Dnevni list POBJEDA 19.10.2023.

Četvrtak, 19. oktobar 2023. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXIX / Broj 20795 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura

NE! RATU U UKRAJINI

НІ! ВІЙНІ В УКРАЇНІ

Spajić odabrao ministre iz PES-a, ministri ZBCG u vladi za godinu, albanske partije ulaze u vlast I. MANDIĆ

Jakov Milatović nije učestvovao u elektronskom glasanju na sjednici GO iako je uredno pozvan. Samo šest članova GO bilo je uzdržano.

Rekonstrukcijom, koja je predviđena za godinu, ZBCG ulazi sa četiri ministarstva i potpredsjednikom.

Kako bi se otklonile bilo kakve nedoumice oko popisa, ne govorimo o njegovom bojkotovanju već podržavamo sprovođenje popisa kao doprinosa razvojnoj politici svake zemlje, ali je potrebno otkloniti političke blokade, rekao je Picula i dodao da ono što predlažu je da se popis ne koristi kao još jedan poSTR. 2. i 3. litički alat za dodatnu polarizaciju društva

Odluke stranačkih organa

NO! TO THE WAR IN UKRAINE

KONAČNO SE ZATVARA KRUG: Stranački organi Pokreta ,,Evropa sad“, NSD, DNP, SNP, Demokrata i Albanskog foruma prihvatili politički sporazum o formiranju izvršne vlasti, zvaničan potpis do kraja sedmice

INTERNACIONALIZOVAN POPIS: Poslanici Evropskog parlamenta usvojili izvještaj Tonina Picule o Crnoj Gori kao i dva amandmana kojim se traži odgađanje popisa

Zemlja gurnuta u duboku političku i institucionalnu krizu, popis održati po završetku političkog zastoja

НЕТ! ВОЙНЕ В УКРАИНЕ

Albanski forum i Albanska alijansa sinoć odlučili da budu dio 44. vlade STR. 3.

JEVANĐELJE NA SRPSKI NAČIN: Episkop budimljanskonikšićki tumačenjem riječi prvosveštenika SPC otišao korak dalje u popisnoj kampanji

DPS i SD za bojkot Metodije potvrdio da u Eparhiji za pravoslavce popisa računa samo Srbe Demokratskoj partiji socijalista na ruku ide i jučerašnja odluka Evropskog parlamenta koji je u Izvještaju o napretku za Crnu Goru pozvao na odgađanje popisa do otklona političkog zastoja u državi, čime je aktuelna popisna procedura politički delegitimizovana STR. 4. i 5.

Ako ne postanemo oni istinski, pravi Srbi u duhovnom smislu, ne samo u nekom imenu na papiru, nećemo se održati pod tim imenom ovdje, kao što nijesu mogli da se održe svi oni koji nijesu izdržali na tom Hristovom jevanđeljskom putu kao Hristovi sljedbenici – kazao je episkop Metodije u manastiru kod Bijelog Polja STR. 8.

NAGRADNA IGRA ZA PENZIONERE

Bivša direktorica nikšićke OŠ „Mileva Lajović-Lalatović“ nakon više od dvije godine izvojevala pravdu na sudu

IME I PREZIME

Bratić mimo zakona imenovala direktoricu, Božović poslata na biro umjesto u učionicu

Vrijeme je za nove nagrade

BROJ TELEFONA ADRESA I GRAD

23.

KUPON

STR. 10.

Vera Božović

2

Politika

Četvrtak, 19. oktobar 2023.

INTERNACIONALIZOVAN POPIS: Poslanici Evropskog parlamenta usvojili izvještaj Tonina Picule o Crnoj Gori kao i dva amandmana kojim se traži odgađanje popisa

Zemlja gurnuta u duboku političku i institucionalnu krizu, popis održati po završetku političkog zastoja Kako bi se otklonile bilo kakve nedoumice oko popisa, ne govorimo o njegovom bojkotovanju već podržavamo sprovođenje popisa kao doprinosa razvojnoj politici svake zemlje, ali je potrebno otkloniti političke blokade, rekao je Picula i dodao da ono što predlažu je da se popis ne koristi kao još jedan politički alat za dodatnu polarizaciju društva

Za ovaj dokument je glasalo od ukupno 633, čak 529 poslanika Evropskog parlamenta, uz 51 glas protiv i 53 uzdržana. U njemu se navodi da su visoke političke tenzije i polarizacija doveli do zastoja procesa pristupanja Crne Gore EU.

DUBOKA KRIZA

U Rezoluciji se ocjenjuje da su neuspjeh u izgradnji konsenzusa o pitanjima od nacionalnog interesa i nedostatak međustranačkog dijaloga razlog zašto je došlo do odlaganja napretka u reformama vezanim za EU i „gurnuli Crnu Goru u duboku političku i institucionalnu krizu“.

Izvjestilac Tonino Picula je preksinoć, tokom rasprave o izvještaju, rekao da se nadao da će svoj govor u EP početi čestitkama Crnoj Gori na približavanju EU putu i zatvaranju poglavlja, i dodao da ga je ,,umjesto toga, demantovala stvarna situacija iz zvanične Podgorice“.

Rekao je da su gotovo svi kandidati za članstvo u EU napredovali u odnosu na svoje ranije Predsjednik Mreže liberala Jugoistočne Evrope Roman Jakič oglasio se povodom izglasavanja Rezolucije Evropskog parlamenta o Crnoj Gori.

– EP izglasao Rezoluciju o Crnoj Gori gdje se predlaže i odlaganje popisa i navodi da se popis obavi u skladu sa međunarodnim i EU standardima, te da se ovo važno pitanje ne koristi kao još jedan izgovor za jačanje polarizacije društva – naveo je Jakič.

Politikološkinja Nikoleta Đukanović smatra da je usvajanje Rezolucije Evropskog parlamenta o Crnoj Gori logična posljedica zvaničnih i nezvaničnih dokumenata Evropske unije o

SPC promoviše Rusiju kao zaštitnika tradicionalnih vrijednosti EU

PODGORICA - Evropski parlament usvojio je na jučerašnjem zasijedanju Rezoluciju o Crnoj Gori za prošlu godinu izvjestioca Tonina Picule u kojoj se potvrđuje zastoj u pristupnom procesu Evropskoj uniji. Usvojen je i amandman koji su ranije podnijeli Picula i evropski poslanik Pedro Markes kojim se apeluje da se popis stanovništva održi po EU standardima po završetku političkog zastoja u zemlji.

Tonino Picula

pozicije u pristupnim pregovorima, dok Crna Gora propušta prilike.

Poslanici Evropskog parlamenta „naglašavaju hitnu potrebu za političkom stabilnošću i suštinskim napretkom u ključnim reformama vezanim za EU, posebno u izbornim i pravosudnim reformama i borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije“.

– Pozitivno se ocjenjuje poboljšanje stanja u sprečavanju korupcije i pozdravljaju pozitivni napori u oblasti nelegalne trgovine, posebno u švercu

cigareta, a evropski poslanici pozivaju Crnu Goru da razvije sveobuhvatnu strategiju za borbu protiv trgovine ljudima i zaštitu njenih žrtava – navodi se u Rezoluciji.

Pored toga, Evropski parlament izražava zabrinutost zbog duboke političke polarizacije u crnogorskom medijskom okruženju i nedostatka nezavisnosti javnog emitera, i posebno, sve većeg opsega stranih i domaćih kampanja dezinformisanja koje negativno utiču na demokratske procese.

EP sa zabrinutošću primjećuje pritisak koji se vrši na lokalno medijsko tržište širenjem regionalne medijske konkurencije i naglašava potrebu za nezavisnošću i slobodom medija kao ključnim elementima jake demokratije.

USVOJENI AMANDMANI

U amandmanu Picule i Markesa na tekst dokumenta koji je juče usvojen, Crna Gora se poziva da se popis stanovništva i stanova obavi u skladu sa međunarodnim i EU standar-

REAGOVANJA

Jakič: Popis se ne smije koristiti kao izgovor za jačanje polarizacije društva stanju reformi u Crnoj Gori. Đukanović sumnja da će politički akteri uvažiti preporuku da se popis stanovništva odgodi, pošto, kako kaže, ni ozbiljnije poruke koje su upućene iz EU nijesu razmatrane, a kamoli uvažene.

– Stav EU je bio da se to pitanje politizuje samim tim što ga inicirate u vrlo specifičnom trenutku duboke političke krize i vrlo komplikovanih odnosa. Da ne govorimo o nestabilnosti sistema budući da vlada nije formirana. Mislim da je takav stav

bio vrlo jasan i razuman sa stanovišta opravdanosti – kažu u saopštenju.

Očekuje, kako je rekla, da će i buduća vlast ovo pitanje iskoristiti u političke svrhe i dodatno ga politizovati.

Analitičar Marko Savić ocijenio je za Radio Crne Gore da je usvajanje amandmana koji se odnose na popis na sjednici Evropskog parlamenta najbolji pokazatelj koliko Brisel ima razumijevanja za institucionalnu i političku krizu u Crnoj Gori, te koliko sada nije pogodan

trenutak za sprovođenje popisa.

I direktorica CEGAS-a Marija Popović-Kalezić je rekla da Brisel shvata da Crna Gora u ovakvom ambijentu ne može sprovesti popis na pravi način.

– Održavanje popisa u ovakvom kontekstu ne obećava da smo na tako nešto suštinski spremni – kaže Popović-Kalezić.

Problem je, kako kaže, i što ne postoje međunarodni eksperti koji bi popis pratili i ocijenili, pa je opasnost od

Poslanici EP primjećuju da je bilo sporno potpisivanje Temeljnog ugovora sa Srpskom pravoslavnom crkvom usred kritika civilnog društva i političkih neslaganja o nedostatku inkluzivnih konsultacija i transparentnosti.

dima čim se završi politički zastoj u zemlji.

– Poziva se Crna Gora da provede dugo očekivani popis stanovništva i stanovanja u skladu sa standardima Evropske unije i međunarodnim standardima čim se politički zastoj u zemlji okonča, kako ovo važno pitanje ne bi bilo iskorišćeno kao još jedan izgovor za pojačavanje polarizacije društva – piše u amandmanu.

Takođe se očekuje da se to sprovede na otvoren i transparentan način, bez ikakvog političkog uplitanja, uz ispravno prebrojavanje svih priznatih nacionalnih manjina, bez straha od zastrašivanja ili krivičnog progona.

Predstavljajući amandman EP-a, Picula je kazao da ne govore o bojkotovanju popisa.

– Podržavamo sprovođenje popisa kao doprinos razvojnoj politici svake zemlje. Ono što predlažemo je da se popis ne koristi kao još jedan politički alat za dodatnu polarizaciju društva – dodao je on.

Kazao je da bi otklanjanje popolitizacije još veća.

– Skretanje sa statističkog na politički kontekst, te izjave pojedinih partija i vjerskih zajednica, bude sumnju da bi popis bio regularan – navodi Popović-Kalezić.

Poslanik Demokratske partije socijalista Andrija Nikolić poručio je da nije samo njegova partija usamljena u apelima da se popis odloži.

– Gle čuda, i Evropski parlament je procijenio da popis treba odložiti za neko regularnije vrijeme. I šta sad?

Jesmo li zemlja kandidat za članstvo u EU koja slijedi sugestije Brisela, ili provincija ,,srpskog sveta“ koja će ući u sukob sa Briselom – napisao je Nikolić na društvenoj mreži X.

– Zabrinuti su zbog pokušaja Pravoslavne crkve u zemljama poput Srbije i Crne Gore da promoviše Rusiju kao zaštitnika takozvanih tradicionalnih porodičnih vrijednosti i da ojača odnose između države i crkve – ističe se u dokumentu.

13.10.2023

A9-0277/1

Amendment 1 Pedro Marques, Tonino Picula on behalf of the S&D Group Report Tonino Picula 2022 Report on Montenegro (2022/2202(INI))

A9-0277/2023

Motion for a resolution Paragraph 34 Motion for a resolution

Amendment

34.

Urges Montenegro to conduct the long-overdue population and housing census by the end of this year in line with EU and international standards; expects this to be conducted in an open and transparent manner without any political interference, with all recognised national minorities counted properly without fear of intimidation or prosecution;

34.

Urges Montenegro to conduct the long-overdue population and housing census in line with EU and international standards as soon as the political stalemate in the country ends, so that this important matter is not used as yet another pretext to enhance the polarisation of society; expects this to be conducted in an open and transparent manner without any political interference, with all recognised national minorities counted properly without fear of intimidation or prosecution; Or. en

AM\1288144EN.docx

EN

PE754.334v01-00 United in diversity

delEgitimizacija popisa: Amandman Picule i Markesa

litičkih blokada bio konstruktivan preduslov za održavanje popisa na otvoren i transparentan način, bez ikakvog političkog uplitanja.

Poslanici Evropskog parlamenta pozdravili su nastavak usklađivanja Crne Gore sa zajedničkom spoljnom i bezbjednosnom politikom EU, uključujući sankcije protiv Rusije kao odgovor na agresiju u Ukrajini.

U Rezoluciji, poslanici izražavaju zabrinutost zbog duboke političke polarizacije u medijskom okruženju, ali i nedostatka nezavisnosti javnog emitera RTCG. Poslanici pozivaju vlasti da se uzdrže od preduzimanja bilo kakvih administrativnih, zakonodavnih ili političkih radnji koje bi ugrozile uređivačku, institucionalnu ili finansijsku nezavisnost javnog emitera i, kako su kazali, „izražavaju zabrinutost zbog izbora generalnog direktora RTCG kršenjem pravosnažne sudske odluke“.

- Izražava zabrinutost zbog duboke političke polarizacije u medijskom okruženju, nedostatka nezavisnosti javnog emitera (Radio i Televizija

EN

Politika

Četvrtak, 19. oktobar 2023.

3

KONAČNO SE ZATVARA KRUG: Stranački organi Pokreta ,,Evropa sad“, NSD, DNP, SNP, Demokrata i Albanskog foruma prihvatili politički sporazum o formiranju buduće izvršne vlasti, zvaničan potpis do kraja sedmice - Izražava zabrinutost zbog nedostatka nezavisnosti javnog emitera (Radio i Televizija Crne Gore – RTCG), kao što se „izražava zabrinutost zbog izbora generalnog direktora RTCG kršenjem pravosnažne sudske odluke“

Spajić odabrao ministre iz PES-a, ministri ZBCG u vladi za godinu, albanske partije ulaze u vlast i. mandić

Predsjednik države i zamjenik predsjednika PES-a Jakov Milatović nije učestvovao u elektronskom glasanju na sjednici GO iako je uredno pozvan. Samo šest članova bilo je uzdržano među kojima i poslanica SAMO RADIKALNA DESNICA PROTIV Radinka Ćinćur. Po sporazumu, vlada Sa izuzetkom radikalne de- će imati 18 ministarstava, zamjenika snice, glasanje o Rezoluciji o Crnoj Gori, koju je predložio premijera i tri potpredsjednika. poslanik Tonino Picula, juče Rekonstrukcijom koja je predviđena je gotovo ujedinila sve političke blokove u Evropskom za godinu, ZBCG ulazi sa četiri parlamentu. ministarstva i potpredsjednikom vlade Crne Gore – RTCG) i, posebno, sve većeg obima stranih i domaćih kampanja dezinformacija koje negativno utiču na demokratske procese – ističe se u dokumentu.

Rezoluciju su tako dominantno podržale dvije najjače grupacije u Evropskom parlamentu - Evropska narodna partija (EPP) koja okuplja stranke centra i desnog centra, te Partija evropskih socijalista - Progresivna alijansa socijalista i demokrata (S&D).

Kada je u pitanju EPP, 149 njihovih poslanika podržalo je Rezoluciju, dok nijedan nije bio protiv. Što se tiče S&D, iz koje dolazi i predlagač teksta, Rezoluciju je podržalo 126 predstavnika, a ni kod njih niko nije glasao protiv.

Iz liberalne grupacije Renew Europe, 88 poslanika glasalo je za Rezoluciju. Ni među liberalima niko nije bio protiv predloženog teksta.

Rezoluciju je podržalo i 69 poslanika grupe Zeleni Evropska slobodna alijansa (regionalisti), pri čemu ni među njima nije bilo glasova protiv.

Podršku tekstu izrazilo je i 49 predstavnika Evropskih konzervativaca i reformista, pri čemu je njihovih sedam kolega bilo protiv.

Za Rezoluciju glasalo je i 11 poslanika Evropske ljevice, a dvoje ih je bilo protiv.

Jedina parlamentarna grupa kod koje je većina poslanika bila protiv predložene Rezolucije je „Identitet i demokratija“. U pitanju su partije radikalne desnice, čijih je 34 poslanika bilo protiv predloženog teksta, dok je 19 glasalo za.

Pored toga, i 20 nezavisnih, odnosno poslanika koji ne pripadaju nijednoj grupi, bilo je za Rezoluciju, dok ih je osam bilo protiv.

Inače, ovo je posljednja rezolucija za Crnu Goru u postojećem sazivu Evropskog parlamenta. U junu naredne godine biće održani evropski izbori nakon kojih će biti nova struktura u evropskim institucijama.

Jovana ĐURIŠIĆ

PODGORICA – Glavni odbori Pokreta ,,Evropa sad“ i Nove srpske demokratije, te predsjedništva Demokrata, Demokratske narodne partije i Socijalističke narodne partije prihvatili su juče politički sporazum o formiranju 44. vlade Crne Gore koji je uputio mandatar Milojko Spajić. Odluku o učešću u vladi sinoć su zvanično donijele albanske koalicije – Albanski forum i Albanska alijansa.

-Kao najveći politički subjekat Albanaca u Crnoj Gori, Albanski Forum na ovaj način želi da potvrdi programska opredjeljenja svih subjekata koji ga čine, da Albanci u Crnoj Gori budu istinski partner svim demokratskim, prozapadnim snagama u Crnoj Gori, na njenom evropskom i evroatlanskom putu. Donošenje ovakve odluke bilo je olakšano demokratskim, prozapadnim duhom samih programskih načela mandatara Spajića, posebno onih koja govore o odlučnosti da se istraje na putu za ulazak u EU, uz spremnost na potpuno usklađivanje vanjske politike Crne Gore sa vanjskom i bezbjednosnom politikom EU, uključujući i sankcije Rusiji zbog agresije na Ukrajinu, kao i da Crna Gora bude kredibilni član NATO saveza i da nastavi prijateljsku saradnju sa svim susjednim državama, uključujući i Republiku Kosovo, navodi se u saopštenju Foruma.

To je juče na Fejsbuku indirektno najavio Nik Đeljošaj.

-Na osnovu predloženog sporazuma, četiri ključna spoljnopolitička pitanja za Albanski forum, u koja se ne može i neće sumnjati, potvrdiće svi konstituenti nove vlasti po potpisivanju sporazuma: Crna Gora je članica NATO-a, država Crna Gora priznala je nezavisnost Republike Kosovo, država Crna Gora osudila rusku agresiju

i brani prava Ukrajine, država Crna Gora odlučuje i podržava sankcije EU protiv Rusije. A garant da se u to ne može i neće sumnjati je sastav 44. Vlade Crne Gore, koja po Ustavu razvija unutrašnju i spoljnu politiku! U prijedlogu sporazuma naglašava se da će Koalicija za budućnost Crne Gore bez direktnog učešća podržati Vladu, napisao je Đeljošaj.

Taj posljednji stav Đeljošaja, da ZBCG nema učešće u vladi, nije korektno čitanje sporazuma: predstavnici ZBCG će biti direktno u izvršnoj vlasti, preko pozicija državnih sekretara u ministarstvimna, ali i kroz kvootu od 40 odsto članova u upravnim odborima i bordovima direktora državnih preduzeća.

Po sporazumu Albanskom forumu pripada potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku sa resorom ekonomskog razvoja i ministarstvo javne uprave.

Dok Albanska alijansa predlaže ministra ljudskih i manjinskih prava.

DOGOVOR

Glavni odbor PES-a je, na jučerašnjem zasijedanju, osim prihvatanja sporazuma o formiranju nove izvršne vlasti, raspravljao i o kandidatima te stranke za buduće ministre.

Prema dogovoru unutar PES-a, mjesto budućeg šefa diplomatije trebalo bi da pripadne funkcioneru tog pokreta Filipu Ivanoviću, dok je aktuelna portparolka pokreta Maida Gorčević određena za novu ministarku evropskih poslova.

Ivanović trenutno obavlja funkciju savjetnika predsjednika države za spoljnu politiku i poznat je po ranijoj izuzetno oštroj anti-NATO retorici.

Gorčević je i odbornica u podgoričkom parlamentu, a bila je savjetnica bivšeg premijera Zdravka Krivokapića za ljudska i manjinska prava.

Ministarstvo prosvjete, nauke i

Sastavio ,,proevropsku“ vladu sa ZBCG: Milojko Spajić

inovacija trebala bi da vodi odbornica PES-a u Glavnom gradu Anđela Jakšić-Stojanović, a Ministarstvo finansija bivši generalni direktor Direktorata državnog trezora Novica Vuković, koji u vladu ulazi kao nestranačka ličnost.

Imenovanje - javnosti ne mnogo poznatog - Vukovića predstavlja iznenađenje budući da je kao siguran kandidat za tu funkciju figurirao funkcioner PES-a Branko Krvavac.

KADROVSKA RJEŠENJA

Budući ministar pravde trebalo bi da bude Andrej Milović, zdravlja Vojislav Šimun, rada i socijalnog staranja Naida Nišić, energetike i rudarstva Saša Mujović, prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Janko Odović, a saobraćaja Filip Radulović.

Milović se u Vladi Krivokapića nalazio na funkciji državnog sekretara u Ministarstvu pravde, dok je Odović bio državni sekretar Ministarstva finansija. Odović je prije nekoliko mjeseci odlukom Predsjedništva isključen iz PES-a, ali ta odluka zvanično nikada nije sprovedena.

Mujović od 2019. godine obavlja funkciju dekana Elektrotehničkog fakulteta u Podgorici i člana Senata Univerziteta Crne Gore.

Radulović je, prema podacima iz njegove biografije, radio za neke od najvećih svjetskih kompanija u oblastima biotehnologije, automobilske industrije i zelene energije uključujući i kompaniju „Tesla“. Nakon povratka u Crnu Goru 2020. godine, bio je predsjednik Odbora direktora nove avio-kompanije Air Montenegro i izvršni direktor Montenegro Worksa.

Prema nezvaničnim informacijama Pobjede, predsjednik države i zamjenik predsjednika PES-a Jakov Milatović ni-

je učestvovao u elektronskom glasanju na sjednici GO iako je uredno pozvan. Samo šest članova GO bilo je uzdržano među kojima i neposlušna poslanica Radinka Ćinćur.

Po prihvaćenom sporazumu Vlada će do rekonstrukcije imati 18 ministarstava, zamjenika premijera i tri potpredsjednika. Rekonstrukcijom, koja je predviđena za godinu, ZBCG ulazi sa četiri ministarstva i potpredsjednikom vlade.

ZBCG će pripasti funkcije ministra prosvjete, turizma i prostornog planiranja i urbanizma.

Prema saznanjima Pobjede, prvobitni draft sporazuma u dijelu političkih principa nije mijenjan i ostale su iste formulacije o spoljnopolitičkim prioritetima vlade i odnosu prema Rusiji i Ukrajini. Dakle: bez jasne osude agresije Moskve!

POTPIS

Glavni odbor NSD jednoglasno je, kako je potvrđeno Pobjedi, podržao politički sporazum o formiranju vlade, ali i kandidaturu lidera te stranke Andrije Mandića za novog predsjednika parlamenta.

Koalicioni sporazum o formiranju nove vlasti trebalo bi da bude potpisan do kraja sedmice, dok bi Mandić za predsjednika Skupštine trebalo da bude izabran u posljednjoj sedmici oktobra.

– Na sjednici GO NSD, jednoglasno je prihvaćen sporazum o konstituisanju nove vlasti kojim će Novoj srpskoj demokratiji pripasti mjesto predsjednika Skupštine, dok je aneksom definisano da će nakon godinu dana doći do rekonstrukcije vlade, kada će Nova srpska demokratija postati i dio izvršne vlasti – naveli su iz NSD-a nakon održane sjednice.

Sporazum, koji je sačinio PES, a predložio Spajić, jednoglasno je podržan i na sjednici DNP-a

koji su istakli da će ZBCG participirati u Vladi.

– Ovom odlukom DNP je još jednom pokazala državnički karakter i bez obzira na dug i iscrpljujući pregovarački proces, pokazala da joj nikad nijesu bile primarne funkcije u svom ideološkom i političkom djelovanju što potvrđuje i Koalicioni sporazum – navedeno je u saopštenju DNP-a.

Iz te partije poručuju da ,,svima treba da bude cilj Crna Gora kao građanska država u Evropskoj uniji i da je DNP spremna da u tom procesu da svoj puni doprinos“.

Sporazum PES-a o formiranju vlade jednoglasno je prihvaćen i na sjednici Predsjedništva SNP-a.

SNP-u bi, prema sporazumu o formiranju vlade, trebalo da pripadnu resori poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede i sporta i mladih.

Sporazum je prihvatilo i Predsjednišvo Demokrata, potvrdio je sekretar te stranke Boris Bogdanović, ističući da odluka o kandidatima za buduće ministre u vladi još nije donijeta.

Demokratama bi, u skladu sa sporazumom o formiranju vlade, trebalo da pripadne mjesto zamjenika premijera za bezbjednost, politički sistem i unutrašnju politiku, potpredsjednika vlade za evropske i spoljne poslove, kao i resori unutrašnjih poslova, odbrane, turizma, ekologije, održivog i razvoja sjevera, te kulture i medija.

Kao zamjenik premijera već je viđen lider te stranke Aleksa Bečić, dok će funkcije u bezbjednosnoim sektoru pokrivati najvjerovatnije Momo Koprivica kao ministar unutrašnjih poslova i Dragan Krapović kao ministar odbrane. Demokrate, po sporazumu, sljeduje i mjesto potpredsjednika Skupštine iz reda manje zastupljenog pola. Đ. ĆORIĆ / N. ZEČEVIĆ

4

Politika

Četvrtak, 19. oktobar 2023.

Zasijedao Glavni odbor Demokratske partije socijalista

Demokratskoj partiji socijalista na ruku ide i jučerašnja odluka Evropskog parlamenta koji je u Izvještaju o napretku za Crnu Goru pozvao na odgađanje popisa do otklona političkog zastoja u državi, čime je aktuelna popisna procedura politički delegitimizovana PODGORICA – Glavni odbor Demokratske partije socijalista usvojio je, na sjednici koja je završena sinoć, ranije najavljenu odluku o bojkotu predstojećeg popisa stanovništva, domaćinstava i stanova, čiju realizaciju Monstat najavljuje od 1. do 15. novembra, nezvanično saznaje Pobjeda.

U DPS-u su se na bojkot odlučili nakon što Vlada u tehničkom mandatu nije uvažila zahtjeve koje su ispostavili, a koji se odnose na odlaganje popisa za još pola godine i imenovanje po najmanje dva člana opozicije u popisne komisije.

Nakon sjednice GO nije izdato bilo kakvo saopštenje već je za danas najavljena konferencija za novinare.

Stav

Vršilac dužnosti lidera te partije Danijel Živković ranije je ocijenio da je cilj predstojećeg popisa etnički inženjering, a ne statistička operacija, da u državi u ovom trenutku ne postoji ambijent u kome bi se građani mogli slobodno nacionalno i vjerski izjasniti, te da je u takvim okolnostima bojkot jedina ispravna mjera.

DPS je, pored ostalog, tražila uvođenje obaveznog internog i eksternog monitoringa procesa popisa, uz unutrašnju kontrolu svih opozicionih (naročito parlamentarnih) partija, kao i eksternu kontrolu EUROSTAT-a. Podsjetili su da su popisi iz 2003. i 2011. godine održani uz puno uvažavanje međunarodnih standarda i preporuka, ali i uz unutraš-

I. MANDIĆ

DPS za bojkot popisa

Danijel Živković

nju kontrolu tadašnjih opozicionih partija, što sada nije omogućeno.

Nije uslišen ni njihov zahtjev da se predstavnicima opozicionih partija omogući paritetno učešće u sprovođenju popisa stanovništva, kroz njihovo članstvo u popisnim komisijama, na mjestu preuzimanja rezultata na nivou lokal-

nih uprava, na nivou Uprave za statistiku Crne Gore, ali i kroz njihovo prisustvo prilikom unošenja i brojanja rezultata popisa.

Funkcionerka Demokratske partije socijalista Drita Lola potvrdila je sinoć da je Glavni odbor te stranke usvojio odluku o bojkotu predstojećeg popisa I objasnile ključne motive,

gostujući u emisiji ,,Iznova” na televiziji Nova.

Ona je istakla da je bojkot politička odlukačiji je cilj da se ne prihvati proces koji će biti lažiran.

- Cilj popisa je jasan, a to je da se izvede zaključak da je broj Crnogoraca u manjini i da se na taj način obesmisli postojanje Crne Gore. Ideja je da

Vršilac dužnosti lidera te partije Danijel Živković ranije je ocijenio da je cilj predstojećeg popisa etnički inženjering, a ne statistička operacija, da u državi u ovom trenutku ne postoji ambijent u kome bi se građani mogli slobodno nacionalno i vjerski izjasniti, te da je u takvim okolnostima bojkot jedina ispravna mjera ne prihvatimo proces koji će unaprijed biti lažiran. Mi nismo protiv popisa, on je važan, ali u ovakvim uslovima i sa ovakvom politizacijom smatramo da ne treba da legitimišemo proces koji je unaprijed nelegitiman - naglasila je Lola.

Demokratskoj partiji socijalista na ruku ide i jučerašnja odluka Evropskog parlamenta koji je u Izvještaju o napretku za Crnu Goru pozvao na odgađanje popisa do otklona političkog zastoja u državi, čime je aktuelna popisna procedura politički delegitimizovana. Đ. Ć.

Olako obećana brzina

no odgovarajuće vrijeme za predlagače i raspravu o iznijetim prijedlozima.

Za kraći rok od poslovničko utvrđenih, neophodno je da novoizabrani predsjednik Skupštine prije zakazivanja sjednice na kojoj bi se birala Piše: Branislav RADULOVIĆ vlada, prethodno održi sjednicu kolegijuma predsjedniPovodom javne „upitanosti“ ka Skupštine, saglasno članu da li je moguće izbor pred- 25 Poslovnika i postigne se sasjednika, jednog ili više pot- glasnost oko „plana rada zasipredsjednika Skupštine Crne jedanja i sjednica Skupštine“.

Gore, te predsjednika i člano- Pritom, ovdje se (u ekonomiva Administrativnog odbora i ji vremena) polazi od pretpoizbor nove vlade Crne Gore i stavke da je „prethodno pousvajanje ekspozea mandata- stignut dogovor“ oko izbora ra „organizovati u jednom da- kandidata, te da se ne pojavnu“ nekoliko napomena koje ljuje više predlagača i izbor ne vrši između većeg broja lica. mogu riješiti ovu dilemu.

Tek zatim bi se stekli usloDVA U JEDAN?! vi da novoizabrani predsjedOdgovor da „izbor u jednom nik Skupštine, saglasno čl. 103 danu“ nije u „duhu dobrog Ustava Crne Gore i članoviparlamentarizma“ sadržan ma 8 i 174 Poslovnika Skupje prije svega u ustavno i po- štine, zakaže posebnu sjedslovnički definisanim roko- nicu na kojoj bi mandatar za vima i radnjama koji predvi- sastav vlade saopštio svoj ekspoze (programske osnove rađaju sljedeće: Prvo, treba nastaviti sa održa- da nove vlade) i predložio savanjem konstitutivne sjednice stav buduće vlade, o čemu se Skupštine na kojoj bi se izvr- raspravlja istovremeno i odlušio izbor predsjednika, jed- čuje javnim glasanjem. nog ili više potpredsjednika Prethodno „program mandaSkupštine Crne Gore, te pred- tara i njegov prijedlog za sasjednika i članova Admini- stav vlade morao bi se dostastrativnog odbora, (saglasno viti poslanicima najkasnije tri čl. 7 Poslovnika Skupštine), dana prije dana određenog za o čemu bi se svakako vodila održavanje sjednice na kojoj rasprava i nakon toga obavi- se odlučuje o izboru vlade“ lo glasanje, za šta je potreb- kako se to precizno normira

Trenutno predsjedavajući konstitutivnom (prvom) sjednicom Skupštine, koji je najstariji poslanik po godinama, nema bilo kakvih nadležnosti osim da predsjedava sjednicom do izbora predsjednika Skupštine, posebno ne da zakazuje sjednicu na kojoj bi se birala nova vlada u Poslovniku Skupštine (čl.

174 Poslovnika).

Stoga, jasno je da mora postojati vremensko razgraničenje između ova dva izbora, kako u pogledu održavanja posebnih sjednica tako i u pogledu prava (ovlašćenja) za zakazivanja istih. Trenutno predsjedavajući konstitutivnom (prvom) sjednicom Skupštine, koji je najstariji poslanik po godinama, nema bilo kakvih nadležnosti osim da predsjedava sjednicom do izbora predsjednika Skupštine, posebno ne da zakazuje sjednicu na kojoj bi se birala nova vlada.

BRZO, BRŽE, NAOPAKO...

U skladu sa navedenim i tek kada se okonča konstitutivna sjednica, stiču se uslovi da novoizabrani predsjednik Skupštine može sazvati sjednicu, saglasno članu 84 Poslovnika Skupštine Crne Gore i saziv za sjednicu uputiti poslanicima „15 dana prije dana određenog za održavanje sjednice“ (čl. 85 Poslovnika).

Međutim, ako su materijali koji su predloženi za dnevni

red sjednice poslanicima dostavljeni 15 dana ranije prije dana određenog za održavanje sjednice, saziv Skupštine može se uputiti u roku od sedam dana prije dana određenog za održavanje te sjednice.

Kako ovaj uslov nije ispunjen, jer mandatar nije uputio „materijal za sjednicu“ (ekspoze i prijedlog sastava 44. vlade) predsjednik Skupštine, izuzetno, na osnovu dogovora na Kolegijumu predsjednika, može sazvati Skupštinu u roku kraćem od sedam dana, a dnevni red predložiti na samoj sjednici.

Dakle, za kraći rok od poslovničko utvrđenih, neophodno je da novoizabrani predsjednik Skupštine prije zakazivanja sjednice na koji bi se birala vlada, prethodno održi sjednicu kolegijuma predsjednika Skupštine, saglasno članu 25 Poslovnika i postigne se saglasnost oko „plana rada zasijedanja i sjednica Skupštine“ .

Za slučaj da se od strane rukovodstva Skupštine i predsjednika klubova poslanika ne postigne saglasnost odlučuje predsjednik Skupštine

„u skladu sa Poslovnikom“, s tim da bi morao voditi računa o roku iz člana 92 Ustava Crne Gore (90 dana za izbor vlade) koji ističe 8. 11. 2023. godine, te roku iz člana 174 Poslovnika (tri dana) za dostavljanje programa i sastava vlade poslanicima.

Dodatno, uz navedeno, prilikom procjene „utroška vremena“ i eventualnog stava da se sve treba „obaviti u jednom danu“, treba voditi računa da se mora izvršiti i konstatovanje mandata novim poslanicima, tj. „popuna upražnjenih poslaničkih mjesta“ koju vrši predsjednik Skupštine objavom na sjednici uz dostavljeni izvještaj Državne izborne komisije.

CETINJE, BOGIŠIĆ I BRZOPOTEZNO PRAVO

Na kraju, ali ne i najmanje važno, je činjenica da Ustav Crne Gore (č. 90) precizno utvrđuje da jedno od dva redovna zasijedanja Skupštine počinje „prvog radnog dana u oktobru“.

Kako ovo zasijedanje nije počelo (u ustavnom roku) nameće se opravdano pitanje

da li bi se vlada birala „na prvoj sjednici u okviru redovnog jesenjeg zasijedanja“ jer u oktobru/novembru (saglasno članu 128 Poslovnika) nije moguće zakazati vanredno zasijedanje.

Stoga, s obzirom na to da bi izbor vlade evidentno bio na „prvoj sjednici redovnog zasijedanja“ predsjednik Skupštine bi bio dužan, saglasno čl.

10 Zakona o Prijestonici ovu sjednicu zakazati na Cetinju.

Ovo upućuje da bi prilikom razmišljanja ,,da se sve obavi u jednom danu (?!)“ trebalo uračunati vrijeme i za transport poslanika i službe Skupštine u zgradu ,,bivše Zetske banovine“, bez čijeg ,,suporta“ nije moguće sprovesti sve navedene radnje.

S toga, uz sentencu Valtazara Bogišića „da što svak jednako razumije, tome tumača ne treba“ treba dodati i da „ono što je brzo i kuso je“, pa treba očekivati da jasno utvrđene poslovničke (procesne) odredbe neće biti prekršene i time dovedena u pitanje i sama zakonitost izbora nove vlade.

Sa druge strane, druga Bogišićeva sentenca da „ko pravo svoje zapušta, nek sebe krivi ako ga izgubi“, dovoljno je upozorenje da rokovi postoje da bi se postupalo u skladu sa njima, jer u slučaju njihovog „propuštanja“ gube se prava

ili nadležnosti.

Politika

Četvrtak, 19. oktobar 2023.

Nekadašnji predsjednik naše države poručio da je veoma opasno realizovati ovakav popis

5

Predsjedništvo i Glavni odbor Socijaldemokrata Crne Gore odlučili

Đukanović: Ideolozi „Velike Srbije“ žele da posrbe Crnu Goru Šehović: Bojkotovati Damir Šehović

PODGORICA – Nekadašnji predsjednik Crne Gore Milo Đukanović poručio je da je veoma opasno i neregularno po Crnu Goru realizovati ovakav popis stanovništva.

- Ideolozi Velike Srbije žele da posrbe Crnu Goru. U prvom planu je da se dokaže da je Crna Gora srpska država.

Crnogorski nacionalni identitet je na udaru jer se time utire put za rušenje crnogorske nezavisnosti - ocijenio je nekadašnji predsjednik države u intervjuu za bosansko-hercegovačku Federalnu TV. Uzda se, kaže, da će se u Crnoj Gori ipak probuditi odlučan front otpora promjeni karaktera države Crne Gore.

- Ona nema nikakvu šansu da opstane kao nacionalna država. Crna Gora se jedino brani svojim građanskim karakterom - naglasio je Đukanović.

Podsjetio je da su se nacionalisti opet probudili i da je logično što je Rusija među balkanskim nacionalistima odabrala one velikosrpske.

Istakao je da ideja „srpskog sveta“ nije ništa drugo do obnovljena ideja projekta „Svi Srbi u jednoj državi“.

- Nacionalisti žele promjenu granica, stvaranje uvećanih država koje će biti nacionalno i vjerski homogene. U tom scenariju nema Bosne i Hercegovine, nema Crne Gore, nema nezavisnog Kosova, nema Sjeverne Makedonije. To uvijek može završiti samo na jedan način – u ratu, zločinima

Milo Đukanović

i genocidima. To je nešto od čega ćemo se, nadajmo se, sačuvati - naveo je Đukanović.

Naglasio je da je politika Rusije da se na Kosovu pokuša otvoriti zamrznuti konflikt.

Ideja, kako je rekao, nedavnog terorističkog akta na Kosovu je bila da izazove nerede, da dovede do ograničenog sukoba, čije će finale biti povlačenje linije razgraničenja između sjevera i ostatka Kosova. Đukanović smatra da je politika koja je stvorila tu atmosferu bila politika popuštanja Srbiji, međunarodne zajednice, zapadnih partnera, Stejt departmenta.

- Vučić se pruža onoliko koliko mu je ostavljeno prostora. On nikada nije skrivao svoj ideološki profil. On je srpski nacionalista. Nije skrivao ni svoju bliskost s Putinom. Sve to bi bilo manje opasno da to

nije iz određenih kalkulantskih pobuda naišlo na odobravanje, pa i ohrabrivanje, i pravdanje pred međunarodnom zajednicom od strane međunarodnih zvaničnika.

Oni su kroz razne forme pokušavali da odobrovolje Vučića nudeći mu razne institucionalne forme dominacije u regionu - naveo je Đukanović.

Naglasio je da je Crna Gora do 2020. ozbiljno prednjačila u odnosu na druge države Zapadnog Balkana. Ne samo zbog članstva u NATO-u nego i zbog ostvarenog napretka u procesu pregovora sa EU i zbog povjerenja koje je stekla u odnosu na važne međunarodne investitore.

- Crna Gora je izvjesno najveći gubitnik procesa koji su se dogodili poslije 30. avgusta.

Tada se desilo tzv. oslobođenje Crne Gore, tako su to pred-

stavljali predstavnici vlasti tokom ove tri godine. Trideset godina vlasti nije uobičajeno u evropskoj političkoj kulturi, tako smo to i razumjeli. Ovo je vrijeme svekolikog propadanja, agonije Crne Gore. Svaka promjena ne mora da bude promjena nabolje - naveo je Đukanović.

Istakao je da je bilo potpuno jasno da se Rusija neće pomiriti sa neuspjehom u Crnoj Gori.

- Rusija je potisnula prosrpske i proruske partije u drugi plan, a u prvi je postavila Srpsku pravoslavnu crkvu. SPC je zloupotrebom vjerskih osjećanja ljudi, njih mobilisala na odbranu navodno ugroženih svetinja u Crnoj Gori. Krenuli su višemjesečni ulični protesti, koji nijesu bili nimalo vjerski, i to je rezultiralo time da je Crna Gora izgubila svoj dotadašnji državno-politički kurs - rekao je Đukanović.

Smatra da su oni koji se danas bave formiranjem vlade do sada pokazali apsolutnu konfuziju.

- To je malo prepakovana, ista ona većina od 30. avgusta 2020. godine. Crnogorci, tome svjedoče rezultati izbora od 11. juna, nijesu u ovih tri godine izveli dovoljno jasan zaključak da su pogriješili 30. avgusta 2020. još su voljni da se valjaju u blatu velikosrpskog nacionalizma. Crna Gora je iz dana u dan sve više na koljenima - istakao je Đukanović.

Upozorio je i da u novoj vladi Crne Gore neće biti CrnogoR. P. raca.

popis jer postoji neskrivena namjera da se podaci lažiraju

PODGORICA - Predsjedništvo i Glavni odbor Socijaldemokrata Crne Gore su na jučerašnjim sjednicama donijeli odluku o bojkotu popisa stanovništva, koji je zakazan za period od 1. do 15. novembra ove godine, saopštio je predsjednik SD-a Damir Šehović.

- Kako naš zahtjev za odgađanjem popisa na period od svega nekoliko mjeseci, koliko je u suštini potrebno da se osigura kredibilitet i uspostavi adekvatna kontrola čitavog procesa, nije ozbiljno ni razmatran, a kamoli usvojen, nije nam preostalo ništa drugo osim da i definitivno krenemo u bojkot i da pozovemo građane da ne učestvuju u ovoj, sigurno ne pretjerujemo kada kažemo – prevari, iza koje se krije štetna politička agenda sa nesagledivim posljedicama po ovo društvo – kazao je Šehović.

Treba sasvim otvoreno reći, dodaje Šehović, da postoji apsolutno neskrivena namjera da se podaci lažiraju.

– Da bi nakon unaprijed pripremljenog rezultata, koji ne odgovara realnom stanju na terenu, bio širom otvoren prostor za ustavne izmjene, kako bi Crna Gora od građanske postala ne nacionalna, nego nacionalistička država! I to sa građanima pr-

vog i drugog reda – saopštio je Šehović.

Da nekome, kako je rekao, zaista jeste cilj da zloupotrijebi popis kako bi frizirao i štelovao podatke po sopstvenoj želji, najbolje potvrđuje gotovo nevjerovatna činjenica da aktuelna vlast odbija da primijeni potpuno identične mehanizme kontrole koje je ona sama na prošlom popisu održanom 2011. godine kao tadašnja opozicija tražila, a mi ih kao tadašnja vlast prihvatili.

Utisak o apsolutnoj opravdanosti naših argumenata je potpun, naglašava lider SD-a, ukoliko se podsjetimo da identičan zahtjev za odgađanje popisa dolazi ne samo od opozicionih partija, nego i iz civilnog društva, nacionalnih savjeta, a od juče i iz samog Evropskog parlamenta.

– Pošto je na sve te apele vlast ostala nijema, ne nudeći praktično niti jedan ozbiljan argument kojim bi objasnila u čemu je problem da se proces iskontroliše na identičan način na koji je to rađeno i prošlog i pretprošlog puta, jasno je da bi se učešćem na takvom popisu dao legitimitet procesu, ali i nanijela nemjerljiva, i što je najgore, nepopravljiva i trajna šteta Crnoj Gori i njenoj građanskoj, multinacionalnoj, multivjerskoj, evropskoj orijentaciji – R. P. navodi Šehović.

Nakon „slučajne“ Monstatove ekavice, brže-bolje izbrisane, podatak iz opisa profila ukazuje da ipak možda nije riječ o slučajnom propustu

Instagram nalogom Monstata upravlja se iz - Srbije?!

PODGORICA – Nakon „gafa“ Monstata koji je na zvaničnoj Instagram stranici prije nekoliko dana objavio tekst na ekavici, pa ga brže-bolje, nakon reakcije građana, obrisao i zamijenio ijekaviziranom verzijom, podatak koji se može naći u opisu profila Uprave za statistiku na ovoj društvenoj mreži ukazuje da ipak možda nije riječ o slučajnom propustu.

U sekciji koja daje uvid u detaljne informacije o svakom nalogu na Instagramu za nalog Uprave

za statistiku piše da je kreiran u aprilu ove godine, te da mu je lokacija u Srbiji.

Ovaj podatak, prema onome kako to objašnjava kompanija Meta - vlasnik Instagrama - govori korisnicima o državi iz koje se upravlja nalogom, a temelji se na aktivnostima pristupanja administraciji.

Funkcioner Socijaldemokrata Miloš Mašković kazao je da je ovo samo jedan od primjera koji opravdava njihovu odluku o bojkotu predstojećeg popisa stanovništva.

– Tamo gdje je napravljen službeni Instagram nalog Monstata (u Srbiji) će se vjerovatno slati i popisni listići kako bismo dobili „adekvatne“ rezultate. Monstat je dužan da što prije javnosti obrazloži veze između njihovog službenog naloga i države Srbije – napisao je Mašković na platformi X. Agencija Ninamedia Kliping d.o.o. Podgorica koja je zadužena za vođenje profila Monstata na društvenim mrežama, uputila je izvinjenje Upravi za statistiku (Monstat) i crnogorskoj javnosti zbog, kako su naveli, ne-

namjerne greške u sektoru Digitalnog marketinga.

- Po osnovu Ugovora o poslovnoj saradnji sa Upravom za statistiku, zadužena je, između ostalog, za vođenje profila na društvenim mrežama. S tim u vezi, želimo se izviniti Upravi za statistiku i crnogorskoj javnosti zbog nenamjerne greške nastale u sektoru Digitalnog marketinga prilikom administriranja profila klijenta na Instagramu, i u kojoj nije bilo nikakve političke insinuacije - istakli su u saopštenju.

D. M.

6

Ekonomija

Četvrtak, 19. oktobar 2023.

Svjedočili bivši i sadašnji direktor kompanije BB Hidra u sporu protiv države oko mHE Slatina

DRI dala uslovno mišljenje na finansijsko poslovanje i Ministarstva vanjskih poslova

Tvrde da su ih država Misija u Ženevi p i Opština zavlačile

Ukupni izdaci ova tri predstavništva prošle godine su premašili 1,4 miliona eura, od čega je Ambasada u Španiji potrošila 255.100 eura, u Londonu 427.000 hiljada, a Stalna misija u Ženevi 773.000 eura

Obaveze

Tvrdi da su ispoštovali sve Privredni sud ugovorne obaveze, što nijesu uradili Opština Kolašin i komisija ikada formirana, ko država u rješavanju imovin- su članovi i da li je išta nakon sko-pravnih pitanja. Burzano- tri godine odlučeno. Koliko su vić je naveo da je donijeta od- bili kooperativni, ističe, pokaluka o javnom interesu, kako zuje i to što su potpisali izjavu bi se sprovela eksproprijaci- da se odriču prava na žalbu u ja, ali sa pogrešno navedenim slučaju da dođe do potapanja parcelama, iako su im dosta- mHE Slatine zbog izgradnje vili precizne i tačne podatke. HE na Morači.

Zbog toga je traženo ponište- - Sam projekat mHE bio je zanje te odluke, koja je donije- mišljen kao podrška lokalnih ta više od godinu nakon pot- mjestima, jer se radi o malim pisivanja ugovora o koncesiji. HE, gdje se odgovornost pre– Mi smo završili svoje obave- bacuje na investitora da inveze, a država u roku nije svoje, a sticiju dovede do kraja, zaposli nama je na osnovu ugovora iz određeni broj lokalaca, pomomaja 2017. godine istekla prva gne putnu, vodovodnu i elekfaza od godinu za izradu glav- tro infrastrukturu, a da kasninog projekta i rješavanje imo- je pređe u vlasništvo CEDIS-a. vinsko-pravnih odnosa, jer je Ugovor o koncesiji je predviodluka donijeta u julu 2018. đao da nakon 30 godina uradigodine. Samom odlukom se mo rekonstrukcije mHE kako ne rješava eksproprijacija, već bi prešla u vlasništvo države. tek predstoji – kazao je Burza- Sagledavajući to da smo mi sanović dodajući da su na osno- mo korisnici vodnog potenvu te odluke isplatili sredstva cijala određeni broj godina, za eksproprijaciju, ali da su nama ništa drugo nije ostalo uspjeli da uknjiže samo dr- nego da podnesemo tužbu, žavne, a ne i privatne parcele. jer smo iscrpili svaki moguKaže da su, znajući da im je ći mehanizam za realizaciprva faza istekla u maju 2018, ju projekta, izgubili vrijeme i tražili produženje, te da su pretrpjeli veliku materijalnu uputili devet zahtjeva i urgen- štetu – kazao je Burzanović. cija, ali da ni na jednu nijesu dobili odgovor. Na deseti su, Rokovi kako je naveo, dobili ponudu Slaven Burzanović, koji je bio za zaključenje novog ugovora, direktor u ovoj kompaniji do čime su, kako tvrdi, dovedeni u 2020. godine, kazao je da se zabludu. Vlada je, naime, kra- država i Opština nijesu pridrjem decembra 2020. donijela žavale rokova, te da su na neka odluku o prestanku odobrava- dokumenta, čiji je rok bio 100 nja izgradnji mHe do formira- dana, čekali preko 14 mjeseci, nja komisije za kontrolu po- a na pojedina mišljenja četistupka izdavanja, ali do danas ri-pet mjeseci, iako je zakonnemaju informaciju da li je ta ski rok bio deset dana.

PODGORICA - Savez udruženja penzionera Crne Gore kao i ranijih godina pokrenuo je zajedno sa Fondom PIO inicijativu za obezbjeđenje zimnice penzionerima, tj. meso po povoljnijim uslovima nego u marketima.

- Ove godine novina je što jeftinije meso mogu da kupe svi penzioneri, dakle i oni koji nijesu članovi udruženja, do-

više nego ambas Londonu i Madri

- Ministarstvo ekonomije je vješto izbjegavalo naše zahtjeve za produženje prve faze, dok je uredno dostavljalo zahtjeve za produženje garancije iz godine u godinu i za izradu energetskog bilansa – kazao je Slaven Burzanović dodajući da su za eksproprijaciju potrošili 52,8 hiljada eura, ali da imovina nije prenijeta u njihovu svojinu zbog nepostupanja državnih organa.

Sutkinja Privrednog suda Marija Adžić je odredila da na idućem ročištu kao svjedok bude saslušan predstavnik revidenta i stručnog nadzora Ljubiša Bošković.

BBH traži da sud utvrdi da je ugovor o koncesiji raskinut, dok iznos štete i izmakle koristi još nijesu precizirali. Optužuju Vladu da nije pokazala volju da se ugovor o koncesiji realizuje, dodajući da je do kašnjenja došlo zbog čekanja na planski dokument i propusta prilikom rješavanja imovinsko-pravnih odnosa. Navode da je država na osnovu inicijative političkih partija prekinula postupak odobravanja izgradnje mHE, „radi omogućavanja pojedinim licima prikupljanja političkih poena“ i vođenja političke borbe protiv njih, iako su u svemu postupali savjesno. Država s druge strane odbacuje odgovornost, tvrdeći da u ovom slučaju nije bilo nezakonitog i nepravilnosti postupanja njenih orM. Lk. gana.

PODGORICA – Crnogorske ambasade u Londonu i Madridu, te Stalna misija pri Ujedinjenim nacijama (UN) u Ženevi, kao i Ministarstvo vanjskih poslova (MVP) dobili su uslovno mišljenje Državne revizorske institucije (DRI) na usklađenost finansijsko-materijalnog poslovanja za prošlu godinu.

Obračun

U ovim diplomatsko-konzularnim predstavništvima (DKP), koja su državu prošle godine koštala preko 1,4 miliona eura, utvrđeno je više propusta, ali i u MVP-u koje je propustilo da ih kontroliše. Tako su prekršeni propisi u vezi javnih nabavki, naknade troškova, popisa imovine i unutrašnje kontrole, a utvrđeno je i da je zaposlenima u tim predstavništvima Ministarstvo pogrešno obračunavalo posebne dodatke na zaradu.

Revizori su utvrdili da MVP nije uradilo obavezno usklađivanje, jer su kao polazni procenat koristili podatak BDP za pogrešnu godinu.

- Kao osnov za obračun korišćen procenat od BDP po stanovniku za 2017. godinu koji je iznosio 6.908 eura i ako je polazni procenat trebalo utvrđivati od BDP po stanovniku za 2018. godinu, koji je znatno veći i prema podacima organa uprave nadležnog za poslove statistike je iznosio 7.495 eura. Na ovaj način je posebni dodatak za diplomatsko osoblje manje obračunat za oko 8,5 odsto, što predstavlja značajno umanjenje. U vezi utvrđene nepravilnosti je od strane odgovornih

Akcija Saveza udruženja penzionera i Fonda PIO

Jeftinije meso za sve penzionere voljno je da posjete opštinska udruženja – poručili su iz Saveza i naglasili da su naišli na razumijevanje Vlade, odnosno ministarstava poljoprivrede i rada i socijalnog staranja, kao i Fonda PIO, koji su participirali u cijeni jagnjećeg mesa.

- Mole se opštinska udruženja penzionera da, osim članova Saveza udruženja penzionera Crne Gore, u upis i isporuku ove zimnice uključe i penzionere koji nijesu članovi Saveza, kako bi benefite od ove akcije osjetili svi crnogorski

penzioneri - poručili su iz Saveza penzionera.

Navode da će ove godine kilogram jagnjećeg mesa penzioneri plaćati po 7,2 eura (lani je to bilo 7,9 eura) u osam beskamatnih rata.

- Ostalu robu (teleće, juneće,

lica iz MVP pojašnjeno da se tokom čitave 2022. godine i prvom polugodištu 2023. godine vršio obračun posebnog dodatka na način koji nije bio usklađen sa Uredbom iz 2018. godine, ali da je polovinom 2023. godine izvršena izmjena – navode u izvještaju dodajući da im iz MVP nijesu prezentovani dokazi da se ovaj dodatak sada obračunava ispravno.

DRI je utvrdila da nijedno od predstavništava ne evidentira dugove, niti mjesečno izvještava MVP. Propusta ima i u evidentiranju imovine i procjeni vrijednosti vozila koja koriste. U ambasadama u Londonu i Madridu nije obezbijeđeno razdvajanje dužnosti, jer je za predsjednika komisije za popis imovine imenovana otpravnica poslova.

Predstavništvo u Londonu je od 2019. do 2021. godine evidentiralo vrijednost osnovnih sredstava nekada u funtama, a nekada u eurima, pa su u poslovnim knjigama evidentirane kao zbir vrijednosti u različitim valutama. Lokalnom osoblju u Madridu je mjesečno plaćana neto naknada, dok su poreske obaveze plaćane španskim poreskim organima, iako je ugovorima bilo definisano da im se isplaćuje

Zarateman / WIKIMEDIA COMMONS

PODGORICA – Poslovni partner Blaža Đukanovića i direktor kompanije BB Hidro (BBH) Ivan Burzanović je, svjedočeći u postupku koji su pokrenuli protiv države zbog nerealizovane izgradnje mHE Slatina, kazao da je procedura od prvog zahtjeva za energetsku dozvolu do zaključenja ugovora o izgradnji trajala dvije i po godine.

d. mijatović

Slaven Burzanović kaže da se država i Opština nijesu pridržavale rokova, te da su na neka dokumenta, čiji je rok bio 100 dana, čekali 14 mjeseci, a na pojedina mišljenja četiri-pet mjeseci, iako je zakonski rok bio deset dana

Ambasada Crne Gore u Madridu

bruto iznos, a da oni sami snose obavezu plaćanja poreza. Sva tri predstavništva su propustila da u izvještaju o javnim nabavkama iskažu pojedine nabavke tokom prošle godine.

Obaveze

Revizori su ukazali MVP-u da internim pravilima mora precizno definisati obaveze DKP za planiranje i izvršenje

Bez ambasadora Revizori su apelovali na predsjednika države, premijera i resorno ministarstvo da što prije imenuju ambasadore u Velikoj Britaniji i Španiji kako bi se obezbijedili uslovi za nesmetano predstavljanje i zastupanje crnogorskih interesa u ovim zemljama. Tokom prošle godine je u Ambasadi u Madridu boravio jedan diplomata, koji je predstavljao državu i istovremeno obavljao i kontrolisao finansijske poslove.

7,2 eura kilogram jagnjetine

svinjske polutke) kao i kokošije meso i suhomesnate proizvode penzioneri će dobijati povoljnije nego što je u

maloprodaji i to na deset beskamatnih rata. Robu će isporučivati zainteresovanim penzionerima ,,Mesopromet“ Bijelo Polje, ,,Goranović“ i ,,Tuko“ iz Nikšića, ,,Marteks“ iz Cetinja, kao i ,,N.M. Durmitor“ sa Žabljaka - poručili su iz Saveza.

Opštinska udruženja su dobila ujednačene ponude ovih kuća i upis je počeo od utorka.

N. K.

Ekonomija

Četvrtak, 19. oktobar 2023.

Kao osnov za obračun korišćen je procenat od BDP po stanovniku za 2017. godinu koji je iznosio 6.908 eura, umjesto za 2018, kad je iznosio 7.495 eura. Na ovaj način je posebni dodatak za diplomatsko osoblje umanjen za 8,5 odsto u predstavništvima u Londonu, Madridu i Ženevi

budžeta, izvještavanje i vođenje pomoćnih evidencija, te ih obavezati da ih izvještavaju o visini i namjeni odobrenih budžetskih sredstava. Radi uspostavljanja bolje kontrole, potrebno je da se obezbijedi razdvajanje odgovornosti kojom se sprečava da jedno lice istovremeno bude odgovorno za odobravanje, izvršenje, evidenciju i kontrolu finansija.

Revizorima nijesu prezentovani dokazi da je MVP predstavništvima ukazivalo na eventualne nedostatke u dostavljenim izvještajima o sprovedenim nabavkama. DRI je dala preporuku da se izmijeni uredba u vezi nabavki u dijelu planiranja, sprovođenja i definisanja kriterijuma za izbor najpovoljnijih ponuda. Neadekvatne izvještaje o popisu imovine, MVP nije kontrolisala, a nije

ni na vrijeme dostavljala IOPPD obrasce poreskim organima pravdajući to sajber napadima tokom prošle godine.

Stalna misija pri UN je vozaču lokalno angažovanom u misiji plaćala troškove službenog puta, iako nije zaposleno u predstavništvu, čime su prekršeni propisi u vezi naknade troškova zaposlenih u javnom sektoru.

Ukupni izdaci ova tri predstavništva prošle godine su premašili 1,4 miliona eura, od čega je najmanje potrošeno u Ambasadi u Španiji 255,1 hiljadu eura, u Londonu 427,2 hiljade i u Ženevi 773 hiljade eura. U Londonu je najviše potrošeno na zakup prostora i stanova 187,6 hiljada, plate 133,1 hiljadu i ugovore od djelu 54 hiljade eura. U Madridu je na plate otišlo 93,2 hiljade, ugovore od djelu 42 hiljade, a zakup 90,2 hiljade eura. Stalna misija pri UN je potrošila na plate preko 270 hiljada eura, na ugovore o djelu 111,9 hiljada, dok su ih zakupi koštali 284,2 hiljade.

MVP i sva tri DKP dužna su da do 16. novembra naprave plan aktivnosti, a do sredine aprila i izvijeste DRI o realizaciji datih preporuka. Ovaj izvještaj dostaviće predsjedniku države i Vlade, Supštini i odboru za međunarodne odnose i iseljeM. LEKOVIĆ nike.

Preambiciozan biznis plan ga koštao funkcije

NIKŠIĆ – Đorđije Manojlović, koga je prije dva dana smijenio Odbor direktora EPCG Željezara sa mjesta izvršnog direktora, uz obrazloženje da nije ispoštovao biznis plan, kazao je juče da je ponosan na sve što je učinio otkako je došao na čelo te firme.

Veliku zahvalnost dugujem svim radnicima, timu koji je sa mnom učinio sve da oživi ovaj kolektiv i matičnoj kompaniji EPCG koja mi je ukazala povjerenje. Napravljen je možda malo preambiciozan biznis plan, koji je podrazumijevao da se od aprila svakog mjeseca montira pet magavata elektrana, krene proizvodnja konstrukcija i podkonstrukcija i otvori Kovačnica, navodi Manojlović

- Veliku zahvalnost dugujem svim radnicima, timu koji je sa mnom učinio sve da oživi ovaj kolektiv i matičnoj kompaniji EPCG koja mi je ukazala povjerenje. Napravljen je možda malo preambiciozan biznis plan, koji je podrazumijevao da se svakog mjeseca montira pet magavata elektrana, krene proizvodnja konstrukcija i podkonstrukcija i otvori kovačnica – navodi Manojlović.

Objašnjava da je od 23. februara, kad je formirana firma, do 11. aprila bio jedini zaposleni i da su tek tada zaposleni ostali i izvršena registracija za javne nabavke.

-Već u aprilu smo montirali elektranu na pogonu Vučionica, ali javne nabavke i priključak idu nezavisno i na to nijesmo mogli uticati – naveo je i naglasio da je prva javna nabavka bila u maju i da su sada u fazi javnih nabavki za pet megavata.

- Drugi biznis plan je vezan za izradu konstrukcija za de-

R. PEROŠEVIĆ

potrošila sade u idu zajedno

Smijenjeni direktor EPCG Željezare Đorđije Manojlović tvrdi da je ponosan na sve što je učinio u toj fabrici

Smijenjeni direktor Đorđije Manojlović

set megavata, ali nijesmo imali narudžbe i u toku je izrada konstrukcija za jedan megavat na zemlji. Matičnoj kompaniji smo predali specifikaciju za 20 megavata, ali još nema od-

Zaposleno 288 radnika za stalno i 50 ugovoraca zaposlena iz Tosčelika, primili 15 u restoran i nekoliko mladih inženjera, bez kojih nijesmo mogli funkcionisati i nekoliko ljudi koji

U Željezari je trenutno 288 stalno zaposlenih i 50 ugovoraca.

- Imali smo u početku 229 radnika, preuzeli smo 24

Odluka ministra ekonomskog razvoja i turizma M. BABOVIĆ

e tri diplomatska predstavništva

7

Goran Đurović

Đurović podnio ostavku PODGORICA - Dosadašnji ministar ekonomskog razvoja i turizma i potpredsjednik Ure Goran Đurović objavio je juče na X mreži da je premijeru Dritanu Abazoviću podnio ostavku na tu funkciju.

Naveo je da je to učinio iz ,,ličnih razloga, koji nemaju vezu sa politikom Vlade i političkim dešavanjima“.

- Zahvalan prijatelju Dritanu na povjerenju, a kolegama na korektnoj saradnji. Velika zahvalnost i privredi Crne Gore. Vladi i ovoj, a i drugima koje će doći, želim uspjeh u radu, na dobrobit svih naših građana. Da nam je vječna Crna Gora – napisao je Đurović.

On je za ministra ekonomskog razvoja i turizma imenovan u aprilu 2022. godine. U Vladi Zdravka Krivokapića trebalo je, kako je saopštio, da krajem novembra 2020. godine bude izabran za ministra, ali ga je mandatar deset minuta prije konferencije za novinare na kojoj je predstavio sastav nove vlade, navodno obavijestio da je morao izabrati Oliveru Injac.

- Šta se desilo sa mojom kandidaturom niko sem mandatara ne zna – izjavio je tada Đurović Vijestima, objašnjavajući da je na poziv Krivokapića i Abazovića prihvatio tu kandidaturu i naglasio da je iznenađen tim postupkom mandatara. Đurović je, inače, direktor i vlasnik uspješne trgovačke R. E. kompanije Cerovo.

govora, iako je po planu trebalo da naruči stotinu megavata za godinu iz programa podkonstrukcija od aluminijuma – objašnjava Manojlović i dodaje da su u međuvremenu su stručnošću odgovarali pojedinim pogonima. Imali smo i 30 ugovoraca u obezbjeđenju, kao prelazno rješenje, jer smo u junu dobili zeleno svjetlo od matične firme da formiramo svoju službu - pojašnjava Đorđije Manojlović.

nabavili opremu i preorjentisali se na eloksiranu bravariju.

- Zamišljeno je bilo i da Kovačnica počne raditi 1. septembra, sve mašine smo remontovali i imali probnu proizvodnju u julu, ali je sve stalo dok Agencija za zaštitu konkurencije ne odluči da li je kupovina Željezare bila državna pomoć – naveo je Manojlović i ocijenio da je odluka da se stopira proizvodnja čelika donesena prebrzo, jer je bila varijanta da se uključi Institut za crnu metalurgiju, a imali su i podršku Vlade.

Manojlović tvrdi da je urađeno i više nego se realno moglo, jer su proljetos ušli u ruinu, da su svi zaposleni kasnije bili angažovani na čišćenju, na sređivanju hala i opreme, da su otvorili radnički restoran, da su u krug fabrike doveli nekolike firme.

Prekjuče je Odbor direktora za v. d. direktoricu imenovao Radojku Jeretin, pravnicu koja je i ranije radila u tom preduzeću.

Sad već bivši direktor bio je imenovan na četiri godine, a još zvanično nije dobio najnoviju odluku borda, pa je pitanje da li ostaje u Željezari.

Ra. P.

Milatović povukao prijedlog svog prethodnika

Post Milatovića na X mreži

Neće Žugića za guvernera PODGORICA - Povukao sam iz skupštinske procedure prijedlog bivšeg predsjednika Mila Đukanovića (DPS) za imenovanje Radoja Žugića za guvernera, napisao je juče na X mreži predsjednik Crne Gore Jakov Milatović (PES).

Naveo je da će uskoro parlamentu uputiti novi prijedlog. Đukanović je prijedlog da za guvernera ponovo bude

imenovan Radoje Žugić uputio tadašnjoj predsjednici Skupštine Danijeli Đurović (SNP). U obrazloženju je naveo da, nakon što je sagledao obavještenje Savjeta CBCG o isteku mandata guvernera, rezultate CBCG i ocjene međunarodnih institucija o radu te institucije, smatra opravdanim da Žugića predloži za guvernera. Žugić je bio guverner od 2010. do 2012, a potom od oktoR. E. bra 2016. do danas.

8

Društvo

Četvrtak, 19. oktobar 2023.

JEVANĐELJE NA SRPSKI NAČIN: Episkop budimljansko-nikšićki tumačenjem riječi prvosveštenika SPC otišao korak dalje u popisnoj kampanji

Metodije je pritom i sam, kako je kazao, ohrabrio sve koji, kako je naglasio, nijesu skrenuli i odustali od srpskog puta pored decenija pritisaka i zastrašivanja da se na popisu izjasne ko su i što su.

– Podržavam i ja, ali se tu ne zaustavljam, jer tu nije kraj.

Idemo da postanemo ono što su naši preci, koji su se pisali kao Srbi – rekao je, prenio je portal IN4S, episkop na bogosluženju u Manastiru Voljavac kod Bijelog Polja.

Komentarišući popis u Crnoj Gori, Metodije je analizirajući to ko je ko na ovom prostoru Crne Gore, kazao da je uvijek bilo normalno popisivati se, i u tom kontekstu napravio paralelu sa Hristovim rođenjem u Rimskom carstvu.

– Sjetimo se i kad se Hristos rađao, rodio se, upravo, u Vitlejemu zbog popisa koji je tada bio u Rimskom carstvu, pa su došli u grad, svoju postojbinu iz Nazareta, Josif sa Bogorodicom, da bi se u mjestu odakle i potiču popisali, da bi carstvo ovog svijeta: zemaljsko, imperije i države znale koga imaju za podanike svoje. Ali, ovdje taj popis ne bi bio toliko bitan i značajan da ne pokušavaju mnogi, na neki način, da preko njega ostvare neke svoje interese – poručio je Metodije.

Metodije potvrdio da u Eparhiji za pravoslavce računa samo Srbe Ako ne postanemo oni istinski, pravi Srbi u duhovnom smislu, ne samo u nekom imenu na papiru, nećemo se održati pod tim imenom ovdje, kao što nijesu mogli da se održe svi oni koji nijesu izdržali na tom Hristovom jevanđeljskom putu kao Hristovi sljedbenici – kazao je Metodije Episkop Metodije Naglasio je da oni koji su u crkvi, „tragajući i čeznući za istinom“, ne odriču se nijedne istine.

- Svi vrlo dobro znamo da ovdje ovaj narod koji pripada bez obzira da li je pravoslavan - da smo svi genetski, biološki u veoma bliskom srodstvu, pa čak i oni koji ne ispovjedaju

Hrista, nego su muhamedanske vjeroispovjesti ili rimokatoličke, neke od drugih konfesija hrišćanskih. Ali, veoma dobro znamo kojoj etničkoj grupi i kom korpusu naroda ovog prostora, narod koji ovdje živi pripada – smatra episkop Metodije.

Prema njegovim riječima, de-

i. mandić

PODGORICA – Braneći patrijarha Porfirija kritika na račun njegovog otvorenog uključivanja u popisnu kampanju u Crnoj Gori, episkop budimljansko-nikšićki Metodije pojasnio je da poglavar SPC samo ,,ohrabruje ljude da se pišu kao Srbi“.

cenijama i vjekovima, razne zemaljske sile i imperije nijesu odustale od svojih projekata i planova da jedan narod dezintegrišu, obezvrijede, slome i usitne kako bi ovdje ostvarivali neke svoje interese, pa i danas.

– Mi to znamo, mnogi su iz tog korpusa srpskog naroda

nastali narodi i jezici iz srpskog jezika, koji se uopšte i ni po čemu ne razlikuju od jezika koji mi Srbi govorimo, a koji su nazvani drugim imenom – kazao je on.

Naveo je u obraćanju da je važno da se ostvari najvažnije istinsko i pravo duhovno srodstvo.

– Pored toga što znamo da smo Srbi i da budemo istinski, pravi sinovi Svetog Save, onoga koji je najsličniji među Srbima postao Hristu i samo nam o njemu govorio, i zbog toga je srpstvo ne samo biološka i zemaljska kategorija, nego je postalo i duhovna kategorija. To znamo iz iskustva kroz istoriju. Ko god nije ostao kao Hristov sljedbenik i nije izdržao na tom putu prestali su da se zovu tim srpskim imenom – poručio je budimljansko-nikšićki episkop.

Naglasio je da je Sveti Sava neraskidivo svezao Hrista i Srbe, ,,jer kroz ono svetosavlje, način i stil kako mi čitamo, usvajamo i po Jevanđelju postupamo kao Srbi vjekovima ovdje na ovom prostoru“.

Pritom je dodao da njegove poruke nijesu okrenute široj društvenoj zajednici nego onima o kojima se brine u ,,bogospasavajućoj eparhiji budimljansko-nikšićkoj“.

– To je Jevanđelje na srpski način, ali istinsko i pravo Jevanđelje. Ako ne postanemo oni istinski, pravi Srbi u duhovnom smislu, ne samo u nekom imenu na papiru, nećemo se održati pod tim imenom ovdje, kao što nijesu mogli da se održe svi oni koji nijesu izdržali na tom Hristovom jevanđeljskom putu kao Hristovi sljedbenici. Zato sam rekao da je to važno, ali nije najvažnije. Najvažnije je da smo se mi danas oko Hristosa ovdje okupili, da idemo putem naših predaka, a onda znamo ostalu istinu koja uz to ide – naveo je, između ostaI. P. log, Metodije.

FCJK ocijenio da je najnoviji istup publiciste Jovana Markuša pokazatelj opšteg bezdana u kojem se nalazi Crna Gora

Pobornik fašista crnogorski jezik naziva fašističkom tvorevinom PODGORICA - Fakultet za crnogorski jezik i književnost protestovao je zbog, kako su naveli, istupa kleronacionalističkog agitatora Jovana Markuša koji je pod udarnim naslovom na portalu IN4S juče negirao osnovne ustavne crnogorske vrijednosti.

i jezikom fašističkoga okupatora iz 1941 – naveli su iz FCJK. Ističu da nije ništa neobično od Markuša, afirmatora lika i djela Joanikija Lipovca - fašističkoga i nacističkoga ko-

laboranta i izdajnika, da negira crnogorski jezik, naciju i kulturu.

– Skaredno je što takav svoj šovinistički agitatorski rad kojim negira ustavno definisane

simbole identiteta crnogorske države može promovisati na portalu čiji je osnivač rektor Univerziteta Crne Gore i čiji je kolumnist direktor Agencije za kontrolu i obezbjeđenje

Kako su kazali, nije slučajno IN4S povodom reakcija javnosti na skaredne asimilatorske izjave prvosveštenika ,,srpskoga sveta“ zatražio stav J. Markuša jer njegovi stavovi (makar od pada komunističke vlasti) korespondiraju s onim što je izjavio Porfirije - Crnogorci su Srbi, njihova je religija svetosavlje, njihov je jezik srpski.

– Da pritvrdi stav čelnika svetosavske religijske organizacije, Markuš je crnogorski jezik nazvao fašističkom tvorevinom ko su uzori markuša: Joanikije Lipovac sa italijanskim fašistima na Cetinju

kvaliteta visokoga obrazovanja Goran Danilović.

Ta činjenica, dodaju, ilustruje bezdan u koji se strmoglavila crnogorska akademska zajednica i crnogorski obrazovni sistem.

– Treba li pozivati marionete iz crnogorske vlasti - predśednika Vlade i Države, ministre prosvjete, nauke, kulture - da daju adekvatan odgovor na podrivanje Ustava, negaciju osnovnih elemenata državnoga identiteta i asimilaciju Crnogoraca koju sprovode afirmatori naci-fašističkih sluga iz Drugog svjetskog rata i ratnih zločinaca iz potonjega rata u kojemu se raspadala Jugoslavija - naveli su iz FCJK. Jovan Markuš je publicista, novinar, istoričar i osvjedočeni kleronacionalista poznat po mizoginim prostačkim uvredama na račun žena u politici i nevladinom sektoru.

On je u svom komentaru na portalu IN4S pomjerio granice, proglašavajući crnogorski jezik fašističkom tvorevinom okupatora nastalom 1941. godine.

Kako kažu, crnogorski jezik – jezik je države Crne Gore.

– To je jezik na kome je nastajala hiljadugodišnja crnogorska književnost zasvjedočena na latinici, glagoljici i ćirilici.

A fotografije u prilogu neka pokažu ko je uživao podršku fašističkoga okupatora u Drugom svjetskom ratu. Je li slučajno ime fašističkoga kolaboranta sa fotografije (Joanikija Lipovca) odabrao aktuelni svetosavski mitropolit što stoluje u Cetinjskome manastiru - zaključite sami. Kao pomoć poslužite se podatkom da naci-fašistički kolaborant sa fotografije u svetosavlju ima status svetoga sveštenomučenika – navode iz FCJK-a.

Jovan Markuš je publicista, novinar, istoričar i osvjedočeni kleronacionalista poznat po mizoginim prostačkim uvredama i govoru mržnje na račun žena u politici i nevladiR.D. nom sektoru.

Društvo

Četvrtak, 19. oktobar 2023.

9

Na žalbu predsjednika Nezavisnog sindikata policije Igora Rmandića iz MUP-a još nema odgovora PODGORICA – Iako je još 3. oktobra istekao zakonski rok od 45 dana, definisan Zakonom o upravnom postupku, iz Ministarstva unutrašnjih poslova još uvijek nijesu odgovorili na žalbu predsjednika Nezavisnog sindikata policije Igora Rmandića protiv rješenja Uprave policije kojim je bez njegove saglasnosti iz Herceg Novog raspoređen na radno mjesto udaljeno 250 kilometara, odnosno u Bijelo Polje.

Probili rokove, ne robuju zakonima

jim rukovodi kadar Ure Filip Adžić, doduše u potpunom skladu sa njegovom izjavom nakon nezakonite smjene direktora Uprave policije Zorana Brđanina kada je u jednoj televizijskoj emisiji kazao kako smatra da oni „ne treba da robuju zakonima“.

Rmandić je u kratkoj izjavi za Pobjedu kazao da činjenica da se MUP nije udostojio da ni nakon 62 dana odgovori na uredno podnešenu i jasno obrazloženu žalbu na rješenje o njegovom premještaju ukazuje samo na nastavak pritisaka na njega i Nezavisni sindikat policije.

– Ono na šta mi ukazujemo, a to je donošenje nezakonitih odluka u MUP-u, ovakvim činjenjem se samo potvrđuje i pokazuje da su argumenti na našoj strani. Jedno je sigurno, da se naša borba nastavlja.

NSPCG neće poljuljati ovakvi udari, već će nas samo ojačati.

Taktika iscrpljivanja, na koju se očigledno ide u našem slučaju, pokazaće se kao bezuspješna – poručio je Rmandić.

ŽALBA

Zbog povrede pravila postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, te nepravilne primjene materijalnog prava, žalbom koju su Rmandićevi punomoćnici predali 18. avgusta, predlaže se da drugostepeni organ poništi rješenje v. d. direktora Uprave policije Nikole Terzića od 12. juna, kojim se Rmandić počevši od 17. jula raspoređuje u Bijelo Polje, a koje mu je uručeno tek 10. avgusta.

Njegovi advokati u žalbi na rješenje UP ukazali su na brojna kršenja više crnogorskih zakona, uključujući i Zakon o radu, nepoštovanje pravila postupka, ali i ignorisanje više međunarodnih konvencija čiji je Crna Gora potpisnik.

Njegovi advokati u žalbi pobijaju Terzićevo rješenje u 12 tačaka, ukazujući na brojna kršenja zakona, ali i međunarodnih konvencija.

Po ocjeni Rmandićevih advo-

s. vasiljević

Zbog povrede pravila postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, te nepravilne primjene materijalnog prava, žalbom koju su Rmandićevi Probijanje roka za odgovor punomoćnici predali 18. avgusta, predlaže se da drugostepeni organ poništi na žalbu Rmandića, samo je rješenje v. d. direktora Uprave policije Nikole Terzića od 12. juna, kojim se još jedan primjer u nizu nezakonitih poteza Ministar- Rmandić počevši od 17. jula raspoređuje u Bijelo Polje, na radno mjesto stva unutrašnjih poslova ko- udaljeno 250 kilometara od kuće, a koje mu je uručeno tek 10. avgusta

NE ODUSTAJE OD BORBE ZA PRAVA: Igor Rmandić

kata, raspoređivanje na novo radno mjesto počevši od 17. jula je nezakonito jer se u konkretnom slučaju radi o rješenju kojim se stvara nova pravna situacija, a ona može proizvoditi pravno dejstvo samo od dana izvršnosti, što znači samo od dana uručenja rješenja stranci, a nikako danom donošenja rješenja ili neki drugi dan.

U tom pogledu neophodno je imati u vidu da je Rmandić sve do dana prijema rješenja, tek 10. avgusta, radio na svom radnom mjestu u Stanici granične policije Herceg Novi, a na osnovu prethodno dobijenog rješenja o rasporedu iz aprila 2023. godine.

U spornom rješenju o razmještanju Rmandića kao razlog se navodi potreba procesa rada, a za što je izostalo obrazloženje, navodi se u žalbi.

Naime, v. d. direktora UP Nikola Terzić bio je dužan, kako tvrde pravni zastupnici Rman-

dića, da obrazloži na koji način njegovo raspoređivanje u Bijelo Polje doprinosi cjelishodnosti, efikasnosti i kvalitetu obavljanja policijskih poslova na radnom mjestu na koje se raspoređuje.

– Iz tog razloga je u pobijanom rješenju decidno moralo biti navedeno koji su to razlozi koji su opredijelili donosioca da donese prvostepeno rješenje, odnosno na koji način ovo raspoređivanje utiče na cjelishodnost obavljanja policijskih poslova – navodi se u žalbi.

U tom kontekstu, podsjećaju advokati, neophodno je imati u vidu da je pravo na obrazloženje garantovano i članom šest Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava, koji ima korijen u jednom opštijem načelu koje Konvencija sadrži, a to je da štiti pojedinca od proizvoljnosti.

U žalbi se navodi i ocjena da je osporavano Terzićevo rješenje donijeto uz bitnu povredu

– Ono na šta mi ukazujemo, a to je donošenje nezakonitih odluka u MUP-u, ovakvim činjenjem se samo potvrđuje i pokazuje da su argumenti na našoj strani. Jedno je sigurno, da se naša borba nastavlja. NSPCG neće poljuljati ovakvi udari, već će nas samo ojačati. Taktika iscrpljivanja, na koju se očigledno ide u našem slučaju, pokazaće se kao bezuspješna – poručio je Rmandić

pravila postupka, jer Rmandiću nije omogućeno učešće u njemu. Oni navode da se Terzić u rješenju poziva na čl. 106 Zakona o upravnom postupku koji reguliše tzv. „skraćeni postupak“.

– Jasno je da se takav postupak može sprovesti kada se činjenično stanje može utvrditi na osnovu službenih evidencija i registara, ali da bi se ovaj član primijenio na zakonit način potrebno je da je ispunjena još jedna pretpostavka. To je da se donosi rješenje koje je povoljno po stranku, čime izostaje mogućnost žalbe – navodi se u žalbi.

S obzirom da je osporavano rješenje vrlo nepovoljno po Rmandića, a da mu nije omogućeno učešće u postupku, jasno je da je rješenje i iz ovog razloga nezakonito i da ga treba ukinuti, kategorični su advokati.

KONVENCIJE

Pravni zastupnici Rmandića ukazuju i na kršenje Konvencije Međunarodne organizacije rada br. 135 o zaštiti i olakšicama koje se pružaju predstavnicima radnika u preduzeću, a koja je usvojena još 1971. godine, a koju je rati-

fikovala i Crna Gora kao jedna od nasljednica SFRJ. Ta konvencija garantuje da „predstavnici radnika u preduzeću uživaju efikasnu zaštitu od svakog postupka koji je štetan za njih, uključujući i otpuštanje, zbog njihovog statusa ili aktivnosti kao predstavnika radnika, članstva sindikata ili učešća u sindikalnim aktivnostima, ako postupaju u skladu sa važećim zakonima, kolektivnim sporazumima ili drugim zajednički dogovorenim aranžmanima“.

– Kako je ožalbeno rješenje vrlo nepovoljno i štetno po žalioca koji je sindikalni predstavnik, iz te činjenice, a posmatrano kroz Konvenciju Međunarodne organizacije rada br. 135, očigledno se zaključuje da je isto u suprotnosti sa ovom međunarodnom konvencijom. Imajući u vidu da ratifikovani međunarodni sporazumi imaju supremaciju nad domaćim zakonodavstvom, nameće se očigledan zaključak da je ožalbeno rješenje protivzakonito – navodi se u žalbi.

Pored navedenog, ožalbeno rješenje je i drastičan primjer diskriminacije i to posebnog oblika diskriminacije na osno-

Probijanje roka za odgovor na žalbu Rmandića, samo je još jedan primjer u nizu nezakonitih poteza Ministarstva unutrašnjih poslova kojim rukovodi kadar Ure Filip Adžić, doduše u potpunom skladu sa njegovom izjavom nakon nezakonite smjene direktora Uprave policije Zorana Brđanina kada je u jednoj televizijskoj emisiji kazao kako smatra da oni „ne treba da robuju zakonima“ vu sindikalne pripadnosti, a prema Zakonu o zabrani diskriminacije, zaključuje se u obrazloženju žalbe.

Zbog antisindikalne diskriminacije, pritisaka i zastrašivanja usmjerenih prema Nezavisnom sindikatu policije Crne Gore (NSPCG) koji traju već duže vrijeme, odlazećem premijeru Dritanu Abazoviću, ali i ministru unutrašnjih poslova Filipu Adžiću i v. d. direktora Uprave policije Nikoli Terziću, pismom se obratila i Međunarodna konfederacija sindikata (MKS) sa sjedištem u Briselu, a koja predstavlja preko 200 miliona radnika u 168 zemalja i teritorija sa 332 nacionalne podružnice, uključujući i Crnu Goru.

Iz MKS-a su podsjetili Abazovića da je Crna Gora ratifikovala sve ključne konvencije Međunarodne organizacije rada i kao kandidat za punopravno članstvo u Evropskoj uniji usklađuje svoje zakonodavstvo sa zakonodavstvom Evropske unije, koje njeguje slobodu sindikalnog organizovanja i socijalnog dijaloga. Oni su u pismu ukazali i da Zakon o radu Crne Gore predviđa zaštitu ovlašćenog predstavnika sindikata od diskriminacije i uznemiravanja zbog sindikalnog djelovanja i aktivizma.

MKS je tada pozvao Abazovića da se pobrine da Crna Gora poštuje međunarodno i domaće zakonodavstvo, da preduzme sve neophodne korake da odmah zaustavi bilo kakve neprijateljske radnje prema Nezavisnom sindikatu policije i diskriminaciju protiv njenih čelnika koje preduzima Uprava policije Crne Gore.

Rmandiću je, nakon što je dobio podršku Međunarodne konfederacije sindikata, stigla i podrška Evropske konfederacije sindikata (EKS) koja se takođe pismom obratila odlazećem premijeru, ali i šefici Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Kristini Oani Popi, od kojih su zahtijevali hitno zaustavljanje svake antisindikalne diskriminacije.

D. MIHAILOVIĆ

10 Društvo

Četvrtak, 19. oktobar 2023.

Bivša direktorica nikšićke OŠ „Mileva Lajović-Lalatović“ nakon više od dvije godine izvojevala pravdu na sudu U minule dvije godine i tri mjeseca svakodnevno sam bila u prostorijama advokatske kancelarije Milana Vojinovića tražeći pravdu zajedno sa njim.

Nažalost, morali smo sudskim putem doći do zadovoljavajućih rezultata, a ovo je još jedna potvrda da ministar ni bilo ko ne smije posezati za samovoljom, da partijska pripadnost ne može biti meritorna – kazala je Božović NIKŠIĆ – Nikšićanka Vera Božović, koja je do prije koju godinu bila direktorica Osnovne škole „Mileva Lajović-Lalatović“, istjerala je pravdu na sudu, ali je voljom Ministarstva prosvjete kojim je svojevremeno rukovodila Vesna Bratić i dalje na evidenciji Zavoda za zapošljavanje.

Viši sud u Podgorici nedavno je potvrdio odluku Osnovnog suda u Nikšiću i poništio odluku Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta od 23.

11. 2021. godine i naložio da se ponovni izbor za direktora te osnovne škole raspiše u roku od osam dana po pravosnažnosti presude, pod prijetnjom prinudnog izvršenja.

ca koja je i sada na čelu te škole. U julu je izabrana sadašnja direktorica, a u oktobru je imenovana na četiri godine, ali u aprilu je raspisan konkurs.

– Nemam bilo kakvu nadoknadu za sve ovo vrijeme i na birou rada sam. Uz to, još jedan parnični postupak vodimo i to protiv Prve srednje stručne škole koja mi nije sačuvala časove, a bila je u obavezi, jer sam u toj ustanovi radila decenijama - kaže Božović.

Njen zastupnik, advokat Milan Vojinović, kaže da je ovo klasičan primjer diskriminacije.

– Po opštoj ocjeni, Božović je krajnje profesionalno obavljala funkciju direktorice četiri godine, mandat joj je istekao 4. juna 2021. godine i ona je blagovremeno raspisala oglas, dostavila ga i resornom ministarstvu, ali ono iz šikanoznih Da situacija bude teža, Vera Božović je imala i hi- razloga nije donijelo blagovrepotekarni kredit, pa uma- meno odluku. Navodno je formirana komisija, ali ona nikad lo nije ostala i bez krova nije obavila obavezne internad glavom, sve dok vjue s kandidatima i bilo je tu banka nije naložila Prvoj još niz kardinalnih grešaka – srednjoj stručnoj školi da kazao je Vojinović.

Ističe da su povrijeđena mnouplaćuje mjesečne rate ga prava gospođe Božović, jer na račun njenog duga postojala je mogućnost i da joj ga, „a bilo je i onih koji nijesu ponude mjesto profesora što shvatali i da se sve ovo moglo je ona i tražila, ali...

– Prošle su godine i sad smo tu i može njima desiti“.

– Nosila sam dnevnik 28 go- gdje smo. Ministarstvo je tredina i jasno mi je da sam bi- balo nakon ove presude da u la na pravom putu, a nijesam roku od osam dana izvrši izdozvolila ni roditeljima ni dje- bor među prijavljenim kanci da se okupljaju na ulici i po- didatima, ali ni to nije učinjedržavaju me, jer sam vjerova- no – rekao je Vojinović. la institucijama. Poručila bih OSTALA I BEZ DNEVNIKA I BEZ POSLA: Vera Božović budućim ministrima da se ba- EGZISTENCIJA ve svojim poslom, da vrate do- Prema njegovim riječima, ta KONKURS voljavajućih rezultata, a ovo je padnost ne može biti meritor- stojanstvo prosvjetnim radni- komisija koja bi trebalo da je Naime, Vera Božović je aprilu još jedna potvrda da ministar na – kazala je ona. cima – navela je ona. osnovana nema ni jedan za2021. godine kao direktor ško- ni bilo ko ne smije posezati za Navela je da je podržala poro- Sud je poništio konkurs na pisnik, nema ni njenog prale raspisala konkurs za to mje- samovoljom, da partijska pri- dica, učenici i veliki broj kole- kojem je izabrana direktori- vilnika, nema podataka da se sto i na njemu se prijavilo pet sastajala i nakon svih rokova kandidata, kao i ona sama, ali rješavalo se pitanje direktora – Po opštoj ocjeni, Božović je krajnje profesionalMilan tek je nakon nekoliko mjeseci i to u vrijeme dok je ministarVojinović no obavljala funkciju direktorice četiri godine, imenovan rukovodilac te ustaka bila Vesna Bratić. mandat joj je istekao 4. juna 2021. godine i ona nove i to nije bila ona.

Da situacija bude teža, Vera je blagovremeno raspisala oglas, dostavila ga i – U minule dvije godine i tri Božović je imala i hipotekarmjeseca svakodnevno sam bi- resornom ministarstvu, ali ono iz šikanoznih razloga ni kredit, pa umalo nije ostala i la u prostorijama advokatske nije donijelo blagovremeno odluku. Navodno je bez krova nad glavom, sve dok banka nije naložila Prvoj sredkancelarije Milana Vojinovi- formirana komisija, ali ona nikad nije obavila obanjoj stručnoj školi da uplaćuća tražeći pravdu zajedno sa je mjesečne rate na račun njenjim. Nažalost, morali smo vezne intervjue s kandidatima i bilo je tu još niz sudskim putem doći do zado- kardinalnih grešaka – kazao je advokat Vojinović nog duga.

R. PEROŠEVIĆ

Bratić mimo zakona imenovala direktoricu, Božović poslata na biro umjesto u učionicu

Prezentacija u Skupštini Crne Gore povodom kampanje posvećene borbi protiv maligne bolesti koja u našoj zemlji prema podacima iz 2020. godine, odnosi više života nego u Evropi i regionu

Prevencija i redovni pregledi ključni za manje smrtnih ishoda od raka dojke PODGORICA - Stopa mortaliteta od raka dojke je jako visoka i znatno iznad evropskog prosjeka kao i situacije u regionu, saopšteno je na prezentaciji u Skupštini Crne Gore povodom podizanja svijesti i opšte informisanosti o prevenciji i redovnim pregledima u okviru kampanje ,,Ružičasti oktobar - mjesec borbe protiv raka dojke“.

O ovoj značajnoj temi zaposlene u Službi Skupštine Crne Gore informisale su direktorica Instituta za onkologiju Sanja Lekić i specijalizant onkologije Tatjana Vuković.

Povodom obilježavanja „Ružičastog oktobra - mjeseca prevencije raka dojke“, zgrada Skupštine Crne Gore ranije je simbolično osvijetljena ružičastom bojom.

– Na ovaj način, crnogorski

parlament, poput brojnih važnih institucija u svijetu, nastoji da kampanju ,,Ružičastog oktobra“ prenese što širem auditorijumu, ukazujući na važnost preventivnih zdravstvenih pregleda, neophodnost rane dijagnoze i pravovremenog završetka liječenja ove najčešće dijagnostikovane maligne bolesti – saopšteno je iz Skupštine Crne Gore.

Prema procjenama GLOBO-

Doprinos parlamenta kampanji ,,Ružičasti oktobar “.

CAN-a za 2020. godinu, u Crnoj Gori dobna standardizovana stopa obolijevanja od raka dojke bila je 72,3/100.000 žena, a umiranja 23,9/100.000 žena.

- Iznijeti podaci su zabrinjavajući jer je prikazana stopa mortaliteta jako visoka i znatno iznad evropskog prosjeka kao i situacije u regionu. Broj oboljelih žena od raka dojke

iznosio je 378, što je uslovilo da ovo oboljenje zauzme vodeću poziciju na rang listi obolijevanja, sa učešćem od 25,5 odsto svih maligniteta - navedeno je u saopštenju.

Takođe, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) u 2020. godini registrovano je oko 2,3 miliona novih slučajeva raka dojke u svijetu i oko 685.000 umrlih od ove bolesti, uz velike geografske varijacije uočene između zemalja i svjetskih regija.

Stope incidencije raka dojke najveće su u zemljama koje su prošle kroz ekonomsku tranziciju, a te zemlje bilježe i veliki udio smrtnih slučajeva od raka dojke.

R. D.

Hronika

Četvrtak, 19. oktobar 2023.

11

Bivša predsjednica Vrhovnog i sutkinja Privrednog suda 20. decembra iznosiće odbranu za zloupotrebu položaja i protivpravni uticaj

-Način na koji će se Milica Vlahović-Milosavljević braniti od optužbe za zloupotrebu položaja zavisi od odluke suda da li će prihvatiti ovaj i još nekoliko zahtjeva koje ćemo predočiti kazao je advokat Martinović.

Iz tog razloga sutkinja Nada Rabrenović je suđenje Medenici i Vlahović-Milosavljević odložila za 20. decembar.

Obrazlažući zahtjev za izuzimanje, advokat Martinović je saopštio sudu da je Vlahović-Milosavljević saslušavana 12. jula prošle godine u Specijalnom tužilaštvu bez prisustva svog, kao i branioca drugookrivljene Vesne Medenice.

-Od Vesne Medenice su u tužilaštvu već uzimane izjave o tome da li je zvala bilo kojeg sudiju i raspitivala se o odlukama. To znači da je već tada postojala sumnja tužilaca da je Medenica intervenisala i kod Vlahović-Milosavljević, a ne samo na sudije koje imaju veze sa predmetima ,,Fab lajv“ i ,,Cijevna komerc“ – pojasnio je Martinović.

On je zatražio da se iz spisa predmeta kao nezakonit izuzme i izvještaj Agencije za nacionalnu bezbjednost od 6. maja 2022. godine o vještačenju telefona oduzetog od Medenice.

-Dokument ANB-a o, kako su naveli, digitalnoj forenzi-

d. malidžan

PODGORICA – Advokat Nikola Martinović juče je u podgoričkom Višem sudu zatražio da se iskaz sutkinje Milice Vlahović-Milosavljević, dat u istrazi koja se vodila protiv bivše predsjednice vrhovnog suda Vesne Medenice za protivpravan uticaj, izuzme iz spisa predmeta kao nezakonit.

Vesna Medenica

ci telefona, nema potpis. Nije ni postojala naredba suda o izvođenju tog dokaza. Osim toga, radila su ga lica koja nemaju kvalifikaciju za vještačenje, pa im se nije ni mogao povjeriti taj posao. Takvoj radnji neophodno je prisustvo dva svjedoka. Toga ovdje nema rekao je Martinović.

On je naveo da rješenje koje potpisuje direktor ANB-a može biti djelotvorno u bezbjednosnom sektoru, dok u pravosuđu nema smisla.

On je osporio i zastupnike optužnice protiv Vlahović-Milosavljević i Medenice – državne tužioce Jovana Vukotića i Vukasa Radonjića, koji su upućeni na rad u Specijalno državno tužilaštvo.

-Jedno je upućivanje, drugo je gonjenje. Upućenje ne znači pravo na gonjenje. Oni su mogli biti upućeni i na rad u Upravu prihoda i carina, pa

d. malidžan

Advokat tvrdi da je iskaz VlahovićMilosavljević iz istrage nezakonit, traži njegovo izuzimanje

Milica Vlahović-Milosavljević

ne bi postali carinici. Isto važi i za SDT – kazao je Martinović, navodeći da je gonjenje isključivo u nadležnosti glavnog i specijalnih tužilaca.

On se pozvao i na praksu Evrposkog suda koji je poništio sudski postupak vođen pred Vrhovnim sudom Islanda jer jedan od članova sudijskog vijeća nije bio izabran u skladu sa zakonom, odnosno nije imao kvalifikaciju za sudiju Vrhovnog suda.

-Ova presuda Evropskog suda se odnosi na ovaj moj prigovor u pogledu gonjenja koje se odnosi na tužioce u ovom postupku – kazao je Martinović moleći sud da odluči o njegovim prijedlozima kako bi se omogućila efikasna odbrana njegove branjenice.

Tužilac Vukas Radonjić zatražio je od suda da se prijedlozi stručne odbrane Vlahović-Milosavljević dostave SDT-u u pi-

sanoj formi kako bi se dali kvalitetni odgovori, nakon čega je zatražio odlaganje ročišta.

I jedan od branilaca Vesne Medenice, advokat Zdenko Tomanović, zatražio je od tužilaštva da im dostavi zapisnik o pretresanju i oduzimanju telefona od 20. aprila prošle godine, a kojeg nema na spisku predloženih dokaza.

On je naveo da je jedan telefon pretresan u ANB-u, a drugi u tužilaštvu.

-Medenica je spremna i danas da iznese odbranu, ali smatram da je bolje da to učini na zakonu zasnovanim dokazima. Medenica se tereti da je vršila protivpravni uticaj a da bi smo cijenili protivpravnost moramo da imamo ove dokaze – kazao je advokat Tomanović napominjući da konsultacije između Medenice i Vlahović-Milosavljević ne znače protivpavnost.

Tužilac Jovan Vukotić je saopštio da traženi izvještaji postoje, ali da je moguće da se napravio neki propust prilikom kopiranja dokaza.

-Imamo ih sve, vjerovatno je došlo do greške prilikom kopiranja. Odbrani će sve biti dostavljeno - rekao je Vukotić.

Vlahović-Milosavljević se tereti da je kao sudija Privrednog suda Crne Gore krajem 2018. i početkom 2019. godine pod pritiskom bivše predsjednice Vrhovnog suda zloupotrijebila službeni položaj.

Ona je, kako se navodi u optužnici, suprotno Zakonu o izvršenju i obezbjeđenju, donijela privremenu mjeru u korist kuma okrivljene Vesne Medenice, Rada Arsića i njegove kompanije, čime su teže povrijeđena prava druge parnične stranke.

Suprotno stavu SDT-a, odbrana Vlahović-Milosavljević tvrdi da se radi o zakonitoj odluci.

Advokat Nikola Martinović je ranije za medije ocjenio da je optužnica protiv njegove klijentkinje apsurdna jer, kako je pojasnio, pred sudom se ne može odgovarati za donošenje zakonite odluke koja je prošla i fazu kontrole pred drugostepenim organom.

Milica Vlahović-Milosavljević je prilikom kontrole optužnice ustvrdila da je nezakonito optužena i da Specijalno tužilaštvo nije udovoljilo njenim zahtjevima da upotpuni izjavu koju je dala u istrazi.

Ona je kazala i da ponovo odlučuje u predmetu gdje je donijela privremenu mjeru ,,Korporaciji ten“ na zahtjev Rada Arsića i kompanije ,,Vin“ iz Kotora da bi donijela istu odluku.

-U izjavi datoj 12. jula prošle godine nijesam se izjašnjavala na činjenice koje se navode u optužnici. Činjenica je da je privremena mjera donijeta zakonito, kao i da je ova odluka potvrđena – kazala je Vlahović.

Ona je pojasnila da je pozvana 11. jula prošle godine uveče da sjutra dan dođe u Specijalno tužilaštvo.

-Tek kada sam došla rekli su mi da ih interesuje postupanje u predmetu gdje sam donijela privremenu mjeru ,,Korporaciji ten“. Objektivno se nijesam mogla sjetiti detalja u ovom predmetu jer je od tog događaja do trenutka ispitivanja prošlo tri godine. Kako sam dala nepotpunu i nedorečenu izjavu tada, kasnije sam u dva navrata tražila da dopunim izjavu ali mi to nije dozvoljeno – kazala je Vlahović-Milosavljević.

Ona je pojasnila da kada je u istrazi kazala da je ,,popustila pod pritiskom Vesne Medenice koja je bila izuzetno autoritativna i veoma nezgodna kad joj se neko zamjeri“, da je mislila na pritisak oko poštovanja rokova donošenja odluke i da Medenica nije tolerisala nepoštovanje rokova.

Specijalno tužilaštvo Vesnu Medenicu tereti i da je kao pripadnik kriminalne organizacije koju je formirao njen sin Miloš Medenica, koristeći položaj preko Vlahović-Milosavljević, ali i pojedinih sudija Vrhovnog i Osnovnog suda u Herceg Novom, uticala na ishod odluka u korist stranaka koje su zauzvrat dale mito ili su sa njom u kumovskim vezaB. R. ma.

Ministarstvo unutrašnjih poslova saopštilo da su žrtve dominantno lica mlađa od 18 godina

Krivična prijava protiv jedne osobe

Protiv 23 osobe podnijete prijave za trgovinu ljudima

Terete ga da je iskoristio dijete za pornografski sadržaj

PODGORICA - U ovoj godini Uprava policije podnijela je 14 krivičnih prijava protiv 23 osobe za izvršeno krivično djelo trgovina ljudima, dok je 11 lica dobilo status žrtava trgovine ljudima kroz rad tima Ministarstva unutrašnjih poslova za formalnu identifikaciju žrtava trgovine ljudima.

Kako se navodi u saopštenju Ministarstva unutrašnjih po-

slova, u strukturi identifikovanih žrtava trgovine ljudima dominantno su lica mlađa od 18 godina, kako ženskog tako i muškog pola, dok se kao oblici eksploatacije pojavljuju seksualna, radna eksploatacija, prisilno prosjačenje, prisila na vršenje krivičnih djela, kao i sklapanje nedozvoljenog braka.

Povodom 18. oktobra – Evropskog dana borbe protiv trgovine ljudima, Ministarstvo

unutrašnjih poslova podsjeća javnost na opasnosti ove kriminalne aktivnosti koja dovodi do toga da su ljudi širom svijeta lišeni mogućnosti izbora i izloženi raznim vidovima eksploatacije.

-Crna Gora je snažno opredijeljena da odgovori na brojne izazove savremenog doba prouzrokovane migracijama stanovništva koje su povećale ranjivost u odnosu na trgovinu ljudima. Takođe, posve-

ćena je saradnji sa partnerima i dosljednoj primjeni međunarodnih standarda u ovoj oblasti u cilju pravovremene identifikacije potencijalnih i žrtava trgovine ljudima i otkrivanja i procesuiranja počinilaca – saopšteno je.

Ministarstvo unutrasnjih poslova podsjeća na broj SOS telefona 11 66 66 putem kojeg se anonimno i besplatno može prijaviti svaka sumnja na izvršenje nekog od oblika trgovine ljudima i dobiti više informacija o službama za pomoć, a građani sumnje na trgovinu ljudima mogu prijaviti i pozivom na dežurni broj Uprave C. H. policije 122.

PODGORICA – Protiv V. P. (26), državljanina Crne Gore, podnijeta je prijava zbog sumnje da je izvršio krivično djelo dječja pornografija.

Kako se navodi u saopštenju policije, osumnjičeni je u dužem vremenskom periodu, u kontinuitetu, navodio i iskoristio dijete za proizvodnju sli-

ka, audio-vizuelnih ili drugih predmeta pornografske sadržine.

Dodaju da su prijavu podnijeli službenici Sektora za borbu protiv kriminala – Grupe za suzbijanje krivičnih djela visokotehnološkog kriminala zajedno sa službenicima Odjeljenja bezbjednosti Danilovgrad.

C. H.

12 Crnom Gorom

Budva: Na javnoj raspravi odluka o rebalansu, budžet ,,teži“ 6,3 miliona eura, nema proračuna o 40 miliona izgubljenom sporu sa njemačkom WTE

BUDVA – Opština je pripremila odluku o rebalansu kojom je predviđeno uvećanje budžeta za 6,3 miliona eura, sa planiranih 41.659.000 na 47.972.270. Javna rasprava o tom dokumentu traje do 27. oktobra.

Za zarade i ostala lična primanja 1,5 miliona više

U obrazloženju je navedeno da je rebalans uslovljen promjenama u strukturi prihoda i rashoda, kao i da su se inflacija i rast cijena proizvoda i usluga dodatno odrazili na tekuću potrošnju.

Rebalans je uslovljen promjenama u strukturi prihoda i rashoda, a inflacija i rast cijena proizvoda i usluga su se dodatno odrazili na tekuću potrošnju. Od poreza na nepokretnosti Opština očekuje prihod od 18.470.000 eura (prema planu 16.000.000), a od naknade za komunalno opremanje građevinskog zemljišta 6.500.000 miliona (prema planu 3.600.000) – navedeno je u obrazloženju odluke

MOGUĆA BLOKADA RAČUNA: Zgrada opštinske administracije

zno znalo koliko će uvaćanje biti po tom osnovu – navedeno je u obrazloženju.

Stavka ostala lična primanja uvećana je sa 873.000 eura na 1.095.039 eura.

Rashodi za materijal su smanje-

ni sa 851.000 eura na 766.500 eura. Obuhvataju izdatke za administrativni materijal (kancelarijski materijal, sitan inventar, sredstva higijene, rezervne djelove, radnu odjeću), materijal za posebne namjene (publika-

Opštini prijeti blokada računa po osnovu odluke arbitražnog suda Međunarodni arbitražni tribunal sa sjedištem u Frankfurtu je prihvatio zahtjev kompanije WTE iz Esena (Njemačka) i obavezao Opštinu Budva da na ime garancije za gradnju postrojenja za tretman otpadnih voda u Bečićima isplati 40 miliona eura.

Postoji mogućnost da po

tom osnovu ovih dana račun Opštine bude blokiran na taj iznos.

Iz Opštine je u ponedjeljak saopšteno da im je Odluka dostavljena 10. oktobra u kasnim večernjim satima, te da nastavljaju pravnu borbu.

– Pravni tim je u prethodnih nekoliko dana analizi-

rao i uspio da sagleda odluku i pripremi set odgovora na ovaj pokušaj ozakonjenja korupcije bez presedana. Dakle, sporna odluka je donijeta od strane tri osobe koje su očigledno pristrasno postupale u korist WTE i u vezi sa tim napominjemo da od juna 2022. godine traje postu-

cije, časopise, medije), troškove energije i gorivo.

Ukupan iznos za rashode za usluge smanjen je sa 2.340.000 eura na 1.973.100 eura, ali su pojedine stavke uvećane. Na primjer, za službena putovapak po zahtjevu Opštine pred njemačkim redovnim sudom u smislu izuzeća sva tri člana arbitražnog tribunala zbog očigledne pristranosti u korist WTE. Taj postupak za izuzeće još traje. Ispostavlja se da smo bili u pravu kada smo pokrenuli navedeni postupak za izuzeće arbitara koji su donijeli spornu presudu u vezi sa falsifikovanom garancijom – piše u saopštenju Opštine.

nja je planirano više novca 78.500 (planom 60.000 eura), a za komunikacione usluge manje – 153.000 eura (183.000 eura), kao i za advokatske, notarske i pravne usluge 900.000 (1.000.000 eura) i tzv. ostale usluge 688.600 (908.769).

Stavka ostali izdaci je rebalansom umanjena sa 881.300 na 799.300 eura. Ali, tu spada isplata ugovora o djelu koja je uvećana sa 311.000 eura na 472.200 eura, zatim troškovi sudskih postupaka 50.000 (150.000), održavanje softvera 191.000 (245.000)

INSTITUCIJE

Manje je predviđeno za transfer institucijama, pojedincima, nevladinom sektoru – sa prvobitno planiranih 9.071.730 na 8.457.730 eura. Obrazovanju je namijenjeno manje novca umjesto 280.000 – 200.000 eu-

Nikšić: Nastavljena rekonstrukcija Bulevara 13. jul

Radove vrijedne 800.000 eura okončaće do naredne jeseni NIKŠIĆ – Ozvaničen je juče nastavak radova na rekonstrukciji Bulevara 13. jul u nikšićkom naselju Kličevo. Radovi su vrijedni 800.000 eura, planirano je da budu završeni do septembra naredne godine, a finansiraju se iz kapitalnog budžeta države. Izvođač je nikšićka firma ,,Temko“.

Bulevar 13. jula dobiće 400 metara u novom ruhu od Bunara Gašovića do Carevog mosta i to je četvrta faza rekonstrukcije te izuzetno promet-

ne saobraćajnice. Na ovoj dionici radiće se istovremeno i dva vodovoda, atmosferska i fekalna kanalizacija, kao i trotoari.

Prilikom obilaska gradilišta predsjednik Opštine Marko Kovačević najavio je nove aktivnosti.

– Naredne sedmice, takođe, u ovom prigradskom naselju, počinjemo raditi u Školskoj ulici, vjerujem da će uskoro biti zatvoren tender i za multifunkcionalnu salu u Domu revolucije, a i privode se kraju i građevinski radovi na

novoj zgradi RTV Nikšić. Sve što smo planirali i ostvarili smo, uprkos okolnostima na državnom nivou koje nam nijesu išle na ruku.

U ovoj mjesnoj zajednici, na njenom ulazu, počela je i gradnja vatrogasnog doma, inicirali smo da ovdje uskoro bude izgrađen i vrtić – istakao je Kovačević.

I predsjednik SO Nikšić Nemanja Vuković se nada da će zahvaljujući tom projektu biti bolje valorizovan i Carev most kao turistička atrakcija.

Ra. P. PROJEKAT FINANSIRA DRŽAVA: Obilazak gradilišta

ra, kao i NVO 90.000 (100.000 eura). Institucije sporta će dobiti više – 1.300.000 (planom 1.000.000). Za jednokratne socijalne pomoći je predviđeno 191.000 eura (200.000), mjesnim zajednicama 30.000 (planom 50.000). Nije promijenjen budžet namijenjen RTV Budva (900.000 eura), Mediteranski sportski centar dobiće 10.000 više (660.000) a SRC Budva 20.000 eura više (700.000), Muzeji i galerije Budve dobiće 1.180.000 eura (1.000.000)…

Akademiji znanja d.o.o. rebalansom je namijenjeno 25.000 eura više nego što je bilo planirano (85.000 eura).

Kapitalni izdaci uvećani su i iznose 16.018.000 eura (15.163.000).

– Uvećanje je uslovljeno uvećanjem izdataka za opremu (sa 1.818.500 na 2.638.500). Najviše troškovima za računarsku opremu, kupovinu ugradnih kontejnera, kupovinu vozila, opreme Luke Budva... – piše u dokumentu.

Za otplatu obaveza iz prethodnog perioda bilo je planirano 1.156.000 eura. Ta stavka je rebalansom uvećana na čak 6.307.000 eura.

– Otplata obaveza iz prethodnog perioda predstavlja u skladu sa zakonskim propisima tekući rashod. Međutim, plaćene obaveze u okviru Sekretarijata za investicije suštinski predstavljaju kapitalni trošak, što znači da su se iz tekućih prihoda plaćale kapitalne obaveze iz prethodnog perioda. Odstupanje prvobitnog plana od rebalansa je 2.053.967 eura (sa 500.000 eura na rebalansom planiranih 2.800.000 eura) – objašnjeno je u prijedlogu odluke o rebalansu budžeta. D . Š.

R. PEROŠEVIĆ

d. malidžan

PRIHODI, IZDACI

Od poreza Opština planira da prihoduje 28.867.000 eura, a planom je bilo predviđeno 24.108.000 eura. Najveće i najznačajnije primitke će ostvariti od poreza na nepokretnosti – 18.470.000 (planom 16.000.000 eura). Kod naplate taksi predviđa se neznatno uvećanje sa 200.000 na 205.000 eura.

Prihodi po osnovu naknada su planirani na 5.730.000, a rebalansom 8.200.000 eura. Najveće uvećanje je po osnovu naknada za komunalno opremanje građevinskog zemljišta, za pravna lica – sa 3.600.000 eura na 6.500.000 eura.

Kod budžetske pozicije ostali prihodi planira se manje ostvarenje u odnosu na plan, sa 2.991.000 na 2.575.000 eura.

Sredstva prenesena iz prethodne godine iznose 7.825.270 eura, a bila su planirana na 8.000.000 eura.

Za bruto zarade predviđeno je uvećanje sa 6.462.800 eura na 7.749.000 eura.

– Uvećanje je posljedica donošenja novog Granskog kolektivnog ugovora u februaru 2023. godine, pa se u periodu planiranja budžeta nije preci-

Četvrtak, 19. oktobar 2023.

Crnom Gorom

Četvrtak, 19. oktobar 2023.

POBJEDA

Pljevlja: Stupila na snagu odluka

13

Cetinje: Do 2. novembra produžena javna rasprava o Elaboratu za kamenolom u Bokovu

O ,,Miloševom Kršu“ 30. oktobra u Prijestonici „Opštinski“ dodatak za djecu 30 i 50 eura PLJEVLJA – Počelo je podnošenje zahtjeva za ostvarivanje prava na dječji dodatak, koji će se isplaćivati iz gradskog budžeta svoj djeci sa područja opštine po osnovu Odluke za finansijsku podršku porodicama sa djecom.

Prema Odluci tzv. opštinski dječji dodatak za djecu do 18 godina iznosi 30 eura, a za onu čiji su roditelji korisnici materijalnog obezbjeđenja porodice, dodatka za njegu i pomoć, lične invalidnine 50 eura.

Uslov za ostvarivanje prava na finansijsku podršku imaju porodice sa djecom koja imaju prijavljeno prebivalište na teritoriji opštine Pljevlja u periodu od najmanje godinu do dana podnošenja zahtjeva i da redovno pohađa osnovnu ili srednju školu.

Za djecu do šest godina porodica može ostvariti pravo na finansijsku podršku nezavisno od toga da li dijete boravi u predškolskoj ustanovi.

Iz Opštine su saopštili da je isplata dječjeg dodatka jedna od mjera u cilju poboljšanja nataliteta u Pljevljima.

Prema podacima Centra za

Prema podacima Centra za socijalni rad, zaključno sa 31. julom u Pljevljima je bilo 3.418 djece do 18 godina. Mjesečno po tom osnovu iz opštinskog budžeta će se isplaćivati 119.340 eura, odnosno, 1,43 miliona eura godišnje socijalni rad, zaključno sa 31. julom u Pljevljima je bilo 3.418 djece do 18 godina. Materijalno obezbijeđena porodica prima 252 djece, dodatak za njegu i pomoć 41, dok su 43 djece korisnici lične invalidnine.

Mjesečno po tom osnovu iz opštinskog budžeta će se isplaćivati 119.340 eura, odnosno, 1,43 miliona eura godišnje.

Odluku za finansijsku podršku porodicama sa djecom Skupština opštine Pljevlja donijela je na zasijedanju u septembru.

C. G.

Mještani Bokova, Kosijera, Đinovića, Ulića i Štitara protive se otvaranju kamenoloma. Njihovi predstavnici objašnjavaju da Elaborat o uticaju koji će taj projekat imati na životnu sredinu ne odražava realno stanje te da ne odustaju od zahtjeva da se raskine koncesioni ugovor sa firmom „Inženjering put“ Medix

CILJ JE POBOLJŠATI NATALITET: Pljevlja

CETINJE – Agencija za zaštitu životne sredine produžila je do 2. novembra javnu raspravu o Elaboratu procjene uticaja na životnu sredinu za projekat eksploatacije tehničko-građevinskog kamena na ležištu „Milošev Krš“, nakon što je koncesionar, firma „Inženjering put“ iz Podgorice, podnio zahtjev za davanje saglasnosti na Elaborat.

Iz Agencije su saopštili da će se javna tribina o Elaboratu koji je pripremio Medix d.o.o.

Podgorica održati u sali Skupštine Prijestonice 30. oktobra u 10 časova.

Prethodna rasprava o tom dokumentu, zakazana za 25. septembar, nije održana jer nije došao direktor firme ,,Inženjering put“, Milo Mijović.

PROTIVLJENJE

Mještani Bokova, Kosijera, Đinovića, Ulića i Štitara protive se otvaranju kamenoloma.

Predsjednik Mjesne zajednice Đinovići Đuro Adžić kazao je Pobjedi da nijesu zvanično obaviješteni o produženju javne rasprave.

– Mi kao predstavnici mjesnih zajednica i učesnici na prethodnoj javnoj raspravi, koja nije bila validna zbog nedolaska koncesionara, još nijesmo dobili zvanično obavještenje od Agencije. Informacije koje imamo dobili smo sa sajta te institucije – kazao je Adžić.

U ranijim razgovorima za Pobjedu, predsjednik Mjesne zajednice Kosijeri Slavko Radović kazao je da u Elaboratu ima mnogo grešaka na koje su im ukazali stručnjaci.

– Pored ostalog, da se koncesija ne odnosi samo na eksplo-

MJEŠTANI NEĆE KAMENOLOM: Lokacija Milošev Krš

ataciju kamena i šljunka, već i na pravljenje asfaltne i cementne baze. Mi u to nijesmo bili upućeni, a predstavnici firme koja je izradila elaborat rekli su nam da se radi o grešci koja se potkrala – kazao je tada Radović. Ta greška nije ispravljena, u Ealboratu koji je na javnoj raspravi i dalje stoji.

Milošev Krš udaljen je oko sedam kilometara od Cetinja, od Podgorice 36 i 39 kilometara od Budve. U Elaboratu se navodi da na lokalitetu predviđenom za eksploataciju i u njegovoj neposrednoj blizini nema stalnih naselja, prve kuće se nalaze na oko 500 metara u naselju Markov Do, istočno i u selu

Milošev Krš udaljen je oko sedam kilometara od Cetinja, od Podgorice 36 i od Budve 39 kilometara.

Koncesija je data na 30 godina, ugovor je potpisan u avgustu 2020.

Bokovo, na oko 1.000 metara, zapadno od lokaliteta. Mještani ukazuju i da su kuće na svega 170 metara udaljene od eksploatacionog područja.

KONCESIJA

Ugovor o koncesiji je potpisan u avgustu 2022. godine, na 30 godina, od čega je 28 predviđeno za eksploataciju. Prema koncesionom aktu procijenjene geološke rezerve na le-

žištu Milošev Krš iznose oko 1.500.000 m³. Tržišna vrijednost rezervi tehničko-građevinskog kamena koje se mogu otkopati prema minimalnom godišnjem kapacitetu za 28 godina iznosi oko 12,3 miliona eura, odnosno, 439.200 eura godišnje. Obračunata minimalna koncesiona naknada za period od 28 godina iznosi 860.832 eura, odnosno, 30.744 eura godišnje. I. RADONJIĆ

Bijelo Polje: Nije poznata sudbina inicijative nekoliko NVO da se obezbijedi ogrijev najsiromašnijim penzionerima

Počela sezona grijanja, drva niko ne spominje BIJELO POLJE – Peticija sa 3.000 potpisa sa zahtjevom da se obezbijedi besplatno drvo za ogrijev penzionerima sa najnižim primanjima na sjeveru Crne Gore predata je prije dvije sedmice, a podnosioci još nijesu dobili nikakav odgovor.

Izvršni direktor NVO Bjelopoljski demokratski centar Zdravko Janjušević, koji je u organizacionom odboru pokretača inicijative, kaže da je dostavljena kabinetu premijera, ministarstvima finansija i rada i socijalnog staranja.

– Penzioneri su nestrpljivi da dobiju odgovor, ali i pokretači i oni koji su inicijativu podr-

žali – kaže Janjušević.

Uz podsjećanje da je na sjeveru počela sezona grijanja, te da je cijena drva koje primarno koriste kategorije sa najnižim primanjima značajno veća u odnosu na prošlu godinu, Ja-

njušević dodaje i da su osnovne životne namirnice drastično poskupile.

– U pitanju je kategorija lica kojima ni životna dob ne ide u prilog, a ističemo i to da je većina penzionera i zdravstve-

no ugrožena, da mjesečno izdvajaju novčana sredstva za kupovinu ljekova koji su, takođe, skupi. Stoga, pozivamo Vladu da u saradnji sa drugim nadležnim državnim organima iznađu rješenje i pomognu

ovoj kategoriji društva – poručio je Janjušević.

Rasim Sijarić, koji prima najnižu penziju, traži da se pod hitno riješi problem nabavke ogrijeva za najugroženije penzionere.

Hajduković: Od čega penzioneri da vraćaju kredit Predsjednik Udruženja penzionera i invalida rada sa najnižim primanjima Marko Hajduković je prokomentarisao najavljeno usklađivanje penzija.

– Penzioneri sa solidnim primanjima neće ni osjetiti

takvu nepravdu, ali će se katastrofalno odraziti na najugroženije penzionere koji i sa najnovijim povećanjem ne mogu da dostignu iznos od 300 eura. Ovo što se dešava sa ugroženim penzionerima je tragično –

kaže Hajduković.

On je kritikovao prijedlog v. d. direktora Fonda PIO Ranka Aligrudića da penzionerima treba dodijeliti beskamatni kredit u iznosu po 500 eura.

– On po, svemu sudeći,

nije svjestan da se radi o najugroženijoj kategoriji građana na sjeveru države koji traže pomoć za preživljavanje. Zamislite da dobiju kredit i da im se od ionako malih primanja odbijaju mjesečne rate – istakao je Hajduković.

– S obzirom na to da je zima na sjeveru već zakucala na vrata, po svemu sudeći, kasno je obezbijediti drva za ogrijev, ali nije kasno da se najkasnije do nove godine penzionerima sa najnižim primanjima uplati kao pomoć novčani iznos u visini koštanja pet metara ogrijevnog drveta. U suprotnom, ne isključuje se mogućnost da penzioneri izađu na ulice – poručio je Sijarić.

Pokretači inicijative da se obezbijedi ogrijev su NVO Bjelopoljski demokratski centar, Udruženje penzionera i invalida rada sa najnižim primanjima, Udruženje za zaštitu prava radnika i nezaposlenih lica opštine Bijelo Polje. B. Č.

14 Kultura

Četvrtak, 19. oktobar 2023.

PODGORICA - Program posvećen jednom od najznačajnijih crnogorskih umjetnika, dirigentu Radovanu Papoviću, biće održan večeras, u 19 sati, u Kamernoj sali Muzičkog centra Crne Gore.

Kako sačuvati od zaborava velikog umjetnika koji je mnogo dao crnogorskoj muzičkoj baštini, tema je o kojoj će govoriti Papovićev dugogodišnji prijatelj i saradnik, prof. violine Vili Ferdinandi, kao i muzikološkinja Jelena Jovanović-Nikolić.

Sopran Tijana Blečić će na kraju programa interpretira-

Pobjeda

Veče posvećeno Radovanu Papoviću

Radovan Papović

ti dvije numere iz opere „Balkanska carica“ koju je Papović orkestrirao, navode organizatori.

D. E.

Lidija Nikčević izlaže u Podgorici PODGORICA - Izložba ,,Construction Site“ Lidije Nikčević biće otvorena večeras, u 19 sati, u Modernoj galeriji.

Umjetnica će izložiti slike koje motivsko polazište imaju u nasljeđu socijalističke arhitekture i industrijskom pejzažu. Kustoskinja izložbe je istoričarka umjetnosti Ljiljana Karadžić.

Nikčević je rođena 1992. godine u Nikšiću. Osnovne i postdiplomske-specijalističke studije slikarstva završila je na

Fakultetu likovnih umjetnosti na Cetinju, potom i magistarske studije na istom fakultetu, u klasi profesora Ratka Odalovića. Studijski je boravila u Slovačkoj na Akademiji lijepih umjetnosti i dizajna u Bratislavi, kao i na Umjetničkoj akademiji Sveučilišta u Splitu, na slikarskom odsjeku u klasi red. prof. Viktora Popovića.

Imala je sedam samostalnih i više kolektivnih izložbi u zemlji i u inostranstvu. Angažovana je kao saradnica u nastavi na Fakultetu likovnih umjetA. Đ. nosti na Cetinju.

Otvoren nagradni konkurs za kreiranje umjetničko-aktivističkih GIF-ova

Prvi Internacionalni festival performansa danas i sjutra na Fakultetu

Od učesnika se oče reakcija na razne te Upravo je jedan od ciljeva prvog IPAF festivala podizanje svijesti o performansu među studentima kao mladim stvaraocima, kao i podsticanje dijaloga i razmjena ideja među dvije različite umjetničke scene - Crne Gore i Italije – kazala je Maja Šofranac PODGORICA - Prvo izdanje Internacionalnog festivala performansa (IPAF) biće održano danas i sjutra na Fakultetu likovnih umjetnosti na Cetinju.

Nosi naziv ,,Re-Action“ i ima za cilj, kako su saopštili organizatori, da pruži alternativne perspektive i kontrastne vizije svijeta.

Umjetnici će kroz performanse reagovati na različite teme na intiman i emotivan način, stvarajući originalne slike i pozivajući posmatrače da sagledaju ove teme iz različitih perspektiva.

Riječ je o zajedničkom projektu Fakulteta likovnih umjetnosti sa Cetinja i Albertina Akademije lijepih umjetnosti iz Torina, pa će tako studenti sa oba fakulteta izložiti performativne radove donoseći lične priče i prenesene uspomene kako bi doprinijeli međunarodnom jedinstvu i umjetničkoj zajednici. Otvaranje festivala zakazano je za danas u 13 sati na Fakultetu likovnih umjetnosti, a obratiće se dekan FLU Marko Marković, prodekanica za među-

UCG

Omaž dirigentu u Muzičkom centru Crne Gore

Maja Šofranac

narodnu saradnju FLU Maja Šofranac, direktor Albertina Akademije lijepih umjetnosti iz Torina Salvatore Bitonti i umjetnik i profesor performativnih tehnika za vizuelne umjetnosti na Albertina Akademiji iz Torina Luiđi Moio.

SARADNJA

Šofranac je za Pobjedu najavila da će festival biti obilježen prisustvom dva svjetski poznata gostujuća umjetnika koji će se predstaviti sjutra u Galeriji 42 - Franko B će prikazati performans pod nazivom ,,Reflektujuće rane“ gdje će istraživati istorijsku i kolektivnu memoriju, kori-

Priprema za ,,Ping Pong“, zajednički performans studenata Fakulteta likovnih umjetnosti i Albertina akademije iz Torina

steći tijelo kao platno, skulpturu, poeziju i zvuk, dok će Marinela Senatore, osnivačica ,,Škole narativnog plesa“ (SOND), predstaviti kolektivni i multidisciplinarni performans koji slavi jedinstvo grupa i zajednica kroz alternativne metode obrazovanja zasnovane na osnaživanju, inkluziji i samoobrazovanju. Šofranac je najavila da će, osim gostujućih umjetnika iz Italije, na festivalu biti prikazan i performans istaknute crnogorske umjetnice Milke Delibašić, koji će takođe biti održan drugog dana festivala. Ona će

voditi radionicu sa studentima iz Torina i Cetinja, pružajući im priliku da se upoznaju sa njenom umjetničkom praksom i aktivno učestvuju u kreiranju ,,duplog“ performansa, gdje će jedan dio biti izveden na ekranu, dok će se drugi manifestovati u fizičkom prostoru. Drugog dana festivala na Fakultetu likovnih umjetnosti biće održano predavanje ,,Marina Abramović: Od reza do šava“ koje će održati istoričarka umjetnosti i predavač na FLU Svetlana Racanović.

Racanović je autorka istoimene studije koja detaljno anali-

Rok za predaju radova 26. oktobar Nesnimljeni filmovi dobili svoj festival u Beogradu, gosti Grlić, Marković i Karanović

Potrebno je do 26. oktobra do 23:59 sati dostaviti GIF koji obrađuje neku od navedenih oblasti. Poziv je otvoren za sve mlade od 15 do 30 godina, neafirmisane umjetnice i umjetnike iz Crne Gore, koji žele da pokažu svoj talenat i inovativnost. Kreativnost, humor i originalnost su poželjni.

- Svaki autor/autorka može dostaviti do pet radova, ali može biti nagrađen/a samo za jedan. Rad koji šaljete na konkurs ne smije da sadrži materijal koji podliježe autorskim pravima - ističe se u pozivu.

Stručni žiri će odabrati tri najautentičnija GIF-a i dodijeliti im nagrade. Prva nagrada je laptop u vrijednosti 500 eura, druga mobilni telefon u vrijednosti od 300 i treća mobilni telefon u vrijednosti od 200 eura. Žiri čine istoričarka umjetnosti dr Tatjana Koprivica, vizuelna umjetnica i aktivistkinja mr Tanja Markuš i vizuelni umjetnik dr Zdravko Delibašić.

Logističku podršku žiriju pružiće projektni tim. Kriterijumi ocjenjivanja su: originalnost, kvalitet izrade, relevantnost teme i kreativnost i inovativnost u pristupu. Rezultati konkursa će biti objavljeni na sajtu TNT-a. Radovi koji po ocjeni žirija zadovolje kriterijume biće prikazani 29. oktobra na ,,GIF UP! Noći“ u sklopu revije muzičkog dokumentarnog filma ,,Rokumentarni dani“, uz prisustvo publike.

Za dodatna pitanja i informacije zainteresovani se mogu obratiti na imejl adresu nvotnt@gmail.com. A. Đ.

Velike priče koje još nijesu stigle do publike PODGORICA – Prvi Festival nesnimljenog filma biće održan od 19. do 21. oktobra u Beogradu, povodom šest decenija Dvorane Kulturnog centra Beograda, najstarijeg kontinuirano aktivnog bioskopa u ovom gradu.

Neostvarena djela, kako prenosi SEEcult, na festivalu će predstaviti Rajko Grlić, Goran Marković i Srđan Karanović.

Prvi međunarodni Festival nesnimljenih filmova, koji reditelj Stefan Arsenijević pokreće sa KCB-om inspirisan odjeljkom iz knjige Rajka Grlića „Neispričane priče“ i činjenicom da svaki filmski reditelj, ako je dovoljno dugo u poslu, ima bar jedan omiljeni projekat na kojem je radio godina-

Podgorički sajam knjiga i obrazovanja

PODGORICA – Nevladina organizacija TNT pozvala je sve zainteresovane da učestvuju u projektu ,,GIF UP!“ koji stavlja akcenat na teme kao što su: sloboda izražavanja, borba protiv lažnih vijesti, digitalizacija, promocija digitalne pismenosti i učešće civilnog društva odnosno građana/ građanki u procesu donošenja odluka.

Ante Tomić i Rajko Grlić

ma, a nikada ga nije snimio.

- Festival nesnimljenog filma biće jedinstvena prilika da publika na drugačiji način upozna neke od najznačajnijih filmskih autora. Poput svo-

jevrsne bioskopske poetske pravde, njihovi filmovi, koji su na to dugo i beznadežno čekali, konačno će imati priliku da se sretnu sa publikom – navedeno je u saopštenju.

Festival nesnimljenog filma biće jedinstvena prilika da publika na drugačiji način upozna neke od najznačajnijih filmskih autora Festival nesnimljenog filma otvara proslavljeni hrvatski i jugoslovenski reditelj Rajko Grlić sa piscem, novinarom i scenaristom Antom Tomićem i glumcima Goranom Bogdanom i Ivanom Roščić.

Biće predstavljen scenario rađen prema Tomićevom bestseler romanu „Čudo u Poskokovoj Dragi“. Adaptacija tog Tomićevog romana je, prema riječima Grlića, najbolji scenario koji su zajedno napisali. Kao prateći program, najavljen je Grlićev film „Ustav Republike Hrvatske“.

Drugog festivalskog dana, 20. oktobra, reditelj Goran Mar-

Kultura

Četvrtak, 19. oktobar 2023.

15

likovnih umjetnosti na Cetinju

Predstava „Nesporazum“, u produkciji CNP-a, na Jugoslovenskom Albertina Akademije, orga- pozorišnom festivalu u Užicu

FLU Cetinje

PAŽNJA

zira sve faze stvaralaštva Marine Abramović, jedne od najuticajnijih figura u svijetu performansa. Šofranac je kazala da Albertina Akademija i FLU imaju uspostavljenu saradnju kroz Erasmus+ program još od 2019. godine, kada su dvije institucije počele da razmjenjuju studente i nastavno osoblje uspostavljajući kroz ove mobilnosti čvršću međusobnu saradnju i povezanost dvije različite akademske zajednice.

- Upravo je kroz nastavnu mobilnost 2022. godine profesor Bitonti, koji je sada i dekan

ković predstaviće scenario za nesnimljeni film „Doktor D“ koji govori o fiktivnom ratnom zločincu koji preuzima lažni identitet nadriljekara.

Iako film nikada nije snimljen, nedavno je pretočen u roman.

Publika će moći da čuje originalni scenario u izvođenju Tihomira Stanića, Sergeja Trifunovića i Katarine Marković. Nakon toga, u pratećem programu biće prikazan njegov film „Delirijum tremens“.

Reditelj Srđan Karanović predstaviće 21. oktobra projekat na kojem je radio više od 30 godina – „Tramontanu“, neočekivanu ljubavnu priču sa elementima bajke koja se proteže kroz više decenija i više generacija. U razgovoru će, pored Stefana Arsenijevića, učestvovati i producent Majk Dauni. Inspirisan pričom Borisa Piljnjaka, Karanović je razvijao taj film od studentskih dana. Kao prateći program biće prikazan Karanovićev film „Miris poljskog cveća“.

S. V.

Šofranac smatra da se umjetnosti performansa ne posvećuje dovoljno pažnje u Crnoj Gori.

- Upravo je jedan od ciljeva prvog IPAF festivala podizanje svijesti o performansu među studentima kao mladim stvaraocima, kao i podsticanje dijaloga i razmjena ideja među dvije različite umjetničke scene - Crne Gore i Italije. Kroz nastavni proces i organizaciju festivala kao što je IPAF, FLU radi na razvijanju, unapređenju i stmulisanju umjetničko-istraživačkog rada iz oblasti savremene umjetnosti, pa se nadamo da će zainteresovanost mladih umjetnika za performans poslije ovog rasti, ali i novih izdanja IPAF festivala koje imamo u planu - kazala je Šofranac.

Realizaciju festivala podržali su predsjednik Narodnog univerziteta u Trstu Fabrizio Somi i predsjednik Italijanske zajednice u Crnoj Gori i regije Friuli Venezia Giulia AlekA. Đ. sandar Dender.

,,Empatija u kulturi“ večeras u Biblioteci PODGORICA - Tribina na temu ,,Empatija u kulturi“ biće održana večeras, u 19 sati, u sali ,,Marko Miljanov“ u NB ,,Radosav Ljumović“.

Na tribini će učestvovati Sanja Vojinović, mr Jovana Bojović, glumac Mišo Obradović, vizuelna umjetnica Tanja Markuš i dr Tijana Todrović.

- Kulturna scena u Crnoj Gori je poprilično zatvorena, često homogena i sve više gubi svoju publiku, a samim tim se gubi odnos i prema cjelokupnoj kulturi. Njen domet postaje ograničen, što direktno ukazuje na neophodnost otvorenog razgovora na ovu temu - ističe se u najavi. A. Đ.

Teatar je ponovo živ PODGORICA – Predstava „Nesporazum“, koju je na scenu Crnogorskog narodnog pozorišta prema tekstu Albera Kamija postavio Damjan Pejanović, biće izvedena 6. novembra na festivalu „Bez prevoda“ u Užicu, kao dio takmičarske selekcije.

Predstava „Nesporazum“ takmičiće se sa još šest regionalnih teatarskih projekata, a glumačku podjelu čine: Ana Vujošević, Petar Novaković, Jelena V. Đukić, Radmila Božović i Zoran Rakočević.

Ovogodišnje, 28. izdanje Jugoslovenskog pozorišnog festivala „Bez prevoda“, održaće se u Narodnom pozorištu Užice, od 1. do 7. novembra.

Na festivalu se, prema ocjeni selektora Zorana Stamatovića, prikazuje sedam najboljih komada, nastalih tokom prethodne pozorišne sezone u regionu, bez obzira na teatarski žanr, porijeklo pisaca i drugih autora. Stamatović je, kako je rekao, pogledao više od 50 predstava tokom selekcije.

- Raduje me to što je pozorište, poslije duže godina, ponovo živo i što se, i u manjim mjestima u regionu, bavi aktuelnim temama – rekao je on.

O predstavi „Nesporazum“ Damjana Pejanovića, Stamatović je u izvještaju selektora zapisao da je osnov za čuvenu dramu Albera Kamija priča o sinu koji je odbio da bude glava - otac porodice.

- Ostavio je kod kuće majku i sestru da se snalaze same, a on

D. Miljanić

ekuje eme

nizovao na Ljetnjoj pozornici na Cetinju projekat ,,Bacchae“, snimani performans u kojem su učestvovali studenti obje institucije. Iako su studenti sa cetinjskog fakulteta imali manje iskustva u ovoj umjetničkoj disciplini, oni su dali značajan doprinos kvalitetu projekta i pokazali veliko interesovanje za umjetničko-istraživački rad u oblasti performansa, koji je multidisciplinaran i otvara široke mogućnosti za dalju saradnju. Inspirisani ovim iskustvom, profesor Bitonti i dekan FLU, profesor Marko Marković, došli su na ideju organizovanja festivala performansa sa ciljem dalje edukacije studenata i promocije i dalje razmjene iskustava obje akademske i umjetničke zajednice – pojasnila je Šofranac.

Scena iz predstave „Nesporazum“

je pošao u svijet, odakle se vratio imućan i zadovoljan. Zatekao je majku i sestru tamo gdje ih je i ostavio. Nijesu ga prepoznale. Apsurdni nesporazum vodio je pravo u porodičnu katastrofu koja je razotkrila sav jad i bijedu ljudske egzistencije. Reditelj Damjan Pejanović je za režiju ove predstave dobio nagradu na 38. Festivalu internacionalnog alternativnog teatra FIAT 2023. godine. Užička publika je uvijek pokazivala radoznalost za pozorišne eksperimente. Vjerujemo da će tako biti i ovaj put – zapisao je Stamatović.

Ovogodišnji festivalski slogan „Šta misliš o svom ocu?“,

kako je objasnio, vodi nas ka saznanju šta jesmo, kako se u javnosti predstavljamo, čega se ili koga najviše bojimo i šta nas ili ko nas najbrže i najlakše naljuti i povrijedi.

- Otac i odnos prema ocu je jedna od glavnih tema evropskog teatra, od Eshilovih „Orestija“ do danas, i toj velikoj temi posvećujemo naš ovogodišnji festval – kazao je Stamatović.

Pored predstave CNP-a, publika će imati priliku da pogleda i inscenacije: „Deca“ (Milena Marković/ Irena Popović, Narodno pozorište Beograd) , „Edip“ (Sofkle/Vito Taufer, JDP), „Naš razred“ (Ta-

deuš Slobođanek/ Jasmin Novljaković, Gradsko dramsko kazalište Gavela, Zagreb), „Ivanov“ (A. P. Čehov/Paolo Mađeli, Narodno pozorište Sarajevo), „Očevi i oci“ (Slobodan Selenić/Veljko Mićunović, Narodno pozorište iz Beograda) i „Otac“ (Florijan Zeler/Paolo Mađeli, Atelje 212).

Na festivalu će biti dodijeljeno devet nagrada „Ardalion“, a o njima će odlučivati – akademik Miodrag Tabački, glumica iz Hrvastke Urša Raukar, reditelj Milan Nešković, književnik Almir Imširević iz Bosne i Hercegovine i književnik Miloš Latinović. S. V.

Fotografija iz ciklusa ,,Autoportret“ Jelene Jovančov na festivalu u Italiji PODGORICA - Crnogorska akademska umjetnica Jelena Jovančov predstavlja se na međunarodnom festivalu digitalne umjetnosti „Ventipertrenta 2023“ sa dvije digitalne fotografije iz ciklusa „Autoportret“.

Festival se održava u Dinamičnom međunarodnom muzeju savremene umjetnosti, u italijanskom mjestu Belforte del Kijenti u okrugu Mačerata.

Jovančov je istakla da se kroz dosadašnje stvaranje uglavnom bavila opštim ili generalnim temama.

- Sredinom ljeta, ušla sam novi ciklus radova i fokus svog istraživanja usmjerila na individualno. Autoportret. Realizujem ih kao digitalne fotografije ili digitalne slike. Zbog specifičnosti da tijelo pretvori u objekt, fotografija asocira na smrt. Suzan Sontag to objašnjava: „Sve fotografije su memento mori.

Snimiti fotografiju znači učestvovati u smrtnosti, ranjivosti, promjenljivosti druge osobe (ili stvari). Upravo time što isjecaju i zamrzavaju dati momenat, sve fotografije svjedoče o neumitnosti vremena“ –

Svjedočanstva o neumitnosti vremena

Jelena Jovančov, ciklus „Autoportret“

istakla je Jovančov.

Prema njenim riječima, lične fotografije, autoportreti na neki način ukazuju na emocional-

ni centar vlastitog istraživanja.

- Postaviti sebe kao predmet vizuelnog promišljanja. Koliko i na kakav način se naš portret

mijenja tokom vremena? Da li je autoportret samo odraz onoga što vidimo ili ima indirektnu poruku? Naslonjena na zid sopstvenog doma. Životni prostor je naše najintimnije mjesto. Moja kuća je ujedno prostor življenja i stvaranja. Zid kuće simbolički zatvara moj svijet - kazala je Jovančov. „Ventipertrenta“ je međunarodni festival digitalne umjetnosti, koji je osmislilo i produciralo međunarodno kulturno udruženje Terra dell’ Arte. Prvo izdanje festivala održano je 2004. godine u gradu Potenza Picena. Od narednog izdanja 2006. godine odlučeno je da stalno sjedište Festivala bude Dinamični međunarodni muzej savremene umjetnosti koji se nalazi u italijanskom mjestu Belforte del Kijenti u okrugu Mačerata. Na ovogodišnjem festivalu predstaviće se šezdeset umjetnika iz 24 države.

A. Đ.

16 Hronika Podgorice

Četvrtak, 19. oktobar 2023.

Predstavnici Udruženja boraca i antifašista obilježili osamdeset dvije godine od prve velike bitke poslije Trinaestojulskog ustanka

Sjećanje na heroje sa Jelinog duba

SLOBODARSKI DUH

Član predsjedništva UBNORA Podgorica Nikola Mališić istakao je da način organizovanja i izvođenja akcije na Jelinom dubu najbolje ilustruju naraslu snagu partizanskog pokreta nakon ustanka.

- Na ideju da zasjedom bude sačekana Italijanska kolona koja je prebacivala ljudstvo i ratni materijal iz Podgorice prema Kolašinu došao je Štab narodno-oslobodilačkih partizanskih odreda za Crnu Goru, Boku i Sandžak krajem septembra 1941. godine. Za ostvarenje akcije angažovan je kombinovani bataljon sačinjen od ljudstva iz sastava bataljona ,,Marko Miljanov“, ,,Bijeli Pavle“ i ,,Jole Piletić“, Zetskog partizanskog NO odreda... Napad je izvršen u zoru 18. oktobra, kada je kolona od 43 italijanska kamiona upala u zasjedu.

Italijani nisu bili u stanju da pruže ozbiljniji otpor i samo mali broj uspio je da pobjegne niz kanjon Male rijeke.

Neprijatelj je imao 152 poginula i ranjena oficira i vojnika, dok ih je 64 zarobljeno.

U akciji su život izgubila dva partizanska borca – podsjetio je Mališić.

On je istakao da je akcija na Jelinom dubu imala izvanredan odjek u Crnoj Gori, nakon čega je Narodno-oslobodilački pokret dobio novi polet. Nažalost, usljed bezuspješnih pokušaja da se obračuna sa partizanskim jedinicama na području Kuča i Bratonožića, uslijedila je brutalna odmazda nad stanovništvom tog kraja.

- Ubijeno je na desetine stanovnika ne vodeći računa ni o

I. MITROVIĆ

Udruženje boraca i antifašista Podgorice, zajedno sa rukovodstvom SUBNORA Crne Gore i građanima, obišli su juče i položili vijenac na spomen-obilježje na Jelinom dubu, mjestu koje je bilo poprište prve velike bitke protiv okupatora poslije Trinaestojulskog ustanka.

ku zemalja koje tradicionalno pretenduju na dominantno politički uticaj u Crnoj Gori, faktički podržani od nekih političkih partija, dijela NVO i medija, organizovano i intenzivno rade na razgradnji crnogorskog bića. Osvajanjem vlasti 2020. godine dekompozicija sistema i destrukcija dokazanih vitalnih vrijednosti Crne Gore se ne inicira i nagovještava samo Akcija na Jelinom opozicionim djelovanjem, na molebanima i litijama, već redubu imala je alno sprovodi kroz organe i inizvanredan odjek stitucije zakonodavne i izvršne i što je najgore – neustavu Crnoj Gori, nakon vlasti no, nezakonito i po dubini, vrlo efikasno – kazao je Mališić. čega je NarodnoIpak, naglasio je, nešto što nioslobodilački je pravi reprezent crnogorpokret dobio novi skog bića ne može duže trajati.

- Upravo je nastupio trenutak polet. Nažalost, kada evidentna većina građausljed bezuspješnih na Crne Gore, nepokolebljivi sljedbenici njene slobodarske pokušaja da se antifašističke tradicije, priobračuna sa padnici svih nacija i vjera, stari i mladi, moraju dići glas za odpartizanskim branu svoje jedine domovine i jedinicama na njenih istorijskih vrijednosti. području Kuča Vrlo je značajno, da ne kažem sudbonosno, stvaranje novog, i Bratonožića, jakog masovnog i organizovauslijedila je nog suverenističkog pokreta brutalna odmazda za očuvanje identiteta, multietničnosti, antifašističkih nad stanovništvom tekovina, građanskog ustrojBorci i antifašisti juče na Jelinom dubu stva, sekularizma, ekonomtog kraja ske uspješnosti i svih drugih polu ni starosnoj dobi. Skoro i društvena dezorijentisanost stavljenje novih osnova druš- tegrisanja naše države u za- atributa suverene i prosperitvenog i ekonomskog razvo- jednicu demokratskih država tetne države. SUBNOR je dio 400 ljudi je odvedeno u Pod- i raspad države. goricu u zatvore, a najveći po- - To je bilo i vrijeme kada je ja, građanskog društva i pune svijeta – podsjetio je Mališić. ovih nastojanja i daće puni dojedinačni zločin bilo je strije- počeo i nečasni proces revi- integracije u evropske i evro- Taj proces je, nastavio je Ma- prinos ostvarenju ovog cilja. ljanje 52 rodoljuba na putu od zije istorije i širenje neistina o atlanske strukture. Ogromna lišić, privremeno zaustavljen Uvjeren sam da ove odrednice Jelinog duba ka Bioču – pod- oslobodilačkom, antifašistič- podrška građana ovakvoj ori- od kraja 2020. godine. odražavaju duh NOB-a, da je kom ratu 1941–1945. godine. U jentaciji dovela je Crnu Go- - Brojni retrogradni subjekti, to bio i ideal boraca sa Jelinog sjetio je Mališić.

On je naglasio da je nakon ove prelomnim trenucima s kraja ru do maja 2006. godine, od- naslonjeni na Srpsku pravo- duba – zaključio je Mališić. bitke uslijedila i razmjena za- devedesetih godina, počeo je nosno do obnove državnosti i slavnu crkvu, ali i na snažnu Vijenac na spomen-obilježrobljenika, čime je de fakto proces u Crnoj Gori za uspo- otvaranja procesa punog in- političku i materijalnu podrš- je na Jelinom dubu položili prvi put od strane okupatora su Julija Novaković, Radopriznat Narodno-oslobodilačmir Lakić i Rajko Radulokrene krupnim koracima tada, kao jedna od prvih ki pokret kao ratujuća strana. vić. Minutom ćutanja odata u evroatlanske integrabitaka u Crnoj Gori, neka je pošta svim poginulim borciSLJEDBENICI ovaj naš izlazak danas cije. Treba da čujemo Predsjednik UBNORA Podma, rodoljubima i žrtvama faTRADICIJE bude prekretnica Crnoj savjete naprednog dijela gorice Borivoje Banović šističkog terora. Obilježavanju Gori da se jednom opasvijeta, jer posljednje tri kazao je da je bitka na Član predsjedništva UBNObitke na Jelinom dubu prisuJelinom dubu predstavljala metimo, da naše rukovod- godine nijesmo napravili stvovali su i predsjednik SUBRA podsjetio je da je razvoj prekretnicu u smislu omastvo ne sluša nikoga, pa ni ni pomaka na putu ka NORA CG Zuvdija Hodžić i Crne Gore brutalno zaustavEvropskoj uniji – poručio crkvu, da nađe normalan sovljenja jedinica. generalni sekretar Dragan ljen događajima iz devedeseput da Crna Gora ponovo je Banović.

- Kako je bila prekretnica Mitov Đurović. tih godina prošlog vijeka, kada je nastupila opšta politička

I. MITROVIĆ

Prekretnica

Poklon Ambasade Ukrajine Glavnom gradu

Platan kao simbol zahvalnosti za podršku u ratnim vremenima Ambasador Ukrajine Oleg Gerasimenko i zamjenik gradonačelnice Luka Rakčević zasadili su juče stablo platana u parku u Aerodromskoj ulici na Starom aerodromu koje je ukrajinska ambasada poklonila u znak zahvalnosti Glavnom gradu za podršku u ratnim vremenima.

Sadnja platana na Starom aerodromu

Ambasador Gerasimenko iskazao je zahvalnost Glavnom gradu na pomoći i podrš-

Odluka gradonačelnice Olivere Injac ci u izuzetno teškom vremenu za ukrajinski narod.

- Mnogi iseljenici su u Podgorici našli utočište i sa radošću je pamte kao gostopriman grad sa srdačnim ljudima.

Neka ovo drvo bude još jedan simbol našeg čvrstog prijateljstva. Slava Ukrajini i živjela Crna Gora - poručio je Gerasimenko.

Rakčević je zahvalio na donaciji, ističući da je Podgorica otvoren grad u koji vjeruje da će vrlo brzo stanovnici Ukrajine dolaziti iz zadovoljstva, a ne iz nužde, te da se nada skorom završetku rata.

- Zahvalni smo na čvrstom prijateljstvu i sigurni da će odnosi između dvije zemlje biti i dalje na visokom nivou - kazao H. P. je Rakčević.

Smijenjen komandir Službe zaštite i spašavanja

Goran Janković

Gradonačelnica Olivera Injac smijenila je dosadašnjeg komandira Službe zaštite i spašavanja Podgorice Gorana Jankovića sa te pozicije.

– Mogu samo potvrditi da je informacija tačna i ne želim dalje bilo šta komentarisati – kratko je odgovorio Janković na upit Pobjede da prokomentariše svoju smjenu.

Janković je završio Srednju

školu unutrašnjih poslova u Danilovgradu i Privrednu akademiju u Novom Sadu. Radio je na više pozicija u Upravi policije, potom je bio načelnik Komunalne policije (do 2019. godine), odakle je postavljen za komandira Službe zaštite i spašavanja. Na poziciji komandira SZS po ugovoru je trebalo da ostane do 2025.

H. P. godine.

Svijet

Četvrtak, 19. oktobar 2023.

17

Izraelski vojni zvaničnici i palestinske militantne grupe međusobno se optužuju za eksploziju u Gazi

Ko je odgovoran za stravično granatiranje i stotine žrtava u bolnici

TEL AVIV/GAZA SITI – Bolnica „Al Ahli Arab“ u Gazi bila je prepuna povrijeđenih u prethodnom izraelskom napadu, ali i civila koji su je smatrali bezbjednim utočištem tokom učestalih izraelskih vazdužnih udara, kada je u utorak veče oko pola osam po lokalnom vremenu u njoj odjeknula eksplozija koja je odnijela na stotine života.

Iako broj žrtava napada na bolnicu varira u zavisnosti od izvora, riječ je o najvećem broju nastradalih u pojedinačnom napadu unutar Pojasa Gaze još Zvaničnici Izraelskih odbrambenih snaga (IDF) tvrde da je, prema od 2007. godine.

Najmanje 300 ljudi je vozilima podacima kojima navodno raspolažu, bolnicu pogodila neuspješno hitne pomoći i privatnim automobilima prevezeno u cen- lansirana raketa iz Gaze, za što su optužili Hamas i Islamski džihad tralnu bolnicu „Al Šifa“, koja je koji, sa druge strane, odbacuju odgovornost i za napad krive Izrael i prije toga bila preopterećena.

Povrijeđeni su ležali na podoSjedinjene Države uložile su veto na rezoluciju Savjeta vima prekrivenim krvlju i zabezbjednosti Ujedinjenih nacija koja je predviđala isporupomagali usljed jakih bolova. ku humanitarne pomoći u Pojas Gaze, prenio je Rojters.

To se vidi na snimcima koje Kineski ambasador pri UN Džang Jun naveo je da je je, nakon vazdušnog napada Kina šokirana i razočarana odlukom SAD da stave veto na bolnicu tokom jedanaena rezoluciju o ratu između Izraela i Hamasa. stog dana novog izraelsko-paOn je, kako prenosi Njujork tajms, ispričao i kako SAD, lestinskog sukoba, emitovala tokom 40 sati pregovora, nijednom nijesu izrazile protelevizijska mreža Al Džazira.

Na snimcima se vide i na detivljenje nacrtu rezolucije, zbog čega se, kako je dodao, očekivalo da će biti usvojena. setine mrtvih u krugu bolnice, među kojima su djeca i žene, ali i požar koji je zahvatio višespratni bolnički objekat. godila bolnicu, dok je drugi stva zdravlja u Gazi tvrde da je - Operisali smo, a onda je odjeportparol IDF-a Danijel Ha- broj žrtava veći i od 500. knula eksplozija i plafon u sali gari na mreži X postavio audio Da je napad na bolnicu, po se samo srušio – ispričao je, za snimak navodno presretnutog svom obimu, „bez presedana“ Al Džaziru, hirurg Gasan Abu razgovora dvojice operativa- smatraju i u Svjetskoj zdravSitah, koji se u trenutku napaca Hamasa na arapskom. Na stvenoj organizaciji iz koje da nalazio u operacionoj sali. snimku se, kako su prenije- apeluju na hitnu zdravstveNapad na bolnicu osudile su le zapadne agencije, čuje pri- nu zaštitu civila na palestinznanje jednog od njih da je ra- skoj teritoriji. Zahtijevana je brojne humanitarne organiketa koja je pogodila bolnicu i sjednica Savjeta bezbjednozacije i taj čin okarakterisale Panika u bolnici „Al Ahli Arab“ nakon napada „izgleda naša“ i da je ispaljena sti Ujedinjenih nacija, dok su kao „ratni zločin“. sa groblja nedaleko od bolnice. u Istanbulu, jordanskom AmaPalestinska militantna grupa Hamas i Ministarstvo zdrav- Zvaničnici Izraelskih od- štio je Islamski džihad, ističu- Tvrdnje Izraela da iza napa- Obrađujući te informacije, bri- nu i na teritoriji Zapadne obale lja u Gazi za napad su okrivili brambenih snaga (IDF) tvr- ći i kako ta grupa „ne koristi da na bolnicu stoje palestin- tanski Gardijan objavio je, me- održani protesti osude „izraelizraelske vazdušne snage ko- de da je, prema podacima sa svetilišta ili javne objekte, po- ske militantne grupe negirao đutim, kako je malo vjerovat- skog napada na civile“. je, međutim, još nijesu preu- kojima navodno raspolažu, sebno bolnice, kao vojne cen- je i palestinski ambasador pri no da rakete, kojima raspolažu Napad na bolnicu dogodio se zele odgovornost za taj napad. bolnicu pogodila neuspješno tre ili skladišta oružja“. Do- Ujedinjenim nacijama Rijad Hamas i Islamski džihad, ima- uoči posjete američkog predU Izraelu je juče boravio i lansirana raketa iz Gaze, za šta dali su i kako detalji, poput Mansur nazvavši ih „lažima“. ju razornu moć kakva je viđe- sjednika bliskoistočnom reamerički predsjednik Džo- su optužili Hamas i Islamski ugla pod kojim je bomba pa- Portparol izraelske vojske na tokom napada na bolnicu. gionu, tokom koje je, osim sa zef Bajden koji je, tokom džihad koji, sa druge strane, la i stepena razaranja koje je Džonatan Konrikus obja- Prema podacima Civilne za- Netanjahuom, u Jordanu trerazgovora sa tamošnjim pre- odbacuju odgovornost. ostavila za sobom, potvrđuju vio je, sa druge strane, snimak štite, u vazdušnom udaru na bao da razgovara i sa palestinmijerom Benjaminom Ne- - Optužbe koje promoviše ne- da je napad sličan izraelskim leta, skretanja sa kursa i pada bolnicu nastradalo je najma- skim i egipatskim liderima. tanjahuom, rekao kako mu prijatelj su neosnovane - saop- udarima. rakete za koju tvrdi da je po- nje 300 ljudi, dok iz Ministar- Bajden je, međutim, nakon „izgleda“ da eksploziju u bolvijesti o napadu na bolnicu, otkazao posjetu Jordanu. On nici nije izazvao Izrael.

- Na osnovu onoga što sam vije, kako su prenijeli američki dio, čini se da je to uradio drumediji, izrazio „ogorčenost napadnuta sa dvije zapaskih incidenata u njemačkoj Jevrejska zajednica u Sinagoga u Berlinu napadgi tim, a ne vi - rekao je Bajden zbog napada“ i timu za naciprijestonici koji su uslijedili Njemačkoj saopštila je nuta je juče ujutru ,,mololjive naprave, a policija je Netanjahuu, ali i dodao kako onalnu bezbjednost naložio da je njena sinagoga u tovljevim koktelima“, u nakon eskalacije nasilja na potvrdila incident, prenosi da nastavi prikupljanje inforima „mnogo ljudi koji nijegradskom naselju Mite sklopu učestalih antisemitBliskom istoku.

Asošijeted pres. macija o tom „potencijalnom su sigurni šta je izazvalo ekzločinu“. sploziju“.

SAD blokirale rezoluciju UN o humanitarnoj pomoći Gazi

Sinagoga u Berlinu zasuta ,,molotovljevim koktelima“

Pred pokrajinskim sudom u Beču počelo suđenje bivšem austrijskom kancelaru

Sebastijan Kurc uvjeren da će biti oslobođen BEČ - Proces protiv bivšeg austrijskog kancelara Sebastijana Kurca i nekoliko njegovih bivših saradnika, zbog optužbi da su tokom ispitivanja u jeku takozvane ,,afere Ibica“ davali lažne iskaze, počeo je juče pred pokrajinskim sudom u Beču.

- Tužilaštvo već dvije godine

protiv mene iznosi optužbe i uvjeren sam da će se one pokazati kao netačne - rekao je Kurc novinarima pred početak procesa.

Ocijenio je i da je specijalno državno tužilaštvo uvijek do sada događaje interpretiralo na njegovu štetu.

Državno tužilaštvo zaduženo

za ekonomski kriminal Kurca i njegove saradnike optužuje da su tokom ispitivanja pred parlamentarnim odborom koji se bavio ,,aferom Ibica“ davali lažne iskaze.

- Kurc je htio da spriječi štetu po svoj ugled i po ugled svoje stranke time što je umanjivao svoju ulogu u događajima koji

su u javnosti poznati kao ,,afera Ibica“ - rekao je viši javni tužilac Gregor Adamović.

Tokom „afere Ibica“ izašlo je na vidjelo da je Slobodnjačka stranka Austrije, tadašnji koalicioni partner u vladi kancelara Kurca, stranim investitorima, koji su se pokazali kao lažni, nudila politički uticaj.

Sebastijan Kurc

Ta partija je, kako se sumnja, u zamjenu za stranačke donacije, rođaki navodnog ruskog oligarha obećala preuzimanje vlasničkog udjela

u austrijskim medijima kao i pogodnosti na javnim tenderima.

Nakon izbijanja afere, predsjednik stranke Hans Kristijan Štrahe podnio je ostavku, a njegova stranka je izašla iz vlade. Potom je Kurc, koji je sve vrijeme uvjeravao javnost da nije umiješan u tu aferu, raspisao nove izbore.

Sebastijan Kurc je na prijevremenim izborima 2019. godine pobijedio, ali je zbog optužbi da je uticao na ispitivanja javnog mnjenja u korist svoj stranke 2021. godine podnio ostavku na funkciju predsjednika svoje stranke, ali i austrijskog kancelara.

Priredila: Đurđica ĆORIĆ

18 Fudbal *******************************

Arena

Omladinska reprezentacija uspješno završila kvalifikacije

,,Crveni“ su nakon remija sa Engleskom (0:0) upisali poraz od Austrije (1:0), da bi u meču odluke savladali Vels – 3:0. Na taj način Crna Gora je ostavila iza sebe veliku Englesku, čime se pokazalo da upravo u generaciji koju vodi Goran Perišić imamo svijetlu budućnost, jer je njihov rezultat za ponos crnogorskog fudbala.

-Vjerovali smo da možemo napraviti podvig, jer da nijesmo vjerovali u sebe siguran sam da ne bi ostvarili ovaj sjajan rezultat – kazao je za Pobjedu napadač Balša Mrvaljević.

Selektor Perišić najavio je borbu za jedno od prva dva mjesta odnosno za plasman u elitnu rundu kvalifikacija. Ali, činilo se da će to biti nemoguća misija kada smo saznali rivale u grupi.

-Kada smo vidjeli sa kim smo u grupi činilo se zaista nemoguća misija, ali svojim zalaganjem i htjenjem, ali i voljom da napravimo iskorak u odnosu na ostale generacije – uspjeli smo. Nije bilo nimalo lako parirati momcima iz engleske selekcije koja u svojim redovima ima igrače koji su premijerligaški igrači. Mnogo nas je potrošila ta utakmica, što se i viđelo na drugom meču turnira protiv Austrije – dodao je 18-godišnji napadač Podgorice, koji je u me-

Generacija o kojoj će se tek pričati

I. MANDIĆ

PODGORICA – Ciklus za pamćenje, generacija za ponos! Omladinska reprezentacija Crne Gore uspješno je završila pretkvalifikacioni turnir, koji se igrao u Podgorici, pa će nakon 2013. i 2019. godine ponovo biti dio elitne grupe kvalifikacija za Evropsko prvenstvo.

Balša Mrvaljević proslavlja gol protiv Velsa

ču protiv Velsa bio strijelac.

Baš taj meč protiv Velsa bio je odlučujući. Kolo prije kraja Crna Gora nije bila u dobroj situaciji – potrebna nam je bila pobjeda, ali i da Austrija ne savlada Englesku. Ono što je bilo do njih, naši omladinci odradili su maksimalno. Već u prvih 45 minuta riješili su sve dileme sa tri pogotka i pokazali da im mjesto u elitnoj rundi.

-Oporavili smo se nakon poraza od Austrije i uz dobar skauting selekcije Velsa, dobru pripremu utakmice stigao je i rezultat – skroman je Mrvaljević.

Misli javnosti, ali i naših repre-

Mesijeva magija za deset minuta

PODGORICA - Lionel Mesi sa dva gola obilježio je pobjedu Argentine nad Peruom 2:0 u kvalifikacijama za Mundijal 2026. godine.

Fudbalski superstar za deset minuta riješio je meč – golovima u 32. i 42. minutu.

Intervencijom VAR tehnologije, poništen mu je gol u 57. minutu.

Veteran i prva zvijezda mo-

dernog fudbala demonstrira da je i dalje u vanserijskoj formi. Predvodi selekciju ,,gaučosa“, ali je ipak više puta najavio da za tri godine neće nastupati na šampionatu planete. Nakon samo četiri kola kvalifikacija Argentina je ubjedljivo prva sa maksimalnim skorom i pet bodova više od najbliR. A. žih pratilaca.

Teška povreda koljena slavnog Brazilca

zentativaca već su okrenute ka glavnoj fazi kvalifikacija za prvenstvo Evrope.

-Ovakvi turniri i ovakve utakmice mnogo znače svima nama u našem daljem fudbalskom razvoju i već su naše misli uperene u dan kada ćemo se ponovo okupiti i nastaviti sa ovakvim partijama i u elitnoj rundi koje će nas odvesti na prvenstvo Evrope. Ponavljam, vjerujem da možemo – jasan je Mrvaljević.

Iako tinejdžer Mrvaljević je skrenuo pažnju ja sebe – prošle sezone Slavoljub Bubanja gurnuo ga je u vatru u prvom timu Podgorice, gdje je golo-

vima nagovijestio kakav je potencijal. I ove sezone je u timu iz Lješkopolja, a u Drugoj ligi postigao je četiri gola. Jasno je da je kalibar za jači rang. Njegovo vrijeme tek dolazi.

-Što se mene tiče iza mene je period u kome sam imao dvije jače povrede koje sam zahvaljujući fizioteraputima uspio prevazići, a koje su mi zadavale probleme i unosile nervozu. Postigao sam gol na zadnjoj utakmici koji mi mnogo znači. Vjerujem da ću i u klubu nastaviti sa dobrim partijama i dobrim radom, pa će biti i golova – podvukao je R. PEROVIĆ Mrvaljević.

Povodom navoda o rasističkom ponašanju navijača na utakmici Otrant Olimpika i Grblja

Slavni ofanzivac je u meču u Montevideu na nosilima iznijet sa terena, a nije mogao da zadrži suze. Po prvim informacijama, radi se o povredi ligamenata koljena zbog ko-

je ga izvjesno čeka višemjesečna pauza.

Urugvaj je nakon 22 godine uspio da pobijedi Brazil. Nakon četiri kola mundijalskih kvalifikacija, ove selekcije imaju po sedam bodova.

Napadač Darvin Nunjez donio je prednost domaćiju u 42. minutu, a meč je riješio De la Kruz u 77. Gostujuće ,,karioke“ su u krizi ove jeseni, Brazil je razočarao u drugom meču zaredom.

R. A.

PODGORICA -Tok kvalifikacione G grupe dao je crnogorskim fudbalerima pravo da se nadaju u plasman na Evropsko prvenstvo i nakon što su protiv najvećih rivala – Srbije i Mađarske – na svom terenu osvojili ukupno (samo) bod, splet okolnosti ostavio ih je u igri uprkos šokantnom septembarskom remiju u Litvaniji, a drži ih ,,živima“ i poslije poraza 3:1 prije dvije noći u ključnom meču u Beogradu.

Tako ,,govori“ matematika, realnost je drugačija - ,,sokoli“ poslije još jednog poraza u meču sa prefiksom istorijski imaju manje od jedan odsto šansi za odlazak na kontinentalni šampionat u Njemačkoj.

Sudbina Crne Gore koja ima osam bodova je u rukama Bugarske – tim Mladena Krstajića (mada je pitanje hoće li biti selektor u novembru) mora da pobijedi Srbiju (13) ili Mađarsku (14), a da naša selekcija savlada i Litvance i Mađare, da bi Stevan Jovetić i drugovi zauzeli drugo mjesto.

- Tabela pokazuje ono što sam najavljivao. Grupa je veoma ujednačena. Mnogi su kod nas bili nezadovoljni poslije 2:2 u Litvaniji, a oni su pobijedili Bugare, vodili 2:0 protiv Mađarske u utorak. Zakomplikovala se situacija - Mađari idu u Bugarsku, koja zaslužuje da nekog pobijedi. Ipak, koncentrisani smo na nas, imamo dosta kadrovskih problema, Savić neće igrati protiv Litvanije zbog žutih kartona. Želimo da odigramo dobro naredni meč, pa ćemo vidjeti što će nam to donijeti. Možda će utakmica u Budimpešti biti odlučujuća, borićemo se za svaki gol, za svaki bod – najavio je selektor Miodrag Radulović.

BEZ RIZIKA NEMA USPJEHA

Ombudsman te ekipe doživjeli jako neprija- Najavio je Radulović pritan ,,doček“ u Grblju, na uta- je meča na stadionu ,,Rajko pokrenuo kmici 12. kola Druge crnogor- Mitić“ i da je njegova ekipa ske fudbalske lige, te da su bili sazrela da odigra veliki meč, postupak izloženi šikaniranju i najbru- da je siguran da je izdanje iz PODGORICA - Zaštitnik ljudskih prava i sloboda pokrenuo je postupak povodom navoda o rasističkom ponašanju navijača na utakmici druge CFL Grbalj – Otrant Olimpik koja je minule neđelje igrana u Radanovićima.

Podsjećamo, fudbalski klub Otrant Olimpik iz Ulcinja saopštio je da su igrači i navijači

talnijim provokacijama na nacionalnoj osnovi.

- Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore pokrenuo je postupak po službenoj dužnosti (sopstvenoj inicijativi) povodom informacije Nacionalnog saveza Albanaca o rasističkom navijanju grupe navijača Grblja prema Albancima - navodi se u R.A. saopštenju.

Nejmar uplakan i na nosilima iznijet sa terena PODGORICA - Brazilska velika zvijezda Nejmar doživjela je tešku povredu u porazu Brazila u gostima Urugvaju 2:0 u kvalifikacijama za Mundijal 2026. godine.

Četvrtak, 19. oktobar 2023.

duela s istim rivalom u Podgorici, samo u ,,produženom trajanju“, garant dobrog rezultata.

Meč na najvećem srpskom stadionu ipak je donio nešto drugo. Jeste Crna Gora više od 70 minuta imala rezultat koji joj odgovara (1:1) i zbog toga se ne može reći da je razočarala, ali je u isto vrijeme ostala nedorečena na protivničkoj polovini, koliko god da nije bio realno da bude ekipa koja diktira ritam.

Moglo bi da se diskutuje o tome kako je trebalo ,,osjetiti momenat“ pa nakon majstorije Jovetića za izjednačenje napraviti jači pritisak na rivala... Činjenica je da je moralo više da se rizikuje.

- Odigrali smo sjajno prvo poluvrijeme, u drugom smo takođe bili hrabri, do 73. utakmica je bila ,,živa“, ali u tom momentu individualni kvalitet je presudio, to je najveća snaga Srbije. Slično se desilo u Podgorici. Tada je ušao

Crna Gora izgubil

Za ve potre

Tući i Kuč zadovoljili Miodrag Radulović je na ,,Marakani“ u startnu postavu lansirao dva debitanta u takmičarskim mečevima – štopera Marka Tućija i vezistu Edvina Kuča.

Bio je to dobar izbor crnogorskog selektora.

- Zadovoljan sam kako su igrali, ali nažalost nijesmo to uspjeli da valorizujemo.

Dobili smo dva igrača koja će nam značiti. Tućiju je ovo bila prva takmičarska utakmica u reprezentaciji jer je do sada odigrao samo dvije prijateljske. Kuč

Vlahović, ovog puta Kostić i Sergej Milinković-Savić.

Izgubili smo sistem igre, a oni su znali da nas kazne. Krenuli smo da izjednačimo, ali nakon trećeg gola sve je bilo gotovo – naglasio je Radulović.

PADOVI NA PRELOMNIM TAČKAMA

Ukrajina u kvalifikacijama za Mundijal 2014, Norveška u ciklusu za SP 2022, Bosna i Hercegovina u Ligi nacija prošle godine, prije dvije noći Srbija...

Mnogo je prelomnih tačaka na kojima su ,,sokoli“ pali na ispitu. Kvalitet Crne Gore je limitiran, nema klasu i dugu

Četvrtak, 19. oktobar 2023.

Arena

******************************* Fudbal 19

la još jedan presudni meč, šansa za Euro u domenu teorije

elike pobjede ebno je više rizika

Savić: Ne odustajem od sna, ovo je grupa odličnih momaka Stefan Savić nije bio u elementu na ,,Marakani“, pogriješio kod prvog gola Srbije, ispao kod drugog, ali bilo je evidentno da štoper Atletika nije bio maksimalno spreman za regionalni derbi.

Nedavna pauza zbog povrede uticala je da sjajni Mojkovčanin, lider ,,sokola“, odigra nešto ispod prepoznatljivog nivoa.

Poručio je da poraz od Srbije ne znači da je otišla posljednja šansa ove generacije da ode na veliko takmičenje.

- Ne odustajem od sna. Uvijek ću težiti istom cilju sa Crnom Gorom. Dajemo sve od sebe, često se povrijeđeni vraćamo u klubove, pokušavamo iznova i iznova… Nadam se, ako ne mi, da će onda sljedeća generacija uspjeti da se plasira na veliko takmičenje – poručio je Savić.

Zamjenik kapitena Crne Gore pohvalio je saigrače.

- Svako od njih pruža maksimum, bilo da igra minut ili svih 90. Imamo sjajnu atmosferu i žao mi je što nemamo priliku da se kvalifikujemo. Možda je sve zbog nedostatka fudbalskog kvaliteta, ali imamo grupu odličnih momaka i nije mi toliko žao kada vidim sa kakvim ljudima dijelim svlačionicu – dodao je Savić i opisao meč na ,,Marakani“.

- Odigrali smo kvalitetno prvo poluvrijeme, ali nas je Srbija u drugom pritisla i nijesmo izdržali. Imali smo dosta rovitih igrača i niz problema sa povredama tokom čitave sedmice. Na kraju smo odigrali korektnu utakmicu. Šteta što rezultat nije bio bolji, ali što je-tu je – kazao je Savić.

Piksijevi minuti slave i potcjenjivanje rivala Dragan Stojković našao se na udaru srpske javnosti nakon poraza ,,orlova“ od Mađarske, pitanje je koliku podršku ima unutar tamošnjeg Fudbalskog saveza, zbog svega toga je na konferenciji za medije nakon meča u Beogradu izgledalo kao da je jedva dočekao minute slave da odgovori kritičarima.

Duga su bila izlaganja legendarnog fudbalera, komentarisao je zvižduke na poluvremenu, rekao kako računa da je Srbija već

je takođe imao takmičarski debi. Kada sumiramo meč, predstavili smo se takmičarski i dobili nove igrače – prokomentarisao je Radulović.

klupu kao na primjer Srbija, ali nije uvijek sve ni do kvaliteta – naša selekcija jednostavno, iako nije neiskusna, nema rutinu i mentalitet za mečeve takvog tipa.

Pitanje mentaliteta, ne samo crnogorskog, već balkanskog, otvara prostor za strah pred novembarske mečeve.

Može li Radulovićeva selekcija da zadrži motiv, prije svega fokus do kraja da makar odbrani treće mjesto, ako već izostane epski preokret u G grupi?

Ta pozicija ne donosi joj takmičarski ništa, ali bi pad na četvrto mjesto – koje je moguće ukoliko Litvanija slavi pod Goricom 16. novembra – ba-

cilo sjenku na ono što je bilo dobro u ovim kvalifikacijama.

Treće mjesto bi pokazalo da je Crna Gora ipak iznad ekipa iz trećeg ili četvrtog ešalona evropskog fudbala, kvalifikacije se po svemu ne bi mogle ocijeniti neuspješnim.

A ako se zaista ostvari Radulovićevo ,,proročanstvo“, pa se Bugarskoj baš protiv Mađarske 16. dana narednog mjeseca vrati za sve pehove i šokantno izgubljene bodove, Crna Gora bila bi u prilici za lijep kraj kvalifikacija i povratak izgubljene nade – meč u Budimpešti vrijedan karte za Njemačku 2024.

Novembar je ipak bitan...

N. KOSTIĆ

U grupi A kvalifikacija za Euro je sve jasno – u Njemačku idu Španija i Škotska.

U grupi B sigurna je Francuska sa 18 bodova, dok Holandija i Grčka imaju po 12. ,,Heleni“ imaju meč više i male šanse za plasman.

U grupi C Engleska je sakupila 16, Ukrajina 13, Italija 10 bodova. Ukrajinci su odigrali meč manje od konkurenata, a sve će biti jasno nakon njihovog duela s ,,azurima“.

Hrvatska strahuje u grupi D jer ima šest bodova manje od Turske, a izjednačena

na Euru iako joj matematički treba još bod, konstatovao kako nema šanse da ih iznenadi Bugarska...

Potcjenjivački je Piksi govorio o Crnoj Gori, rekavši kako nije vidio nikakvu opasnost po njegovu selekciju i da je u svakom momentu bio uvjeren u pobjedu.

Dodao je i da je njegov tim primio gol iz greške, kao da Crna Gora nije primila dva takva.

Zanimljivo se osvrnuo i na meč u Podgorici u martu.

- Slažem se da su Crnogorci

bili bolji 80 odsto meča u Podgorici, ali znate gdje - u defanzivi. Jer su se tih 80 odsto utakmice branili. Bolji smo i to smo pokazali – izjavio je Stojković.

Izgleda da Piksi i oni koji su meč pod Goricom posmatrali sa tribina ili pored TV ekrana – nijesu gledali isti meč.

Jer je Srbija u Podgorici radila sve, osim što je konstantno napadala. Crna Gora nije iskoristila šanse, Srbija je slavila individualnom klasom Vlahovića – to je jedina istina. ,,U pobjedi se ne uzvisi, u porazu se ne ponizi“ – Dragan Stojković je na to očigledno zaboravio.

Ko je na Euru, a ko se još nada

je sa Velsom koji je bolji međusobno. ,,Vatrenima“ su potrebne obje pobjede

do kraja uz kiks Velsa protiv Jermenije ili Turske.

Albanija je iz grupe E osigu-

rala Euro, za drugo mjesto bore se tri tima – Češka sa 11, Poljska sa 10 i Moldavija sa devet bodova.

U grupi F sigurni su Belgija i Austrija, u grupi H nadomak Eura su Slovenija i Danska, u grupi I poredak je Rumunija 16, Švajcarska 15, Izrael 11 bodova, s tim što je lider odigrao meč više od drugoplasiranog, a dva od trećeplasiranog tima.

Portugal je osigurao EP, a iz grupe J još mu se nadaju Slovačka sa 16 i Luksemburg sa 11 bodova.

20 Vaterpolo/Košarka

Arena

Četvrtak, 19. oktobar 2023.

V. ILIĆ

Košarkaši Budućnost Volija protiv Slaska upisa

Mijović: Dobar n da nagradimo o Jadran nakon penal završnice bolji od Crvene zvezde u 3. kolu LŠ

Đurović pogodio dva boda Jadran C. zvezda

21 20

(regularni dio 8:8)

TREBINJE – Gradski bazen.

Gledalaca: 400. Sudije: Šop (Njemačka), Gomez (Španija). Rezultat po četvrtinama: 2:1, 0:2, 3:3, 3:2.

JADRAN: Đurović (12 odbrana + tri peterca), Holod 3 (4), Vučurović, Vukićević 2 (2), Vujović 2 (2), D. Rado-

vić 4 (3), Nagaev 4 (3), Gardašević 4, Banićević 1, Sladović, Čaraj, V. Radović, I. Radović.

CRVENA ZVEZDA: Mišović (15 odbrana + peterac), Bursać, Danković, Marković, Subotić 4 (2), Vasić 4 (3), Gogov 2 (2), Basara 3 (2), Vukićević, Lukas 2, Milojević, Radović 5 (3), Ivanović.

Jadran je osvojio dva boda u trećem meču Lige šampiona protiv Crvene zvezde, a do tri-

jumfa je došao u penal seriji.

Tek iz trećeg kruga, inače uzbudljivog meča, Novljani su došlo do velike pobjede čemu mogu da zahvale Darku Đuroviću koji je kod 21:20 (regularni dio meča završen 8:8) odbranio šut Subotiću.

U prvoj seriji Darko Đurović je zaustavio udarac Ivana Basare, a Vladimir Mišović šut mladog Lazara Vukićevića.

Sve do pretposljednjeg šuta u trećoj seriji igrači su redom bili precizni, a onda je sjajni Đurović pročitao šut i donio Jadranu prvu pobjedu.

Tim iz Srbije bio je bliži pobjedi - u drugom minutu posljednje četvrtine centar Seman je bio precizan za 8:5, ali je onda završnica pripala Novljanima koji su serijom 3:0 stigli do izjednačenja. Možda su mogli igrači Petra Radanovića i do pobjede u pretposljednjem napada na utakmici, ali je Mišović zaustavio šut Nagajeva. Prije toga Jadran je uspio sa igračem manje da se odbrani...

A. M.

Primorac večeras (18 h) dočekuje grčki Panionios u 2. kolu Evrokupa PODGORICA - Put do osmine finala Evrokupa za Primorac će biti jasniji ako večeras (18 h) savlada favorita iz Grčke – Panionios. Bez obzira što je u pitanju tek druga utakmica u grupi D, sa novim bodovima, nakon osvojenih u meču protiv Trsta, kotorski vaterpolisti bi istakli ozbiljnu kandidaturu za jedno od prva dva mjesta koja vode dalje.

U dobrom rapoloženju čekaju grčki tim koji je nedavno u domaćem prvenstvu kao gost bio bolji od Vuljagmenija, prošlogodišinje četvrte ekipe u Ligi šampiona.

- Očekuje na težak meč sa odličnom i iskusnom ekipom koju predvode naši igrači Ukropina i Moskov i sadašnji i bivši grčki reprezentativci kao što su centar Murikis, Gunas i mnogi drugi. Na krilima dosadašanjih rezutata i odlične atmosfere želimo da nastavimo niz nepobjedivosti i pokušamo da zabilježimo još jednu pobjedu koja bi nas lansirala za plasman i narednu rundu, iako je možda rano pričati - kazao je Vido Lompar, prvi saradnik trenera Zorana Maslovara.

Primorac je u pobjedničkom nizu, ne zna za poraz u regionalnoj A 1 ligi, dok je kroz kvalifikacije za evro takmičenje bio stoprocentan. Kao i na star-

Derbi u najavi tu protiv Trsta (9:8)... Odlična forma i u najavi pune tribine bazena garantuju dobro izdanje ekipe iz Kotora. Naravno, trebaće im puna koncentracija do kraja meča, po mogućnosti da zaobiđu padove koji su bili u meču sa Trstom i to nakon odmora.

- Treba nam dobar meč na vrhunskom nivou. Imamo i mi svoje adute, imamo čemu da se nadamo i da baziramo optimizam na onome što smo do sada radili. Biće pun bazen, najavljuju se navijači iz Grčke, naše ,,Beštije“. Očekujemo atmosferu koja dugo nije bila na našem bazenu, a po kojoj smo poznati u Evropi.

Protivnik kakav je Panionios je i atraktivan i vrijedan pažnje.

Kotorani su svjesni da je ovo najjači rival koji u ovoj sezoni dolazi u njihov grad.

- Kada pogledamo pojedince možda i jeste. Ali, svaka utakmica priča za sebe. I Trst je negdje bio favorit sa nama, drugačiji od sadašnjeg protivnika, kao Hanover u kvalifikacijama... Niko se nije naigrao na našem bazenu. Zavladala je euforija u Kotoru, ali smo potpuno na zemlji, realni, objektivni, skromni, radimo maksimalno svoj posao i podižemo se

iz meča i meč. Znamo šta nas očekuje. Svjesni smo da će Grci pokušati da se ,,vade“ za poraz u Sarakuzi, ali očekujem da ćemo i mi biti na maksimumu - jasan je Lompar.

U Panioniosu su sve ozbiljni igrači, napomenuo je Lompar. Sa isksutvom i kvalitetom ovaj tim je u krugu favorita za osvajaje trofeja Evrokupa. Ali, ovaj tim se uglavnom oslanja na snažni, individualni kvalitet, što ih je koštalo poraza od Ortiđe na startu takmičenja.

Samo dva igrača, i to Moskov i Ukropina, od 12, postigli su sedam golova... Kotorani, sa druge strane, igru baziraju na kolektivu.

- Analizirali smo ih - znamo da moramo da zaustavimo u napadu dva igrača i jakog, vrhunskog centra Murikisa koji je već u godinama, ali sa iskustvom i znanjem pravi probleme. Moramo biti agresivni, pogotovo na vanjsku – šutersku liniju. Samo na taj način - izuzetnom odbranom i onda kroz jak ritam u napadu, uz strpljenje, možemo da dođemo do pobjede. Znaju Grci da igraju na kontru i na ulaske, što i rade. Nemaju kolektivnu kontru, ali znanje i iskustvo imaju - kazao je Lompar.

A. M.

PODGORICA – Budućnost Voli je zasluženom pobjedom protiv Slaska sačuvala nepobjedivost u ,,Morači“ i u drugom meču Evrokupa, pa je nakon tri kola na skoru 2-1, a na tabeli je u grupi timova koji u ovom trenutku imaju prolaz u nokaut fazu. Proklamovani cilj je, međutim, jedno od prva dva mjesta koja vode direktno u četvrtfinale i donose prednost domaćeg terena u četvrtfinalnom duelu…

Protiv Slaska, prvi put u devet mečeva od starta sezone, računajući i Superkup ABA lige, Budućnost je primila 80 i više poena. Do meča sa poljskim timom, naime, tim Petra Mijovića je u Superkupu, ABA ligi i Evrokupu imao prosjek od 67,7 primljenih poena po meču. Najbliži brojci od 80 primljenih poena ,,plavi“ su bili u porazu od Turk Telekoma u Ankari (77:79).

Loša odbrana, međutim, nije bila rezultatski kažnjena, jer su Podgoričani efikasnom igrom u napadu (103 poena) uspjeli da ,,ispeglaju“ slabiju defanzivu od uobičajene. Iako su u ,,Morači“ ubacili 89 poena, Poljaci su, zbog toga, kući, ipak, otišli praznih ruku i upisali treći poraz u isto toliko mečeva u ovom takmičenju.

Budućnost je, tako, imala najbolji napadački učinak u Evrokupu nakon skoro tri godine, od 12. januara 2021. godine i pobjede protiv Burga (108:80), u Top 16 fazi Evrokupa.

NAPADAČKI REPERTOAR

Budućnost je pad imala u posljednja tri i po minuta prve

četvrtine, kada je od ,,plus 11“ (19:8) dozvolila gostima da priđu na pola koša zaostatka (21:20). Bez obzira na rezultatsku neizvjesnost, Budućnost je od 29:27 u drugoj četvrtini konstantno vodila do kraja meča, iako je otpor gostiju definitivno slomila početkom posljednje četvrtine, kada je povela 81:66.

Na kraju, Budućnost je dobro raspodijelila poene, čak šestorica igrača su imala dvocifren poenterski učinak, iako nijedan nije proveo na partketu više od 25 minuta - Kolbi Ros 19, Džakori Vilijams 18, Mekinli Rajt 13, Petar Popović 13, Joan Makundu 12 i Andrija Grbović 12 (trojke 5-4). Vilijams je, uz to, upisao i 11 skokova.

- U svakom dijelu meča imali

smo određen broj igrača koji su nam svojim napadačkim repertoarom davali mogućnost dobre kreacije za koš i za saigrača. Mislim da je to bilo u redu. Na samom početku meča smo propustili da šutnemo dva-tri otvorena šuta za tri poena, nijesmo to uradili pa smo ušli u neke polusituacije iz prodora. U suštini, napadački smo djelovali dobro i mislim da tu postoji određeni progres u odnosu na vrijeme koje je iza nas – kaže Petar Mijović.

Strateg ,,plavih“ dodaje da je od početka priprema znao da je ,,vrijeme faktor koji će dovesti ekipu do toga da igra tečnije, sa mnogo više targeta u fazi napada u odnosu na protivnika“.

- Za sad to izgleda dobro, i mi

Budućnost Bemaks rutinski slavila u Nikšiću u crnogorskom d

Podgoričanke duplo Nikšić 53 Bud. Bemaks 112 NIKŠIĆ – Dvorana: SC ,,Nikšić“. Gledalaca: 50. Sudije: Janjušević, Popović, Radinović (Crna Gora). Rezultat po četvrtinama: 6:23, 20:26, 13:30, 14:33.

NIKŠIĆ: Vujošević 5, Čanović 13, A.Begović 13, Tatar 3, Hansen 9, Petković, Milić, Stjepčević 1, Gavrić 9, Kovačević, E. Begović.

BUDUĆNOST BEMAKS: Skot 10, Drobnjak 13, Radonjić 13, Domuzin 8, Ma. Bigović 2, Mi. Bigović 4, Radević

15, Bulajić 16, Ilić 6, Vukčević 13, Savković 2, Šćepanović 10.

Košarkašice Budućnost Bemaksa zadržale su maksimalan skor u regionalnoj košarci i nakon trećeg kola, dok je Nikšić još na nuli. Prvi crnogorski derbi u WABA ligi od 14. decembra 2008. godine nije donio nikakvu neizvjesnost, već su Podgoričanke nakon dvije ubjedljive pobjede ostvarile najlakši trijumf ove sezone, jer je razlika u kvalitetu bila evidentna.

Sam početak meča jasno je pokazao da će ovo biti duel u jednom smjeru i da ,,vučice“ čeka

samo formalnost na putu do pobjede. ,,Plave“ su meč otvorile serijom 12:0, a domaći tim prve poene postigao je zahvaljujući Anastasiji Begović nakon nešto više od šest minuta igre. Upravo taj period će posebno pamtiti Jovana Savković, koja je u šestom minutu zaigrala i tako upisala prvi nastup od 15. maja prošle godine (zbog povrede prednjih ukrštenih ligamenata) kada je igrala finale WABA lige u konkurenciji do 17 godina.

Nikšić je u finišu prvog poluvremena vezao tri trojke, pa je koliko-toliko smanjio razliku, jer je već u 16. minutu bi-

Arena

Četvrtak, 19. oktobar 2023.

******************************* Košarka 21 FIBA

ali drugu pobjedu u tri meča Evrokupa

M. BABOVIĆ

napad moramo odbranom Ros: Bićemo uspješni ako igramo nesebičnu košarku Najefikasniji igrač Budućnosti u pobjedi protiv Slaska bio je plejmejker Kolbi Ros sa 19 poena (3-2 za dva, 3-3 za tri, 6-6 sa linije bacanja), a upisao je i šest asistencija, te po skok i ukradenu loptu.

- Protiv Slaska smo imali više napadačku utakmicu, bili smo u veoma dobrom ritmu. Puno smo trčali, veoma dobro smo dijelili loptu, pogađali smo dosta šuteva, što nam je pomoglo. U odbrani smo dobro skakali, kad je trebalo, i onda smo kretali brzo u kontre, što nam je pomoglo da pobijedimo – rekao je Ros za Pobjedu.

Ros je bio jedan od šestorice igrača Budućnosti sa dvocifrenim poenterskim učinkom.

- To je odlična stvar, to nam treba. Da igramo nesebičnu košarku, samo tako ćemo biti uspješni u Evrokupu i ABA ligi.

Američki košarkaš je svjestan koliko je važno u Evrokupu odbraniti domaći teren.

- Znamo da kod kuće moramo da pobjeđujemo, to je veoma važno za naše ambicije u Evrokupu. A sve je lakše uz podršku sa tribina kakvu imamo od naših navijača – zaključio je Kolbi Ros.

sad taj napad moramo nekako da nagradimo odbranom koju smo imali na početku sezone u prvim utakmica. Neće to biti lako, spremaju se ekipe i za nas, traže nam neke slabosti, napadaju ih. Na nama je da sve to izanaliziramo i pokušamo da nađemo rješenje za slabosti koje imamo – dodaje Mijović.

NEMA PROBLEMA SA SKOKOM

Iako bez povrijeđenog centra Marvina Džonsa (zbog problema sa koljenom je propustio dva posljednja meča, sigurno će i naredni), i sa deficitom centimenatara i kilaže u odnosu na visoke igrače Slaska, Podgoričani su uspjeli da imaju ukupno tri skoka više od Slaska (29-26), i jedan više ofanzivni (11-10).

- Oni imaju dva izrazito visoka centra, Miletića i Parahuskog. Mislim da smo u situacijama kada smo iz preuzimanja ulazili u njihovo zagrađivanje to radili dosta meko. Nije nas od početka sezone, iako postoji taj problem defanzivnog skoka, niko nadskakao i iz toga pobijedio. Mi od starta sezone imamo jedan poraz, protiv Turk Telekoma, i on nije bio zbog ofanzivnog skoka rivala. Mislim da se tu hvataju neke važne lopte, gdje mi treba, možda, da pobjegnemo na veću razliku, ili kad jurimo da ranije uhvatimo priključak. Jako nam je bitno da izađemo iz ovog ritma utakmica na tri dana da bismo kroz trening mogli malo da se vratimo nekim bazičnim stvarima, ne samo da radimo tak-

tičku pripremu za sljedećeg protivnika. Onog momenta kada se kroz trening tome vratimo, mislim da ćemo i bolje da djelujemo – ističe Mijović.

Za Budućnost, međutim, još uvijek nema vremena za odmor, jer u petak u ,,Moraču“ stiže Cibona.

- Neće biti lako. Svako opuštanje u ABA ligi i Evrokupu bilo koja ekipa može da kazni. Cibona je u jednom momentu protiv Partizana imala vođstvo od 15 razlike, dobila nas je prilično lako na turniru u Sarajevu, iako su potpuno različiti momenti, posebno naš, u odnosu na taj turnir, ali sigurno da moramo da pristupimo maksimalno ozbiljno i odgovorno ako mislimo da dobijemo utakmicu – zaključio je Mijović. S. JONČIĆ

derbiju WABA lige

lo bolje lo 38:12, da bi poluvrijeme zaključila Anastasija Drobnjak trojkom sa zvukom sirene za 49:26. U nastavku je razlika konstantno rasla, a sve igračice gostujućeg tima upisale su se u strijelce. Trener Nikšića pravio je česte rotacije, pokušao da koliko-toliko pronađe petorku koja će uspjeti da parira rivalu, dok je Radoviću duel poslužio kao trening i priprema za naredne izazove. Sedam igračica u taboru „plavih“ bile su dvocifrene, a mlada Lana Vukčević imala je dabl-dabl učinak (po 13 poena i skokova).

Na tri i po minuta prije kraja

Detalj sa sinoćnjeg meča u Nikšiću

Bulajić je trojkom prebacila 100 poena za svoj tim, da bi na kraju ostavile rivala za cijeli krug…

Crnogorski timovi u nared-

nom kolu gostuju – Budućnost Bemaks ide u Šabac na megdan Dugi, dok će Nikšić protiv Banovića igrati za prvi R. P. trijumf ove sezone.

Barani slavili protiv Sabaha u ,,Topolici“ u prvom kolu grupe D FIBA Evrokupa

Mornar probio led

PODGORICA – Nakon četiri poraza na startu sezone, jednog u kvalifikacijama za FIBA Ligu šampiona i tri u ABA ligi, konačno je i Mornar Barsko zlato ugrijalo sunce – Barani su prvu pobjedu u sezoni zabilježili u „Topolici“ protiv azerbejdžanskog Sabaha 80:75, u prvom kolu grupe D FIBA Evrokupa.

Izabranici Mihaila Pavićevića su zasluženo slavili, jer su tokom najvećeg dijela meča bili u prednosti, ali su u finišu meča rizikovali da ostanu ,,kratkih rukava“.

Naime, gosti su 76 sekundi prije kraja poveli 75:72, na 75:74 (u međuvremenu je smanjio Antabija Voler) su imali napad, ali su ga prokockali tako što je Smit napravio korake, a onda i dobio tehničku grešku zbog prigovora. Kazneno bacanje je pogodio Nemanja Vranješ, 42 sekunde prije kraja, a onda je u nastavku vrijednu trojku ubacio Dvajt Marej, 20 sekundi prije kraja. Nakon tajm-auta, gosti su krenuli u napad, odbrana Mornara je zaspala i dozvolila Henriju otvoren šut za tri poena, ali Amerikanac u redovima Sabaha nije pogodio. Nakon što je u odbrani fauliran, tačku na meč je sa dva bacanja stavio Marej...

U duelu ekipa sličnog stila igre, orjentisanih, prije svega na šut sa distance, Mornar je na poluvremenu imao četiri poena prednosti (43:39), zahvaljujući boljoj završnici druge četvrtine, odnosno šutu za tri poena.

Inače, Barani su više šutirali za tri (17-7) nego za dva poena (149), dok je Sabah u posljednjem napadu prije odmora, u neuspješnom pokušaju iz reketa, izjednačio broj upućenih šuteva za dva (15-9) i tri poena (15-6). Uz bolje procente šuta, Mornar je na polovini meča bio bolji i u skoku (17-13), pa i u ofanzivnom (13-11), a imao je i dvije izgubljene lopte manje (9-11). Izjednačen je bio broj asistencija (8-8) i ukradenih lopti (5-5).

U prvom poluvremenu je bilo 11 promjena vođstva, a Sabah je u prvoj četvrtini češće bio

Dvorana: „Topolica“ Gledalaca: 150.

Sudije: Padros, Kapitani i Tajs.

Džonson .............7 Starovlah ...........5 Kovačević ........6 Mavijen ................Miković ................3 Voler ...................18 Gavrilović ........12 Jovanović ........6 Vranješ ...............6 Peković .................Marej ...................17 Radetić .................-

80

75

(22:22, 21:17, 16:13, 21:23)

63% (19-12) 67% (33-22) 26% (31-8)

za 1 za 2 za 3

94% (16-15) 60% (30-18) 29% (28-8)

Skokovi 32 (7+25) 32 (9+23) Blokade 1 Asistencije 11 17 10 Ukradene lopte 9 15 Izgubljene lopte 22 Faulovi 23 22

Smit ......................14 Marčinković ....5 Kembridž ..........8 Devenport ......18 Niftalijev ............... Holton .................11 Henri ......................6 Poladhanli .........2 Mamadov ...........Alijev........................ Butjankovs ......11 Širzadov ...............-

Pavićević: Trebala nam je ovakva pobjeda Trener Mornara Mihailo Pavićević je nakon prvog trijumfa u sezoni kazao da su „poslije svake pobjede, utisci uvijek pozitivni“.

- Pogotovo poslije ove pobjede. Ove godine smo napravili potpuno nov tim, koji na početku sezone, objektivno, nije pružio ono što smo očekivali. A ja kao trener nijesam ni znao koliko i šta možemo. Loše smo startovali u ABA ligi, iako to nijesu bili neki kiksevi, ali porazi su porazi.

Trebala nam je jedna ovakva utakmica da sa pobjedom, prije svega, vratimo samopouzdanje kod igrača. Svaka ovakva pobjeda nam puno znači. Pogotovo što smo u neizvjesnoj završnici pobijedili zaista dobru ekipu, sastavljenu od stranaca, koji su dominantno prošli kvalifikacije za ovu fazu takmičenja. Zato me ova pobjeda raduje – rekao je Pavićević.

u vođstvu, najviše sa pet poena (13:8), a trojkom Holtona za 22:22, dvije sekunde prije kraja, spriječio je Mornar da na kraju prvog kvartala ima prednost.

Džamal Džonson je trojkom otvorio drugu četvrtinu za vođstvo Mornara (25:22), ali je Sabah odgovorio serijom 11:0, za dva i po minuta, za vođstvo 33:25. Mornar se nakon toga digao, zaigrao bolje u odbrani, polako je „topio“ minus, a onda je u posljednja dva minuta pogodio tri trojke (dvije Voler i jednu Aleks Gavrilović) za seriju od 9:0 i dva posjeda prednosti na poluvremenu.

Treća četvrtina je bila najneefikasnija na meču, a Mornar je posebno dobro odigrao u odbrani, jer je primio svega 13 poena. I pored toga što je promašio svih osam šuteva za tri poena (gosti 7-1), Mornar je u ovoj dionici mnogo bolje čuvao loptu

od rivala (3-7 izgubljene lopte) i kontrolisao je igru i rezultat. Barani su do prve dvocifrene prednosti došli sredinom četvrtine, kada je Marej pogodio za 55:44.

Sabah je u drugoj polovini dionice uspio samo da smanji zaostatak na sedam poena (59:52).

Mornar je na startu posljednjeg kvartala imao i „plus devet“ (61:52), ali je onda Sabah malo po malo „topio“ minus, i uspio da preokrene u finišu, ne i da pobijedi...

Najefikasniji kod Mornara je bio Antabija Voler sa 18 poena, Dvajt Marej je imao 17, a Aleks Gavrilović 12 poena i sedam skokova.

Kod Sabaha je najefikasniji bio Kivon Devenport sa 18 poena.

Mornar u narednom kolu, 25. oktobra, gostuje Nimburku, koji je u prvom kolu kao gost pobijedio turski Bahčešehir S. J. 89:88.

Arena

22

Četvrtak, 19. oktobar 2023.

ŠAH Veliki uspjeh našeg predstavnika na SP za slijepe i slabovide osobe

Nikač drugi na planeti

Sve što je intermajstor Predrag Nikač izjavio uoči odlaska na Svjetsko prvenstvo za slijepe i slabovide osobe na grčkom Rodosu, obistinilo se na njegovu i radost ljubitelja drevne igre u našoj zemlji koji su mu čestitali na osvojenoj srebrnoj medalji.

- Nadam se da ću dostojno reprezentovati svoju državu. Imam izgledne šanse da, ako ne da budem opet prvak, bar osvojim neku od medalja. Upoznao sam se sa snagom većine mojih konkurenata, treći sam nosilac na turniru. U solidnoj sam formi, što sam i pokazao na nedavno završenom Svjetskom prvenstvu za igrače preko 50 godina. Nadam se dobroj igri i još jednom dobrom rezultatu - kazao je tada Nikač. Tako je i bilo. Popularni Nile je uknjižio 7,5 poena i takmiče-

Nikač sa crnogorskom zastavom, medaljom i peharom na Rodosu

nje završio sa sedam pobjeda, remijem i porazom upravo od prvoplasiranog Poljaka

Marčina Tazbira. Bez obzira što nije odbranio titulu iz Kaljarija treba mu čestita-

ti na izvanrednoj igri i velikoj borbenosti u veoma jakoj konkurenciji među 82 učesnika.

- Ostaje mala žal što nijesam uspio da odbranim titulu prvaka svijeta, ali srebrna medalja je svakako veliki uspjeh – rekao je Nikač za Pobjedu.

Peh u partiji protiv Tazbira koštao me boljeg rezultata, ali se ponosim činjenicom što sam donio još jedno odličje Crnoj Gori. Dugujem zahvalnost Paraolimpijskom komitetu na čelu sa predsjednikom Igorom Tomićem, ali i Šahovskom savezu Crne Gore i predsjedniku Jovanu Miloviću, koji su mi dali vjetar u leđa da ostvarim još jedan dobar rezultat. Hvala i svima koji su mi pružali podršku tokom turnira, a posebno mom sekundantu, FIDE majstoru Nenadu Aleksiću – zaključio je Nikač.

Osim medalja iz Kaljarija 2019, sa Rodosa ima još dva velika odličja – zlatne medalje za vrhunski rezultate na prvoj tabli sa Olimpijade slijepih i slabovidih 2017. i prve Paraolimpijade početkom februara u Beogradu.

Takođe, Nikač je prvi šampion u nezavisnoj Crnoj Gori, koji je četiri puta bio državni prvak u redovnom programu na seniorskim šampionatima.

NBA: Poraz Čikaga u meču sa Reptorsima

Vučević odličan protiv Toronta PODGORICA - Naš Nikola Vučević je odličnom partijom potvrdio da će u dobroj formi dočekati početak NBA sezone.

Slavni Ol-star centar je u porazu Čikago Bulsa od Toronto Reptorsa 106:102 na svom terenu u pripremnom meču ostvario dabl-dabl skor.

Baranin je pored 20 poena imao deset skokova i po mnogima bio najbolji akter duela.

U porazu ,,bikova“ od njega je

bio efikasniji Lavin sa 25 poena. Za kanadsku ekipu istakli su se Berns i Sijakam sa po 22 poena. Šampion Denver je poražen od Klipersa 116:103, u meču u kom je nastupio bez prvih zvijezda, centra Jokića, beka Mareja i krila Gordona.

Kalifornijski tim do trijumfa je predvodilo slavno krilo Džordž sa 23 poena.

Nova NBA sezona zvanično počinje 24. oktobra, ekipe su u završnoj fazi priprema. R. A.

U Gimnaziji ,,Slobodan Škerović“ zaživio novi šahovski projekat

Vremeplov drevne igre Hurkač ekspresno

Nakon što je osvojio masters u Šangaju

U hramu podgoričkog znanja i obrazovanja – Gimnaziji ,,Slobodan Škerović“, nedavno je u prekrasnom ambijentu školske biblioteke rukovodstvo ŠK ,,Prosvjeta“ otpočelo jednu lijepu šahovsku priču osmišljenu kao „Vremeplov drevne igre“. Inicijator i moderator ovog značajnog projekta je majstorski kandidat Nebojša Knežević koji je uz podršku pomoćnice direktorke škole Ane Aranitović i dvadesetak učenika ugostio ljubitelje šaha i članove kluba, koji su uživali u druženju sa jednim od najboljih crnogorskih igrača u posljednje tri decenije i dvostrukim seniorskim šampionom naše zemlje – intermajstorom Blažom Kalezićem.

Ovim povodom standardni prvotimac Budućnosti je lijepo i znalački prisutnima, na demonstracionoj tabli, pokazao partiju starih majstora Miše Talja i ,,mađarske sfinge“ Lajoša Portiša, s kraja 60-ih prošlog vijeka koja je poslije čudnih, višestrukih žr-

tava ,,gusara“ iz Rige, završena remijem, i koja je podsjetila na jednu šahovsku zaumnost: „Kako je u jednoj šahovskoj partiji mnogo više bura i nemira, nego na mnogim okeanima svijeta“. Dok je Blažo pripremao demonstracionu tablu i figure, profesor književnosti Dragan Čađenović je gimnazijalce darovao recitalom Borhesove pjesme ,,Tvoritelj“ koja sublimira šah, život, borbu, ljepotu i prolaznost u odnosu na vjekovitost čarobne i neprevaziđene igre, dobivši aplauz na „otvorenoj sceni“. Radost na licima prisutnih bila mu je lijepa satisfakcija i uvjerenje da nas čekaju lijepi susreti i magično bajanje po dijagonalama i vertikalama čarobnog kvadrata na 64 polja, sa budućim gostima, koji su dobar dio svog života posvetili šahu, pisanju i putovanjima!

– Učinićemo napor da do sljedećeg susreta dođe brzo jer smo planirali da se okupljamo jednom mjesečno. Nama je drago što je uprava škole sa zadovljstvom prihvatila našu ideju i mi ćemo se postarati da i na narednim tribinama i predavanjima

ispao u Tokiju

PODGORICA - Hubert Hurkač (26) izgubio je već u prvom kolu ATP turnira u Tokiju od Kineza Džidžen Džanga 3:6, 6:4, 7:6.

Poljak je prošle sedmice osvojio masters u Šangaju, a u japanskom glavnom gradu oči-

gledno je nastupio umoran i bez fokusa.

Dvostruki masters šampion propustio je šansu da izbori duel sa Rusom Karacevim u osmini finala takmičenja.

Hurkač nije iskoristio šest od devet brejk prilika, imao je šest poena ukupno osvojenih manje od rivala, a u taj-brejku je osvojio četiri poena.

Trenutno 11. teniser svijeta u završnici sezone bori se da dostigne svoj najbolji plasman na planetarnoj ATP listi – deveto mjesto iz novembra 2021. godine. Džang je trenutno 57.

R. A. igrač svijeta.

Platili više od 70 miliona eura za zemljište blizu kompleksa realizacije, očekuje se da Vimbldon se Nakon prosječna posjeta poraste sa 42 hiljada ljudi dnevno. konačno širi naTakočakće50investicija biti relativSa skupa u Gimnaziji ,,Slobodan Škerović“

bude zanimljivo i edukativno, rekao je Knežević i dodao da su u sekciju dobrodošli i svi građani koji žele da se podsjete šahovskog vremeplova.

Po mišljenju Kalezića, ovaj projekat unapređuje aktuelni program ,,Šah u škole“ i na taj način ovu prestižnu vaspitno-obrazovnu ustanovu svr-

stava u prave regrutne centre marljivih i ambicioznih učenika koji će se usavršavati za tablom.

-Rado sam se odazvao pozivu mojih dragih prijatelja da se uključim u sve one aktivnosti koje doprinose razvoju i prosperitetu šaha u glavnom gradu, istakao je Kalezić.

Priredio: B. KADIĆ

PODGORICA - Organizatori Vimbldona, najprestižnijeg teniskog turnira sezone, saopštili su da su konačno u prilici da realizuju plan proširenja kompleksa takmičenja.

Prije još pet godina platili su preko 70 miliona eura za zemljište u neposrednoj blizini kompleksa londonskog turnira.

Kako se navodi, ključni plan je izgradnja nove teniske arene sa oko 8.000 mjesta, te čak 38 novih igrališta za tenis.

no brzo isplativa.

Tokom pet godina organizatori su prošli kroz nimalo lak proces dobijanja dozvola za gradnju, prije svega zbog protesta brojnih ekoloških organizacija koje su bile zabrinute da će se prirodna sredina u tom londonskom kvartu narušiti.

Dio britanske prijestonice u kom je kompleks turnira je minimalno urbanizovan, a u njemu žive uglavnom izuzetno bogati R. A. Britanci.

Feljton 23

Četvrtak, 19. oktobar 2023.

2.

MARINO BORBIKONI I CRNA GORA Piše: Nenad STEVOVIĆ

REPUBLIKA SAN MARINO

Republika San Marino je evropska mikrodržava smještena u Apeninskim planinama na području veličine od 61 km2. U političkoj geografiji predstavlja enklavu bez izlaza na more, potpuno okružena Italijom, odnosno sa dvije italijanske regije – sa Emilija Romanja (Emilia Romagna) na śeveroistoku i sa Marše (Marche) na jugozapadu. Nakon Vatikana i Monaka, treća je najmanja nezavisna država u Evropi, a sve do 1968. godine i nezavisnosti Naurua, bila je najmanja republika na svijetu.

Bogata i viševjekovna istorija San Marina je tipična za Apeninsko poluostrvo i daje odgovore kako je opstala i preživjela kao jedini italijanski grad-država. San Marino, poput Andore, Lihtenštajna i Monaka, je podśetnik na vremena kada je Evropa - posebno Njemačka, Italija i Pireneji - bila sastavljena od sićušnih političkih jedinica, koje se ponekad nijesu protezale dalje od dometa topa koji se mogao ispaliti sa njihovih gradskih zidina.

Za godinu osnivanja San Marina uzima se 301. godina kada je hrišćanski klesar Marin Dalmatinac bježeći od vjerskog progona rimskog cara Dioklicijana napuštio dalmatinsko ostrvo Rab i utočište našao na vrhu planine Titano, najvišem od sedam brda San Marina.

Klesar je osnovao malu zajednicu koja je slijedila hrišćanska uvjerenja, a Felicisima, vlasnica zemlje iz Riminija, u znak zahvalnosti za izlječenje svog sina, ostavila mu je u nasljedstvo zemlju, koju je Marin prije smrti zavještao toj maloj hrišćanskoj zajednici, uz amanet da uvijek ostanu ujedinjeni. Iza sebe je ostavio teritoriju i stanovništvo kojem je usadio ośećaj zajedništva i nezavisnosti. U čast klesara, teritorija je preimenovana u „Zemlja San Marino”, a kasnije je konačno promijenjena u današnje ime, „Republika San Marino”.

Dokumenti iz 9. vijeka govore o dobro organizovanoj, otvorenoj i ponosnoj zajednici.

Izvorna struktura vlasti bila je sastavljena od samoupravne skupštine poznate kao Arengo, koja se sastojala od glava svake

U čast klesara Marina, zemlja je preimenovana u „San Marino“ Za godinu osnivanja San Marina uzima se 301. godina kada je hrišćanski klesar Marin Dalmatinac bježeći od vjerskog progona rimskog cara Dioklicijana napuštio dalmatinsko ostrvo Rab i utočište našao na vrhu planine Titano, najvišem od sedam brda San Marina. Klesar je osnovao malu zajednicu koja je slijedila hrišćanska uvjerenja

Klesar Marin Dalmatinac, osnivač San Marina, na crtežu iz 17. stoljeća

Dokumenti iz 9. vijeka govore o dobro organizovanoj, otvorenoj i ponosnoj zajednici. Izvorna struktura vlasti bila je sastavljena od samoupravne skupštine poznate kao Arengo, koja se sastojala od glava svake familije (nalik rimskom Senatu, Patres).

Godine 1243. uspostavljeni su položaji kapetana regenta kao zajedničkih šefova država familije (nalik rimskom Senatu, Patres). Godine 1243. uspostavljeni su položaji kapetana regenta kao zajedničkih šefova država. Najraniji statuti države datiraju iz 1263. godine.

Kopneno područje San Marina do 1463. godine sastojalo se samo od planine Titano.

Kao rezultat ratnog savezništva, papa Pio II je San Marinu poklonio dvorce i gradove Fiorentino, Montegiardino i Seravale. Malo kasnije iste godine, grad Faetano se samostalno pridružio republici. Od tog vremena veličina San Marina ostala je nepromijenjena. Smatra se da Republika San Marino ima najranije pisane upravljačke dokumente koji su još uvijek na snazi, budući da su statuti iz 1600. godine još uvi-

Britanski vojnici na planini Titano u septembru 1944. godine

jek u središtu ustavnog okvira ove države.

Tokom svojih osvajačkih pohoda Napoleon Bonaparta je sa simpatijama gledao na nezavisnost San Marina, pa je ovu državu prvi priznao 1797. godine Tolentinskim mirovnim sporazumom između revolucionarne Francuske republike i Papske države. Napoleon je ponudio narodu San Marina prijateljstvo, darove i proširenje teritorija do mora. Sanmarinci su bili zahvalni na ukazanoj časti, ali su instiktivnom mudrošću odbili teritorijalno proširenje da ga ne bi platili sopstvenim granicama. Druge evropske države su Republiku San Marino priznale na Bečkom kongresu 1815. godine. Svi kasniji pokušaji da se podvrgne Papinskoj državi su propali, pa je ispunjena želja

Tvrđava Gvajta

Nošnja kapetana-regenata San Marina

stanovnika ove ponosne države da bude izostavljena iz Garibaldijevog italijanskog ujedinjenja sredinom 19. vijeka, budući da je ranijih godina nudila sigurno utočište brojnim istaknutim pristalicama ujedinjenja. Nakon ujedinjenja Kraljevine Italije ugovorom iz 1862. potvrđena je nezavisnost San Marina.

Američki predśednik Abraham Linkoln pokazao je prijateljstvo prema San Marinu u pismu kapetanima regentima, 1861. godine, u kojem između ostalog navodi: „Iako je vaša teritorija mala, ipak je vaša država jedna od najuglednijih u cijeloj istoriji svijeta. Ona je svojim iskustvom pokazala istinu, tako punu ohrabrenja za prijatelje čovječanstva, da

se vladom utemeljenom na republikanskim načelima može upravljati državom tako da bude sigurna i postojana.”

U ovoj zemlji slobode nikada nije uskraćeno pravo na azil i pomoć progonjenima, bilo kojeg stanja, porijekla ili ideje. Tokom Drugog svjetskog rata Republika San Marino je bila neutralna država sa svega 15.000 stanovnika, a ugostila je i udomila 100.000 prognanika sa suśednih italijanskih teritorija koji su bili izloženi bombardovanju. Nakon rata, San Marino je postao prva država na svijetu kojom je u koaliciji vladala komunistička partija putem demokratskih izbora.

Vladajuća koalicija Komunističke partije i Socijalističke partije trajala je od 1945. do 1957. godine.

Različiti ugovori o prijateljstvu potpisani su sa Italijom otkako se ona ujedinila, ali San Marino ponosno ističe svoju nezavisnost đe god je to moguće. Politika San Marina odvija se u okviru parlamentarne predstavničke demokratske republike, u kojoj funkciju šefa države obnašaju kolektivno kapetani regenti. Veliko i Generalno vijeće je jednodomno zakonodavno tijelo Republike San Marino sa 60 članova.

Svakih pet godina održavaju se proporcionalni izbori u svih devet upravnih okruga.

Svakih šest mjeseci vijeće bira dva kapetana regenta koji zajednički obavljaju dužnost šefa države. Kapetani se biraju iz suprotstavljenih političkih strana kako bi postojala ravnoteža snaga i njihov mandat traje šest mjeseci. Investitura kapetana regenta održava se 1. aprila i 1. oktobra svake godine. Po isteku mandata, građani imaju tri dana za podnošenje pritužbi na njihov rad i, ako zatraže, može se pokrenuti i sudski postupak protiv bivšeg(ih) šefa države. Praksa dvojnih poglavara država, kao i česti reizbor istih, proizlaze izravno iz običaja Rimske Republike. Vijeće je ekvivalentno rimskom senatu, a kapetani regenti su usporedivi s konzulima starog Rima.

Arhitektonski, ono što dominira u San Marinu jesu tvrđave.

Duž planine Titana nailazimo na tri jedinstvene građevine tvrđave Gvajta, Cesta i Montale. Svaka od njih ima toranj sa kog se pruža impresivan pogled na Apenine, pa čak i na obalu Dalmacije. Najstarija od njih je Gvajta koja je sagrađena 1253. godine, a najviša je Cesta u kojoj se nalazi i muzej drevnog oružja. Turizam je glavna sanmarinska privredna grana, sa godišnjom pośetom od 3 do 4 miliona turista. Druge važne grane su bankarstvo, elektronika i keramika. Klima je mediteranska, s toplim ljetima i blagim zimama, a neravan teren omogućuje ograničene poljoprivredne proizvode, žitarice, voće, sir i masline. Od stoke uzgajaju se goveda i svinje.

San Marino je pun muzeja, a najzanimljiviji od njih su Nacionalni muzej sa arheološkim kolekcijama iz raznih perioda, zatim Muzej voštanih figura, Muzej zanimljivosti, pa onda Muzej starih automobila Roso Ferari, Muzej modernog oružja, Muzej poljoprivredne kulture, kao i Muzej novca i poštanskih marki. Posebno bogat je Emigrantski muzej koji je smješten u prostorijama samostana Svete Klare i ima za cilj čuvanje śećanja o iseljavanju stanovnika San Marina širom svijeta, kroz fotografije, dokumente i predmete.

Republika San Marino je priznala nezavisnost Crne Gore 26. juna 2006, dok su diplomatski odnosi uspostavljeni 29. marta 2007. godine. Ambasada Crne Gore u Rimu, zadužena je za diplomatsko predstavljanje Crne Gore u Republici San Marino.

(Nastavlja se)

24 Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 19. oktobar 2023.

Ivm. broj 1667/18-96 Danilovgrad, 18.10.2023. godine

I. broj 1540/17-109 Danilovgrad, 18.10.2023. godine

Javni izvršitelj Mato Jovićević, rješavajući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca "PRVA BANKA CRNE GORE" AD, Podgorica, protiv izvršnog dužnika Barović Dijane, ul. Blaža Mrakovića bb, Danilovgrad, radi naplate novčanog potraživanja, v.s. 20.542,89 €, na osnovu vjerodostojne isprave - mjenice BB 2118168 od 21.07.2017. godine, donio je

Javni izvršitelj Mato Jovićević, rješavajući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca "PRVA BANKA CRNE GORE" ad, Podgorica, protiv izvršnog dužnika Radulović Ranka, Pažići, Danilovgrad, radi naplate novčanog potraživanja, v.s. 11.185,86 €, na osnovu izvršne isprave - presude Osnovnog suda u Danilovgradu poslovne oznake P. br. 317/12 od 24.05.2013. godine, donio je

ZAKLJUČAK O PRODAJI

ZAKLJUČAK O PRODAJI ODREĐUJE SE osamnaesta prodaja, usmenim javnim nadmetanjem, nepokretnosti u svojini izvršnog dužnika, upisanih u listu nepokretnosti 234, KO Glavica, Danilovgrad, označenih kao KP 2000/1, broj zgrade 2, porodična stambena zgrada, PD 0, spratnosti PP1, površine 98 m2 i KP 2000/1, broj zgrade 2, stambeni prostor, PD 1, spratnosti PP1, površine 148 m2.

Vrijednost nepokretnosti, a koja je utvrđena na osnovu nalaza i mišljenja vještaka građevinske struke, iznosi 43.047,00 €.

Na osamnaestom ročištu za prodaju, nepokretnosti se mogu prodati ispod utvrđene vrijednosti, ali ne ispod visine potraživanja izvršnog povjerioca.

Ponuđači su dužni da, prije početka nadmetanja, polože jemstvo u depozit Javnog izvršitelja, broj računa 540-795254 koji se vodi kod „Erste banka“ a.d.

Podgorica, u iznosu od 4.304,70 €, što predstavlja 10% utvrđene vrijednosti nepokretnosti, a od polaganja jemstva oslobođeni su izvršni povjerilac i založni povjerilac, ako njihova potraživanja dostižu iznos jemstva i ako se, s obzirom na njihov red prvenstva i utvrđenu vrijednost nepokretnosti, taj iznos mogao namiriti iz kupovne cijene. Ponuđačima čija ponuda nije prihvaćena vratiće se jemstvo odmah po zaključenju javnog nadmetanja, osim II i III ponuđaču. Kod prodaje neposrednom pogodbom kupac polaže jemstvo licu sa kojim je zaključio ugovor, neposredno prije zaključenja istog. Nepokretnosti koje su predmet prodaje mogu se razgledati u prethodnom dogovoru sa Javnim izvršiteljem.

Najbolji ponuđač – kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnosti, položi u depozit Javnog izvršitelja, u roku od 8 dana od dana prodaje, a u suprotnom će Javni izvršitelj proglasiti da je ponuda nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvaće drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnosti, a ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, Javni izvršitelj će pozvati trećeg po redu ponuđača da kupi nepokretnosti, a u slučaju da sva tri ponuđača sa najvišom ponudom ne polože ponuđenu, odnosno prodajnu cijenu u roku, Javni izvršitelj će odrediti ponovnu prodaju. Iz položenog jemstva ponuđača namiriće se troškovi i naknaditi razlika između cijene postignute na ranijoj i novoj prodaji.

Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se, s obzirom na njegov red prvenstva mogao namiriti iz prodajne cijene, dužan je da na ime cijene položi samo razliku između potraživanja i postignute cijene.

Osamnaesto ročište za prodaju predmetnih nepokretnosti održaće se dana 07.11.2023. godine, u 13.30 časova, u službenim prostorijama Javnog izvršitelja Mata Jovićevića, ul. Baja Sekulića bb, Danilovgrad.

Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor.

JAVNI IZVRŠITELJ Mato Jovićević

Ivm. broj 226/18-159 Danilovgrad, 18.10.2023. godine Javni izvršitelj Mato Jovićević, rješavajući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca "PRVA BANKA CRNE GORE" ad, Podgorica, protiv izvršnih dužnika Pavićević Sandre i Nikaljević Suzane, radi naplate novčanog potraživanja, v.s. 19.445,71 €, na osnovu vjerodostojne isprave - mjenice AA 0167537 od 17.01.2007. godine, donio je

ZAKLJUČK O PRODAJI

ODREĐUJE SE dvadeset i deveta prodaja, usmenim javnim nadmetanjem, nepokretnosti u svojini izvršnih dužnika Pavićević Sandre i Nikaljević Suzane, upisanih u LN broj 558, KO Glavica, Danilovgrad, na katastarskoj parceli 2062/2: livada 4. klase, površine 346 m ²; dvorište, površine 500 m²; broj zgrade 1, porodična stambena zgrada, površine 45 m²; broj zgrade 2, porodična stambena zgrada, površine 45 m²; sa pripadajućim objektima: broj zgrade 1, stambeni prostor, PD 1, površine 45 m²; broj zgrade 1, stambeni prostor, PD 2, površine 45 m²; broj zgrade 2, stambeni prostor, PD 1, površine 45 m²; broj zgrade 2, stambeni prostor, PD 2, površine 45 m².

Vrijednost nepokretnosti, a koja je utvrđena na osnovu nalaza i mišljenja vještaka građevinske struke, iznosi 77.500,00 €.

Na dvadeset i devetom ročištu za prodaju, nepokretnosti se mogu prodati ispod utvrđene vrijednosti, ali ne ispod visine potraživanja izvršnog povjerioca.

Ponuđači su dužni da, prije početka nadmetanja, polože jemstvo u depozit Javnog izvršitelja, broj računa 540-795254 koji se vodi kod „Erste banka“ a.d.

Podgorica, u iznosu od 7.750,00 €, što predstavlja 10% utvrđene vrijednosti nepokretnosti, a od polaganja jemstva oslobođeni su izvršni povjerilac i založni povjerilac, ako njihova potraživanja dostižu iznos jemstva i ako se, s obzirom na njihov red prvenstva i utvrđenu vrijednost nepokretnosti, taj iznos mogao namiriti iz kupovne cijene. Ponuđačima čija ponuda nije prihvaćena vratiće se jemstvo odmah po zaključenju javnog nadmetanja, osim II i III ponuđaču. Kod prodaje neposrednom pogodbom kupac polaže jemstvo licu sa kojim je zaključio ugovor, neposredno prije zaključenja istog. Nepokretnosti koje su predmet prodaje mogu se razgledati u prethodnom dogovoru sa Javnim izvršiteljem.

Najbolji ponuđač – kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnosti, položi u depozit Javnog izvršitelja, u roku od 8 dana od dana prodaje, a u suprotnom će Javni izvršitelj proglasiti da je ponuda nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvaće drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnosti, a ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, Javni izvršitelj će pozvati trećeg po redu ponuđača da kupi nepokretnosti, a u slučaju da sva tri ponuđača sa najvišom ponudom ne polože ponuđenu, odnosno prodajnu cijenu u roku, Javni izvršitelj će odrediti ponovnu prodaju. Iz položenog jemstva ponuđača namiriće se troškovi i naknaditi razlika između cijene postignute na ranijoj i novoj prodaji.

Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se, s obzirom na njegov red prvenstva mogao namiriti iz prodajne cijene, dužan je da na ime cijene položi samo razliku između potraživanja i postignute cijene.

Dvadeset i deveto ročište za prodaju predmetnih nepokretnosti održaće se dana 07.11.2023. godine, u 13.00 časova, u službenim prostorijama Javnog izvršitelja Mata Jovićevića, ul. Baja Sekulića bb, Danilovgrad.

JAVNI IZVRŠITELJ Mato Jovićević Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor.

ODREĐUJE SE dvadeset i četvrta prodaja, usmenim javnim nadmetanjem, nepokretnosti u svojini izvršnog dužnika, upisanih u listu nepokretnosti 175, KO Pažići, Danilovgrad: katastarska parcela 1205, potes Taraš, krš, kamenjar, površine 466 m², katastarska parcela 1205, potes Taraš, šume 8. klase, površine 466 m², katastarska parcela 1206, potes Taraš, krš, kamenjar, površine 3183 m², katastarska parcela 1206, potes Taraš, pašnjak 7. klase, površine 3183 m², katastarska parcela 1207, potes Taraš, šume 8. klase, površine 1581 m², katastarska parcela 1207, potes Taraš, šume 8. klase, površine 678 m².

Vrijednost nepokretnosti, a koja je utvrđena na osnovu nalaza i mišljenja vještaka poljoprivredne struke, iznosi 14.110,00 €.

Na dvadesest i četvrtom ročištu za prodaju, nepokretnosti se mogu prodati ispod utvrđene vrijednosti, ali ne ispod visine potraživanja izvršnog povjerioca.

Ponuđači su dužni da, prije početka nadmetanja, polože jemstvo u depozit Javnog izvršitelja, broj računa 540-795254 koji se vodi kod „Erste banka“ a.d. Podgorica, u iznosu od 1.411,00 €, što predstavlja 10% utvrđene vrijednosti nepokretnosti, a od polaganja jemstva oslobođeni su izvršni povjerilac i založni povjerilac, ako njihova potraživanja dostižu iznos jemstva i ako se, s obzirom na njihov red prvenstva i utvrđenu vrijednost nepokretnosti, taj iznos mogao namiriti iz kupovne cijene. Ponuđačima čija ponuda nije prihvaćena vratiće se jemstvo odmah po zaključenju javnog nadmetanja, osim II i III ponuđaču. Kod prodaje neposrednom pogodbom kupac polaže jemstvo licu sa kojim je zaključio ugovor, neposredno prije zaključenja istog. Nepokretnosti koje su predmet prodaje mogu se razgledati u prethodnom dogovoru sa Javnim izvršiteljem.

Najbolji ponuđač – kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnosti, položi u depozit Javnog izvršitelja, u roku od 8 dana od dana prodaje, a u suprotnom će Javni izvršitelj proglasiti da je ponuda nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvaće drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnosti, a ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, Javni izvršitelj će pozvati trećeg po redu ponuđača da kupi nepokretnosti, a u slučaju da sva tri ponuđača sa najvišom ponudom ne polože ponuđenu, odnosno prodajnu cijenu u roku, Javni izvršitelj će odrediti ponovnu prodaju. Iz položenog jemstva ponuđača namiriće se troškovi i naknaditi razlika između cijene postignute na ranijoj i novoj prodaji.

Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se, s obzirom na njegov red prvenstva mogao namiriti iz prodajne cijene, dužan je da na ime cijene položi samo razliku između potraživanja i postignute cijene.

Dvadeset i četvrto ročište za prodaju predmetnih nepokretnosti održaće se dana 07.11.2023. godine, u 11.00 časova, u službenim prostorijama Javnog izvršitelja Mata Jovićevića, ul. Baja Sekulića bb, Danilovgrad.

-

JAVNI IZVRŠITELJ Mato Jovićević Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor.

CRNA GORA SKUPŠTINA OPŠTINE DANILOVGRAD Žiri za dodjelu nagrade ,,Deveti decembar“ Broj : 02-016/23-452/1 Danilovgrad, 18.10.2023.god.

Na osnovu člana 10 stav 1 Odluke o dodjeljivanju nagrade ,, Deveti decembar“ (,,Službeni list Crne Gore – Opštinski propisi,, br. 16/19), Žiri za dodjelu nagrade ,,Deveti decembar“, upućuje

JAVNI POZIV ZA PREDLAGANJE KANDIDATA ZA DODJELU NAGRADE ,,DEVETI DECEMBAR“ ZA 2023. GODINU 1. Opštinska nagrada ,,Deveti Decembar“ dodjeljuje se za najviše zasluge i najbolje

2.

3.

4.

5.

6.

7.

ostvarene rezultate u svim oblastima rada i stvaralaštva koji su od izuzetnog značaja za opštinu Danilovgrad.

Nagrada ,,Deveti decembar“ se dodjeljuje pojedincima, pravnim licima, organima, organizacijama i udruženjima sa teritorije opštine Danilovgrad za najbolja ostvarenja, postignute rezultate i doprinos razvoja Opštine na privrednom, naučnom, prosvjetnom, zdravstvenom, kulturnom i sportskom polju kao i u drugim oblastima društvenog života i stvaralaštva.

Nagrada se može dodjeljivati i pojedincima koji ne žive na teritoriji opštine Danilovgrad i pravnim licima čije je sjedište van opštine Danilovgrad, ako njihova ostvarenja imaju poseban značaj za opštinu Danilovgrad. Nagrada se može dati i posthumno.

Pravo predlaganja kandidata za nagradu ,,Deveti decembar“ imaju privredna društva, javne službe, nevladine organizacije, sportske i druge organizacije, grupe građana, građani i drugi subjekti.

Predlozi moraju biti dostavljeni u pisanoj formi, sa naznakom za koje se djelo odnosno ostvarene rezultate kandidat predlaže za dodjelu nagrade ,,Deveti decembar“ i sa obrazloženjem i dokumentacijom na osnovu koje se može ocijeniti vrijednost ostvarenih rezultata.

Predlozi se dostavljaju u zapečaćenoj koverti sa naznakom za nagradu ,,Deveti decembar“ Skupštini opštine Danilovgrad - Žiriju za dodjelu nagrade ,,Deveti decembar“, Trg ,,9 decembar“ Danilovgrad, najkasnije do 15. novembra 2023. godine.

Javni poziv za predlaganje kandidata za dodjelu nagrade ,,Deveti decembar“ za 2023. godinu, objaviće se u dnevnom listu: ,,Pobjeda“ i ,,Dan“ putem Lokalnog javnog emitera Radio Danilovgrad na oglasnoj tabli i web sajtu Opštine Danilovgrad www.danilovgrad.me. Žiri za dodjelu nagrade ,,Deveti decembar“ Predsjednik Ivan Lakić, s.r.

Oglasi i obavještenja 25

Četvrtak, 19. oktobar 2023.

Poslovni broj: I.br.1051/2018 Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novice Cerovića bb, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Lješković Radosav iz Nikšića, ul. Jova Piletića bb, koga zastupa advokat Vojinović Milan iz Nikšića ul. Serdara Šćepana br.2, protiv izvršnih dužnika 1. Pekić Nikola, ul. Vuka Mićunovića br. 25b, NIKŠIĆ, i 2. DOO ,,TAX-FRI,, ul. Njegoševa bb, NIKŠIĆ, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 20.982,08 eura, na osnovu izvršne isprave - presude Osnovnog suda u Nikšiću poslovne oznake P.br.

375/15 od 30.06.2017. godine, donio je odluku o

Poslovni broj: Iv. br. 1398/23.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara, odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO Komunalne djelatnosti Bar, Bulevar Revolucije bb, zgrada A, koga zastupa punomoćnik Vanja Mugoša, advokat iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika Tešović Stojan iz Bara, Bjeliši bb, na osnovu vjerodostojne isprave – analitičke kartice br. 014312 od 22.08.2022. godine, radi naplate novčanog potraživanja, dana 16.10.2023. godine, donio je

Izvršnom dužniku I reda Pekić Nikoli, ul. Vuka Mićunovića br. 25b, NIKŠIĆ, i izvršnom dužniku II reda DOO ,,TAX-FRI,, ul. Njegoševa bb, NIKŠIĆ, vrši se dostavljanje Rješenja o utvrđivanju vrijednosti nepokretnosti I.br.1051/2018 od 18.10.2023.god.

Izvršni dužnici I i II reda se mogu obratiti javnom izvršitelju Maji Ajković na adresu Ul. Novice Cerovića bb u Nikšiću i to u roku od 5 dana od dana poslednjeg objavljivanja oglasa, radi podizanja Rješenja o utvrđivanju vrijednosti nepokretnosti I.br.1051/2018 od 18.10.2023.god.

Upozoravaju se izvršni dužnici I i II reda da se ovakav način dostave smatra urednim i da će negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja snositi sama stranka, odnosno izvršni dužnik.

Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno dostavljanje u dnevnom štampanom mediju.

JAVNI IZVRŠITELJ Maja Ajković Nikšić, 18.10.2023. godine.

da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Tešović Stojan iz Bara, Bjeliši bb, na osnovu vjerodostojne isprave – analitičke kartice br. 014312 od 22.08.2022. godine. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju sa predlogom i prilozima od 09.09.2023. godine, kod izvršnog dužnika.

S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja.

Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović Bar, 16.10.2023. godine.

da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Savić Duško iz Bara, Bjeliši bb, na osnovu vjerodostojne isprave – analitičke kartice br. 014393 od 22.08.2022. godine.

Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju sa predlogom i prilozima od 09.09.2023. godine, kod izvršnog dužnika.

S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja.

Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović Bar, 16.10.2023. godine.

Poslovni broj: Iv. br. 1400/23.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara,odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO Komunalne djelatnosti Bar, Bulevar Revolucije bb, zgrada A, koga zastupa punomoćnik Vanja Mugoša, advokat iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika Pantelić Adela iz Bara, Jovana J. Zmaja 1, na osnovu vjerodostojne isprave – analitičke kartice br. 007250 od 11.05.2022. godine, radi naplate novčanog potraživanja, dana 16.10.2023. godine, donio je

Poslovni broj: Iv. br. 1395/23.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara,odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO Komunalne djelatnosti Bar, Bulevar Revolucije bb, zgrada A, koga zastupa punomoćnik Vanja Mugoša, advokat iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika Stanković Časlav iz Bara, Brca 201, na osnovu vjerodostojne isprave – analitičke kartice br. 007865 od 01.09.2023. godine, radi naplate novčanog potraživanja, dana 16.10.2023. godine, donio je

Poslovni broj: Iv. br. 1401/23.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara,odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO Komunalne djelatnosti Bar, Bulevar Revolucije bb, zgrada A, koga zastupa punomoćnik Vanja Mugoša, advokat iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika Lalević Velimir iz Bara, Polje 48, na osnovu vjerodostojne isprave – analitičke kartice br. 003600 od 16.12.2021. godine, radi naplate novčanog potraživanja, dana 16.10.2023. godine, donio je

DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM

J A V N O O B J A V LJ U J E

J A V N O O B J A V LJ U J E

J A V N O O B J A V LJ U J E

Poslovni broj: Iv. br. 1399/23.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara,odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO Komunalne djelatnosti Bar, Bulevar Revolucije bb, zgrada A, koga zastupa punomoćnik Vanja Mugoša, advokat iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika Savić Duško iz Bara, Bjeliši bb, na osnovu vjerodostojne isprave – analitičke kartice br. 014393 od 22.08.2022. godine, radi naplate novčanog potraživanja, dana 16.10.2023. godine, donio je

J A V N O O B J A V LJ U J E

J A V N O O B J A V LJ U J E

da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Pantelić Adela iz Bara, Jovana J. Zmaja 1, na osnovu vjerodostojne isprave – analitičke kartice br. 007250 od 11.05.2022. godine. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju sa predlogom i prilozima od 09.09.2023. godine, kod izvršnog dužnika.

S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja.

Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović Bar, 16.10.2023. godine.

da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Stanković Časlav iz Bara, Brca 201, na osnovu vjerodostojne isprave – analitičke kartice br. 007865 od 01.09.2023. godine. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju sa predlogom i prilozima od 09.09.2023. godine, kod izvršnog dužnika.

S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja.

Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović Bar, 16.10.2023. godine.

da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Lalević Velimir iz Bara, Polje 48, na osnovu vjerodostojne isprave – analitičke kartice br. 003600 od 16.12.2021. godine.

Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju sa predlogom i prilozima od 09.09.2023. godine, kod izvršnog dužnika.

S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja.

Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović Bar, 16.10.2023. godine.

Poslovni broj: Iv. br. 1392/23.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara,odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO Komunalne djelatnosti Bar, Bulevar Revolucije bb, zgrada A, koga zastupa punomoćnik Vanja Mugoša, advokat iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika Matić Čučilović Spomenka iz Bara, Rutke bb, na osnovu vjerodostojne isprave – analitičke kartice br. 018325 od 15.09.2022. godine, radi naplate novčanog potraživanja, dana 16.10.2023. godine, donio je

Poslovni broj: Iv. br. 1375/23.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara,odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO Komunalne djelatnosti Bar, Bulevar Revolucije bb, zgrada A, koga zastupa punomoćnik Vanja Mugoša, advokat iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika Grabež Nada iz Bara, Šušanj 173, na osnovu vjerodostojne isprave – analitičke kartice br. 016418 od 15.09.2022. godine, radi naplate novčanog potraživanja, dana 16.10.2023. godine, donio je

Poslovni broj: Iv. br. 1374/23.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara,odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO Komunalne djelatnosti Bar, Bulevar Revolucije bb, zgrada A, koga zastupa punomoćnik Vanja Mugoša, advokat iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika Radović Milenko iz Bara, Ilino bb, na osnovu vjerodostojne isprave – analitičke kartice br. 007055 od 11.05.2022. godine, radi naplate novčanog potraživanja, dana 16.10.2023. godine, donio je

J A V N O O B J A V LJ U J E

J A V N O O B J A V LJ U J E

J A V N O O B J A V LJ U J E

da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Matić Čučilović Spomenka iz Bara, Rutke bb, na osnovu vjerodostojne isprave – analitičke kartice br. 018325 od 15.09.2022. godine. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju sa predlogom i prilozima od 09.09.2023. godine, kod izvršnog dužnika.

S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja.

Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović Bar, 16.10.2023. godine.

da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Grabež Nada iz Bara, Šušanj 173, na osnovu vjerodostojne isprave – analitičke kartice br. 016418 od 15.09.2022. godine. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju sa predlogom i prilozima od 08.09.2023. godine, kod izvršnog dužnika.

S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja.

Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović Bar, 16.10.2023. godine.

da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Radović Milenko iz Bara, Ilino bb, na osnovu vjerodostojne isprave – analitičke kartice br. 007055 od 11.05.2022. godine. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju sa predlogom i prilozima od 08.09.2023. godine, kod izvršnog dužnika.

S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja.

Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović Bar, 16.10.2023. godine.

Poslovni broj: Iv. br. 1394/23.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara,odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO Komunalne djelatnosti Bar, Bulevar Revolucije bb, zgrada A, koga zastupa punomoćnik Vanja Mugoša, advokat iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika Alibabić Bejza iz Bara, Bjeliši bb, na osnovu vjerodostojne isprave – analitičke kartice br. 018430 od 15.09.2022. godine, radi naplate novčanog potraživanja, dana 16.10.2023. godine, donio je

Poslovni broj: Iv. br. 1454/23.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara,odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO Komunalne djelatnosti Bar, Bulevar Revolucije bb, zgrada A, koga zastupa punomoćnik Vanja Mugoša, advokat iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika Rašović Bešir iz Bara, Požarevačka 1B, br. 7, na osnovu vjerodostojne isprave – analitičke kartice br. 100932 od 19.08.2022. godine, radi naplate novčanog potraživanja, dana 16.10.2023. godine, donio je

Poslovni broj: Iv. br. 1361/23.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara, odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Elektroprivreda Crne Gore AD Nikšić, Vuka Karadžića 2, protiv izvršnog dužnika Tuzović Amela iz Bara, Dubrava, ul. 120, na osnovu vjerodostojne isprave – ovjeren izvod iz poslovnih knjiga povjerioca za naplatni broj 075503922, radi naplate novčanog potraživanja, dana 18.10.2023. godine,

J A V N O O B J A V LJ U J E

J A V N O O B J A V LJ U J E

da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Alibabić Bejza iz Bara, Bjeliši bb, na osnovu vjerodostojne isprave – analitičke kartice br. 018430 od 15.09.2022. godine.

Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju sa predlogom i prilozima od 09.09.2023. godine, kod izvršnog dužnika.

S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja.

Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović Bar, 16.10.2023. godine.

da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Rašović Bešir iz Bara, Požarevačka 1B, br. 7, na osnovu vjerodostojne isprave – analitičke kartice br. 100932 od 19.08.2022. godine. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju sa predlogom i prilozima od 25.09.2023. godine, kod izvršnog dužnika.

S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja.

Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović Bar, 16.10.2023. godine.

Poslovni broj: Iv. br. 1485/23.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara,odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO Komunalne djelatnosti Bar, Bulevar Revolucije bb, zgrada A, koga zastupa punomoćnik Vanja Mugoša, advokat iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika Vulin Slavica iz Bara, 20. jula, Sutomore, na osnovu vjerodostojne isprave – analitičke kartice br. 009121 od 18.07.2022. godine, radi naplate novčanog potraživanja, dana 18.10.2023. godine, donio je

Poslovni broj Iv.br.1067/2022 Javni izvršitelj Snežana Begović iz Pljevalja, ul. Boška Buhe bb, odlučujući u izvršnoj stvari izvršnog povjerioca CRNOGORSKI TELEKOM AD PODGORICA, MOSKOVSKA 29, Podgorica, PIB: 02289377, koga zastupa ADV. FILIP ĆUPIĆ, BULEVAR DŽORDŽA VAŠINGTONA br.79, Podgorica, protiv izvršnog dužnika MARIJA LAZAREVIĆ, OMLADINSKA 29, Pljevlja, rođena: 11.10.1995. godine, sa poslednje poznatom adresom kako je ovde naznačeno, radi naplate novčanog potraživanja izvršnog povjerioca u iznosu od 130,22 eura, dana 18.10.2023 godine,u skladu sa odredbama čl. 45 Zakona o izvršenju i obezbjeđenju („Sl.list CG“ br.22/17) donio je

J A V N O O B J A V LJ U J E

da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Vulin Slavica iz Bara, 20. jula, Sutomore, na osnovu vjerodostojne isprave – analitičke kartice br. 009121 od 18.07.2022. godine. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju sa predlogom i prilozima od 02.10.2023. godine, kod izvršnog dužnika.

S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja.

Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović Bar, 18.10.2023. godine.

Z A K LJ U Č A K

Za izvršnog dužnika MARIJA LAZAREVIĆ, vrši se dostavljanje Rješenja o izvršenju Iv.br.1067/2022 od 03.08.2022. godine, sa predlogom za izvršenje i prilozima i Rješenja o izvršenju o naknadnim troškovima Iv.br.1067/2022 od 18.10.2023 godine.

Izvršni dužnik može preuzeti navedena pismena u kancelariji javnog izvršitelja, na adresi ul. Boška Buhe bb u Pljevljima, u roku od 3 dana od dana objavljivanja oglasa, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim nakon isteka roka od 8 dana od dana isticanja svih pismena na oglasnoj tabli nadležnog Osnovnog suda, s obzirom da je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju. Upozorava se izvršni dužnik da se dostavljanje javnim objavljivanjem smatra urednom dostavom i da negativne posljedice koje mogu nastati snosi sama stranka, odnosno, izvršni dužnik.

Pljevlja, 18.10.2023. godine, JAVNI IZVRŠITELJ Snežana Begović

J A V N O O B J A V LJ U J E

da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Tuzović Amela iz Bara, Dubrava, ul. 120, na osnovu vjerodostojne isprave – ovjeren izvod iz poslovnih knjiga povjerioca za naplatni broj 075503922. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju sa predlogom i prilozima od 05.07.2023. godine, kod izvršnog dužnika.

S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja.

Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović Bar, 18.10.2023. godine.

Iv.br.1721/2023 Javni izvršitelj Čogurić Dejan iz Bijelog Polja,ul.Slobode br.10,u predmetu izvršenja izvršnog povjerioca NVO Organizacija za zaštitu prava autora muzike Crne Gore,,PAM CG”, Podgorica, koju zastupa punomoćnik Vladimir Čejović,advokat iz Podgorice, Ul.13 Jula br.21/I, Podgorica,protiv izvršnog dužnika DOO “MIR”-Amadeus caffe bar, Milorada Šćepanovića bb, Bijelo Polje, radi namirenja novčanog potraživanja izvršnog povjerioca u smislu čl.45 ZIO-a,donio je dana 18.10.2023.godine,

ODLUKU O DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM

Izvršnom dužniku DOO “MIR”-Amadeus caffe bar ,sa poslednjom poznatom adresom ul.Milorada Šćepanovića bb, Bijelo Polje,vrši se dostavljanje pismena:Rješenja o izvršenju Iv.br. 1721/2023 od 25.09.2023 godine sa prilozima I Rješenja o troškovima izvršnog postupka Iv.br. 1721/2023 od 18.10.2023.godine.

Izvršni dužnik DOO “MIR”-Amadeus caffe bar ,može se obratiti Javnom Izvršitelju Dejanu Čoguriću na adresi ul.Slobode br.10 u Bijelom Polju i to u roku od 3 dana od dana objavljivanja oglasa radi podizanja pismena.Ukoliko izvršni dužnik u ostavljenom roku ne preuzme pismena,ista će se istaći na oglasnoj tabli nadležnog suda.

Upozorava se izvršni dužnik da se ovakav način dostave smatra urednim, a dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda ,nakon što je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju.

U Bijelom Polju,dana 18.10.2023.godine JAVNI IZVRŠITELJ Čogurić Dejan

26 Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 19. oktobar 2023.

Crna Gora Opština Žabljak Komisija za raspodjelu sredstava za podršku mladima u biznisu Broj: 01-019/23-3396 Žabljak, 18.10.2023.godine Na osnovu člana 4 Odluke o kriterijumima, načinu i postupku raspodjele sredstava za podršku mladima u biznisu u opštini Žabljak br. 01-018/23-3143 od 29.09.2023. godine i člana 1 stav 2 Odluke o definisanju prioritetnih oblasti za realizaciju biznis planova u 2023. godini br. 01-018/23-3335 od 13.10.2023. godine, Komisija za raspodjelu sredstava za podršku mladima u biznisu Opštine Žabljak, r a s p i s u j e

JAVNI KONKURS ZA RASPODJELU SREDSTAVA ZA PODRŠKU MLADIMA U BIZNISU U OPŠTINI ŽABLJAK ZA 2023.GODINU I – USLOVI ZA RASPODJELU SREDSTAVA Predmet Konkursa je raspodjela sredstava za mlade u biznisu, iz tekućeg Budžeta Opštine Žabljak za 2023.godinu, a na osnovu Odluke o kriterijumima, načinu i postupku raspodjele sredstava za podršku mladima u biznisu u opštini Žabljak br. 01-018/23-3143 od 29.09.2023.godine.

Sredstva se dodjeljuju za biznis/poslovne ideje preduzetnicima i privrednim društvima u kojima su mladi (lica mlađa od 30 godina) nosioci biznisa – osnivač ili jedan od osnivača i izvršni direktor društva.

Sredstva za podsticanje osnivanja i razvoj poslovanja dodjeljuju se društvima/preduzetnicima sa prebivalištem osnivača ili jednog od osnivača i izvršnog direktora najmanje 3 godine od dana raspisivanja javnog konkursa, odnosno sa sjedištem na teritoriji opštine Žabljak.

Pravo da učestvuju na Konkursu za raspodjelu sredstava za podršku mladima u biznisu imaju mladi koji ispunjavaju sledeće uslove: U zapečaćenoj koverti, mladi koji započinju biznis prilažu: -

prijavu na konkurs za podsticaj mladih u biznisu (Obrazac 1); izrađen biznis plan (Obrazac 2); ovjerenu kopiju lične karte; potvrdu o neosuđivanosti za krivična djela protiv privrede i krivična djela protiv imovine; pismo preporuka ili namjera; potvrdu o prebivalištu, u skladu sa članom 3 stav 2 odluke, rješenje o upisu krajnjeg korisnika u CRPS;

U zapečaćenoj koverti, mladi koji planiraju razvoj poslovanja prilažu: -

prijavu na konkurs za podsticaj mladih u biznisu (Obrazac 1); izrađen biznis plan (Obrazac 2); ovjerenu kopiju lične karte; potvrdu o neosuđivanosti za krivična djela protiv privrede i krivična djela protiv imovine; potvrdu o prebivalištu, u skladu sa članom 3 stav 2 odluke; pismo preporuka ili namjera; rješenje o upisu krajnjeg korisnika u CRPS; Rješenje o registraciji za PDV ako je krajnji korisnik obveznik PDV-a; Važeći statut društva; Original ili ovjerena kopija obrasca ovjerenih potpisa lica ovlašćenih za zastupanje (OP) i važeći karton deponovanih potpisa; Potvrdu Uprave prihoda i carina o urednom izmirivanju poreza i doprinosa ne stariju od 30 dana; Komplet obrazaca za godišnje račune (Bilans stanja, Bilans uspjeha, Bruto bilans (Zaključni list), Analitiku kupaca i dobavljača za prethodnu godinu, izuzev kod biznisa koji nijesu u obavezi da sastavljaju finansijske izvještaje; Odgovarajući obrazac za poslednji mjesec uplate poreza i doprinosa za zaposlene ovjeren od Uprave prihoda i carina, kao dokaz broja zaposlenih.

Napomena: Navedena dokumentacija treba da bude potpisana i pečatirana u formi orginala ili ovjerene kopije.

Napomena 1: Pismo preporuke ili namjere, može sadržati dodatno obrazloženje biznis plana, što je predviđeno za dodatno bodovanje, shodno Odluci o kriterijumima, načinu i postupku raspodjele sredstava za podršku mladima u biznisu u opštini Žabljak.

II – KRITERIJUMI ZA RASPODJELU Jedno društvo/preduzetnik može konkurisati sa najviše jednim biznis planom.

Odlukom o budžetu Opštine Žabljak za 2023.godinu, sredstva za podršku mladima u biznisu, planirana su u iznosu od 15,000.00 eura.

Maksimalan iznos dodijeljenih sredstava za izabrani biznis plan ne može iznositi više od 20% od ukupnog iznosa predviđenog Budžetom Opštine Žabljak za podršku mladima u biznisu, što iznosi do 3,000.00 eura.

Saglasno Odluci o definisanju prioritetnih oblasti za realizaciju biznis planova u 2023.godini, prioritetne oblasti u kojima će se pružiti finansijska podrška za realizaciju biznis planova za mlade u biznisu, za 2023.godinu su: -

razvoj domaće radinosti; razvoj zanatstva; razvoj trgovine (izuzev trgovine prehrambenom robom): digitalizacije i inovacije.

Napomena 2: Biznis plan vezan za prioritetnu oblast, imaće bodovnu prednost u odnosu na biznis planove vezane za ostale oblasti iz člana 11 Odluke o kriterijumima, načinu i postupku raspodjele sredstava za podršku mladima u biznisu u opštini Žabljak, shodno ovoj Odluci i Listi za ocjenjivanje koja je sastavni dio Odluke.

Shodno članu 19 Odluke o kriterijumima, načinu i postupku raspodjele sredstava za podršku mladima u biznisu u opštini Žabljak, dodjela sredstava za biznis plan vrši se na osnovu sledećih kriterijuma: Pozitivni kriterijumi su: (kriterijumi usaglašeni sa stavkama iz Bodovne liste) 1) Vezanost biznis plana za oblasti navedene u članu 11 ove odluke; 2) Prednost imaju početnici, za započinjanje posla – START UP;

3) 4) 5) 6) 7) 8) 9)

Prednost imaju društva/preduzetnici čiji biznis plan uključuje zapošljavanje lica sa teritorije Opštine Žabljak; Biznis plan nudi sve podatke koji su neophodni za početak, vođenje biznisa i njegovo uspješno poslovanje u budućnosti; Biznis plan nudi predloge za finansiranja poslovne ideje iz sopstvenih i/ili drugih izvora finansiranja; Inovativni aspekt biznis plana; Povezanost biznis plana sa prethodnim aktivnostima društva/preduzetnika; Podaci o društvu/preduzetniku, zapošljava veći broj lica, ima razvijene kapacitete i ostvarene rezultate; Obrazloženje biznis plana.

Eliminatorni kriterijumi su: 1) Nedostatak formalnih uslova za kandidovanje biznis plana (nepotpuna ili netačna dokumentacija); 2) Neadekvatan biznis plan (ne korespondira sa predloženim sadržajem čl.16 Odluke).

Dio člana 16 Odluke koji se odnosi na društvo/preduzetnika: „Prijava na konkurs se podnosi na propisanim obrascima.

Obrazac 1 popunjava društvo/preduzetnik i sadrži sledeće podatke: - Ime i prezime, JMBG, adresa prebivališta ( kao i PIB i PDV broj za registrovane); - podatke o registraciji; - oblast u kojoj djeluje; - sjedište; - rubriku – ostalo u kojoj se upisuju dodatne informacije o biznis planu, koje su od uticaja za odlučivanje Komisije, a nisu sadržane u ostalim rubrikama obrasca (ko, što, kako, kada, gdje ) i - naznaku da za tačnost datih podataka odgovara preduzetnik/ca odnosno ovlašćeno lice u društvu.

Obrazac 2 je model za izradu biznis plana i sadrži: 1. Osnovne podatke: - Rezime, - Misija i cilj projekta, - Podaci o društvu i - Analiza dosadašnjeg poslovanja.

2. Analiza tržišta: - Prodajno tržište, - Nabavno tržište, - Analiza konkurencije, 3. Proizvod, proizvodni program; 4. Zaposlenost i kvalifikaciona struktura; 5. Lokacija; 6. Predračun investicionih ulaganja; 7. Izvori finansiranja; 8. Rashodi poslovanja; - Investicioni troškovi (amortizacija, investiciono održavanje, kamate,osiguranje) i - Tekući troškovi (materijalni troškovi, obračun bruto zarada, ostali nematerijalni troškovi); 9. Zaključak i prateća dokumentacija“.

III – PRIJAVLJIVANJE NA KONKURS Prijava na Konkurs za biznis plan se podnosi na propisanim obrascima Komisiji i predaje neposredno na pisarnicu Službe predsjednika Opštine Žabljak ili putem pošte na adresu: Opština Žabljak – ul. Vuka Karadžića br. 2, sa naznakom: „Za KONKURS za raspodjelu sredstava za podršku mladima u biznisu u opštini Žabljak za 2023.godinu - NE OTVARATI PRIJE SJEDNICE KOMISIJE“.

Prijavni obrazac (Obrazac 1) i Model za izradu biznis plana (Obrazac 2) se mogu preuzeti na web sajtu Opštine (www.zabljak.me).

Za sve dodatne informacije, možete kontaktirati predsjednicu Komisije na br. telefona 068 310 106.

Komisija je dužna da donese Odluku o raspodjeli sredstava za podršku mladima u biznisu, u roku od 25 dana od dana zatvaranja konkursa.

Napomena 3: Obrazac je potrebno precizno popuniti, odnosno ispuniti sve tražene podatke.

IV – ROK ZA PODNOŠENJE DOKUMENATA Prijava na konkurs za biznis plan se podnosi u roku od 30 dana od dana njegovog objavljivanja, od 20.10.2023 do 20.11.2023.godine.

Neblagovremene prijave i dokumentacija koja nije podnešena na način propisan javnim konkursom neće se prihvatiti kao validna i prijava se neće uzeti u razmatranje.

Konkurs je objavljen u sredstvima javnog informisanja, na oglasnoj tabli Opštine i na web sajtu: www.zabljak.me.

PREDSJEDNICA KOMISIJE Svrkota Žana, s.r.

Četvrtak, 19. oktobar 2023.

Oglasi i obavještenja 27

28 Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 19. oktobar 2023.

745

752

Posljednji pozdrav

Дана 18. октобра 2023, након краће болести, умро је у 92. години живота наш вољени

751

Posljednji pozdrav dragom kumu

DRAGU Petrovom LEKOVIĆU Sa poštovanjem i ljubavlju čuvamo uspomenu na tebe.

Sin PETAR, snaha TANJA, unuk NIKOLA sa suprugom i unuka SNEŽANA GRBOVIĆ sa porodicom

ДРАГАН – ДРАГО Петра ЛЕКОВИЋ 18. 10. 2023.

Саучешће примамо у градској капели Чепурци 19. октобра од 9 до 13 часова када ће се тужна поворка упутити ка родном селу Годињу гдје ће се и обавити сахрана у 16 часова. Кућа жалости: Булевар Саве Ковачевића бр. 56, Подгорица. Ожалошћени: супруга ЧЕДОМИЛА, синови ПЕТАР и РАДОМИР, ћерке ТАТЈАНА, КАТАРИНА и МИЛЕНА, братаничне БУБА и МАЈА, братанићи, сестрићи, сестричне, унуци, праунуци, као и остала многобројна родбина ЛЕКОВИЋ 740

Posljednje zbogom voljenom

ŽELJKU ĐURIČKOVIĆU Dragi kume, pošao si dostojanstveno kao što si i živio.

Pamtiću te po tvojoj hrabrosti i snazi koju si pokazivao do zadnjeg trena.

Počivaj u miru!

MITAR ĐUROVIĆ sa porodicom

741

Preminuo je naš ugledni član

ŽELJKO ÐURIČKOVIĆ

ŽELJKU ĐURIČKOVIĆU

Istaknuti prosvjetni radnik i stvaralac koji je svojim radom i stvaralaštvom ostavio neizbrisiv trag u umjetnosti Crne Gore. Stoga ovim putem izražavamo najdublje saučešće njegovoj porodici i prijateljima.

Počivaj u miru. Zauvijek ćeš ostati u našim srcima.

Tvoji: brat VLATKO, snaha VESNA, bratanične NEVENA i LANA

ULUCG

749

Posljednji pozdrav dragom profesoru i razrednom starješini

Našem poštovanom kolegi

ŽELJKU ĐURIČKOVIĆU Dragi profesore, nadali smo se da ćete ozdraviti i ponovo doći na čas likovnog ili bar na čas razrednog starješine...

Nažalost, bolest je bila jača od Vaše borbe i od naših nada.

Hvala Vam za podršku i razumijevanje. Hvala što ste i tokom bolesti mislili na nas.

Počivajte u miru, a mi ćemo Vas čuvati u divnom sjećanju.

IX3 OŠ „SUTJESKA“ VAŠI UČENICI SA RODITELJIMA

D.O.O. KOMUNALNO KOTOR POGREBNE USLUGE • Prodaja pogrebne opreme i cvijetnih aranžmana • Iznajmljivanje rashladnog uređaja • Prevoz pokojnika na teritoriji Crne Gore i inostranstvu • Štampanje i postavljanje osmrtnica • Objavljivanje čitulja u dnevnim novinama

e-mail: kapela@t-com.me tel: 067 257 979

OGLASNO ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“ TELEFON ZA INFORMACIJE 020/202-455 020/202-456 e-mail: oglasno@pobjeda.me

ŽELJKU ĐURIČKOVIĆU

Danas se naš kolektiv oprašta od velikog čovjeka, velikog umjetnika, izuzetnog profesora i dobrog prijatelja.

Ostavio si neizbrisiv trag i nemjerljiv doprinos utkan u stubove naše škole.

Zauvijek ponosni što si bio dio našeg kolektiva.

UPRAVA i KOLEKTIV JU OŠ „SUTJESKA“

742

Oglasi i obavještenja 29

Četvrtak, 19. oktobar 2023.

737

Дана 18. октобра 2023, у 58. години живота, након дуге и тешке болести, преминуо је наш драги

744

Devetnaest godina od smrti

747

Danas je 12 godina otkako nije sa nama naša

MARKA ĐURIŠIĆA Protiče vrijeme, a kao da stoji. Uvijek ćeš biti u našim srcima, mislima i sjećanju.

ALVIRA BALIĆ

Tvoji NAJMILIJI

rođena Tatarović

743

Dana 19. oktobra navršava se godina dana od smrti moje sestre

ЖЕЉКО Машана ЂУРИЧКОВИЋ 1966–2023.

Vrijeme koje prolazi ne briše sjećanja, samo nas vraća u stvarnost i produbljuje našu bol za Tobom.

Tvoja plemenita duša unosila je radost u naše živote, a Tvoj odlazak ostavio je veliku prazninu.

U našim srcima ostaješ zauvijek voljena i nikad zaboravljena. Čuvaćemo uspomene na srećne trenutke zajedničkog porodičnog života.

MAŠE MIJOVIĆ Voljena sestro, mnogo mi nedostaješ. Voljeni nikad ne umiru.

Vaša sestra, majka, kćerka počivali među anđele.

Саучешће примамо у капели на градском гробљу Загорич 18. октобра од 11 до 14 часова и 19. октобра од 10 до 15 часова, када ће се и обавити сахрана.

Vaša ANKA sa porodicom

739

Navršava se godina dana od smrti voljenog

Suprug EDIN, sinovi ANES i HARIS i svekrva ŠEFIKA

Ожалошћени: супруга МИРЈАНА, синови АЛЕКСА и ПЕТАР, отац МАШАН, мајка ЛЕПОСАВА – ЛЕЛА, брат ВЛАТКО и остала родбина ЂУРИЧКОВИЋ

BRANISLAVA – BRANA SEFEROVIĆA 746

750

Posljednji pozdrav

ŽELIMIRU VUJINOVIĆU

Dvanaest godina otkako nije sa nama naša draga i nikad prežaljena

Brano, dani će proći, a ljubav i poštovanje neće nikada.

Tvoja PORODICA

ALVIRA BALIĆ rođena Tatarović

738

Našem poštovanom kolegi, saradniku i članu.

Počivaj u miru, dragi Željko.

NVU AUTO ŠKOLA CRNE GORE

MELITA VUKOVIĆ

ULFETA VUKOVIĆ

6. 8. 1974 – 19. 10. 2023. 6. 8. 1939 – 4. 6. 2013.

Vrijeme koje prolazi svjedok je praznine koju si ostavila svojim odlaskom. Tuga i bol se ne mjere vremenom već tugom koju si ostavila u našim srcima.

Zauvijek ćemo pamtiti ljubav, dobrotu i plemenitost koju si nam nesebično davala. Nedostaješ nam u svakom danu i u svakom trenutku.

Sa nama si i u našim srcima zauvijek.

Tvoji: otac MUZAFER – MUŠKI, majka ŠEFKA, brat ALEN, snaha EDA, bratanične LEJLA i AMRA i bratanić DARIS 748

Vrijeme koje prolazi ne liječi bol koju osjećamo za vašim preranim odlaskom.

PORODICA

Dana 19. oktobra 2023. navršava se pet godina od smrti našeg dragog

IVANA JANKOVIĆA

U našim sjećanjima ostaćeš zauvijek.

PORODICA

30 Oglasi i obavještenja Dnevni list Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

CRNA GORA VLADA CRNE GORE AGENCIJA ZA ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE Na osnovu člana 13 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Službeni list CG”, broj 75/18) Agencija za zaštitu životne sredine

Direktor i glavni i odgovorni urednik: DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Zamjenica izvršnog direktora:

MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

RE­DAK­CIJ­SKI KO­LE­GI­JUM Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika

Četvrtak, 19. oktobar 2023.

DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM

OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost da je Nosilac projekta „SOMSOL” D. O. O. Podgorica podnio zahtjev za odlučivanje o potrebi izrade Elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za projekat izgradnje fotonaponske elektrane SE „SOMSOL” na katastarskim parcelama broj: 13/34 123/16 96/4 123/20/1, 123/41/2 151/6/1, 151/10, 151/28/, 69/19, 69/55, 69/58/3, 96/13 123/26 123/25, 123/30 123/31, 123/34, 201/9 104/48/2 84/19 69/12, 69/18, 96/20/3, 123/35/2, 201/11 123/17/1 KO Somina, Opština Nikšić.

U vezi sa navedenim pozivamo vas da izvršite uvid u dostavljenu dokumentaciju u prostorijama Agencije za zaštitu životne sredine ulica IV Proleterske 19, II sprat, kancelarija broj 217, kao i u Sekretarijatu za uređenje prostora i zaštitu životne sredine Opštine Nikšić, radnim danima od 9 do 12 časova. Dokumentaciju je moguće preuzeti sa sajta Agencije zaštitu životne sredine www.epa.org.me.

Rok za javni uvid i dostavljanje primjedbi i mišljenja u pisanoj formi, na adresu Agencije za zaštitu životne sredine, je do 26.10.2023. godine.

Jadranka Rabrenović

ekonomija

jelena martinović

društvo

Na osnovu člana 28 Zakona o elektronskim medijima (“Sl.list CG” br. 46/10, 40/11, 53/11, 06/13, 55/16 i 92/17,82/20), člana 24 Odluke o organizovanju Lokalnog javnog emitera Radio Bijelo Polje („Sl.list RCGOpštinski propisi“ br. 25/11 i 11/18) i Javnog poziva broj 02-016/23-440 objavljenom u Dnevnom listu „Pobjeda“ 30.08.2023.godine, Odbor za izbor i imenovanja Skupštine opštine Bijelo Polje objavljuje

LISTU blagovremenih i potpunih predloga kandidata za imenovanje člana Savjeta Lokalnog javnog emitera „Radio Bijelo Polje“ iz oblasti mjesnih zajednica

marija jovićević

nedjeljno izdanje

Urednici Jovan Nikitović

kultura

Odbor za izbor i imenovanja utvrdio je Listu blagovremenih i potpunih predloga kandidata za člana Savjeta Lokalnog javnog emitera „Radio Bijelo Polje“ i to:

marija žižić

-

crna hronika dragica šaković

crnom gorom

nikola sekulić

hronika podgorice jovan terzić

arena

slobodan čukić

feljton i arhiv

marko milošević

dizajn

dragan mijatović

fotografija

Vojislav Kljajević, predstavnik iz oblasti mjesnih zajednica; Predlagači: MZ Loznice-Obrov, MZ Dobrakovo, MZ Pruška, MZ Sutivan, MZ Potkrajci, MZ Lipnica, MZ Čeoče, MZ Pavino Polje, MZ Njegnjevo, MZ Galica, MZ Lozna, MZ Kanje, MZ Babića Brijeg, MZ Ravna Rijeka, MZ Grab-Kičava, MZ Ivanje, MZ Bistrica, MZ Gornji Grad, MZ Laholo, MZ Rasovo, MZ Brzava, MZ Goduša, MZ Ćukovac-Rijeka, MZ Rakonje, MZ Cerovo, MZ Gubavač, MZ Prijelozi, MZ Tomaševo, MZ Korita, MZ Nedakusi, MZ Kovren, MZ Medanovići, MZ Kukulje.

Lista blagovremenih i potpunih predloga kandidata za imenovanje člana Savjeta Lokalnog javnog emitera "Radio Bijelo Polje" objaviće se u "Službenom listu Crne Gore", na web sajtu Skupštine i u jednom dnevnom štampanom mediju koji izlazi u Crnoj Gori.

Br. 02-016/23-440/2 Bijelo Polje, 18.10.2023. godine Odbor za izbor i imenovanja Predsjednik, Abaz Dizdarević,s.r

LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)

portal pobjede Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ

OBJEKTIV Urednica MARIJA IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

KULT Urednica TANJA PAVIĆEVIĆ

TELEFON

020/409-520 redakcija 020/409-536 marketing 020/202-455 oglasno Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import „Nova Pobjeda“ - Podgorica Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480 Vlasnička struktura „Nove Pobjede“ - 100% udjela „Media-Nea“ D.O.O. Podgorica Vlasnička struktura „Media-Nea“ - 99,99% udjela First Financial Holdings Sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PIB „Media Nea“: 02842777 Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100% udjela Petros Stathis Sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3 PIB „First Financial Holdings“: 02628295 Broj žiro računa „Universal Capital Bank“: 560-822-77

Tiraž: 3.176

Izvršnom dužniku Nikaljević Suzani vrši se dostavljanje zapisnika Ivm. broj 226/18-156 i zaključka Ivm. br. 226/18-159.

Izvršni dužnik Nikaljević Suzana može se obratiti Javnom izvršitelju Matu Jovićeviću, ul. Baja Sekulića bb, Danilovgrad, u roku od 8 dana od dana objavljivanja oglasa radi preuzimanja navedenih akata.

Upozorava se izvršni dužnik Nikaljević Suzana da se ovakav način dostave smatra urednim i da će negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja snositi sama stranka, odnosno izvršni dužnik.

Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju.

JAVNI IZVRŠITELJ Mato Jovićević Na osnovu člana 20 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu (“Sl. list CG”, broj 075/18 ), Sekretarijat za komunalne i stambene djelatnosti, Opština Ulcinj,

OBAVJEŠTAVA

zainteresovane organe, organizacije i zainteresovanu javnost

NENAD ZEČEVIĆ

politika

Ivm. broj 226/18 Javni izvršitelj Mato Jovićević iz Danilovgrada, odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca “PRVA BANKA CRNE GORE” ad, Podgorica, protiv izvršnih dužnika Pavićević Sandre i Nikaljević Suzane, ul. Slobode broj 60, Podgorica, radi naplate novčanog potraživanja, v.s. 19.445,71 €, na osnovu vjerodostojne isprave - mjenice AA 0167537 od 17.01.2007. godine, u smislu člana 45 ZIO, dana 18.10.2023. godine, donio je odluku o

JAVNI IZVRŠITELJ: MARKO ĐAKOVIĆ HERCEG NOVI, UL. SAVA ILIĆA BROJ: I. 450/2019 IZVRŠNI POVJERILAC: OTP DEBT COLLECTION DOO PODGORICA, Studentska bb, PIB: 02795043 IZVRŠNI DUŽNIK: CONEX TRADE DOO HERCEG NOVI, Zelenika, Braće Pedišića bb, PIB: 02408287 Radi namirenja novčane tražbine izvršnog povjerioca sa troškovima izvršnog postupka, prodajom nepokretnosti, Javni izvršitelj je u smislu odredbe čl.169-177 ZIO-a, donio

ZAKLJUČAK O PRODAJI Određuje se ČETVRTA prodaja usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti izvršnog dužnika upisanih u LN br. 1373 KO Sutorina, • kat.parcela br.39/1, broj zgrade 1, poslovni prostor, PD2, površine 47m2, u obimu prava svojina 1/1. Četvrto javno nadmetanje za prodaju nepokretnosti održaće se dana 17.11.2023. godine u 13.00 časova, u kancelariji Javnog izvršitelja.

Predmetne nepokretnosti izvršnog dužnika su predmet prodaje po rješenju o izvršenju I.br.

450/2019 od 07.08.2019. godine, radi naplate novčanog potraživanja u iznosu od 46,932.57 eura sa zakonskom zateznom kamatom počev od 05.08.2019. godine pa do isplate, iznosa od 140,00 eura na ime troškova izvršnog postupka, iznosa od 938,65 na ime nagrade za sprovođenje izvršenja, te svih troškova koji nastanu u toku sprovođenja izvšenja, Vrijednost opisanih nepokretnosti utvrđena je rješenjem o utvrđivanju vrijednosti I.br. 450/2019 od 10.06.2020. godine, u smislu odredbe čl.168.ZIO i iznosi 27,000.00 eura.

Na četvrtom javnom nadmetanju za prodaju, nepokretnost se može prodati ispod 50% utvrđene vrijednosti uz prethodnu saglasnost izvršnog povjerioca i založnog povjerioca, ali ne ispod visine potraživanja izvršnog povjerioca. Stranke i založni povjerioci se mogu sporazumjeti izjavom datom na zapisnik kod Javnog izvršitelja, da se nepokretnost može prodati putem Javnog nadmetanja, po cijeni nižoj od utvrđene vrijednosti.

Ponudioci su dužni da prije početka nadmetanja polože jemstvo na račun Javnog izvršitelja br.

535-18956-53 kod Prve banke, u iznosu od 2,700.00 eura, što predstavlja 10% utvrđene vrijednosti nepokretnosti.

Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah po zaključenju nadmetanja.

Najbolji ponudilac-kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost uplati na račun Javnog izvršitelja br. 535-14666-2 kod Prve banke, u roku od 15 dana od dana prodaje. Ako kupac u tom roku ne položi cijenu prodaja će se oglasiti nevažećom i odrediti nova prodaja. U tom slučaju iz položenog jemstva od strane kupca izmiriće se troškovi nove prodaje i naknaditi razlika između cijene postignute na ranijoj i novoj prodaji.

Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz prodajne cijene, dužan je da na ime cijene položi samo razliku između potraživanja i postignute cijene.

Zaključak o prodaji će se objaviti, na predlog izvršnog povjerioca ili izvršnog dužnika u medijima o trošku predlagača.

Zaklučak o prodaji dostaviti strankama i založnim povjeriocima.

Protiv navedenog zaključka nije dozvoljen prigovor čl.8.ZIO U Herceg Novom, dana 18.10.2023. godine

Javni izvršitelj Marko Đaković

da je nosioc projekta „Kallaba Company“ d.o.o., Ulcinj, podnio zahtjev za davanje saglasnosti na Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu, za projekat, Benzinska stanica sa pratećim sadržajima, na dijelu UP br. 5, koju čine katastarske parcele br.5644/7, 7501/9 i dio katastarske parcele br. 5643 KO Ulcinj, Opština Ulcinj.

U vezi sa navedenim, pozivamo vas da tokom Javne rasprave, izvršite uvid u dostavljenu dokumentaciju- Elaborat, u prostorijama Sekretarijata za komunalne i stambene djelatnosti, Opštine Ulcinj, kancelarija broj 76, I sprat, radnim danima od 11 do 14 časova, kao i na web sajtu Opštine.

Rok trajanja Javne rasprave i dostavljanje primjedbi i mišljenja u pisanoj formi, je do 21. 11. 2023 god, na adresu: Opština Ulcinj, Blv. Gjergj Kastrioti Skenderbeu b.b.

Javna tribina o predmetnom Elaboratu održaće se u prostorijama Benzinske stanice-“Kallaba“, Blv „Teuta“ b.b., dana 20. 11. 2023.godine, sa početkom u 11.00 časova.

Sekretarijat za komunalne i stambene djelatnosti Na osnovu člana 24 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Službeni list CG“, broj 75/18), Sekretarijat za uređenje prostora opštine Pljevlja - Služba za zaštitu životne sredine

OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost

da je Nosiocu projekta, „MS KOMERC“ d.o.o. iz Pljevalja, naselje Radosavac b.b., donijeto Rješenje broj: UPI-05-322/22-362/26 od 17.10.2023.godine, kojim je data saglasnost na Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu za izgradnju objekta u funkciji male privrede i proizvodnje - primarna prerada drveta, na dijelu usklađene UP 1.6 i usklađene UP 1.7, koje čine katastarske parcele 3692/2 i 3687 KO Pljevlja, u zahvatu DUP-a „Radosavac“, Opština Pljevlja.

U sprovedenom postupku procjene uticaja na životnu sredinu utvrđeno je da je Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu za izgradnju objekta u funkciji male privrede i proizvodnje - primarna prerada drveta, na dijelu usklađene UP 1.6 i usklađene UP 1.7, koje čine katastarske parcele 3692/2 i 3687 KO Pljevlja, u zahvatu DUP-a „Radosavac“, Opština Pljevlja, urađen u skladu sa Zakonom o procjeni uticaja na životnu sredinu i da sadrži definisane mjere za sprečavanje, smanjenje ili otklanjanje štetnih uticaja na životnu sredinu.

Rješenjem o davanju saglasnosti utvrđena je obaveza Nosiocu projekta da projekat, realizuje u svemu prema mjerama zaštite životne sredine utvrđenim u Elaboratu procjene uticaja na životnu sredinu iz tačke 1 ovog rješenja, a koje se prevashodno odnose na: • Mjere za sprečavanje, smanjenje ili otklanjanje štetnih uticaja u toku izgradnje, funkcionisanja i u slučaju akcidenta i • Program praćenja uticaja projekta na životnu sredinu (monitoring).

Uputstvo o pravnoj zaštiti: Protiv ovog rješenja može se izjaviti žalba Glavnom administratoru Opštine Pljevlja u roku 15 dana od dana objavljivanja u štampanom mediju i/ili na sajtu Opštine Pljevlja, a preko ovog organa.

Mali oglasi OTČEPLJENJE svih vrsta kanalizacija el. sajlom.

Dolazim odmah non-stop.

Sitne vodoinstalaterske opravke. Pregled cijevi kamerom. Begović Tel. 069/747-204, 069/424-150, 067/473-367 1 OTČEPLJENJE kanalizacije i svih vodovodnih cijevi, popravka i zamjena instalacija. Non-stop! Begović Tel. 067/579-709, 069/269-550 2

Potrebna zena za čuvanje dvoje djece i pomoć u kući. Odlični uslovi, mogućnost smještaja. Budva.

Tel. 067/449-292 3 KUPUJEM stan na Starom aerodromu.

Tel. 067/402-124 4

Marketing

Četvrtak, 19. oktobar 2023.

NAGRADNA IGRA ZA PENZIONERE

Vrijeme je za nove nagrade

DANAS

PRVO IZVLAČENJE

POSTANI MTEL KORISNIK, UZ GRATIS UREĐAJ I 24 MJESECA PRETPLATE!

TELEVIZOR

TV JVC LT-50VA3200 + pretplata za Box 3.2

3x

3x TABLET

Samsung A7 + pretplata za Surf L

3x

3x

3x

TELEFON

TELEFON

TELEFON

Samsung s23 + pretplata za Urban Neo 3

Huawei nova 10 SE + pretplata za Urban Neo 3

Huawei nova Y90 + pretplata za Urban Neo 3

Pravila nagradne igre Nagradna igra se organizuje tako što će se u dnevnom listu „Pobjeda“ objavljivati kuponi svakodnevno, počev od srijede, 27. septembra (kupon broj 1), završno sa srijedom, 15. novembrom (broj 50). Biće objavljeno 50 (pedeset) kupona (obilježenih sa 1, 2, 3, 4, 5...., ..., 47, 48, 49 i 50.).

Učesnik je dužan da sakupi pet kupona u nizu, po rednim brojevima, bez obzira kojim će brojem kupona započeti niz (npr. 1, 2, 3, 4 i 5 ili 4, 5, 6, 7 i 8 … ili 46, 47, 48, 49 i 50)... U slučaju da propuste jedan kupon, učesnici mogu da ga zamijene bilo kojim duplim brojem iz istog niza, samo jedanput. Na kuponu treba ispisati lične podatke (ime i prezime, broj telefona, adresu). Komplet od pet (5) kupona treba dostaviti u zatvorenoj, jednobojnoj koverti, na kojoj je strogo zabranjeno navoditi ime i bilo koje lične podatke.

Kovertu u kojoj su kuponi učesnik treba da pošalje na adresu: Nova Pobjeda d.o.o. 19 decembra br. 5, Podgorica, ili da koverat sa kuponima ubaci u za tu svrhu obilježeno sanduče, u holu Pobjede (Ul. 19. decembra 5 - južna tribiona stadiona - IV sprat, kao i u sanduče na adresi Bulevar revolucije 15, Podgorica).

Kupone u koverti dostavljaju se zaključno do 12 h, na dan izvlačenja.

Organizuju se tri (3) izvlačenja imena dobitnika (gdje u svakom od njih dobitnici dobijaju po 5 nagrada: televizor + pretplata; tri telefona + tri pretplate; tablet + pretplata . Imena prvih pet dobitnika biće izvučena 19. oktobra 2023. godine, u 13 h, imena drugih pet dobitnika biće izvučena 1. novembra 2023. godine u 13 h i imena posljednjih pet dobitnika biće izvučena 22. novembra 2023. godine u 13 h.

Nakon svakog izvlačenja, svi neizvučeni kuponi učestvuju i za sva preostala izvlačenja.

Nagrađeni će moći da preuzme nagradu samo uz dokaz o penzionerskom statusu (njega ili člana uže porodice).

31

32 Marketing

Četvrtak, 19. oktobar 2023.

Nova knjiga u izdanju Pobjede

Zbirka književnih prikaza Dragane Erjavšek

Nova crnogorska književnost

Cijena 10€

Vodič kroz film, TV i muziku • objektiv@pobjeda.me

Četvrtak, 19. oktobar 2023. • broj 394.

Ljubavno pismo majstoru gotike ili :

kako je Majk Flanagan susreo ,,Succession“ i Edgara Alana Poa u najboljoj autorskoj seriji ,,The Fall of the House of Usher“ Str. 4. i 5.

Četvrtak, 19. oktobar 2023.

A cappella

Hip-hop Z

pu ženskih talenata uključujući slavnu Kvin Latifu, čiji se singl ,,Ladies First“ iz 1989. smatra prvom feminističkom himnom hip-hopa. Njena diskografija postala je sinonim za osnaživanje žena, što bi je dovelo do toga da postane prva reperka čija je muzika uvrštena u Nacionalni registar zapisa u Kongresnoj biblioteci. Šante i Latifa otvorile su put grupama poput Salt-N-Pepa i pokazale da Afroamerikanke mogu biti vješti tekstopisci dok svjesno potenciraju seksualnost.

animljiva je pojava hip-hopa u muzici, a ovogodišnji jubilej, 50 godina od nastanka tog muzičkog žanra, prilika je da napravimo rezime uticaja i značaja pravca na razvoj civilizacije.

Uprkos tome što su vjekovima bili izloženi nepravdi, uključujući ropstvo, segregaciju i sistemski rasizam, Afroamerikanci su ipak našli hrabrosti ne samo da ispričaju svoju priču, već da se direktno suoče sa nejednakošću.

*** Iako je hip-hop postao sinonim za otpor, njegov početak bio je spontan. Dok je držao rođendansku zabavu brata i sestre u Njujorku u avgustu 1973. godine, DJ Kul Herc donio je genijalnu odluku da produži instrumentalne pauze drugih pjesama, uključujući ,,Give It Up“ ili ,,Turnit a Loose“ Džejmsa Brauna. Dok je publika zadovoljno igrala tada popularni brejkdens, DJ i njegovi prijatelji uzeli su mikrofon i preko raznih ritmova napravili scensku improvizaciju koja je na kraju evoluirala u ritmičke rime.

U početku je hip-hop muzika bila dobro prihvaćena od mejnstrima zbog ogromne popularnosti ,,Rapper’s Delight“ grupe Sugarhill Gang. Oni su snimili pjesmu u jednom snimku, s punom verzijom dužom od 14 minuta. Pjesma je objavljena 1982. godine, godine u kojoj je nacionalna stopa siromaštva bila 35,6 procenata za Afroamerikance – tri puta više od bijele populacije. Autorska pjesma ,,Grandmaster“ Fleša i The Furious Five eksplicitno je otkrila ovu mučnu stvarnost, sa stihovima koji su detaljno opisivali Njujork u njegovom apsolutno najgorem obliku. Od izrešetanih ulica, preko slomljenog stakla i mirisa urina, pa sve do pojedinaca koji su bili prisiljeni da pretražuju kante u potrazi za hranom, ,,The Message“ se smatra prvom upadljivom političkom himnom repa. Ne samo da je pjesma hvaljena kao jedna od najvažnijih pjesama u istoriji, već je pomogla autorima da postanu prva hip-hop grupa koja je primljena u ,,Rock & Roll Hall of Fame“.

Do tog momenta, hip-hop je bio samo ,,muška priča“. Godine 1984, četrnaestogodišnja djevojčica po imenu Roksen Šante napravila je pravi lom na hip-hop

Piše: Vladimir MARAŠ

Kao soundtrack svake generacije u prethodnih 50 godina, hiphop je prožimao i svaki aspekt američke kulture i nastavlja da se koristi kao sredstvo za otvoreno i radikalno izražavanje sceni i uskočila u taj žanr na velika vrata, pa smo počev od tog perioda dobili i kraljice repa. Pod nazivom ,,Roxanne’s Revenge“, sedmominutni ,,freestyle“ snimljen je u samo jednom ritmu i bio je atak na pjesmu muškog rep trija UTFO ,,Roxanne, Roxanne“. Šantein ,,Roxanne’s Revenge“ dominirao je radijom u Njujorku, dospio na 22. mjesto na Billboard R&B listi singlova i pokrenuo ,,Roxanne Wars“ u kojem su njeni rep vršnjaci ,,slagali odgovore“ na njen hit. Te pjesme otkrile su seksizam koji je mučio rep muziku.

Druge žene u hip-hopu marljivo su radile na tome da to promijene, a Šanteino snažno prisustvo inspirisalo je novu gru-

Još jedan od najpoznatijih i eksplozivnih pokliča repa je ,,Fight the Power“ grupe Public Enemy. Napisana je za film Spajka Lija iz 1989. ,,To the Right Thing“ i brzo je postala važna koliko i sam film. ,,Fight the Power“ inspirisana je istoimenom pjesmom braće Ajzli iz 1975. Kao i film, pjesma obuhvata podmuklost američkog rasizma, a istovremeno služi i kao podsticajni poziv na oružje. *** Nakon ubistva Džordža Flojda 2020. od policajaca iz Mineapolisa, SAD će se naći u nizu pobuna koje će se preliti na cijeli svijet. Iste godine napravljen je remiks ,,Fight the Power“ sa umjetnicima među kojima su Nas, Black Thought, Rapsody, YG i Jahi. Poput originala iz 1989. godine, nastavak pjesme dodirnuo je puls zemlje nad kojom lebdi opasnost.

I 50 godina nakon nastanka, hip-hop je i dalje soundtrack svake generacije. Hip-hop je prožimao svaki aspekt američke kulture pola vijeka i nastavlja da se koristi kao sredstvo za otvoreno i radikalno izražavanje. Poetsko umijeće i rime Kendrika Lamara donijele su mu Pulicerovu nagradu, neispričana drskost Kardi Bi učinila ju je poznatim imenom, a Džej Zi iz Bruklina postao je prvi milijarder repa. Kako umjetnička forma nastavlja da raste i evoluira, rep muzika će uvijek postavljati trendove za ono što se dešava u marginalizovanim zajednicama. Ali što je najvažnije, pružaće umjetnicima priliku da govore o jedinstvenosti crnog iskustva. Hiphop živi i živjeće još dugo.

3

4

Četvrtak, 19. oktobar 2023.

U FOKUSU

Edgar Alan Po susreće ,,Succession“ u Flanaga theposterdb.com

Motivi iz Poovih priča savršeno uklopljeni u milje Netfliksovog izuzetnog horora

Cijela serija izgleda kao kolekcija Poovih najvećih hitova.

Svaka epizoda otvara nova vrata lavirinta ispunjenog mračnim dušama i još mračnijim događajima

L

judi su me nazvali ludim, ali nauka nas nije naučila da li je ludilo uzvišena inteligencija ili nije i da li sve što je dubina dolazi od bolesti misli - napisao je Edgar Alan Po 1841. godine u jednoj od kratkih priča.

Ukleta kuća

Ovaj velikan gotičke književnosti i poezije, dobio je novi život u dugo očekivanoj ,,Netflix“ seriji Majka Flanagana ,,The Fall of the House of Usher“ od osam epizoda. Flanagan, kojeg poznajemo prvenstveno po horor serijama ,,The Haunting of Hill House“, ,,Midnight Mass“, napravio je modernu adaptaciju sa dubokim poštovanjem prema klasičnim Poovim pričama.

Kako i sam naziv kaže, sve se vrti oko porodice Ašer. Njen pater familias, Roderik (Brus Grinvud) vodi kompaniju ,,Fortunato“, koja se silno obogatila proizvodnjom opioida i stvorila desetine hiljada zavisnika. Vlada se godinama borila da sruši tu porodicu,

Ljubavno pismo majstoru gotike

5

Četvrtak, 19. oktobar 2023.

koju uz Roderika predvodi i njegova sestra Medlin (Meri Makdonel). Neustrašivi Si August Dupin (Karl Lambli) pokušava biti njihova posebna noćna mora, ali zahvaljujući advokatu Ašerovih, gospodaru trikova Arturu Pimu (Mark Hamil), jedva je postigao rezultate u tom zadatku. Taman kada se sprema da iznese najveći slučaj protiv porodice, djeca Ašerovih počinju da umiru jedno za drugim na čudne načine.

Okolnosti iza ovih smrti, uz visok nivo nasilja i krvoprolića, objašnjavaju se kroz fleš-bekove, koji nam pomažu da razumijemo šta se dogodilo, igrajući se adaptacijama različitih Poovih priča, dok Dupin i Roderik razgovaraju u staroj kući Ašera. Za poznavaoce Poa, ova serija će nesumnjivo biti istinski lov na detalje, gdje uvijek postoji nagrada, dok će za ostale obožavaoce Flanagana biti ukusna horor torta sa šlagom.

Iako naslov serije dolazi iz jednog Poovog djela, neće biti teško shvatiti da je riječ o mješavini. Postoje poznata imena likova, direktno apsorbovanih zapleta, kao i očigledni i suptilni vizuelni hintovi, pomoću kojih Flanagan ubacuje reference na druga njegova djela, poput ,,Ulice Morg“, „Maske crvene smrti“, ,,Gavrana“, ,,Crne mačke“ i mnogih drugih.

Za one koji su upoznati o djelu Poa, predviđanje sudbine likova biće uzbudljiva vježba, posebno jer mnogi od njih nose ista imena kao likovi u originalnim pričama (Ašer, Lenor, Pim, Prospero, LaFurkad), dok su prisutni i likovi kako recituju dugačke stihove Poove poezije.

Borba za moć

Svaka epizoda ima naslov jedne Poove priče, gdje Flanagan predstavlja osnovne elemente iz nje sa modernim spinom, poput opijatske krize koju je izazvala ,,Purdue Pharma“ koja se slijeva direktno u radnju (nije uopšte skrivena optužba protiv prave porodice, Saklerovih, već istaknutih u serijama ,,Dopesick“ i ,,Painkiller“).

Sve izgleda kao Poova kolekci-

netflix.com

anovoj najboljoj autorskoj mini-seriji ,,The Fall of The House of Usher“

Mark Hamil u vrlo sumornoj i efektnoj roli

ja najvećih hitova, sa svakom epizodom koja otvara vrata lavirinta ispunjenog mračnim dušama i mračnijim rezultatima. Flanagan je uzeo klasike i transformisao ih u nešto dinamično i izgradio vezivno tkivo između svake priče i prilagođenog lika, što posebno dobija na značaju svakom ko poznaje Poovo kompletno djelo, jer zna da nije lako ući u njega zbog komplikovog pisanja. Kako epizode napreduju, pojavljuje se obrazac koji čini seriju donekle predvidljivom i u strahovima i u završecima.

Podrazumijeva se da će lik izgubiti život, uvijek krvavo i okrutno, ali prerušeno u nesreću, a u isto vrijeme je zaplet naglašen Roderikovim priznanjima. Međutim, sa sočnom borbom za moć poput one u seriji ,,Succession“ sa jedne strane, i kritikom farmaceutske industrije a la ,,Dopesick“ sa druge, postoji dovoljno napetosti u priči da zadrži pažnju.

Uz to je serija vizuelno upečatljiva i precizna. Ona je predivno snimljena, sa stilom osvijetljena i lijepo uređena, od jesenjeg ugođaja uklete kuće, do šefove dizajnerski opremljene kancelarije i obiluje finim detaljima. Ipak, to je ovdje u drugom planu, jer su kod Flanagana u prvom planu ljudi i njihovi životi (snovi, želje, osjećaji, sudbine). Kada se iznijansiraju, on ih vuče kroz muke pakla, sve dok ne izađu na drugu stranu

ili ne poginu na putu. Tako su smrtonosna porodična borba za moć, pohlepna farmaceutska industrija, sudska drama, istrage zločina i natprirodni horor spojeni u dobru i mračnu jesenju korpu začinjenu dobrom podjelom uloga.

Radi se o djelu sa horskim glumcima, iako nisu jednako prisutni na ekranu, što je ujedno i mana, jer dok su neki fino obojeni, drugi su karikature.

Ipak, lijepo je vidjeti kako Flanagan radi sa rastućim timom, koji se već ponavlja. On je stvorio porodicu čiji članovi nemaju visoke rezultate na skali dopadljivosti, jer su većina čudovišta i zaslužuju ono što dobiju.

Demon Hamil

S druge strane, serija omogućava Ašer djeci da se pojave kao arhetipovi koji personifikuju ljudske slabosti, od pohlepe, preko hedonizma do cinizma, a Flanagan tačno zna kako da izvuče najbolje iz Kejt Sigel, koja igra Kamil L’Espanaje i kako da iskoristi djetinju dopadljivost Henrija Tomasa kao Frederika i Rahula Kohlija kao Lea. Isto tako forsira napetost koja se krije iza spokojne fasade Samante Slojan koja igra Tamerlejn Ašer. Svi likovi su groteskni na svoj način, a glumačka ekipa čini uvjerljivim da ih vidimo kako umiru na najstrašnije i najrazličitije načine.

Za razliku od ovih arhetipova, postoji još mnogo sloje-

va koje treba otkrivati, koji se kriju u interesantnim likovima. Jednog od njih igra Luk Skajvoker, ops Mark Hemil. Sa beživotnim očima i dubokim glasom kao iz groba, on igra dijaboličnog poslovnog advokata Artura Pima i predstavlja svojevrsnu sumornu mješavinu demona i nekog uglađenog političara. Tu je i Majkl Truko kao savršeni varalica Rufus Grisvold, koji izvodi nekoliko monologa i ime dijeli s urednikom i književnim kritičarem iz 19. vijeka, čija su razmišljanja o Pou nakon njegove smrti pomogla u oblikovanju moguće pogrešne percepcije autora kao zavisnika od opijata. Na kraju, tu je zagonetna i sveprisutna Karla Guđino kao Verna, bez koje ova serija ne bi bila to što jeste.

Kao što Alan Edgar Po piše: ,,Sve što vidimo, ili želimo da vidimo, samo je san u drugom snu“, tako je ovom snu Majk Flanagan stvorio svoju daleko najbolju seriju. Ako ste obožalac Poovog rada, onda ćete apsolutno voljeti ono što je Flanagan uradio ovdje, iako je savremeno, sa dosta slobode, i nije direktna adaptacija. I ako vam neko lagano pokuca na prozor jedne mračne jesenje večeri, možda bi bilo dobro da jednostavno navučete zavjese, mada je vjerovatno samo vjetar, ali nikad se ne zna.

Davor PAVLOVIĆ

Ocjena: 4/5

Četvrtak, 19. oktobar 2023.

zer kalo Film sporo gori, a onda se rasplamsava u pravu simfoniju destrukcije.

Snažan glumački tandem, koji ekonomično i bez grešaka u koracima vodi režiserka Kloi Dumont, drži vas, sve vrijeme, na ivici žileta i u opakom iščekivanju raspleta Piše:

Marija Ivanović-Nikičević

M

oderni erotski trileri, čast izuzecima, većinom kvare reputaciju klasika žanra, filmova poput, recimo, „Basic Instinct“ (Pol Verhoven, 1992) ili „Fatal Attraction“ (Ejdrijen Lajn, 1987). Erotika, tenzija, neizvjesni „rat ruža“, toksični muško-ženski odnosi i simbolički jake trzavice između polova – u novijim naslovima tog tipa najčešće su prikazani površno, bez neke dublje agende...

I toliko su dosadni i neseksi, da vam uopšte nije jasno kako tu iko ima obraza da pokušava da vam ih proda s etiketom „erotski triler“.

Za divno čudo, „Fair Play“, premijerno prikazan na Sandensu,

Iznenađujuće efektan erotski trile

Eksplozivna muške frag ne da nije jedan od takvih filmova, nego možemo reći da odavno nijesmo gledali punokrvniji erotski triler, i to ne samo u Netfliksovoj ponudi. Dugometražni režiserski debi Kloi Dumont, koja je najpoznatija po režiji serija „Billions“ i „Suits“, jedan je od onih naslova od kojih ne očekujete ništa, a dobijete štošta. I o kojima baš jedva čekate da raspravljate sa filmofilskim (ne)prijateljima.

imdb.com

6

Krvava prosidba

Priča jednog od najprijatnijih ovogodišnjih filmskih iznenađenja počinje na jednom vjenčanju. Među gostima su i naši glavni junaci, Emili (Fibi Denever, sjajna u Netfliksovoj hit-seriji „Bridgerton“) i Luk (Olden Erenrajh, najpoznatiji po Hauardovom filmu „Solo: A Star Wars Story“ (2018), a najbolji u „Hail, Caesar!“ (2016) braće Koen).

Od početka je jasno da je pred nama power couple: muškarac i žena koji su vrlo uspješni u svom poslu i koji, polako ali sigurno, grade jake karijere u jednom od najvećih njujorških hedž fondova. Da pokaže da su Emili i Luk, pritom, i vrlo zaljubljeni, te da ne mogu da

Fibi Denever, sjajna u ulozi koja je totalna kontra onoj iz „Bridgerton“

netflix.com

Olden Erenrajh vješto dočarava (ne)svjesni pad u okrutnost

skinu ruke jedno sa drugog – režiserka koristi vrlo efektnu scenu u toaletu, gdje se zaključavaju zarad seksa nabrzaka.

Glumačka hemija vrlo je jaka, a Denever i Erenrajh automatski pokazuju da imaju strasti i skoposti da nose jedan tako zeznut žanr kakav je erotski triler. No, da će „Fair Play“ biti vrlo zanimljivo filmsko iskustvo i da ova scena nije tu samo da popuni prostor, pokazuje i režiserkina odluka da „idiličnu“ scenu strasti začini simbolikom koja suptilno ali moćno nagovještava tragediju.

Riječ je, naravno, o momentu kada Emili, nakon što je Luk poljubi u međunožje, shvati da su njegova usta crvena od krvi i da je poljupcima umrljao čitavu njenu haljinu. Iako oboje počinju da se smiju, iako su oboje potpuno komotni sa tim

da je upravo okusio njenu menstrualnu krv, iako taj trenutak (nakon što mu prsten slučajno ispadne iz sakoa i otkotrlja se na pod) vodi do spontane prosidbe – cijela scena puca od tenzije. Odmah vam je jasno da naša dva golupčića neće stići do oltara, samo je ostalo da vidimo kako i zbog čega.

Mužjaci i ženke

Između Emili i Luka koji, ispostaviće se, na poslu kriju da su u romantičnoj vezi, ispriječiće se – jedno unapređenje. I to ne bilo koje, niti bilo čije, nego vrlo masno. I vrlo njeno.

Na početku, Luk djeluje srećno zbog Emili. Navodno mu ne smeta to što je dobila mjesto za menadžerskim stolom i basnoslovnu platu. Međutim, korak po korak, riječ po riječ, mic po mic, i pukotine počinju da se

7

Četvrtak, 19. oktobar 2023.

er „Fair Play“ sa Fibi Denever i Oldenom Erenrajhom

a studija gilnosti

jak) motiv i sredstvo za preispitivanje cjelokupnog sistema moći u okviru kojeg se kreću glavni likovi. Tako da, kada bismo površno gledali, uz „Fair Play“ više ide etiketa „psihološki triler“. Što se femi-agende tiče, pristup Kloi Dumont pravo je osvježenje. Jer, mnogo više od proslave ženske snage, slobode, izdržljivosti i sličnih motiva kojima nas manje ili više uspješno gađaju u post#MeToo vremenu - nju je zanimao motiv o kojem se vrlo malo govori, i na ekranu, i u životu. Interesovala ju je muška fragilnost.

Lukova nemogućnost da prihvati da je u redu biti „donji“, da ne mora da bude „broj jedan“, da je sasvim okej da žena bude moćnija od njega, da ne bi trebalo da se osjeća ugroženo zbog toga – odvukla ih je oboje u propast. I sasvim izvitoperila, poružnila, uništila dvije osobe koje su blistale od životne energije.

ka“ da prihvate da bi i „ženka“ mogla da prokrči put do svog mjesta na vrhu piramide. Teškim radom i trudom, a ne samo pukim ispunjavanjem nekakve politički korektne kvote ili, naravno, širenjem nogu i usta. „Fair Play“ je film koji sporo gori, ali koji se u jednom presudnom trenutku rasplamsava u pravu-pravcatu simfoniju destrukcije, tjerajući vam vrućinu u obraze, baš kao kad iskapite jednu ili dvije čaše vina za koje znate da nijeste smjeli da ih popijete. A ono zbog čega Dumont zaslužuje specijalan naklon jeste to što je taj efekat postignut upotrebom vrlo ekonomičnih trikova. I režija i scenario su utegnuti, kompaktni, bez viškova i poprostačenih, politički korektnih #MeToo trikova.

Iako je jasno da je Luk taj kojeg Dumont „poziva na odgovornost“, „Fair Play“ nije suđenje s unaprijed donešenom presudom, niti je muškarac prikazan kao jedini odgovorni. Ovdje se, zapravo, sudi čitavom sistemu i pokazuje se da je najgora stvar u vezi sa cjelokupnom „borbom polova“ ta što taj cijeli proces uništava i vuče na dno sve koji su u njega uključeni.

Uz sve navedeno, glavni adut filma je, naravno, glumački tandem koji bez ijedne greške u koracima iznosi užas jedne toksične veze i postepenu transformaciju mladića i djevojke koji nijesu mogli da skinu ruke jedno sa drugog – u osobe koje će, u jednom je-

Ogoljena toksičnost

U svom režiserskom debiju, Kloi Dumont izbjegla je sva opšta mjesta you-go-girl feminizma. Nema tu pukog prozivanja patrijarhata ili prostog slavljenja moći žene, a kamoli njenog pretvaranja u žrtvu muškocentričnog sistema. I Emili i Luk prikazani su slojevito, kompleksno i sa debelo ogoljenim manama. Baš kao što i treba da bude, da bi se dobio jedan moćan i realan battle of the sexes film; onaj koji ujeda i razapinje sve laži o jednakim šansama kad je riječ o muško-ženskoj preraspodjeli moći, u svakom smislu i pogledu.

Po načinu na koji su ovdje iskorišćeni seks i feminizam, „Fair Play“ odskače od većine erotskih filmova ovog tipa. Erotika je prisutna, ali u manje očekivanoj mjeri, kao samo jedan (iako

Uloge: Fibi Denever, Olden Erenrajh, Edi Marsan, Rič Somer, Sija Alipur TRAJANJE: 113 min

zivom i vješto izvedenom trenutku, iz konsenzualnog seksa skliznuti u njegovu suprotnost.

Denever je sjajna kao ambiciozna, inteligentna, opasna Emili koja, odlučna da opstane u „muškom klubu“, savršeno dobro zna kada treba da bude oštra, a kada meka i senzualna.

S Erenrajhom, koji je jednako vješto dočarao Lukov (ne) svjesni pad u zlobu, okrutnost, sebičnost i, na koncu, neoprostivo nasilje, i uz sporedne igrače poput Edija Marsana, Riča Somera i Sije Alipura, priredila je pravu malu eksploziju i šou koji se, prosto, ne zaboravlja.

Tako da, za „Fair Play“ od nas - najveća moguća preporuka.

Ovo je jedan od onih filmova poslije kojih znate da je pred vama unikatan filmski glas, jedan od onih koji imaju što da kažu i pokažu... A malo je reći da glas debitantkinje Kloi Dumont jedva čekamo ponovo da čujemo.

Ocjena: 8/10

Rodni rat prikazan moćno i bez jahanja tipične feminističke agende netflix.com

naziru. Njegov povrijeđeni ego i sverastuća nesigurnost, njena zbunjenost i neuspjeli pokušaji da pronađe pravi način da ga vrati na „normalna podešavanja“ (najčešće uz seks-manipulacije), dovode do kataklizme. I do finala u kojem se krv-crvena simbolika ponavlja i perfektno zaokružuje, a ispuštanje jednog noža na pod zvuči kao pobjeda. Ma, kao savršen drop the mic momenat.

Prije tog nezaboravnog finala, režiserka i scenaristkinja Kloi Dumont držaće vas, sve vrijeme, na ivici žileta i u opakom iščekivanju raspleta. Na terenu muškocentričnog svijeta finansija, gradiće tenzičnu, klaustrofobičnu i zagušljivu, ali vrlo prohodnu studiju muško-ženske dinamike, preraspodjele moći i teške nemogućnosti jednog i mnogih drugih „mužja-

Suđenje sistemu

Režija i scenario: Kloi Dumont

8

Četvrtak, 19. oktobar 2023.

celuloid

Akcija spašavanja američkih pilota djeluje pli

M

eđu svim pričama o tome kako su mu zabranjivali filmove, Želimiru Žilniku najdraža je jedna od koje je, prošle godine na festivalu u Herceg Novom, pravio zvek štos. ,,E, jedan mi nisu prvobitno zabranili, jer je neko tamo rekao - da je film toliko dosadan, da ne može nikako ugroziti jugoslovenski socijalizam!“.

Saveznički avijatičari

imdb.com

Sve što bi Žilnik o ,,Herojima Halijarda“ Radoša Bajića izvjesno imao reći, je da je to sasvim dosadan film. I to zato što je skoro sasvim naivan, a u takvoj naivnosti – banalan. I da, odmah da to riješimo: ,,Heroji Halijarda“ nije bilo kakva propaganda bilo koje strane iz Drugog svjetskog rata; nije ,,pročetnički film“, iako su skoro svi likovi u njemu četnici ili članovi njihovih porodica...

Ali, daleko od toga da nije ideološki film. Naprotiv...

O čemu se tu radi: u Pranjanima, neđe tamo pod Suvoborom, ,,među šljivama i njivama“, jednom ocu Kosti Joviću (Žarko Laušević) najstariji sin Sreten je u partizanima

(Vučić Perović), drugi Mirko u četnicima (Nikola Rakočević) – a najmlađeg Iliju (Čubrilo Čupić) Kosta ,,ne da, ni jednima i drugima, taj je moj“.

I to je uvodna postavka ratne igre, koja se usred 1944. i u selu koje je ostalo ,,sa očima izvan svakog zla“ okreće naglavačke – kad se u njihovu šumu i na njihovu livadu sruši američki, saveznički bombarder. I to je prolog za akciju koja tad već traje sa kraja na kraj okupirane Jugoslavije, u kojoj su tokom rata, a najviše te 1944, po nekoliko stotina avijatičara spasili i uredno doma vratili, što partizani, što četnici.

E sad – ,,dira“ li film u antifašističko nasljeđe Drugog svjetskog rata – ne dira, ne negira. U njemu se, eto, pojavljuje jedna jedina petokraka, ona na Sretenovoj kapi. Najgrublja riječ o partizanskoj borbi tu je ona koja se čuje u trejleru. Bajić u (sasvim smandrljanom) scenariju koji potpisuje sa Dušanom Kovačevićem kao poprište radnje uzima dio Zapadne Srbije koji je tokom većeg dijela rata bio ,,četnički kraj“. I hvata pripadnike i pristalice četničkog pokreta u vrlo deli-

Teodora Dragičević demonstrira raskošan talenat buduće regionalne zvijezde

imdb.com

Predizborna, a ne r

Vučić Perović u roli Sretena Jovića, jedina bitna partizanska karika u filmu

katnom momentu – onda kad je Čerčilova vlada u Britaniji odlučila da kompletnu podršku preusmjeri i pruži Titovim partizanima. Tu se akcija spašavanja pilota postavlja sasvim realno: običan narod to smatra dužnošću prema savezničkim snagama... Dok vođe četničkog pokreta (Nebojša Ljubišić potpuno neinteresantan u

roli Draže Mihailovića), krajnje oportuno vjeruju da akcijom mogu vratiti britansku naklonost i ojačati saradnju sa, tog ljeta 1944, prema svim stranama u Jugoslaviji neodlučnim Amerikancima.

Radnja, dakle, teče kao gruba skica onoga što Amerikanci poznaju kao istorijsku epizodu i akciju pod kodnim imenom ,,Operacija Halijard“ – spašavanja avijatičara na čiji konto je Mihailović posthumno 1948. dobio orden američkog predsjednika, a zbog koje su brojni pripadnici Ravnogorskog pokreta dobili šansu za zbjeg nakon rata...

A paralelno (bez valjanog pokrića, čak i valjano utemeljene veze, narativno donekle a filmskim jezikom ne uopšte) teče priča porodice Jović.

Ironično, upravo je onaj (centralni) dio priče, koji se tiče tragedije jedne porodice u ratu – najviše i potpuno providno ideološki. Bajić te Joviće postavlja ,,između dvije vatre građanskog rata“, pa još konkretnije između Istoka i Zapada, globalnih briga i tuča...

U kojima tata Kosta Jović učestvuje nevoljno, intimno simpatiše jednu od strana a inad-

9

Četvrtak, 19. oktobar 2023.

itko i naivno u Bajićevim ,,Herojima Halijarda“

imdb.com

ratna zaprška

karakterno, sa mjerom nekog melanholičnog dostojanstva.

Uporedo sa filmom, nastajala je i serija ,,Vazdušni most“ u šest epizoda – i zaista, od tog televizijskog materijala, film je tako loše montiran da izgleda samo kao dva sata i kusur naslaganih dugih inserata. Još gore, vizuelno je potpuno nekoherentan, pa pad američkog bombardera sa sve smrću savezničkog vojnika na nosilima je preslikan (copy/paste, bukvalno) iz ,,Spašavanja redova Rajana“ – a jedina scena bitke, na kraju, kao iz partizanskih klasika Hajrudina Krvavca.

Sa sve teartalnim padanjem likova koji se hvataju za ustrijeljene rane i... Znate već.

Bijela golubica

Radovan Vujović karakterno glumi interesantnu istorijsku figuru Zvonka Vučkovića

žijski se odnosi prije svega prema okupatoru – ali mu je suštinski sve to nebitno i najradije bi da to njega sve zaobiđe, da se skloni i da prođe to, što prije. Pa da, čoče, brine o svojim šljivicima i livadama i da sačuva familiju na okupu.

Ko u toj domaćinskoj figuri poslovično zabrinutog i akutno namrštenog Koste ne prepozna figuru sa bilborda iz još jedne ,,Za našu decu“ kampanje, a sve na korak od decembarskih izbora u Srbiji – taj je naivniji i od ovog filma.

Džudo zahvat

A prepoznaće, jer je u filmu sve na prvu loptu, pa eto i ideologija, servirana još od beogradske premijere sa sve aktuelnim državnim vrhom u prvim redovima. Da ne komplikujemo: ,,Heroji Halijarda“ nijesu ni četnički ni pročetnički ni antipartizanski – nego predizborni film!

U svoj toj igri Petar Božović (Kostin otac, sijeda glava na čelu stola) ne progovara ni riječi i onako zloslutno gleda prema nebu i pogledom lovi nekakve grabljivice; Stiven Mur imitira američke regrute iz Spilbergovog ,,Saving Private

Ko u domaćinskoj figuri poslovično zabrinutog i akutno namrštenog Koste (Laušević) ne prepozna lice sa bilborda iz još jedne ,,Za našu decu“ kampanje, a sve na korak decembarskih izbora u Srbiji, taj je naivniji i od ovog filma Ryan“ (1998)... Braća Mirko i Sreten, svako na svoj način, brane lične ideološke izbore tako što jedan ovom drugom psuje Tita za kog se ne zna ni ko je ni što je, a drugi ovom prvom pijanog Dražu. Pa se u jednoj štali stignu pojakati (sa sve teatralnim i ničim izazvanim džudo zahvatom, ne šalimo se - ovo se desilo na filmu), ali i jedan drugog braniti ispred streljačkog voda – kad prigusti.

U suštini, i Rakočević i Perović makar su uvjerljivi u rolama uzavrelih tikvana i ,,ludih glava“ koji misle da se familiji čuva obraz tako što će trk na prvu liniju rova... Ali ni njima, ni recimo mladoj Teodori Dragičević koja tumači mlađu sestru Radmilu i koja je očigledno veliki talenat i potencijal zvijezde regionalnog filma

– ne pomaže teatralan, promašen, patetičan tekst filma.

Dok su dijalozi najbanalniji skup opštih mjesta, donekle bolji posao odrađen je na karakterizaciji. Tako je Draža Mihailović stvarno oslikan kao starac koji ne zna što mu glavu nosi, koji prečesto poteže alkohol a potpuno promašeno povlađuje nekim lokalnim vojvodama, gospodarima i psima rata. U nizu stvarnih istorijskih likova ubjedljivo najinteresantniji je kapetan Zvonko Vučković – Hrvat među četnicima, vojnik lojalan staroj državi i kraljevini – riješen da tu umiruću zemlju ne izda, ni onda kad shvata da je to već izgubljen rat i ideja za koju se ne vrijedi u bilo kakvom građanskom ratu boriti.

Radovan Vujović tumači ga

Gdje film funkcioniše? U nekoliko jakih momenata koji se tiču porodične drame; jedne majke koja čeka da se sin probudi iz kome, da bi ga opet izgubila, pa u dijalogu oca i sina, susretu braće nad grobom onog najnevinijeg... Uz muziku koja malo vuče na koračnice, malo na sevdah a malo na Boru Dugića – zna da štima, čak i sa potpuno nepotrebnom bijelom golubicom na jednom ratnom grobu.

U suštini, teško da će ,,Heroji Halijarda“ namaći neki predizborni poen vladajućoj struji u Srbiji; niti bilo koga novog upoznati sa ,,Operacijom Halijard“, jer se o njoj i godinama priča i istorijski je dobro istražena i poznata tema. Svakako nije film za zabranjivanje; ne bi to bio ni da je ideološki mnogo precizniji, opakiji, ,,pokvareniji“... I možda jedina dobra stvar tu je – da je regionalnoj publici zaista potreban neki, mnogo bolji, film i filmovi o ideološki rastrzanim porodicama.

Umjesto ,,Halijarda“, apsolutna preporuka ,,Gluvi barut“ (1990) Bata Čengića, po Ćopićevom romanu, sa genijalnim Mustafom Nadarevićem u roli jednog Španca, partizanskog borca – i još genijalnijim Josipom Pejakovićem u ulozi četničkog vojvode... Pa da zaista vidite, koliko su teški i skupi svi ideološki i ratni izbori. Pa i onih, koji insistiraju da te izbore ne čine...

S. S.

Ocjena: 1.5/5

Četvrtak, 19. oktobar 2023.

FEstivali Marko STOJILJKOVIĆ

J

edno je sigurno istina: mi na Balkanu proizvodimo višak istorije, često toliki da se neki od dragocenih detalja iste gube u inflaciji.

Primera radi, koliko se sećamo da smo i mi pre nekih osamdestak godina bili izbeglice, baš na mestima odakle nam danas dolaze neki drugi nesrećni ljudi koji se bore za goli život, dakle u Severnoj Africi i na Bliskom Istoku. Pamtimo li možda mesto koje se zove El Šat koje se nalazi na Sinajskom poluostrvu u Egiptu, gde su neke naše bake i dedovi, uglavnom iz Dalmacije, sa obale i sa ostrva, ali i iz drugih krajeva Jugoslavije i iz drugih zemalja, proveli dve godine detinjstva?

Skica starih zanosa imdb.com

Piše:

,,El Shatt – Nacrt za utopiju“: Pošten istorijski dokumenta

Više od samih okolnosti boravka jugoslovenskih izbjeglica na Sinajskom poluosrvu, autora zanima iskren revolucionarni zanos, kakvog ga se sjećaju njegovi sagovornici, tada djeca, a sada starci

Evakuacija u Egipat

Priča o El Šatu svakako je lokalno, u Dalmaciji, deo neke kolektivne memorije, dok je drugde, uprkos nekim objavljivanim feljtonima ili televizijskim edukativnim dokumentarcima, uglavnom tek fusnota.

Sada pred sobom imamo i dugometražni dokumentarni film na tu temu pod nazivom ,,El Shatt – Nacrt za utopiju“ čiji je autor Ivan Ramljak, autor zapaženih dokumentaraca kao što su kratkometražni ,,Kino Otok“, srednjemetražni ,,Dom boraca“ i dugometražni ,,O jednoj mladosti“. Nakon nacionalne premijere na Festivalu mediteranskog filma u Splitu u junu ove godine i uspešne bioskopske turneje širom Hrvatske tokom leta i jeseni, dokumentarac je internacionalnu premijeru doživeo na najstarijem specijalizovanom dokumentarnom festivalu u nemačkom Lajpcigu, i to u glavnom takmičarskom programu.

Sama istorijska priča bi išla otprilike ovako: nakon pada Italije, bila je očekivana nemačka ofanziva prema jadranskoj obali. Pa je partizanska komanda izdala naređenje za evakuaciju civilnog stanovništva, pre svega žena, dece, staraca i muškaraca koji nisu bili sposobni za borbu, prema Vi-

Horopter Production

10

Poster Ramljakovog ostvarenja nosi jaku simboliku

su koji je u to doba bio pod savezničkom kontrolom i gde se nalazio partizanski glavni štab. U jednom trenutku se na ostrvu našlo preko 50.000 ljudi (u poređenju s predratnom populacijom od 10.000), pa je došlo do oskudevanja u hrani, pijaćoj vodi i drugim osnovnim potrepštinama.

U dogovoru sa Saveznicima, civili su prvo prebačeni na jug Italije, a potom u Egipat, italijanskim i britanskim brodovima. Tamo, u kampu (odnosno u klasteru od tri jugoslovenska kampa međusobno udaljenih po desetak kilometara jedan od drugog), civili su se borili za preživljavanje u teškim klimatskim uslovima, te pro-

tiv bolesti, usput pokušavajući da izgrade i održavaju nekakav prosvetni, kulturni, pa čak i verski život. Dok su partijski aktivisti i političari u nastajanju ,,vežbali“ utopiju koja će nastupiti jednom kada se rat završi, kada partizani pobede i kada se uspostavi komunistička država Jugoslavija.

Od podsetnika na to vreme, ostala su sećanja preživelih, sada možda već distorzirana i izbledela, te neka imena puna revolucionarnog zanosa koja su izbeglice davale tamo rođenoj deci, a koja danas zvuče anahrono, rogobatno i smešno.

Istini za volju, nisu svi koji su se našli u izbegličkim kampovima u El Šatu bili Jugoslove-

ni (bilo je tu izbeglica iz raznih drugih evropskih zemalja), niti su svi Jugosloveni tamo podržavali partizane i njihovu revoluciju, pa se nisu niti svi koji su preživeli vratili u domovinu.

Ali, to bi bila jedna druga, duga i komplikovana priča.

Prva čokolada

Samog Ramljaka to, međutim, manje zanima, iako to ipak nalazi za shodno da to pomene, makar kao neku vrstu fusnote i time opravda prvi deo naslova. On je, pak, više fokusiran na onaj drugi, na nacrt za utopiju, odnosno na iskren revolucionarni zanos kakvog ga se sećaju njegovi sagovornici, tada deca, a sada starci. U tom smislu, on im potpuno i bez za-

11

Četvrtak, 19. oktobar 2023.

arac Ivana Ramljaka

Tender Metalheads

O

drške veruje, pa ih pušta da dele sećanja kako na ono lepo (recimo na prvo kušanje čokolade u životu), tako i na one manje lepe stvari.

Intervjue s njima upotpunjuje arhivskim video-materijalom, retko viđenim i vrlo kvalitetnim, kao i fotografijama iz privatnih arhiva. Vladimir Živković na poziciji dizajnera zvuka čini skoro pa čuda kako bi filmu dodao još jednu dimenziju, Boris Poljak kao direktor fotografije perfektno dosnimava novi materijal, a Jelena Maksimović sve to montira u svom potpisanom meditativnom stilu.

U svemu tome Ramljak čini i dve, reklo bi se, greške, jednu sitniju i jednu krupniju. Opservacijski okvir smešten na memorijalno groblje kojim dominira skulptura Naše Gospe od bola svakako nije bio nužan, ali je efektno izveden, pa ne smeta kao podsetnik da smo zaboravili jedan deo naše istorije. Sa druge strane, pak, igrane intervencije u kojima glumci obučeni u partizanske uniforme čitaju vesti iz sveta, iako imaju dramaturšku funkciju da podele zbivanje na tri čina, suviše stilski odstupaju od ostatka materijala.

Na kraju, ,,El Shatt – Nacrt za utopiju“ je izuzetno pošten i zapravo dobar dokumentarac, ali je takođe malo ispod nivoa Ramljakovih recentnih uradaka.

Moglo bi se reći da je autor nekako sam kriv za to: postavio je letvicu previsoko, kako drugima, tako i sebi.

Ocjena: 3.9/5

REŽIJA: Hoan Tomas Monfort i Karlos Perez Reče Glasove pozajmili: Ćavi Teisodo, Pol Lopez, Laja Manzanares TRAJANJE: 80 min

kao krupan i snažan momak, ali zapravo nije ni čuo za metal, nego sluša Fila Kolinsa s očevih ploča. Obojica imaju svojih problema: Huanhovi roditelji guraju nos u njegove stvari i pokušavaju da ga kontrolišu, dok je Mikelu otac u zatvoru, majka u alkoholom natopljenoj potrazi za novim čovekom, pa je na njemu da se brine o mlađim sestrama.

Oni će početi da se druže kada se Mikel ,,navuče“ na Iron Maiden, pa će osnovati bend.

U priču ulazi i devojka, drugarica iz razreda i profesorova kćerka, njen dečko – arogantni panker koji postaje još aro-

gantniji reper, sam gospodin profesor željan da makar nekoga nadahne na nešto, njegov konzervativni kolega sklon vređanju i maltretiranju učenika, te naravno neizbežne školske siledžije. Pominju se bendovi Iron Maiden, Anthrax, Metallica (da li su se stvarno prodali s ,,Black Album“?), koncert Sepulture, ali i ,,fanzinaška“ scena, pa bendovi Pixies, Sonic Youth, The Jesus and Mary Chain (jer ne mogu baš svi, čak ni devojke koje nam se sviđaju, da slušaju metal)...

Ali, tu se zapravo najviše radi o odrastanju, drugarstvu i važnim stvarima o tome šta znači biti dobar čovek i kako se to postaje, a koje svi naučimo, na lakši ili na teži način, sa hevi metalom ili bez njega.

Sve to izvedeno je kroz jednostavnu, nekako minimalističku animaciju u kojoj većina likova nema ni sve crte lica, a oni potpuno nebitni za radnju nemaju nijednu, dok su pozadine najčešće ostavljene neofarbane, u beloj boji. Uz to, muzika o kojoj se govori se čuje u jednom neočekivanom obliku, u obradama ne baš savršeno vernim originalu, te sa tekstom prepevanim na katalonski jezik. U svemu tome, ovaj “art-crtać” deluje beskrajno simpatično, potpuno iskreno I nežno poput svojih naslovnih junaka. Zato će kao takav mnoge u publici vratiti u mladost, bilo da su tokom nje slušali metal ili M. S. da nisu.

Ocjena: 3.7/5

filmfreeway.com

Jugoslovenska djeca na Sinajskom poluostrvu

sim što je najstariji festival dokumentarnog filma na svetu, ,,DOK Lajpcig“ je i takmičarski festival animiranog filma, ali ne onakvog kakav nam obično ,,sleće“ na repertoar ili na ,,striming“ servise.

U pitanju su uglavnom nekomercijalni, artistički i festivalski, neretko čak eksperimentalni animirani filmovi, ali smo zato odabrali jedan koji od celog programa možda i ponajbolje komunicira sa publikom.

Znamo za taj kliše: metalci samo izgledaju zlo, besno i agresivno, ali su zapravo najnežnije dušice koje možete zamisliti. Klišei kao takvi nisu uvek tačni, ali makar ponekad jesu - i zato se i održavaju u opticaju. Ovaj pomenuti stoji u središtu animiranog filma ,,Tender Metalheads“ Hoana Tomasa Monforta i Karlosa Pereza Rečea smeštenog u okruženje Barselone, tokom jedne od najboljih ,,metalskih“ godina, 1991.

U školi u radničkom, sirotinjskom kvartu grada koji se uveliko priprema za Olimpijske igre, upoznaju se Huanho i Mikel, koji obojica nose etiketu otpadnika. Huanho boluje od astme i sklon je paničnim napadima, a hevi metal muzika mu pomaže da se barem na trenutak oseća bolje, možda čak kao junak. Mikel u trenutku njihovog upoznavanja možda deluje

Svedena, a štosna priča o Barseloni devedesetih

12

Četvrtak, 19. oktobar 2023.

SERIJE

Gen V

Spin-of Amazonove superherojske

Ultra-mega-giga z

S

je čak uspio da se debelo približi kvalitetu originala. I što je najbolje od svega, da pokaže da je ovo „samo“ odličan start.

Odnosno, da i „Gen V“ i te kako ima prostora da raste i razvija se.

U fokusu autora prve sezone spin-of serijala je na buduća generacija superheroja koji se bore za to da dobiju svoje mjesto među Sedmoro. U „The Boys“, čiju četvrtu sezonu nestrpljivo čekamo, već

smo vidjeli da je ta sedmorka „najboljih među najboljima“ zapravo puki kapitalistički proizvod, koji je brendirala i na kojem grdnu lovu zarađuje matična kompanija „Vojt“. Tamo smo, pak, i otkrili da je eki-

theposterdb.com

ilovatelji, fašisti, pizdaći; čudaci, ubice, egomanijaci; tipovi i cure sa poprilično dugačkim spiskom fetiša i uopšte materijala pred kojim bi skupa zanijemili i Jung i Frojd – to su, većinom, superheroji u Amazonovoj seriji „The Boys“ i istoimenom stripu Garta Enisa i Derika Robertsona.

A oni rijetki, koji još uspijevaju da surfuju i održe se na talasu krvi, sperme, slina i ostalih tjelesnih tekućina, u stalnoj su opasnosti da ih voda poklopi.

Ili da nestanu, ili da postanu kao ta ista đubrad protiv kojih se bore.

I koliko god taj sarkastični i do koske nihilistički svijet često djelovao pretjerano, fakat je da je „The Boys“ Erika Kripkija – i sasvim realan serijal. I da bi naš, ovaj najgori od svih mogućih svjetova, vjerovatno najviše zaličio na njega kad bi superheroji postali regularni dio naših života.

Čedo kapitalizma

Poslije tri izvanredne sezone/simfonije superuvrnute destrukcije načete 2019. godine, te prilično dobre animirane antologije „The Boys Presents: Diabolical“ (2022), došlo je vrijeme da se „The Boys“ pretvori u nešto čemu se sve vrijeme apsolutno rugao.

Dočekali smo spin-of „Gen V“, odnosno trenutak da Kripkijev šou postane – franšiza. Od sada, „The Boys“ je i parodija, i predmet sopstvene sprdačine; i (anti)superherojska satira, i punokrvna superherojska saga; te šeret koji proziva druge zbog franšiziranja, dok istovremeno to i sam počinje da radi... I, ooo, kako to samo radi dobro!

Kada je riječ o ovako brutalno i beskompromisno skockanim serijalima, najčešće nema mjesta za strah od franšiziranja. Tako su i očekivanja od „Gen V“ bila velika, a Kripkijev coming of age spin-of ne samo što ih jeste opravdao, nego

Novi klinci savršeno uklopljeni u dobro poznati i obožavani uvrnuti svijet Erika Kripkija

13

Četvrtak, 19. oktobar 2023.

satire „The Boys“ opravdao velika očekivanja

zabavna boleština pa, koju prodaju kao skupinu „prijateljski nastrojenih komšija Spajdermena“, sastavljena od debelo sjebanih glava, te da ubjedljivo najpsihotičniju među njima na ramenima nosi Homelander (briljantni Entoni Star). I naravno, da je za borbu protiv takve osobe potreban, ako ne psiho, onda teški opsesivac i vedeta kakav je Bili Bučer (Karl Urban), predvodnik antivojtovske ekipe „The Boys“.

Menstrualna tragika

Radnja serije „Gen V“ počinje nekoliko mjeseci nakon finiša treće sezone „The Boys“, u kojoj je Homelander konačno pokazao pravo lice. No, na početku sezone Sedmoro su i dalje debelo idealizovani, pa je sve što žele naši mladi protagonisti da okuse - komadić njihove slave. Tako i glavna junakinja Mari Moro (Džez Sinkler) sanja o tome da postane prva Afroamerikanka među njima.

Problem? Pa, osim toga što je „Vojt“ zla kompanija koja gazi sve pred sobom ne bi li očuvala stelarnu reputaciju i stigla do još novaca, Marin veliki problem je i vrlo uznemirujuća i posramljujuća oridžin priča.

Nju otkrivamo u uvodnom fleš-beku, u kojem je vidimo na WC šolji, u porodičnoj kući, u trenutku kada dobija prvu menstruaciju.

Nažalost, u tom trenutku Mari, zbunjena i prestravljena kao i bilo koja obična tinejdžerka u datoj situaciji, otkriva i da ima veoma, veoma čudnu moć. Compound V, koji su joj roditelji ubrizgali još dok je bila beba, donio joj je sposobnost da manipuliše krvlju. Ta je moć sada otključana, ali s obzirom na to da je još nije savladala, stvari su odmah pošle po zlu. I Mari je, mlađoj sestri na oči, sopstvenom menstrualnom krvlju slučajno prerezala mamin vrat i napravila rupu na tatinom čelu.

Kripkijev coming of age serijal uspio je da se debelo približi kvalitetu originala. I da pokaže da njegov uvrnuti svijet, ovog puta prikazan iz tinejdžperspektive, i te kako ima prostora da raste i razvija se Taj nezaboravni uvod sa smrtonosnom menstruacijom poručuje, odmah u startu, da su Kripki i kokreatori serije „Gen V“, Kreg Rozenberg i Juan Goldberg, odlučili da gaze istim krvavim tragom; da vam pritiskaju dugmiće i da debelo pomjeraju granice normalnosti kao i u „The Boys“.

Termitska scena

Ostatak osmodjelne sezone, nakon pet emitovanih epizoda (41-59 min), nije ništa manje brutalan, pa će vrlo brzo, tokom upoznavanja sa jednom drugom junakinjom, Marinom fakultetskom cimerkom Emom Mejer (Lizi Brodvej) dobiti još jednu genijalno-odvratnu/urnebesnu scenu na tragu one sa Termitom u „The Boys“. Ako se sjećate (čuš, ako!) onog momenta kada se smanji i uđe u penis svog ljubavnika, pa počne da ga zadovoljava iznutra, a onda slučajno kine, poveća se – i prekreči cijelu sobu njegovom krvlju. E, i u „Gen V“ imamo eksplodirajuće faluse, te momente kada se mravičaste osobe bave peniskim poslovima. I ne da su jednako odvratni, zabavni i pronicljivi (!), nego... Svaka čast!

Dobro poznata „The Boys“ atmosfera savršeno je prenešena i prilagođena novom kontekstu, likovima i mjestu radnje - Univerzitetu Godolkin koji su Mari, Ema i ostatak ekipe upisali ne bi li se, navodno, obrazovali i izvukli maksimum iz sopstvenih moći. Zapravo, u praksi, to je škola u kojoj mladi superheroji imaju samo dvije opcije: da nauče kako da se bore protiv kriminala, ili kako da postanu glumci, influenseri, brending i marketing majstori.

No, najbitnija stvar u vezi sa Godolkinom jeste to što je ovo, kada stavimo moći sa strane, tipična američka škola, samo s ekstremnijim pravilima i ulozima. I „igrama gladi“ koje pretvaraju tinejdžere u krvne neprijatelje, dok se danonoćno bore da završe na prvom mjestu rang liste koja bi mogla da ih kandiduje za mjesto među Sedmoro.

Ako je „The Boys“ priča o Davidu protiv Golijata, Bučeru protiv Homelandera, običnog čovjeka i nakazne korporacije koja gazi sve što je ljudsko ne bi li zaradila lovu – onda je „Gen V“ sve to, ali prilagođeno tinejdžerskom, kontekstu odrastanja. Klasna, rasna, politička, ekonomska pitanja; socijalne mreže, mas-mediji, društvo spektakla; poremećaji ishrane, rodne uloge i seksualno određenje, kriza identiteta, traume odrastanja – sve je tu, i sve je toliko inteligentno, drsko, bizarno i ultra-mega-giga zabavno skockano, da ne možete da se zasitite. Samo želite još, i još, i još.

Ženski klub

„Gen V“ ( još) nema lika koji može da se mjeri sa Bilijem Bučerom, a kamoli Homelanderom ( jedan je Entoni Star), ali da ima sjajnu glumačku ekipu – ima, i te kako. Osim Sinkler i Brodvej, koje štikliraju čitavu paletu emocija kao Mari i Ema, odlična je i Kejt

Danlep kao Madi Filips, djevojka koja posjeduje moć kontrole uma. Tu su i London Tor i Derek Lu u ulozi Džordan Li, što posjeduje sposobnost mijenjanja oblika, pa dok je žena, izbacuje vatrene kugle, a kada je muškarac – ima nadljudsku snagu i izdržljivost.

Da je spin-of ipak „ženski klub“, za razliku od „The Boys“, u kojem su muškarci mnogo jači likovi, dokaz su i malčice slabiji muški protagonisti. Recimo, Patrik Švarceneger (da, Arnijev sin) i Čans Perdomo jesu sasvim okej kao Luk/Golden Boy i Andre Anderson, ali obojicu (prvi ima moć pirokineze, drugi kontroliše metal) nadjačavaju mnogo kompleksnije žene, čija je perspektiva mnogo jače i odglumljena, i napisana.

Od muškaraca, pak, najjači utisak ostavlja Asa German u ulozi nesrećnog Sema, Lukovog mlađeg brata sa nadljudskom snagom, oko čijeg se oslobađanja iz kandži korporacije „Vojt“ i nečega što se u seriji zove „The Woods“ vrte sve do sada prikazane epizode. E, njegov odnos s Emom možda je i najslađi i najdirljiviji sloj serije „Gen V“. Njih dvoje željećete da zaštitite, po svaku cijenu.

Sve u svemu, ono što smo do sada vidjeli kandiduje „Gen V“ za jedan od najboljih serijala godine. Postojeća „The Boys“ formula, ta unikatna kombinacija urnebesa, odvratnosti, inteligencije, krvi, crijeva i zabave usmjerena ka preispitivanju kapitalističkih i inih sranja modernog društva – sjajno je prilagođena nekim novim klincima. Rezultat je drska, inteligentna i superzabavna boleština, priča od koje jedva čekamo da dobijemo još... I esencijalna televizija. Ni manje, ni više nego što smo očekivali od „Gen V“ i Erika Kripkija.

M. IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

Ocjena: 4.5/5

14

Četvrtak, 19. oktobar 2023.

imdb.com

SERIJE

’s r e t n e arp eams C n h o J cr S n a b Subur

Horor supica bez užasa i štosa Predgrađe kao epicentar teatralnog užasa

15

Četvrtak, 19. oktobar 2023.

Antologija nedostojna imena neponovljivog filmskog maestra a je AI na zadatu komandu, da u šest epizoda izbaci horor po istinitim događajima potpisan imenom Džona Karpentera, bolje bi to učinio od ove grupe autora (autora?) u antologiji ,,John Carpenter’s Suburban Screams“.

Ta količina bezube unjkavosti, totalnog izostanka karaktera i smjelosti da se jezikom pokretnih slika ispriča nešto, ma bilo šta sa pokrićem – je najveći horor uvodne dvije epizode, sa kojima nas je neko kaznio na petak 13, kako valjda i basta takvim datumima.

I stvarno bi bila dobra fora, da je Džon Karpenter uzeo dobre pare da se ,,John Carpenter’s Suburban Dreams“ potpiše njegovim imenom. Jer ovo što je ispalo, ima šmek generične robe, bljutave supice u kocki razmućene u previše vode. Što je, ukratko, fora: tipovi koji su se dohvatili zadatka da autorski skockaju dvije od šest uvodnih epizoda, su se previše trudili da ubodu puku formu horora B produkcije (još u Karpenterovom stilu)... Da su mimo te forme totale omanuli suštinu i zaboravili poentu.

Jeftina armatura

I ima tu još nešto crnje, pored toga što, za razliku od svake od Pandorinih kutija pitanja i (ideoloških, etičkih, antropoloških) dilema koje su najveći Džonovi filmovi otvarali tamo pred kraj, ovdje nema ništa liše pukog igranja na prvu loptu... ,,Suburban Screams“ se zakopava u još dublju rupu: ne igra uopšte. Ovi tipovi su Karpenterove filmove možda gledali, ali njegov vizuelni jezik nijesu skontali kapi jedne. Niti one momente, kad on dribla, ,,zalama u stranu“ samo zato što mu može biti, zarad vica, apsurda, karakternog štosa.

I pušta da curi podvijest, da kaže nešto bitno i sebi i publici, tu, na uskom manevarskom prostoru niskobudžetnog horora.

Nije, dakle, problem što je antologija u šest epizoda na Peacock servisu ,,John Carpenter’s Suburban Screams“ niskobudžetni projekat, već što (makar u uvodne dvije epizode, a komentari onih koji su vidjeli ovaj kompletan džumbus su na istom tonu) pati od akutnog manjka truda i štosa. Njeni djelovi leže na potpuno istoj i jeftinoj armaturi od

no neurotično. I što je najgore, u nekoliko slučajeva potpuno ostaju bez kredibiliteta. Svi potpisani bez prezimena, a najgori među njima ovaj momak sa slučajem duha ubijene cure – koji, mrtav ‘ladan, kaže da nikad nije pošao u policiju da priča nešto o tom slučaju, jer mu niko ne bi vjerovao. Ali, eto, misli da je sasvim u redu da o tome zbori u jeftinoj antologiji na Peacock televiziji. Ma daj...

slashfilm.com

D

Strašni zec

Žanrovski klišei servirani bez poente

Veliki režiser sada sigurno može da vidi i jednu širu sliku i da svjedoči, da ga je nasljeđe njegovih filmova i priča prevazišlo, nadraslo, bujalo na raskošne i nepredvidive načine... I bacilo jednu autorsku sjenku, pod kojom se ,,Suburban Screams“ skoro ni ne vidi forme – a da, na koncu, suštinske (i blage) veze nemaju jedan sa drugim.

Konkretno: u prve dvije epizode (dokuserijala sa dramatizovanim momentima strave i užasa) pratimo slučajeve mladića kojeg pohodi duh ubijene djevojke – i novinara koji se plaši za bezbjednost nakon saznanja da je jedan opaki baja, o kojem je naširoko pisao, izašao iz zatvora. Armatura i skelet epizoda su otprilike ovo: prvo imamo teaser koji sluti da će tu da se desi nešto stravično, pa onda upada Karpenter kao narator koji će da vas malo uvede u priču... I onda slijedi gomila intervjua sa stvarnim likovima kao svjedocima te strave i stvarnosti, pa malo novinskih isječaka – i, konačno kao kulminacija, malo hororistične drame (bez ili skoro bez naracije) u, kao, Karpenterovom stilu.

Režija sa kauča

Sve po šemi: ispričaj, zatvori poglavlje bez neke poente, otvori novo u istom fazonu. Pa ponovi opet. I ćeraj dalje.

E da – sam Karpenter je odlučio da režira šestu epizodu na koju ćemo nabasati neđe oko Noći vještica. I to je, naravno, vrhunska vijest za filmske sladokusce, kakav god im žanr bio po meraku... Maestro se, nakon neuspješnog filmskog oproštaja ,,The Ward“ (2010), eto vraća na

televizijskoj platformi – što je samo po sebi ultramegagiga vijest.

Ili: makar bi bila, da je Džon pokazao veće interesovanje za ,,Suburban Screams“. Umjesto toga, on je tu kompletnu epizodu režirao sa kauča, iz svog doma – dok je ekipa po njegovim instrukcijama završavala kompletno snimanje u Pragu.

I možete zamisliti, koliko tu ima prostora za neki autorski pečat, ili koliko ga nema... Makar su oni koji su vidjeli tu epizodu sa ,,telefonskim uhodom“ stalkerom koji po predgrađu švrlja niz PTT kanale komunikacije – svjedočili da ona ima nešto nalik poenti, završnom udarcu, udici; ukratko, da pokušava nešto da kaže i poentira. Jer Džon Karpenter, nakon svih ,,Halloween“ i ,,They Live“ momenata, sigurno ima makar toliko samopoštovanja, da kad režira, ni u 76. godini svoju publiku ne zaglupljuje i ne prodaje joj jeftinu robu. Pa makar to činio nekakvim ,,telešop autorstvom“ iz dnevne sobe. Šteta, jer je sam koncept, onako kako je javnosti predstavljen na prvu loptu, djelovao opako dobro. Čak i kad je sve to upakovano u formu dokuserijala, sa gomilom intervjua i svjedočenja nekih likova uvezanih sa slučajevima... A to je tek puki promašaj: svi ti likovi djeluju u najmanju ruku teatralno, a skoro bez izuzetka i (nenamjenski) prilič-

I znate šta je tu najbolje, u svim tim pričama ,,mračnog i zagušljivog pupka od predgrađa“?

Naravno, muzika. I Džon Karpenter je makar dokazao, zbog čega mu je sa 75 godina i dalje merak da radi filmsku i televizijsku muziku (on, koji je sve one lude i nezaboravne filmske melodije komponovao da nije znao ni da pročita ni da napiše nijednu notu!) – a zbog čega se više ne bavi režijom. E, ta muzika makar učini da momenti realnog horora dobiju malo njegovog šmeka...

Pa će vam se, ako ste baš zaluđenik za njegovim autorstvom (a ima stvarno gomila razloga i da budete), brk tu konačno i nasmijati.

Do kraja antologije družićemo se i sa mitskim i strašni Zekom (,,The Bunny Man“), ubicom sa druma maskiranom u zeca kroz sedam decenija 20. vijeka, pa se gledati u ogledalu stvarnog i užasnog zla jednog čudaka iz komšiluka. Pa sa jednom porodicom doseliti u kvart i komšiluk koju opsijedaju neke stare utvare... Ali, spram odgledane dvije uvodne epizode, zaista je lako reći da od ovoga ima cijela gomila kvalitetnijih doku-serijala na temu hororističnih misterija, po raznim streaming servisima.

Tako Džon Karpenter sigurno može da vidi i jednu širu sliku – i da svjedoči, da ga je nasljeđe njegovih filmova i priča prevazišlo, nadraslo, bujalo na raskošne i nepredvidive načine... I bacilo jednu široku autorsku sjenku, pod kojom se ,,Suburban Screams“ skoro ni ne vidi. Niti treba; dovoljno bi samo bilo saznanje, da je stari lisac na pola osme decenije opelješio glavešine Peacock televizije za masan honorar. E to bi bio već štos poput onih iz njegovih filmova. S. S.

Ocjena: 1.6/5

16

Četvrtak, 19. oktobar 2023.

Anime planet Istina je da anime sa dobrim likovima nije ništa novo, dok je napraviti ubjedljiv sportski anime sa sjajnim likovima koji će vam držati pažnju kao da gledate pravu utakmicu malo teži posao. Tako da, nadamo se da će u nastavku serijala biti poboljšanja

Overtake

Pristojna sports

Najbrži ci s autsajde

J

esen i zima su idealne sezone za smjestiti se ispred ekrana i uživati u najrazličitijim anime žanrovima, što je i razlog što je posljednjih godina ovaj period postao rezervisan za premijere i početak novih sezona.

Razvedeni fotograf

Iako je prošlo svega dvije sedmice jesenje sezone, više od trideset anime projekata je imalo svoje premijere. Dosta toga uspjeli smi da čekiramo i za ,,Anime Planet“ izdvojili nama jedan od zanimljivijih projekata ove sezone. U pitanju je ,,Overtake“ koji govori o najprestižnijim i najuzbudljivijim trkama na svijetu. Okej, tu smo možda malo pretjerali.

Tema ovog anime projekta jesu trke, ali ne Formula 1 već Formula 4, juniorska trkačka serija u trkačkim automobilima formule. F4 je manje-više sledeći korak iznad kartinga.

Dakle, vozači F4 su, u suštini, amateri, a mnogi timovi su u vlasništvu običnih ljudi. Sa druge strane, kao što vjerovatno već i znate, u Formuli 1 vozači mogu imati i osmocifrene plate (Luis Hamilton i Maks Verstapen su, na primjer, prošle godine zaradili negdje između 50 i 60 miliona eura), a mnogi timovi su u vlasništvu proizvođača automobila.

Naravno, ono što je bitno za F4

Leteći start za naše junake u prvim krugovima trkačkih karijera

i zašto je baš ona u fokusu novog anime projekta jeste što je u pitanju serija koja u fokusu ima uočavanje mlađih talenata i budućih vozača naprednijih trka. To je čini sjajnim i plodonosnim terenom za zanimljive likove, za koje ćemo se polako vezivati dok posmatramo njihov postepeni napredak. Međutim, iako se sve vrti oko samih vozila i trka, naš glavni lik je zapravo Koja Madoka, svježe razvedeni freelance foto-

graf koji o ovome, kao i većina gledalaca (osim ljubitelja F1, naravno), zna vrlo malo.

U prvoj epizodi upoznajemo dva F4 tima. Prvi je vodeći tim Belsoriso. Ovaj tim ima dva automobila za koje se čini da redovno počinju trke u prvom redu i nastavljaju da pobjeđuju. Njegov vlasnik je Kojin poznanik koji ga ljubazno provede svuda i približi malo sami koncept i uzbuđenje koje ovaj sport nosi. Ali, nakon nekoliko

minuta kapiramo da oni nijesu glavni tim koji nas zanima i koji treba da pratimo.

Glavni tim je zapravo Komaki Motors, bekmarker tim koji ima samo jedan automobil.

Oni ne prolaze previše dobro na trkama, što je odmah pokazatelj da će fokus biti na njima i da će njihova priča biti nešto zanimljivija. Ekipa ima jednog mehaničara, koji je vlasnikov sin (i koji u prvom susretu pjevuši temu iz Kuma što ga od-

17

Četvrtak, 19. oktobar 2023.

cirkus erima

mah čini dopadljivim) i samo jednog vozača, Asahina Haruku. Haru je uzdržan, ima jasnu viziju i cilj i brzo je jasno je da je usamljenik koji drži svega nekoliko ljudi oko sebe, ali i da će Koja uskoro biti jedan od njih. Naravno, ako obratite pažnju na njegovo vozilo primjetite i da je jedino bez ikakvih naljepnica i logotipa što znači da je njegov tim jedini koji nema sponzore. Ako je do tog trenutka bilo kakve zabune ili

drugačijih očekivanja, bar tu je jasno - ,,Overtake” je priča o autsajderu.

Lov na pobjedu

Ukoliko ste neko ko uživa prateći F1 ili ovo vidite kao sjajan način da se možda zainteresujete, radovaće vas da već u prvoj epizodi, recimo, imamo trku na stazi ,,Fudži” (koja je bila i domaćin prve trke za Veliku nagradu Japana 1976. godine). Kako će se trke tokom

sportskeeda.com

ska priča o usponu od najniže stepenice do Formule 1 narednih epizoda održavati i na drugim stazama, vrlo vjerovatno je da ćemo vidjeti i druge poznate staze poput čuvene ,,Suzuke”.

Koja i Haru se već do kraja druge epizode dovoljno zbliže da možemo već da ocijenimo da je to tandem za koji neće biti teško navijati. Ono što je zanimljivo kada je u pitanju Koja jeste što ima problem sa fotografisanjem portreta zbog nečega iz prošlosti. To je mali misteriozni element koji će u epizodama koje dolaze doprinjeti kako izgradnji i nijansiranju njegovog lika tako i njegovog odnosa sa Haru, jer je upravo njegov portret prvo što Koja uslika nakon dugo vremena. Naravno, činjenica da je fotograf glavni lik je takođe zanimljiv izbor zbog toga koliko su fotografi i novinari koji stalno prate trke gotovo kao dodatni članovi nekih trkačkih timova i koliko je ugao iz kojeg oni posmatraju stvari bitan kako za gledaoce tako i za sami tim (nerijetko im dobar materijal pomogne da uoče na čemu trebaju dodatno da porade). Što se samog cilja tiče, on je vrlo jasan. Za očekivati je da do poslednje trke sezone Asahina Haruka iz Komaki Motorsa zabilježi i svoju prvu pobjedu.

Naravno, usput učeći o tome kako je bitno biti timski igrač i da je u redu osloniti se na druge. Anime tu malo (vjerovatno radi budućih sezona, ukoliko ih bude) pravi malo dramatičniji i svjetlosnim godinama udaljen put od F4 do F1, ali mi znamo da je i to moguće na primjeru iz realnog svijeta.

Juki Cunoda, aktuelni vozač F1 je bio pobjednik titule u F4 ne tako davne 2018. godine, da bi zatim napredovao u F3 i F3 čime je osvojio i pravo na F1 vožnju tri godine kasnije.

Kako će se anime razvijati trenutno ne znamo jer je ovo jedan od rijetkih projekata koji je u potpunosti originalan, što znači da nema mangu po kojoj je rađen, ali da može doći i do mange ukoliko anime bude dovoljno popularan. Ono što je, pak, istina, a što takođe naglase u animi jeste da je finansijska snaga da bi se neko takmičio na višem nivou vr-

lo, vrlo bitna. Dakle, još jednom, sponzori. Kako se Koja priključio timu sa željom da finansijski pomogne, a da pritom on sam nema dovoljno sredstava, očekujemo od njega da pruži sve od sebe da obezbjedi sponzore mladiću čiji ga je talenat oduševio. Toliko, da je preko noći postao opsjednut sportom o kome do tog dana nije znao maltene ništa.

Mala konkurencija

Osim animacije koja nije ništa posebno (anime je radio TROYCA studio), ali uspjeva da nadoknadi nekim naizgled sitnim, ali upečatljivim scenama, ono što može biti eventualni problem jeste ako se tvorci u potpunosti fokusiraju na likove i ne bude dovoljno trkačkog sadržaja. Istina je da anime sa dobrim likovima nije ništa novo, dok je napraviti dobar sportski anime sa sjajnim likovima koji će vam držati pažnju kao da gledate pravu utakmicu (moramo li uopšte i da pominjemo ,,Haikyuu“) nešto teži posao, za koji se nadamo da će biti u fokusu autora. ,,Overtake“ nije ni prvi sportski anime, pa čak ni prvi anime o trkama. Tu su ,,Arrow Emblem Grand Prix no Taka“ (1977-1978) i ,,Capeta“ (20052006) kao i kultni ,,Initial D“ (o uličnim trkama) čiji je nastavak (radio ga je isto Šigeno Šuiči), ,,MF Ghost“, imao premijeru upravo prije dvije sedmice kad i ,,Overtake“.

Ipak, kako je ,,MF Ghost“ dosta slab u odnosu na prethodnika i sa prilično manjkavom animacijom, a jedina dva projekta koja zapravo dotiču F1 kakvu poznajemo sada su stara preko 20 godina, ,,Overtake“ i te kako ima šanse da pronađe mjesto pod anime suncem. U trenutku kada je F1 jedan od najpopularnijih sportova na planeti (ne vjerujemo nikome ko nedjeljom ne sjedi kući da bi dežurao trke), a sportski anime nešto čemu su spremni da pruže šansu i oni potpuno ,,operisani“ od bilo kakvog sporta, ,,Overtake“ bi mogao da bude pun pogodak.

Biljana MARTINIĆ

Ocjena: 3.9/5

18

Četvrtak, 19. oktobar 2023.

PREPORUKA

Miljan Vučelić, producent

ZGRABI FILM Na mojoj listi za preporuku se najčešće nalaze filmovi sa jednostavnom postavkom priče i sirovim emocijama ali upečatljivim rukopisom reditelja i dobrom glumačkom izvedbom.

Za početak izdvajam filmove zasnovane na istinitim događajima.

Hrvatski film „Sigurno mjesto“ (Juraj Lerotić, 2022) jedan od najuspješnijih regionalnih filmova u prethodnih godinu, nagrađen je i Zlatnom mimozom na Filmskom festivalu Herceg Novi. Predlažem da ga prvo pogledate (dostupan na HBO Max platformi) a tek onda čitate o njemu. „Sulla mia pelle“ („Na mojoj koži“, Alesio Kremonini, 2018) - napeti triler, zadivljujući je od početka do kraja. Jedan od njegovih glavnih aduta je zvijezda u usponu Alesandro Borgi, koji rimskim naglaskom i duhovitošću predstavlja izgubljenu omladinu.

Dok ne pogledam novi film Lika Besona „DogMan“, preporučujem „Dogman“ Matea Garonea (2018) sa Marčelom Fonteom u glavnoj ulozi, koji je osvojio nagradu za najboljeg glumca u Kanu. To je priča o nesvakidašnjem prijateljstvu/ vezi između blagog čovjeka koji svoje dane dijeli između rada u svom skromnom salonu za negovanje pasa, brige o njegovoj ćerki Alidi i bivšeg boksera koji teroriše komšiluk. „All Quiet on the Western Front” (Edvard Berger, 2022) je njemački antiratni film baziran na istoimenom romanu Eriha Marije Remarka iz 1929. godine. Ovo je jedan od najboljih ratih filmova koji zadržava snagu svog izvornog materijala fokusirajući se na tragediju i beskorisnost rata.

Preporučujem lijep dokumentarac glumca Džone Hila

Privatna arhiva

Arapski klan u Berlinu

MILJAN VUČELIĆ: Smatra da je Bergerov ,,All Quiet on the Western Front“ jedan od najboljih ratnih filmova

„Stutz“, Del Torovog „Pinokija“, koji je krajem prošle godine počeo prikazivanje na Netfliksu. Tu su i naslovi koji su zauzeli mnoge watchliste posljednjih godina kao što su: „The Banshees of Inisherin“ (Martin Makdona, 2022), „Athena“ (Roman Gavras, 2022), „The Fabelmans“ (Steven Spilberg 2022), „Aftersun“ (Šarlot Vels, 2022) i „Drive My Car“ (Riusuke Hamaguči, 2021).

TV Prije nekoliko mjeseci izašla je i poslednja epizoda „Succession“. Ova serija od četiri sezone uspjela je da probudi empatiju za bogataške drame, prvenstveno zahvaljujući duhovitom, pametnom scenariju i genijalnim glumcima. „Nasljeđe“ je studija karaktera u kojoj su likovi toliko živopisni i dobro razrađeni, da gledaoci kroz čitavu seriju otkrivaju nove slojeve i mijenjaju svoje favorite za nasljednika.

Ugođaju svakako doprinose dizajnerski kostimi, skupocjena scenografija, kao i atraktivne lokacije snimanja.

Volim da gledam serije van engleskog govornog područja, pa sam naišao na izuzetnu njemačku serjiju na HBO „4 Blocks“. To je priča o porodici i prijateljstvu, izdaji i krivici u arapskom klanu u Berlinu. Glavni lik je Ali - Toni Hamadi koji želi da ostavi svoju kriminalnu prošlost iza sebe, ali kao što se očekuje, to nije jednostavno. „The White Lotus“ je društvena satira u ekskluzivnom hotelu na Havajima u prvoj sezoni a u drugoj na Siciliji, koja prati odmor raznih hotelskih gostiju, dok se opuštaju i podmlađuju u ovom raju. Veoma zanimljiva serija sa dobrom podjelom smještena u egzotičnim hotelima.

Preporučio bih i sjajne serije kao što su Del Torova „Cabinet of Curiosities“ zatim „The Last of Us“, „Behind Her Eyes“, „Snabba Cash“ i „Black Mirror“.

MUZIKA Pratim sva dešavanja na muzičkoj sceni a najviše sam zainteresovan za hip-hop muziku. Posljednjih godinu na regionalnoj sceni „hara“ Crni Cerak. Do sada se nije desilo da neka rep grupa sa tvrdim zvukom dođe do takve popularnosti, a oni to uspijevaju najčešće i bez spota. Razlog tome svjež zvuk i surovi tekstovi sa uticajem od evropske i britanske scene. Slično su se na regionalnoj sceni izdvojili Cunami i Grše.

ZAOBIĐI FILM /TV/ MUZIKA Ne bih nešto specijalno izdvojio, ali bih preporučio da se zaobiđe sve ono što je „reciklaža“ nekih trendova koji su odavno prevaziđeni ili je nastalo kao rezultat proračuna, algoritma za privlačenje pregleda.

19

v

ikad u toj mjeri političan i tako spreman za muzički eksperiment kao na albumu ,,Cousin“, Džef Tvidi traga za konekcijom u svijetu koji ga akutno sluđuje i umara.

Na 13. albumu i nakon 30 godina karijere, uz Stonse najveći bend koji je svirao u našoj zemlji –Wilco, tematski balansira na trapezu između ravnodušnosti i očaja. I ubjeđuje nas da je sve to mnogo lakše kad uz sebe imate neke slične ljude. Na ,,Ten Dead“ Tvidi prstom upire u to, koliko su masovna ubistva u američkim pucnjavama normalizovana. Muzika, na primjer

N

ije se dalo naslutiti da će drugi album britanske dive plesnih podijuma Džordže Smit servirati toliko sočnih iznenađenja.

Pitko, slojevito, minimalno fensi i pametno – sasvim dovoljno da Đurđa sa pločom ,,falling or flying“ zasluži mjesto na A listi aktuelnih pop zvijezda sa Ostrva. A sve na gorivu ovogodišnje hitčine ,,Little Things“, koja je izvjesno postala i njena muzička lična karta.

Odluka da londonski metež zamijeni mirom i osamom na imanju u rodnom Volsolu je bila katalizator kreativnog cvjetanja. Od alternativne r’n’b injekcije radosti u ,,She Feels“, afrobita u ,,Feelings“ do pop-panka ,,GO GO GO“,

N

emaštovit, nespreman da izađe iz zacrtane formule i sigurne zone od pjesama, Ed Širan je tim milijardama fanova ponudio album čije ime konačno nema veze sa matematičkim formulacijama... A u suštini nije rekao ništa novo.

Ploča ,,Autumn Variations“ zatiče Širana u samotnjačkom ,,nešto mi je upalo u oko“ raspoloženju... Ali i spremnog da istražuje fascinaciju kompozitorom sa kraja 19. vijeka Edvardom Elgarom, čiju je slavnu ,,Nimrod“ melodiju spakovao u jednu od pjesama.

Kao i Širana, i Elgara je otprilike žigosala kritika a raja obožavala... A izvjesno će sav taj narod progutati i njegov instant hit ,,England“, realno najbolju pje-

Wilco Cousin

lagani i nježni džezi akordi su tu samo da i njega i nas utješe; to je otprilike formula skoro svih pjesama na albumu čiji je junak onako patriotski angažovaniji, a muzika introvertnija nego ikad.

Izostanak bilo kakve izvjesnosti, ta tjeskoba koju hrani nasilje, porodica (,,Cousin“), intimna veza (,,A Bowl and a Pudding“), uz vrlo eksperimantalnu orkestraciju – sve to čini album čikaškog benda otrežnjujućim, ako ne pretjerano originalnim.

Producentski dodir slavne velške muzičarke Kejt le Bon, apsolutno prija. Ona je ta koja je iz ove slike o duhovnoj i karakternoj anemiji i svedene muzičke forme, iscijedila i krv i znoj. I očigledno zahtijevala da Tvidi i bend malo više rizikuju, što je posebno očigledno na ,,Infinite Surprise“, uvodnoj i jednoj od njihovhi najsmjelijih pjesama.

Opet, utisak je da je Wilco bend koji je trebalo ovakav album da lansira i prije pandemije (dio

Jorja Smith Falling or Flying Džordža traži da zažmurite, bezbjedno vodi za ruku, u svakom momentu je korak ispred i razmišlja korak dalje...

I dozvoljava, da sebe i nas preplavi komotna, topla, ušuškana muzika.

Ključna tema ne toliko uvezanog albuma je njena totalna ravnodušnost prema slavi. Ona i traži da je suštinski shvatite, osjetite – i istovremeno jasno upozorava da nije laka za pročitati. Rijedak momenat spoticanja je riječima prenatr-

Ocjena: 75/100

pana ,,Too Many Times“ o svim ljudima koji u njoj ne vide ništa više od muzičarke, servisa za zabavu.

Opet, to se sve lako zaboravi kad vinilom zagospodare sanjive balade poput ,,Try and Fit In“ i finalne, možda preduge klavirske ,,What If My Heart Beats Faster?“. Na naslovnoj ,,Falling or Flying“ oko ljubavnika kao da pleše u ringu, servira zavodnički nokaut – sve ga usred noći podsjećajući da pojma nema što će ujutro

Ed Sheeran Autumn Variations

smu albuma, na kojoj električna gitara pohodi i leti od svih staza i proplanaka, do pabova sa zastavama i svih mjesta ,,fleksibilnog radnog vremena“ (da, i to je upalo u stih).

Depresiju, koja ga prati od suprugine bolesti i smrti najboljeg prijatelja, temeljno pominje u gomili pjesama na, otprilike, ,,to je što je“ način. Na ,,Punchline“ govori o gubitku nade, na ,,Amazing“ o ravnodušnosti, a opet na ušećeren i naivan način.

pjesama nastao je tada), a da je staze ovakve muzičke raznovrsnosti mogao gaziti i prije deceniju i kusur. Ovako djeluje kao razbuđivanje iz zimskog sna – ali i vrlo interesantan momenat u budućim hronikama velikog S. S. benda.

genius.com

N

U gomili stereotipnih pop momenata, romansa ,,Magic“ makar djeluje iskreno i sigurno će za nju pronaći mjesto u kanonima svadbenih plesova u godinama pred nama.

Mnogo interesantnija je ,,Spring“, o bindžovanju serija koje neki smisao nađu tek pred kraj i promašenim pokušajima da nekoliko mjeseci bude trijezan.

Dok na ,,Midnight“ zahvaljuje supruzi što ga ,,i u najcrnjim danima nešto toplo ipak čeka

sa njim. Ekstaza i agonija su u njenoj muzici tako bliske, pa ipak uspijeva da nas ubijedi, da je tako u redu, ili čak i najS. S. bolje.

Ocjena: 77/100

jpc.de

DZUBOKS

wilcohq.bandcamp.com

Četvrtak, 19. oktobar 2023.

u ponoć“, Širanu se svaki stereotip i opšti momenat da oprostiti – jer je, eto, iskreno sentimentalan lik. Još da ga hoće zaobići ta silna popularS. S. nost bez pokrića...

Ocjena: 50/100

20

Četvrtak, 19. oktobar 2023.

fil

33 OBRTAJA

Ljepota i bol u glasu Krisa Kornela

m

N

ije danas jednostavno naučiti nekog da zauvijek sanjari, gleda očima djeteta, stegne za ruku, dok svijet se bori s čudima strašnim. Iako nije lako, od te misije ne odustaje Milena Popović. U Muzičkoj školi „Dara Čokorilo“, profesorica solfeđa i teorije muzike, djeci crta prve note, uči ih da je zvuk smijeha jednako milozvučan kao neka Mocartova simfonija.

Druženje s najmlađima ne prekida ni nakon časova u školi. Dirigentkinja Dječjega hora JU „Zahumlje“ ponosna je na svakog člana ove odabrane družine koja na svakom nastupu izmamljuje ovacije. Na pozorišnim daskama, ulici ili tvrđavi, gdje god da se pojave postaju atrakcija.

Popović ističe da djeca pružaju puno ljubavi i dobrih djela, koje odrasli odavno ne umiju, sa njima uživa i daje cijelu sebe, oni to vide i uzvraćaju na isti način. Nije za njih teško (iako najmlađi članovi imaju samo tri godine) savladati ni tekstove na stranom jeziku. Na Bedem festu i festivalu „Korzo“ u Nikšiću otprašili su Džeksonovu „Smooth Criminal“, numerom „Zaboravljeni“ rasplakali publiku, a rok klasikom „Bolje ti“ od Bjesova naježili sve prisutne.

Ne oduševljavaju djeca samo vokalnim sposobnostima, već posvećenošću, koreografijom i profesionalnošću. Popović ponosno otkriva da će 2. novembra uslijediti prvo putovanje van naše zemlje, i to u Čačak. Na poziv Kulturno-umjetničkog društva, Zahumlje će u tamo predstaviti Dječiji hor i folklorni ansambl. Eto idealnog povoda za gostovanje u našim „Obrtajima“.

Ukoliko niste znali, Milena je vokalistinja i klavijaturistkinja benda Džanum, čiji dio ekipe takođe čini Dječiji hor „Zahumlja“. Svestrana i zaluđena muzikom, ali i drugim umjetnostima, jedva je čekala da zavrti našu pitalicu.

tamo gdje si nešto i od samog sebe sakrio. Slične emocije imam i prema soundtreku iz filma „Arizona Dream“ (Emir Kusturica, 1993).

Poslije kog filma ste poželjeli da pođete u zemlju u kojoj se odvija radnja?

- Zbog filma „In Bruge“ (Martin Makdona, 2008) sigurno ću jednog dana otići u Briž.

Izdvojite tri filmska autora koja biste voljeli da izvedete u provod. U koju kafanu i na koje piće?

- Andrej Zvjagincev – za priču o životnim temama vezanim za međuljudske odnose - crno vino. Oriol Paulo – da spoznam mozak koji može smisliti ludila koja nam je priredio – neka bude vinjak. Tarantino izgleda kao dobar ludak za provod – dži- tonik. Sa svom trojicom pravo u Nikšić, u „Kapljicu“.

Kako zamišljate proces snimanja filma koji bi Kventin Tarantino režirao na Balkanu?

- Ne moram zamišljati. Tarantino live, nažalost, svako malo kod nas.

mu ika

Posebno drag citat iz domaćeg filma?

- „Ako ovaj ode u gornji desni, ti ideš u gornji urgentni“ – Glogovac u neprevaziđenom filmu „Kad porastem biću Kengur“ (Radivoje Andrić, 2004).

- „Gde je deda?“ u jednako mi dragom filmu „Mrtav ladan“ (Miodrag Milinković, 2002).

Najneodoljivija „štetočina“ iz animacije?

- Maša iz crtanog „Maša i medvjed“. Simpatična nevaljalica.

Prvi film koji ste gledali u bioskopu?

- „Titanic“ (Džejms Kameron, 2006). Kompletna tinejdžerska hipnotisana gomila koja je bila sa mnom, izašla je iz bioskopa plačući.

Soundtrack kog filma bi mogao ili biste voljeli da prati Vaš život?

- Into the Wild“ (Šon Pen, 2007). Edijev glas koji takne

z

Film koji Vas čini srećnom?

- Obično se danima sastavljam od kinematografije koju rokam, tako da je odgovor na ovo pitanje film iz djetinjstva „Home Alone“ (Kris Kolambus, 1990). Bezbrižni dani.

Film zbog kog ste poželjeli da ubijete režisera?

- Špansko ludilo pod imenom „Sleep Tight“ („Mientras duermes“, Huame Balagero, 2011 . Danima sam sa preko 30 ljeta, koliko imam, zavirivala ispod kreveta da u najvećoj panici vidim ima li komšije koji će da me nadrogira kad zaspim i priređuje svakva ludila. Proklela sam režisera sigurno trocifren broj puta. Ali i sebe. Kud ga odgledah, sagorela!

Film koji uopšte nijeste skapirali?

- Sa ekipom iz benda sam gledala sjevernjačko ludilo pod imenom „Waiter“ („Ober“, Aleks van Varmerdan, 2006). Mislim da niko nije skapirao ništa, niti je film takav da se može skapirati išta, ali mi smo ga odgledali do kraja i smijali se kao ludi nepovezanosti radnje i nenormalnim scenama.

Koju biste važnu, još nesnimljenu crnogorsku ili regionalnu temu/priču voljeli da vidite na velikom platnu?

- Priču iz guslarske pjesme „Jelena Savojska“. Voljela bih da neko ekranizuje dubinu nesrećne i neostvarene ali iskonske ljubavi.

Omiljeni filmski rivali?

- Hju Džekman i Kristijan Bejl u filmu „Prestige“ (Kristofer Nolan, 2006).

Upečatljiva filmska scena sa nekom životinjom?

- Toliko me plašio pas iz filma „The Hidden Face“ („La cara oculta“, Andres Baiz, 2011) jer je svaki put nagovještavao neku horor primjesu ovog brutalnog ostvarenja.

Milena Popović, profesorica solfeđa i teorije muzike

Pjesma koja vas podsjeća na prijatelja, partnera ili člana porodice?

- Negativ „Zbunjena“ me podsjeća na kumu Gordanu. Pjevale smo zajedno u milion i jednom ansamblu i kombinaciji, to je jedna-jedina pjesma čiji tekst zna.

21

Četvrtak, 19. oktobar 2023.

Privatna arhiva

Hoće li nas Kit Ričards sve nadživjeti?

- Kad bi mi poslao kremu za lice koju koristi, oprostila bih mu sve.

TV

MILENA POPOVIĆ: Voljela bi da ima Bjelogrlićev šešir iz ,,Senki nad Balkanom“

Pjesma koju biste pustili da uz nju dočekate smak svijeta?

- Bila bi to neka duhovna. Pirgova „Molitva“ ili psalam „Gospod je pastir moj“.

Pjesma koja je himna slobode/hedonizma?

- „Just Breathe“ – Pearl Jam. Jedna od najljepših pjesama sa imenom u nazivu?

- Šobićeva „Marija“ – ime moje kćerke.

Vaša pjesma za karaoke?

- Ako imam i kolegu da me podrži – „Godina – maaa varao si me“. (Dino Merlin i Ivana Banfić).

Da morate da slušate samo jednog autora do kraja života, koga biste odabrali?

- Kris Kornel. Najbolji muški vokal u bilo kom muzičkom žanru. Nevjerovatna boja, emocija, tačnost i bol u glasu.

Domaći autor kog svi obožavaju, a Vi ne možete da ga smislite i/li mislite da je precijenjen?

- Ove voćkice, breskvice i slični artisti autotjuna na koje se loži posrnula omladina.

Smrt kog muzičara Vas je naročito pogodila?

- Opet Kris. Kad god čujem bilo koju njegovu interpretaciju,

iznova me zaboli što ga nikad neću čuti (a bogami i vidjeti) uživo. Hvala Nemanji zbog kog slušam Krisa.

Pjesma koja je toliko loša, da je nemoguće ne voljeti je?

- Začarani krug koji nema kraja . Da l’ si ikada mene voljela, kao tebe ja da l’ si ikada...

Poster koje muzičke zvijezde ste držali na zidu u srednjoj školi?

- Poster Majkla Džeksona.

Blago me bilo i strah od tog postera ali stajao je na zidu u srednjoškolskim ludilima.

Serija idealna za kišni vikend?

- „El Inocente“ – da probudi mozak umrtvljen kišom.

Serija koja vas podsjeća na djetinjstvo?

- Nedelja veče, kupanje, kidanje noktiju, šolja varenike, „Srećni ljudi“ i roditeljsko „Gubi se u krevet“ nakon odgledane epizode.

Serija koja je zaslužila mnogo veću publiku?

- „Zero, Zero, Zero“. Odgledala je za dan jer ima samo jednu sezonu. Vrlo kompleksna i kvalitetna.

Serija koju nikada nijeste završili i zbog čega?

- Takva ne postoji. Kad mi moja hodajuća fleška – moj drug Nikolaspakuje filmove i serije, uvijek mi kaže: „Micka ne počinji seriju, znam da nećeš nijedan film pogledati dok je ne završiš“. Tako uvijek i bude.

Serija koja je fantastična, ali ima užasan kraj/razradu?

- Sve serije uvijek gledam na preporuku pravih ljudi i nije mi se desila loša razrada.

Predmet koji ste poželjeli da imate poslije gledanja neke serije?

- Bjelogrlićev šešir iz „Senki nad Balkanom“. Klasika, šarm i elegancija.

Najdraži par iz serije?

- Grejs i Tomi u seriji „Peaky Blinders“. Iskrenost, preduboki dijalozi sa malo riječi, snaga pobjede ljubavi nad svim onim što im nije išlo naruku. Hrabrost jedne žene i način na koji joj je partner privržen.

Radno okruženje/tim/posao iz serije koje ste poželjeli za sebe?

- Sve u vezi serije „Friends“.

Energija, vibracija, način druženja, podrške, snage zajedništva.

Za koga ste navijali – za Toma ili Džerija?

- Za Džerija – uvijek na strani fizički slabijih, ali koji ipak imaju konja za trku u svakoj situaciji.

M. ČAVIĆ

22

Četvrtak, 19. oktobar 2023.

Karpenterov kla

kalendar reddit.com

Majkl Majers neprolazna sjena svake filmske ,,Noći vještica“

Karpenterova ,,Noć vještica“ je ultimativni ,,sleš“ i tako se decenijama slavi. Evo zašto: Džonov jezik pokretnih slika je tu žanrovsku sliku dodatno izoštrio i fokusirao. Prvi je on narativ smjestio u milje noći jednog jezovitog praznika, prvi uveo lude kadrove ,,iz prvog lica“

Č

Vrisak nad zlom koje ne prolazi

ek od svega 10.000 dolara, toliko je Džon Karpenter na ruke dobio da režira, napiše scenario i osmisli muziku za ,,Halloween“. Sve što je prije 45 godina kao smjernicu imao, je ovo: film o ubistvima bejbisiterki.

Za sve one pametnjakoviće, terapeute i sociologe koji ,,Halloween“ žigošu kao mizogin, ženomrzački ili moralistički film: dobar dio njegove priče osmislila je žena.

Karpenter je tada živio sa Debrom Hil; za deset dana su njih dvoje spakovali taj scenario.

Finalna cura

Samo zeru razradili su osnovni koncept, taj ,,domaći zadatak“. Moralo se sve to dešavati za Noć vještica. Nijedan, ili makar bilo koji film za koji je prosječan američki filmofil do tad čuo – nije imao Noć vještica kao temu. I da, sve to mora imati neku ukletu kuću.

Slasher. Sila je (bitnih) filmova koji su se i prije ,,Noći vještica“ u slasher niši horora iskazali: na primjer, famozni

Četvrtak, 19. oktobar 2023.

23

asik ,,Halloween“ slavi 45. rođendan ,,Silent Night, Bloody Night“ (1972) Teodora Geršunija (kako preluda vizuelna estetika!), ili mnogo poznatiji ,,The Texas Chain Saw Massacre“ (1974) Tobija Hupera. U svakom od njih stranac tamani grupu tinejdžera. U svakom je ta ,,finalna cura“ koja vodi ka epicentru i razrješenju horora.

Ali, Karpenterova ,,Noć vještica“ je ultimativni ,,sleš“ i tako se decenijama slavi. Evo zašto: Džonov jezik pokretnih slika je tu žanrovsku sliku samo dodatno izoštrio i fokusirao. Prvi je on narativ smjestio u milje noći jednog jezovitog praznika, prvi uveo lude kadrove ,,iz prvog lica“ (što žrtava, što ludog zločinca), pa je onaj motiv ,,finalne cure“ iskoristio da u njega smjesti svu poentu i sav smisao filma...

Tako da, na kraju, dođe otprilike ovako. ,,Noć vještica“ nije samo pionirska matrica po kojoj je kasnije rađena tušta&tma horora... Nego i model, po kom će svaki naredni slasher biti ocjenjivan i poređen!

E sad, zeru psihologije: kompletan žanr seksualnost uvezuje sa opasnošću; kao da sve te tjera neko gorivo od psiho-seksualnog bijesa, pa su i sva ubistva seksualna u suštini.

Zato u slasher hororu niko ne strada od metka; to onda ne bi bila strastvenička rabota. I tu je otprilike Karpenter zaglavio kod silnih kritičara: što u filmu zaginu sve djevojke koje posao bejbisiterke uglavnom koriste kao priliku da popiju nešto na nečijem kauču i dobiju prostor za malo intime i gimnastike sa dečkom. E, tu upada Majkl

Majers, prvo šestogodišnji klinac koji će da nožinom kokne rođenu sestru jer mu je uskratila pažnju i brigu zbog seksa sa nekim likom... A onda kao bjegunac iz ludnice, koji će godinama kasnije da dođe glave svakoj sličnoj bejbisiterki, još na jednu Noć vještica.

Savršena tinejdžerka

Kako je samo Džonu Karpeneru bilo krivo, što ga nakon vrtoglavog uspjeha filma optužiše da je maltene moralista u čijem filmu zaginu ženske sa zdravim premeritalnim potrebama! Ovako im je fino i napismeno odgovorio: ,,Ma, totale ste omanuli poentu. Nikad nijesam vidio te klince kao bilo što drugo osim kao normalne tinejdžere. Cura koja je seksualno najviše ,,stisnuta“ i najstidljivija, na kraju tog lika ubada dugim nožem, opet i opet, sa takvom strašću... I ona je tu najviše seksualno frustrirana. Ona je ta koja ga ubija. Ne zato što je djevica, nego zato što ta silna suzbijana seksualna energija kreće da izlazi vani. Falični simbol u njenim rukama kao sredstvo da ubije tog prokletog lika, pa sve je jasno“...

E, sad već dolazimo do nje: famozne Lori Strod. Ona je bila jedini način, ili makar jedina ideja producenata, da se film nekako ,,proda“. I to se Karpenteru svidjelo, jer je bilo u vezi nečeg njemu jako važnog. Dakle: Džejmi Li Kertis će za prvu veliku ulogu karijere dobiti 8.000 dolara. A dobila je dijelom i zato što je kćerka Dženet Li, iste one kojoj Hičkok dođe glave u kultnom

Maska Kapetana Kirka Ukupan budžet filma bio je sveden na 300.000 dolara (oko 1,4 milion po današnjem kursu); pa su svi, i ključni i sada kultni filmski detalji – praktično bili iznuđeni.

Tako je famoznu masku, koju Majkl Majers nosi na filmu – dizajner produkcije Tomi Li Volas napravio od maske Kapetana Kirka iz ,,Star Trek“ serijala, kupljene za dolar i 98 u jednoj suvenirnici! Malo je povećao proreze za oči i sprejem ofarbao sve u bijelo... Sa idejom: da napravimo Majkla kao ,,čovjeka bez lica“, bez mimike, sasvim blijedog – i dehumanizovanog. Epilog: hiljade američkih klinaca je te 1978. iz kuće izbacivalo Kirkove maske, plašeći se da im to ,,iz ormara ne viri Majkl Majers“...

,,Psycho“ (1960)! Imala je 19 godina, a Karpenter je negdje usput skontao da njen svaki vrisak i impuls i strah i iščekivanje pred kamerom – nose nešto sasvim senzualno. I u svoj njenoj ,,strogoj zakopčanosti“ i introvertnosti – za Majkla Majersa ipak mnogo poželjnije od svih tih ostalih bejbisiterki kojima lagano dođe glave. Ukratko, bila je instant kzvijezda, za karijeru mnogo veću nego što će njena majka imati.

Donald Plezens, engleski veteran i maestro sa Vest Enda, jedino je veliko ime koje je Karpenter za male pare mogao zakučiti za film... U ,,Noći vještica“, on je upravo onaj terapeut iz sanatorijuma koji traži odbjeglog Majkla Majersa; koji će ubjeđivati narod da je Majkl ,,čisto zlo“, da je lijepih osam godina proveo u pokušajima da ga donekle promijeni – a od tada isključivo da ga u ludnici nekako zadrži. Što mu nije uspjelo... Karpenter je prvo za tu rolu želio engleskog horor-specijalistu i jednog od najboljih Šerloka – Pitera Kašinga (ali je on tada morao da snima još otkačeniju rolu Mof Tarkina u prvom Lukasovom ,,Star Wars“ iz 1977), pa još jednu horor ikonu Kristofera Lija... Uglavnom, Plezens je savršeno odradio posao.

Omaž Hičkoku

U takvom balansu glumačkog talenta, lako je skontati što je zapravo Karpenter intimno sa ovim filmom želio. A to je, da oda omaž savršenom hičkokovskom saspensu, da negdje ispod površine (opet hičkokovski) podvuče onaj motiv potisnute seksualnosti koja može da pokulja kao ubilački instinkt... I da sve to upakuje kao, onako malo staromodan, kao fol naivan horor – u stilu svih onih u kojima je Kristofer Li glumio Drakulu, na primjer! I opet, da ne povjerujete da je on sa tadašnjom curom imao spremljen scenario od nule, za svega deset dana...

Suština karpenterovskog užasa je, naravno, na kraju: tada stiže i onaj najluđi vrisak očaja Džejmi Li Kertis, kad shvati da tijela Majkla Majersa nema, da

Muzika za tri dana Karpenter nikako nije želio tipičnu ,,simfonijsku“ muzičku podlogu za film.

Umjesto toga, osmislio je i sam izveo famoznu klavirsku melodiju – sada poznatu mnogo širem krugu ljudi sa kraja na kraj svijeta, od onih koji su pogledali bilo koji od ,,Halloween“ filmova...

Kompletnu muziku za film osmislio je za tri dana! Pa filmskom svijetu, nakon lude popularnosti koju je ,,Noć vještica“ zaslužila, ovako pričao: ,,Mogu to sve da odsviram na bilo kojoj klavijaturi na svijetu...

Ali vjerujte, ne znam da pročitam ili napišem ni jednu jedinu notu“.

je tu u pitanju neka natprirodna ili đavolja rabota. Jer Karpenter zna, njena Lori zna i svi u publici znaju: zlo je tu, zlo traje i ostaje među nama, i nije mogao kraj za Majkla Majersa biti momenat kad ga jedna cura ubada velikim nožem na isti način, na koji je on svoje žrtve kasapio.

I tu se krije i sav smisao ,,uklete kuće“: one, u kojoj je zlo tako podmuklo, da njegov virus inficira i posjedne i samu žrtvu, samo da bi nastavilo da traje kao dio nečeg iskonskog u ljudskoj prirodi. ,,Čisto zlo“, ono koje Donald Plezens ne može niti umije da zadrži u ludnici; jer je dio svakog, američkog ili našeg predgrađa.

I zato je, na koncu, Noć vještica i dio jedne jezovite vjekovne tradicije: da nas nauči i upozori, što sve potiskujemo i što sve krpimo ispod površine, u podsvijesti, u nama samima.

Tako Džon Karpenter, naravno, dijeli terapeutske lekcije na kraju filma, svima onima koji su potrčali da ga čereče kao ženomrsca... A sve po cijeni jednog honorara od 10.000 dolara, koji će biti lansirna rampa za cijelu jednu horor revoluciju na filmu, tamo od kraja sedamdesetih.

S. S.

24

Četvrtak, 19. oktobar 2023.

kalendar

Godarova uzbudljiva avantura „

theguardian.co.uk

Gorka romansa novog talasa

Brižit Bardo i Džek Palans u kultnom kadru Godarovog filma

I

talijanski pisac Alberto Moravija bio je jedan od miljenika filmskih režisera i producenata 20. vijejeka. Njegovi krajnje inspirativni radovi, često predmet golog ljudskog egzistencijalima koji u samom centru postavljaju vezu čovjeka sa društvom u kojem se nalazi, bili su omiljeno štivo za različite filmske adaptacije.

Shodno tematici kojom se bavio nije iznenađenje da je posebnog uspjeha imao kod evropskih neoreliasta i francuskih imena sa liste novog talasa. Tako je i njegov roman iz 1954. godine „Duh u podne“ došetao do stola Žan-Lika Godara, koji je početkom

Režiserova filmska proza o kreativnim ambicijama, u kojima jedan pisac možda može kontrolisati naraciju adaptacije Homerove ,,Odiseje“, ali ne i sopstveni brak, stigla je u prelomnom trenutku i za Godara, i za filmsku produkciju šezdesetih bio spreman da do maksimuma iskoristi ne tako autorski „čist“ Moravijev pristup... I kompletira jedno od najznačajnijih djela,,novog talasa“, važne filmske reference u dvadesetom vijeku.

Američki budžet

Ostvarenje „Le Mepris“, premijerno prikazano prije šest decenija, 29. oktobra 1963, na prvi pogled izgleda kao sasvim obična priča. U kojoj jedan re-

žiser (veliki Fric Lang koji igra sebe) adaptira Homerovu „Ilijadu“, uz pomoć pisca (Mikel Pićoli), dok ovaj pokušava da održi izuzetno komplikovanu vezu sa ne tako posvećenom ljepoticom (Brižit Bardo).

Ipak, iza tih jednostavnih kulisa priča nalazi se ne tako tradicionalan narativ, već jedan komad koji umnogome zavisi od raspoloženja karaktera, a koji se nalazi u ljepotama kadrova italijanskog pejzaža.

I dok uvjek prisutni elementi arogancije doprinose prelomu u fabuli, „Le Mepris“ vrlo brzo prerasta u klasičan istraživački rad ljudskih, karakternih kontrasta. Nije nimalo slučajno, što to ostvarenje Godar započeo citatom slavnog francuskog filmskog kritičara Andre Bazina – ,,Film zamjenjuje stvarni svijet, sa onim koji je usklađen sa našim željama“.

No, interesantno, Godar je ovog puta zavisio od veli-

Četvrtak, 19. oktobar 2023.

25

Ljepotom poljuljani

Adekvatno, komad ,,Le Mepris“ prikazan je premijerno 29. oktobra 1963. godine na italijanskom tlu, gdje je sniman – dio u rimskom Ćinećita, ali i na ostrvu Kapri u Tirenskom moru, gdje je radnja ove na prvi pogled konfuzne Godarove igre i smještena. U tipično godarovskom stilu, u gužvi maestralnih pejzaža, režiser dozvoljava glumački ples ne tako snalažljivih bračnih drugova, koji kao rezultat donose filmski preciznu ogoljenu ljudsku emociju. A manjak kompatibilnosti karaktera na platnu može se sagledati i sa krajnje personalnog ugla režisera, koji je na vrlo specifičan način koncipirao ovako kompleksan film. I koji uz svoju svoju vizuelnu ljepotu ima jako ogoljen pesimizam u fabuli. Što nas dovodi do čudnjikavog ,,sudara“, dileme i pitanja: pa zar nije sam Godar oženio predivnu Anu Karinu iste te godine, kada je završio ovaj film?

Koliko god da Godaru nije prijalo da mu se katkad suflira kako će započeti film, i ko će u njemu biti, na koncu, „Le Mepris“ se već decenijama sa razlogom smatra apsolutnim klasikom. I to zahvaljujući prvenstveno maestralnom fran-

Nefunkcionalni par na samotnom poprištu predivnog ostrva Kapri

cuskom fotografu Raulu Kutaru i predivnoj muzici dua iz Francuske i Italije – Žorž Delerua i Pjero Pićonija. Simplicifiranost kadrova je, poput obične šetnje po plaži do raz-

govora u rimskim studijima Ćinećita, kroz Godarove mizanscene, s lakoćom pretvorena u predivnu vizuelnu šemu.

Koju, iako kontrira sumornoj fabuli, vrijedi prenijeti u saamazon.com

ke svote novca, pa je ova debitantska igra sa američkim producentima donijela i to da francuski maestro nije mogao da pobjegne od pozicioniranja fatalne Bardo u sam centar.

Ljutkasti Godar je čak morao da započne fabulu sa Bardo u krajnje „golom“ stanju ne bi li, kako su producenti to znali upakovati, efikasnije „prodao film“ masama.

Tako je „Le Mepris“, ostao upisan u filmske knjige kao rijedak komad novog talasa sa velikim budžetom. No, ovaj potez nužno nije značio da se Francuz morao odreći svog autorskog šmeka i pečata, pa je balans efikasno pronašao nudeći ulogu režisera u filmu filmskom i autorskom velikanu Langu. Upravo zbog Langa, filmska publika ne može da ne odoli, da pogleda ovo ,,novotalasno“ djelo i 60 godina nakon premijere.

corojewels.com

„Le Mepris“ premijerno prikazana prije šest decenija

Sjajan poster objavljen ove godine na Kanskom fest ivalu

dašnji, moderni evropski film. ,,Le Mepris“ je, takođe, često i predmet vječite diskusije u kojoj nonšalantno zauzme centralnu poziciju - kada je riječ o odgovoru na tipične filmske dileme ,,najboljeg francuskog filma“. Iako se često smatra Godarovom ,,osvetom“, koja je stigla u specifično vrijeme za filmsku kritiku uopšte (koja katkad nije bila na njegovoh strani), ova drama, kao precizan primjer francuskog ali i evropskog ,,novog talasa“, zapravo je režiserov odgovor na to koji status zauzima film šezdesetih godina prošlog vijeka u društvu uopšte. Ali, govori i o odgovornosti tog društva.

Na koncu, režiserova filmska proza o gorkoj romansi i kreativnim ambicijama, u kojim pisac možda može kontrolisati naraciju adaptacije ,,Odiseje“, ali ne i sopstveni brak, stigla je u prelomnom trenutku i za Godara, i za filmsku produkciju. Sinematski jezik francuskog maestra, poljuljan kontinentalnom ljepotom Evrope, koncizno staje u autorovom sopstvenom opisu drame. Kako je govorio Godar - snimio je ,,jednostavan film o kompleksnim stvarima“. I dok se stvari možda čine simplicifiranim na početku, rezultat Godarove igre je daleko od prosječnog.

Remek-djelo? Ostaje da vidimo odgovor igrača na sceni današnjice. L. MURSELJEVIĆ

26

Četvrtak, 19. oktobar 2023.

N

ajveće face među reperima, na hiphop horizontu naše decenije, koriste, naslanjaju se na muziku našeg muzičara.

Ne vjerujete? Istina, makar u onoj mjeri u kojoj je, recimo, to i najkraća veza jedne Bejonse sa selom na rubu Skadarskog jezera.

Ili: istina je, u onoj mjeri u kojoj možemo svojatati Janka Nilovića, kao muzičara crnogorskog porijekla. O tome koliko je Janku, kompozitoru i muzičaru koji se u Francuskoj proslavio na terenu fanka, džeza, psihodelije, bosa nove, popa i roka – Crna Gora bitna – naša javnost je pisala i svjedočila u godinama za nama. I to neće biti naša tema.

Bitnije je ovo: prosječan fan modernog repa, zaljubljenik u hip-hop, sigurno je čuo Jankovu muziku. Neka ,,dokazni materijal br. 1“ bude jedna Gremi nominacija. ,,D. O. A. (Death of Auto-Tune“) je rep hitčina iz 2009. koju je lansirao Džej Zi, reper, producent, ,,hip-hop biznismen“, nešto kao preduzetnik i glavni baja u tom svijetu, od početka vijeka naovamo.

I naravno, cijenjeni suprug Bejonse. E, Džej Zi, je u toj pjesmi u kojoj na prvu loptu šiba i proklinje ,,autotjun“, a u suštini propovijeda ,,kako je on čista rima, čista riječ, esencija, ništa melodija“ – ipak dozvoljava jedan sočni muzički momenat. A to je sempl Jankove ,,In the Space“ (1970), njen najzarazniji i najsenzualniji momenat.

Otprilike, tako je otvorio vrata Jankovoj muzici u svijet vrhunske (vanserijske!) hip-hop produkcije. Dakako, pomoglo je i to, što je u godinama za nama cijela fanki-soul retro pomama od muzičkih ,,sjećalica“ dočekala novu plimu popularnosti...

Jankovi kesteni

Pa opet, još nevjerovatnije: Kendrik Lamar, najpametniji i najopakiji od svih repera sadašnice, tvorac ,,svjesnog hip-hopa“, iskoristio je Jankov ,,Black Swan Lake“ (1975) za temu i svojevrsnu kičmu, armaturu na ,,Want in Life“ (2018).

A koji mjesec ranije Lamar je lansirao ploču ,,DAMN.“, instant klasik koji je po svim koordinatama i na meridijanima bio najbolji album 2017. (pa i u našem, izboru Objektiva) i nešto što je apsolutno kulturna referenca našeg vremena... Sa sve Rijanom i Džejmsom Blejkom kao gostima.

I ni tu nije kraj: Fredi Gibs (lik sa reputacijom realno najopasnijeg dripca sa ulice među megapopularnim reperima, sa sve vrhunskim rimama) je sa producentom i muzičarem The Alchemist u etar pustio već kultni album ,,Alfredo“... Koji su, prije tri godine i usred pandemije, kitili epitetima ,,krvi, suza i znoja hip-hopa“. Tu, na jednoj od ključnih pjesama ,,Daddy Loves You“ – semplovana je Jankova ,,Ta Voix Du Fond Des Ondes“ (1971).

I još: Džoi Bedes je ,,Rockabye Baby“ (2009), sa sve desetak miliona Jutjub pregleda, okitio Jankovom melodijom ,,Blue Stone“ (1979) i aranžmanom. Pa još: Dr. Dre lično, jedan od rijetkih dinosaurusa iz rep ere devesetih koji je preživio

Zaglavi se

Crta: Srđan Ivanović

passionweiss.com

PODGORI č ARENJE

Janko Nilović

neokrnjene slave, na albumu ,,Compton“ (2015) iskoristio je Nilovićev ,,Underground Session“ za njegovu ,,Loose Cannons“... I tu treba stati, ili možda samo pomenuti da je lista Jankovih djela semplovanih na albumima vrhunske moderne produkcije duža od 50!

A ako su vam ova imena iole bitne reference (čitaj: ako znate bilo što o modernom repu i hip-hopu), eto ideje za jedan roadtrip. Od Podgorice do Jankovih Livara, 52,5 kilometra, sat i po vožnje; od Virpazara lijevo ka Murićima i jedinoj plaži na Skadarskom jezeru, pa još malo dalje...

Tu ćete naći jedno od zaboravljenih sela pod Rumijom, bezvodnu a nekim čudom pitomu ljepotu, čuvanu na uzglavlju od stotina potpuno nadrealnih i jedinstvenih, vjekovnih kestena. Mjesto koje je od svih ostalo najmanje obnovljeno nakon zemljotresa 1979, udaljeno sat vožnje krivudanjem od Virpazara; pa ipak, gdje nekoliko desetina porodica traje, u njihovom sasvim jedinstvenom zajedništvu tri vjere i dva jezika. Samo osam kilometara vazdušne linije od Bara, dokle propute pro’ Tuđemila planinskom stazom; ili preko 100 kilometara drumom... E tu ćete naći Niloviće i Crnu Goru Janka Nilovića, koju tek treba otkrivati.

Stojan STAMENIĆ

27

Četvrtak, 19. oktobar 2023.

LONDON CALLING Mnogi ljubitelji umjetnosti odabrali su neočekivano mjesto da zadovolje apetit. Bila je to ulica u Mejferu, koju Londonci uglavnom identifikuju kao mjesto za kupovinu luksuznih odjevnih komada, a ne kao umjetnički centar

I

znenađujuće lijepo oktobarsko vrijeme u britanskoj metropoli tokom vikenda za nama automatski je značio i bijeg Londonaca iz uobičajeno jeseno-tmurnih restorana i kafića - na osunčane ulice.

A u ovo doba godine, umjetnost u Londonu igra jednu od ključnih uloga, pa ne čudi da su muzeji i galerije spremno dočekale Londonce atraktivnim događajima širom metropole. No, umjesto odlaska u velike kulturno-umjetničke građevine, veliki dio lju-

Bond, Dior i Gospodin Monopol bitelja umjetnosti odabrao je sasvim neočekivano mjesto da zadovolji taj apetit ove

ISSN 2957-2800

Kreativno rješenje ,,Diorovog“ izloga apsolutni hit na ulicama

sedmice – luksuznu ulicu Bond u Mejferu, koju lokalci i turisti uglavnom identifikuju kao mjesto za kupovinu luksuznih odjevnih komada, a ne kao umjetnički centar.

Iznenađenje je stiglo već na samom ulasku u Bond ulicu, kada je Londonce sačekao set radova kroz instalaciju autora, čiji je cilj bio da podigne svijest o potrebi ljudi da promijene pristup kako žele živjeti na Zemlji. Isto tako instalacijom radova studenati umjetničkih akademija pokušali su adresirati što ljudi mogu učiniti da uspore štetu koju svakodnevno čine.

Iako krajnje dosadnjikava, s obzirom na to da okuplja radove umjetnika iz ,,kapitalistič-

Pop-art radovi u galeriji ,,Eden“

kog“ ćoška pop-arta, izložba u „Eden“ galeriji idealan je ,,lijepak“ za klijentelu ovog bez sumnje prelijepog dijela Londona. Tako su popularni radovi – od grafita do slika, preko instalacija i skulptura - Eduarda Kobre, Anđela Akardija, Aleksa Monopolija i Dorita Levinštajna izloženi su i artistički začinili protekli vikend. Monopolijeva skulptura koja uključuje vrlo prepoznatljivu figuru ,,Gospodina Monopola“ koji drži vreću novca, kao i rad ,,New Love“ Levinštajn, kao poseban omaž državi Lihtenštajn, istakli su se u ovoj (ne)tematskoj izložbi.

Ipak, niko nije imao toliko uspjeha koliko umjetnička instalacija Portugalke Džoan Vaskonselos, koja je specifičnim radom „Valkiri gospođica Dior“ efektno uljepšala izlog brenda u Bond ulici. Rad sa tkaninom, koji je samo segment njene scenografije koju je modna kuća Dior iskoristila kao pozadinu defilea u Parizu za kolekciju jesen/zima, rađen je duže od šest mjeseci i bio je apsolutni hit na društvenim mrežama.

Tekst i foto:

Leila MURSELJEVIĆ

Direktor i glavni i odgovorni urednik Draško Đuranović Urednica Marija Ivanović-Nikičević Zamjenik urednice Stojan Stamenić

Saradnici Vladimir Maraš, Srđan Ivanović, Milena Čavić, Svetlana Višnjić, Dragana Erjavšek, Miloš Milačić, Leila Murseljević, Anja Drobnjak, Biljana Martinić, Marko Stojiljković i Davor Pavlović