - naglasio je predsjednik.

Milatović očekuje i jasan stav Evropske unije. – Ukoliko EU smatra da je ovakav sporazum u skladu sa pravnom tekovinom EU, onda možemo slobodno potpisati još dvadeset sličnih. Tek

kada se stvar dovede do apsurda, druga strana obično reaguje. Zamislimo situaciju u kojoj gradonačelnik ili predsjednik bilo koje opštine u Crnoj Gori jednostrano bira investitora i ustupa mu zemljište za razvoj.

Đukanović: Nemam zamjerku na namjeru Spajića da dalje razvija odnose sa Emiratima

Bivši predsjednik Crne Gore Milo Đukanović, saopštio je da nema zamjerke na namjeru premijera Milojka Spajića da učvršćuje i dalje razvija odnose između Crne Gore i UAE koji su, kako kaže, odavno uspostavljeni na prijateljskoj osnovi. Dodaje da upravo zbog toga, i istine radi, zbog crnogorske javnosti, želi da ukaže na neke činjenice koje je ,,najvjerovatnije zbog nedovolj-

ne informisanosti, premijer u obraćanju u utorak pogrešno interpretirao“. - Nije 2022. kako je rekao, umro osnivač Emirata, nego njegov sin Kalifa Bin Zajed Al Nahjan, tadašnji predsjednik - podsjetio je Đukanović. Osnivač UAE je, pojašnjava on, bio Zajed Bin Sultan Al Nahjan koji je umro 2004. - Takođe, nije tačno da se Crna Gora kao prijateljska

zemlja tako kako on tvrdi odnijela prema smrti predsjednika Emirata 2022. godine. Ja sam u svojstvu predsjednika Crne Gore i kao prijatelj porodice Al Nahjan posjetio neposredno nakon toga Abu Dabi, izrazio saučešće vladarskoj porodici i čestitao stupanje na dužnost Šeiku Mohamed Bin Zajedu - rekao je Đukanović. Iz Spajićevog kabineta je saopšteno da, iako njego-

Bojazan DUA i HGI povodom planova Vlade

Nakon jučerašnjih konsultacija sa premijerom, Mehmed Zenka (DUA) i Adrijan Vuksanović (HGI) novinarima su izrazili bojazan povodom planova Vlade koji se odnose na sporazum sa UAE. Zenka je ocijenio da se time Ulcinj vodi u bankrot, dodajući da je lokalno stanovništvo u posljednje tri

decenije uložilo preko deset milijardi eura u stotine hotela i apartmana te da cijeli grad živi od turizma. - Nemojte Ulcinj dovesti pred provaliju. Mi ćemo da branimo kako znamo i umijemo naš život i budućnost naše djece. Zašto taj gospodin nije došao sa premijerom i prezentovao šta želi i šta ga inte-

resuje u Ulcinju, može biti da bismo se mi s njim direktno dogovarali. Mi smo i nudili druge lokacije, ali da neko ima smjelosti da pođe u UAE i ponudi na tacni cijeli grad i njihovu budućnost - kazao je Zenka novinarima nakon sastanka. Skeptičan je i Vuksanović, naglašavajući da se mora

uzeti u obzir briga lokalnog stanovništva, te da je proces počeo netransparentno što je stvorilo sumnje. – Čuli smo da ne znamo još sve detalje i to je nešto što nas čini dodatno opreznim. Niko nije protiv investicija, samo da su pametne, dugoročno održive i da nijesu na štetu ni države ni lokalnog

U čemu je razlika? Ko to ima pravo da mimo zakona Crne Gore odlučuje koji investitor može, a koji ne može da posluje? Ko može da abolira zakone i istovremeno priča o vladavini prava? Ovo je primjer klasične „vladavine neprava“, što može imati pogubne posljedice po državne interese Crne Gore i svih njenih građana. Zato još jednom pozivam na punu odgovornost, i političku i krivičnu, svih aktera uključenih u ovaj proces – zaključio je Milatović.

vom izjavom nije postojala namjera da se interveniše u pravcu privatnih relacija, zahvaljuju Đukanoviću na preciziranju ,,koje samo potvrđuje neophodnost održavanja dobrih odnosa sa UAE kao strateškim partnerom naše zemlje“. Spajić je u utorak za TVCG kazao da ,,niko nije pošao na sahranu osnivača Emirata koja se dogodila 2022. i to nam je jako zamjereno“.

stanovništva – kazao je Vuksanović novinarima. Dodao je da je premijer, osim Velike plaže, kao moguće lokacije za investicije pominjao i Lušticu, Buljaricu i Jaz, ali da nijesu išli u konkretne detalje, što mu, kako je naveo, stvara dodanu bojazan. Spajić je, kako je kazao Vuksanović, kazao da bi rasprava u Skupštini mogla početi za mjesec.

Komentarišući ranije kritike Milatovića, premijer Milojko Spajić je prošle sedmice kazao da nema ništa protiv da Ustavni sud provjeri ustavnost i zakonitost ovih ugovora. Ipak, prema riječima profesora Miloša Vukčevića, Ustavni sud nije nadležan da ocjenjuje ustavnost međunarodnih ugovora i do sada je svaku takvu inicijativu odbacivao. – To znači da premijer Spajić nije u pravu kad se poziva na Ustavni sud, jer se Sud neće upustiti u ocjenu ustavnosti ovog sporazuma. Toga moraju biti svjesni i poslanici koji dignu ruku za sporazum jer je na njima najveća odgovornost! Oni jedini mogu ocijeniti da li je sporazum u skladu sa Ustavom Crne Gore i treba li ga kao takvog izglasati. Kada međunarodni ugovor nije u skladu sa Ustavom postoje dvije mogućnosti – mijenja se ugovor ili Ustav. U članu 9 Ustava Crne Gore navodi se da potvrđeni i objavljeni međunarodni ugovori imaju primat nad domaćim zakonodavstvom i neposredno se primjenjuju kada odnose uređuju drugačije od unutrašnjeg zakonodavstva. Ustavom je predviđeno da Ustavni sud može da odlučuje samo o usklađenosti zakona sa Ustavom i međunarodnim ugovorima. Kada po ratifikaciji sporazum u obje države stupi na snagu, imaće primat nad domaćim zakonodavstvom, što znači da isključuje primjenu crnogorskih zakona o javnim nabavkama i konkurenciji. Država se ne može pozvati na domaće zakonodavstvo kao razlog za neizvršavanje međunarodno preuzetih obaveza –ukazao je Vukčević na svom Fejsbuk profilu komentarišući aktuelnu situaciju. Vlada je prije dva dana uputila Skupštini prijedloge zakona o potvrđivanju sporazuma o ekonomskoj i saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina, a naknadno i inovirala sa zahtjevom da se o njima odlučuje po hitnoj proceduri, imajući u vidu da u inicijalnom obrazloženju to nije bilo navedeno.

MAns prOtiv hitnOg pOstupkA

MANS je pozvao Skupštinu da omogući transparentnu javnu raspravu o sporazumu sa UAE i odbije ovu inicijativu Vlade. Ukazuju da je Vlada naknadno navela da je razlog usvajanja po hitnom postupku unapređenje ekonomske saradnje i standarda što, kako dodaju, po Poslovniku Skupštine nije razlog za hitno postupanje. M. LEkOviĆ

Jakov Milatović

Miloš Vukčević

TIVAT - U vremenu kada globalni izazovi sve snažnije oblikuju regionalne tokove, treći ESG Adria samit 2025 otvoren je porukama o zajedničkoj odgovornosti, održivosti i hitnoj potrebi za konkretnom akcijom.

ESG Adria Samit je vodeća regionalna platforma za održivi razvoj i odgovorno liderstvo. Samit, koji se održava pod pokroviteljstvom predsjednika Crne Gore i u partnerstvu sa Vladom Crne Gore, otvorila je Biljana Brejtvejt, osnivačica Sustineri Partners i direktorica Samita.

OdrživO društvO Ona je istakla je da je vrijeme da se prevaziđe svakodnevica i da se preuzme aktivna uloga u oblikovanju održivog društva. – Ponosni smo što ovo radimo u Crnoj Gori - zemlji koja je često prevazilazila očekivanja, naročito kada je riječ o okupljanju ljudi oko zajedničkog cilja. Mjestu gdje saradnja i međunarodni dijalog nalaze stvarno uporište. I ako smijem lično da kažem: za nas koji smo odrasli u ovom regionu, sama činjenica da smo danas ovdje - da ne govorimo o sukobima, već o investicijama, inovacijama i održivosti - nije mala stvar. Vjerujem da Crna Gora može biti domaćin saradnje i međunarodnog dijaloga kada je riječ o inkluziji i otvorenosti. Sjećam se vremena kada se na ovaj region gledalo kao na nestabilan, fragmentisan, podijeljen prostor. A sada on stoji kao jedan od najdinamičnijih koridora u Evropi. Ta promjena se nije dogodila preko noći. I nije se dogodila slučajno. Ona je rezultat mnogih malih činova hrabrosti, povezivanja i saradnje - i upravo te vrijednosti ovaj samit nastavlja da poštuje i osnažuje - poručila je Brejtvejt. Dodala je da smo suočeni sa savremenim transformacijama koje se dešavaju upravo sada. – Počnimo govorom o liderstvu - šta ono danas znači? Kako da

10. april 2025.

OtvOren e SG Adri A SA mit 2025 u t ivtu: Okupio više od 700 učesnika

Brejvejt: Crna Gora uporište globalnog dijaloga i saradnje

Ponosni smo što ovo radimo u Crnoj Gori - zemlji koja je često prevazilazila očekivanja, naročito kada je riječ o okupljanju ljudi oko zajedničkog cilja. Mjestu gdje saradnja i međunarodni dijalog nalaze stvarno uporište - poručila je Biljana Brejtvejt, osnivačica Sustineri Partnersa i direktorica Samita

se prilagodimo dugoročnim promjenama i razmišljamo u kontekstu održivih ekonomskih tokova i društvenih vrijednosti? Govorimo o vremenu, o

Pavlović: Ponosni smo što predvodimo razvoj zelenog finansiranja

Kao platinum partner Samita, Universal Capital Bank je jedan od ključnih pokrovitelja Samita. Miloš Pavlović, predsjednik Upravnog odbora Universal Capital banke, naglasio je važnost događaja za Crnu Goru.

zajednici i o ljudima koji mijenjaju tok stvari. Govorićemo o vrijednostima, ne kao apstraktnim idealima, već kao temeljima društva. Bez vrijednosti

- U Universal Capital banci vjerujemo da finansijski sektor mora igrati ključnu ulogu u izgradnji održive budućnosti. Naše partnerstvo sa ESG Adria samitom 2025 i to kao platinum partner, još jednom potvrđuje našu predanost ESG principima, inovacijama u održivom finan-

nema ni investicija, ni razvoja, ni inkluzije, ni napretka. Zato ovu raspravu vodimo uključivo, s pogledom na sadašnjost i budućnost. Razgovaraćemo o

siranju i podršci razvoju zelene ekonomije. Ponosni smo što predvodimo razvoj zelenog finansiranja u Crnoj Gori i što aktivno doprinosimo pozitivnim promjenama kroz naše kreditne programe i poslovnu strategiju usmjerenu na zajednicu - poručio je Pavlović.

Mohamed Alabar danas predstavlja projekte

Mohamed Alabar, osnivač kompanije Eagle Hills, koja je zlatni partner Samita, danas će održati prezentaciju svojih projekata i programa.

Djelujući u više od deset zemalja - uključujući Albaniju, Bahrein, Etiopiju, Jordan i Latviju - Eagle Hills razvija višenamjenske urbane projekte koji integrišu stanovanje, javnu infrastrukturu i strategije održivog kori-

šćenja zemljišta. Kompanija sve više stavlja akcenat na energetsku efikasnost i inkluzivni razvoj. – Eagle Hills ulaže u infrastrukturu koja je sve više oblikovana principima održivosti - od regeneracije obalnih područja i kvartova orijentisanih na javni prevoz do unapređenja javnih prostora. Njihovo učešće pruža nam priliku da sagledamo razvojne prakse iz stvarnog

svijeta kroz prizmu održivosti - izjavila je Biljana Brejtvejt, osnivačica ESG Adria samita.

Ključni projekti, poput marine u Draču i distrikta La Gare u Adis Abebi, uključuju strategije angažovanja zajednice i mjere zaštite životne sredine. Na Samitu će predstavnici Eagle Hillsa podijeliti iskustva sa terena o primjeni ESG principa u urbanom razvoju.

Među istaknutim govornicima ovogodišnjeg ESG Adria samita naći će se Katrín Jakobsdóttir, bivša premijerka Islanda; Ian Goldin, profesor globalizacije i razvoja na Univerzitetu Oksford; Fatih Karahan, guverner Centralne banke Turske; Atifete Jahjaga bivša predsjednica Kosova; Benedikt Franke direktor Minhenske sigurnosne konferencije; Rap-

mo graditi zajedno sa posvećenim partnerima - istakla je Brejtvejt. Željko Komnenović, predsjednik opštine Tivat, na otvaranju je kazao da je od velikog značaja što smo domaćini regionalnog i globalnog dijaloga o temama održivosti, odgovornog upravljanja i društvene odgovornosti.

– Nikada aktuelnija tema – primjena zelenih praksi – dobija svoju pravu šansu jer se o zaštiti životne sredine sve češće govori na nivou donosilaca odluka i kreatora javnih politika. Primjena ovih praksi upravo počinje u lokalnim zajednicama. One su osnova zelene tranzicije koju kao društvo moramo sprovesti. U Tivtu smo nedavno uspostavili linijski pomorski saobraćaj brodovima na električni pogon, u saradnji sa jednim stranim investitorom i još jednim privatnim preduzećem. To dovoljno govori o spremnosti investitora i privrede da zakorače u zelenu budućnost. Uvođenje autobusa na električni pogon u javni prevoz biće naš naredni doprinos zelenim promjenama u Boki – poručio je Komnenović.

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović naglasio je da je ova inicijativa posvećena trima ključnim stubovima našeg djelovanja: prvo – ekologiji, drugo – socijalnoj odgovornosti, i treće – dobrom upravljanju.

dragOcjena tradicija

tome kako institucije mogu postati transparentne, pravične i efikasne – kako za mlade, tako i za investitore. Govorićemo o odgovornom ulaganju i održivom finansiranju, i o tome kako javne i privatne institucije mogu sarađivati u korist cijelog društva - kazala je Braithwaite dodajući da će tema samita biti i problem energetske tranzicije – ne samo kao tehničkog procesa, već i kao društvenog izazova.

– Od samog početka bilo nam je jasno da ne želimo još jednu inicijativu bez suštine. Željeli smo stvoriti prilike koje će-

hael Ghiandai, finansijski direktor Fondacije Princa Alberta II od Monaka; Amer Kapetanović, generalni sekretar Regionalnog savjeta za saradnju; Dex Hunter-Torricke, ekspert za komunikacije iz Silicijumske doline; Catherine Atkin, kopredsjednica Stanford CodeX Climate Inicijative; Agnieszka Hryniewicz-Bieniek, globalna direktorica Google for Startups te brojni drugi lideri u biznisu, politici i društvu.

– Ovaj događaj postaje dragocjena tradicija, što samo potvrđuje koliko u Crnoj Gori cijenimo kontinuitet, principe i suštinske vrijednosti. ESG Summit nije samo okupljanje –on podstiče različitost, učenje i potragu za smislenim i praktičnim rješenjima. Organizovanje ovakvog skupa upravo ovdje, u regionu Jadrana, potvrđuje da se savremeni koncepti mogu uspješno uklopiti u tradiciju – kada zajednica razumije svoje vrijednosti i zna kako ih pretočiti u konkretne akcije – poručio je Milatović. Skup je pozdravio i generalni direktor Porto Montenegra David Margason – Novinske slike izvanrednih društvenih, ekoloških, a sada i ekonomskih događaja postale su svakodnevica, smanjujući nivo naše reakcije i povećavajući opasnost od ravnodušnosti prema ovim sistemskim prijetnjama staništu koje je nesumnjivo već dovedeno do svojih granica – kazao je Margason. Samit traje do petka i ove godine okuplja više od 700 učesnika iz regiona i svijeta, uključujući predstavnike vlada, međunarodnih organizacija, kompanija, akademske zajednice i civilnog sektora. Pred učesnicima je tri dana programa sa brojnim panelima i interesantnim govornicima, uz očekivano pokretanje nekoliko važnih regionalnih inicijativa na polju energije, održivih finansija, start-up preduzetništva i uključivanja mladih. n.KOvaČeviĆ

Sa otvaranja Samita u Tivtu

Fond za zdravstveno osiguranje potpisao ugovore sa 175 stomatoloških ordinacija, saopšteno da nije bilo pritiska ni na koga da pristane na ponuđene uslove, što su navodili iz Stomatološke komore

I zvanično –ponovo besplatne usluge kod zubara

Iz Fonda su kazali da će ostati otvoreni za svaki vid saradnje sa stomatolozima u narednom periodu, jer su, kako su istakli, svjesni da osiguranicima moraju da obezbijede pravovremenu i kvalitetnu zdravstvenu zaštitu, te da pacijenti ne smiju da trpe posljedice bilo čije neodgovornosti i nekorektnog ponašanja

PODGORICA – Ranjiva kategorija stanovništva –trudnice, studenti, osobe sa invaliditetom i penzioneri od juče zvanično mogu ponovo da dobijaju besplatne stomatološke usluge, jer je Fond za zdravstveno osiguranje potpisao ugovore sa 175 stomatoloških ordinacija.

Podsjetimo, Stomatološka komora organizovala je 1. aprila protest ispred Fonda za zdravstveno osiguranje pošto su tada istekli ugovori sa stomatološkim ordinacijama, a nijesu im ponuđeni novi sa boljim uslovima. Tada je najavljeno da stomatolozi neće potpisati stare ugovore i da ne mogu da pružaju besplatne usluge pacijentima dok ne pronađu kompromisno rješenje. Kazali su tada da im Fond nudi mizerne uslove, na što su iz Fonda odgovorili da nije tačno i pozvali su stomatologe da budu korektni i da potpišu ugovore u roku od osam dana. Stomatološka komora je u ponedjeljak saopštila da će oni pokazati društvenu odgovornost, te su pozvali sve stomatološke ordinacije da potpišu sporne ugovore. Kazali su da ne mogu da se izbore protiv države, jer je teško izlagati porodice egzistencijalnim problemima, da zaposleni ne primaju plate…

Iz Stomatološke komore negodovali su na konferenciji za medije što država 17 godina izdvaja 5,6 miliona eura za besplatne stomatološke usluge koje dobijaju građani, navodeći da se u okruženju od ukupnog budžeta za zdrav-

stvo za stomatologiju izdvaja tri posto. Dalje su obrazložili da bi to značilo da u Crnoj Gori stomatološke ordinacije treba da dobiju 15 miliona, ali da su oni skromni i da traže –8,5 miliona eura, što Fond nije prihvatio.

Stomatološka komora optužila je Fond da je pritiskao određene stomatologe da potpišu ugovore u kojima su im ponudili loše uslove, ali su iz Fonda demantovali te navode. S druge strane, nedavno je Fond optužio Stomatološku komoru da oni pritiskaju stomatologe da ne potpisuju ugovore, ali su oni negirali optužbe.

U međuvremenu su se oglasili i iz Udruženja Roditelji, poručujući da građane ne zanimaju njihova međusobna prepucavanja, već da im je važno da dobiju besplatnu uslugu na koju imaju pravo.

Iz Fonda za zdravstveno osiguranje saopštili su juče da će objaviti na sajtu koje ordinacije će pružati besplatne usluge građanima.

Rekli su da su oni ozbiljna institucija i ponovo su odbacili optužbe Stomatološke komore da su na bilo koji način pritiskali stomatologe da potpisuju ugovore. Kažu da je nekorektno što iz Stomatološke komore navode da su neznaveni i društveno neodgovorni, ali i nespremni da traže veći budžet za potrebe stomatologa. Istakli su da podsjećaju da je aktuelni menadžment Fonda predvođen direktorom Vukom Kadićem za 2024. godinu izdejstvovao uvećanje budžeta za stomatologiju za čak 20 odsto u odnosu na 2023. godinu, pa je iznosio šest

Na nelegalnom objektu na placu poslanika Vladimira nastavljeni radovi, ODT godinu dana istražuje slučaj

Nadležni ćute dok zapečaćena zgrada

miliona eura, odnosno milion eura više nego godinu ranije. - Tada niko iz Stomatološke komore nije izašao u javnost i zahvalio Fondu zbog napora koje je uložio u ovom pogledu, ali su zato bili jako brzi da napadnu Fond kada je 2025. godine budžet smanjen za sedam odsto u odnosu na 2024. godinu (a koji je bio veći za 20 odsto u odnosu na 2023. godinu, što je u apsolutnim brojevima 400.000 eura manje), i to ne po odluci Fonda, već po odluci Ministarstva finansija - saopštili su juče iz Fonda. Ponovili su da je Fond učinio sve što je bilo u njegovoj nadležnosti.

Iz ove ustanove dodaju da se zahvaljuju svim stomatolozima koji nijesu odbili pacijente i primali ih ovih dana te nijesu dozvolili da ostanu bez stomatološke usluge.

- Takođe, želimo da istaknemo da ćemo ostati otvoreni za svaki vid saradnje sa stomatolozima u narednom periodu, jer smo svjesni da našim osiguranicima moramo obezbijediti pravovremenu i kvalitetnu zdravstvenu zaštitu, te da oni ne smiju trpjeti posljedice bilo čije neodgovornosti i nekorektnog ponašanja – poručili su iz Fonda.

Iz Stomatološke komore saopštavali su da su u periodu prije isticanja spornih ugovora, prije 1. aprila, dva mjeseca pregovarali sa nadležnima da im se poboljšaju uslovi. Navodili su da su imali zajedničke sastanke i sa predstavnicima Ministarstva finansija, te da je sve ukazivalo na to da se može obezbijediti uvećanje od 8,5 miliona koje su tražili. Isticali su da su, međutim, ti pregovori prolongirani, te da su dovedeni pred svršen čin kada im je istekao ugovor 1. aprila i ponuđeni im loši uslovi.

Ovi ugovori se potpisuju na dvije godine, ali su iz Stomatološke komore napomenuli da mogu u međuvremenu da se koriguju i unaprijede. Oni su pozvali predstavnike Fonda da sjednu da razgovaraju kako bi pronašli kompromisno rješenje za dobro svih –stomatologa, države i pacijenata. H. JANKOVIĆ

PODGORICA – Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici je početkom juna prošle godine formiralo predmet protiv građevinsko-urbanističkog inspektora Vladimira Raškovića, koji je tada i uhapšen (pa je pušten da se brani sa slobode), jer na zakonit način nije kontrolisao nelegalni objekat u Tološima.

Inspektor je uhapšen zbog nesavjesnog obavljanja službene dužnosti, a protiv poslanika dr Vladimira Dobričanina (51), Rajka Kneževića (43), Dragana Kneževića (72), Radeta Kneževića (38), Hajra Ljuškovića (64) i Sonje Knežević (45) podnijete su krivične prijave zbog nelegalne gradnje objekta bez prijave i dokumentacije za građenje, jer su bez dozvole državnih organa vršili radove na objektu, a legitimisali su se pred nadležnim organima kao vlasnici djelova objekta ili investitori.

Vladimir Dobričanin je poslanik u Skupštini Crne Gore, u posebnom klubu poslanika, sa izborne liste „Evropa sad – Milojko Spajić“.

ODT I PEČAT

Pobjeda je prošle godine u serijalu tekstova pisala o bespravnoj gradnji bez prijave i dokumentacije na parceli dr Vladimira Dobričanina.

ODT izviđa, a zgrada na parceli u Tološima nastavlja da se gradi, što dokazuju i fotografije koje su snimljene početkom aprila ove godine.

Iz ODT-a su Pobjedi kazali da preduzimaju sve zakonom predviđene mjere i radnje, te da za sada ne mogu da saopšte više detalja. Mjera zabrane gradnje na ovoj parceli, na kojoj nastaje

ODT izviđa, a zgrada na parceli u Tološima nastavlja da se gradi, što dokazuju i fotogra je koje su snimljene početkom aprila ove godine. Iz ODT-a su Pobjedi kazali da preduzimaju sve zakonom predviđene mjere i radnje, te da za sada ne mogu da saopšte više detalja

zgrada sa, za sada, desetak stanova je izrečena u martu 2024. godine.

U Katastru se parcela 2877/5 vodi na majku poslanika dr Dobričanina, prema izvodu od 6. aprila ove godine. Dobričanin se 2023. godine, na zahtjevu za legalizaciju, predstavio kao vlasnik nelegalnog objekta, na parceli 2877/5, a kao potpisnici posebnih djelova su navedena lica iz krivične prijave ODT. Dobričanin i Kneževići su tri puta, neuspješno, pokušali da dobju rješenje o legalizaciji, ali su svakog puta odbijeni. Uprkos tome, ne donosi se rješenje o rušenju objekta koji je prošle godine i zapečaćen, ali to nije omelo investitore da nastave sa radovima. Iako je Ministarstvo u svakom slučaju odbijanja legalizacije, za uvjek istu parcelu, bilo i zvanično upoznato, postupajuči inspektor Rašković i dalje ne donosi rješenje o rušenju objekta. Sagovornici Pobjede tvrde da je inspektor Rašković i dalje nadležan u predmetu koji izviđa ODT.

Pobjedi nijesu odgovorili iz Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine kojim rukovodi Slaven Radunović, da li je inspektor Rašković koji je bio uhapšen i dalje aktivan, odnosno da li je sproveden interni ili disciplinski postupak. Kako bi se zaštitili, mještani čija se imanja i kuće nalaze oko parcele 2877/5 (LN 3012), su pisali nadležnima, jer su zabrinuti i zbog toga što se pored nelegalnog objekta u izgradnji nalazi dvorište međunarodne škole koju pohađa veliki broj djece.

Ipak policija je reagovala prošle godine i podnijela prijavu za krivično djelo navo-

đenje na ovjeravanje neistinitog sadržaja, jer su se lažno predstavili kao vlasnici djelova objekta, pri čemu je Rajko Knežević u aprilu 2024. godine nastavio radove i nakon postavljanja table o zabrani radova, čime je počinio i krivično djelo skidanje i povreda službenog pečata. Iako je doktor Dobričanin nakon prve objave Pobjede, kojom smo problematizovali bespravnu gradnju, pokušao da spočita našem listu da širi laži, navodeći da on nema veze s objektom „koji je otkupio drugi investitor“, plac je i dalje u vlasništvu njegove porodice i sve pravne radnje i zabilježbe u katastarskom posjedovnom listu su od 2022. godine obavljane posredstvom punomoćnika koji ih zastupa.

POGODBE I INVESTICIJE

Poslanik Dobričanin je prošle godine, nakon što je inspektor Rašković uhapšen, a protiv njega i nekoliko Kneževića podnijeta krivična prijava, kazao da su taj plac kupili njegovi roditelji oko 2005. godine sa namjerom da izgrade kuću gdje bi se i nastanili. Pojasnio je da su oni plac ustupili jednoj građevinskoj firmi kako bi kao kompenzaciju dobili stan. - Nažalost, kako je to i bivalo u tim vremenima, zgrada je započeta ali nikada završena, jer su investitori uhapšeni zbog prevare – naveo je on. Kazao je i da je više od 15 godina trajao pokušaj povratka tog placa u vlasništvo njegove majke, jer mu je otac u međuvremenu umro, te da je vraćen sudskom presudom, ali sa puno pravno ekonomskih opterećenja i objektom u izgradnji koji nije bio vlasništvo Dobričanina već vlasništvo pomenutih investitora. Porodici je ponuđeno da se nastavi gradnja i da se izvrši slična pogodba, odnosno da se zauzvrat dobije stan što je kod notara i verifikovano. Mnogi od tada prevarenih građana (njih 50) na više lokacija u Podgorici, uključujući i ovu u Tološima, ostali su u aranžmanu sa MMG-om i bez

dok zgrada niče

stanova i bez novca. Pojedini su „olakšani“ i za 60.000 eura, što je 2007. godine, kada je sklopljen jedan od konkretnih predugovora, bila i više nego respektabilna suma za koju se tada mogao kupiti dvosoban stan u Podgorici. Na temeljima tog nelegalnog objekta firme MGM, čiji su stanovi unaprijed prodati prije završetka gradnje i tako prevareni brojni kupci, nastavlja se izgradnja ovog „novog“ nelegalnog objekta.

Građevinskoj inspekciji i Ministarstvu je od 2022. godine do sada upućeno preko 30 prijava kojima se hronološki dokumentuje istorijat izgradnje ove nelegalne zgrade. Na spornoj parceli se nalazi teška građevinska mehanizacija, iskopana je septička jama, koja je potpuno nezaštićena i duboka nekoliko metara. Te promjene u prostoru inspekcija ne konstatuje, iako su evidentne.

J. MARTINOVIĆ

U danilovgradskoj Osnovnoj školi ,,Vuko Jovović“ od početka godine zabilježena dva slučaja vršnjačkog nasilja, prekjuče djeca organizovala ,,odmjeravanje snaga“ nedaleko od školskog dvorišta

PODGORICA – Jedan učenik danilovgradske Osnovne škole ,,Vuko Jovović“ zadobio je povrede nosa u tuči koja je prekjuče organizovana nedaleko od školskog dvorišta. Iz uprave škole kazali su Pobjedi da su slučaj prijavili policiji, te da imaju saznanja da će đak imati hiruršku intervenciju na nosu.

Direktorica škole Mirjana Keković rekla je Pobjedi da su za vrijeme velikog odmora učenici napustili školsko dvorište bez dozvole, te da su se, prema njihovim izjavama, ranije dogovorili da ,,odmjere snage“. Ona podsjeća đaci te škole nemaju dozvolu da se udaljavaju previše od škole za vrijeme odmora.

pOVRede

Prema riječima Keković, započeli su tuču u kojoj je jedan od njih zadobio povrede nosa, te najavljuje da će na današnjoj sjednici Nastavničkog vijeća učenik, koji je povrijedio druga, biti predložen za najstrožu vaspitnu mjeru.

- Na osnovu informacije koju sam dobila kasnije od majke ovog učenika, on je vraćen kući, sanirane su mu povrede do ponedjeljka, kada će na nosu imati neku intervenciju i nakon toga isti dan biti otpušten kući. Po saznanju, odmah sam obavijestila Odjeljenje bezbjednosti Danilovgrad i podnijela prijavu o pomenutom događaju, a zatim su obaviješteni roditelji učenika i Centar za socijalni rad – navela je ona. Keković kaže da škola ima formiran tim za prevenciju nasilja koji čine članovi uprave škole, pedagoško psihološke službe i sve odjeljenske starješine. Oni imaju obavezu da redovno održavaju radionice ili predavanja na temu svih oblika nasilja, a zahvaljujući, kako navodi, odličnoj saradnji sa Upravom policije i Centrom za socijalni rad imaju organizovana i predavanja njihovih stručnjaka u školi. - Činimo sve što je u našoj moći da se preventivno djeluje, ali je ove školske godine generacija devetih razreda prilično izazovnog ponašanja. Naravno, samo jedna mala grupa učenika iz, uglavnom, disfunkcionalnih porodica – kaže direktorica. Dodaje da im je Centar za socijalni rad odličan partner i sa njima dijele svako saznanje za bilo koji problem koji potiče iz porodice djeteta ili sa drugih strana, te da periodično imaju i organizovane sastanke svih čelnika važnih institucija grada kako bi skupa bolje djelovali. Ovo je drugi slučaj tuče koji škola, kako tvrde iz uprave, bilježi od početka godine. Prethodni je registrovan nedavno kada je dječak zadobio povrede od udaraca starijih đaka. Ljekar je, prema informacijama Pobjede, utvrdio da ima mnogobrojne hematome u predjelu obje natkoljenice i potkoljenice. Jedan roditelj ispričao je Pobjedi da dijete ima

Đaku u tuči povrijeđen nos, biće operisan

U drugom slučaju iz ove škole, dječak je zadobio modrice a roditelj je Pobjedi kazao da on ima zdravstvene posljedice zbog tog incidenta i da nijesu zadovoljni kako je uprava reagovala, te da nijesu stvoreni uslovi da se vrati u školu

zdravstvene posljedice zbog tog incidenta i da nijesu zadovoljni kako je uprava reagovala, te da nijesu stvoreni uslovi da se dječak vrati u školu. Roditelj navodi da su učestali slučajevi vršnjačkog nasilja u školi, da postoje problemi koji se ne rješavaju...

OdbAčeNe OpTužbe

Direktorica škole Keković odbacila je sve optužbe i kazala da nije tačno da u ovom slučaju nijesu reagovali kako treba. Ona je rekla da je cijeli kolektiv veoma posvećen i da imaju roditeljski odnos prema učenicima. Keković je istakla da je učesnicima ovog događaja izrečena vaspitna mjera, a sjednica Odjeljenskog vijeća je zakazana kasnije od datuma odvijanja događaja, jer su zbog opsežne procedure i izvještaja Centra za socijalni rad morali čekati i da je to potrajalo.

Direktorica kaže da se bore protiv vršnjačkog nasilja, te da ,,analiziraju i najmanji uvredljiv pogled, a kamoli što drugo, i da vrlo često rade posao porodice“.

- Djecu zbilja ne možemo vezati u školi, kako bismo spriječili eventualne konflikte, ali možemo i moramo brzo reagovati i učiniti sve što je u našoj nadležnosti. A nadležnosti su upravo jako male i ograničavajućenavodi ona.

Dodaje da je njihova ,,želja da nikad ne bude problema, ali da je u školi sa više od 1.000 učenika u savremenom dobu realnost drugačija“. Direktorica tvrdi da njihova ustanova važi za miran kolektiv, u kome zbog prevencije nasilja imaju veliki broj radionica i predavanja na

tu temu i na nivou škole i u saradnji sa svim relevantnim institucijama grada.

ZAšTITARI

Od početka ove godine nekoliko crnogorskih škola zabilježilo je razne primjere vršnjačkog nasilja. Jedan od njih se dogodio u blizini podgoričke škole ,,Maksim Gorki“, kada je jedan dječak povrijeđen i imao je hiruršku intervenciju. Snimak te tuče objavljen je tada na društvenim mrežama. Petoro dječaka je sjedjelo na klupi u neposrednoj blizini škole, a onda je jedan od njih pesnicama počeo da udara drugog dječaka. S druge strane, Savjet roditelja Osnovne škole „Radojica Perović“ u Podgorici obratio se ministarki prosvjete Anđeli Jakšić-Stojanović, navodeći da su zabrinuti za bezbjednost djece. Zahtijevali su hitno uvođenje školskog policajca u sve škole, a naročito nakon nasilnog incidenta kada je u blizini te škole grupa huligana pretukla četvoro djece od devet do 13 godina. Na inicijativu Ministarstva prosvjete nauke i inovacija, a u saradnji sa Mrežom Savjeta roditelja u NVU Udruženje Roditelji, Vlada je krajem januara donijela zaključke kojima se obezbjeđuju finansijska sredstva za angažovanje zaštitara u školama. Iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija saopšteno je tada da će od 15. februara sve škole u gradskim sredinama, 42 srednje i 65 osnovnih, dobiti zaštitare, što će, kako su tada komentarisali, biti prelazno rješenje do uspostavljanja školskih policajaca ili drugog vida obezbjeđenja. Iz Mreže Savjeta roditelja Mi-

lica Gogić kazala je tada Pobjedi da primjeri vršnjačkog nasilja pokazuju koliko je neophodno hitno i sistemsko rješavanje problema bezbjednosti djece u školama i njihovoj okolini.

- Zaštitari nemaju ovlašćenja, a ni iskustvo koje imaju policajci i zato i dalje insistiramo na njihovom prisustvu u školama ili školskim zonama i čekamo da nas, kao i čitavu javnost Crne Gore, Ministarstvo unutrašnjih poslova obavijesti o planiranim aktivnostima i rokovima za njihovu realizaciju. Godinama se na ovakve roditeljske inicijative od MUP-a dobija odgovor: ,,Nema kadra“. Ako godinama imamo isti problem, onda odgovor - nema kadra, nije rješenje – rekla je tada Gogić. Godinama se u javnosti ukazuje na problem vršnjačkog nasilja i kritikuju se nadležni da ne preduzimaju adekvatne mjere da se suzbije ova pojava. Na osnovu evidencije Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, tokom 2024. godine, do avgusta, zabilježeno je 114 slučajeva vršnjačkog nasilja u školama i školskim dvorištima na teritoriji Crne Gore. Prema tim podacima, 61 slučaj odnosi se na osnovne škole, a 53 na srednje. Istraživanje Zavoda za školstvo iz 2023. godine pokazalo je da je 17 odsto učenika bilo izloženo nekom obliku nasilja. Nasilje je najviše rasprostranjeno među učenicima od VI do IX razreda osnovnih škola (21,9 odsto), dok je najmanje među učenicima četvorogodišnjih srednjih škola (14,8 odsto) i gimnazija (13,9 odsto). N. ĐuRĐeVAC

Teška mehanizacija na zapečaćenom gradilištu aprila ove godine

Stanje objekta 2020. godine

Osnovna škola ,,Vuko Jovović“

Komunica traži od Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa Crne Gore da pokrene postupak utvrđivanja prava svojine nad grobljima

Javno

dobro ne može biti privatno vlasništvo

PODGORICA - Nevladino udruženje „Komunica“ podnijelo je Zaštitniku imovinsko-pravnih interesa Crne Gore inicijativu za pokretanje postupka radi utvrđivanja prava svojine nad grobljima kao javnim dobrima u opštoj upotrebi i usaglašavanja knjižnog stanja sa važećim propisima.

NezakoNiti upisi

Podsjetili su da su groblja, kao posebne površine od javnog interesa, u crnogorskom pravnom poretku normirana kao „lokalna dobra u opštoj upotrebi kojima raspolažu opštine“. Takođe, Ustav Crne Gore u čl. 58 stav 3 utvrđuje da su „prirodna bogatstva i dobra u opštoj upotrebi u državnoj svojini“, te saglasno tome, ova dobra (groblja) ne mogu biti u privatnoj svojini.

Ističu da saglasno Ustavu i važećim propisima, sva groblja u Crnoj Gori moraju biti isključivo u državnoj svojini i nije moguće da budu objekt privatne svojine, što podrazumijeva da ne mogu biti u svojini vjerskih zajednica ili drugih privatno-pravnih lica. Iz NVU „Komunica“ ističu da su krajem osamdesetih i tokom devedesetih godina prošlog vijeka izvršeni nezakoniti upisi mjesnih grobalja na vjerske organizacije bez pravnog osnova.

- Uoči i tokom izlaganja podataka premjera, katastarskog klasiranja zemljišta i utvrđivanja stvarnih prava na nepokretnostima, postupajuće komisije su, zanemarivanjem odredbi zakona koji su tada bili u primjeni (Zakon o premjeru, katastru i upisima prava na nepokretnostima i Zakon o državnom premjeru, katastru i upisima prava na nepokretnostima), kao i odredbi Pravilnika o izlaganju na javni uvid podataka premjera, katastarskog klasiranja zemljišta i utvrđivanja stvarnih prava

nad nepokretnostima, tj. bez ikakvog pravnog osnova, izvršile upise groblja na različite subjekte crkvene provinijencije - navedeno je u saopštenju za javnost. Dostavili su Zaštitniku imovinsko-pravnih interesa precizne podatke o nezakonitim upisima za teritorije područnih jedinica Danilovgrad, Podgorica, Cetinje, Bar i Nikšić, gdje su se upisi vršili nezakonito na vjerske organizacije, kao i listove nepokretnosti i posjedovne listove, rješenja komisija za izlaganje podataka premjera... „Komunica“ traži da Zaštitnik inicira odgovarajuće pravne postupke kako bi se usaglasilo knjižno stanje sa važećim propisima, te da pokrene postupke - protiv Mitropolije crnogorsko-primorske i drugih pravnih (crkvenih) lica radi utvrđenja prava svojine na grobljima na teritorijama navedenih opština.

Istovremeno, imajući u vidu činjenicu da je određeno zemljište i druge nepokretnosti iz državne svojine u katastar nepokretnosti upisano na subjekte koji nemaju status pravnog lica, a nalazi se van obuhvata generalnog ili detaljnog urbanističkog plana, urbanističkog projekta ili lokalne studije lokacije, a shodno pozitivnim pravnim propisima treba da bude upisano na Crnu Goru, „Komunica“ zahtijeva da Zaštitnik imovinsko-pravnih interesa Crne Gore, kod Uprave za nekretnine i mjesno nadležnih područnih jedinica, zatraži brisanje kao vlasnika svih subjekata koji ne mogu biti nosioci prava svojine i drugih stvarnih prava na nepokretnosti koju čine groblja, i istovremeno zatraži upis prava na Crnu Goru – svojina 1/1 i pravo raspolaganja 1/1 u korist pojedinih opština ili Prijestonice. Istakli su da su se konsultovali sa većim brojem profesora,

Porodice pritvorenika okupljaju se danas ispred kapije UIKS-a

PODGORICA - Pritvorenike spuškog Istražnog zatvora koji su stupili u štrajk glađu zbog nehumanih smještajnih uslova ali i kršenja osnovnih ljudskih prava u sudskim postupcima podržaće i članovi njihovih porodica koji će se, kako je rečeno Pobjedi, okupiti danas na ulazu u Upravu za izvršenje krivičnih sankcija.

advokata i pravnika sa ciljem detaljnog utvrđivanja odgovornosti i vođenja postupaka protiv lica koja su nezakonito izvršila ili omogućila upise/ prepise grobalja, kao državne imovine, na privatna pravna lica. U saradnji sa organizacijom

STEGA i Udruženjem pravnika Crne Gore podnijeli su veći broj krivičnih prijava na bazi uvida u listove nepokretnosti na osnovu kojih je nesumnjivo utvrđeno postojanje većeg broja nezakonitih upisa koji upućuju na postojanje krivičnih djela koja se odnose na nesavjestan radu u službi i na zloupotrebu službenog položaja. krađa se Nastavlja U razgovoru za Pobjedu, Igor Gojnić, član NVU Komunica je u januaru kazao da kontinuirana krađa sakralnog blaga traje i danas bez ikakve namjere da se riješi. - Kasnije se oblici upisa kroz postupak dešavaju od 2020. godine, konkretnije u barskoj opštini od 2022. godine, đe sam katastar crkve i groblja prepisuje na vjerske organizacije bez ijednog pravnog osnova da se izvrši upis crkve i grobalja na vjersku organizaciju koja dolazi iz druge države i koja u „postupku“ ima status pravnog lica – kaže Gojnić. Ukazuje da je 18 bogomolja i grobalja u 2022. godini upisano u barskoj opštini na crkvu tuđe države, a da zaštitnik imovinsko-pravnih interesa Crne Gore „nije ni prstom mrdnuo da izvrši uvid i provjeri sve upise po službenoj dužnosti, koji su ovom prilikom realizovani bez ijednog pravnog osnova“. - Upravo zbog takvih okolnosti, NVU Komunica NG podnio je krivičnu prijavu Osnovnom državnom tužilaštvu br.19354/23 od 12. septembra 2023. godine, protiv jednog zaposlenog u barskom katastru. Ni po tom pitanju do danas nije ništa urađeno – napominje on. j.M.

Iz UIKS -a je saopšteno da je grupa od 42 pritvorena lica u Istražnom zatvoru Podgorica u utorak stupila u štrajk izražavajući na taj način nezadovoljstvo uslovima u Upravi, vođenjem sudskih postupaka, kao i navodnim kršenjem osnovnih ljudskih prava i pravnih principa. Na zahtjev pritvorenika da ih posjeti predsjednik ili premijer, ministar pravde, ombudsman, predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore, odazvao se jedino predsjednik Višeg suda u Podgorici Zoran Radović Iz UIKS-a je pojašnjeno da je upravo predsjednik Višeg suda nadležan za nadzor nad pritvorenim licima. Tokom posjete Radović je razgovarao sa predstavnicima pritvorenika koji su počeli štrajk glađu i koji su tom prilikom iznijeli svoje stavove i primjedbe.

PODGORICA – Predsjednica Sindikata Fonda rada Silvija Babović saopštila je da nije istina da je prijetila pištoljem direktorici te ustanove Ani Mrdović te da je svemu prethodila verbalna rasprava u kojoj su učestvovale samo njih dvije, nakon čega ju je Mrdović prijavila policiji.

Zbog ovog incidenta, Sud za prekršaje je kaznio Babović sa dva mjeseca uslovnog zatvora zbog sumnje da je prekršila Zakon o javnom redu i miru. Prema odluci suda, Babović neće ići u zatvor ukoliko u narednih godinu da ne počini neki prekršaj. Podsjećamo, policija je uhapsila Babović 19. marta zbog sumnje da je prijetila Ani Mrdović, njenoj djeci i ostalim zaposlenima u Fondu rada. Babović je kazala da riječ o lažnoj konstrukciji cjelokupnog događaja koja je demantovana i oborena na sudu prekvalifikacijom optužnice u osjećaj njene lične ugroženosti.

Kako je iz Višeg suda saopšteno, predstavnici pritvorenih lica nijesu uslovljavali dolazak na suđenja ispunjavanjem bilo kakvih uslova.

- Iznijeli su veći broj primjedbi koje se najvećim dijelom odnose na pojedina pitanja u vezi sa sudskim postupcima za krivična djela organizovanog kriminala, a dijelom i na prebukiranost Istražnog zatvora, što za posljedicu ima da se ne mogu u potpunosti ostvariti njihova

prava koja im kao pritvorenim licima pripadaju – precizirali su iz Višeg suda. O utvrđenom činjeničnom stanju, predsjednik Višeg suda u Podgorici Zoran Radoviće će, kako se navodi u saopštenju, informisati predsjednicu Vrhovnog suda Crne Gore i ministra pravde u Vladi Crne Gore. Iz UIKS-a su poručili da će preduzeti sve neophodne mjere kako bi se istovremeno obezbijedilo poštovanje pra-

Predsjednica Sindikata Fonda rada reagovala nakon ustanove prijavila policiji, a Sud za prekršaje kaznio

Babović

- Direktorici Fonda nažalost ja nijesam bila jedina meta, do sada je atakovala, lažno prijavljivala i optuživala veliki dio korpusa iz Fonda, upravnih odbora, kao i osobe van naše ustanove. Svaka njena loša namjera je bila razobličena i odbačena, ali ista u svojoj neiscrpnoj ambiciji za funkciju nastavlja da teroriše i dalje, ovaj put mene - ustvrdila je Babović. Dodala je i da je iznenađena odlukom sudije da bez dokaza i svjedoka donese presudu uslovnog karaktera, vjerujući u ličnu ugroženost direktorice Fonda, iako je kroz prekvalifikaciju prvobitne optužnice dokazano da je ona izrekla tešku neistinu o prijetnji oružjem.

- Mladi sudija sebi je na ovaj način stavio žig da je dio često prozivanog dijela pravosuđa koji donosi odluke inicirane raznim vrstama uticaja i pobuda, nauštrb istine i pravde, a samim tim sebe kompromitovao i profesionalno ugrozio - smatra Babović. Tvrdi da je Mrdović imala veliku količinu animoziteta protiv nje i da je sve kulminiralo tog dana kada se službeni razgovor pretvorio u verbalni sukob, koji je, prema njenim riječima, bio samo sukob dvije žene u jednom malo tenzionom razgovoru i ništa više. - Direktorica Fonda je i te kako upoznata sa svim mojim saznanjima, kao i dokazima koje posjedujem o njenim protivpravnim postupcima i ne-

Podnešene krivične prijave zbog prepisa grobalja

Istražni zatvor u Spužu

pritvorenika danas

va na štrajk, a s druge strane i očuvanje reda i bezbjednosti u Upravi.

Pritvorenici su još u petak veče najavili da će prestati da uzimaju hranu, da naručuju kantinu te da će, dok ih neko od nadležnih ne posjeti, odbijati da idu na suđenja jer im se i tako predug boravak u pritvoru odavno pretvorio u kaznu. Protest su najavili i zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku, zbog pritvora

nakon što ju je čelnica te kaznio uslovno

koji traju predugo, jer je jemstvo postalo mrtvo slovo na papiru, kao i da odluke suda od jednog do drugog putuju veoma dugo.

Ovo su samo neki od razloga zbog kojih pritvorenici smatraju da su im povrijeđena prava, zakoni i Ustav Crne Gore. U pismu su iskazali nadu da će se nadležni odazvati njihovom pozivu i time pokazati da neće dozvoliti da pritvorenicima budu ugroženi životi.

O svim detaljima i zahtjevima, kako su saopštili, pojedinačno će upoznati nadležne kada ih posjete, napominjući da „ovako više ne može“! Da pritvorenici borave u nehumanim uslovima potvrdio je i nekadašnji predsjednik Advokatske komore Crne Gore i dugogodišnji advokat Zdravko Begović

On je u emisiji ,,Link“ na RTVCG kazao da štrajk glađu pritvorenika i zatvorenika u UIKS -u može usporiti postupke pred sudovima i odlaganje suđenja, što nije dobro. - Uslovi su loši, u Istražnom zatvoru je blizu 600 pritvorenika, a kapacitet je oko 200. Zamislite prostoriju od 15 do 20 kvadrata u kojoj je smješteno 10 do 12 osoba, sa jednim toaletom, tu se sprema i hrana, puši se, pritvorenici imaju razne navike i bolesti – kazao je Begović navodeći da je uprava UIKS-a nemoćna da poboljša uslove te da je na državi da što hitnije riješi taj problem, izgradnjom novog modernijeg zatvora na teritoriji Podgorice.

On je naveo da advokati svakodnevno u sudnicama ukazuju na loše uslove za pritvorenike i da postali robovi nehumanih uslova. -Pokušavamo da predstavimo sudijama te situacije kako bi ih podstakli da koriste alternativne mjere, kućni nadzor, redovno javljanje nadležnim organima, jemstvo – naglasio je Begović. B. ROBOVIĆ

Apelacioni sud preinačio zatvorsku kaznu

maloljetnice umjesto

PODGORICA – Apelacioni sud odlučio je da N. M. odleži deset umjesto šest godina zatvorske kazne, na koliko je osuđen zbog produženog krivičnog djela nedozvoljene polne radnje presudom bjelopoljskog Višeg suda 4. oktobra prošle godine.

Obrazlažući odluku, sudije Apelacionog suda su navele da prvostepeni sud nije u dovoljnoj mjeri cijenio otežavajuće okolnosti pod kojima je izvršeno krivično djelo. Prema njihovoj ocjeni, Viši sud u Bijelom Polju nije dovoljno cijenio broj radnji koje je optuženi N. M. preduzeo prema žrtvi u dužem vremenskom periodu kao i činjenicu da je on bio osoba iz kruga povjerenja jer radi u školi koju žrtva pohađa. U odnosu na optuženog nije cijenjena međuporodična veza i poznanstvo žrtve i njene porodice od koje se očekuje da žrtvi pruži sigurnost, zaštitu i povjerenje.

- Posebno je trebalo cijeniti činjenicu da je djelo izvršeno u školi u kojoj djeca treba da uživaju najveći stepen fizičke, emocionalne i socijalne sigurnosti i zaštite, gdje su svi zaposleni dužni da uvažavaju ličnost djeteta i da podstiču njegov pravilan razvoj - naveli su iz Apelacionog suda.

Iz tih razloga, a polazeći od odredbi Konvencije Savjeta Evrope o zaštiti djece od seksualnog iskorišćavanja i seksualnog zlostavljanjaLanzarot konvencije, Apelacioni sud je preinačio prvostepenu presudu.

- Kazna zatvora u trajanju od 10 godina predstavlja onu mjeru koja je neophodno potrebna za postizanje svrhe kažnjavanja u odnosu na opštu svrhu izricanja krivičnih sankcija, odnosno da će se ovako izrečenom kaznom uticati na optuženog, ali i na druge da ubuduće ne čine krivična djela – pojasnili su iz Apelacionog suda. Ovo posebno i pri činjenici da se, kako dodaju, svrha ge-

neralne prevencije ogleda u izražavanju društvene osude za krivično djelo i obaveze poštovanja zakona.

- To ima za cilj formiranje kod građana negativnog stava prema vršenju krivičnog djela i razvijanje osjećaja za poštovanje zakona, odnosno jačanje morala i uticaj na razvijanje društvene odgovornosti građana - zaključili su iz ovog suda

Saobraćajni policajci pronašli pištolj kod vozača „pežoa“

Od zaštitara

oduzet „glok“

i 10 komada municije

PODGORICA - Protiv B. G. (54), zaštitara podgoričke firme, oduzet je pištolj i podnijeta krivična prijava, saopšeno je iz Uprave policije.

U saopštenju Uprave policije se navodi da su službenici saobraćajne policije Odjeljenja bezbjednosti Podgorica, preduzimajući preventivne mjere i radnje na kontroli učesni-

ka u saobraćaju, kontrolisali B. G. koji je upravljao „pežoom“ u mjestu Lužnica i pronašli „glok 17“ sa okvirom u kojem se nalazilo 10 komada municije. Ističu da prilikom kriminali-

zakonitim odlukama, u kojima nije bila sama. Animozitet i velika količina mržnje nijesu se mogli sakriti već duže vrijeme. Osjećajući veliku opasnost od onoga što znam i posjedujem, direktorica Fonda rada pokušala je da me javno diskredituje i kompromituje na krajnje nečastan načinistakla je Babović. Kako je kazala, nije željela da se oglašava u trenutku velike medijske pompe uzrokovane optužbama protiv nje.

Navela je da njen rad kao dugogodišnje službenice državne uprave, bez mrlje u karijeri.

- Uvijek je bio i biće zasnovan na zakonitom i odgovornom pristupu radnim obavezama i isticanju svega što se suprotstavlja nezakonitom postupa-

nju i lošim odlukama - navela je Babović u reagovanju. Ponovila je da prilikom njihove diskusije nije bilo nikakvih prijetnji, a kamoli oružja i pominjanja porodica. - Moja blaga priroda, porodično vaspitanje i nivo komunikacije sa ljudima poznati su svima kako u poslovnom ambijentu, tako i u ogromnom krugu prijatelja. Svi oni poznajući moju ličnost i profesionalnost bili su zgroženi lažnim optužbama- dodala je. Istakla je da njena borba za pravdu tek počela te da će vrijeme pokazati svoje. Dodaje da će za svu bol i stanje u koje je dovedena i koje utiče na njenu porodicu satisfakciju potražiti i dobiti u budućem periodu.

PODGORICA - Početak suđenja pripadnicima kriminalne organizacije Radoja Zvicera odgovorne za organizaciju šverca 743 kilograma kokaina iz Južne Amerike u holandsku luku Roterdam juče je u podgoričkom Višem sudu odloženo za 7. maj.

J.R.

Kako je Pobjedi pojašnjeno, do odlaganja je došlo kako bi se ovaj predmet spojio sa predmetom protiv Igora Božovića koji se posebnom optužnicom Specijalnog tužilaštva tereti za isti događaj - učešće u švercu tovara droge koji je zaplijenjen u Roterdamu avgusta 2020. godine. Kontrola dopunjene optužnice protiv Božovića zakazana je za 14. april, devet mjeseci nakon što je Viši sud ovaj akt vratio Specijalnom tužilaštvu na dopunu.

Za šverc 743 kilograma kokaina na optužnici SDT-a su Radoje Zvicer, Slobodan Kašćelan, Milan Vujotić i Dragan Knežević

Specijalno tužilaštvo tereti Zvicera da je krajem juna 2020. godine na kriptovanoj aplikaciji „Skaj“ formirao čat grupu sa Kneževićem, Kašćelanom, Vujotićem i Božovićem i obavijestio ih da je u Južnoj Americi dogovorio nabavku i prekomorski transport iz Ekvadora u Evropu 743 kilograma kokaina, upakovanog u 1.080 paketa sa bananama po nabavnoj cijeni od 5.000 američkih dolara po kilogramu.

Zvicer je učesnike čat grupe, posredstvom kriptovane aplikacije „Skaj“ obavijestio da nje-

mu kao organizatoru, od ukupne količine kokaina pripadne 45 kilograma kokaina.

Iz „Skaj“ poruka se vidi da je Vujotiću od ove pošiljke pripalo 25 kilograma droge, Kneževiću 20 kilograma, dok je Kašćelanu i Božoviću pripalo po 10 kilograma kokaina.

- Nakon što je brod sa kokainom uplovio u luku Roterdam 4. avgusta 2020. godine Zvicer šalje obavijest da se cjelokupna isporuka kokaina od 743 kilograma nalazi u kontejneru oznake T. Nakon što je kontejner sa prekookeanskog broda „C. S.

Istakli su da je prvostepeni sud na valjan način u zakonito sprovedenom postupku do izvjesnosti utvrdio sve činjenice potrebne kako za pravilnu ocjenu postojanja krivičnog djela, tako i krivice optuženog i pravilno primijenio Krivični zakonik, pa nema bitnih povreda odredaba krivičnog postupka niti pogrešne primjene materijalnog prava.

B. R.

stičke obrade B. G. nije policijskim službenicima pružio dokaz o važećoj licenci za rad u pomenutom pravnom licu. - Po završenoj kriminalističkoj obradi, a po nalogu postupajućeg tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici protiv B. G. je podnijeta krivična prijava zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija - navode iz policije. A. R.

Odložen početak suđenja optuženima za šverc 743 kilograma kokaina Čeka se odluka o spajanju predmeta protiv grupe Radoja Zvicera i Igora Božovića

Radoje Zvicer

D.“ pretovaren u kamion sa poluprikolicom kojim je upravljao pripadnik kriminalne organizacije iz Holandije, drogu je zaplijenila tamošnja policija. Zvicer grupu obavještava i o zapljeni droge šaljući im preko „Skaj“ aplikacije dvije slikovne poruke sa fotografijama od kojih je na jednoj vidljiv novinski tekst i izgled zaplijenjenog kokaina, a na drugoj novinski tekst o zapljeni 743 kilograma kokaina, objavljeni na elektronskim portalima Kraljevine Holandije. B. R.

Viši sud u Podgorici

Cetinje: Na inicijativu gradonačelnika Nikole Đuraškovića zakazana vanredna sjednica Skupštine prijestonice

CETINJE - Vanredna sjednica Skupštine prijestonice Cetinje, posvećena realizaciji zaključaka donesenih povodom tragičnih događaja koji su se desili na Cetinju 12. avgusta 2022. godine i 1. januara 2025. godine, zakazana je za petak, 11. april, a na inicijativu gradonačelnika Nikole Đuraškovića.

Odbornici u petak

o

realizaciji zaključaka povodom dvije tragedije

Đurašković je izrazio nezadovoljstvo reakcijom dijela državnih organa, ističući da smatra neophodnim da se Skupština prijestonice jasno odredi prema dosadašnjoj di-

namici sprovođenja usvojenih zaključaka. Gradonačelnik Cetinja je naglasio važnost odgovornog i transparentnog djelovanja svih nadležnih institucija u ov-

om procesu, u interesu građana prijestonice i očuvanja povjerenja u sistem. Podsjećamo, Skupština prijestonice Cetinje je, na sjednici održanoj 10. janua-

Kotor: Vlasnik kuće u Novom naselju, koja je urušena usljed izgradnje stambenih objekata, demantuje tvrdnje investitora

Knezović: Dogovorena je izgradnja kuća, a ne baraka

Ponuđeno rješenje možda je prikladno za radnike na gradilištu, ali ne i za porodicu sa šest članova, jer se radi o montažnom objektu, a ne o tvrdoj gradnji. Takođe, sam izgled i položaj nove kuće ne uklapa se u ambijent. Mi takve objekte zovemo baraka – navodi se u reagovanju Knezovića

KOTOR – Povodom izjave zastupnika investitora Rove d. o. o. Ivana Nedovića, koju je Pobjeda objavila 4. aprila u tekstu ,,Investitori kažu da su vlasnicima ponudili izgradnju novih kuća, oni to demantuju“, reagovao je Luka Knezović, jedan od vlasnika kuća u Novom naselju u Škaljarima, koje su urušene prije

dvije godine prilikom izvođenja pripremnih radova za izgradnju zgrada čiji investitor je firma Rove Knezović je reagovao na navode Nedovića koji je kazao: ,,Dali smo prijedlog, koji su potpisali oni i njihov advokat, da se postojeći objekti poruše i na tom mjestu naprave potpuno novi, tvrde gradnje. To je bio dogovor od kojeg su oni odustali“.

INSPEKCIJSKI NADZOR

On potvrđuje da su razgovarali sa Nedovićem. – Tačno je da smo imali susret

sa Nedovićem, što potvrđuje zapisnik o inspekcijskom nadzoru sačinjen 30. maja prošle godine. Međutim, nakon toga dobijamo fotografiju, tj. prijedlog kako bi trebalo da izgleda buduća kuća. Ponuđeno rješenje možda je prikladno za radnike na gradilištu, ali ne i za porodicu sa šest članova, jer se radi o montažnom objektu, a ne o tvrdoj gradnji. Takođe, sam izgled i položaj nove kuće ne uklapa se u ambijent. Mi takve objekte zovemo baraka – navodi se u reagovanju Knezovića.

On naglašava da je kompanija

Rove urušavanje kuća izazvala svojim nemarom i nestručnim izvođenjem 30. marta 2023. godine.

– Ponavljamo, investitor je bio dužan da nakon saniranja temeljne jame prvo počne da gradi nama kuće, pa tek onda zgrade. Međutim, Nedović, tj. preduzeće „Rove“ i dalje nastavlja gradnju svojih zgrada uprkos navodima komisije Građevinskog fakulteta Univerziteta Crne Gore, a gdje se navodi sljedeće, da izvođač može izvoditi radove prema usvojenoj tehnologiji radova uz obavezno stalno prisustvo stručnog nadzora koji uključuje inžinjera geotehnike. Nakon završetka radova na zaštiti temeljne jame potrebno je pristupiti sanaciji oštećenih susjednih objekata – naglašava Knezović.

NASTAVAK RADOVA

Podsjeća da te instrukcije datiraju od 25. marta 2024. što znači da punih godinu dana se gradi mimo svih pravila, dozvola i dogovora.

ra, donijela niz zaključaka koji, pored ostalog, zahtijevaju odgovornost i hitnu reakciju nadležnih državnih organa, sprovođenje nezavisne međunarodne istrage i foren-

zike, postavljanje savremenog sistema video– nadzora i obezbjeđivanje adekvatnog broja policijskih službenika na teritoriji prijestonice. U avgustu 2022. Vuk Borilović je ubio deset osoba, a ranio šestoro. Među ubijenima je dvoje djece. Prvog dana 2025. godine Aleksandar Martinović je ubio 12 osoba, među kojima i dvoje djece. J. Đ-P.

Cetinje: Premijer i gradonačelnik razgovarali o investiciji vrijednoj 60 miliona

Spajić: Država će finansirati nastavak izgradnje žičare

CETINJE – Vlada će iz kapitalnog budžeta finansirati izgradnju žičare Lovćen – Cetinje, projekat vrijedan 60 miliona eura – saopšteno je nakon sastanka premijera Milojka Spajića i gradonačelnika Cetinja Nikole Đuraškovića. Riječ je o drugoj fazi žičare Kotor - Lovćen. Premijer je, navedeno je u saopštenju, rekao da će dodatna sredstva u kapitalnom budžetu obezbijediti već za ovu godinu i na taj način omogućiti brzo raspisivanje tendera.

U martu 2023. godine porodice Knezović, Matković i Poček bile su prinuđene da napuste svoje domove i od tada su podstanari. Smještaj im plaća Opština - Luki Knezoviću 800 eura, Milanu Matkoviću 600 eura i Savu Počeku 600 eura

– Zgrade su podignute, a jedna ima i četiri sprata, što nije dozvoljeno. Na sva ova dešavanja ostaju i dalje slijepe inspekcije, Ministarstvo, Opština Kotor i država Crna Gora. Sve dozvole za gradnju koje je investitor dobio su upitne, moraju se preispitati. Protiv svih ćemo podnijeti prijave. Završavaju dva objekta, jedan sa tri, a drugi sa četiri sprata, znači dodali su još jedan – navodi se u reagovanju Knezovića. Radovi na izgradnji stambenih objekata pokrenuli su u martu 2023. godine klizište usljed kojeg su se urušile kuće porodica Knezović, Matković i Poček. Oni su bili prinuđeni napustiti svoje domove i od tada su podstanari. Smještaj im plaća Opština za šta ukupno izdvaja 2.000 mjesečno - Luki Knezoviću 800 eura, Milanu Matkoviću 600 eura i Savu Počeku 600 eura. Iv. K.

– Zahvaljujemo Prijestonici što je obezbijedila izradu elaborata uticaja na životnu sredinu. Gradimo najbržu vezu dva simbola crnogorske istorije – istakao je premijer. Tokom sastanka sagovornici su se saglasali da je realno očekivati da tender bude raspisan u posljednjem kvartalu 2025. godine. Đurašković je ukazao na značaj ovog projekta za građane Cetinja.

– Teško da jedan infrastrukturni projekat može biti značajniji za Prijestonicu, a glavni razlog je to što može u kratkom roku da promijeni lokalnu ekonomiju i da se na pravi način valorizuju turistički potencijali – istorijsko nasljeđe i nacionalni parkovi – poručio je Đurašković. Prva faza projekta u okviru kojeg je izgrađena žičara, dužine 15 kilometara, od početne stanice Dub (Kotor) do međustanice Kuk (Lovćen, Cetinje) okončana je u avgustu 2023. godine i od tada je u funkciji. Nastavka izgradnje žičare Kotor – Ivanova Korita (Lovćen) – Cetinje podrazumijeva izgradnju druge međustanice Ivanova Korita i završne stanice na Cetinju ukupne dužine oko 10,7 kilometara. Međustanica Ivanova Korita nalazi se u centru Nacionalnog parka „Lovćen“ na 1.265 m nadmorske visine, a početna stanica Cetinje se planira na lokaciji u blizini Ljetnje pozornice. C. G.

OD Skijališta Crne Gore smijenio direktora Medenica

KOLAŠIN – Novi direktor Skijališta Crne Gore biće Bojan Medenica, dosadašnji direktor Ski centra Kolašin 1600. On će zamijeniti dosadašnjeg direktora Đura Miloševi-

ća koji je smijenjen na jučerašnjoj sjednici Odbora direktora Skijališta Crne Gore. Obojica su kadar Demokratske Crne Gore. Kako nezvanično saznajemo, inicijativu za smjenu Đura Miloševića pokrenuo je Miljan Žarković član Odbora direktora Skijališta Crne Gore. On je takođe predložio da novi direktor bude Bojan Medenica a njegovi predlozi su jednoglasno prihvaćeni. Dr. D.

rADoVi PoKrenULi KLiZiŠte: Urušena kuća (desno)

Spajić i Đurašković

Vincekove Dulovine su zaslužile mjesto u evropskoj

mreži botaničkih bašta

KOLAŠIN – Botaničku baštu u Dulovinama, koju je osnovao Danijel Vincek kao svjetsko botaničko ime, treba što prije vratiti u nekadašnje stanje. To podrazumijeva obnovu biljnog fonda i njegovu adekvatnu zaštitu i promociju kako bi se definitivno ustanovio ekološki, društveni i turistički brend koji se nalazi nekoliko stotina metara od centra Kolašina i zbog kojeg se nekada namjenski dolazilo u Crnu Goru čak i iz Japana.

To su glavne poruke jučerašnje centralne javne rasprave o Planu upravljanja Botaničkom baštom u Dulovinama u narednih pet godina, kojim će se pokušati ovaj svojevrsni spomenik prirode vratiti u stanje koje je imala u „Danijelovo vrijeme“ i kojim posljednjih godina upravlja Javno preduzeće Nacionalni parkovi Crne Gore.

ZAKAZALA LOKALNA

UPRAVA

Vrt Dulovine su 1981. godine počeli da stvaraju svjetski priznati botaničar Danijel Vincek i njegova supruga Vera sa ciljem da se na njemu sakupe, prikažu i promovišu najvažniji autohtoni predstavnici flore crnogorskih planina. Uspjeli su, na jednom mjestu je kolekcija vrsta koje imaju status endemičnih, reliktnih i rijetkih i prikazuju florističko bogatstvo Crne Gore. Zavod za zaštitu prirode je 1994. godine bašti, površine 646 m², dodijelio status – Spomenik prirode Botanički vrt Dulovine. Vincek je 2018. godine, tri godine prije smrti, botaničku baštu pokloni državi Crnoj Gori. Upravljanje je

Evidentno je da nije bilo strateškog pristupa u vođenju računa o biljkama i to se mora ispraviti. Imamo dva zadatka – da biljni fond vratimo u pređašnje stanje, ali i da ukažemo na značaj nematerijalne kulturne baštine i sve ono što nam je ostavio Danijel Vincek – saopštili su predstavnici JP Nacionalni parkovi koje upravlja Botaničkom baštom

preuzelo JP Nacionalni parkovi Crne Gore, odnosno NP Biogradska gora. Bašta je danas gotovo neprepoznatljiva. U nacrtu plana upravljanja i juče na javnoj raspravi istaknuto je da je problema dosta, a da su pogrešno upravljanje i nedovoljna briga doveli do toga da je popisom iz avgusta 2024. godine, ustanovljeno da je zbirka biljnih vrsta sa 499 svedena na 188 sistematikom prepoznatih biljaka. Gubitak znatnog broja vrsta pripisuje se različitim faktorima kao što su nedostatak

resursa za adekvatno održavanje, prisutnost invazivne vrste Erigeron canadens i klimatskim promjenama, nedovoljna promocija istorijskih činjenica. Nela Vešović-Dubak iz JP NPCG kazala je da je to preduzeće prije pet godina poslalo Opštini Kolašin nacrt upravljanja, ali taj dokument nikada nije razmatran i nije ušao u zvaničnu proceduru. – Nije bilo ni javne rasprave niti je bio dio programa rada i zasijedanja Skupštine opštine. To je učinilo da preduzeću koje upravlja Botaničkom

baštom bude onemogućeno da kvalitetno i sa kompletnom organizacijom obave taj posao. Bilo je moguće uraditi samo neke spoljne, takozvane „kozmetičke“ poslove čime se došlo do sadašnjeg neodgovarujećeg stanja Botaničke bašte u Dulovinama – kazala je Vešović-Dubak.

PRIMJENA

INOVATIVNIH METODA

Njena koleginica Maša Vučinić kazala je da je na planu upravljanja Botaničkom baštom radilo je devet posvećenih autora među kojima su

bili diplomirani botaničari i biolozi.

– Pristupili smo inovativnim metodama, na terenu se upoznali sa stanjem u bašti, uvjerili se i konstatovali ugroženost i manjak biljnog fonda. Pisanje ovog dokumenta pratile su i brojne radionice sa crnogorskim botaničarima jer smo u cijeli projekat htjeli da uključimo i stručnjake izvan našeg preduzeća. Evidentno je da nije bilo strateškog pristupa u vođenju računa o biljkama i sve se to mora ispraviti. Dva su nam zadatka – i da biljni fond vratimo u pređašnje stanje, ali i da ukažemo na značaj nematerijalne kulturne baštine i sve ono što na je ostavio Danijel Vincek. Cilj nam je da se botanička zaostavština Danijela Vinceka uključi u evropsku mrežu botaničkih bašta i da taj proces završimo do kraja mjeseca –naglasila je Vučinić. Redovno godišnje održavanje Botaničkog vrta u prvoj godini, prema procjenaama JP Nacionalni parkovi Crne Gore, koštalo je 69.580 eura, a narednih godina 47.880 eura.

Problema je dosta, a pogrešno upravljanje i nedovoljna briga doveli su do toga da je popisom iz avgusta 2024. godine ustanovljeno da je zbirka biljnih vrsta sa 499 svedena na 188

Mjere predviđene nacrtom plana koštaće, procijenjeno je, 600.000 eura. Osim novca, da bi se realizova uspješno, biće potreban i odgovarajući kadar. – Kako bi se plan upravljanja efikasno sproveo, neophodno je angažovati botaničara, agronoma, edukatora, te osoblje za promociju i komunikaciju sa posjetiocima. Obnovu i održavanje florističkih jedinica potrebno je provjeriti botaničaru. Takođe, potrebno je angažovati vrtlara/agronoma koji će voditi brigu o zasadima – navedeno je u nacrtu plana. D. DRAŠKOVIĆ

PLUŽINE - Crnogorski elektrodistributivni sistem je tokom 2024. godine investirao 390.018 eura u Plužine, od toga u pojedinačne projekte 145.759 eura, a kroz revitalizaciju SN i NN mreže uloženo je 244.259 eura.

Tokom ove godine planira se nastavak aktivnosti na realizaciji investicionih projekata u primarnoj i sekundarnoj mreži. Procijenjena vrijednost

započetih projekata je 198.100 eura, a planiranih 1,12 miliona eura. Sve cijene su bez PDV-a. To je navedeno u Informaciji koja će se naći na dnevnom redu naredne sjednice Skupštine opštine. Riječ je o projektima na naponskom nivou primarne 35kV mr eže (trafostanice 35kV i vodovi 35kV) i sekundarne mreže (trafostanice 10/0,4kV, vodovi 10kV i vodovi 0.4kV). –Želimo da još jednom ista-

knemo neke probleme sa kojima se suočavamo svakodnevno a koji usporavaju realizaciju investicija u planiranim vremenskim okvirima. Odnose se na prostorno-planska dokumenta, imovinsko-pravne odnose i procedure javnih nabavki. Značajan broj objekata koje je potrebno izgraditi ili rekonstruisati nije obuhvaćen prostorno-planskom dokumentacijom, a njihova izmjena zbog procedura dugo traje. U postupku rješa-

vanja imovinsko-pravnih odnosa, operator treba da izvrši eksproprijaciju, potpunu ili nepotpunu, čije rješavanje u skladu sa zakonskim rokovima traje 232 dana, dok iskustvo u praksi pokazuje da je prosječan broj dana značajno veći. Dugotrajne su i procedure nabavki jer je CEDIS obveznik primjene Zakona o javnim nabavkama, naročito kada se pojave žalbeni postupci – navedeno je u informaciji. C. G.

BREND KOLAšINA: Botanički vrt

POTREBNA HITNA AKCIJA: Sa javne rasprave

Knjižara ,,Karver“ obilježava 20 godina postojanja dvodnevnim programom

Sa konferencije za novinare u „Karveru“

Proslavljaju literaturu, prevodilaštvo i dijalog

PODGORICA – Knjižara ,,Karver“ je nastala iz jednog prekrasnog čitanja literature savremenih crnogorskih autora, tada veoma mladih ljudi – Andreja Nikolaidisa, Ognjena Spahića, Aleksandra Bečanovića i mnogih drugih, koji su tada pisali priče po uzoru na Rejmonda Karvera – kazala je glumica, osnivač i menadžerka „Karvera“ Varja Đukić na pres konferenciji povodom 20 godina ove knjižare.

Ovaj jubilej biće obilježen dvodnevnim programom –sjutra i preksjutra, ali i publikacijom na 24 stranice. Na pres konferenciji govorili su i Laurence Levaudel-Claus, direktorica Francuskog instituta u Podgorici, Petra Ali Dolakova, zamjenica ambasadorke Republike Češke u Crnoj Gori i Jasna Tatar-Anđelić, profesorica francuskog jezika na UCG. Dvodnevna književna manifestacija biće otvorena sjutra – od 9 do 14 sati na Fakultetu za crnogorski jezik i književnost, biće upriličena radionica književnog prevođenja, u susret gostovanju francuske sociološkinje književnosti Žizel Sapiro. Radionicu će voditi prof. dr Vanda Mikšić, profesorica Sveučilišta u Zadru i prof. dr Jasna Tatar-Anđelić, profesorica na UCG. U 19 sati će biti predstavljena knjiga ,,Svjetska književna republika“ Paskalea Kazanove U promociji će učestvovati Mikšić, dr Gisele Sapiro,

profesorica na Visokoj školi EHESS, Francuska, Branko Čegec, književnik iz Hrvatske, moderiraće Tatar-Anđelić, a prevoditi dr Miloš Avramović. Nakon toga, od 20 sati o istoj knjizi će govoriti Sapiro, dr Jasmina Nikčević, docent na Univerzitetu Crne Gore, mr Vasko Raičević, pisac, saradnik u nastavi na FCJK. Dan kasnije, 12. aprila, u 10 sati u knjižari ,,Karver“ biće predstavljena knjiga ,,Sociologija književnosti“ Gisele Sapiro, u kojoj će učestvovati autorka, dr Mirna Sindičić-Sabljo, prevoditeljica knjige, profesorica na Sveučilištu u Zadru, moderatorka Tatar-Anđelić i prevodilac Avramović. U 18 sati biće priređen program ,,Povijest budućnosti – Crna Gora i Češka, istorija kultura“, u saradnji sa Ambasadom Republike Češke u Crnoj Gori i Maticom crnogorskom. U programu učestvuju Janina Hrebičkova, ambasadorka Republike Češke u Crnoj Gori, dr František Šistek, istoričar iz Češke, Ivan Sršen, izdavač iz Hrvatske, dok će moderator biti dr Adnan Prekić, istoričar, profesor na UCG. Od 19.30 sati biće organizovan program ,,Izvan koridora – 20 godina knjižare ‘Karver’ – 12. april 2005 – 12. april 2025“. U programu koji će zatvoriti ovu dvodnevnu smotru učestvuju: Varja Đukić, Božo Koprivica, Dino Mustafić, Vladimir Arsenijević, Ivan Jović, Faruk Šehić, Branko Čegec, Ivan Sršen, Andrej Nikolaidis, Ognjen Spahić, a moderiraće Vuk Perović i Đukić. An. R.

Predavanje na FCJK na Cetinju Vukićević govori

PODGORICA – Profesor Mirko Vukićević održaće predavanje na temu „Mirko Banjević pjesnik vasione“, povodom 120 godina od rođenja crnogorskog književnika (1905-1968), danas u 12 sati u svečanoj sali Fakulteta za crnogorski jezik i književnost na Cetinju. Vukićević je doktor socioloških nauka, a radio je kao redovni profesor na osnovnim, magistarskim i doktorskim

studijama na raznim univerzitetima. Autor je više od 20 knjiga i velikog broja naučnih radova u domaćim i inostranim časopisima i zbornicima radova. Banjevićevu stvaralaštvu profesor Vukićević posvetio je nekoliko radova. Prema Vukićevićevim interpretacijama, Mirko Banjević je pjesnik vremena jer u njegovoj poeziji sve dobija značenje, značaj i smisao vremena ili dokaza o vremenu. R. K.

Uprava za zaštitu kulturnih dobara naložila Prijestonici Cetinje vraćanje Istorijskom jezgru nakon nelegalnih građevinskih radova

Hitnost u zaštiti lica koštala ih krivične prijave

Uvidom na licu mjesta od strane stručnih lica ove uprave, konstatovano je da je riječ o intervencijama koje su neadekvatne, koje nijesu u saglasju sa pravilima konzervatorske struke i grubo narušavaju kulturno-istorijske vrijednosti ovog vrijednog dijela Istorijskog jezgra Cetinja – navodi se u Rješenju UZKD

PODGORICA – Inspekcija za kulturna dobra Ministarstva kulture i medija podnijela je u februaru krivičnu prijavu protiv Prijestonice Cetinje zbog nelegalnih radova u Istorijskom jezgru grada, koje je zaštićeno kao kulturno dobro. Istovremeno je Uprava za zaštitu kulturih dobara (UZKD) donijela Rješenje o vraćanju u prvobitno stanje nekategorisanog puta koji vodi od Cetinjskog manastira, uz Vladičinu baštu, prema Ljetnjoj pozornici do Vučedolske ulice.

U Rješenju Uprave, u koje je novinar Pobjede imao uvid, navodi se da je „radnje neophodno sprovesti u cilju odstranjivanja nelegalnih intervencija u vidu betonskih ivičnjaka i asfaltnog sloja čitavom dužinom puta, kao i kamenih podzida izvedenih na pojedinim djelovima puta u različitoj visini i dužini, kamenog stepeništa koje povezuje put sa Vladičinom baštom, nanešenog asfaltnog sloja sa zelene površine u neposrednoj blizini Ljetnje pozornice itd.“

PROCEDURE

Uprava je Prijestonici ostavila rok od šest mjeseci, a za vraćanje kulturnog dobra u

prvobitno stanje, odnosno za bilo kakve radove, neophodno je pribaviti konzervatorske uslove, izraditi konzervatorski projekat i pribaviti saglasnost UZKD na konzervatorski projekat. Sudeći prema Rješenju koje je upućeno Prijestonici, Uprava nije znala da se na samo par stotina metara od kancelarija ovog organa, tačnije od Cetinjskog manastira, uz Vladičinu baštu, prema Ljetnjoj pozornici, sprovode nelegalne intervencije.

Usljed potonuća djelova nekategorisanog puta i obrušavanja potpornih zidova, postojala je ozbiljna prijetnja po bezbjednost pješaka i učesnika u saobraćaju, te smo bili primorani na hitnu reakciju kako bismo spriječili dalju devastaciju zaštićenog područja – rečeno je Pobjedi iz Prijestonice

– Uvidom na licu mjesta od strane stručnih lica ove uprave, konstatovano je da je riječ o intervencijama koje su neadekvatne, koje nijesu u saglasju sa pravilima konzervatorske struke i grubo narušavaju kulturno-istorijske vrijednosti ovog vrijednog dijela Istorijskog jezgra Cetinja. Nakon toga, Uprava za zaštitu kulturnih dobara je o svemu navedenom obavijestila i Ministarstvo kulture i me-

Podgorička premijera predstave „#YouToo“ Sandre Vujović upriličena u KIC-u

PODGORICA – Predstava koja zadire u tamne lavirinte institucionalnog nasilja, korupcije, seks trafikinga i potpunog moralnog sunovrata sistema vrijednosti – „#YouToo“, prema tekstu i u režiji Sandre Vujović, svoju podgoričku premijeru imala je u Velikoj sali KIC-a ,,Budo Tomović“. „#YouToo“ je naziv podkasta iz predstave, u kojem gostuje žena zvana ,,Pravda“ – Justicija Popović, koju tumači Milica Šćepanović, a čiji lik je refleksija korumpiranog sudstva i potpune ljudske i društvene apatije. Pored Šćepanović, u predstavi igraju i Milica Kekić-Mar-

tinović, koja tumači lik mlade novinarke Milice i Viktorija Toločenko, koja na scenu donosi Sonju, žrtvu seksualnog nasilja i trafikinga. Ova hrabra i emocionalno nabijena predstava ,,Bunt scene“, koristeći kao potku dobro poznat slučaj Moldavke S. Č, pokreće pitanje mogućnosti dostizanja pravde u društvu kakvo je naše. Od glasnog smijeha publike u prvom dijelu koje izazivaju gafovi i izjave Justicije Popović u podkastu, predstava se u drugom dijelu pretvara u horor koji izaziva nelagodu, kada se scena iz podkast studija transformiše u bordel. Katarzično otkrovenje na kraju glasi da društvena odgovornost počiva na

svakom pojedincu, nakon što glumci ka publici okrenu kamere studijskog podkasta sa scene, a zavjesa se spusti. Vujović je kazala da je „#Yo-

uToo“, kao što reče Justicija Božović na kraju predstave, ,,vapaj ljudi koji traže pravdu“. – Nije lako pronaći osjećaj za pravdu, ne u jednom društvu

Sporna rekonstruisana staza u Istorijskom jezgru na Cetinju

Scena iz predstave „#YouToo“

vraćanje u prvobitno stanje lokacije u

imovine prijave

Prijestonica: Poštovaćemo sve instrukcije UZKD

Iz Prijestonice Cetinje za Pobjedu su saopštili da su „odmah po preduzimanju hitnih sanacionih mjera u saradnji sa Upravom za zaštitu kulturnih dobara (UZKD), preduzeti svi zakonom propisani koraci u cilju pribavljanja potrebnih saglasnosti, uključujući i konzervatorske uslove, u skladu

dija, odnosno inspektorku za kulturna dobra. Kod činjenice da u konkretnom slučaju nije postojao konzervatorski projekat za izvedene radove, na koji je Uprava dala saglasnost, to je jasno da se imaju primijeniti odredbe Zakona koje se odnose na to da se vlasniku, odnosno licu koje je izvelo predmetne radove ima naložiti vraćanje kulturnog dobra u prvobitno stanje – navodi se u Rješenju Uprave.

SANACIONI RADOVI

Iz Prijestonice Cetinje za Pobjedu su objasnili da su zbog urgentnosti, u cilju zaštite lica, imovine i očuvanja prostora od daljeg urušavanja, preko Sekretarijata za stambeno-komunalne poslove i saobraćaj pristupili izvođenju hitnih sanacionih radova na stazi koja vodi od Cetinjskog manastira prema Ljetnjoj pozornici.

koje ima duboko poremećen sistem vrijednosti, ali to ne znači da treba da prestanemo da tražimo taj osjećaj. Naprotiv, treba da budemo što uporniji i što istrajniji i samo tako ćemo promijeniti naopako postavljeno društvo – kazala je Vujović.

Ona je istakla da je slučaj Moldavke S. Č, koji je u najnegativnijem kontekstu obilježio početak dvijehiljaditih u Crnoj Gori, poslužio jednim dijelom kao inspiracija za dio predstave.

– Mi se ovdje ne bavimo samo tim slučajem, uzeli smo ga kao onaj najdrastičniji primjer ljudske brutalnosti i bezosjećajnosti, ali kroz ovu priču želimo da skrenemo pažnju na različlite oblike nasilja nad ženama, koje svoj najekstremniji oblik doživljava kroz brutalnu seksualnu eksploataciju, ropstvo, pa čak i femicid – rekla je Vujović.

PODGORICA - Crna Gora će se na Bijenalu arhitekture u Veneciji predstaviti izložbom ,,Terram intelligere: INTERSTITIUM“ (Razumjeti zemlju: INTERSTICIJUM) čiji su autori Ivan Šuković, Dejan Todorović i Emir Šehanović. Naša država će otvoriti nacionalni paviljon u novom galerijskom prostoru Spazio Arte Nova, smještenom na trgu San Lorenco u Veneciji – saopšteno je na jučerašnjoj prezentaciji projekta.

Projekat ,,Razumjeti zemlju: INTERSTICIJUM“ predstavljaće Crnu Goru na Bijenalu arhitekture u Veneciji

Međa kao simbol

časti i poretka

sa važećim propisima o zaštiti kulturnih dobara i izgradnji objekata“. – Prijestonica Cetinje poštovaće sve instrukcije koje bude izdala Uprava za zaštitu kulturnih dobara, te će svi dalji koraci biti usklađeni s njihovim smjernicama i nadzorom – istakli su iz Prijestonice.

– Naime, usljed potonuća djelova nekategorisanog puta i obrušavanja potpornih zidova, postojala je ozbiljna prijetnja po bezbjednost pješaka i učesnika u saobraćaju, te smo bili primorani na hitnu reakciju kako bismo spriječili dalju devastaciju zaštićenog područja – rečeno je Pobjedi iz Prijestonice. Sanaciju potpornih zidova, kako su istakli, nije bilo moguće izvršiti sa postojećim kamenom jer se isti rasipao prilikom pokušaja preslaganja. – Iz tog razloga izvršili smo zidanje potpornih zidova novim kamenom, ručno obrađenim, koji je sa područja Prijestonice Cetinje. Naglašavamo da je velika količina starog kamena nedostajala na potpornom zidu. Takođe, uklonjen je oštećeni asfalt i postavljen novi, kako bi se omogućila bezbjedna upotreba staze – objasnili su iz Prijestonice.

J. NIKITOVIĆ

Šćepanović je kazala da svi pravdu zamišljamo na svoj način.

– Mislim da smo oguglali na taj vapaj za pravdom. Ovo je bio jako izazovan projekat, jer je ovo nešto što se dešavalo unazad 30 godina, i to ne bilo gdje nego kod nas. Mislim da je jako hrabro od, prije svega Sandre, samim tim i cijelog tima da se izađe sa ovakvom temom – kazala je ona. Ona je dodala da sama bira i uglavnom radi projekte koji u njoj pobuđuju bunt.

– Kad god uđem u neki sličan projekat koji je rađen po istinitim događajima, iznova se pitam dokle ljudska mržnja doseže i ide. Mi se glumci često trudimo da to opravdamo. Ja nekad ne mogu da nađem odgovor i opravdam neke postupke koji se dešavaju, a opet to branim na sceni i samim tim dodatno učim o svemu tome – rekla je ona. A. RADOVIĆ

Krovna tema Bijenala arhitekture u Veneciji, koje će biti realizovano od 10. maja do 23. novembra, je ,,Inteligencija. Prirodna. Vještačka. Kolektivna“, a Crna Gora na tu temu odgovara projektom ,,Razumjeti zemlju: INTERSTICIJUM“. Projekat predstavlja inovativni spoj nauke, arhitekture, umjetnosti i prirodnih procesa. Zasnovan je na prostornom istraživanju koncepta granice - takozvane međe ili suvomeđe – tehnike ili, kako je navedeno na Unesko listi nematerijalnog nasljeđa – umjetnosti gradnje suvim kamenom bez korišćenja vezivnog materijala.

GRANICE

Kustoskinja Miljana Zeković kazala je da projekat razvija ovu prostorno-kulturnu konstrukciju u prostor razmjene između generacija i vrsta. – Konstelacija u paviljonu predstavlja metaforički prikaz te granice – svojevrsnu laboratoriju koja će biti otvorena i aktivna tokom svih šest mjeseci trajanja izložbe. Ona se sastoji od individualnih plutajućih formi od polikarbonata koje se mogu tumačiti i kao svojevrsni arhitektonski prototip, kao metaforički prikaz prostorne vrijednosti međe. Ova jedinstvena živa laboratorija prikazaće slojeve mikroorganizama prikupljenih iz zemljišta širom Crne Gore koji sada žive u posebnim polikarbonatnim oblacima ili kako ih mi zovemo - bablovima, omogućavaju-

ći istraživanje i praćenje mikrobioloških procesa unutar bakterijskih kultura, kao i otvaranje mogućnosti za njihovu primjenu u arhitekturi – istakla je Zeković.

Ona je naglasila da su na Institutu za molekularnu genetiku i genetičko inženjerstvo Univerziteta u Beogradu sprovedene sve faze: od pilot projekta do realizacije finalnog eksperimenta, koje su dale izuzetne rezultate.

– Bakterije prikupljene sa određenih tamnijih zemljišta i lokacija razvile su specifične bio pigmente kao reakciju na UV zračenje, koji su kasnije korišćeni za postojano ekološko bojenje različitih vrsta materijala. Ovo direktno znači da bi bio pigmenti, proizvedeni na ovaj način, u svojim jarko narandžastim, ljubičastim, plavim, crvenim i drugim nijansama mogli u nekoj sagledivoj budućno -

sti da u potpunosti zamijene pigmente koje danas koristimo u građevinskoj industriji, a koji u sebi sadrže teške metale i petrohemijske elemente – istakla je Zeković.

PRIRODA

Komesarka paviljona Mirjana Đurišić kazala je da projektom ,, Razumjeti zemlju: INTERSTICIJUM“ Crna Gora otvara vrata inovativnim pristupima u kreativnom interpretiranju nacionalnih resursa.

– Jedinstveno prirodno bogatstvo Crne Gore zahvalan je resurs za promišljanje budućnosti globalnog grada. Rad ovog mladog tima je interdisciplinaran projekat koji u sebi nosi polet razumijevanja i učenje među generacijama i vrstama - kazala je Đurišić. Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović

kazao je da se naš paviljon bavi konceptom međe, koja nije samo fizika granica, već i simbol časti, identiteta i društvenog poretka.

– Ovaj projekat istražuje kako se arhitektura nalazi na granici umjetnosti i nauke, povezuje tradicionalna shvatanja teritorije sa savremenim istraživanjima u mikrobiologiji –kazao je Radunović. Na prezentaciji su se obratili i Ivan Šuković, Dejan Todorović i Emir Šehanović. – Tokom rada na ovom projektu shvatili smo da i nauka može nekad da mašta, a da umjetnost može biti zasnovana na činjenicama i mislim da je to velika prednost – istakao je Šuković. Publika je na prezentaciji mogla da pogleda i segment idejnog projekta na kojem je predstavljena konstelacija laboratorije u paviljonu. A. Đ.

gostovanja Gradskog pozorišta u Sarajevu, večeras uzvratna posjeta SARTR-a u Podgorici

PODGORICA - Predstava ,,Savršen kroj“ Sarajevskog ratnog teatra SARTR, po tekstu Vladimira Đorđevića, u režiji Jasmina Durakovića, biće izvedena večeras, u 20 sati, na Velikoj sceni KIC-a „Budo Tomović“. Predstava u glavnom gradu gostuje u okviru regionalne kulturne razmjene između podgoričkog Gradskog pozorišta i Sarajevskog ratnog teatra.

– „Savršen kroj“ je komad razotkrivanja i prepoznavanja koji prije svega govori o muškim slabostima. Kroz slučajni susret dvojice po svemu naizgled različitih muškaraca,

drama tretira pitanja morala, stanja u društvu, sistema vrijednosti, odnosa muškarca prema ženi. Razotkrivaju se slabosti i strahovi protagonista – zapisao je autor teksta Vladimir Đorđević. Uloge u ovom komadu igraju Admir Glamočak i Sead Pandur, dok ostatak autorske ekipe čine Osman Arslanagić (scenograf) i Lena Stevanović (kostimograf). Ulaznice su dostupne onlajn putem sajta Gradskog pozorišta, Google Play i App Store aplikacija, kao i na biletarnici KIC-a ,,Budo Tomović“. Gradsko pozorište je ovih dana već gostovalo u Sarajevskom ratnom teatru, sa pred-

stavom „Lažljivci“, u režiji Marka Manojlovića. Izvedba, kako je kazala v. d. direktorice Gradskog pozorišta Ivona Čović-Jaćimović doprinosi razvoju pozorišne kulture i umjetnosti u regionu. – Radujem se što je Gradsko pozorište imalo priliku da sarajevskoj publici iskaže svoj puni umjetnički potencijal. Jačanjem zajedništva, jačamo mostove prijateljstva koji nas čine snažnijim – kazala je Čović Jaćimović. Prema riječima direktorice SARTR-a Maje Salkić, svaka razmjena je više od samog gostovanja. – To je prilika da proširimo horizonte, upoznamo jedni druge i potvrdimo koliko smo sretni da se razumijemo. Pozorište je prava prilika za stvaranje veza i zajedništva – kazala je Salkić. R. K.

Sa konferencije za novinare juče u Podgorici

Plakat predstave „Savršen kroj“

Nakon

Kina uzvratila SAD sa 84 odsto, Tramp im potom još podigao carinsku stopu, a ostalim zemljama odgodio primjenu na 90 dana

Carine Pekingu 125 posto!

VAŠINGTON - Američki predsjednik Donald Tramp rekao je da primjenjuje 90-dnevnu pauzu na nove carine dok njegov trgovinski rat potresa svjetsku ekonomiju. Istovremeno, najavio je da podiže carinske stope za Kinu na 125 posto, čime se pojačava svađa sa Pekingom.

Tramp je rekao da je ,,odobrio pauzu od 90 dana i znatno sniženu recipročnu carinu tokom ovog perioda, od 10 odsto, koja takođe stupa na snagu odmah“.

U istoj poruci, Tramp je rekao da podiže američke carine za Kinu dok radi na tome da Peking dovede za pregovarački sto.

– Na osnovu nedostatka poštovanja koje je Kina pokazala

BEOGRAD – ZAGREB - Hrvatski ambasador u Srbiji Hido Biščević izjavio je za srpski portal Nova.rs da su u posljednja tri dana dobili zvanična obavještenja o protjerivanju troje hrvatskih državljana iz Srbije. Među njima se nalazi i šef predstavništva Hrvatske privredne komore, koji već godinama živi i radi u Srbiji.

– Ovo nas posebno zabrinjava jer se radi o predstavniku jedne od službenih institucija Republike Hrvatske. Nijesu oni jedini – u posljednja tri mjeseca zabilježeno je desetak sličnih slučajeva, a ta učestalost izaziva dodatnu zabrinutost. Naravno, država domaćin ima pravo da u ovakvim situacijama ne daje obrazloženja, ali mi ćemo danas ili sjutra uputiti oštru protestnu

prema svjetskim tržištima, ovim podižem carine koju Kini naplaćuju Sjedinjene Američke Države na 125 posto, a

što stupa na snagu odmah. U nekom trenutku, nadamo se u bliskoj budućnosti, Kina će shvatiti da dani otima-

nja SAD-a i drugih zemalja više nijesu prihvatljivi – napisao je on. Ranije juče Kina je objavila

uzvratne carine od 84 odsto na uvoz američke robe, što je dodatno podstaklo trgovinski rat između dvije najveće svjetske ekonomije. Kako prenosi CNN, Kina je obećala „odlučne i efikasne mjere“ da bi zaštitila svoja prava i interese, pošto je američki predsjednik Donald Tramp prethodno uveo carine od 104 odsto na kinesku robu, koje su juče stupile na snagu. Tramp je kazao da pauza od 90 dana stupa na snagu odmah. – Na osnovu činjenice da je više od 75 zemalja pozvalo predstavnike Sjedinjenih Država da pregovaraju o rješenju tema o kojima se raspravlja u vezi s trgovinom, trgovinskim barijerama, carinama, manipulacijom valutama i nemonetarnim carinama, i da ove zemlje nijesu, na moj

Portal klix.ba piše da bukti diplomatski rat Beograda i Zagreba

Doktorka

tvrdi da je protjerana iz Srbije zbog podrške studentima

notu Ministarstvu vanjskih poslova Srbije i tražiti objašnjenje - kazao je juče Biščević. ,,OpasnOst pO bezbjednOst srbije“ Kako je naveo, svi protjerani hrvatski državljani označeni su kao prijetnja po bez-

bjednost Republike Srbije. – Zanimljivo je da se protjeruju na period od godinu. Postavlja se pitanje – ako su opasni danas, da li će biti manje opasni nakon isteka te godineupitao je ambasador.

Dodaje kako je ,,neformalno primjetno“ da su protjerani

Stojanović-Ivković: Možda ću ostati bez posla, možda ću morati da odvedem dijete sa sobom

Po čemu je tačno bezbjednosni rizik mlada doktorka Arien Stojanović- Ivković, koja radi u osiguravajućoj kući na procjeni štete nastale usljed tjelesnih povreda – ni sama ne zna. Kaže da joj se život svodi na posao, vrtić, dijete, porodicu i odlazak na poneki veći studentski protest – ako stigne. A upravo u tom protestu, sagovornica N1 vidi mogući razlog za njeno protjerivanje. Kaže da je studente, njihove zahtjeve i proteste podržala ne samo na ulici, već i na svojim društvenim mrežama. Dodaje da je na Instagramu kao ljekar osudila ulazak predsjednika Aleksandra Vučića u

jedinicu Intenzivne njege i dodirivanje bez rukavica povrijeđenih u požaru u Kočanima. Srpska policija Arien je dala rok od sedam dana da napusti zemlju i rok od 15 dana da uloži žalbu, s tim što žalba ne odlaže izvršenje rješenja. Time je ova žena primorana da napusti grad u kojem živi duže od decenije, a njena mlada porodica će biti rasturena.

– Možda ću ostati bez posla, možda ću morati da odvedem dijete sa sobom, što znači da neće viđati oca, ići u vrtić - navodi Arien u razgovoru za N1. Zbog zabrane ulaska u zemlju, neće moći da

dovodi dijete, koje je dvojni državljanin, u posjetu porodici u Srbiji, već će kontakti zavisiti isključivo od njihove mogućnosti da dođu u Hrvatsku.

Sagovornica N1 se obratila za pomoć Ambasadi Republike Hrvatske u Beogradu, a najavila je i žalbu na rješenje službi bezbjednosti Srbije.

građani u javnom prostoru, naročito na društvenim mrežama, izražavali podršku studentskim protestima u Srbiji. – Uprkos tome što Hrvatska pokazuje krajnju suzdržanost da bi izbjegla bilo kakve optužbe za miješanje u unutrašnja pitanja Srbije, ovi

slučajevi se dešavaju. Čak smo pred proteste 15. marta u Beogradu pozvali naše građane da dolaze u Srbiju samo ako imaju neodložne obaveze i da izbjegavaju javne nastupe. Ipak, Hrvatska je demokratska zemlja – možemo naložiti suzdržanost službenim predstav-

jaki prijedlog, na bilo koji način, uzvratile Sjedinjenim Državama, ili na bilo koji način uzvratile ili uzvratile protiv Sjedinjenih Država. Pauza od 90 dana i znatno snižena recipročna carina tokom ovog perioda, od 10 posto, takođe stupa na snagu odmah – poručio je Tramp. Berze su skočile nakon Trampove objave o pauziranju tarifa.

Države članice Evropske unije glasale su ranije juče u korist prijedloga Evropske komisije za uvođenje trgovinskih protivmjera protiv Sjedinjenih Američkih Država, saopšteno je iz EK. Prijedlog Komisije je donijet kao odgovor na odluku SAD iz marta da uvede carine na uvoz čelika i aluminijuma iz EU, piše N1. EU smatra da su carine SAD neopravdane i štetne, jer nanose ekonomsku štetu objema stranama, kao i globalnoj ekonomiji. EU je jasno istakla da preferira pregovaračka rješenja sa SAD koja bi bila uravnotežena i obostrano korisna.

nicima, ali ne možemo zabraniti građanima da izraze svoje mišljenje – istakao je Biščević. Naglasio je i da je posebno neobično što se ovakvi potezi odnose isključivo na hrvatske državljane.

– Vidjeli smo kako su srpski studenti primljeni u Beču, ali nijesam čuo da je ijedan austrijski državljanin zbog toga protjeran – poručio je hrvatski ambasador.

Kako nezvanično saznajemo, Arien nije usamljen slučaj i više hrvatskih državljana je, umjesto dozvole za privremeni boravak, dobilo zabranu ulaska u Srbiju. N1 se ovim povodom obratio MUP-u Srbije, ali do objavljivanja teksta odgovor nijesu dobili. Rješenje MUP-a Srbije koje je uručeno Arien Stojanović-Ivković

slučaj arien stOjanOvić-ivkOvić Podsjećamo, u javnost je procurila informacija da je hrvatska državljanka Arien Stojanović-Ivković protjerana iz Srbije. Riječ je o doktorki koja već 12 godina živi u Beogradu, gdje je završila medicinu, zaposlila se, udala i osnovala porodicu. Kako je izjavila za N1, 8. aprila ujutro kontaktirao je inspektor iz Uprave za strance i pozvao da se javi u policijsku stanicu. Tamo je, prema njenim riječima, dočekalo više inspektora, koji su joj uručili rješenje o ukidanju ranije odobrenog privremenog boravka i zabrani ulaska u Srbiju narednih godinu dana – do 8. aprila 2026. godine. Time joj je, kako kaže, prestala važiti i radna viza. U obrazloženju koje je dobila navodi se da je „organ nadležan za zaštitu bezbjednosti Republike Srbije dostavio procjenu da boravak državljanke Hrvatske predstavlja neprihvatljiv sigurnosni rizik“. Ministarstvo unutrašnjih poslova Srbije se u donošenju ovakve odluke pozvalo na član 66, stav 1 Zakona o strancima, koji omogućava ukidanje dozvole boravka i zabranu ulaska u zemlju ukoliko se naknadno utvrdi da postoji jedan ili više razloga za odbijanje zahtjeva za boravak.

Donald Tramp

Dom topline, podrške i radosti proslavio punoljetstvo

Povodom proslave 18 godina rada Javne predškolske ustanove ,,Đina Vrbica“, vaspitači i djeca, u saradnji sa prijateljima te ustanove, priredili su raznovrstan program kojim su se predstavili prepunoj sali KIC-a ,,Budo Tomović“.

Pjesmom, igrom i skečevima mamili su osmijehe i ovacije roditelja, prijatelja, predstavnika državnih, gradskih i drugih institucija i saradnika. Otpjevali su i rođendansku pjesmu vrtiću, dok je na kraju veoma zanimljivog kulturno-umjetničkog programa zasijala ogromna rođendanska torta iz koje su izašli mališani i zaplesali.

SIGURNOST

Direktorica JPU ,,Đina Vrbica“ Bojana Razić istakla je da je ta ustanova prošla dug i uspješan razvojni put, izrastajući u naj-

Foto – detalj

veću ustanovu predškolskog vaspitanja i obrazovanja sa 15 vaspitnih jedinica koje pohađa više od 6.000 djece. Navodeći da pružaju sigurno, podsticajno i kreativno okruženje za mališane, poručila je da će nastaviti da unapređuju kvalitet rada. – Osamnaest naših godina nije samo broj već važan jubilej. To su generacije i generacije najmlađih koji su u našoj ustanovi zakoračili ka nepoznatoj i neiscrpnoj oazi znanja. Naša priča je priča o odrastanju, ne samo naše djece već i nas koji smo svaki dan uz njih. Zato, svako dijete koje je prošlo kroz našu ustanovu nosi jedan njen dio sa sobom, uspomenu na najljepše dane djetinjstva kao svjedočanstvo poletnosti, elana, autentičnosti, neiscrpne kreativnosti i dječije nevinosti – kazala je Razić. Podsjetivši da je ,,Đina Vrbica“ nastala odvajanjem od JPU ,,Ljubica Popović“, uspješno

prateći savremene trendove i odolijevajući iskušenjima, Razić je naglasila kako se ta JPU iskristalisala kao najveća i najmnogobrojnija ustanova predškolskog vaspitanja i obrazovanja u Crnoj Gori. - Ponosni smo na podatak da njene radne sobe u ovoj školskoj godini krasi preko 6.000 djece. Duboko osjećajući imperativ da što većem broju djece omogućimo uživanje u blagodetima vaspitanja i obrazovanja nosimo ogromnu odgovornost misije kreiranja sistema po mjeri djeteta, koji je u ravni sa vaspitno-obrazovim sistemima u razvijenim evropskim zemljama - kazala je Razić.

PODRŠKA

Direktorica JPU ,,Đina Vrbica“ zahvalila je na podršci Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija, uz koju svoj djeci uspijevaju da kreiraju kvalitetno rano obrazovanje, oplemenje-

no mnogobrojnim projektima. - Prošle godine otovorili smo dvije nove vaspitne jedinice – ,,Ljubović 2“ i ,,Petar Pan“, a u narednoj školskoj godini u planu je otvaranje još dvije - u Zagoriču i na Starom aerodromu – najavila je Razić, iskazujući ponos što su prvi u Crnoj Gori formirali novi servis – biblioteku edukativnih igračaka i knjiga. Podsjetila je da su organizovali i prvi Festival dramskog stvaralaštva za djecu javnih i privatnih predškolskih ustanova, zatim Festival Festićko, da su prva Ustanova u Crnoj Gori koja u saradnji sa JU ,,Muzeji i galerije Podgorice“ već četvrtu godinu zaredom uspješno realizuje projekat ,,U carstvu muzeja“. Istakla je da je saradnja sa Prirodnjačkim muzejom rezultirala projektom ,,Budi uz prirodu, budi kod nas“, zatim program Eko-škole koji se godinama realizuje u ovoj ustanovi, projekat ,,Rukometić“ u saradnji sa Rukometnim savezom… Posebno su ponosni na projekat ,,Podrška ranom razvoju tokom bolničkog liječenja“, kao i realizuju projekata ,,Specijalna olimpijada“, ,,Brižne porodice“… Istakla je da ovaj uspjeh ne bi mogli ostvariti bez vaspitača, stručnih saradnika, medicinskih sestara, tehničkog i drugog osoblja – bez svih onih koji svakog dana strpljivo i s ljubavlju brinu o djeci, prate njihove prve korake, tješe ih, bodre i pomažu da otkrivaju svijet oko sebe. - Vi ste heroji ove priče i na tome vam beskrajno hvala! Vaša posvećenost, ljubav i strpljenje čine JPU ,,Đina Vrbica“ domom topline, podrške i radosti. Hvala i svim bivšim za-

Ljiljanić: Bez

ulaganja

u najmlađe nema ni napretka

Zamjenica gradonačelnika Nađa Ljiljanić kazala je da je predškolski period temelj na kojem se gradi budućnost svakog djeteta, ali i budućnost našeg društva, naglašavajući kako je JPU „Đina Vrbica“ svih ovih godina bila sinonim za toplinu, pažnju, obrazovanje i vaspitanje koje se ne zaboravlja.

- Ova ustanova je pravi mali svijet u kojem se djeca razvijaju, uče prve riječi, sklapaju prva prijateljstva i dobijaju prvu lekciju o tome što znači biti dio zajednice. Glavni grad će i ubuduće snažno podržavati rad predškolskih ustanova, jer znamo da bez ulaganja u najmlađe nema ni napretka ni dugoročne vizije – poručila je Ljiljanić.

poslenima koji su kroz godine dali doprinos razvoju ustanove – naglasila je Razić. Ona je zahvalila i roditeljima sa kojima dijele trenutke rasta i napredovanja djece, zatim poslovnim partnerima i prijateljima, Glavnom gradu i gradskim preduzećima, Ambasadi Republike Slovenije, Eko-fondu, NLB-u, MUP-u, iskazujući posebno zadovoljstvo odličnim odnosima sa ustanovama

u državama regiona, ali i drugim međunarodnim organizacijama.

- Pred nama je još mnogo godina rasta, promjena i novih izazova. Nastavljamo dalje, sa istim žarom i ljubavlju, jer svako dijete koje kroči kroz vrata naših vrtića zaslužuje da raste u okruženju punom topline, podrške i neizmjerne ljubavi – poručila je na kraju Razić. I.MITROVIĆ

U produžetku Bulevara Pera Ćetkovića, na saobraćajnici koja vodi prema Koniku, nedostaje slivnička rešetka na kolovozu, a svega nekoliko metara dalje polomljen je saobraćajni znak koji vozače upozorava da nailaze na usporivač brzine.

I jedno i drugo ugrožava bezbjednost učesnika u saobraćaju, pa bi nadležni trebalo što prije da postave novu rešetku i saobraćajni znak vrate u funkcionalno stanje.

I.M.

Počela da radi Komisija za izradu izmjena i dopuna Poslovnika Skupštine glavnog grada Prijedlozi se podnose najkasnije do 5. maja

U Skupštini glavnog grada juče je održana prva sjednica Komisije za izradu izmjena i dopuna Poslovnika Skupštine glavnog grada. Na sjednici je postignuta saglasnost da zbog predstojećih vaskršnjih i prvomajskih praznika obrazloženi prijedlozi za izmjene i dopune Poslovnika budu dostavljeni do poneđeljka, 5. maja. Nakon tog roka za dostavljanje i kompletiranje svih prijedloga, biće zakazana druga sjednica Komisije, na kojoj bi bili razmatrani pristigli prijedlozi.

– Služba Skupštine imaće zadatak da pravno-tehnički obradi usvojene prijedloge i pripremi prijedlog odluke o izmjenama i dopunama Poslovnika Skupštine glavnog grada. Ovaj prijedlog će biti dostavljen članovima i članicama Komisije na izjašnjenje – navedeno je u saopštenju. Na trećoj sjednici Komisije trebalo bi da bude utvrđen prijedlog odluke o izmjenama i dopunama Poslovnika Skupštine glavnog grada, nakon čega bi on bio uvršten u skupštinsku proceduru.

Skupština glavnog grada donijela je na sjednici održanoj 18. marta odluku o obrazovanju komisije za izradu izmjena i dopuna Poslovnika Skupštine glavnog grada. Komisiju čine predsjednica Jelena Borovinić-Bojović i članovi: Slađana Anđušić (sekretarka za lokalnu samoupravu i saradnju sa civilnim društvom), Anđela Mićović, Jovana Mijović, Mitar Šušić, Vladimir Bulatović, Miloš Krstović, Andrija Klikovac, Filip Terzić, Miloš Mašković i Milena Vuković H. P.

Mališani mamili aplauze za nastup

Vaterpolo / Tenis

PODGORICA – Vaterpolo reprezentacija Crne Gore na finalnom turniru Svjetskog kupa, koji počinje sjutra u Podgorici, na startu (četvrtfinale) će igrati sa vicešampionom svijeta Hrvatskom. Istog dana sastaće se Španija – Njemačka, Mađarska – Holandija i Grčka – Japan.

„Ajkule“ će, ako preskoče jednu od najtežih prepreka, u polufinalu odmjeriti snage sa boljim iz meča Španija – Njemačka.

Tri najbolje plasirane reprezentacije sa turnira, a koje još nijesu izborile mjesto na Svjetskom prvenstvu, putovaće u Singapur (od 11. jula do 3. avgusta), koji će biti domaćin ovog najvećeg takmičenja.

Srbija, Hrvatska, SAD, Španija i Mađarska izborile su plasman na SP, tako da i slučaju nepovoljnog epiloga naš tim može da traži vizu u narednim duelima.

– Veliki spektakl je pred nama u Podgorici. Nemam mnogo toga da kažem. Skupili smo se 5. aprila, došli su reprezentativci iz klubova gdje su imali izuzetne napore. Zbog zgusnutog kalendara, to je veoma loše za igrače jer ulaze u zamor, povrede... Ali to je neka druga priča, jer sada, jednostavno, treba da se okrenemo organizaciji, odnosno izuzetnom spektaklu – istakao je DejanSavić, selektor našeg vaterpolo tima.

SAVIĆ: IMAMO KVALITET

ZA VISOKE DOMETE

Crna Gora juri vizu za Mundijal

Sa jučerašnje pres konferecije u Podgorici

Klubovima nagrade na osnovu rezultata

– Raduje me da unutar crnogorske vaterpolo lige imamo pet ekipa, a nova je Budućnost. Djeluje mi da u posljednjih 10 godina

nikada nijesmo imali neizvjesnije prvenstvo. Primorac i Jadran došli su do četvrtfinala Evrokupa. Jadran je bio prvi u nikad jačoj Regi-

onalnoj ligi, ali je, nažalost, izgubio polufinale. Moramo biti zadovoljni. Unutar VPSCG donijeli smo odluku, a ranije nije bila praksa da

pored pomoći klubovima za zatvaranje troškova sudija i delegata dodijelimo 150 hiljada eura na osnovu rezultata. Postoje još neke ideje i bićemo aktivni kao i do sada – istakao je Milić

Selektor Savić je prvobitni spisak od 25 igrača smanjio na 15 i na njih će računati za meč sa Hrvatskom. Na spisku su Petar Tešanović Lazar Andrić, Dušan Banićević, Filip Gardašević, Strahinja Gojković, Aljoša Mačić, Dušan Matković, Nikola Moskov, Dimitrije Obradović Miroslav Perković, Danilo Radović, Đuro Radović, Matija Sladović, Vladan Spaić, Balša Vučković Nažalost, nema sjajnog Vasilija Radovića, koji će preskočiti meč sa Hrvatskom zbog kazne od jedne utakmice nakon brutalitija na kvalifikacionom turniru u Bukureštu. Zbog povrede, Savić ne može da računa na Marka Mršića. Odranije je poznato da će turnir preskočiti Bogdan Đurđić, član Vašaša, i Vlado Popadić iz Strazbura. Među odabranim imenima za Hrvatsku nema Jovana Vujovića, centra Jadrana.

pred samu kandidaturu za Evropsko prvenstvo 2028. – Vjerujem da ćemo odoljeti ovom izazovu. Nadam se da će sve da bude na najvišem mogućem nivou. Siguran sam da ćemo biti dobri domaćini, to nam je urođeno, takvi smo po prirodi – kao nacija. Milić je pričao na jučerašnjem presu o eventualnoj rekonstrukciji i zatvaranju olimpijskog otvorenog bazena. – Ako bismo dobili domaćinstvo da se igra jedino u Crnoj Gori, prvi put bismo bili domaćini u punom kapacitetu. Sport je osnovna baza za zdravu naciju. Vjerujem da ćemo se u budućnosti radovati novim sportskim objektima. Najavljen je bazen u Baru, nadam se da ćemo se riješiti pitanje krova u Igalu, priprema se tender za bazen u Pljevljima – istakao je predsjednik Plivačkog i vaterpolo saveza Crne Gore Nikola Milić. J. TERZIĆ Sjutra u Podgorici počinje nalni

Kao domaćini turnira, a pred kvalifikacioni početkom godine u Rumuniji, naš tim je bez opterećenja i rezultatske tenzije završio nastup. Savić je tada „promiješao karte“, šansu je pružio mlađim igračima, ali je i zadržao (uglavnom) okosnicu tima. I upravo će od petka nekoliko mlađih nositi teret ovog važnog takmičenja. Selektor vjeruje da crnogorski tim ima perspektivu. – Apsolutno smatram da crnogorski tim ima i perspektivu i kvalitet za visoke domete. Istina je da smo u kratkom periodu imali određene pripreme za kvalifikacioni turnir u Bukureštu, gdje smo uspjeli da se kvalifikujemo za završni turnir. Siguran sam da su kandidati zadovoljni radom, ja sam zadovoljan onim što su pružili i sigurno da nas očekuju izuzetne utakmice. Prije svega, mislim na utakmicu sa Hrvatskom koja posljednje tri godine bilježi izuzetne rezultate na svjet-

skom nivou – jasan je selektor. Veliki rival traži maksimalan pristup.

– Utakmica je veoma bitna ne samo zbog kvalifikacionog momenta već i zbog toga kakav će pristup da bude. Ovakve utakmice podižu nivo svijesti i čine da se stvori tim, a pogotovo individualni momenat u tom timu.

Hrvatska je napadačka, iskusna i provjerena „mašinerija“. Biće zanimljivo da se vidi na koji način će se Savić sa igračima odbrambeno suprotstaviti. Zamke se spremaju… – To ćemo da vidimo. Trenirali smo određene stavke i taktičke varijante. Zanimljivo je da se čitava sezona, na cijelom klupskom nivou, igra po starim pravilima, a u Bukureštu smo prvi put izašli sa novim pravilima po kojima će se igrati u Podgorici. Mislim da je prilagođavanje prošlo nevidljivo. Od Olimpijskih igara u Atlanti su

se sedam-osam puta mijenjala pravila i ranije su prilagođavanja bila na nivou igrača. Ovaj novi vaterpolo može da doprinese i da se vidi određeni nivo brzine u napadu, što se vidjelo u Bukureštu sa velikim brojem golova. Ali ako se pristupi detaljnoj analizi, može da se dođe i do vrhunskog nivoa u odbrani. Ovakav nivo odgovara brzim ekipama kao što su Španija, Italija, Japan... Reprezentacija Crne Gore je tu da se prilagodi, na putu smo, i uspjeli smo neke detalje da popravimo u odnosu na Bukurešt, prije svega igru sa igračem manje i tranziciju.

NAPADAČKI PROTIV

ODBRAMBENOG

KVALITETA

Hrvatska je bez imperativa, što neće umanjiti želju da ova snažna reprezentacija dođe do trona. – Ne može to da se gleda na tom nivou. Spisak koji sam vi-

dio pokazuje ozbiljnost i želju da ostanu u rezultatskom kontinuitetu. Ne želimo da potcijenimo snagu hrvatskog tima. Istina je da igramo na domaćem terenu, a bitna nam je utakmica, jer nas pobjeda vodi ka Svjetskom prvenstvu. Biće duel vičan onome šta zaslužuje hrvatski i crnogorski vaterpolo. Njihovi napadački kvaliteti sudariće se sa našim odbrambenim.

U odnosu na Bukurešt, na posljednjoj provjeri pred nove obaveze selektor je mijenjao. – Imamo određenih izmjena u odnosu na Bukurešt, jer sam želio da provjerim određene igrače koji nijesu igrali u Rumuniji, a ima i povrijeđenih. Mislim da je kvalitet reprezentacije na visokom nivou –poručio je Savić.

MILIĆ: PRIMARNI CILJ SP Predsjednik Vaterpolo i plivačkog saveza Crne Gore Ni-

Tabilo ponovo bio koban za Novaka na startu ATP mastersa

PODGORICA – Novak

Đoković je eliminisan već na startu ATP mastersa u Monte Karlu. Za njega je ponovo bio koban Alehandro Tabilo, koji ga je prošle godine savladao na ma-

stersu u Rimu. Čileanac, koji je 32. na ATP listi, pobijedio je Novaka, trenutno petog na svijetu, sa 2:0 – po setovima je bilo 6:3 i 6:4. Meč je trajao sat i 28 minuta. Bio je ovo njihov tek drugi me-

đusobni duel, pa Tabilo može da se pohvali da je jedan od rijetkih tenisera koji imaju pozitivan skor sa najboljim teniserom svih vremena.

Đoković je odlično otvorio duel i napravio brejk već u prvom

kola Milić vidi ozbiljnost trenutka i želju da se zgrabi viza za Singapur. – Ovo je značajan turnir za nas. Ujedno i kvalifikacioni za Singapur, za Svjetsko prvenstvo. Prvu utakmicu četvrtfinala igramo sa reprezentacijom Hrvatske. Izazovan je meč, a vjerujem da su momci s obzirom na klupske obaveze spremni. Kalendar je dosta gust, a naš selektor je od decembra počeo da radi sa ekipom i ono što je u suštini primarni cilj jeste da se kvalifikujemo za Svjetsko prvenstvo i da se što prije krene u prave pripreme. Izazova je bilo i van bazena u organizacionom smislu.

– Vjerujem da je Podgorica spremna. I u ranijim periodima bila je domaćin međunarodnih takmičenja. Nadam se da ćemo, spram onoga što imamo, izvući najbolje. Predstojeće takmičenje je

gemu. Ipak, Tabilo je istom mjerom uzvratio u drugom gemu, a onda je u potpunosti preuzeo kontrolu u svoje ruke. Čileanac je u šestom gemu napravio još jedan brejk, poveo 4:2 i do kraja sigurnom igrom u gemovima na svoj servis došao do 1:0 u setovima.

U drugom setu je Tabilo bio nepogrešiv na svoj servis, Novaku je oduzeo četvrti gejm i to mu je

bilo dovoljno da slavi i plasira se u osminu finala prvog ovogodišnjeg mastersa na šljaci. Imao je Tabilo meč-loptu i pri rezultatu 5:3 na Đokovićev servis, Novak je to spasio, ali je poraz odložio na samo nekoliko minuta.

Malo ko je očekivao da će se Đoković od Monte Karla oprostiti već na startu. Razočaranje... R. A.

KRSTO VULOVIĆ

Crnogorske rukometašice sa ,,plus 12“ završile posao u Portugalu u prvom meču baraža za Svjetsko prvenstvo

Pakuju kofere za Holandiju i Njemačku

Rukometašice Crne Gore na milimetar su od osmog učešća na Svjetskom prvenstvu, odnosno 19. na nekom velikom takmičenju.

,,Lavice“ su sinoć stekle dvocifrenu zalihu protiv Portugala (31:19) u prvom meču baraža, a u subotu, u ,,Bemaks areni“, samo treba da potvrde ono što se pretpostavljalo kada su saznale ime protivnika na putu za Holandiju i Njemačku.

DRUGA PRIČA

U NASTAVKU

PORTUGAL

Multifunkcionalna

LAZOVIĆ:

Odigrale su naše đevojke solidno prvo, a skoro bez greške drugo poluvrijeme. Primjetan je bio, potpuno opravdan, i mali grč u uvodnim minutima, jer ulog je ogroman, a za ovu akciju su ,,lavice“ bile oslabljene. Bez nekoliko standardnih prvotimki suprotstavile su se ekipi koja je u istoriji samo dva puta, i to na EP, učestvovala na velikim takmičenjima. U najavi meča redom su izjave bile optimistične, uz dozu opreza jer Portugal je na prethodnom šampionatu Evrope pružio snažan otpor rivalima. Ali, kvalitet je kvalitet, iskustvo i taktika došli su do punog izražaja, iako su domaće pokušavale preko bekova da drže ritam i mini serijama prilazile na gol zaostatka. Mijenjala je selektorka Suzana Lazović, u pravo vrijeme dala šansu Ivani Godeč (sa Đurđinom Jauković i Tatjanom Brnović ojačala odbranu) i Jeleni Vukčević, a kada je Armel Atingre ušla u seriju odbrana, osjetilo se na rezultat. Do odmora naša ekipa je imala višak od tri gola (14:11), mogla je razlika da bude ubjedljivija, ali uz četiri neiskorišćena zicera (i sedmerac) i sedam grešaka (dva probijanja i prestupa), zaliha je bila sasvim solidna.

MJESTA I ZA EGZIBICIJU U nastavku ,,lavice“ su serijom 4:1 - za pet minuta (uz

dvije asistencije Jauković i dva gola Ivone Pavićević) stigle do šest golova prednosti, a tek iz četvrtog pokušaja (nakon tri promašena zicera) uvećale su razliku na 19:12. Gol je postigla Brnović sa svoje polovine i to drugi put, a trećim golom Pavićević je na isteku 41. minuta obezbijedila ogromnih ,,plus osam“. Rivalke su u ovom periodu imale problema u napadu (tek nakon 12 minuta postigle su drugi gol) jer su naše

igračice u defanzivi povezale redove, a uz odličnu Atingre, sigurnost se prenijela u napadu. U 48. minutu vodile su ,,lavice“ 24:15 i do kraja su bez problema uvećavale zalihu. Ovakva prednost omogućila je komociju stručnom štabu da pruži šansu đevojkama koje nijesu bile starterke i igrale u prvom poluvremenu, a jedna od njih Marija Božović upisala je prve minute u dresu nacionalnog tima. Rukomet lijep za oko krunisa-

la je u 56. minutu cepelinom Pavićević, na dodavanje Pletikosić, za 29:18.

Sve sa spiska selektorke Lazović dobile su šansu. U finišu i mlada Marija Marsenić koja je stigla da upiše odbranu. Ubjedljivom pobjedom naše reprezentativke mogu da gledaju u pravcu država domaćina Svjetskog prvenstva. Zaslužile su u subotu punu dvoranu, jer ovakav rezultat zaslužuje podršku i aplauze. A. MARKOVIĆ

Razlika garantuje miran revanš u subotu, uz to sve đevojke su dobile šansu, ali povreda Đurđine Jauković brine, uz nadu da nije ozbiljnije prirode. - Nema mira u rukometu. Bez obzira na 12 golova razlike, čekaćemo maksimalno ozbiljno i revanš. Vjerujem da će sa Đinom biti sve kako treba. Iskreno, nijesam vidjela kako je došlo do povrede, a realnu sliku brzo ćemo imati kada sve pogleda fizioterapeut Andrija Vjerujem da ovaj rezultat može da nam olakša tako što ćemo Đinu odmoriti u nekoj fazi igre. Ali, o tom-potom, ne bih da pričam dok ne vidimo što je i kako je, a Đina je ogroman borac, sa velikim srcem. Vjerujem, ako nije ozbiljna povreda, da će nastaviti put sa nama - poručila je selektorka Lazović

dvorana

Gledalaca: 800

Sudije: Kurnel i Lamur (Francuska)

Sedmerci: Portugal 3-3, Crna Gora 6-4

Isključenja: Portugal 6, Crna Gora 6 minuta.

Crveni

Selektor: Antonio Silva Selektorka: Suzana Lzović

Gora

RUKOMETNI

Sutjeska i Teodo pred vratima ABA 2 lige

PODGORICA – Odigrani su mečevi 23. kola Prve EKO Crnogorske lige u košarci.

Dva derbija gotovo da su dala i definitivan odgovor ko će sa prva dva mjesta dočekati plej-of, a samim tim i imati vizu za ABA 2 ligu naredne sezone. Sutjeska je došla do brejka protiv Primorja, a veliku pobjedu upisala je ekipa Teoda protiv Podgorice Bemaks, čime su Tivćani preuzeli drugo mjesto i tri kola prije kraja treba da se desi samo čudo da ispuste idealnu situaciju i samim tim osiguraju mjesto u regionalnom takmičenju.

Košarkaši Sutjeske pobijedili su ekipu Primorja u Igalu sa 107:103. Nikšićani su upisali deveti trijumf zaredom, 18. u sezoni i obezbijedili plasman u NLB ABA 2 ligu naredne sezone. Nakon serije 7:0, Sutjeska je povela 23:14, a prvu dvocifrenu prednost stekla poslije poena Vebstera (26:16). U finišu prvog poluvremena Sutjeska je imala 16 poena prednosti (58:42), a Primorje do odlaska na odmor smanjilo na „minus devet“ – 60:51. Početak drugog poluvremena je protekao u znaku Spasojevića, pa je Sutjeska stigla do maksimalnih 73:53.

Primorje se nije predavalo i početkom četvrte četvrtine prišlo na 84:79. Tada je Otašević pogodio tri trojke zaredom, Barović je bio precizan za dva poena, Sutjeska je napravila seriju 11:0 i povela

Viktor Vujisić 18, Nemanja Vranješ 16, a dvocifren je bio i Petar Kusovac koji je pogodio četiri trojke. Kod Podgorice najefikasniji bili su Pavle Đurišić sa 14, uz šest skokova, a 14 je upisao i Džejkobs Kotor je uspio u zanimljivom meču da savlada Jedinstvo sa 82:79, ekipa Vukovi Zeta deklasirala je Danilovgrad (100:50), a pobjede su upisali još Dečić protiv Ibra sa 84:77 i SC Derbi protiv Lovćena –89:67. R. PEROVIĆ Mečevi 23. kola Prve EKO

95:79. Nije Primorje odustajalo, pa je na ulasku u posljednji minut domaća ekipa kompletirala seriju 13:0 i prišla na minus tri – 102:99. Potom je Mitrović pogodio za 104:99, Primorje smanjilo na 104:101, a onda je tačku na utakmicu stavio Spasojević. Najefikasniji je bio Spasojević sa 18 poena. Otašević je imao 17, uz pet skokova, a Mitrović 15 poena i pet asistencija. Kod domaćina istakao se Obradović sa 25 poena, Vu-

čurović je ubacio 22. Košarkaši Teoda slavili su u ,,Bemaks areni“ protiv Podgorice Bemaks (79:72). Podgorica je imala sjajan početak (pogodila šest trojki u prvom poluvremenu, od čega četiri u prvoj dionici), imala i „plus 17“ (37:20), ali je u nastavku Teodo uspio da napravi preokret, na tri minuta prije kraja stekne i 11 poena viška i na kraju dođe do brejka. U redovima Teoda Miloš Popović postigao je 21, uz 9 skokova,

Održan međunarodni košarkaški turnir „Sarajevo Realway Spring Cup“

Dominacija malih „vučica“

Radost košarkašica Budućnost Bemaksa

Poneđeljak

Od danas prodaja karata za derbi protiv Partizana

PODGORICA – Prodaja ulaznica za duel košarkaša Budućnost Volija i Partizana počinje danas, a cijene su 20 i 30 eura – saopšteno je iz podgoričkog košarkaškog kluba. Utakmica 27. kola biće odigrana u ponedjeljak od 19 časova u „MTEL Dvorani Morača“. – Ulaznice će se prodavati u četvrtak, petak, subotu i nedjelju od 12 do 18 sati, kao i u ponedjeljak od osam do početka utakmice na biletarnici „MTEL Dvorane Morača“ – saopšteno je iz podgoričkog kluba. Navodi se da se trebovane i rezervisane karte mogu preuzeti u istom periodu na biletarnici „MTEL Dvorane Morača“. R. A.

PODGORICA – Prvi međunarodni košarkaški turnir „Sarajevo Realway Spring Cup“ oduševio je publiku.

Turnir je okupio stotine mladih košarkašica i košarkaša koji su, uz sjajnu atmosferu i žestoke duele, proslavili rođendan glavnog grada Bo-

sne i Hercegovine na najbolji mogući način – vrhunskom košarkom. Organizatori turnira KK Realway i BT Organisation okupili su uzbudljive ekipe iz cijelog regiona, a svaka kategorija donijela je pregršt uzbuđenja. U konkurenciji djevojčica do 15 godina, dominaciju je po-

tvrdila ekipa Budućnosti Bemaks, koja je u finalu nadigrala Konjic. Budućnost je na ovom turniru nastupila sa kombinovanim timom u kojem su bile djevojčice iz podgoričkog kluba, kao i iz njegove filijale Trebjese, a predvodila ih je Lidija Krstajić. Najsjajnija zvijezda turnira bi-

la je Vasilisa Miljanić iz Budućnosti, koja je ponijela MVP priznanje. Uz nju su briljirale i Jelena Čabarkapa (Budućnost), Anja Ćulibrk (Beostajl), Ajša Halilović (Konjic) i Esma Alijagić (Realway). U velikom finalu seniorskih ekipa, Spars je savladao Realway sa 87:69. R. P.

PODGORICA – Klivlend je pred svojim navijačima opravdao ulogu favorita, pobijedio je Čikago (135:113) i sa prvog mjesta Istočne konferencije ulazi u plej-of. Trener Bili Donovan odmarao je najbolje igrače, poput našeg Nikole Vučevića, Džoša Gidija i Kobija Vajta, jer za Čikago je mnogo važnije ono što slijedi, a to je duel sa direktnim konkurentom u borbi za što bolju poziciju pred plej-in – Majamijem. Do pobjede nad Bulsima Klivlend je predvodio Darijus Garland sa 28 poena, na drugoj strani najbolji je bio Patrik Vilijams, koji je ubacio 21 koš. Najviše pažnje privukao je duel između Oklahome i Los Anđeles Lejkersa, gdje je domaćin upisao pobjedu (136:120). Oklahoma je još jednom opravdala status najboljeg tima ligaškog dijela sezone, a Gildžus-Aleksander je završio susret sa 42 ubačena poena! Imao je šest skokova, isto toliko dodavanja, pogodio je pet trojki. Kod L ejkersa najefikasniji je bio Lebron Džejms sa 28 poena, dok se Luka Dončić zaustavio na 23. Meč je obilježilo i isključenje Dončića nakon dvije tehničke greške – na sedam i po minuta do kraja utakmice. Milvoki je savladao Minesotu (110:103). Baksi su na nešto manje od deset minuta do kraja bi-

li u debelom minusu, gubili su od Timbervulvsa (95:71), a onda nestvarnom serijom 34:3 stigli do petog uzastopnog trijumfa! Kako je objavila NBA, to je najveći preokret u posljednjoj dionici od kada se vodi statistika, a da sve bude zanimljivije, Janis Adetokumbo je u tom dijelu utakmice ubacio 13 poena, koliko i kompletan tim Vulvsa. Lider Milvokija ubacio je 23 poena, uhvatio 13 lopti i podijelio 10 asistencija. Pratio ga je Kevin Porter ubacivši 21 poen, dok se Bobi Portis zaustavio na 18. Minesoti nije bilo dovoljno 25 poena Entonija Edvardsa Boston je nakon produžetka stigao do brejka protiv Njujorka (119:117), a meč-viner bio je Džejson Tejtum koji je na tri sekunde prije posljednjeg zvuka sirene pogodio trojku i odveo meč u produžetak. Lideru Bostona se u dodatnim minutima pridružio i Kristaps Porzingis

19 časova

Saopštenje iz KK Budućnost Voli

Sa utakmice Primorje - Sutjeska

Leteća Barselona i zadovoljni PSŽ

PODGORICA - Barselona je napravila veliki, presudni korak ka polufinalu Lige šampiona – želja Borusije Dortmund da se nadigrava na ,,Monžuiku“ završena je ,,stradanjem“ od svemirskog fudbala ekipe Hansija Flika, koji je nastavio trijumfalni niz protiv ,,milionera“.

U Kataloniji je bilo 4:0, pa se pred revanš ne postavlja pitanje ko će proći među četiri, a velike šanse ima i Pari Sen Žermen poslije trijumfa u Francuskoj nad Aston Vilom s 3:1.

Barselona je jako počela, udarac Jamala s 10 metara odbranio je Kobel, koji je maestralno intervenisao i kod udarca Levandovskog nakon kombinacije s Rafinjom. U 25. su Katalonci slomili otpor ,,milionera“ – poslije prekida Martines je spustio

loptu do Kubarsija, koji ju je skrenuo ka golu i upisao bi se u strijelce da mu pogodak nije ,,ukrao“ Rafinja. Bio je to uvod u Barsin šou u drugom poluvremenu, s tim da je prethodno Girasi promašio zicer. Tek što je počeo nastavak, u strijelce se upisao Robert Levandovski. Jamal je fantastično centrirao s desne strane, Rafinja glavom proslijedio do druge stative, gdje je Poljak pogodio praznu mrežu. Nije bilo spasa za Borusiju na ,,Monžuiku“, gdje je njemački tim pokušavao da smanji, ali su Barsine kontre bile ubitačne. U jednoj takvoj Jamal je izvanredno lansirao Lopesa, koji je odigrao za Levandovskog, a Poljak iz prve pogodio za 3:0 u 66. minutu. On je prvi igrač u istoriji Lige šampiona koji je za tri kluba postigao najmanje 10 pogodaka u jednoj sezoni elitnog

Stadion: Monžuik

Sudija: Espen Eskas (Norveška)

Golovi: 1:0 Rafinja u 25, 2:0 Levandovski u 48, 3:0 Levandovski u 66, 4:0 Jamal u 77. Žuti kartoni: Adejemi, Girasi (Borusija)

Šćensni

Kunde

Kubarsi

Martines (od 81. Arauho)

Balde

Pedri (od 81. Garsija)

De Jong

Lopes (od 74. Gavi)

Jamal (od 86. Fati)

Rafinja Levandovski (od 81. Tores)

Kobel

Bensebaini

Anton Džan

Rajerson (od 78. Zile)

Nmeša (od 67. Ozdžan) Čukvuemeka (od 67. Rejna)

Brant Gitens (od 78. Duranvil) Adejemi (od 46. Bejer) Girasi

takmičenja – uspio je to kao igrač Borusije iz Dortmunda, Bajerna i sada Barselone. Napadački trio kakav ima Barsa vjerovatno nema niko na svijetu.

Levandovski je u 77. prekinuo akciju gostiju, dodao do Rafinje, a Brazilac odigrao za Jamala čiji je šut špicem bio maestralan.

Sve je gotovo u dvomeču timova Hansija Flikai Nika Kovača, a trunka neizvjenosti pred revanš narednog utorka ostala je u okršaju PSŽ-a i Aston Vile, mada je nerealno očekivati da bi ,,lavovi“ protiv ovako razigranog tima Luisa Enrikea mogli da nadoknade 1:3. ,,Sveci“ su zasluženo trijumfovali nakon što su od 35. minuta gubili pogotkom Morgana Rodžersa. Megin je ukrao loptu Mendešu, poslao loptu do Rašforda, Englez produžio do Ti-

Stadion: Park prinčeva

Sudija: Mauricio Marijani (Italija)

Golovi: 0:1 Rodžers u 35, 1:1 Due u 39, 2:1 Kvarachelija u 49, 3:1 Mendešu 90+2. Žuti karton: Keš (Aston Vila)

Donaruma Hakimi Beraldo Paćo

Mendeš Vitinja

Neveš

Ruis (od 72. ZairEmeri)

Due (od 72. Barkola) Kvarachelija (od 90+3. Ramoš)

Dembele

Martines Keš (od 46. Disasi)

Konsa Toers

Dinj

Kamara

Tilemans (od 80. Matsen)

Mekgin (od 80. Onana)

Rodžers

Ramzi (od 59. Asensio)

Rašford (od 79. Votkins)

lemansa koji je odigrao za Rodžersa na drugoj stativi. Tim Luisa Enrikea imao je nekoliko ozbiljnih pokušaja prije toga – pokušavali su Vitinja, Dembele, Hakimi, ali je Emilijano Martines bio odličan na golu. Sve je brzo došlo na svoje. PSŽ je izjednačio poslije četiri minuta – DezirDue je fantastično pogodio suprotni ugao s 20 metara. Francuski šampion preokrenuo je tek što je počelo drugo poluvrijeme. Sjajnu akciju skoro cijelog tima maestralno je krunisao Hviča Kvarachelija – ,,zalomio“ je Keša i odlično šutirao.

Sa slične pozicije, takođe poslije zalamanja, samo desnom nogom, Nuno Mendeš je u 92. na asistenciju Dembelea omogućio Pari Sen Žermenu mnogo lakši revanš u Birmingemu nego što bi bilo da je ostalo 2:1. N. KOSTIĆ

Kapitenka Crne Gore pokidala ligamente koljena

Teška povreda Slađane Bulatović

PODGORICA – Detaljni pregledi donijeli su najlošiju vijest – kapitenka crnogorske fudbalske reprezentacije Slađana Bulatović pokidala je ligamente koljena, prenio je Sportfem.

Bulatović se povrijedila u petom minutu duela s Azerbejdžanom u Nikšiću (1:1) u utorak, ali se nakon ukazane pomoći vratila na teren. Nije, ipak, mogla da izdrži, zamijenjena je u 18. minutu i meč završila u suzama. Uprkos tome vjerovalo se da povreda nije ozbiljnije prirode, međutim, pregledi su pokazali da su joj pokidani ligamenti koljena. Kapitenki ,,crvenih“ predstoji dug oporavak nakon operacije i fudbalu bi trebalo da se vrati

tokom 2026. Ona će 4. maja napuniti 31 godinu. Slađa Bulatović je 13 godina članica reprezentacije i jedan od njenih simbola, a u karijeri je nastupala u Srbiji, BiH, Mađarskoj, Španiji, Japanu, dok je od 2023. članica turskog Fomgeta.

Crna Gora će u junu gostovati Litvaniji u posljednjem kolu C4 grupe Lige nacija. Tim Mirka Marića ima isti broj bodova kao Azerbejdžan (5) i gol-razlika odlučiće o prvom mjestu i direktnom plasmanu u B diviziju, gdje ,,crvene“ nikada nijesu igrale. Duel u Nikšiću propustila je Armisa Kuč, prva golgeterka reprezentacije, koju čeka oporavak od povrede zadnje lože. Ne. K.

Iskra i Petrovac domaćini u prvim mečevima

PODGORICA – Liverpul

će uskoro proslaviti drugu titulu u eri Premijer lige, ali navijači ,,redsa“ otvorili su juče šampanjac zbog vijesti koju su čekali cijele sezone

– Mohamed Salah i Virdžil van Dajk će 99 odsto produžiti ugovore s engleskim velikanom.

Poznati italijanski novinar Fabricio Romano objavio je da je Salah u završnoj fazi dogo-

vora s Liverpulom oko nastavka saradnje. Klub je uvjeren da će taj posao uskoro biti završen, a isto važi i za Van Dajka koji je nedavno potvrdio napredak u pregovorima, napisao je Romano. Salah igra spektakularnu sezonu – u Premijer ligi je dao 27 pogodaka i upisao 17 asistencija. U Ligi šampiona, gdje su ,,redsi“ ispali od PSŽ-a u osmini finala, dodao je tri gola i četiri asistencije.

Tridesetdvogodišnji Egipćanin u Liverpul je došao iz Rome 2017. godine i postao jedno od boljih pojačanja u klupskoj istoriji.

Isto važi i za Van Dajka, kojem aktuelni ugovor, takođe, ističe na ljeto.

Njih dvojica su simboli Liverpulovog uspona i svih uspjeha posljednjih godina, a ostaće nosioci igre i nakon što predstojećeg ljeta napune 33, odnosno 34 godine. Ne. K.

PODGORICA – Parovi polufinala Kupa Crne Gore određeni su na žrijebu koji je održan juče u Kući fudbala u Podgorici.

Voljom žrijeba za mjesto u finalu Kupa Crne Gore boriće se Iskra i Mornar, odnosno Petrovac i Dečić Admiral bet. U polufinalu Kupa Crne Gore igraju se dvije utakmice. Prvi mečevi, u kojima su domaćini ekipe Iskre i Petrovca, na programu su 16. aprila, dok su revanš mečevi zakaza-

ni za 30. april. Finale Kupa Crne Gore igraće se 29. maja. R. A.

Bulatović u suzama završila meč s Azerbejdžanom

Barselona

Barselona Borusija D.

Borusija D. 0

Ostaju Mohamed Salah i Virdžil van Dajk

I DALJE ĆE BITI NAJVEĆI ADUT

LIVERPULA: Mohamed Salah

ZAJEDNO S LEVANDOVSKIM OTKLONILI DILEME PRED REVANŠ: Jamal i Ra nja

Venjun pred odbranom krune ŠAH

Nakon pet partija, već sada možemo reći veoma neizvjesnog i interesantnog meča za svjetsku titulu pod okriljem FIDE, aktuelna šampionka Ju Venjun (2.561) je na dobrom putu da odbrani krunu jer trenutno ima pozitivan bilans (3:2) u odnosu na izazivača Tan Zongaj (2.555) u dugo očekivanom revanšu.

Ovaj okršaj se sastoji od 12 klasičnih partija, uz taj-brejk ako bude potrebno. Venjun, četvorostruka prvakinja, suočila se sa odlučnom protivnicom koja želi da povrati laskavo priznanje najbolje amazonke na planeti izgubljeno još 2018. godine. Duel i prikazane partije pokazuju da su zemljakinje na vrhuncu svojih karijera, o čemu svjedoči uzbudljiv dvoboj i čak tri odlučene partije što se rijetko viđa u ovakvim nadmetanjima na vrhunskom nivou. Zongaj je poslije startnog remija iskoristila prednost početnog poteza u drugoj partiji, a Venjun u trećoj poravnala rezultat. Ishod četvrte je bio miroljubiv, da bi u petoj Venjun ponovo zablistala i stekla značajnu prednost uoči druge polovine meča koji će se nastaviti u Čongćingu.

Jedno je sigurno, u Šangaju je počela intrigantna priča dvije svjetske prvakinje.

Aktuelna i bivša bore se za prestižnu titulu, a dodatnu draž daje i osjećaj „deža vi “ ili „već viđenog“, jer su se iste protivnice susrele prije sedam godina. Istina, tada su uloge bile drugačije – Venjun je bila izazivač, a Zongaj je branila tron. Ju je pobijedila u tom meču i od tada uspješno brani zlatnu krunu. Danas, uloge su zamijenjene, Tan je izazivač po prvi put protiv svoje sunarodnice.

Takođe, i psihološki aspekt je jednako zanimljiv. Naime, u ekskluzivnom intervjuu za FIDE, Zongaj je govorila sa samopouzdanjem, naglasivši da se 2018. godine osjećala kako je „imala sreće“ što je igrala meč (pošto je titulu osvojila 2017. u nokaut turniru), dok sada osjeća veću sigurnost, jer je svoje mjesto zaslužila pobje-

Kineskinje u Šangaju igraju meč za titulu svjetske prvakinje

Venjun 1–0 Zongaj

1.e4 c5 2.Nf3 e6 3.c4 Nc6

4.d4 cxd4 5.Nxd4 Bb4+

6.Nc3 Nge7 7.Be2 d5 8.exd5

exd5 9.Nxc6 bxc6 10.0–0

0–0 11.cxd5 cxd5 12.Bf3 Be6

13.Bg5 Bxc3 14.bxc3 Rc8

15.Qa4 h6 16.Bd2 a5 17.Rfe1

Rc4 18.Qa3 Nf5 19.Be2

Rc8 20.Rad1 Qd6 21.Qxa5

Ra8 22.Qb4 Rxa2 23.Bf4

Qc6 24.Bb5 Qb6 25.Re2

Rfa8 26.Bd3 Ra1 27.Ree1

Rxd1 28.Rxd1 Qd8 29.h3

Qf6 30.Re1 Rc8 31.Be5

Qg5 32.Ba6 Ra8 33.Bf4

Qf6 34.Bb7 Rd8 35.Bc7

Rf8 36.Rd1 Qg5 37.Bxd5

Ne3 38.h4 (dijagram) Qg4

39.Qxg4 Bxg4 40.Rd3

Nxd5 41.Rxd5 Ra8 42.Bb6

Be6 43.Rd6 Kf8 44.Bd4

Ke7 45.Rb6 g6 46.Kh2 h5

47.Kg3 Ra5 48.Kf4 Kd7

49.g3 Rf5+ 50.Ke3 Ra5

51.Rb4 Bd5 52.Bb6 Ra3

53.Kd4 Be6 54.Bc5 Ra2

55.Kd3 Bf5+ 56.Ke3 Be6

57.Bd4 Kc6 58.c4 Kc7 59.c5

Bd5 60.Kf4 Bc6 61.Kg5

Ra4 62.Be5+ Kd7 63.Rb2

Ke6 64.Bf4 Rc4 65.Be3

Ke5 66.Rb8 Bd7 67.Rd8

Be6 68.Rd6 Rc2 69.Kh6

Kf6 70.Rd1 Rc4 71.Rd6 Rc2

Zongaj 1–0 Venjun

1.c4 Nf6 2.Nc3 e5 3.Nf3

Nc6 4.g3 d5 5.cxd5 Nxd5

6.Bg2 Bc5 7.0–0 0–0 8.d3

h6 9.Nxd5 Qxd5 10.Bd2

Qd6 11.Bc3 Qe7 12.Nd2

Nd4 13.e3 Nb5 14.a4 Nxc3

15.bxc3 c6 16.a5 Bd7 17.Qb3

Rab8 18.Ne4 Bd6 19.Nxd6

Qxd6 20.d4 b6 21.axb6

axb6 22.Ra7 Be6 23.Qa4

Rfc8 24.Rb1 Bd5 25.dxe5

Qxe5 26.Qd4 Qxd4

27.exd4 Bxg2 28.Kxg2 b5

72.Bd4+ Kf5 73.f3 Rc4 74.c6

Rc2 75.Kg7 g5 76.hxg5

Kxg5 77.Bb6 Kf5 78.c7

Rc3 79.Ba5 Rc5 80.Ra6

Rc4 81.Kf8 Bd5 82.Ke7 h4

83.Rf6+ Ke5 84.gxh4 Be6

85.h5 Rc5 86.h6 Bc8 87.h7 Kd5 1:0

dom nad sjajnim kandidatkinjama koje su pretendovale na šahovski Olimp. S obzirom na to da ih dijeli samo šest rejting poena, konačni ishod ovog duela bi mogao zavisiti od samopouzdanja i veće naklonosti boginje Kaise.

29.Re1 Ra8 30.Ree7 Rxa7

31.Rxa7 c5 32.Kf3 cxd4

33.cxd4 Kf8 34.Rb7 Rc3+

35.Ke4 Rc2 36.Ke3 Rc3+

37.Kd2 Rf3 38.Ke2 Rf5

39.Ke3 h5 40.f4 Ke8 41.Ke4 (dijagram) Rf6 42.Rxb5

g6 43.d5 Ra6 44.Ke5 f6+

45.Kd4 Ra2 46.Kc5 Rxh2

47.Rb8+ Kd7 48.Rb7+ Kc8

49.Rg7 g5 50.f5 h4 51.gxh4 gxh4 52.Rh7 h3 53.Kd6 Kb8 54.Kd7 Kb7 55.d6

Jedina dilema kod ljubitelja drevne igre biće da li će amazonke afirmisati još agresivniji pristup u nastavku duela ili će oprez dominirati potencijalno nas vodeći do taj-breka?

Istina, još je prerano za zaključke. Vrijeme će otkriti

Kb6 56.Kd8 Rh1 57.d7 h2

58.Rh3 Kb7 59.Rb3+ Ka7

60.Rb2 Ka661.Re2 Kb7 62.Ke7 1:0

dalji tok ovog napetog duela, a Zongaj je sada na mnogo većim iskušenjima od Venjun jer prvo treba da stigne do egala, a zatim da razmišlja o eventualnom uspjehu ili doigravanju. Danas je na programu šesta partija.

Evropsko prvenstvo za dame u Grčkoj

Odličan učinak Žerebcove

Dva kola prije kraja pojedinačnog Evropskog prvenstva za dame u grčkom Rodosu, jedina predstavnica Crne Gore na ovom prestižnom takmičenju FM Aleksandra Žerebcova (2234) ima 5,5 poena i trenutno se nalazi na 22. mjestu među 136 pripadnica ljepšeg pola iz 34 države starog kontinenta. Aleksandra je četiri partije riješila u svoju korist, tri remizirala i dvije izgubila. Kada se saberu utisci treba istaći da je njen učinak odličan u žestokoj konkurenciji koju predvodi IM Teodora Injac sa sedam poena i najvećim šansama da se domogne laskavog priznanja.

Da popravi utisak i popne se na koju stepenicu više, Žerebcova ima još dvije prilike, danas i sjutra u desetoj i posljednjoj 11. partiji. Nakon ovog turnira našu reprezentativku očekuju nova iskušenja u crnogorskoj muškoj najkvalitetnijoj Premijer ligi od 1. do 8. maja u Herceg Novom. Ona će na drugoj tabli braniti boje barske Rumije.

Freestyle grend slem turnir u Parizu

Elita bez Nimana

Kontroverzni američki velemajstor HansNiman povukao se sa Freestyle grend slem turnira u Parizu, navodeći lične razloge. On je drugi igrač koji je otkazao učešće, nakon što je to ranije učinio i AlirezaFirouzja Nimana je zamijenio uzbekistanski kolega po tituli NodirbekAbdusatorov, a Firouzju Mađar Rihard Raport. Niemanovo odsustvo će sigurno zasmetati ljubiteljima drevne igre koji su se nadali mogućem novom okršaju sa MagnusomKarlsenom. Njihovo rivalstvo iz

2022. godine ostaje jedno od najdiskutovanijih u savremenoj šahovskoj istoriji, nakon serije diskutabilnih i medijski dobro propraćenih partija. Turnir, koji prvi put okuplja dvanaest učesnika, održava se u paviljonu Šene du Roj u Parizu.

Priredio: B. KADIĆ

NOVI

PODACI

O CRNOGORCIMA GENERALIMA U RUSKOJ VOJSCI

Pedagog i uzorni reformator ruskih vojnih ustanova

Autor: Dr Srđa MARTINOVIĆ

GENERAL-AĐUTANT

GRIGORIJ

GRIGORIJEVIČ

DANILOVIĆ

(STEPANOVKA, ČERNIGOVSKA GUBERINIJA, 17. NOVEMBAR 1825 – 1906) Potomak crnogorskih iseljenika. Sa sedam godina je upućen na školovanje u Aleksandrovski kadetski korpus, a sa deset godina je ušao u prvi kadetski korpus, odakle je godinu dana kasnije postavljen u Polocki kadetski korpus. Od 1841. premješten je u Plemićki puk u Drugi kadetski korpus, u kojem je kao i u prethodnim obrazovnim ustanovama imao odlične ocjene, a nalazio se u činu narednika. Po završetku škole avgusta 1843. unaprijeđen je u zastavnika i upućen u Litvanski lajb-gardijski puk kako bi u artiljerijskoj školi pohađao kurs viših vojnih nauka. U junu 1845. uspješno je završio „oficirsku klasu“ ove škole (buduće Mihailovske artiljerijske akademije) i oktobra 1845. je upućen u svoj matični Plemićki puk kao instruktor artiljerije. U martu 1848. potvrđen je za nastavnika treće klase u artiljeriji, a u aprilu je unaprijeđen u potporučnika. U junu 1849. upućen je u drugi kadetski korpus kao pomoćnik klasnog inspektora. Za člana Odbora za obuku š tabova vojnoobrazovnih ustanova imenovan je 1850. Krajem 1851. odlikovan je Ordenom Sv. Ane III stepena. U martu 1852. unaprijeđen je u štabnog kapetana i postavljen za šefa Odbora za obuku štabova vojnoobrazovnih ustanova. Dok je bio na službi u štabovima vojnih obrazovnih ustanova, duboko je ušao u suštinu problema i nedostataka u organizaciji obrazovnog rada starog kadetskog korpusa. U avgustu 1854. je unaprijeđen u kapetana i postavljen za klasnog inspektora drugog kadetskog korpusa. Reorganizovao je obrazovni proces u kadetskom korpusu, izdvajajući opšteobrazovne predmete u poseban nastavni blok, sa ciljem da se studenti osposobe za izučavanje kursa specijalnih vojnih disciplina. Pored velikog obima posla na reorganizaciji cjelokupnog obrazovnog procesa u ovoj obrazovnoj ustanovi, morao je da uloži mnogo truda u borbi protiv protivnika tekućih reformi u sistemu ruskog vojnog obrazovanja. Dok je bio na ovoj funkciji čitavo svoje znanje usmjerio je na reformu ruskog vojnog obrazovnog sistema i

Grigoriju Daniloviću je u proljeće 1877. povjereno obrazovanje carevićanasljednika ruskog prijestola, budućeg cara Nikolaja II i njegovog brata Đorđa. Istovremeno je imenovan za člana Glavnog komiteta za vojnu obuku Rusije. Kao general-ađutant, uvršten je 1881. u pratnju ruskog cara Aleksandra III

stvaranje pripremnih vojnoobrazovnih ustanova. Od 1857. aktivno je učestvovao u radu posebne komisije za reorganizaciju vojnih obrazovnih ustanova, zbog čega je upućen u inostranstvo na period od četiri mjeseca kako bi se upoznao sa stranim vojnim obrazovnim ustanovama. Posjetio je vojnoobrazovne ustanove u Njemačkoj, Francuskoj i Belgiji, proučavao njihovo iskustvo u organizovanju i sprovođenju obrazovnog rada, analizirao ga kako bi utvrdio mogućnost njegove primjene u vojno-obrazovnim ustanovama Rusije. Za vrijednu službu u vojnom obrazovnom sistemu aprila 1858. odlikovan je ordenom Sv. Stanislava II stepena, a 1859. je unapređen u pukovnika. U Rusiji je 1862. stvorena posebna komisija od predstavnika Ministarstva rata, vojno-obrazovnog odjelje-

Studija dr Srđe Martinovića predstavlja rezultat desetogodišnjeg arhivskog istraživanja. Kako autor navodi, do sada je bilo poznato 28 generala iz Crne Gore u ruskoj vojsci, o čemu je pisao dr Dušan Martinović, a sada ih ima više od trideset novih, uz još mnogo drugih visokih oficira

nja i Ministarstva narodnog obrazovanja da odredi i sprovede neophodne mjere za restrukturiranje vojnih obrazovnih ustanova. U ovaj komitet iznio je svoju posebnu bilješku sa analizom glavnih razloga neuspeha učenika u kadetskom korpusu i projektom njihove reorganizacije. Od tog trenutka postaje jedan od najaktivnijih učesnika u reformi vojnih obrazovnih ustanova u Rusiji, sprovedenoj u drugoj polovini 19. vijeka. U julu 1863. postavljen je za direktora Drugog kadetskog korpusa, koji je prvi krenuo na put transformacije preimenovanjem u drugu vojnu gimnaziju. Zadatak reforme sistema vojnoobrazovnih ustanova u drugoj polovini 19. vijeka bio je da se kadetski korpusi preurede iz vojnoobrazovnih ustanova koje su neposredno školovale oficirske kadrove u pripremne vojnoobrazovne ustanove –vojne gimnazije i progimnazije. Sa osjećajem velike odgovornosti započeo je svoje aktivnosti na obnovi kadetskog korpusa u drugu vojnu gimnaziju. U početku je imao značajne poteškoće i otpore, pošto su učenici iz mnogih starih kadetskih korpusa slati u gimnaziju. U obrazovnom radu glavna pažnja je počela da se posvećuje moralnom obrazovanju učenika, čiji je glavni teret pao na nastavno osoblje gimnazije. Kao dobar psiholog privukao je čitavu plejadu talentovanih ličnosti Rusije tog vremena u drugu vojnu gimnaziju. Među njima su vas-

pitači: M. S. Lalaev , P. A. Alekseev, A. N. Ostrogorski, A. N. Makarov, I. I. Bortkevič, K. P. Slepnev, F. M. Samotsvet ; nastavnici: N. A. Astafiev, V. A. Evtushevski, A. O. Pulikovski, N. F. Rashevski, D. D. Semenov, K. K. Saint-Hilaire i mnogi drugi. Nakon odabira zaposlenih počeo je da organizuje obrazovni proces u gimnaziji u skladu sa zahtjevima pedagogije tog vremena. Autor je „Smjernica“ za vaspitače i nastavnike, koje su se sastojale od četiri knjige. Mnoga od ovih uputstava sadržana su u „Uputstvu o vaspitanju i obrazovanju voj-

nih gimnazija”, „Pravilniku o vojnim gimnazijama” i nizu drugih upravnih akata koji regulišu rad vaspitača i nastavnika vojnih gimnazija. Zahvaljujući svojoj erudiciji i odnosu prema svakom od zaposlenih u gimnaziji, stvorio je pedagošku atmosferu, kojom su se kasnije sve vojne gimnazije tako ponosile i koja je sve učesnike ovog velikog reformskog posla privoljele da rade ne iz straha, već po savjesti. U vojnoj gimnaziji, na inicijativu njenog direktora, stvorena je velika fondovna biblioteka, kao i biblioteke svih uzrasta, koje je često dopunjavao. Učestvovao je u izradi „Prosvetnog uputstva za vojne gimnazije“. U periodu reforme sistema vojnog školstva, druga vojna gimnazija je postala svojevrsna pedagoška laboratorija u kojoj su se testirale nove strukture, metode i oblici obrazovno-vaspitnog rada. Ova gimnazija na čelu sa Grigorijem Danilovićevem postala je uzor i primjer za rekonstrukciju svih starih kadetskih korpusa Ruskog carstva u vojne gimnazije i progimnazije. U ovoj gimnaziji su postavljeni glavni pravci daljeg razvoja opšteobrazovnih vojnih pripremnih obrazovnih ustanova - vojnih gimnazija i kadetskih korpusa Rusije, u koje su ponovo transformisani 1881. Za svoje aktivnosti na reformi vojnog obrazovnog si-

stema unaprijeđen je 1866. u general-majora. Odlikovan je i najvišim ordenima Ruskog carstva: Ordenom Sv. Vladimira III stepena (1865), Ordenom Sv. Stanislava I stepena (1868), Ordenom Sv. Ane I stepena (1870), Ordenom Svete Ane I stepena sa carskom krunom (1872). U general-potpukovnika unaprijeđen je 1878, a 1881. odlikovan je Ordenom Sv. Vladimira II stepena kada je unaprijeđen u čin general-ađutanta. Vojne gimnazije i progimnazije postojale su do 1882. kada su ponovo transformisane u kadetske korpuse, ali sa zadatkom da spremaju učenike za prijem u vojne škole, tj. ostale su opšteobrazovne ustanove sa osnovnom vojnom obukom. Ovi korpusi zadržali su metode obuke učenika, duh i atmosferu u vođenju vaspitnog rada koju je postavio Grigorij Danilović u Drugoj vojnoj gimnaziji. Bila je to atmosfera međusobnog poverenja i uvažavanja učenika kao pojedinaca, duha humanizma, slobode stvaralaštva za prosvjetne radnike i nastavnike ovih obrazovnih ustanova. U proljeće 1877. povjereno mu je obrazovanje carevića - nasljednika ruskog prijestola, budućeg cara Nikolaja II i njegovog brata Đorđa. Istovremeno je imenovan za člana Glavnog komiteta za vojnu obuku Rusije i premješten sa mjesta direktora Druge vojne gimnazije. Kao general-ađutant, uvršten je1881. u pratnju ruskog cara Aleksandra III. Unaprijeđen je 1892. u čin pješadijskog generala (najviši čin u pješadiji). Za dugogodišnju nastavnu djelatnost i u vezi sa 50-godišnjicom službe u oficirskim činovima, odlikovan je 1893. Ordenom Sv. Aleksandra Nevskog sa dijamantima. Dobio je 1894. burmuticu ukrašenu dijamantima sa portretom Aleksandra III. Za počasnog člana Mihailovske artiljerijske akademije izabran je 1895. i odlikovan je ordenom Svetog ravnoapostolnog kneza Vladimira I stepena. Usljed nekoliko neuspješnih operacija vida 1893. ostao je slijep do kraja života. Preminuo je u svom domu u 82. godini na Uskršnju neđelju i sahranjen je u svom rodnom selu Stepanovka pored gr obova svog oca i majke. Ostavio je testament prema kojem je dio svog novca dao ne samo rođacima, već i obrazovnim i pedagoškim ustanovama. Drugom kadetskom korpusu ostavio je 2.000 rubalja za popunu biblioteke i muzeja korpusa. (Nastavlja se)

Nikolaj II Romanov oko 1877. godine Grigorije Danilović

Grigorije Danilović

Poslovni broj: Iv. br. 328/25. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara,odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO „Vodovod i kanalizacija“ Bar, Ul.Branka Čalovića 13, protiv izvršnog dužnika Dujović Dragan iz Bara, Gornja Brca 186, na osnovu vjerodostojne isprave – knjigovodstvene kartice potrošača br. 19432, radi naplate novčanog potraživanja, dana 09.04.2025. godine, J A V N O O B J A V LJ U J E da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Dujović Dragan iz Bara, Gornja Brca 186, na osnovu vjerodostojne isprave – knjigovodstvene kartice potrošača br. 19432. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju sa predlogom prilozima od 17.03.2025. godine, kod izvršnog dužnika.

S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja. Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović Bar, 09.04.2025. godine.

Poslovni broj: Iv. br. 388/25. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara,odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO „Vodovod i kanalizacija“ Bar, Ul.Branka Čalovića 13, protiv izvršnog dužnika Peročević Sanija iz Bara, Stari Bar bb, Čeluga, na osnovu vjerodostojne isprave – knjigovodstvene kartice potrošača br. 25745, radi naplate novčanog potraživanja, dana 09.04.2025. godine,

J A V N O O B J A V LJ U J E da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Peročević Sanija iz Bara, Stari Bar bb, Čeluga, na osnovu vjerodostojne isprave – knjigovodstvene kartice potrošača br. 25745. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju sa predlogom i prilozima od 24.03.2025. godine, kod izvršnog dužnika.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović Bar, 09.04.2025. godine.

O B A VJ E Š T E NJ E

Poslovni broj: Iv. br. 386/25. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara,odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO „Vodovod i kanalizacija“ Bar, Ul.Branka Čalovića 13, protiv izvršnog dužnika Perović Dragan iz Bara, ul. Vladimira Rolovića br.17,br.4, na osnovu vjerodostojne isprave – knjigovodstvene kartice potrošača br. 1731, radi naplate novčanog potraživanja, dana 09.04.2025. godine, J A V N O O B J A V LJ U J E da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Perović Dragan iz Bara, ul. Vladimira Rolovića br.17,br.4, na osnovu vjerodostojne isprave – knjigovodstvene kartice potrošača br. 1731. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju sa predlogom i prilozima od 24.03.2025. godine, kod izvršnog dužnika. S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja. Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović Bar, 09.04.2025. godine.

Poslovni broj: Iv. br. 335/25.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara,odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO „Vodovod i kanalizacija“ Bar, Ul.Branka Čalovića 13, protiv izvršnog dužnika Hasanović Mensura iz Bara, Bjeliši iznad poljoprivredne škole bb, na osnovu vjerodostojne isprave – knjigovodstvene kartice potrošača br. 2631, radi naplate novčanog potraživanja, dana 09.04.2025. godine, J A V N O O B J A V LJ U J E da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Hasanović Mensura iz Bara, Bjeliši iznad poljoprivredne škole bb, na osnovu vjerodostojne isprave – knjigovodstvene kartice potrošača br. 2631. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju sa predlogom i prilozima od 17.03.2025. godine, kod izvršnog dužnika. S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja. Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović Bar, 09.04.2025. godine.

Na osnovu clana 13 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu ( “SI.list CG “,broj 75/18) Sekretarijat za zaštitu životne sredine Opštine Kolašin obavještava zainteresovanu javnost da su nosioci projekta, „Montenegro Luxury Hotels and Resorts“ doo i „CG Resort“ doo podnijeli zahtjev za izjašnjenje o potrebi izrade elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu za projekat „lzgradnja pjesačko-biciklističke staze” čija je realizacija planirana na katastarskim parcelama broj 1075, 1076, 1913, 1074, 1073, 1913, 1072, 1/1, 52/5, 52/6, 1070/1, 157/1, 231/1, 1072, 279/5, 279/1 KO Kolašin i katastarska parcela 320 KO Babljak, opština Kolašin.

U vezi sa navedenim pozivamo zainteresovanu javnost da izvrši uvid u dostavljenu dokumentaciju u prostorijama Sekretarijata za zaštitu životne sredine, zgrada Centra za kulturu, kancelarija Sekretarijata, radnim danima od 11 do 13 časova. Rok za javni uvid i dostavljanje primjedbi i mišljenja u pisanoj formi, na adresu Opština Kolašin, Buda Tomovica bb, kao i na e-mail: balsa.cvetkovic@opstinakolasin.me je shodno članu 13 stav 3 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu, pet radnih dana od dana prijema odnosno objavljivanja obavještenja.

Poslovni broj: Iv. br. 389/25. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara,odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO „Vodovod i kanalizacija“ Bar, Ul.Branka Čalovića 13, protiv izvršnog dužnika Kraynova Marina iz Bara, ulica 2. br.5, na osnovu vjerodostojne isprave – knjigovodstvene kartice potrošača br. 22799, radi naplate novčanog potraživanja, dana 09.04.2025. godine, J A V N O O B J A V LJ U J E da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Kraynova Marina iz Bara, ulica 2. br.5, na osnovu vjerodostojne isprave – knjigovodstvene kartice potrošača br. 22799. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju sa predlogom i prilozima od 24.03.2025. godine, kod izvršnog dužnika.

Poslovni broj: Iv. br. 308/25. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara,odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO „Vodovod i kanalizacija“ Bar, Ul.Branka Čalovića 13, protiv izvršnog dužnika Josipović Milivoje iz Bara, Suvi Potok bb, Stomore, na osnovu vjerodostojne isprave – knjigovodstvene kartice potrošača br. 10450, radi naplate novčanog potraživanja, dana 09.04.2025. godine, J A V N O O B J A V LJ U J E da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Josipović Milivoje iz Bara, Suvi Potok bb, Stomore, na osnovu vjerodostojne isprave – knjigovodstvene kartice potrošača br. 10450. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju sa predlogom i prilozima od 10.03.2025. godine, kod izvršnog dužnika. S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja. Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović Bar, 09.04.2025. godine.

BAR, BJELIŠI POVOLJNO

PRODAJEM PLACEVE

330 m2 , 375m2 , 840m2

TEL. 069/332-332

Četvrtak, 10. april 2025.

Poslovni broj: I.br. 391/2019 Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novaka Ramova br.3, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Prva banka Crne Gore AD Podgorica- osnovana 1901. godine, Bul. Svetog Petra Cetinjskog br.141, protiv izvršnog dužnika Mitrović Marte iz Nikšića, selo Jugovići- Župa, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 8.330,10 eura, dana 09.04.2025. godine, polazeći od rješenja o izvršenju I.br. 391/2019 od 02.04.2019.god, koje je donijeto na osnovu izvršne isprave- Ugovora o hipoteci ovjerenog kod Osnovnog suda u Nikšiću pod brojem Ov.br. 12012/10 od 18.10.2010. godine i Rješenja uprave za nekretnine PJ Nikšić broj 954-103-UPI-4826/2018 od 20.12.2018. godine, a shodno članu 169 ZIO-a, donio je ZAKLJUČAK O PRODAJI

I Određuje se četrdeset osma prodaja nepokretnosti izvršnog dužnika usmenim javnim nadmetanjem, koje nepokretnosti su upisane u Posjedovnom listu broj 233 KO Jugovići PJ Nikšić, i to: blok 0, broj 1372, RB 0, plan 000, skica 000, potes Pohori, po kulturi njiva, klasa 3, površine 805 m2, blok 0, broj 1373, RB 0, plan 000, skica 000, potes Ponori, po kulturi šuma, klasa 5, površine 539 m2, blok 0, broj 1510, RB 0, plan 000, skica 000, potes Dolina, po kulturi šuma, klasa 5, površine 15660 m2, blok 0, broj 1710, RB 0, plan 000, skica 000, potes Trgovišta, po kulturi livada, klasa 7, površine 721 m2 i blok 0, broj 1713, podbroj 1, RB 0, plan 000, skica 000, potes Trgovišta, po kulturi njiva, klasa 7, površine 481 m2- u obimu prava sopstvenika-posjednika izvršnog dužnika 1/1.

II Ročište za četrdeset osmu prodaju navedenih nepokretnosti održaće se dana 07.05.2025.godine u 11.00 časova u prostorijama javnog izvršitelja koje se nalaze na adresi Ul. Novaka Ramova br.3, u Nikšiću. Prodaja nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka izvršiće se putem usmenog javnog nadmetanja. Nepokretnosti se mogu razgledati prema dogovoru sa javnim izvršiteljem.

III Vrijednost nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka utvrđena je na iznos od ukupno 28.936,30 eura rješenjem poslovne oznake I.br. 391/2019 od 21.09.2020.godine.

IV Na četrdeset osmoj prodaji usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti se mogu prodati ispod 50% utvrđene vrijednosti, ali ne ispod visine potraživanja izvršnog povjerioca (član 173 stav 4 ZIO-a). Stranke se tokom cijelog postupka mogu sporazumjeti o prodaji neposrednom pogodbom i uslovima takve prodaje izjavom datom na zapisnik kod javnog izvršitelja pred kojim postupak izvršenja teče.

V Ponudioci su dužni, izuzimajući izvršnog povjerioca, kao eventualnog ponudioca, da prije početka nadmetanja, a najkasnije do dana prodaje, polože jemstvo na žiro račun javnog izvršitelja broj 530-23046-36 kod AD „NLB banka“ Podgorica, u iznosu od 10% utvrđene vrijednosti nepokretnosti, odnosno iznos od 2.893,63 eura. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah nakon zaključenja nadmetanja, osim drugom i trećem ponuđaču.

VI Najbolji ponudilac-kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost položi u depozit kod javnog izvršitelja na žiro račun broj 530-23045-39 kod AD „NLB banka“ Podgorica u roku od 8 dana od dana prodaje, a ako kupac u tom roku ne položi cijenu javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvati drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnosti, pa ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, javni izvršitelj će primijeniti ista pravila i na trećeg ponuđača. U slučaju da ponuđači ne uplate prodajnu cijenu u roku javni izvršitelj će iz položenog jemstva izmiriti troškove nove prodaje nadoknaditi eventualnu razliku između postignute cijene na ranijoj i novoj prodaji.

VII Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se, s obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz cijene, dužan je da na ime cijene položi razliku između potraživanja i postignute cijene.

VIII Zaključak o prodaji biće objavljen u medijima o trošku predlagača. Stranka može o svom trošku o sadržini istog obavijestiti lica koja se bave posredovanjem u prodaji nepokretnosti.

IX U evidenciji Uprave za nekretnine PJ Nikšić na nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka postoji podatak o Hipoteci u korist izvršnog povjerioca na osnovu isprave 12012/10, zabilježba obavještenja o početku namirenja broj 2383. Dana 09.04.2025. godine.

JAVNI IZVRŠITELJ

Maja Ajković

Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor.

I.br.682/24

Javni izvršitelj Ivan Petrović iz Podgorice, ul. Njegoševa br.45 (PC Petrović) odlučujući u izvršnoj stvari izvršnog povjerioca, Vlahović Stojana iz Podgorice, ul. Živojina Perića br.44, koga zastupa Čedo Dobrović avokat iz Podgorice, ul. Bulevar Džordža Vašingtona br.57/26 , protiv izvršnih dužnika Ivanovnić Ivana iz Podgorice, adresa Donja Gorica bb, i Ivanović Dalibora iz Podgorice, adresa Donja Gorica bb, koje zastupa Igor Brnović advokat iz Podgorice sa adresom Svetozara Markovića br.9, radi naplate novčanog potraživanja izvršnog povjerioca u iznosu od 33.000,00 eura, dana 09.04.2025.godine, u skladu sa odredbama čl.169 Zakona o izvršenju i obezbjeđenju („Sl.list CG“ br. 36/11) donosi ZAKLJUČAK O PRODAJI

NEPOKRETNOSTI

I Određuje se PRVO ročište za prodaju nepokretnosti usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti koje su upisane u V Listu nepokretnosti broj 6139 KO DONJA GORICA, kat.parcela broj 3579, broj zgrade 2, porodična stambena zagrada, površine 124m2, kat.parcela 3579, broj zgrade 2, nestambeni prostor, PD1, površine 83m2, kat.parcela 3579, broj zgrade 2, stambeni prostor, PD2, površine 185m2, sve u svojini Ivanović Ivana u obimu prava svojine 1/1, i nepokretnosti iz V lista nepokretnosti 6139 KO DONJA GORICA, kat.parcela 3579, broj zgrade 3, porodična stambena zgrada, površine 108m2, kat.parcela 3579, broj zgrade 3, stambeni prostor, PD2, podvršine 165m2, u svojini Ivanović Dalibora u obimu prava svojine 1/1.

II Ročište za prodaju nepokretnosti navedenih u stavu I, usmenim javnim nadmetanjem zakazuje se za dan 08.05.2025. godine u 11:00 h, u prostorijama javnog izvršitelja Ivana Petrovića iz Podgorice na adresi Njegoševa br.45 (PC Petrović). III Vrijednost predmetnih nepokretnosti utvrđena je Rješenjem I.br.682/24 od 07.03.2025.godine, na osnovu nalaza mišljenja vještaka građevinske struke I to nepokretnosti koja je upisana u V Listu nepokretnosti broj 6139 KO DONJA GORICA, kat.parcela broj 3579, broj zgrade 2, porodična stambena zagrada , površine 124m2, kat.parcela 3579, broj zgrade 2, nestambeni prostor, PD1, površine 83m2, kat.parcela 3579, broj zgrade 2, stambeni prostor, PD2, površine 185m2, sve u svojini Ivanović Ivana u obimu prava svojine 1/1, na iznos od 197.888,52€, i nepokretnosti iz V lista nepokretnosti 6139 KO DONJA GORICA, kat.parcela 3579, broj zgrade 3, porodična stambena zgrada , površine 108m2, kat.parcela 3579, broj zgrade 3, stambeni prostor, PD2, podvršine 165m2, u svojini Ivanović Dalibora u obimu prava svojine 1/1 na iznos od 121.834,35€ .

IV Zainteresovana lica mogu razgledati nepokretnosti radnim danima u vremenskom periodu od 12 do 15 časova, uz predhodan dogovor sa javnim izvršiteljem.

V Na prvom ročistu za prodaju usmenim javnim nadmetanjem, nepokretnosti se ne mogu prodati ispod utvrđene vrijednosti, s tim što se stranke mogu sporazumjeti izjavom datom na zapisnik kod javnog izvršitelja da se nepokretnosti mogu prodati putem javnog nadmetanja po cijeni nižoj od utvrđene vrijednosti.

VI Ponudioci su dužni izuzimajući izvršnog povjerioca kao eventualnog ponuđača , da prije početka nadmetanja polože jemstvo na račun ovog javnog izvršitelja br.520-30682-82 kod Hipotekarne banke AD Podgorica, u iznosu od 10% utvrđene vrijednosti ovih nepokretnosti. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah nakon zaključenja javnog nadmetanja osim drugom i trećem ponuđaču.

VII Najbolji ponudilac-kupac dužan je da cijenu za koju je kupio nepokretnost položi u depozit javnog izvršitelja na račun br.520-30682-82 kod Hipotekarne banke AD Podgorica u roku od osam dana od dana prodaje. Ako kupac u tom roku ne položi cijenu javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvati drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnost. Ako ni taj ponuđač ne položi cijenu , koju je ponudio u određenom roku, javni izvršitelj će primjeniti ista pravila i na trećeg ponuđača . U slučaju da ponuđači ne uplate prodajnu cijenu u roku iz položenog jemstva, izmiriće se troškovi nove prodaje i nadoknaditi eventualna razlika izmedu postignute cijene na ranijoj i novoj prodaji. Ako bi eventualno izvršni povjerilac bio kupac predmetne nepokretnosti , bio bi obavezan da na ime cijene nepokretnosti položi novčanu sumu u visini razlike izmedju svog potraživanja i postignute cijene.

VIII Detaljnije informacije zainteresovani mogu dobiti od javnog izvršitelja Ivana Petrovića iz Podgorice, na adresi ul. Njegoševa br.45 (PC Petrović ) ili putem telefona 069-545-346.

IX Ovaj zaključak o prodaji biće objavljen u Dnevnoj novini “Pobjeda” dok stranke o svom trošku o sadržini istog mogu obavijesti lica koja se bave posredovanjem u prodaji nepokretnosti.

U Podgorici, dana 09.04.2025.godine

Javni izvršitelj Ivan Petrović s.r Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor.

Cjenovnik čitulja

OGLASNO (do 21h)

tel: 020 202 455 viber: 068 034 555 e-mail: oglasno@pobjeda.me

REDAKCIJA (poslije 21h)

tel: 020 409 520 e-mail: desk@pobjeda.me

(3 slike)

do 190 riječi (4 slike) do 70 riječi (8 slika)

1/4 do 220 riječi (3 slike), do 80 riječi (6 slika), do 30 riječi (9 slika)

1/2 do 320 riječi (5 slika), do 140 riječi (10 slika)

1/1 do 470 riječi (1 slika), do 380 riječi (4 slike) do 270 riječi (8 slika), do 120 riječi (12 slika)

U slučaju objavljivanja simbola, broj riječi se umanjuje za 20. Prostor 1/36 ne može da sadrži simbol.

Tužna je vijest da smo 9. aprila 2025. godine ostali bez naše drage i voljene

MILEVE PEJAKOVIĆ-VUJOŠEVIĆ 1949–2025

Saučešće primamo u Gradskoj kapeli u Škaljarima 10. aprila od 12 do 16 časova i 11. aprila od 12 do 14 časova, kada će se obaviti sahrana na Gradskom groblju u Škaljarima.

OŽALOŠĆENE PORODICE: PEJAKOVIĆ, ŠIMIĆ i BRDAR

DRAGOLJUB-DRAGAN RAJKOVIĆ

Sahrana je obavljena u krugu porodice 9. aprila u 13 časova na Novom groblju na Cetinju.

OŽALOŠĆENI:

Porodica RAJKOVIĆ i ostala rodbina

Posljednji pozdrav

377

DRAGANU RAJKOVIĆU

Striko, počivaj u miru pored tvojih voljenih.

Neka vas anđeli čuvaju.

Tvoja bratanična NATAŠA sa porodicom

Posljednji pozdrav dragom đeveru i stricu

DRAGANU RAJKOVIĆU

Neka ti je laka crna zemlja.

Počivaj u miru.

Tvoja snaha STANKA i sinovac MARKO sa porodicom

Posljednji pozdrav dragom đedu

DRAGANU

Počivaj u miru u zagrljaju tvojih anđela. Ostaćeš vječno u našim srcima.

TVOJI NAJMILIJI

383

Dana 8. aprila

2025. preminuo je u 62. godini naš dragi

MIODRAG - MIŠKO Veselinov RADULOVIĆ

Saučešće primamo na gradskom groblju Čepurci 9. aprila od 10 do 15 časova i 10. aprila od 10 do 13 30 časova. Sahrana dragog nam pokojnika obaviće se 10. aprila u 14 časova na Novom groblju u Podgorici. Po želji porodice cvijeće i vijenci se ne prilažu.

OŽALOŠĆENI:

otac VESELIN, supruga NADA, djeca ANA, IVA, JOVAN, OLJA i FILIP, unuke TEODORA i ISIDORA, sestra TANJA, sestrići ALEKSANDAR i ANDREJ, stric NIKOLA, strina MIRJANA, tetke ZORKA i ZAGORKA, braća i sestre od strica, tetaka i ujaka, zetovi i ostala rodbina RADULOVIĆ i PEKIĆ

MIŠKU RADULOVIĆU

SLOBO i LJILJA

pozdrav

Dragi naš, počivaj u miru.

Tetka JELENA, VOŚA i VANJA

Posljednji pozdrav mom kumu VUKAŠINU – MUSI ĐUKIĆU

ZORAN LAZOVIĆ

Posljednji pozdrav dragom prijatelju

Posljednji pozdrav dragom

Putuj s anđelima, prijatelju. DEJAN DUKIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav dragom brataniću

Posljednji

MIŠKU

Dana 8. aprila 2025. u 87. godini preminuo je naš

Poslednji pozdrav dragom bratu

Evo, vraćam se u naš grad, ali tvoj osmeh tu neću zateći nikad. Nebo se otvorilo, na dušu se spustilo, milion pitanja odnekud se stvorilo.

Ova bol kao da korak jača, ispod kamena, glas plača, ova bol ima snagu tišine, u njoj čujem ti ime... Kao da čujem ti glas iz daljine, pogled te traži kroz ovaj dim tišine. Suza u oku hoće da progovori, pada na zemlju, ko da želi da te pozdravi!

ZORAN MITROVIĆ sa porodicom

PEĐI

374

365

357

371

Posljednji pozdrav, dragi komšija

Uvijek ćeš biti u našim srcima, dobro dijete.

Putuj, trči, igraj sa anđelima. Mi ćemo te čuvati od zaborava.

JAKŠA RADULOVIĆ sa porodicom

Voljeni brat i suprug

BOJANA, MARIJA, HAJDANA i BOGDANA

Posljednji pozdrav dragom

MOMO MATKOVIĆ sa porodicom 370 Našem drugaru

ZORAN BRACANOVIĆ 10. 4. 2019 – 10. 4. 2025.

Nedostaješ… Tvoji NIKOLA i ZORICA

Navršavaju se tri godine od smrti moje majke

DANICE Božove MUHADINOVIĆ

Vrijeme prolazi, ali sjećanja, ljubav i poštovanje prema tebi ostaju vječna. Počivaj u miru.

ćerka BRANKA sa porodicom

Dragi Peđa, tvoja zvijezda sija iznad naših planina čuvajući nas. Neka vječnost bude tvoj dom, a naše uspomene tvoja vječna plemenitost.

Tvoji najmiliji: SANJA, NIKOLA, NEMANJA, TANJA, KSENIJA, NIKA, NIKŠA, ALEKSANDAR i BALŠA

Posljednji pozdrav dragom striku

VUKU DRAGAŠEVIĆU

Uspomenu na tebe ćemo od sada čuvati u našim srcima.

GORDA, GORAN, BOJANA, ANJA i VESELINKA BAKIĆ

S ljubavlju ćemo te pominjati, po dobru pamtiti i čuvati uspomenu na tvoju plemenitu dušu. RANKO i BORKA PAVIĆEVIĆ sa porodicom

387

Tri godine od smrti naše voljene majke, babe i tašte

DANICE MUHADINOVIĆ

Vrijeme prolazi ali uspomene na tebe ne blijede. Zauvijek u našim srcima i mislima. MIRA sa porodicom

Našem dragom

ČEDU MITROVIĆU

Osam godina, a kao da je bilo juče. Godine prolaze, ali dani sporo, a noći pogotovo, kada naviru sjećanja na srećne dane. Stvarnost je surova i previše!

VELJKO, MILKA, RAJKO, DACA, VUK i OGNJEN

Sjećanje na moju sestru

Volimo te i čuvamo od zaborava. NENA ĐUROVIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav dragoj VASI

VOJO PEJOVIĆ sa porodicom

OGLASNO ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“

TELEFON ZA INFORMACIJE

020/202-455 020/202-456

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Laka ti zemlja, prijatelju moj. MIDO KADOVIĆ sa porodicom

Tri godine su od kada nije sa nama naša draga

DANICA Božova MUHADINOVIĆ

Uvijek ćemo te se sjećati sa ljubavlju, ponosom i poštovanjem. U našim srcima tvoja dobrota i plemenitost će ostati zauvijek. Hvala ti na svemu. PORODICA

Na osmu godišnjicu tvog odlaska, s tugom i ljubavlju te se sjećamo. Mnogo nam nedostaješ, dragi Čele. Tvoji: JULKA, ACO, GORAN, TINA i PETAR 382

Draga sestro RADOJKA DAPČEVIĆ

Vrijeme ne može izbrisati uspomene na tebe. Uvijek ćeš biti u našim srcima. NADA IVANOVIĆ sa porodicom

393

Godina

NIKOLA Đ. VUJAŠKOVIĆ

Četvrtak, 10. april 2025.

Dragi naši

ZORA VUKSAN MILANOVIĆ

Malo je reći da nam nedostajete. U našim srcima ste na sigurnom i zauvijek ćete biti tu dok postojimo. Voljeli smo vas, volimo vas i voljećemo vas.

Vaše ćerke RANKA, SLAVKA, VESNA i VERICA

SJEĆANJE

Danas je 15 godina od smrti našeg dragog

BRANKA Milova MARTINOVIĆA

Njegov lik, dostojanstven životni put, nesebična odanost rodbini i prijateljima, stalno su prisutni u našim mislima i sjećanjima.

Sestra DANICA i SENKA, brat VELJKO i ostala rodbina

Trideset je godina od smrti naše majke i bolno sjećanje na našu plemenitu ujčevinu

BAJO V. ČAĐENOVIĆ 1942–2025

MITRA J. MAROVIĆ DOBRA V. ČAĐENOVIĆ

VIDOSAVA A. MAROVIĆ 1995–2025 1996–2025 2012–2025

Sve kao da je bilo juče. Bolno sjećanje na neizmjernu ljubav i dobrotu koje ste nam čitavog života pružali. A od naših voljenih ujaka Baja i prelijepe tetke Stanke, ostade samo vječita bol, zbog njihove tragično prekinute mladosti. Zahvalni i u žalosti za Vama, Vaši: ČEDO, ZORKA i MILOSAVA sa porodicama

MILENKO – MIŠKO GLIGOROVIĆ

Godina prođe kao tren, a ljubav i sjećanje prema tebi neće nikada.

Tvoju dobrotu i vedar duh uvijek ćemo čuvati u sjećanju

Dana 10. aprila su tri godine od smrti našeg voljenog

MILANKA – MILA LUČIĆA

Mislimo na tebe svakog dana i pominjemo s ponosom i ljubavlju...

Sestra DRAGICA POPOVIĆ sa porodicom

Supruga VESNA, sin BOŠKO i ćerke JELENA i BOJANA sa porodicama

Tvoja sestra RAJKA sa porodicom

U subotu 12. aprila 2025. godine navršava se 40 tužnih dana od smrti naše drage

385

GORICE Joleve RUTOVIĆ

Sjećanje na njenu dobrotu i plemenitost, častan život i ljubav koju nam je pružala ostaće zauvijek u našim srcima.

Obavještavamo rodbinu, kumove, komšije i prijatelje da ćemo toga dana u 10 časova posjetiti njenu vječnu kuću na seoskom groblju u Žaljevu.

Ožalošćeni: suprug JOLE, sinovi MLAĐEN i KRSTO i kćerka SLAĐANA sa porodicom

OBAVJEŠTENJE

Poštovani čitaoci i korisnici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje čitulje možete poslati na

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Potrebno je poslati tekst čitulje, fotografiju i kopiju uplatnice

OGLASNO ODJELJENJE

tel/fax: 020/202-455, tel/viber: 068/034-555

Godina dana je od kadа nije sa nama naš dragi

Prošla je godina od kadа niјеsi više sa nama

MIŠKO

U izdanju Pobjede, jugoslovenski bestseler Tamare Nikčević ponovo u Crnoj Gori

Narodni heroj Jugoslavije, general JNA, antifašista, partizan, Titov ambasador, Cetinjanin i Crnogorac Jovo Kapičić svjedoči o:

- Trinaestojulskom antifašističkom ustanku: „Nepokorna, antifašistička Crna Gora, najveći datum u njenoj istoriji! Prva i jedina slobodna teritorija u porobljenoj Evropi!“

- Komunističkom logoru Goli otok: „Ja sam najveća žrtva Golog otoka!“

- Milovanu Đilasu: „Teško Đilasu, ali teško i nama!“

„ “

- „Lijevim skretanjima“ u Crnoj Gori: „Ubiti nevinog čovjeka bez suđenja, baciti ga u jamu... Da, to je bio zločin!“

- Kako je uhapsio kvislinga i ratnog zločinca Dražu Mihailovića: „Onako nizak i smežuran, djelovao je jadno, nikako. U ruci je stezao prljavu šajkaču, ćutao, riječ nije progovorio.“

- Predsjedniku Milu Đukanoviću: „Ne mogu da vjerujem! On je veći kurvin sin od mene!“

- Titovom pitanju na koje nije imao odgovor: „Jova, zašto ste vi Crnogorci tako nepouzdan narod?“

Moj Bog

Pitajte popa

Dragan Veselinov

Cijena 20 € drugo dopunjeno izdanje

U prodaji

Četvrtak, 10. april 2025. • broj 467.

Gangsteri u prvoj brzini

zbog čega preozbiljan pristup i spor tempo kvare utisak o startu serije „MobLand“ sa Tomom Hardijem, Pirsom Brosnanom i Helen Miren ili : Str. 4, 5. i 6.

10. april 2025.

POP-SKRINJA

Zora novog mraka

Dok svijet broji žrtve u Gazi, Ukrajini i na drugim frontovima raspadnutog međunarodnog poretka, Balkan paradira u ritmu pjesme „Evo zore, evo dana“. Marko Perković Tompson, pjevač koji otvoreno romantizuje ustaške simbole i mitove, oborio je svjetski rekord prodajom 281.774 ulaznice za koncert na zagrebačkom Hipodromu. Nakon što je drugi serijal karata pušten u prodaju, ta cifra premašila je 500.000, a na najvećoj „muzičkoj svetkovini“ svih vremena, kako najavljuju organizatori, očekuju se ljudi iz najmanje 45 zemalja. Dakle, ovaj svjetski rekord nije postavila neka planetarno popularna zvijezda, već regionalni izvođač, čiji su koncerti u pola Evrope zabranjeni zbog toga što redovno prerastaju u kolektivno nacionalističko divljanje.

Tompsonov nastup 5. jula na zagrebačkom Hipodromu više nije samo koncert. To je kulturni fenomen. Trgovi puni mladih koji pjevaju pjesme u čast ustaškim komandantima, podižu ruku u nacistički pozdrav i sve to uz euforiju koju donosi pripadnost „našima“. Nije to pijani incident. To je projekat promjene svijesti. I to vrlo uspješan, sudeći po tome što desno orijentisani političari u Hrvatskoj posljednjih dana idu toliko daleko braneći Tompsona da tvrde kako je njegova muzika krucijalna za državu jer, između ostalog, podiže natalitet. Ipak, ne radi se ovdje samo o Hrvatskoj. Isto se dešava i drugdje. U Srbiji, recimo, beogradski hip-hop kolektiv Beogradski sindikat godinama gradi narativ „otpora“ u kojem se kritika globalizma, kapitalizma, Zapada, Evropske unije i progresivnih vrijednosti spaja sa nostalgijom za mitološkom prošlošću i mantrom o duhovnom i genetskom uzvišenju naroda. Njihove pjesme, iako umotane u priču o „slobodi“, često legitimišu upravo ono čemu navodno pružaju otpor – nacionalistički autoritarizam.

Piše: Tijana TODOROVIĆ

Tompsonov nastup na zagrebačkom Hipodromu, koji je oborio svjetski rekord po prodaji karata, više nije samo koncert. To je kulturni fenomen. Nije to pijani incident. To je projekat promjene svijesti

ostaje neizgovoreno jeste da se kriterijumi razlikuju ne po sadržaju, već po tome ko ih izgovara. Nacionalizam je toksičan, ali se često toleriše ako dolazi sa „naše strane“. Dvostruki aršini brišu granicu između zdravog razuma i kolektivnog zaborava.

Tu je i viralna pjesma „Remove Kebab“, nekadašnji ratni propagandni spot, sada himna internet desnice širom svijeta. Pjesma koja je izvođena uoči masakra, danas se pakuje i šalje kao meme. Ironija? Ne. Plan.

U Crnoj Gori – zemlji koja se vječito gubi između mitova, a često ide za masom bez ozbiljnog kritičkog odmaka – stvari su još paradoksalnije. Tu Beogradski sindikat u pojedinim krugovima ima gotovo kultni status: dočekuju ih kao braću, prenose njihove stihove kao istine.

Tompson, sa druge strane, u toj istoj grupi izaziva bijes – sa pravom, ali oni koji obožavaju novopečenog svjetskog rekordera imaju isti otpor prema Beogradskom sindikatu. Ono što pak

U Beogradu, studenti izlaze na ulice i bunt je jak, ali nagnut nacionalističkim idejama, dok se sklanjaju evropske i zastave Ukrajine, Palestine, Jugoslavije. U isto vrijeme koriste propagandne materijale vlasti o „srpskom svetu“ – ne videći da ono što im se nudi nije sloboda, već okvir. Generacija odrasla između TikToka, zaborava i YouTube patriotskih montaža sve češće zamjenjuje misao lojalnošću.

U Italiji, fašizam više ne dolazi u crnoj uniformi, već kroz politički makeup: porodične vrijednosti, „nacija na prvom mjestu“, lažni feminizam desnice. U Americi, Tramp mijenja zakone i gazi ljudske slobode jače nego ikada, dok Elon Mask na mreži X briše sadržaje, manipuliše algoritmima i omogućava da širenje mržnje bude ne samo neometano – nego i ohrabreno. Sloboda govora više nije pravo, nego vlasništvo.

Ipak, ponegdje sistem reaguje. U Francuskoj, gdje krajnja desnica raste, lideri poput Marin Le Pen, ipak, dolaze pred lice pravde zbog zloupotreba i govora mržnje. Ta distinkcija – da ne možeš baš sve, makar i imao većinu – ono je što fali našem prostoru.

Kada jedan koncert postane momenat prekretnice u kulturnoj politici naroda, valjda treba nešto da se zapitamo. Šta je danas istina? Šta je pamet? Šta je mladost? Jer, ako algoritmi, pjesme, političke poruke i tržište identiteta zamijene znanje, obrazovanje i kritičko mišljenje – nećemo se samo probuditi u „zoru“. Bićemo ta zora. Zora novog mraka.

u fokusu Preozbiljan pristup i spor tempo kvare Gangsteri

Ultimativni dokaz da Tom Hardi ima glas i pojavu koja može da vas ubijedi da učinite bilo što? Ne, nijesu to ni serije ni filmovi. Ni gunđanje i režanje ispod glasa u Najtovim TV hitovima „Taboo“ i „Peaky Blinders“, ni krimić „Legend“ ( Brajan Helgeland , 2015) u kojem majstorski igra mafijašku braću blizance Krej , ni klaustrofobija „Locke“ (Najt, 2013) u kojem gospodari našom pažnjom skoro sat i po zatvoren u automobilu, pa ni „The Dark Knight Rises“ (Kristofer Nolan, 2012) ili „Mad Max: Fury Road“ (Džordž Miler, 2015) u kojima „ubjeđivački“ posao obavlja ispod maske.

Ultimativni dokaz da Hardi glasom i stasom može sve – ipak su njegova gostovanja u emisiji „Bedtime Stories“. Da, na BBC kanalu za djecu „Cbeebies“. E, kad on krene da čita priče za laku noć, najčešće češkajući po glavi najslađeg balavog drugara na četiri noge, niko ne mora da vas ubjeđuje da je vrijeme za spavanjac. Veliki ste momci i đevojke, ali sa Hardijem – nema pregovora.

Rogobatni spoj

Na taj momenat da Hardi može da vas ubijedi u bilo što išao je i Ronan Benet, kreator Paramauntove nove krimi-drame „MobLand“, najpoznatiji po vrhunskoj BBC seriji „Top Boy“ i Sky Atlantic hitu „The Day of the Jackal“ s Edijem Redmejnom. Nakon emitovanja dvije od deset epizoda prve sezone, pošteno je reći da je sjajni glumac opravdao to povjerenje. Ako vas serija zbog ičega zadrži – biće to zbog Hardijevog elitnog mafijaškog „fiksera“ Harija da Souze. No, nažalost, još je pravičnije kazati da njegova igra, možda, nije dovoljna da uz „MobLand“ do kraja ostanete.

Kao što možete da naslutite već po ovom prilično rogobatnom spoju imena i prezimena glavnog lika (a i po generičnom nazivu serije), ima tu problema koje teško može da zabašuri čak i velika faca kao što je Hardi. I mnogo je čudno

Ako vas priča zbog ičega zadrži – biće to zbog Hardijevog elitnog mafijaškog „fiksera“ Harija da Souze. Njegova igra donekle ublažava utisak da ste ovaj mafijaški rat vidjeli zilion puta do sada

što je ispalo tako. Jer londonska krimi-drama u režiji i produkciji Gaja Ričija sa Tomom Hardijem u glavnoj roli – zvuči kao nešto što bi moralo da radi, zar ne?

Da stvar postane još bizarnija, „MobLand“ je trebalo da bude Benetov spin off Šoutajmove hit serije „Ray Donovan“. Na koncu, napušteni su i ideja i naziv „The Donovans“, a projekat je preuzeo Paramo -

unt+ prvo pod radnim imenom „The Associate“, a onda i „Fixer“.

Oba su, reklo bi se, bolja od konačno odabranog, ali što je – tu je. Ono što definitivno tu nije, sudeći prema prvoj i drugoj epizodi, jeste išta što ima ikakve veze sa Donovanovima.

U fokusu serije, ipak, jesu jedna bogata familija i „fikser“ zadužen za čišćenje njenih

sranja. Hari da Souza radi za Konrada Harigana (Pirs Brosnan), jednu od glavnih faca u londonskom biznisu sa dilovanjem oružja i narkotika. Upoznajemo ga u trenutku kada donosi odluku da posao proširi i na fentanil, neposredno prije nego što će ga u dodatni rat sa konkurencijom uvući i posljednji „nestašluk“ unuka Edija ( Anson Bun iz serije „Pistol“).

Koks iz njedara Edi je tinejdžer razmažen do te mjere da se snabdijeva kokainom direktno iz babinih njedara. Njegova bakica, Konradova supruga Mejv (Helen Miren), od starta pršti od vibracija Lejdi Magbet i, ostaju-

Tom Hardi kao stoički „fikser“ Hari koji čisti nerede aristokratske mafije po Londonu

utisak o početku krimi-serije „MobLand“

sa

Tomom Hardijem

u prvoj brzini

ći u pozadini, vuče poteze koji nagovještavaju da je ona – a ne patrijarh – ta koja se pita i za poslovne i za privatne odluke familije.

Čudnjikava je dinamika Hariganovih, ali na osnovu „mutnog“ početka sezone može se zaključiti i da Konradov i Mejin sin, Edijev otac Kevin (Padi Konsidin), uopšte nije iz njihovog „filma“. Droga, alkohol, nasilje, bahanalije – to su ili stvari kojih se naizgled gadi, ili nešto za što su potrebni cojones koje nema.

Da li je „gen za nasilje“ preskočio generaciju ili se tu, ipak, nešto ispod površine mreška? Flešbek sekvence su tu da to pitanje začine, a ka-

kvu bi tajnu Kevin mogao da čuva vidjećemo u nastavku, kroz njegov odnos sa roditeljima, sinom, nesposobnim polubratom Brendanom (Danijel Bets), ambicioznom polusestrom Serafinom (Mandip Dilon), suprugom Belom (Lara Pulver), ali i sa samim Harijem, koji je upravo zahvaljujući njemu postao „fikser“ porodice.

Na početku sezone vidimo kako Hari rješava dvije zajebancije za Hariganove: prva se direktno tiče narko-biznisa, a druga saniranja posljedica Edijevog noćnog provoda koji je obuhvatio i ubadanje nožem random lika u noćnom klubu (sa sve Prodigy hitom „Firestarter“ u pozadini) i nestanak Tomija (Feliks Edvards ), sina Konradovog konkurenta Ričija Stivensona (sjajni Džof Bel).

Edi, doduše, nema ništa sa tim što se Tomi te noći nije vratio kući, ali s obzirom na to da je posljednja osoba sa kojom su ga vidjeli – kandiduje se za glavno jelo na meniju kratkofitiljnih Stivensonovih. Hari, dakle, uspijeva da riješi onog lika kojeg je razmaženi unuk otvorio nožem, ali ne može da učini mnogo da nestane problem sa Ričijem i njegovom suprugom, Tomijevom majkom Vron (Ani Kuper). Tim prije zbog toga što je Konrad jedva dočekao frku da bi demonstrirao silu i autoritet u londonskom podzemlju…

Staromodna zavada

Priča o zavadi dvije gangsterske porodice u modernom Londonu pripovijeda se iz ugla „fiksera“, a da Hari ne bi ostao samo tvrdokožac koji, spuštajući ton ispod glasa, izgleda još nestabilnije dok elokventno prijeti, upozorava ili obećava brda i koksine „sagovornicima“ –tu je i njegova familija. „Tihi

ubica“ humanizuje se kroz odnos prema kćerki Đini ( Tedi Alen ) i supruzi Džan ( Džoan Frogat iz „Downton Abbey“), koja ga opuča oko terapije za parove i opsesije poslom koja bi im mogla uništiti i porodicu i bračni odnos, ako već nije. Hari jeste radoholičar, i to od one sorte izvršnog direktora koji je stalno na telefonu i koji 24/7 ima birokratske i ine probleme koje treba riješiti. Ipak, tek u finišu druge epizode dobijamo naznaku koliko bi nasilan mogao da bude. I da ona njegova izjava: „Trenutno sam u prvoj brzini. Da li želiš da vidiš kako šaltam u šestu?“, i te kako ima smisla.

Problem sa serijom „MobLand“ pak ogleda se u tome što likovi i radnja predugo ostaju u toj prvoj brzini, tj. presporo se uvode, gradi njihova dinamika i postavlja pozornica za dalji razvoj radnje. Sudeći prema prvoj i drugoj epizodi, u kojima ima vrlo malo momenata u kojima gangsteri ne gangsterišu

i rade bilo što drugo osim što su opaki – ovo je priča koju smo gledali zilion puta. Da stvar bude gora, iako se radnja odvija 2025, toliko sve djeluje staromodno, da imate utisak da ste zaglavili u nekoj prosječnoj seriji iz devedesetih godina prošlog vijeka. Prodigy smo pomenuli, a nijesu nebitni za taj utisak ni prisustvo Brosnana, Bonda iz devet-nula dekade, kao ni nasmrt ozbiljan pristup, uz vrlo malo štosa i humora. Omaž je jedno –prevaziđenost je sasvim druga stvar, a Benetovi i Ričijevi izbori čine da ovaj drugi tas prevagne, te da „MobLand“ ispadne serija koja svoj stil opravdati ne može. Iskreno, voljeli bismo da vidimo kako se i serija šalta iz prve u šestu. Trenutno joj je tempo prilično pipav i toliko se, zapravo, još i ne nazire gdje bi radnja mogla da završi, da je teško prokljuviti vrijedi li sa njom ostati do kraja i velikog finala, koje se odigrava tek 1. juna.

Helen Miren i Pirs Brosnan rvu se s irskim akcentom i bračnim parom „većim od života“

thehollywoodreporter.com

Riči je režirao samo ove dvije emitovane epizode, postavljajući temelj za šou koji je mnogo „trezveniji“ nego što se to moglo očekivati. Nema ovdje previše humora, ni razigrane režije, ni one frenetične montaže i furioznog tempa na koje nas je navikao u najuspjelijim projektima, bili filmski ili televizijski, „Snatch“ (2000) ili „The Gentleman“ u varijacijama i za velike i za male ekrane. U tom smislu je izostanak ričijevskog dodira i poveće razočaranje, naročito nakon ogromastičnog uspjeha koji je na Netfliksu ostvarila njegova serija sa Teom Džejmsom i pravom mjerom između ozbiljnosti, oktanske akcije i ekscentričnosti. Ne može „MobLand“ da se mjeri ni poredi sa „The Gentlemen“, pa čak ni sa Benetovom „The Day of the Jackal“ – a kamoli sa najkrvavijim izdancima britanske krimi-drame poput „Peaky Blinders“ i „Gangs of London“. Ne vjerovali ili da, utisak na početku kvare i Hardijeve glavne kolege – Brosnan i Miren, i to forsiranjem irskog akcenta. Pirs je rođen u Irskoj; sa 12 godina preselio se u London i zaturio originalni naglasak, pa je zbog „MobLand“ morao da ga ponovo pronađe. Rezultat nije bogzna kakav; djeluje previše nategnuto kao i kod Miren, koja

ga, recimo, mnogo bolje rabi u „1923“.Opet, iako ne mogu da se pohvale ni nekom nevjerovatnom hemijom, postoji nešto privlačno u dijaboličnoj dinamici njihovog bračnog para „većeg od života“. I Brosnan i Miren igraju na ćudljiv performans, možda čak i previše ekscentričan kada se poredi sa cjelokupnim vajbom i atmosferom serije.

Ne ubjeđuje Brosnan u potpunosti da je češanje po onim cojones esencijalan detalj za oslikavanje Konradovog karaktera, ali zaista postoje momenti kada vjerujete da je uspio da oživi sliku o sebi koju forsira upravo njegova magbetovska supruga Mejv. I da se najveća drama njegovog lika svodi na stalnu borbu plave krvi i nasilnih zrnaca, tj. na pokušaj da izgleda kao najdivniji britanski džentlmen dok se ponaša kao najstrašniji irski gangster.

Zavrnute šije

Sve su prilike da će Hardi, ipak, do kraja ostati najjači adut serije, iako i sada postoje momenti kada, dok reži ispod glasa, djeluje pretjerano teatralno, pa čak i smiješno. Njegov Hari – s iskustvom i pameću ulice, vojnim bekgraundom, edgy pojavom, logoreičnošću i psiho-fizičkom silinom – či-

CELULOID

drugim

ni se kao zvijer koja bi mogla da zadrži pažnju u nečemu što, makar za sada, ne nudi ništa specijalno sa pričom o (samo još jednoj) disfunkcionalnoj mafijaškoj porodici. „Stick or twist?“ – pita Konrad svoju cijenjenu suprugu, držeći pištolj uperen u najboljeg prijatelja koji ga možda jeste, a možda i nije izdao. Da li ga „zadržati“ i dodatno istražiti, ili mu odmah zavrnuti šiju?

Ako to pitanje primijenimo na „MobLand“, fakat je da će dobar dio publike na osnovu presporog starta – odabrati ovo drugo. Ipak, čini se da tenzija tek počinje da se kali i da priča može poći ko zna gdje, te da je šteta napustiti je prije nego što se radnja, likovi i njihovi međuodnosi još malo iskristališu.

Biće tenzično, tu nema sumnje – samo je pitanje hoće li „MobLand“ na kraju ispasti serija kojoj se vrijedi vraćati. Iako slutimo da neće, te da ćemo joj na koncu „zavrnuti šiju“, nemamo dovoljno kičme da se protivimo Hardiju. Na kraju, „zaspala sa ribama“ ili ne, ostajemo sa njegovim „fikserom“, stoikom i diplomatom iz kvarta. Pa neka lete „f“ i „c“ bombe na sve strane –dok nam „MobLand“ priču za laku noć priča Hari da Souza! Marija IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

Ocjena: 3/5

Režiserka Atina Rejčel Cangari jedna je od bitnijih figura grčkog weird wave pokreta. Sarađivala je i sa dvojicom ključnih autora „uvrnutog talasa“, sa režiserom Jorgosom Lantimosom i scenaristom Eftimisom Filipuom; čak se može reći da je upravo ona prepoznala njihove talente i pokazala ih svetu. Naime, Cangari je studirala performans na čuvenoj njujorškoj akademiji Tiš, a nakon toga i režiju na Univerzitetu u Ostinu, skupa sa Ričardom Linklejterom, u čijem je filmu „Slacker“ (1991) odigrala jednu od uloga. Atinin opus u dugom metru nije toliko impozantan brojčano, ali su u pitanju neobični filmovi. Prvenac „The Slow Business of Going“ (2000) snimljen je na engleskom jeziku i u američkoj produkciji, ali se zapravo može tvrditi, pa je poslužio kao inspiracija za kasnije „grčko čudaštvo“. „Attenberg“ (2010) jedan je od paradigmatičnih filmova pokreta, a „Chevalier“ (2015) pak jedan od najuspelijih i, ako ćemo pravo, najboljih.

Zabačeno selo

Sa „Harvest“, Cangari se vraća engleskom i internacionalno poznatim glumcima, pa se na površini film čini prijemčivijim široj publici, iako u njemu ima mnogo čudačkog i art-štimunga. Nakon premijere u Veneciji, putovao je po izabranim festivalima, a na „turneji“ se zaustavio i na austrijskom nacionalnom festivalu Diagonale u Gracu, gde je Atina Rejčel Cangari bila počasna internacionalna gošća, pa je tom prilikom napravljena retrospektiva njene karijere.

Supruga ima zadatak da humanizuje naizgled pretvrdog lika

thehollywoodreporter.com

10. april 2025.

Čudački folklorni horor „Harvest“ Atine Rejčel Cangari

ksenofobiji i drugim demonima

Grčki „uvrnuti talas“ ovdje je pomiješan s odjecima britanskih „ponoćnih filmova“, kao i sa radovima Larsa fon Trira i ruskih režisera poput Germana i Balabanova

Sarađujući na scenariju sa Džoslin Barns („Nickel Boys“, Ramel Ros , 2024), Cangari je adaptirala istoimeni roman Džima Krejsa, čija se radnja odvija u Škotskoj u periodu „ograđivanja“, tj. potiskivanja seoskog, kmetovskog stanovništva kako bi se otvorio prostor za uzgoj ovaca za proizvodnju vune i štofa. Međutim, neimenovano zabačeno selo oko kojeg se vrti priča, nije se po načinu života mnogo promenilo od srednjeg veka: zemlja se obrađuje ručno, žito se takođe tako trebi, kokoši i svinje slobodno šetaju između kuća, a blato je posvuda. Gospodar Kent (Hari Meling) se poštuje, a on je zauzvrat dobar i milostiv prema seljanima. Njegova veza sa njima je i prijatelj iz detinjstva i bivši lični sluga Volter (Kejleb Lendri Džouns) koji se tu, na selu, oženio i nastanio. Radnja filma tiče se jedne prilično događajne sedmice. Sve počinje sa požarom u ambaru koji seljani nisu uspeli da ugase na vreme. Osumnjičene za podmetanje vatre pronalaze u trojici stranaca predvođenih ženom ( Talisa Tešera ) koju optužuju da je veštica zbog njene boje kože.

Gospodar Kent, međutim, dolazi u pratnji drugog tamnoputog čoveka Erla ( Arinze Kene), čija je dužnost da mapira područje, a Volter dobija zadatak da mu asistira. Prava nevolja, međutim, izbija sa spoznajom da i gospodar ima svoje gospodare, odnosno da tu zemlju nije nasledio baš on,

nego dalji rođak njegove pokojne žene Džordan (Frenk Dilejn). On ima potpuno drugačiju viziju budućnosti od „seoske idile“ koja tu vlada i dolazi sa svitom da uspostavi vlast nad nasledstvom, pa Volter, kao naša tačka gledišta, mora da se snađe u novonastaloj situaciji.

Zrnasta fotografija Vizuelno, Cangari „gađa“ ugođaj realizma, pa od glumaca zahteva da budu ekspresivni sa relativno malo dijaloga (koji po pravilu ostaje kriptičan),

a od direktora fotografije Šona Prajsa Vilijamsa da hvata kontraste između idilične lepote prirode i blatnjave ružnoće sela i ljudi obučenih u rite. U tom smislu, magija analogne fotografije (16 mm) tu je prisutna u svojoj zrnastoj slavi, dok montaža uspostavlja spori tempo koji gledaoca uvlači duboko u ovaj svet. Prisutna su, međutim, određena iskakanja od realizma, pa se mogu čuti savremeniji kolokvijalizmi ili videti neprirodno iskošeni uglovi kamere sa kojima se pomalo i preteruje,

dok je sve garnirano psihodeličnom gitarskom muzikom na tragu sedamdesetih, čime film dobija weird wave notu pomešanu s odjecima britanskih „ponoćnih filmova“, kao i sa radovima Larsa fon Trira i ruskih režisera poput Germana i Balabanova. Jasno, „Harvest“ je metafora za opasnosti ksenofobije, klasnog društva i najšire shvaćenog kapitalizma za sve upletene društvene slojeve upakovana u podžanr folklornog horora nalik na „The Wicker Man“ (Robin Hardi, 1973). Pravi užas tu dolazi od bizarnih rituala kao što su kažnjavanje stranaca i „vaspitavanje“ dece lupanjem glave u kamene međaše kako bi znali kamo pripadaju, ali i od svakodnevnog ponašanja ljudi jednih prema drugima. Sa jedne strane, u „Harvest“ imamo odnose moći, a sa druge mentalitet rulje, a ni u jednom ni u drugom slučaju tu nema mnogo mesta za lojalnost i ljudskost. Kao takav, film je prilično efektan, ali može biti i frustrirajući i iscrpljujući.

Marko STOJILJKOVIĆ

Ocjena: 3.8/5

Efektno oslikano mjesto iz kojeg je izgnana ljudskost

Afera bez trunke

Film traje 108 minuta, od kojih Mimi

Kejv 80 troši na oblijetanje oko ideje da suprug naše „dame u nevolji“ nešto muti. Potom se tajna otkriva i sve odjednom eksplodira do plafona. Nažalost, ni veliki obrt ni rasplet ne djeluju „zarađeno“

Piše: Marija IvanovIć-nIkIčevIć

Ona kuva ručak svakog dana i, dok to radi, izgleda kao avion. Osmijeh ne skida, a kecelju i garderobicu kao pozajmljenu od porculanske lutke – zbaci sa sebe čim čuje predenje automobila. U tren oka nađe se na vratima, da cjeliva svog od posla umornog ali uvijek raspoloženog supruga. I naravno da je taj široki osmijeh i ljubav potpuno zaslužio. I on je, dapače, savršen; kao iz kataloga su i njihova djeca, a takvi su i njihov komšiluk, porodična kuća i dvorište sa bijelom tarabom i uvijek perfektno podšišanim travnjakom.

Zarobljena ribica Naravno, ispod sve te silne perfekcije – brzo nazrete nešto trulo. Čim ga spazite, mala pukotina pojavljuje se na licu vaše savršene domaćice iz predgrađa. I više nema nazad. Sve sumnje i mračne tajne predgrađa odjednom kuljaju napolje, kroz tu rupicu na njenom obrazu, kroz koju se, naizgled, ne bi mogao provući ni konac… a dok joj se cijeli svijet raspada i otima kontroli, sve što ona pokušava jeste da zadrži onaj osmijeh. I izgled porculanske lutke sa keceljom. U filmovima i serijama ovog tipa, on može da bude bilo koji glumac, ali ona je obično – Nikol Kidman. Traje to decenijama, od rimejka „The

Stepford Wives“ (Frenk Oz, 2004), do serija („The Undoing“, „The Perfect Couple“, „Expats“) u kojima, većinom na jedan te isti način, igra domaćice koje svakodnevica toliko pritiska i guši, da liče na u staklenoj kugli zarobljene zlatne ribice. Odatle i fore na račun toga kako Nikol Kidman ima svoj beach-read univerzum, sa najtrivijalnijim serijama i filmovima koje možete da gledate sa pola mozga na plaži.

Sa rizičnom i vrlo sočnom rolom u erotskom trileru „Babygirl“ (2024) Haline Reijn , Kidman nije odstupila od teme, ali jeste znatno odskočila od nivoa koji se posljednjih godina očekuje od njenih „obračuna“ sa domaćicama na velikim i malim ekranima. Nažalost, ništa ni iole slično nije uspjela da učini u Amazonovom novom psiho-trileru „Holland“. Doduše, ne svojom krivicom.

Naziv filma, koji je po scenariju Endrua Sodroskog

Nesuđena rola za

Naomi Vots

Scenario filma dugo je cirkulisao Holivudom, a prve naznake adaptacije pojavile su se još 2013. godine. Tada je saopšteno da će glavne uloge odigrati Naomi Vots i Brajan

režirala Mimi Kejv („Fresh“ [2022], simpatičan debi o modernim vezama i kanibalizmu sa Sebastjanom Stenom i Dejzi Edgar-Džouns ), odnosi se na Holand, gradić na obali jezera na američkom srednjem zapadu, u Mičigenu.

Krenston, te da je za režisera odabran Erol Moris. Činjenica da je ovo trebalo da bude igrani debi proslavljenog i vrhunskog dokumentariste možda je i najinteresantniji podatak u vezi sa filmom „Holland“. Ili je makar zanimljiviji od bilo čega što je u svom razočaravajućem drugom autorskom ostvarenju ponudila Mimi Kejv.

Ovo malo mjesto osnovali su Ameri holandskog porijekla, pa je njegova najveća prepoznatljivost postao festival na kojem slave svoje korijene. I zahvaljujući kojem, barem jednom godišnje, gradske ulice ispune lale, vetrenjače i nošnja koju po kapici prepoznajemo.

Otuđena minđuša

Početak ima šmek pedesetih, ali brzo provaljujemo da je ipak riječ o drugom vremenskom periodu. Iako „analogni“ šmek opstaje, dvijehiljadite odaju detalji poput „nokije 3310“, pejdžera, ikonice Windows 2000 na desktopu računara… I frizura jedne bebisiterke (urnebesna Rejčel Senot) koja će, nažalost, brzo nestati iz filma.

Nikol Kidman ponovo jaše kao očajna domaćica u očajnom filmu

imdb.com

10. april 2025.

nasmrt su dosadne u psiho-trileru „Holland“ sa Nikol Kidman

trunke uzbuđenja

Simpatično djevojče, zaduženo da čuva trinaestogodišnjeg Harija ( Džud Hil , zvijezda divne coming of age drame „Belfast“ [2021] Keneta Brane) „otpiliće“ naša savršena domaćica Nensi Vandergrut (Kidman), nakon što posumnja da joj je otuđila bisernu minđušu. Dakle, ne par, nego jednu jedinu. I to vam je taj prvi hint i ta prva minijaturna pukotina na njenom porculanskom licu, koja upućuje da nešto sa glavnom junakinjom opasno nije u redu. Prije nego što tajne i sumnje počnu da mrače Nensino lice, najriskantnija stvar koju je ikada uradila bilo je to da u sos za ručak stavi smeđi - umjesto žutog senfa. No, nakon što naušnica nestane, preturanje kuće dovodi je do

traga koji upućuje da je suprug Fred ( Metju Mekfejden) možda vara. Odjednom, postaju joj sumnjive sve te konferencije na koje obično piči vikendom. Ipak je Fred

– oftamolog; može li biti da se baš toliko često organizuju konferencije za njegovu branšu?

Ne bi li došla do dokaza da njen suprug vodi dupli život, Nensi traži pomoć od dobroćudnog novog kolege Dejva (neiskorišćeni Gael Garsija Bernal ). Nikome drugome ne može da vjeruje osim njemu, svježe pristiglom iz Meksika, jer Freda svi drugi u gradu znaju, poštuju, obožavaju. Naravno, dok „istraga“ odmiče, romantična osjećanja rastu, situacija se komplikuje, mračne tajne izlaze na vidjelo… I sve što se događa toliko je ravno, nelogično i dramaturški neispravno, da naprosto ne možete da vjerujete da su tri velike glumačke zvijezde pristale da budu protraćene na ovo i ovakvo filmsko rasulo.

Prećutani bekgraund „Holland“ traje 108 minuta, od kojih Mimi Kejv 80 troši na oblijetanje oko ideje da Nensin cijenjeni suprug nešto muti. Potom se najveća tajna otkriva i sve odjednom eksplodira do plafona, ali tako da ni veliki obrt ni rasplet ne djeluju „zarađeno“. Razloga je više, a ključni se odnosi na činjenicu da režiserka

REŽIJA: Mimi Kejv

ULOGE: Nikol Kidman, Gael Garsija Bernal, Metju Mekfejden, Džud Hil

TRAJANJE: 110 min

uopšte ne uspijeva da stvori tenziju, probudi uzbuđenje, izgradi saspens prijeko potreban za ovu vrsu psiho-trilera.

Scenario je prožet malim hintovima o problematičnoj prošlosti likova, recimo, nagovještajem da je Fred spasio Nensi od „nje same“ i da mu je na tome vječito zahvalna, ili da se Dejv doselio u Holand, potpuno „bijeli“ i, ispostaviće se, rasistički grad, bježeći od nečega što mu se dogodilo. Na koncu, ti i takvi detalji ubacuju se samo da bi bili – ignorisani. Zbog toga imate osjećaj kao da je film „precvikovan“ u montaži, tj. opljačkan za bekgraund koji bi možda mogao da objasni logične rupe i bizarnu radnju. Svakakve ideje padaće vam na pamet dok budete gledali „Holland“, od toga da je Nensi ćić-luda i paranoična, preko mogućnosti da joj istraživanje Freda zapravo služi kao povod da započne i opravda aferu sa Dejvom, do scenarija u kojem joj je „detektivski posao“ jedini načn da se osjeti živom i da pobjegne od učmale svakodnevice. Možda se čak toliko isparanoišete u

Metju Mekfejden ovakve role jede za doručak

želji da filmu pružite bilo kakav smisao, da se istripujete da Fred kontroliše ponašanje cijelog grada preko one makete grada i željezničke pruge koju pravi sa sinom u slobodno vrijeme. Ili da je ključ filma u onoj bebisiterki sa početka. Jer što bi je, dođavola, ubacivali uopšte, ako nikakvu ulogu u priči nema?

Svi potencijalni odgovori koji vam padnu na pamet, pak, mnogo su interesantniji od bilo čega što su zamislili scenarista i režiserka. Njihov film djeluje kao da je zbunjen vlastitom svrhom dok srlja u oktanski finiš koji ni sa čim što ste prethodno gledali – veze nema.

Previše se nevješto i odveć predugo „igra“ Mimi Kejv sa sumnjom da li je njena Nensi suprugovu nevjeru umislila ili je zaista na pravom tragu. Kidman i Bernal, pritom, rade sasvim pristojan posao (a tek Mekfejden – ovakve role jede za doručak), ali ne može

se reći da imaju hemije, niti ikakve šanse protiv kupusare od skripta. „Holland“ je, nažalost, potpuno operisan od humora, satire, šarma, uzbuđenja, bilo čega što bi moglo da ga kvalifikuje za etiketu kojom se kiti kao tuđim perjem –psihološki triler.

Linčovski fudbal Najgora stvar u vezi sa „Holland“ ipak je to što mu estetika uopšte nije dosadna, naprotiv. No, ni nju nije Mimi Kejv upregnula kako valja i trebuje, zbog čega taj uvrnuti „posip“ od holandske simbolike, sa sve vetrenjačama, kapicama i lalama, uopšte ne radi. Namjera je očigledno bila da takvi motivi učine tu lažnu idilu još jezivijom, ali nije upalila. Štoviše, ključni utisak glasi da se radnja mogla odvijati u bilo kojoj drugoj „idili“ iz predgrađa.

U filmu ne pale ni pojedina nadrealistička rješenja, ticala se one Fredove famozne makete

ili Nensinih košmara. Nije Mimi Kejv ni iz njih izvukla ništa, iako je imala sjajnog direktora fotografije Pavela Pogorzelskog, koji je učinio čuda za horore Arija Astera („Hereditary“, 2018; „Midsommar“, 2019). Njemu se, doduše, mora odati priznanje za neka rješenja poput onog kadra u kojem Nensi i Dejv djeluju kao figure na Frenkovoj maketi. Nažalost, takvi momenti na kraju samo potcrtaju da je šćelo bit da bude - moglo je bit… I utisak da se tu negdje, ko zna koliko duboko, krije pristojan film, koji je čak mogao da bude sjajan, da je povjeren vještijim autorima.

Tim gore što se na samom početku osjeća i vidi namjera Mimi Kejv da pruži omaž jednom od velikana čijim je filmovima fascinirana, ni manje ni više nego Dejvidu Linču. Puca režiserka na samom početku na „Blue Velvet“ (1986), istinski klasik kada je riječ o filmskim noćnim morama i truležima što izviruju ispod američkog sna. Puca – i promašuje ne samo linčovski, nego svaki filmski fudbal koji možete da zamislite.

„Uvijek ima cvijeća za one koji žele da ga vide“, tvrdio je Anri Matis. Koliko god željeli i pokušavali da vidimo i cvjetove i bilo kakvo dublje značenje ispod idile od holandskih lala

Mimi Kejv – nijesmo uspjeli da to i učinimo. Kad nema saspensa, nema ničega. U aferi zvanoj psiho-triler, kad uzbuđenje izostane – sve ostalo pada u vodu. Zvalo se Metju Mekfejden ili Nikol Kidman; izgledalo ili ne izgledalo kao avion…

Ocjena: 4/10

festivali

Specijalitet kolekcionare

Svismo čuli pesmu „Ulica jorgovana“ Darka Domijana – na radiju u originalnoj verziji ili na terasi nekog hotela na Jadranu u izvođenju lokalnog tezga-benda ili klavijaturiste-pevača. Pesma kao pesma – tipičan jugoslovenski šlager. Ipak, od nje je mnogo zanimljivija priča o singl-ploči koja je postala hit u kolekcionarskim krugovima, i to nekoliko decenija nakon što je originalni, prilično veliki tiraž rasprodat. Pomama nije nastala zbog naslovne pesme „singlice“, nego zbog njene „B“ strane. Na njoj se nalazio žestoki fank-komad „Zlatokosa“, koji se tada, sedamdesetih godina prošlog veka, baš i nije toliko vrteo, ali je koju deceniju kasnije postao veliki hit među di-džejevima koji su ponovo otkrili to blago i krenuli da ga vrte i remiksuju na žurkama.

Potraga za pločom ujedno je i inicijalna kapisla za filmsku potragu u kreativnom dokumentarcu „Funk YU“ Franka Dujmića. Ova hrvatsko-crnogorska koprodukcija dočekala je regionalnu premijeru na 21. izdanju ZagrebDox festivala, gde smo je i ulovili.

Zanimljiva je i pozadinska priča o filmu čija je produkcija trajala dugo i delimično je finansirana donacijama zainteresovane buduće publike, što inače nije naročito česta praksa u kinematografiji ovih prostora.

Dujmić u „Funk YU“ od početka zauzima ležerni, zezatorski stav „kastujući“ samog sebe kao mladog i „zelenog“ kolekcionara kojem je Domi-

Holandski šmek ne pojačava utisak da je idila lažna i jeziva

Gael Garsija Bernal neiskorišćen u ulozi dobroćudnog Dejva

10. april 2025.

Specijalitet za kolekcionare ploča

Poslije dokumentarca o potrazi za pločom Darka Domijana, koja vodi i do Podgorice, publika će sa projekcije izaći zabavljena i čak ozarena. I sigurno će poželjeti da puste muziku, po mogućnosti jugoslovenski fank – na vinilu

janova ploča „Sveti gral“ koji treba negde nabaviti ili „iskopati“. Da bi za to imao ikakve šanse, Franko mora da angažuje stručnjaka za takve potrage Jerka (Jerko Marčić), koji će ga usmeravati, ako ne i direktno voditi. Frankov put vodi od Podgorice i di-džeja Peđe Radovića, preko Toše u Skoplju, Dr Smeđeg Šećera u Rijeci, ekipe oko prodavnice „Yugovinyl“ u Beogradu, trojice di-džejeva u Ljubljani i, na kraju, nazad u Zagreb na „konvenciju“ regionalnih di-džejeva koji vrte opaki fank.

Putem će Franko, a i mi ćemo sa njim, naučiti mnogo o isto-

riji fank i pop muzike ovih prostora, audiofiliji, kolekcionarstvu i konceptu „kopanja“. Poslednje dve stvari nisu iste, ponekad čak i stoje u koliziji. Jer kolekcionari vole da kupuju, prodaju i pokazuju kolekcije, a „digeri“ da iskopaju zaboravljeni raritet, podele ga sa drugima i na taj način sačuvaju od zaborava. Štošta je, ako ne i skoro sve, u „Funk YU“ čisti „gimik“ i jasni su razlozi zašto je Dujmić tom pristupu pribegao. Film sve vreme zabavlja gledaoca i drži mu pažnju u formatu od osamdesetak minuta, iako je tu realno bilo materijala možda za srednji,

„televizijski“ metar. Uz to, film je visokostilizovan, lepo dizajniran, kompetentno smontiran, pa zbog toga i na režijski pametan način zaobilazi konvencije „govorećih

glava“, tj. te i takve neizbežne momente organski ubacuje u detaljnije dizajniranu pozadinu. Naravno, ima „Funk YU“ i svojih problema koji su uglavnom rezultat mladalačke nadobudnosti i precenjivanja sopstvenih mogućnosti. Na primer, ne uspevaju baš svi fazoni i fore koji se gotovo rafalno ispaljuju što kroz Dujmićev skript, što kroz Marčićeve improvizacije, a i sagovornicima se ponekad toleriše ne baš utemeljeno „loženje“ i hvalisanje. Iskusnijim gledaocima će tako vrlo brzo postati jasno da nas režiser pomalo vuče za nos tako što razvlači materijal preko mogućnosti. Međutim, „Funk Yu“ sopstvenu misiju na kraju ispunjava, nedostacima uprkos, što će, nadajmo se, moći da vidi i crnogorska publika na predstojećem izdanju Underhill festivala. Kadgod i gdegod ga pogleda, publika će sa projekcije izaći zabavljena, nasmejana ili čak ozarena. I sigurno će poželeti da uzme da sluša muziku, pa zašto to ne bi bio jugoslovenski fank, idealno na ploči!

Marko STOJILJKOVIĆ

Ocjena: 3.3/5

Pogled u štosan i zabavan svijet fank-zaluđenika telegram.hr

Jerko Marčić u potrazi za „Svetim gralom“ sakupljača vinila

SERIJE Dying for Sex Kancer, nastranosti i srodne duše

Pikantno putovanje do orgazma i sopstva

Ova mini-serija mnogo je više od puke

„The Bucket List“ sa dildoima i penisima koje ukrućuje ponižavanje. Molina odiseja važna je priča o seksualnoj represiji i ljekovitom oslobađanju od traume i stega društvenih očekivanja

Lapetite mort. Pisali su mnogi o tijesnoj vezi između seksa i smrti, ali vjerovatno niko, od Frojda do modernih analitičara, nije uspio kao Francuzi da u samo tri riječi spakuje tu neraskidivu vezu Erosa i Tanatosa, te životne i seksualne – spram sile koja nas vuče ka (samo)poništenju. Orgazam – to je taj trenutak pomirenja onoga što jeste i onoga što će jednom (prestati) biti. Zato nije ni čudo što na libido tako jako utiču momenti žalosti i gubitka, što želja za seksom – kao afirmacijom života – može da poraste ili gotovo nestane u trenutku kada se suočavamo sa smrću i tugom.

Nevidljiva tuga

Ne, nije samo Crna Gora, ili nijesu isključivo naši prostori ogrezli u kultu smrti, u kojem postoje jasna pravila kako bi i koliko dugo trebalo tugovati, ticao se taj gubitak – smrti voljene osobe ili, recimo, terminalne dijagnoze.

Ta vrsta društvenih očekivanja gazi sa kraja na kraj svijeta, najčešće bez ikakve svijesti o tome da crnina, ubražđena lica ili zatvaranje u kuću ipak služe drugima, daleko više nego ožalošćenom. Jer tuga tako postaje „nevidljiva“. I drugi više ne moraju da se bave tuđom žalošću i osjećaju se ne-

prijatno, nego mogu da nastave dalje sa životom.

U tom i takvom svijetu, u kojem svako zna bolje od vas što vam je potrebno da se sa pomirite sa tugom, ideja da bi seks mogao da bude potencijalno rješenje za „preokretanje“ usamljenosti i boli; za pronalazak sopstva; za pretvaranje smrti u život – i dalje je kontroverzna. Nažalost, ostaje takva i pored naučne potvrde da se u stanjima orgazma, uz povećanu dozu endorfina i dopamina, granice između nas i svijeta rastvaraju. I da mnogo lakše izdržavamo osjećanja poput gađenja, straha i tuge.

Ta veza između seksa i smrti, orgazma i sopstva, ličnih i društvenih očekivanja istražuje se u Fx on Hulu mini-seriji „Dying for Sex“, sa Mišel Vilijams u prvoj važnoj roli nakon zaslužene Emi nagrade za „Fosse/Verdon“. I, vjerujte, ma koliko sebe smatrali otvorenom osobom i/ili gledaocem koji je kušao svakojake filmove i serije na ovu temu, uspjeće projekat Kim Rosenstok i Liz Meriveder („New Girl“, „Single Parents“, „The Dropout“) debelo da vas iznenadi.

Seks se u ovih osam polučasovnih epizoda, koje je većinom režirala Šenon Marfi („Babyteeth“, 2019) i koje su zasnovane na istoimenom po-

dkastu i ličnom iskustvu Moli Kočan, prikazuje na način na koji ne možete ni da zamislite. I ne stavlja se samo u službu erotike već mnogo više – ogledala za otkrivanje povreda i ljepote nečije duše.

U seriji „Dying for Sex“, ta duša pripada Moli (Vilijams), ženi koja je prevalila 40. godinu, kancer dojke, tešku hemioterapiju i duplu masektomiju –i upravo se suočava sa činje-

nicom da se karcinom, ipak, vratio. Prešao je na kosti i sada je u četvrtoj, terminalnoj fazi. Više nije pitanje hoće li, nego kada će umrijeti. Ili, ako Moli pitate, što će učiniti sa vremenom koje joj je ostalo. Sve što Moli želi, već od one prve dijagnoze, jeste da ima seks. Da je suprug Stivi (Džej Duplas) dodiruje i miluje, da mu bude seksi, da ne bude bone killer svaki put kada ga

Mišel Vilijams, čudesno ranjiva kao Moli

10. april 2025.

idu ruku pod ruku u uvrnutoj dramediji sa Mišel Vilijams

putovanje sopstva

dotakne. To teško da može, jer sve na što on misli jesu zeleni sokovi i palijativna njega. Molinu dijagnozu Džej je prihvatio kao zajedničku, pretvorivši se u njenog spasitelja, žrtvu i mučenika, a da mu to uopšte nije tražila.

Submisivno kuče

Mnogi bi rekli da bi Moli trebalo da bude srećna i zahvalna zbog muža koji je podržava i želi da prođe svaki korak bolesti sa njom. Ipak, nijesmo svi isti, njoj je potrebna drugačija vrsta potpore. I, kao osobi koja nikad orgazam doživjela nije, prije svega joj je potreban seks koji Džej, jer ga njeno tijelo asocira samo na bolest, ne može da joj pruži. Šou počinje nakon što Moli odluči da ga ostavi nakon 13 godina braka. I, naravno, ne čini to zbog puke seksapade i sebične potrage za serijalom orgazma, nego zbog konačnog, predugo odlaganog i prijeko potrebnog upoznavanja sebe.

Na pragu je smrti, ima više od 40 godina – i veze nema o tome što je čini srećnom. Pritom, svjesna je da je seksualni užitak uskratila sama sebi, odlažući da se suoči sa traumom iz djetinjstva. A zatvaranje i bjekstvo od le petit mort počelo je kada je imala samo sedam godina… I kada ju je prvi put silovao tadašnji momak mame Gejl ( Sisi Spejsek).

Karcinom, život bez ijednog orgazma, silovanje djeteta –već vam je tu previše teških, emocionalno zahtjevnih tema? Čekajte, strpite se, rekli smo da seks u ovoj seriji ne dobija tretman kakav biste

mogli da očekujete, a to važi i za sve druge provučene motive i obrađene teme. Jedna od njih je i BDSM seks, tj. vezivanje, disciplina, dominacija, potčinjavanje, sadizam i mazohizam u krevetu.

Četvrta epizoda, u kojoj Moli otkriva BDSM svijet, jedna je od najfascinantnijih u seriji. No, i prije i poslije nje dvije kreatorke uspijevaju da pronađu čudesan balans između kinky stvari, crnog humora i najdublje melanholije, ne bi li pokazale koliko je u pravu Sonja (Esko Džouli), savjetnica za palijativnu njegu, dok potpuno otvorenog uma savjetuje svoju pacijentkinju. I govori da je seks mnogo više od puke penetracije i orgazma, te da mora da zaboravi sve što je ikada čula od Samante Džouns („Sex and the City“).

Da je seks – mindset, talas, sila koja za svakog od nas znači nešto drugo, Moli otkriva kroz serijal urnebesnih i duboko dirljivih susreta. Najluđi sitkom materijal i najogoljenija drama idu ruku pod ruku dok istražuje seksualnost, prvo s omanjom fabrikom vibratora, a onda i sa gomilicom „nastranih“ partnera. Recimo, sa tipom kojeg uzbuđuje šutiranje u prepone (Marčelo Hernandez) ili momčićem kojeg zove jednostavno „pet“, „ljubimac“ (Konrad Rikamora iz „How to Get Away with Murder“), jer se pali na izigravanje kučeta u krevetu. Jedan od hajlajtova serije upravo je scena u kojoj Moli

upoznaje porodicu sa svojim psićem, užasavajući i majku i tetku, ali najviše supruga Stiva, šokiranog činjenicom da jedna imunokompromitovana osoba koristi dating apps! Ili ona u kojoj Molin stidljivi ljubimac, konačno oslobođen stega, traži od gospodarice da se pomokri po njemu.

Koliko je samo urnebesa i neprijatnosti, a koliko dragocjene ogoljenosti – stalo u taj momenat, čija je „svetost“ narušena dolaskom njene mame Gejl… Peta epizoda, u kojoj se odigrava konfrontacija povrijeđene kćerke i majke ogrezle u krivici, takođe je jedna od onih koje vas navode da preispitate sve što mislite da znate o posljedicama zlostavljanja.

Emocionalni teret

Dok vas navodi na konstantno promišljanje o seksu i najzaključanijoj intimi, „Dying for Sex“ odbija sve očekivane momente i scenarije o terminalnim dijagnozama. Njen humor je čudnjikav, ali uvijek iskren i ogoljen. I djeluje beskrajno hrabro dok slavi pravo na lični izbor osoba suočenih sa komplikovanim, neugodnim osjećanjima, mislima, mravima pod kožom. Osim što je afirmacija odluka osoba oboljelih od kancera koje odbijaju da dozvole da ih „depresivna“ terminalna dijagnoza opljačka za radost života, ova serija je i proslava srodnih duša. U „Dying for Sex“, Moli pronalazi čak dvije, gradeći sa njima ogromno, pulsirajuće srce serije.

Prva najnjena osoba je Niki Bojer (fenomenalna Dženi Slejt ), najbolja prijateljica koja je i stvarnoj Moli postala glavna i jedina njegovateljica tokom suočavanja sa terminalnom dijagnozom. U seriji, žena koja je cijelog vijeka bila hodajući haos od osobe, pauzirala je vlastiti život da bi organizovala život, njegu i umiranje najbliskijoj osobi u životu.

Čudesne su u „Dying for Sex“ i zasebno Mišel Vilijams i Dženi Slejt, ali kada su zajedno u kadru – to je potpuno novi nivo tragikomedije. Njihova hemija jača je od čelika, a koliko zasmijavaju toliko i ujedaju za srce. Emocionalni teret koji obje osjećaju i dijele ne može ni da se poredi s onim koje su u razočaravajućoj drami „The Room Next Door“ (2024) kod Almodovara prošle junakinje Tilde Svinton i Džulijan Mur. Rezultat je jedno od divnijih sestrinstava udvoje sa malih ekrana, ali i glumački performansi za Emi nagradu.

Da nema one druge Moline srodne duše, zbog njenog kompleksno odslikanog odnosa sa Niki i majkom Gejl, komotno bi se moglo reći –jebeš sve muškarce u ovoj seriji. Ipak, Rob Dilejni je tu da kao čudnjikavi komšija koji se pali na submisivnost začini čorbu. Sa Vilijams, izgradio je jedan od delikatnijih portreta muško-ženskog odnosa na televiziji.

Dakle, shvatili ste: nije „Dying for Sex“ samo „The Bucket List“ sa dildoima i penisima koje ukrućuje ponižavanje. Molina odiseja nije svedena na komediju za odmor mozga; mnogo je skuplja i važnija njena priča o seksualnoj represiji i ljekovitom oslobađanju od traume i pritiska bilo čijih očekivanja. Voljeti, izgubiti, boriti se i, što da ne, seksati po sopstvenim pravilima – to je život. „Dying for Sex“ oda je takvom življenju, te gubitku i konačnom povratku kontrole nad vlastitim bićem. I kao takva, jedna je od važnijih serija 2025.

M. IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

Ocjena: 4/5

Dženi Slejt, pokretački motor urnebesnog i dirljivog humora

SERIJE This City is Ours Solidna ali ipak pomalo

Vrzino kolo izdajstva i odanosti

Piše:

Davor Pavlović

Krimi-televizija eksplodirala je ovog proljeća u Velikoj Britaniji, ali ne može se reći da je ijedna u nizu mafijaških uzdanica od serija specijalno odskočila. Od vrlo dobre treće sezone Sky Atlantic hita „Gangs of London“ ipak se očekivalo mnogo više, kao i od novog Paramount+ projekta „MobLand“ u režiji i produkciji Gaja Ričija , sa Tomom Hardijem, Pirsom Brosnanom i Helen Miren Sličan slučaj, nažalost, važi i za BBC seriju „This City is Ours“ sa Šonom Binom . Za osmodjelnu prvu sezonu krimi-drame, za koju se sa pravom

mislilo da će biti jedna od najblistavijih TV projekata godine – mogu se sa sigurnošću reći dvije stvari. Prvo, da je to priča satkana od nasilja bez cenzure i bilo kakvog izvinjavanja. I, naravno, da Šon Bin ne uspijeva da dočeka finale, do kojeg je svakako dug i trnovit put, uz mnogo stvari koje ne štimaju.

Već viđeno

Radnja prati Majkla Kavanaha (Džejms Nelson-Džojs), iskusnog kriminalca i desnu

ruku mafijaškog šefa Ronija Felana ( Šon Bin ). Njegov svijet dobija drugi smisao u trenutku kada se zaljubi u Dajanu ( Hana Onslov ), što izaziva želju da ostavi trgovinu drogom iza sebe. Krećući se između brutalnog nasilja na koje je navikao i želje za očinstvom i stvaranjem porodice, protiče njegovo oktansko putovanje. U međuvremenu, Ronijevi planovi da se penzioniše i ostatak života posveti uživa-

nju sa suprugom Elen (Džuli Grejem ) pokreću borbu za moć i nasljedstvo, koju predvodi njegov nestabilni sin Džejmi ( Džek Mekmalen ). Sinovljeva ljubomora prema Majklu, u kombinaciji sa nedostatkom mozga, prijeti da uništi kokainsko carstvo koje je otac dugo i oprezno gradio. Sve se komplikuje kada nestane velika pošiljka, što porodicu dovodi u sukob sa dotadašnjim kolumbijskim prijateljima i saradnicima…

Oktanski likovi na odveć predvidljivom putovanju u srce tame

pomalo razočaravajuća mafijaška drama sa Šonom

Binom

izdajstva

Najveći problem sa serijom

„This City is Ours“ jeste osjećaj da smo sve to već negdje vidjeli. Doduše, i jesmo, i to sasvim nedavno u irskoj krimi-drami „Kin“, gdje je, takođe, u fokusu porodica upletena u posao sa drogom, na čelu sa pater familijasom koji gubi oštrinu, dok mu nasilni i priglupi sin-razbojnik radi iza leđa, a glavni lik biva uvučen nazad u igru, baš kada je mislio da je napusti.

Međutim, u „This City is Ours“ nešto je, ipak, drugačije. Prvo, to je trenutak kada Majkl počinje slojevito istraživanje muškosti unutar konteksta koji se rijetko viđa, što se, nažalost, pretvara u kliše. Drugi adut serije pak jeste samo pisanje. Autor Stiven Batčard („The Last Kingdom“, „The Good Mothers“) na kraju svake epizode ostavlja u neizvjesnosti i navodi nas da se zapitamo kojim bi smjerom radnja mogla da krene. Ta neizvjesnost, nažalost, kratko traje s obzirom na to da se na početku naredne epizode vratimo na stari utabani teren koji je nekad toliko predvidljiv da može da izmami i kolutanje očima.

Šekspirovski šmek

Tempo serije polako se razvija, sa prvom epizodom u kojoj su likovi fino postavljeni, da bi se već u drugoj nazirala njena bit i rasplamsavala borba za moć, a treća kulminirala zadivljujućim finalom. Nakon toga, u preostalih pet epizoda traje igra mačke i miša i dilema ko će koga nadmudriti, da bi se sve završilo bez previše uzbudljivog kraja, već s onim koji otvara mogućnost za drugu sezonu.

Život može biti zabavan kada sve ide po planu, ali kada krene u pogrešnom smjeru, stvar postane zeznuta i radije biste se našli na drugom mjestu.

Najveći problem

s ovom serijom je osjećaj da smo sve to već negdje vidjeli. Doduše, i jesmo, i to sasvim nedavno u irskoj drami „Kin“, gdje je, takođe, u fokusu porodica upletena

radiotimes.com

u posao sa drogom Za divnu ljubavnu priču navijate i želite da uspije

Lijepe kuće, bazeni, skupocjeni enterijeri i automobili u seriji mogu da izmame uzdahe, kao i fino snimljene ulice

Liverpula koje su u kontrastu sa sunčanom Marbeljom u Španiji, gdje se nakratko seli radnja. Nerijetko osmijeh na lice izmame i rijetki humoristični momenti, kao i koreografisana plesna tačka uz pjesmu „The House of Bamboo“ Endija Vilijamsa . Izvjesno je da ćete po njoj pamtiti Ronijev lik i njegovu familiju, a, vjerovatno, i čitavu seriju. Ipak, kada se idila pretvori u pakao u kojem se sredstva ne biraju zbog cilja, čak i ako je ljubav najdražih ugrožena, i likovi i publika pobjegli bi što dalje.

„This City is Ours“ jeste napeti krimi-triler o izdajstvima i odanosti, ali ne razbija kalup kada su u pitanju pripovijedanje i pomicanje radnje. Cilj je uglavnom stvaranje uslova za sukobe i saveze, dok postoje neki „odlomci“ u priči na koje je valjalo obratiti više pažnje, poput Dajane i njene prošlosti i kako ona utiče na sadašnjost. Nažalost, ti važni narativni dijelovi nije-

su razrađeni – „smijenio“ ih je brzoplet i očekivan, već viđen razvoj događaja. Postoje neki momenti koji, uz „Kin“, asociraju i na neke druge filmove i serije, poput „The Sopranos“ ili „The Godfather“, iako je „This City is Ours“ daleko ispod te vrste kvaliteta. Opet, najzanimljiviji su detalji koji mogu da se povežu sa djelima Viljema Šekspira, poput Ronijeve krize samopouzdanja, kao kralja i glave koja nosi krunu u neprilici, a tu je i odnos Majkla i Dajane. Iako je ovo prvenstveno „muška“ serija, žene uopšte nijesu zapostavljene u „This City is Ours“, niti su sve stavljene u kalup kakav se očekuje od ove vrste serije. To prvenstveno važi za Dajanu, koja u jednom momentu, nakon što osjeti da joj prećutkuje što se događa, kaže Majklu: „Nemoj me nikad isključivati. Nijesam tvoja ptica, niti tvoja Mis svijeta… Ja sam, prosto, tvoja“.

Miris žena

Jak je način na koji žene utiču na muškarce koji divljaju. Dok je Džuli Grejam u ulozi Elejn tu kao Ronijeva podrška u svemu šta radi, ali koja nema autoritet da sama donese odluke i postane mater familijas – Serše-Monika

Džekson („Derry Girls“) kao patetična i očajna Šeril krade svaki kadar u kojem se pojavi. Što se tiče Bina, on je zastrašujuće realan kao Roni – jednostavan a brutalan čovjek, čije se želje uvijek ispunjavaju uz zvuk Perija Koma Ipak, iako je najzvučnije ime, Šon nije glavna zvijezda serije. Ta čast pripala je Nelsonu Džojsu, pa se sve vrti oko njega, pomalo klišeizirano. Od važnih muških likova, tu je i Džejmi, beskonačno opterećen kompleksom manje vrijednosti, te željan da dostigne očev sjaj, a bez hrabrosti. Ta njegova krhkost u kombinaciji sa manjkom inteligencije sve više dolazi do izražaja dok epizode odmiču. „This City is Ours“ daleko je od savršene serije. Nije punokrvni mafijaški ep i ne blista od originalnosti. Već u toku prve epizode javlja se „deja vu“ efekat, koji definitivno pojačava sudbina lika kojeg igra Šon Bin. Opet, ne može se reći da nije dovoljno uzbudljiva ni da ne uspijeva da zadrži pažnju s onim cliffhanger eksplozijama na kraju svake epizode. Uz ljubavnu priču za koju navijate i istinski želite da uspije, „This City is Ours“ tjera vas da je odgledate do kraja uprkos manama.

Ocjena: 3.5/5

Mid-Century Modern Simpatičan oldskul

Naftalinska balada

Svaki žanrovski kliše ili fora na račun homoseksualaca koju možete da zamislite – ovdje se jaše bez imalo zadrške. No, sve je to samo stvar dobrog tajminga i činjenice da uz dobar projekat ovog tipa odavno nijeste galili

Nešto sa patinom iskustva – a opet aktuelno i svježe. Ono što arhitekte i dizajneri enterijera prepoznaju kao „mid-century modern“ stil i estetiku gradnje – u svijetu televizije i serija bio bi, možda, sitcom sniman sa publikom u studiju. Huluova serija „Mid-Century Modern“ nudi deset epizoda i isto toliko argumenata da je baš tako. I, stvarno, možete li da se sjetite kada ste posljednji put gledali komediju ovog tipa? Iz „naftalina“ izvadio ju je starijoj sitcom publici dobro poznat autorski par.

Maksa Mučnika i Dejvida Koana proslavila je, sa 11 sezona i približno 250 epizoda, tamo krajem devedesetih, hitčina „Will & Grace“. U jednačinu novog projekta ubacili su i Džejmsa Barousa, režisera nekih od najboljih „Cheers“, „Friends“, „Will & Grace“ i „3rd Rock from the Sun“ epizoda – pa da vam odmah postane jasno na kojem ste terenu.

Slatkoća i gorčina

Na prvu loptu, „Mid-Century Modern“ je tipska romantična ili situaciona komedija, čiji su glavni junaci gej muškarci. Ipak, mnogo je više i suštinski nostalgična, više slatka nego gorka i sasvim šarmantna televizijska balada o starenju. Njena trojica glavnih junaka su sredovječni muškarci, koji ne samo što nijesu skontali da su već odrasli ljudi već se nijesu ni pomirili sa smrtnošću. Ili makar nijesu do momenta u kojem ih zatičemo na početku prve epizode: nad grobom najboljeg prijatelja Džordža. U epicentru otkačene radnje je Bani (Nejtan Lejn) – magnat u velikom biznisu proizvod-

Trio najboljih prijatelja u klinču s urnebesnom krizom srednjih godina

balada o starenju

nje brusthaltera, sin mnogo kul mame sa kojom, naravno, i dalje živi – i tip sa gomilom neostvarenih ili promašenih ljubavi. On će na Džordžovoj sahrani pokušati da pod nekom komedijom od krivice i smotanosti isfolira suze.

Artur (Nejtan Li Grem) je novinar iz svijeta mode, kojem će na sahrani najveći problem, naravno, biti odijelo u kom Džordž putuje do vječnih lovišta… Dok im se ne priključi Džeri (Met Bomer), stjuard sa skupih letova, ljepotan zlatnog srca i ne baš bistrih rezona. I, ozbiljno, kako da se oni tu pomire sa tim da su, jednostavno, omatorili?

Teritorija čežnje

E, sad, svaki sitkom kliše koji možete da zamislite u seriji „Mid-Century Modern“ jaše se vrlo ciljano i bez zadrške. Isto važi i za svaku foru na račun matorih gejeva ili homoseksualaca uopšte… Ipak, sve to je samo stvar dobrog tajminga – i činjenice da uz pristojan oldskul sitkom ovog tipa, bilo kakav, odavno nijeste galili. U svemu tome Bani je nešto poput Doroti, koja nikad odista nije prerasla svoje crvene cipelice, pa se u tom Ozu od života i dalje nada i priželjkuje neku beskrajno romantičnu ljubav. U savršenom kontrastu je, naravno, njegova kočoperna i cinična mama Sibil, koju je glumila sjajna i nezaboravna Linda Levin. Tako je, glumila – jer je velika zvijezda televizije preminula nakon snimanja osme epizode. Sve to je seriji o starenju, proćerdanom i nepovratnom vremenu pružilo posebno stvaran i dirljiv ton; i učinilo stvarnim sav taj životni raskorak u kojem su se, svaki na svoj način, našli Bani, Artur i Džeri.

Sama serija nađe se u raskoraku kada shvatite da, suštinski, previše zavisi od performan-

sa efektnih likova. Lejn i Bomer znaju da sve te već viđene momente i žanrovska kićenja amortizuju tako da vam ne smetaju, pa čak i da vas dobro nasmiju. Ipak, nad radnjom uvijek visi ta prosta činjenica da „Mid-Century Modern“ nema i ne može da pruži autentičan štos.

E, sad, naravno da tu ima urnebesnih momenata. Druga epizoda „Working Girls“, s Arturom koji novi posao počinje kao prodavac u skupom butiku, totalna je kidalica, baš kao i peta „Hello Fisty’s“, u kojoj naš trio odluči da odmor provede na ostrvu za koje ga vežu svakakve uspomene.

Poznata vam je, dakle, ta teritorija ljubavi, čežnje, žaljenja, malih i velikih prastarih tajni…

I samo od vas, na koncu, zavisi i u kojoj mjeri će vas vješta igra niz vrtlog svih tih stereotipa televizijske komedije – zabaviti i nasmijati, a u kojoj mjeri djelovati, prosto i nepovratno – passé. Pa je ovo, naravno, i lament nad starenjem jednog žanra, čiji hitovi na striming servisima akutno manjkaju.

Zlatno srce

Usamljenik Bani je tu da učini da ovu trojku, ipak, poželite da gledate i nakon ovih deset epizoda – od momenta kada stvarno ostane zapitan nad prolaznošću. I da li će bilo ko, jednostavno, biti tu da obriše njegove sramne internet pretrage onda kada ga jednog dana ne bude. I možete zamisliti koliko je to ironično što

Bani najednom više razmišlja o smrti od sopstvene mame, a odlično znate šta će se tu u jednom momentu dogoditi. Autori su se potrudili da Lindi Levin pruže dirljiv, iskren omaž, a Pamela Adlon pokazala se kao izuzetan izbor za rolu Banijeve razvedene sestre – pogotovo u samoj završnici, kada dobije i više manevarskog prostora. Lako je vjerovati da će u eventualnoj drugoj sezoni upravo ona biti pravi izbor da zauzme onaj prostor koji je pripadao Levin.

Sa druge strane, Stefani Kenig kao republikanska članica Kongresa ne štima u jednoj nepotrebnoj minijaturi. Sveukupno, bilo koji pokušaj autorskog tima da se pozabavi nekim škakljivijim aktuelnim temama – i nije baš uspio. Vizuelno, Huluov tim imao je priliku da se malo poigra sa tipičnom formom sitkoma sa publikom u studiju. Takođe, ima tu i nečega što sigurno nijeste mogli čuti u svim tim sitkomima devedesetih – a to je, naravno, gomila (ne pretjerano grubih) psovki. Spram toga, mnogo je jači i bitniji utisak da se autorski duo stvarno trudio da seriji pruži zlatno srce, od svih tih momenata kada se Džeri hvata ukoštac sa mormonskom mladošću – do kliše kulisa poput, recimo, barskog šanka ili sjedišta u velikom avionu.

Konačan utisak glasi – da bi serija „Mid-Century Modern“ početkom devedesetih izvjesno bila hitčina. Sada pak efikasno popunjava rupu za publiku kojoj nedostaje retro-vajb te i takve televizije. Ovaj put im je upalilo, a u eventualnom nastavku Bani i ekipa već bi bili pod moranjem i obavezom – da kažu nešto svježe i svoje. Što je i najbolji lijek, protivotrov za svako televizijsko starenje. S. STAMENIĆ

Ocjena: 3.5/5

Dirljiv oproštaj od Linde Levin, preminule u finišu snimanja

Pamela Adlon sjajna kao Banijeva karakterna razvedena sestra

tvinsider.com

SERIJE Devil May Cry Vrhunski njumetal rejv

Ako je „Castlevania“ bila gotički horor s elegancijom operske dive, a „Cyberpunk: Edgerunners“ tragedija u stroboskopskim bojama, onda je „Devil May Cry“ Adija Šankara – čisti njumetal anime rejv za sve nas koji smo ranih dvijehiljaditih nosili lance na pojasu pantalona, maštali o opakom kožnom mantilu i na MP3 plejeru držali kompletne Limp Bizkit i Linkin Park diskografije (i još ponešto).

Netfliks je već poznat po animiranim adaptacijama video-igara, među kojima se izdvajaju prvenstveno njegova najbolja animacija „Castlevania“ (nikad nećemo preskočiti priliku da to naglasimo), kao i stimpank akciona avantura „Arcane“ (skoro da sa njom dijeli prvo mjesto).

Sinonim za kul

„Devil May Cry“ je najsvježiji pokušaj striming giganta da oživi kultnu franšizu koja je mnogim milenijalcima definisala šta to znači biti kul.

Rezultat? Prava eksplozija stila i samosvjesnog humora na

i divno ljubavno

Eksplozija

samosvjesnog

Netfliks je ovim naslovom još jednom pokazao da zna kako da adaptira video-igre, i to ne kao puku ilustraciju, već kao duhovitu, krvavu i bombastičnu reinterpretaciju

koji smo navikli u ovom tipu projekata i nostalgije (pri čemu se nije bježalo ni od krvi), upakovana u osam epizoda čistog adrenalina, uz obavezni soundtrack koji kao da je prekopirana plejlista srednjoškolca čiji su izvori muzike bili LimeWire i eMule.

Režiju serije potpisuje Adi Šankar , producent kome je očigledno bliska i draga pop-kultura ranih dvijehiljadi-

tih. Nakon uspjeha sa projektom „Castlevania“ i vizuelno haotičnog, ali zabavnog projekta „Captain Laserhawk“, ušao je u mračan i vrlo karakterističan „Devil May Cry“ svijet i pružio mu je prepoznatljiv autorski pečat – stilizovan, glasan i pretjeran, ali uz mnogo poštovanja prema izvornom materijalu.

Glavni junak je, naravno, Dante – lovac na demone, ljubitelj

pice, sarkastični solo igrač koji izgleda kao da je ispao iz kataloga za Hot Topic. Glas mu daje Džoni Jong Boš, koji unosi novu dozu energije u protagonistu, prikazujući ga kao impulsivnog, ali simpatičnog antiheroja. Ovdje je Dante i dalje brz na obaraču, ali i emocionalno složeniji nego ikada, a to je osvježenje za svakoga ko je prošao kroz sve djelove igre. Doduše, moguće je da će vam

stila i

humora

trebati vremena da vam legne njegov „novopronađeni“ humor.

Dante se našao u centru tajnog rata državne agencije za istrebljenje demona „DARKCOM“ i misteriozne prijetnje u obliku antropomorfnog stvorenja poznatog samo kao Bijeli Zec. Ako vam ime zvuči kao nešto iz „Alise u Zemlji čuda“, ne brinite – Zec je sve samo ne bajkovit. On je jeziv, brutalan i stvoren da postane kultni negativac. Zanimljivo, njegov lik ne dolazi direktno iz igara, već iz mange inspirisane trećim dijelom serijala, što pokazuje

koliko se autori nijesu libili da istraže i manje poznate komadiće mitologije. Zbog toga i zaslužuju nekoliko bonus poena.

Ozbiljno i apsurdno Animaciju potpisuje studio

„Mir“, najpoznatiji po radu na serijama „Legend of Korra“ i „X-Men ’97“. Njihova ekspertiza u dinamičnoj 2D akciji dolazi do izražaja u svakoj epizodi. Od borbi mačevima koje podsjećaju na klasične anime dvoboje, do krvavih obračuna vatrenim oružjem – sve je iscrtano sa preciznošću i stilom. Naravno, ako volite ovaj tip animacije. U suprotnom, neće vam baš svaka scena biti po ukusu.

Posebno se, ipak, izdvaja epizoda „The First Circle“, u kojoj gostujući francuski studio „La Cachette“ preuzima palicu i donosi drugačiju, mekšu estetiku, uz manje dijaloga i više emocije. I to sve uz Evanescence baladu u pozadini. Da, dobro ste pročitali. I, da, uklapa se savršeno iako je sigurno da neće istu količinu emocija izazvati kod milenijalca i kod pripadnika novijih generacija. Posebno mjesto u priči zauzima i lik Lejdi, odnosno Meri, koju igra Skaut Tejlor-Kompton. Ona je jednako važna kao Dante – i emocionalno i narativno – i njihov tandem daje seriji potrebnu ravnotežu. Tu je i potpredsjednik SAD, karikaturalni religijski fanatik, kojem posthumno glas daje legendarni Kevin Konroj – što je pravi omaž Betmenu, ali i još jedan dokaz da se ekipa koja je radila na seriji zaista trudila da spoji ozbiljno s apsurdnim. E, sad, muzika je posebna priča. Kao što smo već pomenuli, svaka pjesma je mali muzič-

ki vremeplov i to je nešto što smo mogli da naslutimo već prije mjeseca, kada je javnosti postao dostupan opening za „Devil May Cry“, animiran ni manje ni više nego uz pjesmu „Rollin’“ Limp Bizkita. Razlog nije nimalo ironičan i nakon nekoliko epizoda stvar je jasna. „Devil May Cry“ je ljubavno pismo jednoj eri prvenstveno ispisano muzikom. U toku sezone čujemo Papa Roach, Green Day i Rage Against the Machine (prilično kul scena sa delikatnim spuštanjem majušne igle gramofona na ploču, tačno na pjesmu „Guerilla Radio“), a sve to uz eksplozije, slow-motion borbe i krv koja pršti na sve strane. I dok bi u nekoj drugoj seriji ovakav izbor zvučao smiješno ili kao too much, ovdje funkcioniše savršeno jer je iskreno. Nema cinizma.

Bez dodvoravanja

Ova serija voli svoj svijet, svoje klišee i svoje demone – i to je vrlo osvježavajuće. Tom utisku doprinosi i to što, nekoliko sekundi nakon RATM scene, ugledamo „Street Fighter“ na televizoru u pozadini, baš u trenutku kada Ken radi Hadouken. Lagali bismo kad bismo rekli da ne bismo željeli da ovo bude naredni Netfliksov projekat poslije ovakvog omaža „CAPCOM“ studiju koji je kreirao i „Street Fighter“ i „Devil May Cry“. Iako serija povremeno upada u zamku predugačkih scena i ponekog suvišnog vica, njena energija i ritam uspijevaju da zadrže pažnju. Akcija je tu, ali ima i emocije, posebno u dru-

goj polovini sezone kada počinjemo da dobijamo kontekst za sve ono haotično nasilje koje joj prethodi. Epizoda „The First Circle“, recimo, dokazuje da „Devil May Cry“ nije samo adrenalinski rolerkoster, već da zna i kada bi trebalo stati i udahnuti.

Da li je ovo nešto što morate da pogledate? Za fanove igara –apsolutno. Za ljubitelje animacije – definitivno. Za sve one koji su odrasli uz PS2, nosili crni ajlajner i znali tekst pjesme „Last Resort“ napamet –ovo je mali poklon koji nijesu očekivali.

Da li će se serija dopasti tinejdžerima koji nikada nijesu igrali igru? Možda. Ne možemo biti sigurni. Ono što pak znamo jeste da kreator serije „Devil May Cry“ nije ni pokušao da se dodvori svakome. Ova serija ima svoju publiku –i on to zna, pa nije ni želio da je pretvori u nešto što je sve za svakoga. I baš to njegov projekat i čini posebnim. Netfliks je s ovim naslovom još jednom pokazao da zna kako da adaptira igre – ne kao puku ilustraciju, već kao duhovitu, krvavu, bombastičnu reinterpretaciju. „Devil May Cry“ je tu da zadovolji gladne fanove, probudi nostalgiju i usput zainteresuje ponekog usputnog prolaznika. Preporučuje se uz picu (sa dodatnim sirom), čašu vina ili neko kofeinsko čudo… I da se obavezno gleda bez predrasuda i sa razumijevanjem –za stare fore, loše viceve i duh jedne haotične, ali sasvim neponovljive ere.

Biljana MARTINIĆ

Ocjena: 3.8/5

Bijeli Zec – jeziv, brutalan i savršen negativac

DZUBOKS v Elton John and Brandi Carlile

Prvo mu je Brendi Karlajl postala bliska prijateljica, pa je kantri ikona iz Vašingtona tek onda „priznala“ Eltonu Džonu – da je sebe smatrala dijelom njegovog benda još od 13. godine. Toliko su njegova muzika i stil tetovirani na njenim kostima i duši.

Zajednički projekat „Who Believes in Angels“ je razigran novi pogled na neke od Eltonovih bisera sa početka sedamdesetih. Znate sve ono neprevodivo što stane u jedno wholesome na engleskom jeziku – e, sve to je „Never Too Late“ singl. Jedna baladna i sasvim radijska himna od sokova najslađeg života i dana: „a slow dance on a carousel, a walk in the snow“…

Suštinski, ova saradnja krčkala se tokom lijepe dvije decenije njihovog intenzivnog druženja. Brendi i Elton najčešće provode praznike zajedno, sa najbližima – a prije četiri godine radili su i na njegovom albumu dueta „Lockdown Sessions“. Sada su otišli i odabrali korak dalje: pune tri sedmice zajed-

Who Believes in Angels?

ničkog rada u studiju sa slavnim producentom Endruom Vatom, koji je upravo odgovoran za Džonov neočekivani

„Hold Me Closer“ hit sa Britni Spirs tokom pandemije.

Još je Elton prvi put dozvolio da se kompletno snimanje albuma zabilježi kamerom i javnosti predstavi; onako poslovično temperamentan tu stigne i da polomi „iPad“ i da

Yann Tiersen

Rathlin From a Distance & The Liquid Hour

Više od tri decenije iskustva stvaranja i komponovanja – i jedno veliko putovanje jedrenjakom. Jan Tirsen, muzička ikona francuske Bretanje, mnogo je više od one soundtrack magije za „Amelie“ (2001) Žan-Pjera Ženea. I „Rathlin

From a Distance“ je idealna kapija u njegov svijet. Dakle, Jan je na okeanu proveo nekoliko mjeseci tokom 2023. Odjek tog iskustva je 80 minuta (samo) refleksivne muzike. „Rathlin From a Distance“ čini osam klavirskih meditacija, sa kojima je nastavak „The Liquid Hour“ – u interesantnom kontrastu. Nešto kao postrok za ples!

Imena klavirskih komada ocrtavaju mapu Tirsenovih

yann-tiersen.bandcamp.com

putovanja, od fjordova dalekog sjevera do atola Kaledonije. „Ninnog“ na početku je jednostavna i svedena melanholija, prije nego što se „Fastnet“ talasima rasprši

u svim pravcima. „Nordragota“ uvodi ploču u već življe, razbuđenije i ekspresivnije vode. I na tom putovanju ne osjećate se nijednom nebezbjedno, mimo kursa ili

Brendi odbrusi kako su joj neki stihovi predvidljivi i teški kliše… Slavna folkerka, naravno, završi i za šankom, da bi britanski muzički titan na kraju priznao u kojoj mjeri ga je muzički razbudila.

Ljepši od perfektnog kontrasta hrskave patine njegovog i kristalne visine njenog glasa – utisak je savršene lakoće kojom, pogotovo Elton, grabe kroz ove pjesme. One nijesu lake, naprotiv: „The Rose of Laura Nyro“ je posveta ženi na koju se ugledao, a koja je preminula još devedesetih. Brendi je pak uvijek tu da omekša ivice, spusti loptu, umije radošću, kao u himničnoj „Swing for The Fences“ i neodoljivoj „Never Too Late“. Ma, da od srca poželite da zajedno nastave da ovako uživaju u studiju. S. S. Ocjena: 77/100

sa dilemom da se tu negdje na pučini vrtite ukrug. Nema toga kod Tirsena; njegove uzbudljive progresije uvijek naziru neku sigurnu luku na kraju.

„The Liquid Hour“ projekat, iako stilski na prvu loptu drugačiji, suštinski je samo produžetak ideja i tema sa „Rathlin From a Distance“. „Stourm“ u cijelih 11 minuta klizi niz meke valove – ovog puta od elektronike i nekih soničnih gudača. To je uvod za melodičniji materijal, jasnog bita. I sasvim urgentniji, poput „Arne“ ili naslovne pjesme, koja je već sasvim nova perspektiva, iskorak uvis, u kosmičku pučinu.

Na kraju sat i po muzičke meditacije sa Tirsenom čeka vas „Dolores“, totalni trijumf, u slavu svih ličnih otkrića i putovanja. Teško da ćete naći svježiju i inventivniju –a muziku koja će vam, opet, pružati osjećaj savršene bezbjednosti i komfora. S. S. Ocjena: 82/100

omegamusicdayton.com

Najuzbudljiviji britanski eksperimentalni bend: onaj koji svaki put kao da iznova uči – kako se postaje bend. Za jednu takvu ekipu iz Kembridža, kakva je šestorka iz Black Country, New Road, najbolja stvar koja se mogla desiti nakon meteorskog uspjeha već kultne ploče „Ants from Up There“ (2022)? Pa, da ih napusti pjevač. Ozbiljno. Ajzek Vud odlazak je objavio četiri dana prije izlaska „Ants“ ploče. Ostatak muzičkog kolektiva odlučio je da jednostavno nastavi bez njega, tako karakterne i jedinstvene pojave među mlađim muzičarima s Ostrva. I da: sa mnogo petlje njih šestoro prelomili su da više ne izvode hitove koje je Ajzek pjevao. I tako su stupili na malo mekši, udobniji i prilično uzbudljiv muzički drum. Ka velikoj alt-rok avanturi.

„Forever Howlong“ je odraz muzičkog damara i misli koja se iznova podmlađuje. Singl „Happy Birthday“ perfektno naznači na kom ste terenu: čućete tu i klavir, i akustaru, i bendžo, i mandolinu… I, sa parolom „mnoštvo je jače od jednog“, Tajler Hajd, Džordžiju Eleri i Mej Keršou kako

Black Country, New Road

Forever Howlong

na ravne časti dijele Vudovu rolu za mikrofonom. Kako samo dobro i autentično zvuče kada se nađu u harmoniji!

Svakakvih tema iskopaćete

na ovoj ploči: recimo, „For the Cold Country“ je bajka o vitezu u oklopu koji na kraju završi puštajući papirnog zmaja – sa sopstvenim duhom. Lagani

roštilj u „Salem Sisters“ pretvara se u lomaču za svakakve grešnike, iz čije perspektive sve to čak djeluje radosno. Uglavnom, mnogo je tu igre na terenu engleske pastorale – i mnogo trenja i plesa između nevinog i mračnog, u svoj toj njihovoj mitologiji. Sveukupno, ovo je za komad emotivniji i emocionalno ogoljeniji materijal od prethodna dva albuma – uz utisak da je ova mlada ekipa, na mahove, ostala i preplavljena u tim pjesmama… Odatle se lagano izvuku igrom, poput „rušenja četvrtog zida“ usred ploče („E, pazite se, sad ide refren“) i ne uspije im baš svaki eksperiment koji zagrabe – ali kada pogode, to je čudo od muzike. One koja iznenađuje, mami, čudi i biva jedinstvena u našem vremenu. S. S. Ocjena: 80/100

My Morning Jacket

Akutni

sindrom velikih faca i indie i alt-rok bendova iz prve decenije 21. vijeka: nesnađenost u svijetu nove muzike i pravila našeg vremena.

Od takve boljke pati i Džim Džejms, mastermajnd epohalno bitnog projekta My Morning Jacket. Bend iz Lujvila u Kentakiju, tako jedinstvene muzičke koordinate američkog juga, pločom „Z“ (2005) zaslužio je mjesto u rok istoriji. Od tada – sve manje autorski potentan, sve manje relevantan na sceni. Pa je pandemijski album „My Morning Jacket“ označio, otprilike, i Džejmsov najmračniji sat – lutanja u lavirintu starih tema, melodija i emocija.

Na ploči „Is“, uz pomoć velikog produkcijskog imena Brendana O’Brajena (koliko samo Springstin ima da mu zahvali!) – Džejms insistira

na istraživanju novog terena. U toj avanturi, singl „Half a Lifetime“ najprije zazvuči kao tipični „My Morning Jacket“, a „I Can Hear Your Love“ vodi na teren pop nostalgije, baš kao i „Everyday Music“. Udarni momenat je „Time Waited“ – vrlo čvrsta balada i lament o vremenu i danima koji prebrzo cure pod prstima i bježe pod tabanima. „Lemme Know“ je (opet neočekivano) zazivanje rok

psihodelije i sedamdesetih – i ključna je tačka druge, sveukupno konkretnije i konzistentnije polovine albuma. Džejms je sa pločom „Is“ prosto iskazao želju da svima pokaže kako može sve. Rezultat je suma solidnih pjesama – ipak i nažalost, mnogo bolja od nejasne cjeline. U cijeloj toj težnji da pokaže da je dostojan modernijih rok tendencija (ima tu i stoner momenata, ali i zazivanja aktuelnih bluz trendova) – Džejms možda nije ispustio, ali svakako jeste rasplinuo sebe.

Na kraju ispadne da je i glavni motiv za ulazak u projekat bilo „mogu ja to još, sad ćete da vidite“. Drugačije se, ipak, dokazuje da nijesi ostario, tamo gore u brdima Kentakija. S. S. Ocjena: 68/100

33 OBRTAJA Tijana Radulović, U potrazi za čokoladom

Film koji Vas čini srećnom? – Animirani film „Flow“ (Gints Zilbalodis, 2024) nakon kojeg sam nekoliko dana bila u neodređeno mekom raspoloženju. Srećnom me čini i sve što dolazi iz kuhinje studija „Ghibli“, a ako moram da izdvojim jedno ostvarenje, neka to bude „Princess Mononoke“ (Hajao Mijazaki, 1997).

Feelgood efekat kod mene proizvode i filmovi Agnes Varde, pa čak i oni čija tema nije baš pozitivna poput filma „Sans toit ni loi“ (1985), koji mi je najupečatljiviji. Nego, s obzirom na to da govorimo o sreći, onda definitivno „Les plages d’Agnès“ (2008) jer najbolje prenosi njenu maštu i filozofsko-poetski duh. Film zbog kog ste poželjeli da ubijete režisera? – Mnogo češće poželim da

čije scene iz života ne mogu da stanu ni na najveće platno. Omiljeni filmski rivali?

– Možda Amadeo Modiljani i Pablo Pikaso u filmu „Modigliani“ (Mik Dejvis, 2004), jer su se, iako rivali, divili jedan drugom.

Upečatljiva filmska scena sa nekom životinjom?

– Scena iz „Babe“ (Kris Nunan, 1995) kada prase Bejb nailazi na svoju polumrtvu prijateljicu, Ovcu Maa, koju je prethodno napao čopor pasa. Iako sam film gledala davno, glas i replika Bejba urezala mi se u sjećanje. Posebno drag citat iz domaćeg filma?

– Odabraću regionalno veoma aktuelni: „Od danas možete da gledate televiziju. Drug Tito je rekao da su studenti u pravu“ („Varljivo leto ’68“, Goran Paskaljević, 1984).

Voljela bih da i ljudi iz Crne Gore porazmisle o značenju ovog citata. A, inače, često u svakodnevnom govoru koristim: „Laže, Ranko, laže. Gde se mleka seti, mamu joj?“, iz serije „Vratiće se rode“ (2007).

Najneodoljivija „štetočina“ iz animacije?

– Erik Kartman. Rastopim se kad god čujem njegov piskavi glasić. Prvi film koji ste gledali u bioskopu?

– Znam da je prvi put u bioskopu trebalo da gledam „Mi nismo anđeli“ (Srđan Dragojević, 1992), ali se nešto desi-

lo i nisam otišla. Koji sam film pogledala poslije toga, ne sjećam se. Soundtrack kog filma bi mogao ili biste voljeli da prati Vaš život?

– Kompozicije Hansa Cimera i Lise Džerard iz filma „Gladiator“ (Ridli Skot, 2000) sigurno bi dodale intenzitet i dodatnu dubinu svakom trenutku koji proživim. Poslije kog filma ste poželjeli da pođete u zemlju u kojoj se odvija radnja?

ubijem scenaristu nego režisera. Malo me što iznervira kao dijalozi bez logike i utemeljenja u stvarnom životu. Film koji uopšte nijeste ska– Svaki film Dejvida Linča , posebno jer sam ih gledala dok sam pokušavala da shvatim sebe. I dalje pokušavam da razumijem i Linča i sebe, a „Mulču voljeli da vidite na

Tijana Radulović: Poželjela je da otputuje u Maroko poslije lma „Only Lovers Le Alive“

– Nakon filmova rađenih po knjigama Irvina Velša, u prvom redu „Filth“ ( Džon S. Berd , 2013) i „Trainspotting“ (Deni Bojl, 1996), htjela sam da iskusim Škotsku – doduše, više kako bih upoznala njihov mentalitet. Što se države kao države tiče, poželjela sam da odem u Maroko nakon „Only Lovers Left Alive“ (Džim Džarmuš, 2013). Izdvojite tri filmska autora koja biste voljeli da izvedete u provod. U koju kafanu i na koje piće?

Olge Iva/ Olgi, za koju sam nedavno čula, a

– Bila bi fora da sjedim sa Milom Turlajić u nekom pabu, ili da Radu Žude i ja nazdravimo rakijom. Da je ikako moguće, rado bih pila vino s Agnes Vardom na osunčanoj terasi koja gleda na more. Kako zamišljate proces snimanja filma koji bi Kventin Tarantino režirao na Balkanu? – Morao bi da se pomuči da pronađe sirovu iskrenost, karakterističnu za njegov izraz, jer su rijetki postali ljudi koji još imaju tu autentičnu, nefiltriranu energiju. Nakon što bi ih našao, bilo bi mu dovoljno samo da uključi kameru. Sigurna sam da bi ga preorijentisali na dokumentarce, nadam se nenasilne.

Privatna arhiva

i novinarka

za nepojedivom

čokoladom

na, tipa da uključuje neku bitku, što da ne „Ah! Ça Ira!“ benda Gojira.

Pjesma koja je himna slobode/hedonizma?

– „Dark Necessities“, RHCP, definitivno. Može i „Wet Sand“. Jedna od najljepših pjesama s imenom u nazivu?

– „Nina Cried Power“, Hozijer i Mavis Stejpls. Fantastična oda onima koji su bili glasnici slobode i promjene. Vaša pjesma za karaoke?

Domaći autor kog svi obožavaju, a Vi ne možete da ga smislite i/ili mislite da je precijenjen?

– Ilija Filipović. Nije precijenjen, naprotiv, samo ne mogu da ga smislim jer kritikuje Harisov i moj raskošni talenat za pjevanje. Da morate da slušate samo jednog autora do kraja života, koga biste odabrali?

Knjiga koja je zaslužila mnogo veću publiku?

Pjesma koja Vas podsjeća na prijatelja, partnera ili člana porodice?

– „Hurt“, Kristina Agilera Na oca.

Pjesma koju biste pustili da uz nju dočekate smak svijeta?

– „The Last Day“, Mobi i Skajlar Grej. I „Polish Poem“, Dejvid Linč i Krista Bel. Mada, ako bi situacija bila dramatič-

Dugo je Tijana Radulović birala tišinu umjesto pisanja, premda je odavno bilo jasno – čak i onima kojima je poezija daleka –da je riječ u njenim rukama oštra, iskrena i raskošna. Skromnost je zadržala, ali pjesnička snaga ipak je progovorila kroz moćne stihove.

Po vokaciji novinarka, po senzibilitetu umjetnica, a po sopstvenom izboru – Tijana je najponosnije Rastkova sestra. Ne bez razloga: njen brat je slikar, ilustrator i prva fakultetski obrazovana osoba s autizmom u Crnoj Gori. Tijana često govori o tome kako je zahvaljujući Rastku, koji je ilustrovao njene zbirke, naučila da svijet posmatra drugačijim očima. Dublje i tiše – i uvijek pažljivo.

– Bilo koja pjesma koju moj drug Haris i ja možemo na uvce da otpjevamo Iliji Filipoviću, koji je davne 1999. osvojio crnogorsku publiku pjesmom „Gos’n slon, pardon“.

Poster koje muzičke zvijezde ste držali okačen na zidu u srednjoj školi?

– Nisam pravila nikakvu selekciju, iskreno. Sve što je dolazilo uz tinejdž časopise koje sam gutala, bez obzira na to jesam li ih slušala ili ne.

Radulović piše poeziju i kratke priče, a autorka je dvije zbirke – „Komad bez protagonista“ (2020) i „Po Mliječnom putu zajedno“ (2023). Njeni stihovi objavljivani su u brojnim književnim časopisima u zemlji i regionu, a nedavno su prevedeni i na njemački jezik.

Osim pisanja, Tijana se bavi i slikanjem te je izlagala na nekoliko kolektivnih izložbi. Zaposlena je u Sindikatu medija Crne Gore, a novinarstvo je njena druga ljubav koju je vješto uklopila u svoj svijet satkan od boja, papira i stiha.

U taj Tijanin svijet savršeno su legle i neke divne filmske, muzičke i, naravno, književne fascinacije, koje možete da otkrijete upravo u njenim Obrtajima.

– Nikolu Vranjkovića ili Toma Vejtsa. Koji god da me zapadne, odlično sam prošla. Smrt kog muzičara Vas je naročito pogodila?

– Dolores O’Riordan Pjesma koja je toliko loša da je nemoguće ne voljeti je?

– „Kakvo tijelo Selma ima“, Selma Bajrami. Rijetko feministička pjesma na folk sceni za to vrijeme, što god o tekstu i aranžmanu mislili.

Hoće li nas Kit Ričards sve nadživjeti?

– Nadam se da hoće i da će u paramparčad razbiti trend zdrave ishrane i urednog života.

knj ige

Knjiga idealna za kišni vikend?

– Kod knjiga je sjajno što su uvijek idealne – i vikendom i radnim danima, i po kiši i po suncu. Ja svoje dane trenutno provodim uz Borislava Pekića Knjiga koja Vas podsjeća na djetinjstvo?

– Na najranije djetinjstvo „Riznica pjesama za djecu“ Jove Jovanovića Zmaja , u kojoj sam najviše voljela ilustracije hrane. Kasnije „Robinzon Kruso“, sa kojim sam se poistovjećivala.

– Glasovi autora sa Balkana mogli bi da komuniciraju sa mnogo širom publikom kako u regionu tako i globalno. Koči ih urođeno nam potcjenjivanje svega što je naše, dok ih u svijetu marginalizuju književni trendovi koji veze nemaju sa literarnim kvalitetom. Drugo može da se promijeni nabolje, prvo teško.

Knjiga koju nikada nijeste završili?

– „Uliks“ Džejmsa Džojsa Nastaviću da pokušavam. Knjiga koja je fantastična, ali ima užasan kraj/razradu?

– Mislim da se još na početku naslućuje da knjiga eventualno neće biti dobra. Obično nastavim da ih čitam, u nadi da sam se prevarila.

Stvar koji ste poželjeli da imate poslije čitanja neke knjige?

– „Nepojediva čokolada“ (obnavlja se prije nego što je u potpunosti pojedeš) iz neke priče za djecu čijeg naslova ne mogu da se sjetim. Poenta te priče je bila da postoje stvari koje se samoobnavljaju, poput ljubavi, pažnje i slično, ali sam ja željela čokoladu, i to sa lješnicima.

Najdraži par iz knjige?

– Piter i Ula iz zbirke kratkih priča „Život je bajka“ Dubravke Ugrešić. Nisu najdraži, ali jesu najoriginalnije prikazani. Radno okruženje (tim/posao) iz knjige koje ste poželjeli za sebe?

– Bilo bi zanimljivo, i sigurno preteško, biti među ljudima koji su izgradili novi grad u knjizi „Brod za Isu“ Roberta Perišića. Za koga ste navijali – za Toma ili Džerija?

– Zavisi od epizode. Obično za onog koji nije izazvao svađu, ili ko je u toj epizodi bio manje bezobrazan prema onom drugom. Svetlana VIŠNJIĆ

kalendar Album „100 Broken Windows“ edinburškog benda

Mladi muzički pustolovi zagrabili su u bogatu riznicu prošlosti – i okitili svoju generaciju. Rezultat je lična karta cijele Škotske, identitetska odrednica utisnuta na vinilu

Jedini grad koji je lijep pod tmurnim oblacima. Škoti i Britanci od oluja Edinburga prave cijelu jednu fantaziju, a samo nekoliko fotografija ovog grada dovoljno je da znate da jesu u pravu. Ljepota pod nebom od olova. Ako to uopšte može stati u muziku, bila bi to ona koju stvara Idlewild.

Vi koji ste odrastali devedesetih: sjećate li se kanadske serije „Put za Ejvonli“ („Road to Avonlea“)? Sva ta bajka i istina od odrastanja na Ostrvu princa Edvarda bila je i adaptacija sjajne knjige za mlade „Ana iz Grin Gejblsa“ („Anne of Green Gables“), koju je Kanađanka Lusi Moud Montgomeri pisala još 1908. godine.

U njoj, Idlewild je jedno važno, tiho i skrovito mjesto sastanka nekih divnih mladih ljudi.

Svirka u parlamentu

Rudi Vumbl imao je 19 godina kada je u decembru 1995, tamo u krunskom Edinburgu, na jednoj žurci sreo bubnjara Kolina Njutna. Znate kako to ide: nakon pola sata znali su sve o muzičkim ukusima i kolekciji ploča onog drugog, skontali da mnogo toga bitnog dijele… I do kraja noći zavjetovali se čvrsto da će zajedno činiti nešto tako važno i sveto – kao što to može biti bend.

Iste večeri upoznali su i gitaristu Roda Džonsa; samo je basista Fil Skenlon naknadno upao u priču. Mogli su i

Gromovi i

škotske modernosti

morali su se zvati samo Idlewild. Svi su voljeli tu knjigu i tu seriju. Manje od četiri godine kasnije, svirali su na prvoj istorijskoj sesiji škotskog parlamenta. Mjesto koje je sada simbol Škotske; savršeno skladan zagrljaj i sudar modernosti i zidina istorijskog zamka. Tog dana, zemlja je širom otvore-

nih očiju gledala u budućnost, a Idlewild svirao je svom gradu i narodu neka strašna, grozničava predskazanja. Upravo u tom periodu nastajao je album „100 Broken Windows“. Na proljeće 2000, prije četvrt vijeka, otvaraće kapije novog vijeka, za Idlewild, za Škotsku, za Edinburg.

Najlakše je Idlewild strpati u neki „indi-pank“ koš. Opisati ih kao „REM ili Husker Du sa škotskim akcentima“. Ima tu, ipak, mnogo više toga autentičnog. Takvi su, prije svega, tuga i bijes djeteta Rudija Vumbla, koji je prije Edinburga živio u nekim dalekim gradovima i zavolio taj američki zvuk… I onda je nakon uspje-

Rudi Vumbl i ekipa nedaleko od svog Edinburga

10. april 2025.

benda Idlewild slavi 25. rođendan

oblaci modernosti

ha debi-ploče „Hope is Important“ (1998) jednostavno odlučio – da se vrati korijenima. Da na vinil otisne sve oblake i gromove Škotske. Kolekciju lokalnih folk pjesama, koje je slušao još kao osnovac – tada je ponovio. I od maja 1999. već su snimali: u Londonu, Sariju, velškom „Rockfield“ studiju…, ali i u

čikaškom „Electrical Audio“. Do te mjere je vrhunska britanska produkcija, na prelazu između dva vijeka, vjerovala u njihov uspjeh.

Petlja za akcenat

Vumbl se mnogo godina kasnije prisjećao i otkrio da su ga Smitsi u tom periodu mnogo inspirisali. Sve ovo što, na primjer, bend Idles ili Fontaines DC sada svira i hvata kao inspiraciju – Idlewild je činio prije četvrt vijeka. I prvi put je imao petlju da konačno pjeva – na svom, škotskom akcentu. Teme? Na primjer, poezija Gertrude Stajn, pa škotske planine i život gorštaka i stočara, gore u planinama… Kako su im samo dobro stajale te oštrije ivice; kao da su, sa njima, dobili i potvrdu sazrijevanja. Tada kada je „100 Broken Windows“ otvorio singl „Little Discourage“, to je za milione rok sladokusaca, te 2000, značilo kao da se pojavila reinkarnacija samog Kurta Kobejna i benda Nirvana. Naravno, na neki škotski način!

„Idea Track“ je divna i optimistična posveta spontanom stvaranju – u suštini, priča o tome kako je nastajao altrok hit „Roseability“, upravo ona pjesma inspirisana Gertrudinim stihovima. „Let Me Sleep“ je već direktna The Smashing Pumpkins posveta, a „Listen to What You’ve Got“ mali Pixies omaž… Onako kako su to oni, devedesetih, slušali i voljeli pod svodovima i kišobranima Edinburga.

U pjesmi „Actually It’s Darknes“, dok album polako i sve više skreće ka post-panku, dogodi se nešto. Pa, desi se

jedan stih u koji stane ne samo Rodi – već i cijeli Idlewild i Edinburg. „Shed a shade of shyness…“ – izgovara Vumbl u ključnom momentu. I takav je album morao biti poput generacijske lične karte cijele Škotske. Identitetska odrednica, utisnuta na vinilu. I tako je, prije 25 godina, sa vinila klizio i lomio se „100 Broken Windows“, kao neiscrpan izvor vršne energije. Kao vihorni kovitlac ljepote i užasa, što se ka kraljevskom gradu približava sa Sjevernog mora. Kao cijeli skelet od ritma kojem je, na kraju, dovoljan samo Rodijev glas – da raskošno oživi. I da tu ti mladi edinburški pustolovi zagrabe i otmu iz bogate riznice prošlosti – i okite svoju generaciju; pruže joj kontekst i jasan put, šta im pripada i šta će još uzeti.

Igrač sa klupe I pored toliko buke na „100

Broken Windows“, uvijek je i u svakom momentu melodija u prvom planu; jedna sirova, ali ni u kom slučaju podivljala ljepota, po kojoj tako lako prepoznajemo edinburške ulice. Uz osjećaj da je cijeli album i ta muzika, da su svi ti momci iz Idlewild – u nekom blagom, tek primjetnom raskoraku sa „vremenom sadašnjim“…, ali da za sve one, koji sebe uhvate i prepoznaju u tom njihovom momentu –znače nešto istinski dragocjeno. Poput obećanja.

Naravno, jasno vam je što je to sve 2000. značilo za Idlewild: prije svega, više ih niko nije tretirao kao klince ili samo talente. Tada i samo tada, bili su trendseteri; jer „100 Broken Windows“ je poput onog momenta kada rješenje nađete u igraču sa klupe, pa vam on na životnom terenu pokaže neki put ka pobjedi koji ste do tada samo naslućivali. E, to u muzičkom svijetu znači biti game changer

Sa distancom od četvrt vijeka, Idlewild, „100 Broken Windows“ i svu tu njihovu postmodernu oluju na razmeđu dva milenijuma – valja posmatrati sa dozom fine patine. Poput one na vjekovnim zamcima Edinburga. Jer gore na vrhu i dalje stoje Rodi i njegova ekipa, da gitarama hvataju i usmjeravaju gromove. Da čuvaju san cijele moderne Škotske.

Idlewild je, naravno, već legacy bend; samo su tri albuma spakovali u posljednjih 18 godina. Rodija ćete naći ili sresti najprije na ostrvu Mul, gdje već godinama živi; na prelijepim Hebridima, kojima su nekad vladali Vikinzi, i u malim lukama koje iznova otvaraju put Škota ka Irskoj, ka Zapadu, okeanu, svjetlu. Jedan pogled ili kadar iz tog svijeta dovoljan je da znate da ona djeca koja su gledala „Put za Ejvonli“ nikada nijesu izdala ni svoj Edinburg ni sebe.

S. STAMENIĆ

Pustolovine Nikole Navojeva v PODGORICARENJE

Imao je samo 26 godina i saznanje da su mu pluća, nepovratno, tuberkulozom pojedena. Posljednje table stripa iscrtavao je u samrtnoj postelji; Parizom su već grabili nacistički tenkovi koji će mjesec kasnije stići u Jugoslaviju. Gasio se tog novembra 1940. svijet Nikole Navojeva; radio je grozničavo, te godine završio deset stripova. Među njima i kultne epizode neponovljivog piratskog i pustolovnog „Malog moreplovca“, pa „Zigomara“, „Mladog Bartula“… I među njima – „Ženidbu Maksima Crnojevića“. Biser, naslonjen na našu istoriju. Posljednji završen je po Mažuranićevom epu „Smrt Smail-age Čengića“, koji je za strip obradio Branko Vidić. „Okove prošlosti“ nije stigao završiti…

I to je bila ta crnogorska konekcija maestra rane ere jugoslovenskog stripa. Nikola

Navojev bio je petrogradsko dijete; sa sedam godina stigao je u Jugoslaviju. Kao dio one ruske emigracije koju je, između ostalih, činio i veliki Đorđe Lobačev, takođe slavni strip-autor („Baš Čelik“, „Propast grada Pirlitora“), koji je odrastao na Cetinju i bio inspirisan Crnom Gorom i našom istorijom i mitologijom. Prvi rad Nikola je objavio 1935, u godini same zore jugoslovenskog stripa. Bila je to „Istorija Abisinske dinastije“ –čista egzotika. Prvi uspjeh bila je obrada Gogoljevog „Tarasa Buljbe“. U suštini, polako je sazrijevao i crtački i pripovjedački talenat, a saradnja sa Vidićem, velikim strip-scenaristom, bila je najplodnija. Navojeva je proslavio „Mali moreplovac“. U doba kada su predratni Jugosloveni „gutali“ Fleša Gordona – bio je popularniji od djela Aleksa Rejmonda. Sasvim jednostavna

Zaglavi se

priča o sirotom djetetu pod zaštitom strašnog jednookog gusara na dalekim morima i okeanima… I koliko je samo radosti i mašte u tim avanturama.

Pa „Dve sirotice“ – u kojima Navojev vodi u svijet pariskog podzemlja u doba Francuske buržoaske revolucije… Nova obrada „Tarasa Buljbe“ bila je odraz izuzetnog autorskog sazrijevanja, a ona „Ženidba Maksima Crnojevića“… – pa, sami prosudite spram ovih strip-tabli.

To je, jasno, trebalo da bude smjernica za dalji rad i stvaranje, ka sve zrelijim, „odraslijim“ i kompleksnijim istorijskim pričama, između realizma i epa i fantazije… I uvijek u pravcu novog horizonta. O čemu svjedoče i neki naslovi njegovih djela: „Atlantida“, „Beli vođa crvenokožaca“, „Crna krila na ostrvu Amazona“, „Indusi – pobuna u džungli“, „Plavi dijamant“, „Osvajači Severnog pola“, „Komnen barjaktar“, „Vitez Buridan“…

Opet – jedna od najvećih i neprebolnih tragedija jugoslovenskog stripa jeste Nikolina smrt u 27. godini, na Fruškoj gori. Svega koju godinu kasnije, tuberkuloza će u našoj zemlji biti izlječiva. Koliko je Crnoj Gori bitan? U onoj mjeri u kojoj je, recimo, njegova „Ženidba Maksima Crnojevića“ završila u antologiji „Zlatno doba jugosloven-

Privatna arhiva

Iz „Ženidbe Maksima Crnojevića“

skog stripa“ (S. Draginčić, 1986). Ili onoliko koliko vam o nama zbore table iz tog osam i po decenija mladog stripa. Stojan STAMENIĆ

Crta: Srđan Ivanović

10. april 2025.

LONDON CALLING

Glasovi otpora

Izložba u Poštanskom muzeju priča je o robovlasništvu na Karibima i tome kako je Ujedinjeno Kraljevstvo pojačavalo pomorsku industriju, omogućavajući porobljivačima da upravljaju plantažama preko poštanske službe na daljinu

Od svih lokacija u britanskoj metropoli Poštanski muzej je posljednje mjesto za koje bi moglo da vam padne na pamet da krije neku dobru i vrlo inspirativnu izložbu. Ipak, ovo zdanje u Klerkenvelu, u sjevernom dijelu Londona, izložbom „Voices of Resistance“ potvrdilo je značaj i podiglo sopstvenu popularnost u londonskom nizu muzeja. U fokusu Poštanskog muzeja su obično „lokalne“ teme, pa to i čini njegovu aprilsku postavku još interesantnijom.

„Voices of Resistance“ priča je o robovlasništvu na Karibima i tome kako je Ujedinjeno Kraljevstvo koristilo taj „scenario“ da pojača pomorsku industriju, omogućavajući pritom porobljivačima da upravljaju plantažama preko poštanske službe na daljinu.

Moćne priče o robovima, koji su pokrenuli poštanske bro-

dove u 19. vijeku, fokusirane su na žene, muškarce i djecu koji su eksploatisani i progonjeni na Karibima, što je snažno uticalo na njihovo nasljeđe i oblikovanje identiteta. Zahvaljujući pismima, tj. prepiskama vlasnika plantaža i upravnika, a koje su kuratori pronašli u arhivama, izložba

Direktor i glavni i odgovorni

urednik Nenad Zečević

Urednica

Marija Ivanović-Nikičević

Zamjenik urednice

Stojan Stamenić

je ponudila i upečatljivu sliku života robova i njihovih hrabrih akcija otpora.

Tako se u okviru izložbe, između ostalog, mogu saznati i interpretirane priče o onima koji su bili eksploatisani na Svetom Tomi, jednom od Britanskih djevičanskih ostrva, gdje su porobljeni ljudi – pre-

težno žene – bili prisiljeni da tegle teške korpe pune uglja za brodove nacionalne pošte. Istražujući njihove živote i nasljeđe, kuratori izložbe otkrivaju štošta. Recimo i to kako su britanske poštanske usluge iz 19. vijeka profitirale i omogućile transatlantsku trgovinu sa porobljenim Afrikancima. Posjetioci izložbe dobili su na uvid: razglednice, pisma, slike i odjeću, zajedno sa nedavno otkrivenom korespondencijom između britanskih vlasnika plantaža i menadžera na Karibima. Najinteresantniji artefakt pak ispao je kapetanski priručnik za korišćenje robovlasničkih brodova u poštanske svrhe. Detalji koje je jedan od tadašnjih kapetana zabilježio otvorili su prozor u ovaj kompleksan i vrlo violentan život Afrikanaca u 19. vijeku. Leila MURSELJEVIĆ

Saradnici Leila Murseljević, Srđan Ivanović, Biljana Martinić,Tijana Todorović, Ana Jaredić, Marko Stojiljković, Svetlana Višnjić, Dragana Erjavšek, Miloš Milačić,

Anja Drobnjak-Vukašinović, Davor Pavlović i Marina D. Richter

Porobljene žene nose ugalj

Priručnik za korišćenje robovlasničkih brodova u druge svrhe

Jedan od poštanskih brodova iz 19. vijeka

postalmuseum.org