Dnevni list POBJEDA 28.03.2025

Petak, 28. mart 2025. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXXI / Broj 21303 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 1 euro

NE! RATU U UKRAJINI

Advokat čelnika obrazovnih ustanova, koje je 2021. godine mimo zakona razriješila ministarka Vesna Bratić, kazao je Pobjedi da im je stigla prvostepena presuda sa, do sada, najvećim iznosom odštete

KOMENTAR

Piše: Nenad ZEČEVIĆ

Volkov kaže da je direktor smijenjen sa te pozicije, te da nije nastavio da radi kao profesor jer nije bilo slobodnih časova za njega, odnosno nijesu imali gdje da ga rasporede. Istakao je da će Viši sud sigurno potvrditi ovu presudu

Ko se sa žalom ne sjeća skupštinskih rasprava i izlaganja Slavka Perovića, Dragana Šoća, Predraga Drecuna, Ferhata Dinoše, pa i Predraga Bulatovića i Predraga Popovića… Ko nije ostao fasciniran edukativnim i filozofskim raspravama sada pokojnog Novaka Kilibarde? Ili besprijekornim pravnim analizama sada pokojnih Miodraga Miška Vukovića i Zorana Žižića ili lucidnim komentarima pokojnog Miroslava Mira Vickovića koji su bili primjeri diskusija koje su se prepričavale danima, Toga više nema u našem parlamentu, već imamo kopiju dešavanja u albanskom, kosovskom i parlamentu Srbije…

KOMENTAR

Bitka kod Administrativnog odbora

Piše: Jelena MARTINOVIĆ

Mediji su najvažniji političarima. I to je tako. Ni građanima, ni novinarima, ni urednicima, ni publikumu, nego njima. Ko drugačije misli – nije glup, samo je naivan STR. 9.

Jedino spasonosno rješenje za Crnu Goru je ulazak u EU

PONOVO NA OKUPU: Nakon tromjesečne blokade, nastavljen rad parlamentarnog odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu

Kopredsjedavajući Odborom iz reda opozicije Nikola Rakočević naglasio je da je Crnoj Gori neophodan reformski, a ne izmijenjen Zakon o nansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja i da tom cilju treba svi da streme, dok je drugi kopredsjedavajući iz reda parlamentarne većine Vasilije Čarapić apelovao na sve da ubuduće ne blokiraju dalji rad Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu

PODGORICA: Završena izgradnja i opremanje Osnovne škole „Vladimir Nazor“, otvaranje planirano za 14. april

HERCEG NOVI: U marini Portonovi sinoć izbila vatra

Piše: Željko PEROVIĆ

Mihailo Volkov Vesna Bratić

STR. 8.

PONOVO NA OKUPU: Nakon tromjesečne blokade, nastavljen rad parlamentarnog odbora za sveobuhvatnu

PODGORICA – Članovi Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu juče su usvojili dva zaključka kojima su se obavezali da će 9. aprila održati sastanak radne grupe koja će razmatrati sugestije NVO sektora i predstavnika akademske zajednice, a onda na sjednici 15. aprila ustanoviti tekst nacrta zakona o izmjenama i dopunama Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja, koji će nakon toga ići na 15-dnevnu javnu raspravu.

U pomenutim zaključcima su sublimirani stavovi koje su predstavnici vlasti, opozicije, NVO sektora i akademske zajednice iznijeli na jučerašnjem zasijedanju čime je okončana tromjesečna blokada rada Odbora koji je posljednji put zasijedao 16. decembra.

Kopredsjednik Odbora i poslanik DPS-a Nikola Rakočević je, saopštavajući zaključke, kazao da od predstavnika NVO sektora očekuju da do pomenutog roka dostave „mapu puta“ koja će podrazumijevati budući redosljed zasijedanja radnih grupa.

Kopredsjedavajući Odborom iz redova PES-a Vasilije Čarapić na početku sjednice je, uz konstataciju da u uslovima izborne atmosfere očeku-

Neophodne suštinske i reformske izmjene izbornog zakonodavstva

Kopredsjedavajući Odborom iz reda opozicije Nikola Rakočević naglasio je da je Crnoj Gori neophodan reformski, a ne izmijenjen Zakon o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja i da tom cilju treba svi da streme, dok je drugi kopredsjedavajući iz reda parlamentarne većine Vasilije Čarapić apelovao na sve da ubuduće ne blokiraju dalji rad Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu

je uzburkane političke odnose, ujedno pozvao sve poslanike, i pozicije i opozicije, da ubuduće ne blokiraju dalji rad ovog skupštinskog tijela. - Pozivam sve poslanike da se okupimo oko evropske agende - kazao je Čarapić i podsjetio da je prije prekida rada Odbora raspravljano o nacrtu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o finansiranju politič-

kih subjekata i izbornih kampanja i da posljednja verzija nacrta odgovara onome što je dogovoreno na posljednjoj sjednici 16. decembra. Ovom prilikom kopredsjedavajući Rakočević je istakao da je suština u tome da je Crnoj Gori neophodan reformski, a ne izmijenjen zakon i da tom cilju treba svi da streme. Izvršni direktor Centra za de-

mokratsku tranziciju Dragan Koprivica se složio sa konstatacijom da je neophodno da

ovaj zakon bude reformski, ali je i dodao da mora biti i antikorupcijski.

- Da ne bismo došli u situaciju kao sa IBAR

Predsjednik Hrvatske održao predavanje i odgovarao na pitanja na podgoričkom Fakultetu političkih nauka

Milanović: Čuvajte samopoštovanje i

državu, jer je ona najvrednije što imate

PODGORICA – Najvrednije od svega što imate i što baštinite je vaša država, bez obzira na to što odnosi prema njoj nijesu isti kod svakoga. Ostalo je dobar dodatak, uključujući NATO i Evropsku uniju. Nemojte da dovedete sebe u situaciju da budete euforični zbog takvih stvari. Čuvajte samopoštovanje i ne dajte previše na sebe. Čuvajte svoju državu.

To je juče poručio predsjednik Hrvatske Zoran Milanović tokom gostovanja na Fakultetu političkih nauka, gdje je, između ostalog, odgovarao na pitanja studenata i novinara. Njegov domaćin, predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, na početku događaja osvrnuo se na odnose dvije susjedne zemlje, ističući da je naša pregovaračka pozicija oslabljena. – Rezolucija o Jasenovcu nije išla u prilog našim odnosima. To je bio nepotreban politički cilj, koji nije imao državnički karakter, već skretanje pažnje sa glasanja za Rezoluciju o Srebrenici u Ujedinjenim nacijama. Crna Gora je tako oslabila pregovaračku poziciju koju ima sa Hrvatskom i to nije

Posjeta predsjednika Hrvatske bitna je poruka u trenutku zategnutih odnosa. Ona nam je bila podrška za prijem u NATO i partner na EU putu, istakao je crnogorski predsjednik Milatović

dobro. Na isti način sam reagovao na neke loše izjave koje dolaze iz Hrvatske na temu logora „Lora“ – podsjetio je on. Ukazao je i na to da „devedesetih nije bilo bezgrešnih“, te da „treba priznati svoje, ali i ukazati na greške drugih“. – Posjeta predsjednika Hrvatske bitna je poruka u trenutku zategnutih odnosa. Ona nam je bila velika podrška za prijem

u članstvo u NATO. Takođe, bitan je partner na EU putu, a mi smo zacrtali ambiciozan cilj, ulazak do 2028. godine – kazao je Milatović i dodao da na tom putu naša zemlja računa na podršku Hrvatske. Komentarišući naziv predavanja koje je trebalo da održi, „Proširenje EU kao geopolitički imperativ“, Milanović je rekao da su sve to samo „zvuč-

ni pojmovi“, od kojih se malo toga može imati. – Najveće dostignuće koje možete imati je vaša država. Prava vrijednost je u tome, a ostalo je dodatak. Tako je i sa NATO i sa EU. Sve bivše jugoslovenske države su, nakon proizvodnje, svedene na sistem usluga – naveo je on.

Kako je kazao, treba se pripremati za ulazak u EU povezi-

vanjem njihovih sa institucijama Crne Gore, koje moraju biti jake. No, ukazao je kako je ova zajednica u politički nestabilnom periodu.

– EU nije zamišljena kao zajednička država, niti će to ikada biti – poručio je Milanović, naglašavajući razlike u percepciji bezbjednosnih prijetnji između sjevernih i južnih članica EU.

Na pitanje da li bi se problem školskog broda „Jadran“ mogao riješiti, Milanović je istakao da nije izvršna vlast da bi na to uticao, niti želi „unositi smutnju“.

– Ako ne mogu pomoći, ne želim ni odmoći. Stav hrvatske strane je da je to hrvatski brod. Ne vjerujem da to može biti prepreka odnosima –ocijenio je.

Takođe je kazao kako je za Hrvatsku taj brod njihov, ali i da je put u EU izbor Crne Gore. Milanović ni ovog puta nije bježao od brojnih kritika na račun evropskih institucija.

On je kritikovao način izbora visokih funkcionera EU, posebno aktuelne predsjednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen. Pojašnjavajući

svoj stav, on je naveo da na čelu EU ne bi smio biti Njemac jer je to „suviše velika i moćna država“.

Među temama je bila i nedavna deklaracija o odbrani i bezbjednosti koju su potpisali predstavnici ministarstava odbrane Hrvatske, Kosova i Albanije. – Taj dokument u pravnom smislu nema baš nikakvu težinu, to je gest dobre volje. To nije međunarodni ugovor ni prema hrvatskom zakonu. To je jedno pokazivanje, koje je u politici legitimno. Srbiji se nije dopalo, a predsjedniku Aleksandru Vučiću je poslužilo kao razlog ili izgovor za neke unutrašnje političke poteze –naveo je on.

Takođe je ukazao da Kosovo ne priznaje jedan dio članica NATO, ali da je Albanija članica tog vojnog saveza najvišeg reda kao, uostalom, i Crna Gora.

Tokom prva dva dana zvaničnog boravka u Crnoj Gori, Milanović se susreo i sa premijerom Milojkom Spajićem, te članovima Hrvatsko-crnogorskog poslovnog kluba. K. J.

zakonima, kada smo napravili par površnih

Zoran Milanović i Jakov Milatović

Sa zasijedanja Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu

sveobuhvatnu izbornu reformu

reformske zakonodavstva

na okončanje sveobuhvatne izborne reforme koja je ograničena na kraj kalendarske godine.

Izvršni direktor

CEMI-ja Zlatko Vujović smatra da je nacrt zakona neophodno

što prije dati na javnu raspravu koja bi trajala najmanje mjesec

zakona koje opet mijenjamo. Ovog puta moramo imati više strpljenja. Mislim da bez promjena Zakona o sprečavanju korupcije i Krivičnog zakona, ovaj zakon ne može postići puni efekat - kazao je Koprivica i poručio da se nada da su „svi saglasni da ovo treba da bude sveobuhvatna, a ne svobrlatna reforma“.

Poslanik DPS-a Mihailo Anđušić je izrazio nadu da će ovo zakonsko rješenje realizovati na korektan način onako kako

to i priliči jednom skupštinskom radnom tijelu. On je poručio da će, ako se nastavi sa „političkim marifetlucima“, opozicija imati odgovor, ali i da, ukoliko se bude radilo korektno, neće biti nikakvih problema.

Poslanik SD Boris M ugoša predložio je da se sve dogovara u okviru radne grupe. - Imamo vrlo malo vremena. Moramo što prije tekst imati na javnoj raspravi. Moramo imati na umu da nas mnogo kompleksniji zakoni čekaju na ovom Odboru - istakao je Mugoša.

Poslanica DNP-a Jelena Kljajević je kazala da vjeruje da je riječ o reformskom zakonu, ali i da treba čuti sugestije iz NVO sektora i Agencije za sprečavanje korupcije.

Nikola Rovčanin, poslanik Demokratske Crne Gore, smatra da je neophodno utvrditi dinamiku rada radi postizanja cilja koji se odnosi

Pridruženi član Odbora i direktor ASK-a Dušan Drakić saopštio je da se svemu mora ozbiljno i detaljno pristupiti u cilju minimiziranja potencijalnih grešaka. On je, između ostalog, predložio da se ograniči upotreba budžetskih i javnih sredstava u izbornoj kampanji.

- To je jedna stvar na koju moramo dati jasan odgovor. Slijedi funkcionerska kampanja, trajanje kampanje, odgovornost lica u kampanji. Bitni su rokovi i način obezbjeđivanja transparentnosti, treba naći mjeru. Tu su i srazmjerne sankcije, jer sad imamo situaciju da je ista kazna za kašnjenje i nedostavljanje izvještaja - istakao je on.

Izvršni direktor CEMI-ja Zlatko Vujović smatra da je ovaj nacrt zakona neophodno što prije dati na javnu raspravu koja bi trajala najmanje mjesec, a da u međuvremenu radna grupa radi intenzivno. Podsjećamo, poslanici opozicije Odbor su napustili krajem prošle godine u znak protesta zbog načina na koji je crnogorska skupština konstatovala prestanak sudijske funkcije Dragani Đuranović u Ustavnom sudu.

Imamo vrlo malo vremena. Moramo što prije tekst imati na javnoj raspravi. Moramo imati na umu da nas mnogo kompleksniji zakoni čekaju na ovom odboru, upozorio je poslanik SD-a Boris Mugoša

Nakon što je 15. marta dio opozicije sa premijerom Milojkom Spajićem potpisao sporazum o rješavanju političke krize, prošle nedjelje oni su se vratili u poslaničke klupe pa je samim tim i rad Odbora, koji je formiran u decembru 2023. godine, odblokiran. Izmjene izbornog zakonodavstva, uz promjenu Ustava su među ključnim obavezama iz Reformske agende Crne Gore za ovu godinu, dokumenta koji je usvojila Evropska komisija kao uslov da Crna Gora dobije finansijska sredstva iz fonda u okviru EU Plana rasta za Zapadni Balkan. Za izmjene Ustava i izbornih zakona, potrebna je podrška dvije trećine ukupnog broja poslanika, odnosno 54 od 81 poslanika. Ir. M.

Bošnjački demokratski pokret, povodom mjeseca Ramazana, u Podgorici upriličio svečani iftar

PODGORICA – Bošnjački demokratski pokret sinoć je u Podgorici, povodom mjeseca Ramazana, upriličio svečani iftar kome su prisustvovale brojne zvanice iz političkog i javnog života Crne Gore, ali i predstavnici diplomatskog kora.

Osnivač i lider tog pokreta Sead Šahman na prisustvu je posebno zahvalio ministru inostranih poslova Bosne i Hercegovine Elmedinu Konakoviću koji je, kako je rekao, uprkos brojnim obavezama izdvojio vrijeme da dođe u Crnu Goru i prisustvuje svečanoj večeri.

– Priča o dobrosusjedskim odnosima ne bi trebalo da bude samo politički manevar. Crna Gora i Bosna i Hercegovina su prijateljske zemlje koje nemaju otvorenih pitanja, ali i te kako imaju prostora za dodatno unapređenje saradnje –kazao je Šahman.

Podsjetio je i na situaciju u Pojasu Gaze ističući da, kao čovjek, ne može da ne pomene stradanje palestinske djece i rušenje njihovih domova čak i tokom mjeseca Ramazana. – Molim dragog Boga za mir na Bliskom istoku – kazao je Šahman.

Uz ocjenu da su multikonfesionalnost i multietničnost jedni od najvećih bogatstava Crne Gore, Šahman se osvrnuo i na nedavnu izjavu gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića koji je predstavnike islamske zajednice nazvao „dobrim komšijama“, „ukrasom Podgorice“

Šahman: Neka se

Vaskrs i Bajram u Crnoj Gori iskonski slave u miru i slozi

Sead Šahman se obraća zvanicama na iftaru

i zahvalio im što Crnu Goru doživljavaju kao svoju državu. – Ovo je zemlja naših djedova i naše djece i veoma smo zainteresovani za nju. Crna Gora može opstati samo tako, ma kako se ko osjećao i izražavao – naglasio je Šahman.

On je u tom kontekstu osudio i planove za rušenje Husein Kovač džamije na Koniku. – Crna Gora je bila prva država na tlu Evrope koja je priznala islam kao vjeru. Danas, umjesto da se islamska baština čuva i unapređuje, svjedo-

čimo tendenciji vlasti da se ona ruši i razgrađuje – kazao je Šahman. Izlaganje je zaključio željom da se Vaskrs i Bajram u Crnoj Gori, kako je rekao, iskonski i istinski slave u miru i slozi. Đ. Ć.

Bila jednom jedna Skupština…

Piše: Nenad Zečević

Crnogorska skupština, nekada sinonim za britke intelektualne rasprave i ozbiljne zakonodavne debate, posljednjih godina sve više liči na arenu političkih obračuna gdje su argumenti ustupili mjesto doskočicama, a konstruktivni dijalog – jeftinom populizmu. Uzroka je mnogo, od promjene političke klime pa sve do načina izbora poslanika gdje partije dominantno utiču na sastav parlamenta. Posljednji primjer je institut premijerskog sata, koji bi trebalo da bude prilika za razmjenu stavova o važnim pitanjima razvoja države, kao i ključni kontrolni mehanizam parlamenta nad Vladom. Umjesto toga, sve se svodi na lične prozivke i poluistine koje malo koga istinski zanimaju. Preciznije: za klipove na TikToku 14 sekundi.

Zašto ne reći otvoreno: Državni parlament 90-ih godina prošlog vijeka, u veoma teškim međunarodnim i domaćim okolnostima za Crnu Goru, bio je mjesto gdje su se odigravale rasprave koje su bile više od pukih političkih nadmudrivanja – bile su to diskusije koje su oblikovale javno mnjenje, učile građane demokratiji, istoriji i postavljale visoke standarde političke kulture.

Skupština Crne Gore je tada bila primjer u regionu po političkoj kulturi i kvalitetu rasprava.

Ko se sa žalom ne sjeća skupštinskih rasprava i izlaganja Slavka Perovića Dragana Šoća Predraga Drecuna Ferhata Dinoše pa i Predraga Bulatovića i Predraga Popovića… Ko nije ostao fasciniran edukativnim i filozofskim raspravama sada pokojnog Novaka Kilibarde Ili besprijekornim pravnim analizama sada pokojnih Miodraga Miška Vukovića i Zorana Žižića ili lucidnim komentarima pokojnog Miroslava Mira Vickovića koji su bili primjeri diskusija koje su se prepričavale danima. Toga više nema u našem parlamentu, već imamo kopiju dešavanja u albanskom, kosovskom i parlamentu Srbije… Poslanici su u doba ratova 90-ih i teškim krizama u vremenima u kojima je bio ugrožen međunacionalni i međuvjerski sklad visokim kvalitetom rasprava i pažljivim i odmjerenim stavovima čuvali sebe od drugih, bez prejakih riječi.

Sjećate li se epskih duela pokojnog profesora Kilibarde sa Predragom Bulatovićem ili Miroslava Vickovića i Svetozara Marovića? To je bilo zadovoljstvo gledati i slušati.

A gdje smo sada? Danas, nažalost, svjedočimo drastičnom padu kvaliteta rasprava ali i kvalitetu rada parlamenta. Postoje poslanici koji mjesecima nijesu izlazili za skupštinsku govornicu. Ćutolozi.

Čast izuzecima kojih ima i u poziciji i u opoziciji, ali u većini slučajeva teško je pronaći suštinsku zakonodavnu debatu koja prevazilazi dnevnopolitičke okvire. Umjesto promišljenih diskusija koje bi građane učile političkoj kulturi, danas slušamo beskonačne replike koje se svode na međusobna optuživanja, besciljne polemike i populističke fraze.

Zaboravljena je osnovna svrha parlamenta – da bude mjesto zakonodavne mudrosti i odgovorne rasprave. Ali i kontrolni mehanizam izvršne vlasti. Umjesto toga, danas je više nalik televizijskom rijalitiju u kojem se umjesto suštinskih rješenja nude politički poeni.

U Skupštini smo proteklih godina imali svašta: od hapšenja poslanika do uništavanja imovine, raznih blokada i dimnih bombi. Ova degradacija uloge parlamenta nije samo problem TV estetike – ona ozbiljno podriva povjerenje građana u institucije i ugrožava samu demokratiju. Nekada je Skupština Crne Gore bila škola demokratije, prostor gdje se učila tolerancija, gdje su se promovisale vrijednosti dijaloga i uvažavanja različitih mišljenja.

Danas se čini da su te vrijednosti ostale u prošlosti, dok se politička scena sve više polarizuje, a retorika u parlamentu postaje agresivnija i besmislenija.

Vrijeme je da se zapitamo – da li želimo parlament koji će biti servis građana ili pozornicu za međusobna prepucavanja? Da li želimo vraćanje ozbiljnosti i digniteta parlamentarnom radu ili ćemo se zadovoljiti politikom koja se svodi na nadmudrivanje bez suštine? Crnoj Gori su potrebni odgovorni lideri i ozbiljni parlamentarci koji će raditi u interesu građana, a ne političkih partija. Parlament nije mjesto za lične duele, već prostor gdje se bruse ideje, donose ključne odluke i kroji budućnost države. Da li je zbog svega što se dešava u parlamentu ipak vrijeme za otvorene liste, čime bi građani, a ne partije, direktno birali svoje predstavnike. Vakat je. Komentar

Nosilac liste Bokeškog foruma na izborima u Herceg Novom o programu tog pokreta

Baždar: Iniciraćemo stvaranje zajednice bokeških opština

PODGORICA – Bokeški

Forum je grupa građana koja ima ambiciju da se ozbiljno i odgovorno uključi u lokalnu političku scenu Herceg Novog i Boke, kazao je u razgovoru za Pobjedu nosilac te liste Milovan Baždar, koja na predstojećim lokalnim izborima u tom gradu, zakazanim za 13. april, nastupa pod rednim brojem tri.

– Ostvareni smo u svojim poslovima ekonomije, inženjerstva, pomorstva, preduzetništva, zdravstva, administracije... Ne tražimo ni očekujemo bilo kakav lični angažman u opštinskoj administraciji. Na našoj listi su kandidati različitih iskustava i starosne dobi, ljudi bez ikakvih hipoteka iz prošlosti – tvrdi Baždar. Bez obzira na ostvareni izborni rezultat, Baždar naglašava

da listi čiji je nosilac nije primarno učestvovanje u budućoj koalicionoj vlasti.

MERITOKRATIJA

– Želimo, prije svega, biti kontrolni faktor koji će zahtijevati ukidanje prakse partitokratije. Tu praksu, iz mandata u mandat, sprovode partije vlasti pričajući o javnom, a primarno sprovodeći partijski i lični interes. Zahtijevaćemo efikasniju opštinsku administraciju, uz poštovanje principa stručnosti, a ne poslušnosti. Tražićemo i provjeru validnosti diploma, naročito za rukovodeća radna mjesta. Insistiramo na jeftinijoj administraciji, što znači prestanak zapošljavanja radi uhljebljenja partijskih igrača – obećava on.

Prema njegovim riječima, sve to iziskuje stručnu analizu tekućih izdataka, u cilju smanjenja istih, „izuzev u dijelu socijalne pomoći i davanja za

Bokeški forum teži da bude kontrolni faktor koji će, najavljuje Baždar, zahtijevati ukidanje partitokratije, e kasniju opštinsku administraciju, uz poštovanje principa stručnosti, a ne poslušnosti i provjeru validnosti diploma, naročito za rukovodeća radna mjesta. Baždar je najavio i da će Bokeški forum inicirati stvaranje zajednice bokeških opština

kulturu, sport i podršku maloj privredi“. – Tražimo stalno unapređenje naplate lokalnih javnih prihoda i uvođenje elektronske uprave, a za što su stvoreni gotovo svi preduslovi još za vrijeme mog rukovođenja Upravom lokalnih javnih prihoda. Vlast se uvijek hvali investicijama iz kapitalnog budžeta, a činjenica je da su prihodi izvanredno povećani od 2021. do 2024. go-

Zalažemo se za decentralizaciju na regionalnom principu i smanjenje poreskih davanja za Podgoricu. Kroz poreze se prema Podgorici odlije duplo više sredstava u odnosu na visinu opštinskog budžeta. Dio tih sredstava se, kroz Egalizacioni fond, dodjeljuje na 17 crnogorskih opština. Dakle, naša, a i druge bokeške opštine direktno nansiraju glomazne partijske i birokratske aparate u Nikšiću, Bijelom Polju i drugim gradovima, uključujući tu i primorski Ulcinj. To se mora mijenjati, poručio je Baždar

dine i to za čak 12 miliona eura. Od 17 miliona 2021. godine, na 29 miliona eura 2024. Konkretno, naplaćeno je čak 27 miliona eura dodatnog opštinskog prihoda za tri godine u odnosu na visinu budžeta iz 2021. Ovakav rezultat je, pored bolje ekonomske konjunkture, najvećim dijelom posljedica znatno bolje unutrašnje organizacije rada u Upravi prihoda, softverizacije sistema i radikalnog poboljšanja metoda rada. Pritom, ovaj organ je potpuno samostalno funkcionisao. Da je imao veću podršku, ostvario bi i bolje rezultate – precizirao je on.

DECENTRALIZACIJA

Baždar navodi i da će inicirati donošenje kompletne planske dokumentacije grada, uz

U Bokeškom forumu u pogledu eventualnog postizbornog koaliranja, nemaju nikakvih predrasuda, ali će njihov uslov za eventualno priključenje bilo kojoj koaliciji, kako je poručio Baždar, biti provjera validnosti diploma i dokazivanje kredibilnog radnog iskustva nosilaca javnih funkcija u gradu

miliona eura povećani su lokalni javni prihodi od 2021. do 2024. godine

poštovanje principa umjerene urbanizacije, te zabranu betonizacije hercegnovske obale.

– Potrebno je što prije stvoriti uslove za realizaciju projekta izgradnje obilaznice iznad gradske zone. Zalažemo se za decentralizaciju na regionalnom principu i smanjenje poreskih davanja za Podgoricu. S obzirom na fiskalni potencijal opštine, kroz poreze se prema Podgorici odlije duplo više sredstava (oko 70 miliona eura) u odnosu na visinu opštinskog budžeta. Dio tih sredstava se, kroz Egalizacioni fond, dodjeljuje na 17 crnogorskih opština. Dakle naša, a i druge bokeške opštine direktno finansiraju glomazne partijske i birokratske aparate u Nikšiću, Bijelom Polju i drugim gradovima, uključujući tu i primorski Ulcinj. To se mora mijenjati. U protivnom, nerazvijene opštine će vječito biti na jaslama, a mi ćemo imati usporeniji razvoj od realno mogućeg – pojasnio je Baždar. Smatra i da se nedopustivo dugo radi izmjena Prostorno-urbanističkog plana Herceg Novog. – Previše komotno i, u nekim slučajevima, neprihvatljivo se primjenjivala opštinska odluka o građenju objekata od lokalnog javnog interesa. Nije bilo kvalitetnog nadzora u građevinarstvu i sprečavanja divlje gradnje, pa je taj problem eskalirao. Nastavlja se i betonizacija obale kao posljedica lošeg djelovanja JP „Morsko dobro“ i loše saradnje Opštine sa ovim preduzećem. Morsko dobro ne smije ostati u ovoj formi i sa ovim nadležnostima. Ono može zadržati samo neku kontrolnu, a ne upravnu funkciju koju sada ima – ocijenio je nosilac liste Bokeškog foruma. Rekao je i da će potencirati konačno rješavanje pitanja zamrznutog stanja HTP Boka angažovanjem novih investitora.

– Tražimo, osim toga, i da se zaštiti i unaprijedi bolnička funkcija u gradu, bilo putem podizanja kapaciteta bivše vojne bolnice Meljine ili izgradnjom nove bolnice. Institut „Dr Simo Milošević“ se mora zajedničkim snagama države i Opštine sanirati i dovesti na održivi nivo. U budućnosti može funkcionisati jedino kao ekonomski održiva cjelina za koju će se tada zainteresovati i jači inostrani investitori – izjavio je Baždar.

BAŠTINA

Dodaje i da se boriti za veću zaštitu kulturnog blaga čitave Boke koje su vjekovima stvarali naraštaji Bokelja. – S tim u vezi, ali i zbog zajedničkog rješavanja važnih infrastrukturnih pitanja Boke, tražićemo formiranje zajednice bokeških opština – otkriva on. Ističe i da trajektni prevoz mora preći u nadležnost bokeških opština. Poručio je i da, pogledu eventualnog postizbornog koaliranja, nemaju nikakvih predrasuda, te da će njihov uslov za eventualno priključenje bilo kojoj koaliciji biti provjera validnosti diploma i dokazivanje kredibilnog radnog iskustva nosilaca javnih funkcija u gradu.

– Ovi izbori su lokalna priča i smatramo da je principijelno i ispravno sarađivati sa svima koji su na liniji istih građanskih i demokratskih principa kojima se rukovodi Bokeški forum. Dakle, sa svima koji će odbaciti partokratiju i lične interese, a stvarno prigrliti javne i demokratske interese. Neshvatljivo nam je da se nude nedovoljno stručni i poluobrazovani ljudi na najviše funkcije – kazao je on. Boka Kotorska je, konstatovao je Baždar, prebogata riznica kulturnog i istorijskog blaga. Stoga, poziva da se ona sačuva i na dostojanstven način preda budućim generacijama.

– Ne morate biti rođeni u Boki da biste bili Bokelj. Dovoljno je da volite Boku, njenu kulturu i njene ljude. Zato, poštovani Novljani, poštovani Bokelji, lista „Bokeški forum – Naš Novi za našu Boku broj 3“ – zaključio je Baždar. Milovan MARKOVIĆ

Milovan Baždar

Jedino spasonosno rješenje

za Crnu Goru je ulazak u EU

S pravom se očekuje da javni diskurs, to jest svako javno obraćanje i komuniciranje podrazumijevaju pristojnost i pokazuju vaspitanje. I one najteže ocjene događaja i komentara u društvu i ponašanja pojedinaca, grupa i partija trebalo bi iznositi, uz podrazumijevajuću istinitost činjenica, na jedan smiren i dostojanstven način, koristeći tzv. diplomatski rječnik i terminologiju.

Koliko god je ovo bitno, još je važnije sve loše pojave, moralna i druga posrtanja jednog društva nazvati pravim imenom. Naročito ako se radi o takvim društvenim pojavama koje jednu državu, kao u slučaju Crne Gore, vode u propast i urušavanje svih vrijednosti na kojima ta država počiva. Izdaja je velika tema sa mnogo suptilnih nijansi. U viševjekovnoj istoriji Crne Gore bilo je više velikih rodoljubivih i herojskih činova. Nažalost, skoro pa redovno, velika djela pratile su i izdaje koje su često ugrožavale i sam opstanak države. Sve izdaje su teške i bolne. Nema malih i velikih izdaja. Sve one su znak velikog moralnog posrnuća njihovih protagonista. A raspad morala je uvod u raspad društva. Najteža od svih izdaja je izdaja domovine. Mjesto izdajnika je, kako nas uče filozofija i književnost u posljednjem, devetom krugu pakla. Njegoš davno zapisuje „uvijek će biti onijeh Crnogoraca što suprot Crne Gore rade. Za jednu zemlju je najgore kada njeni glavari rade za drugu zemlju i njene interese i kada se njome upravlja izvana, kada su preči tuđi interesi“.

VELIKE IZDAJE

Najveće izdaje Crne Gore su se dešavale u proteklih 150 godina, preciznije od „nastanka moderne srpske države“. Ciklično, svakih nekoliko decenija ponavlja se udar na zvanično Cetinje, Titograd ili Podgoricu. Domaće izdaje nikad nije falilo. Bez kojih bi se

Agresija na Ukrajinu, kao dio šireg koncepta stvaranja ruskog svijeta, odnosno pretenzije Putinove Rusije na prostore koje smatraju da u političkom, ekonomskom i kulturnom smislu pripadaju nekadašnjoj ruskoj imperiji, pojačala je apetite glavnom balkanskom velikodržavnom projektu stvaranja sličnog „srpskog sveta“. Uz budnu prismotru dva preostala slična projekta (albanski i hrvatski). Odatle danas proizilaze sve nevolje Balkana, prije svega za tri najugroženija naroda - Crnogorce, Bošnjake i Makedonce i njihove države

sve teškoće lakše i bezbolnije savladale. Prve velike izdaje počinju već sa odlaskom crnogorskih studenata početkom 20. vijeka u Beograd. Stipendisti vladajuće kuće Petrovića na Cetinje su se vraćali sa bombama namijenjenim onima koji su ih poslali na školovanje. Nedugo potom, nakon završetka Prvog svjetskog rata, slijedi pogubna 1918. godina, koja ostaje izvor svih potonjih crnogorskih podjela i zala do danas. Štaviše, danas kao da ponovo živimo 1918. Uz udare srpskog velikodržavlja srpskog i ruskog imperijalizma, uz izdašnu domaću veleizdaju, Crna Gora doživljava i 1948. (Rezolucija Informbiroa), 1990. (Anti birokratska revolucija) i 2020. (litijaška kontrarevolucija). Glavari, kako bi rekao vladika Rade, sve tri samo po imenu crnogorske vlade nakon tzv. oslobođenja 2020. godine upravo rade „za drugu zemlju i njene interese i njima se upravlja izvana“. Crna Gora se obesmišljava, njen međunarodni kredibilitet urušava, dobrosusjedski odnosi, po kojima je do 2020. bila poznati i priznati primjer u regionu, ali i šire, svjesno i namjerno se kvare. Prvaci bivšeg DF i Demokrata otvoreno i bez skrivanja, planski i svakodnevno svojim činjenjem i nečinjenjem urušavaju državni suverenitet i nezavisnost zemlje, bojkotuju njen evropski put i čine sve da Crnu Goru uvedu u „srpski svet“. Predsjednik Vlade svojom šibicarsko-mešetarskom politikom, uz aktivno učešće albanskih i bošnjačkih predstavnika u Vladi, povlađujući stvarnim odlučiocima iz DF-a i njihovim nalogodavcima iz Beograda, i sam učestvuje u izdaji Crne Gore. Isto tako i predsjednik države, (ne)promišljenim potezima otvarajući razne bolne teme koje dodatno dijele duboko podijeljeno crnogorsko društvo, daje pu-

ni doprinos izdaji Crne Gore. Kako inače drugačije tumačiti otvaranje pitanja Golog otoka, druge, nakon 1918. najpogubnije crnogorske godine. O pitanju Informbiroa je mnogo puta na racionalan i realan način govoreno. Posljednji put nedavno argumentovano i na činjenicama zasnovano o toj temi su pisali uvaženi profesori dr Živko Andrijašević i dr František Šistek. I sada u vrijeme tektonskih promjena u savremenim međunarodnim odnosima i promjena na međunarodnom planu, kada Evropa „zbija redove“ i preduzima ohrabrujuće korake za svoje jačanje i reformisanje, predsjednik doliva „ulje na vatru“ i rasplamsava postojeće tenzije i produbljuje podjele. Posebno imajući u vidu i činjenicu da je većina neda-

Prve velike izdaje počinju već sa odlaskom crnogorskih studenata početkom 20. vijeka u Beograd. Stipendisti vladajuće kuće Petrovića na Cetinje su se vraćali sa bombama namijenjenim onima koji su ih poslali na školovanje. Nedugo potom, nakon završetka Prvog svjetskog rata, slijedi pogubna 1918. godina, koja ostaje izvor svih potonjih crnogorskih podjela i zala do danas

ća koje danas pritiskaju našu zemlju, upravo posljedica četničko/informbirovske osvete.

EVROPSKI PUT

Krajem prošlog vijeka izgledalo je da čitav svijet, naročito evropski kontinent, ide dobrim putem, da su demokratizacija društava, ekonomski prosperitet, građanske slobode, nepovredivost granica postali trajno načelo i da se međusobni sporovi država rješavaju jačanjem bilateralnog dijaloga i multilateralizma. I Crna Gora se polako osvješćivala i pripremala za istorijski referendum o obnovi državne nezavisnosti. Izgledalo je da je prvi put uspjela da čvrsto zakorači u modernizaciju svog društva i nađe se u društvu najrazvijenijih i najprosperitetnijih zemlja Zapada. Obnovom državne nezavisnosti, pored razvijanja dobrih odnosa sa svim susjedima, evroatlantske integracije su postale osnovni spoljnopolitički cilj. Crna Gora je primljena u članstvo NATO i viđena za prvu buduću članicu EU. Manje svojom zaslugom, zahvaljujući spletu geopolitičkih dešavanja, težnji same EU za obnovom politike prošire-

nja, našla se na ubrzanoj traci za prijem. Time bi zaokružila svoj glavni strateški politički i bezbjednosni cilj i našla se u društvu evropskih zemalja, svom prirodnom staništu. Tako se ovoj generaciji crnogorskih građana ukazala šansa da realizuje davnašnji san najznačajnijih Petrovića o evropskoj Crnoj Gori. San, koji je nakon obnove nezavisnosti, svakim danom bio sve realniji. Sve do dolaska avgustovskih „oslobodilaca“. I naglog skretanja ka srpsko-ruskom svijetu i istočnjačkim despotijama.

VRIJEME KRIZE

Velika ekonomska kriza sa početka 21. vijeka koja nije nikad sanirana, jačanje konzervativnih desnih pokreta širom svijeta, ruska agresija na Ukrajinu i naročito prvi potezi nove američke administracije predvođene ponovo izabranim predsjednikom Trampom najozbiljnije su ugrozili svjetski poredak uspostavljen nakon Drugog svjetskog rata. San o trajnom svjetskom miru i bezbjednost evropskog kontinenta ozbiljno su ugroženi. Agresija na Ukrajinu, kao dio šireg koncepta stvaranja ruskog svijeta, odnosno pre-

tenzije Putinove Rusije na prostore koje smatraju da u političkom, ekonomskom i kulturnom smislu pripadaju nekadašnjoj ruskoj imperiji pojačala je apetite glavnom balkanskom velikodržavnom projektu stvaranja sličnog „srpskog sveta“. Uz budnu prismotru dva preostala slična projekta (albanski i hrvatski). Odatle danas proizilaze sve nevolje Balkana, prije svega za tri najugroženija naroda: Crnogorce, Bošnjake i Makedonce i njihove države. Jedino spasonosno rješenje za ove tri države je što brži prijem u EU. Ekspresno reagovanje najznačajnijih evropskih zemalja Njemačke, Francuske i Velike Britanije, nakon određenih uznemirujućih poteza sa one strane Atlantika prema zapadnom partnerstvu, budi nadu. „Koalicija voljnih“ koja okuplja, sa izuzetkom SAD i Kine, najveće svjetske ekonomije svakako je buduće jezgro političke, ekonomske i vojne integracije. Za sve ostale zemlje članice NATO i EU, kao i zemlje kandidate za prijem, koje do sada nijesu pozvane, ovo je velika šansa i izazov da se konačno nađu u tom društvu.

Piše: Željko PEROVIĆ

Ovoj generaciji crnogorskih građana ukazala šansa da realizuje davnašnji san Petrovića o evropskoj Crnoj Gori

Ministarstvo rudarstva, nafte i gasa priprema novi tender za adaptaciju rezervoara za naftne rezerve

Radovi će biti skuplji za

354.500 eura

Tender je izazvao interesovanje, ali ponuda nije bilo. Potencijalni ponuđači sugerisali su da 1,7 miliona eura nije dovoljno za adaptaciju i modernizaciju naftnih rezervoara na terminalu u Baru

PODGORICA – Nakon što su propali tenderi za izbor izvođača radova i njihovog nadzora na adaptaciji i modernizaciji naftnih rezervoara na terminalu u Baru koji bi trebalo da posluže za skladištenje obaveznih naftnih rezervi, Ministarstvo rudarstva, nafte i gasa (MRNG) bi, prema informacijama Pobjede, za dvije sedmice trebalo da raspiše novi tender, čija će vrijednost biti uvećana za 20 odsto.

Na prvi tender nije stigla nijedna ponuda, a kako se navodi u informaciji Ministarstva koju je Vlada usvojila, ispostavilo se da je cijena predviđena javnim pozivom bila preniska. Inicijalno je za radove vrijednost procijenjena na 1,77 miliona eura sa PDV-om, a za nadzor 70.900 eura sa PDV-om.

- Nakon zatvaranja tendera za izbor izvođača za adaptaciju rezervoara u Luci Bar konstatovano je da nema prispjelih ponuda, iako je nekoliko kompanija iskazalo zainteresovanost i čak obišlo objekte. U toku tenderske procedure potencijalni ponuđači su iskazali rezervu prema procijenjenoj vrijednosti tendera, a prije svega zbog porasta cijena određenih radova i materijala u periodu od vršenja procjene finansijskih sredstava za realizaciju projekta koja je sprovedena u trećem kvartalu 2023. godine – stoji u informaciji MRNG koju je Vlada usvojila.

pROcijenjena

vRijednOst

Tako bi na osnovu nove procjene tenderske komisije, čiji članovi su, kako se navodi u informaciji, eksperti iz oblasti

izgradnje i adaptacije, procijenjena vrijednost tendera za adaptaciju trebalo da bude uvećana za 20 odsto. Iz resora Admira Šahmanovića su ukazali da je riječ o specifičnim poslovima, za koje crnogorske firme nemaju ekspertizu, pa je neophodno angažovati strane kompanije koje u tome imaju iskustva. - Procijenjena vrijednost bi trebalo da bude 1,75 miliona eura bez PDV-a, odnosno 2,12 miliona eura sa PDV-om umjesto trenutno budžetirane vrijednosti 1,77 miliona sa PDV-om - navodi se u informaciji.

Zbog toga su, kako se navodi, podnijeli zahtjev Ministarstvu finansija kako bi se obezbijedila dodatna sredstva za sprovođenje novog tendera, na šta im je rečeno da ona nijesu planirana budžetom, ali da nemaju primjedbi da se iskoriste sredstva iz rezerve uz prethodnu saglasnost Vlade. Sredstva za realizaciju ovog projekta obezbijeđena su direktnom budžetskom podrškom Evropske komisije za prevazilaženje energetske krize, kojom je, između ostalog, za formiranje obaveznih rezervi i adaptaciju skladišta, predviđeno 7,5 miliona eura.

Zakonom o sigurnosti snabdijevanja naftnim derivatima koji je Skupština nedavno usvojila, predviđena je naknada za formiranje rezervi od tri centa koja je od 10. februara inkorporirana u cijenu goriva.

FORmiRanje RezeRvi

- Formiranje obaveznih naftnih rezervi ključno je za osiguranje energetske stabilnosti Crne Gore i zaštitu od potencijalnih kriza na globalnom tržištu. Ova mjera omogućava zemlji da ublaži posljedice naglih pore-

PODGORICA - Javni dug na kraju prošle godine iznosio je 4,57 milijardi eura, odnosno 61,32 odsto BDP-a. Uzimajući u obzir depozite Ministarstva finansija (uključujući i 38.477 unci zlata), a koji su, na kraju 2024. godine iznosili 385,36 miliona eura, neto javni dug Crne Gore, na posljednji dan prošle godine, iznosi 4,18 milijardi eura, odnosno 56,15 odsto, navedeno je u izvještaju o javnom dugu koji je juče usvojila Vlada.

- U odnosu na kraj 2023. godine, javni dug na kraju 2024. godine se povećao u apsolutnom iznosu za 447,03 miliona eura i u odnosu na BDP za 1,05 procenta poena – kaže se u saopštenju.

Iz Vlade podsjećaju da je tokom prošle godine, država je emitovala obveznicu na međunarodnom tržištu u iznosu od 750 miliona američkih dolara, odnosno 687,76 miliona eura nakon zaključenja hedžing aranžmana. Takođe, zaključen je zajam za razvojnu politiku u iznosu od 180 miliona eura. U navedenom periodu, realizovana su povlačenja sredstava iz ranije potpisanih kreditnih aranžmana u iznosu od 74,37 miliona eura.

Otplata duga

mećaja u snabdijevanju, bilo da su uzrokovani geopolitičkim krizama, prirodnim katastrofama ili tržišnim nestabilnostima – kazali su iz ranije iz MRNG. Ukazali su da je uspostavljanje rezervi u skladu sa praksama EU čije članice imaju obavezu održavanja strateških zaliha nafte, kako bi osigurale stabilnost tržišta.

- Iako formiranje strateških rezervi podrazumijeva finansijsko ulaganje, važno je istaći da je ovo ulaganje dugoročno isplativo, jer omogućava državi brzu reakciju u kriznim situacijama i štiti ekonomske interese građana. Odluka o formiranju strateških rezervi goriva predstavlja odgovoran pristup Vlade u cilju jačanja energetske sigurnosti Crne Gore - poručili su iz MRNG.

Naknadu će prikupljati uvoznici naftnih derivata koja, zajedno sa direktnom budžetskom podrškom Evropske komisije, predstavlja zakonski mehanizam za finansiranje rezervi. Generalni sekretar Udruženja naftnih kompanija Draško Striković je Pobjedi ranije ukazao da je formiranje naftnih rezervi neophodno za zatvaranje pregovaračkog poglavlja 15 -energetika, ali da je Crna Gora još 2013. godine trebalo da krene s tim čime bi troškovi bili neosjetni.

Zakon predviđa da 85 odsto rezervi čini eurodizel, a ostatak bezolovni benzin. Najmanje polovinu ukupne rezerve formiraće Uprava za ugljovodonike, a ostalo uvoznici naftnih derivata. Iz Ministarstva očekuju da će ukupne količine naftnih rezervi biti obezbijeđene do 2028. godine, do kada će građani plaćati naknadu od tri centa. m. lekOviĆ

Na jučerašnjoj sjednici Vlade usvojeno

Na kraju prošle javni dug dostigao 4,57 milijardi

U istom periodu izvršena je redovna otplata duga po osnovu postojećih kreditnih zaduženja u iznosu od 495,55 miliona eura.

- Posmatrajući instrumente zaduživanja, najveći dio duga na kraju 2024. godine odnosi se na dug po osnovu emitovanih državnih obveznica na međunarodnom tržištu sa učešćem u javnom dugu od 53,3 odsto. Na međunarodnom trzištu kapitala kotiraju se ukupno četiri izdanja crnogorskih državnih obveznica, od čega je jedno izdanje denominirano u dolarima u iznosu od 750 miliona američkih dolara, a preostala tri u eurima, u ukupnom iznosu od 1,75 milijardi eura. Kada je u pitanju domaće tržište kotira se jedno izdanje državnih obveznica u iznosu od 50 miliona eura – kaže se u saopštenju. Dodaje se da je ukupan državni dug (bez depozita) na kraju prošle godine iznosio je 4,51 milijardu eura ili 60,53 odsto BDP-a.

- Ukupan državni dug uključujući depozite, na kraju 2024 godine, iznosio je 4,12 milijar-

Lani je za realizaciju kapitalnog budžeta potrošeno 251,65 miliona eura ili 106 posto od ukupno planiranog iznosa rebalansom, odnosno 62,63 miliona eura više nego u 2023. godini

di eura ili 55,36 odsto BDP-a. U odnosu na kraj 2023. godine došlo je do povećanja državnog duga u ukupnom iznosu 454,87 miliona eura, što je rezultat razlike između povećanja spoljašnjeg duga za 666,19 miliona eura i smanjenje domaćeg duga za 211,32 miliona eura – precizira se u saopštenju.

Realizacija

kapitalnOg budžeta

Vlada je usvojila izvještaj o realizaciji kapitalnog budžeta za prošlu godinu.

Lani je za realizaciju kapitalnog budžeta potrošeno 251,65 miliona eura ili 106 posto od ukupno planiranog iznosa rebalansom, odnosno 62,63 miliona eura više nego u 2023. godini. - Od navedenog iznosa iz opštih prihoda budžeta potrošeno je 113,72 miliona eura, iz kredita 29,03 miliona eura, dok je 12,6 miliona eura plaćeno iz EU donacija (IPA projekti) i 0,28 miliona eura iz donacije Evropske banke – kazali su iz Vlade. Navedeno je da je za projek-

Usvojen agrobudžet od 77 miliona eura

Vlada je juče, na prijedlog Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, usvojila uredbu o uslovima, načinu i dinamici sprovođenja mjera agrarne politike za ovu godinu – agrobudžet, za koji je predviđeno 77,06 miliona eura.

- Sredstva su opredijeljena Ministarstvu i Upravi za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove u

budžetu Crne Gore za ovu godinu, od ukupno 56,54 miliona eura, iz donacija 11,02 miliona eura i iz kreditnih sredstava 9,5 miliona eura - navodi se u saopštenju.

Sredstva predviđena agrobudžetom opredijeljena su za ruralni i razvoj poljoprivrede, ribarstvo, sprovođenje fitosanitarnih i mjera bezbjednost hrane i zdrav-

stvene zaštite životinja. - Donošenjem agrobužeta osigurava se realizacija mjera agrarne politike u cilju sprovođenja kontinuiniranog razvoja sektora poljoprivrede, ruralnog razvoja i ribarstva u Crnoj Gori, takođe kako bi se omogućilo korišćenje opredijeljenih budžetskih sredstava u svrhu sprovođenja mjera agrarne politike - rekli su iz

Sa jučerašnje sjednice

Naftni rezervoari u Baru

usvojeno više izvještaja

prošle godine dostigao

milijardi eura

te koje realizuje Uprava za kapitalne projekte plaćeno ukupno 131,31 milion eura ili 108 odsto od ukupno planirane sume, odnosno 24,24 milion više nego prethodne godine. Od navedenog iznosa 113,71 miliona eura je plaćeno iz budžetskih sredstava, pet miliona eura iz kredita, a 12,6 miliona eura iz EU donacija.

- Za projekte koje realizuje Uprava za saobraćaj plaćeno je ukupno 120,34 miliona eura ili 104 odsto od ukupno planirane sume, odnosno 38,39 miliona više nego prošle godine. Od navedenog iznosa iz budžetskih sredstava plaćeno je 96,02 miliona eura, dok je iz kredita plaćeno 24,03 miliona. Za potrebe rješavanja imovinsko-pravnih odnosa iz budžetskih sredstava u 2024. godini je plaćeno je 28,52 miliona eura, od čega je 27,36 miliona eura za drugu dionicu auto-puta, od kojih je

Ministarstva. Cilj realizacije mjera agrarne politike je, kako se dodaje, pružanje podrške poljoprivrednim proizvođačima, odnosno gazdinstvima kako bi se obezbijedili što bolji uslovi privređivanja.

- To ima pozitivan efekat na ekonomski rast crnogorskog društvenog proizvoda i veći standard stanovništva koje živi i radi u ruralnim područjimazaključuje se u saopštenju.

Tvrde da postoji visok rizik od pranja novca

PODGORICA - Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) saopštila je da postoji visok rizik da bi sporazum sa vladom Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE) mogao biti zloupotrijebljen kao kanal za pranje novca.

Posmatrajući instrumente zaduživanja, najveći dio duga na kraju 2024. godine odnosi se na dug po osnovu emitovanih državnih obveznica na međunarodnom tržištu sa učešćem u javnom dugu od 53,3 odsto. Na međunarodnom trzištu kapitala kotiraju se ukupno četiri izdanja crnogorskih državnih obveznica, od čega je jedno izdanje denominirano u dolarima u iznosu od 750 miliona američkih dolara, a preostala tri u eurima, u ukupnom iznosu od 1,75 milijardi eura. Kada je u pitanju domaće tržište kotira se jedno izdanje državnih obveznica u iznosu od 50 miliona eura

22,49 miliona iz namjenskih prihoda po osnovu programa „ekonomskog državljanstva“ – kaže se u saopštenju.

Dopuna Zakona o obaveZnom osiguranju u saobraćaju Utvrđen je i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obaveznom osiguranju u saobraćaju. - Osnovni razlog za izradu Prijedloga zakona je usklađivanje sa Direktivom (EU) 2021/2118 Evropskog parlamenta i Vijeća od 24. novembra 2021. godine o izmjeni Direktive 2009/103/EZ u odnosu na osiguranje od građansko-pravne odgovornosti u pogledu upotrebe motornih vozila i izvršenje obaveze osiguranja od takve odgovornosti. Takođe, predloženim tekstom se, po zahtjevu udruženja Nacionalni biro osiguravača Crne Gore, vrše izmjene koje za cilj imaju unapređenje sistema osiguranja od autoodgovornosti kroz otvaranje mogućnosti za uvođenje modernih, automatizovanih rješenja koja će smanjiti troškove, poboljšati efikasnost i doprinijeti usklađenosti sa standardima Evropske unije – naveli su iz Vlade. s. popović

- Postoji izuzetno visok rizik da bi sporazum sa vladom UAE, koji premijer Milojko Spajić planira da potpiše do kraja ove sedmice, mogao biti zloupotrijebljen za pranje novca, jer podaci o stvarnim vlasnicima kompanija registrovanih u toj državi nijesu dostupni javnosti - rekli su iz MANS-a.

Kako su naveli, primjer koji jasno ilustruje ovaj problem je slučaj sina bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića, Blaža.

- Naime, MANS je, na osnovu Pandora papira, otkrio da je mlađi Đukanović osnovao firmu Victoria Bridge Corporation na Britanskim Djevičanskim Ostrvima. Advokatska kancelarija Alcogal je 9. decembra 2016. poslala dokumentaciju za osnivanje ćerke kompanije Đukanovićeve firme na adresu Prudenter Group Dubai koja pruža usluge registrovanja firmi u Emiratima. Međutim, zbog nedostupnosti registara kompanija u UAE, nije moguće utvrditi da li je ta kompanija zaista registrovana, niti ko su njeni stvarni vlasnici - dodali su iz MANS-a.

p rikrivanje

i D entiteta

Iz te NVO su kazali da UAE imaju čak 39 različitih registara kompanija, od kojih mnogi uopšte nijesu dostupni javnosti.

- Štaviše, čak i javno dostupni registri često ne sadrže informacije o stvarnim vlasnicima, već samo o formalnim direktorima firmi, čija

odluka Vlade koja bi budući razvoj bazirala na obuhvat čitave Velike plaže, za lokalnu vlast, SO Ulcinj i lokalnu zajednicu je apsolutno neprihvatljiva. To se navodi u zaključcima koje su juče odbornici ulcinjskog parlamenta usvojili jednoglasno

je uloga da prikriju identitet pravih vlasnika. Zbog toga je praktično nemoguće provjeriti ko zaista stoji iza kapitala koji dolazi iz Emirata - upozorili su iz MANS-a. Imajući u vidu ovaj primjer, kako su kazali iz MANS-a, jasno je koliko je opasan sporazum koji Spajić planira da potpiše sa Vladom Emirata. U tom slučaju, crnogorska vlada ne bi imala ni elementarne mehanizme da provjeri ko su stvarni vlasnici firmi koje bi u Crnoj Gori dobile povlašćen status i mogle da kupuju državno zemljište bez tendera.

- Naime, sporazumom je predviđeno da vlada Emirata odredi kompanije čiji projekti će imati povlašćen status u Crnoj Gori, a da crnogorska vlada na to daje saglasnost. Međutim, sporazumom nije definisano na osnovu kojih krite-

Spajić danas potpisuje sporazum sa vladom UAE

Državna sekretarka Ministarstva prostornog planiranja Majda Adžović najavila je sinoć na TV Vijesti da će premijer Milojko Spajić danas u ime Vlade Crne Gore potpisati ugovor sporazuma o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina između crnogorske i Vlade Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE). Iz vlade je ranije saopšteno da će se ovim dokumentom uspostaviti pravni okvir za nastavak unapređivanja ekonomske sarad-

nje u u oblasti turizma, sa fokusom na projektima na jugu i sjeveru Crne Gore. Sporazum definiše razvoj projekta na jugu Crne Gore i skijališta na sjeveru države, kao integrisanog razvoja turizma i nekretnina mješovite namjene. Na osnovu zajednički identifikovanih projekata od strateškog značaja i od javnog interesa za ekonomski razvoj obje države, vlada UAE predlaže i garantuje da investitori sa sjedištem u Ujedinjenim Arapskim Emi-

rijuma će Crna Gora davati tu saglasnost, niti koje informacije će joj Emirati dostavljati o investitorima koje predlažuporučili su iz MANS-a. Sporazum, kako su naveli, dodatno predviđa mogućnost da kapital za projekte obezbjeđuju i treće strane, ali nije precizirano da li crnogorska vlada daje saglasnost i na te investitore, niti postoje definisani kriterijumi i mehanizmi za provjeru porijekla takvog kapitala, što dodatno povećava rizik od unošenja nezakonito stečenog novca u zemlju.

Z akl jučci so ulcinj Svaka odluka Vlade koja bi budući razvoj bazirala na obuhvat čitave Velike plaže, za lokalnu vlast, SO Ulcinj i lokalnu zajednicu je apsolutno neprihvatljiva. To se navodi u zaključcima koje su juče od-

ratima sarađuju sa Vladom Crne Gore, a u cilju pune izvodljivosti i realizacije projekata. Sporazumom je predviđeno i osnivanje zajedničke komisije čiji će zadatak biti praćenje realizacije projekata. Dokument se zaključuje na period od pet godina i automatski će se obnavljati za uzastopne periode od pet godina, sve dok jedna od strana ne odluči da ga raskine. Takođe, uz uzajamnu saglasnost, dvije strane mogu dopunjavati i mijenjati sporazum u formi posebnih protokola, koji će činiti sastavni dio ovog sporazuma.

bornici ulcinjskog parlamenta usvojili jednoglasno.

- Skupština opštine Ulcinj sa izuzetnom zabrinutošću gleda na sporazum između Vlade Crne Gore i vlade UAE, kojim bi moglo da dođe do suspenzije određenih zakona Crne Gore, prostornih planova i utvrđenih procedura koje se tiču područja Velike plaže i Opštine Ulcinj - navodi se u njihovim zaključcima uz napomenu da pomenutom izražavaju apsolutno protivljenje.

U njihovim zaključcima se navodi da Skupština opštine Ulcinj izražava veliku zabrinutost zbog netransparentnog postupka i podsjeća na zaključke usvojene na vanrednoj sjednici SO Ulcinj 21. marta kao i da organi lokalne vlasti i građani Ulcinja zahtijevaju aktivno uključivanje lokalne zajednice u definisanje konačnih okvira budućeg razvoja Velike plaže, uz postavljanje ograničenja, na koja su ukazali, a koja se odnose na trajno odricanje od Velike plaže. Oni će o ovim zaključcima obavijestiti investitora, Ambasadu Ujedinjenih Arapskih Emirata u Crnoj Gori, i sve ostale međunarodne institucije. - Prihvatanjem projekta milionske investicije arapske kompanije biznismena Mohameda Alabara na prostoru Velike plaže, postavlja se pitanje našeg daljeg učešća u Vladi - to je juče saopštio predsjednik opštine Ulcinj Genci Nimanbegu na vanrednoj sjednici Skupštine opštine. s.p.

Svaka

Sa sjednice ulcinjskog parlamenta

Advokat čelnika obrazovnih ustanova, koje je 2021. godine mimo zakona razriješila ministarka Vesna Bratić, kazao je Pobjedi da im je stigla prvostepena presuda sa, do sada, najvećim iznosom

Zbog smjene, direktoru škole iz Rožaja 33.000 eura

Volkov kaže da je direktor smijenjen sa te pozicije, te da nije nastavio da radi kao profesor jer nije bilo slobodnih časova za njega, odnosno nijesu imali gdje da ga rasporede. Istakao je da će Viši sud sigurno potvrditi ovu presudu

PODGORICA – Advokat

Mihailo Volkov, koji zastupa više od sto smijenjenih direktora škola, koji su masovno dokazali na sudu da ih je ministarka prosvjete Vesna Bratić 2021. godine mimo zakona razriješila, kazao je juče Pobjedi da mu je stigla još jedna prvostepena presuda sa, do sada, najvećim iznosom odštete. Dosuđeno je da se direktoru jedne rožajske škole isplati - 33.000 eura.

Advokat kaže da ne sumnja da će Viši sud da potvrdi ovu presudu.

On je Pobjedi objasnio da je direktor smijenjen sa te pozicije, te da nije nastavio da radi kao profesor, jer nije bilo slobodnih časova za njega, odnosno nijesu imali gdje da ga rasporede. Kako smijenjeni direktor nije radio, dosuđen mu je veći iznos, jer ostali direktori su mahom nastavili da rade kao profesori, te su novčanu nadoknadu preko suda dobili u iznosu razlike između profesorske i direktorske plate.

Volkov je saopštio da broji 65 predmeta koji se tiče direkto-

ra, a da su u radu – ti predmeti su u osnovnim sudovima ili se čeka izjašnjenje Višeg suda po žalbi na prvostepenu presudu. Pobjeda je ranije pisala i o slučaju smijenjenog direktora podgoričke škole ,,Sutjeska“ koji, prema tadašnjoj prvostepenoj presudi Osnovnog suda, treba da dobije 17.965,96 eura na ime naknade materijalne štete zbog izgubljene zarade

usljed nezakonitog prestanka radnog odnosa. Nedavno je Pobjedi rečeno iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija da je taj resor po raznim osnovama u dosadašnjem periodu isplatio 282.344,44 eura u vezi sa predmetima formiranim zbog nezakonite smjene direktora obrazovno-vaspitnih ustanova u Crnoj Gori.

Bivša ministarka Vesna Bratić 2021. godine masovno je smijenila direktore škola, bez valjanog obrazloženja, potvrđeno je u presudama koje su donesene u korist čelnika obrazovnih ustanova. Bratić je svim direktorima poslala ista rješenja, da su ostali bez funkcije jer nijesu formirali školske odbore, ali su direktori na sudu dokazali da to ni-

jesu mogli da učine upravo iz razloga što ih je Ministarstvo sabotiralo u tom procesu jer nije imenovalo svoje predstavnike u tom tijelu. Dvije prijave su zbog ovoga podnesene SDT-u. Jednu je podnio Volkov u oktobru 2022. godine, a drugu u decembru Centar za građansko obrazovanje. U januaru 2023. godine SDT je objedinio prijave protiv Bratić zbog smjene direktora, kazao je tada Pobjedi specijalni državni tužilac i portparol SDT-a Vukas Radonjić SDT više od dvije godine ne donosi odluke po prijavama protiv Bratić zbog masovne dokazano nezakonite smjene više od 150 direktora.

Volkov je tražio da se u slučaju Bratić pokrene institut regresne tužbe, što je i naveo u krivičnoj prijavi, iako to nije bilo predmet krivično-pravnog postupka. On smatra da bi, pored utvrđivanja krivično-pravne odgovornosti Bratić, bilo pravedno, a i za nauk, razmotriti mogućnost pokretanja regresnog zahtjeva od strane države, prema kojem bi ministarka bila dužna da iz svojih prihoda i imovine nadoknadi cjelokupnu štetu nastalu njenim štetnim djelovanjem.

Volkov je Pobjedi kazao ranije da je sam pozvao državu, odnosno Centar za rješavan-

je radnih sporova da se riješe problemi kako bi država imala manje troškove, odnosno da nema sudskih i troškova vještačenja i slično, ali da nije dobio pozitivan odgovor, pa su morali ići na sud. Zaštitnica imovinsko-pravnih interesa Crne Gore Bojana Ćirović je u februaru 2023. godine podnijela tužbu protiv Bratić, tražeći da plati odštetu zbog donešenih presuda u korist smijenjenih direktora škola. Zaštitnik je predložio sudu da obaveže Bratić da isplati novčani iznos, koji će biti utvrđen nakon vještačenja, zbog počinjene materijalne štete. Ranije je Bratić navodila da je nečuveno i presedan što se protiv nje pokreće tužba zbog izgubljenih 300.000 eura u postupku protiv smijenjenih direktora. Ona je izjavljivala tada, kako su prenosili mediji, da je to mali iznos u odnosu na onaj koji su smijenjeni direktori načinili Crnoj Gori. Kada je smijenila direktore obrazovnih ustanova, Bratić je objašnjavala da je to bilo nužno kako bi se depolitizovao obrazovni sistem. No, pojedini poslanici u Skupštini tada su je demantovali, objelodanjujući podatke da su nova direktorska mjesta raspodijeljena po partijskim zaslugama. N. ĐURĐEVAC

Organizatori protesta OSI, nakon obećanja Vlade da će razgovarati o spornim izmjenama zakona kojim se smanjuju subvencije za njihove zarade, nijesu zadovoljni dinamikom rješavanja problema

PODGORICA – Organizacije koje štite prava osoba sa invaliditetom zabrinute su kako se nadležni odnose prema zahtjevima sa njihovog prošlonedjeljnog protesta kada su, pored ostalog, zatražili da se povuče nacrt izmjena Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju kojim im se smanjuju subvencije za zarade na maksimum 1.200 eura.

Predstavnici civilnog sektora i pojedinci su se tada okupili ispred Ministarstva rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga gdje su zaprijetili da će zanoćiti ako im se ne ispune zahtjevi. To se nije desilo, jer su dobili obećanje da će se nacrt spornog akta povući iz procedure, te da će ove sedmice sjesti da razgovaraju sa predstavnicima Vlade. Oni, međutim, još nijesu dobili poziv za sastanak. Izvršna direktorica Udruženja mladih s hendikepom Crne Gore Marina Vujačić kazala je juče Pobjedi da je u ime organizatora protesta poslala dopis premijeru Milojku Spajiću

Zabrinuti, nijesu dobili ni poziv za sastanak

Ona je u obraćanju podsjetila da nijesu dobili poziv za sastanak, te da su na protest, kao i ranije prije mjesec i po, zatražili, osim da se povuče nacrt zakona, da se formira nova radna grupa koja će uključivati najmanje tri predstavnika reprezentativnih organizacija osoba s invaliditetom, u skladu s obavezama države potpisnice Konvencije UN o pravima osoba s invaliditetom, te hitno usvoji novi pravilnik o uslovima, kriterijumima i postupku ostvarivanja prava na subvencije. - Iako smo dobili čvrsto uvjerenje od ministarke Naide Nišić da će dio zahtjeva koji se odnosi na novi pravilnik biti ispunjen i objavljen u ,,Službenom listu“, što se do momenta ovog

obraćanja nije desilo, a imamo informaciju da isto neće biti učinjeno ni do kraja ove sedmice, to smo dodatno zabrinuti aktuelnom situacijom i trenutnim statusom odgovora na za-

htjeve - navela je Vujaćić u dopisu premijeru Spajiću. Dodala je da su informisani iz medija da će premijer biti službeno odsutan za juče i danas, te je predložila da najavljeni i

planirani sastanak bude organizovan u sedmici koja počinje 7. aprila. Vujačić je podsjetila da je tokom prve polovine naredne sedmice vjerski praznik i da će dio njih boraviti u Berlinu tokom cijele sedmice koja predstoji, a povodom održavanja Globalnog samita o invaliditetu.

Vujačić je istakla da očekuju punu spremnost i posvećenost dijalogu i saradnji. Predstavnici nevladinih organizacija organizovale su prošle sedmice protest pod sloganom „Mi smo stvarnost, a vi mit“, protiveći se ponuđenom nacrtu zakona, te su tada u dva navrata razgovarali sa ministarkom Nišić. Kabinet predsjednika Vlade, zajedno sa Ministarstvom ra-

da, zapošljavanja i socijalnog dijaloga i Ministarstvom finansija, pozvao ih je tada da obave dodatne konsultacije o spornom nacrtu kako bi pronašli najbolje rješenje. Najavili su da bi razgovarali tokom ove sedmice, te da nacrt neće ići u dalju proceduru. Direktorica Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore Marina Vujačić nakon razgovora sa ministarkom Nišić kazala je Pobjedi da je protest pokazao snagu i odlučnost svih koji podržavaju ljudska prava i dostojanstvo. - Jesam zadovoljna ishodom protesta, jer smo dobili zvanično najavu da ovakav nacrt zakona neće ići u dalju proceduru. Važno je da svi znaju da ne odustajemo od naših zahtjeva. Nacrt treba da se povuče i da se formira nova radna grupa. Očekujem da će premijer i ministar finansija biti svjesni da ako noćas nijesmo spavali ispred Ministarstva, ne bi trebalo ni narednu noć ispred Vlade ili na nekoj drugoj adresi – rekla je ona tada. N. Đ.

Mihailo Volkov

Sa protesta koji je organizovan prošle sedmice

Ambasador EU u Crnoj Gori razgovarao sa predstavnicima štampanih medija Satler: Kvalitetno novinarstvo garancija

otpornosti društva na populizam i dezinformacije

PODGORICA - Ambasador Evropske unije u Crnoj Gori Johan Satler sastao se juče sa predstavnicima štampanih crnogorskih medija, te je saopšteno da su imali odličan susret.

Sastanku su prisustvovali generalni direktor i glavni i odgovorni urednik Pobjede Nenad Zečević , glavni i odgovorni urednik Vije -

sti Mihailo Jovović, jedna od osnivačica Dana Slavica Jovanović, izvršni direktor i glavni i odgovorni urednik toga lista Mladen Milutinović i savjetnik ambasadora EU u Crnoj Gori Vuk Vujnović. - Odličan sastanak sa crnogorskim štampanim medijima, važnim partnerima na putu Crne Gore ka EUnapisao je u objavi na društvenoj mreži Iks ambasador Satler. On je poručio da je kvalitetno novinarstvo ključna garancija odgovornih javnih politika i otpornosti društva na populizam i dezinformacije.

R. D.

Mamograf u KCCG za dvadeset dana dva puta bio u kvaru, popravljen u utorak

Najavljena

nabavka novog

najsavremenijeg aparata

PODGORICA - Jedini mamograf u Kliničkom centru Crne Gore od prekjuče (srijeda) ponovo radi, nakon što je dva puta popravljan u posljednjih dvadesetak dana.

Iz KCCG su juče saopštili da je mamograf u funkciji od srijede, a toga dana su i Pobjedi poslali odgovore u kojima navode da ne znaju kada će biti u funkciji, odnosno da su pregledi obustavljeni dok se servis ne odradi.

Taj mamograf je bio u kvaru četiri dana od prošlog četvrtka. Prije toga, devet dana takođe nije bio u funkciji. - Kvar je otklonjen u utorak, 25. marta, kada je inače bio zakazan redovan servis, nakon čega je urađeno probno testiranje tako da su, već juče (srijeda op. aut), sve zakazane pacijentkinje planiranom dinamikom obavile pregled na ovom aparatu – saopšteno je juče iz KCCG. Pacijentkinje koje su imale zakazan pregled su od četvrtka vraćane kući bez precizne informacije za novi termin.

Iz KCCG su istakli da će sve one biti naknadno pozvane za novi termin u najkraćem mogućem roku.

Pojasnili su da su kvarovi na ovom aparatu očekivani s obzirom na broj pregleda koji se na dnevnom nivou urade na njemu.

- Jedini mamograf sa kojim Klinički centar raspolaže star je 10 godina, a imajući u vidu starost aparata na kojem se na dnevnom nivou uradi oko 40 mamografija, razumljivo je očekivati povremene kvarove - kazali su iz KCCG. Iz najveće zdravstvene institucije u Crnoj Gori najavili su da je u toku postupak nabavke novog mamografa, najsavremenijih performansi, koji se obezbjeđuje donacijom američkih donatora.

Kvar je otklonjen u utorak, 25. marta, kada je inače bio zakazan redovan servis, nakon čega je urađeno testiranje tako da su, već juče (srijeda op. aut), sve zakazane pacijentkinje planiranom dinamikom obavile pregled na ovom aparatu – saopšteno je juče iz KCCG

- Vjerujemo da ćemo uskoro moći da vas obavijestimo i o konkretnom ishodu tog postupka - poručili su iz KCCG. Podsjetili su da je za 25. mart bio predviđen redovan servis aparata, što znači da bi pregledi bili obustavljeni dok se servis ne odradi.

- Serviser su u aktivnostima servisiranja tehničkih komponenti mamografa i otklanjanja kvara. Shodno, u najkraćem mogućem roku te će se pregledi na ovom aparatu nastaviti planiranom dinamikom - kazali su iz KCCG.. Naglasili su da trenutni kvar aparata nije doveo u pitanje kvalitetno zbrinjavanje pacijentkinja, posebno jer mamografija nije hitna i jedina dijagnostička metoda. Istakli su i da medicinsko osoblje u ovakvim situacijama, nakon ot-

klanjanja kvara, poziva zakazane pacijentkinje i dodatnim naporima obezbijedi im snimanje u veoma kratkom roku, što je učinilo i ovoga puta. Tokom prošle godine u Kliničkom centru Crne Gore odrađeno je oko 6.000 mamografija, više stotina ultrazvučnih pregleda, ekspertskih ultrazvučnih pregleda i biopsija.

Tokom ,,ružičastog oktobra“, mjeseca borbe protiv raka dojke, javnost je upoznata i sa nimalo ohrabrujućim informacija, prema kojima je Crna Gora pri vrhu liste oboljelih od karcinoma dojke u Evropi.

Tako je, prema posljednjim dostupnim podacima Globocan-a za 2022. godinu, bilo zabilježeno 416 slučajeva raka dojke.

Komentar Bitka kod

Administrativnog odbora

Piše:

Jelena MARTINOVIĆ

Mediji su najvažniji političarima. I to je tako. Ni građanima, ni novinarima, ni urednicima, ni publikumu, nego njima. Ko drugačije misli – nije glup, samo je naivan. Političari o medijima najviše brinu kada treba izabrati kakvog direktora, člana nekog savjeta, pomoćnike, urednike, zovu da se zaposli neka novinarska vedeta poznata samo u komšiluku. Političari su pametniji od medija i znaju odlično ko je kome potrebniji. Mediji mogu bez političara, ali političari bez medijane. Ipak, mediji su i najčešće dalje - pa recimo jedan - pajser, a znamo kakav dijapazon glagola može jedan pajser da „iznese“. Mediji, ipak, pristaju na tu pasivnu ulogu, jer da nije tako, sigurno Vasilije Čarapić ne bi mogao da bude neko ko odlučuje o medijskim zakonima, strategijama i savjetima. Niti bi Jelena Nedović mogla da bude vrhovni arbitar, kraljica mača, koja je sudija, tužiteljka i vrhovna pravnica u jednom.

Ne zato što ne može, već zato što ne želi Administrativni odbor, već mjesecima se ne bira član Savjeta Agencije za medijske usluge. I pored upozorenja EU, Administrativni odbor, (a bila sam skeptična - a sada je očigledno) neće da izabere predstavnike koji mu nijesu po volji. Sad, umjesto pet, ima tri člana i ko zna do kada će tako biti.

A saga o AMU, odnosno nekadašnjem AEM-u seže sve do Borisa Raonića i Andrije Mandića. (Ne, ne budite bezobrazni, ne mislim ovdje na izbor direktora RTCG).

Andrija Mandić je prvo pola godine odugovlačio sa raspisivanjem konkursa, pa nije bilo obrasca, pa se dogodila tehnička greška, jer su pomenuli i član 2 koji se odnosi na organizacije koje se bave ljudskim pravima, iako je bilo jasno kome je konkurs namijenjen: „Javni poziv nevladinim organizacijama iz oblasti medija, CANU i Crnogorskom PEN centru“. Na to su tada Administrativni odbor prijateljski upozorile određene nevladine organizacije i kazale da bi se to moglo naći pred sudom. U Savjetu AMU svakako do naredne godine sjedi čovjek koji je ispred organizacija koje se bave ljudskim pravima, pa se ne bi ni prijavile, uostalom, nijesu ni pozvane. Konkurs se povlači, na to reaguju medijske NVO, koje su kazale da je to učinjeno jer su se prijavili kandidati koji ne odgovaraju političarima. Pišu EU Delegaciji u Crnoj Gori, a Mandić ponovo u januaru raspisuje konkurs, bez člana 2 pa su se vrata – samo malo odškrinula, ali ne i otvorila. Jer ni ovaj nije uspio, pošto članovi Odbora navodno ne znaju ko su ovlašćeni predlagači, a NVO tvrde da to što traži Odbor nemaju đe da napišu... Ukoliko bi se izabrao Duško Vuković za člana AMU, osim što bi Savjet dobio dokazanog profesionalca, desilo bi se i da generalni direktor RTCG ostane bez svog čovjeka u tom tijelu. A Boris Raonić ima predstavnike organizacije kojom je upravljao, dok nije postao direktor Javnog servisa - u samom Savjetu RTCG, pa i donedavno u Agenciji za zaštitu ličnih podataka i AMU. A „prijateljski“ nastrojene NVO su tražile i da poslanici malo konkretnije biraju članove Savjeta. Jer eto, Čarapić ili Nedović sigurno više znaju od medijskih stručnjaka - u tome i jeste fora, ali o tome se ne priča - ne radi se više samo o broju pečata, već je definisano koje NVO mogu da učestvuju i zahtijeva se da imaju iskustva u radu sa medijima (najmanje 3.000 eura godišnje za realizaciju projekata u vezi sa medijima u prethodne tri godine).

- Skoro svaki sedmi slučaj obolijevanja od karcinoma bio je rak dojke, dok je najčešća starosna granica u kojoj je ženama dijagnostikovana ova bolest između 55 godina i 74 godine – podaci su Instituta za javno zdravlje. U borbi za rano otkrivanje raka dojke, mamograf igra veoma bitnu ulogu i savjetuje se pregled ovim neinvazivnim aparatom svim ženama poslije 40. godine. Iz Ministarstva zdravlja su Pobjedi kazali da na nivou cijele Crne Gore postoji 12 analognih i šest digitalnih mamografa. U Podgorici su na raspolaganju dva mamografa koja su raspoređena u Domu zdravlja (analogni i digitalni), i jedan digitalni u KCCG.

B. PRELEVIĆ

Prijateljske NVO su tražile i izmjenu zakona kojima bi bili blaži kriterijumi koje bi član Savjeta AMU trebalo da ispunjava, pa umjesto deset, da ima pet godina radnog iskustva. Isto kao što je Milojko Spajić tražio da se smanji uslov za generalnog direktora RTCG sa deset na pet godina radnog iskustva sa diplomom. I sad, na primjer, ako biste željeli da budete direktor Gradske TV, trebalo bi da imate 10 godina radnog iskustva, ali ako biste poželjeli da ste direktor RTCG – to ćete lakše, jer vam treba samo pet.

Zapravo, u Crnoj Gori je sve lako.

Na primjer, ako NVO Alternativa nešto kaže ili predloži, vi samo uradite suprotno, kao što im samo ime govori i sve će biti OK. Ako Vasilije Čarapić nešto kaže, vi zasigurno znate da nije tako. Evo, svojim sam ga ušima čula, da ne bude sad ono saopštio ili rekao na TV, nego je čovjek bukvalno sjedio ispred mene kada je obećao da će Vlada da raspravlja o Zakonu o samoodređenju ,,narednog četvrtka“. Došao čovjek na skup i sam to rekao, ničim izazvan, ali je ispao faca i dobio je aplauz. To je bilo 4. decembra. Poslije toga se povodom tog zakona oglasila samo SPC... i od tada muk među političarima. Elem, odoh predaleko... dakle, kad Čarapić nešto kaže, to jednostavno nije tako, ali on to kaže da bi nama bilo ljepše, kroz polusnenu nadu realnost lakše prihvatamo i zaspemo na dušeku koji nam on lično doveze... A realnost je takva da Administrativni odbor neće bez što on hoće. Pitanje je zašto onda jednostavno ne promijene zakon kako njima odgovara, nego se zamlaćuju sa nevladinim organizacijama i reagovanjima. Promijenite zakon i birajte koga i kad vi hoćete. Nego, što će onda prijateljske NVO...

Klinički centar Crne Gore

Satler sa predstavnicima štampanih medija

Podaci Uprave za izvršenje krivičnih sankcija pokazuju da su zaplijenjene određene količine SIM kartica, tableta, USB kablova...

Od početka godine

oduzeto 25 mobilnih telefona u UIKS-u

PODGORICA – U Upravi za izvršenje krivičnih sankcija (UIKS), od početka 2025. godine pronađeno je i oduzeto 25 mobilnih telefona, saopšteno je Pobjedi iz te ustanove.

- Osim toga, ponađene su određene količine SIM kartica, tableta, USB kablova, zamotuljaka nepoznate sadržine - kazali su nam iz UIKS-a. Dodaju da je u toku ove godine do sada obavljeno 415 pretresa te da se na nivou svih organizacionih jedinica UIKS-a vrše preventivni poslovi preventivno bezbjednosne zaštite, te preduzimaju odgovarajuće operativne radnje u cilju sprečavanja svih negativnih pojava koje na bilo koji način mogu ugroziti stanje bezbjednosti u zatvorima.

-Kada je riječ o pritvorenim licima, od početka 2025. godine nije bilo prijava za nasilničko ponašanje. Kada je riječ o zatvorenim licima, zabilježene su dvije prijave zbog nasilničkog postupanja od strane drugih zatvorenika, istakli su iz Uprave za izvršenje krivičnih sankcija. Kako je Pobjedi ranije saopšteno iz UIKS-a, zatvorski službenici su tokom 2024. godine, prilikom pretresa soba i prostorija koje koriste pritvorena lica, pronašli i oduzeli 83 mobilna telefona, naspram njih 158 u 2023. godini.

- Podaci pokazuju da je oduzeto 37 punjača za mobilne telefone naspram njih 154 u 2023. godini kao i 22 improvizovana bodeža naspram 33 improvizovana bodeža oduzeta u 2023. godini – istakli su ranije iz UIKS-a. Naveli su da su tada pronađe-

Uprava za izvršenje krivičnih sankcija

ne određene količine SIM kartica, tableta, PVC zamotuljaka nepoznate sadržine.

- O svim značajnim operativnim podacima i informacijama, UIKS kontinuirano obavještava Upravu policije i nadležna tužilaštva, a u slučajevima pronalaženja nedozvoljenih stvari, iste se oduzimaju i prosljeđuju nadležnim organima radi preduzimanja radnji i mjera iz njihove nadležnosti – precizirali su iz UIKS-a.

Službenici Uprave za izvršenje krivičnih sankcija spriječili (UIKS) su proteklog vikenda pokušaj samoubistva pritvorenika C. M. G. Kako nam je saopšteno, riječ je o stranom državljaninu, koji je smješten u istražni dio Zatvora za kratke kazne.

- Pokušao je da izvrši suicid u prostoriji u kojoj je bio smješten sa više drugih pritvorenih lica. Intervencijom zatvorskog osoblja pritvorenik je spašen gdje mu je ukazana i prva pomoć - kazali su Pobjedi iz UIKS-a.

Pritvorenik je nakon toga transportovan u Klinički centar Crne Gore radi ukazivanja dalje zdravstvene njege.

U Upravi za izvršenje krivičnih sankcija nalazi se 637 pritvorenih lica, od čega 546 u Spužu, a u pritvorskoj jedinici u Bijelom Polju 91. Kako je Pobjedi ranije saopšteno, najveći broj čine osobe kojima je određen pritvor zbog sumnje da su počinili krivična djela iz oblasti organizovanog kriminala.

- Takođe, za određeni broj pritvorenih lica postoje operativna saznanja da su pripadnici organizovanih kriminalnih grupa – kazali su Pobjedi iz

Uprave za izvršenje krivičnih sankcija.

Naglašavaju da je, s obzirom na takvu strukturu pritvorenika, jako složeno obavljanje svakodnevnih aktivnosti poput šetnje na otvorenom prostoru, posjete članova porodica, advokata, podjele obroka, terapije…

- Posebno ako se uzme u obzir da se članovi različitih kriminalnih struktura ne smiju sastavljati, kao ni lica koja su osumnjičena da su učestvovala u izvršenju iz istog krivičnog djela – podvukli su iz UIKS-a.

J. RAIČEVIĆ

Svjedok Đorđije Klikovac u Višem sudu u Podgorici optužio organizacije za aktiviranje eksplozivne naprave na njegovoj

PODGORICA – Svjedok

Đorđije Klikovac juče je u Višem sudu u Podgorici optužio sugrađanina Igora Krstovića da je 2011. godine bacio bombu na njegovu porodičnu kuću u Zeti.

Klikovac je kazao da su njegove sumnje u vezi sa Krstovićem potvrđene kada su mu u Specijalnom tužilaštvu predočeni transkripti razgovora Igora Krstovića preko „Skaj“ aplikacije, gdje u jednoj od poruka od decembra 2019. godine traži da se zapali njegova kuća i za to nudi novac. Sa druge strane, Krstović je bio kategoričan da nema veze sa bombaškim napadom iz 2011. godine i da svjedok pokušava da ga blati.

- Ne zanima me ovaj čovjek, koji je o jadu zabavio cijelu Crnu Goru. Imam visoko mišljenje o njegovoj bivšoj ženi, smatram je časnom i poštenom. Kunem se da ako sam ja bacio bombu i znao da se to izvršava, sve mi pusto ostalo. Dok sam ja živ, stojim iza ovoga što sam rekao - ustvrdio je Krstović.

Iskazao je i spremnost da se ove njegove tvrdnje provjere na poligrafu.

SDT je označilo Krstovića kao šefa kriminalne organizacije čiji su pripadnici postali Uroš Drekalović, Lazar Vujačić, Boris Dobrović i Saša Anđušić, kao i V. A. i A . K. koji su u bjekstvu.

Oni se terete za izazivanje opšte opasnosti, šverc droge, pranje novca i nedozvoljeno držanje oružja.

Klikovac je pred sudom istakao da je Krstović 2019. godine, putem kriptovane „Skaj“ aplikacije, poslao lokaciju njegove kuće i savjetovao kako da se zapali objekat.

Ovaj svjedok je naveo da ga je Krstović 2011. godine zaustavio ispred tržnog centra Delta i uputio mu agresivne prijetnje. Prije toga, kako je kazao, nije ga lično poznavao niti ikada ugrozio.

Ipak, za Krstovića je čuo dvije godine ranije, u aprilu 2009. godine kada je saznao da je na-

Krstović: Ako sam ja bacio bombu, sve pusto ostalo

vodno sa njegovom bivšom suprugom sklopio ugovore za kupovinu dva stana vrijednih 200.000 eura.

- On je tvrdio da je dao 200.000 eura, a ja sam nakon toga protiv njega podnio krivičnu prijavu zbog sumnje na zelenašenje – kazao je svjedok pojašnjavajući da su 2008. godine krenuli problemi u poslovanju njegove porodične firme i da je bivša supruga mimo njegovog znanja pozajmljivala veće sume novca. Klikovac je pred sudom kazao da je Krstović 2010. godine upao u njegovu firmu dok on

Viši sud odredio pritvor okrivljenima za šverc cigareta čime su oštetili državnu kasu za 7.000.000 eura Petranović

PODGORICA – Vlasnik kompanije ,,Tehnomax“ Vesko Petranović sproveden je u Istražni zatvor u Spužu nakon što mu je juče u Višem sudu određen pritvor zbog sumnje da se nalazio na čelu organizacije koju je formirao radi krijumčarenja cigareta iz Slobodne carinske zone Luke Bar i tako državnu kasu olakšao za više od 7.000.000 eura. Odlukom sutkinje za istrage Višeg suda u Podgorici Suzane Mugoše, sa Petranovićem u Spuž sprovedeno je i pet uhapšenih pripadnika njegove osmočlane kriminalne organizacije.

Petranović je uhapšen u utorak pošto je sletio na podgorički aerodrom, a istog dana lisice su stavljene Draženu Vukadinoviću, Davoru Lukačeviću, Branku Čeliću, Marku Đurišiću, Ratomiru Obreniću i Dejanu Jokiću Svima, osim Obreniću, nakon saslušanja u Specijalnom tužilaštvu određeno je zadržavanje do 72 sata. Krivičnom prijavom obuhvaćeni su D. V. koji je u bjekstvu i J. M. koji je u pritvoru u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija, u drugom krivičnom predmetu. Iz Višeg suda je saopšteno da je svima pritvor određen zbog

postojanja okolnosti koje ukazuju na opasnost od bjekstva. Osumnjičeni Petranović zadržan je dodatno i radi nesmetanog vođenja postupka s obzirom na to da se tereti za krivično djelo za koje se po zakonu može izreći kazna zatvora od 10 godina ili teža kazna i koje je posebno teško zbog načina izvršenja i posljedica. Iz Višeg suda navode da je D.V. koji je u bjekstvu pritvor određen i zbog opasnosti da će nastaviti posao šverca cigareta. Prema dokazima koje su prikupili istražitelji, Petranović se sumnjiči da je u drugoj polovini 2019. godine formirao ovu kriminalnu organizaciju

radi krijumčarenja cigareta. Iz tužilaštva su precizirali da je ova kriminalna grupa djelovala u Crnoj Gori i da se kontinuirano bavila prodajom, rasturanjem i prikrivanjem neocarinjenih cigareta – 9.203 paketa, nabavljenih u inostranstvu.

- Neplaćanjem carina, akciza i poreza kriminalna organizacija je pribavila sebi imovinsku korist, a budžetu Crne Gore nanijela štetu u visini od više od sedam miliona eura – precizirali su iz tužilaštva.

A kcija u kojoj su u utorak uhapšeni Petranović i ostali, kako je rečeno Pobjedi, nastavak je akcije iz decembra proš-

le godine, kada je zbog šverca cigareta uhapšena sedmočlana grupa na čijem čelu se nalazio Saša Pekić Lisice na ruke tada su stavljene Srđanu Jokiću, Goranu Janketiću, Nikoli Glomaziću, policajcima Draganu Backoviću, Predragu Vučuroviću i Predragu Mijuškoviću

Podsjećamo, Pekića je tužilaštvo označilo kao organizatora grupe koja se bavila krijumčarenjem cigareta preko Luke Bar od 2019. do 2022. godine. Uloga policijskih službenika u poslu krijumčarenja cigareta bila je da pripadnicima grupe javljaju gdje se nalaze policij-

ske patrole kako bi nesmetano prolazili bez kontrole policije. Podsjećamo, Backović je hapšen i u februaru prošle godine takođe zbog učešća u švercu cigareta. U avgustu prošle godine Specijalno državno tužilaštvo podiglo je optužnicu protiv šestočlane kriminalne grupe - Milana Rogača, Radoja Rabrenovića, Milete Simanića, Mirka Mijuškovića, Milana Vukadinovića i Jovana Miletića, kojima se na teret stavlja krijumčarenje cigareta u Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini. U okviru istrage, Viši sud u Podgorici privremeno je zaplijenio 12 stanova Saši Peki-

Sa uviđaja

optužio vođu kriminalne njegovoj imovini

Ako bacio sve mi ostalo

nije bio prisutan i bio nasilan i agresivan prema sekretarici. Neprijatno ponašanje Krstovića trpio je i 2015. godine prilikom susreta u kafe baru u okviru pumpe „Fab live“ u Zeti. - Sumnjao sam da je okrivljeni bio spreman da uradi nešto protiv mene, s obzirom

na agresiju koju je ispoljavao. Zbog toga sam izbjegavao da noćim u porodičnoj kući – kazao je Klikovac i poručio da će svoju imovinu braniti do zadnje kapi krvi.

On je odgovarajući na pitanje advokata Danila Mićovića pojasnio da su problemi sa porodičnom imovinom i firmom, prouzrokovani zaduživanjem bivše supruge. Dodao je da je vodio brojne parnične i krivične postupke protiv više osoba te da ih je podnosio gotovo svim sudskim instancama

- Vodio sam i više parničnih postupaka protiv svih mafijaških djelatnosti na štetu moje porodične firme. Nažalost, nijedna od tih krivičnih prijava nije završila osuđujućom presudom. Izgubio sam te postupke zbog uticaja Darka Šarića na pravosudne organe i ogromnog kriminaliteta koji je zadesio ovu državu – kazao je Klikovac. Krstović je uhapšen 26. marta prošle godine u Budvi nakon višemjesečne potrage. Policija je za Krstovićem tragala od novembra 2023. godine, kada su, po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva, uhapšeni njegovi sugrađani Saša Anđušić i Boris Dobrović. Krstović je krajem januara 2020. godine ranjen u pucnjavi u zetskom selu Balijače. Na njega je tada ispaljeno više od 20 hitaca. Liječen je u Njemačkoj, koja mu je, potom, zabranila ulazak zbog sumnje da je umiješan u kriminalne poslove i nije željela da se eventualni ,,rat“ suprotstavljenih klanova preseli među njene granice. Nakon napuštanja Njemačke, Krstović je liječenje nastavio u Turskoj.

On je ranije hapšen zbog zelenaštva. Policija je, objavljeno je ranije, prilikom pretresa njegove kuće 2017. godine oduzela oko 180.000 eura, telefone, metalni boks, mačetu, dva noža na preklapanje, biber-sprej, fasciklu sa više kupoprodajnih ugovora čiji su predmet nepokretnosti, kao i dva putnička motorna vozila „BMW X4“ i „mini kuper“. Naredno suđenje zakazano je za 28. april. Jovana RAIČEVIĆ

Okončano vještačenje mentalnog zdravlja hrvatske državljanke koja je 14. marta uznemirila građane Cetinja

Poslije obreda na Vlaškom groblju određeno joj je psihijatrijsko liječenje

PODGORICA – Hrvatska državljanka M. Lj. (57) sprovedena je u Specijalizovanu bolnicu za psihijatriju u Kotoru nakon sprovedenih vještačenja koja su naložena nakon njenog hapšenja 17. marta po prekršajnoj prijavi da je vršenjem odbreda na groblju Vlaške crkve na Cetinju izazvala uznemirenost građana prijestonice, saznaje Pobjeda.

M. Lj. je u prvom navratu sprovedena na Kliniku za psihijatriju Kliničkog centra Crne Gore gdje je nakon temeljne analize mentalnog zdravlja i ponašanja utvrđeno da je u njenom slučaju neophodna specijalna hospitalizacija. Hrvatica koja u posjedu ima i austrijski pasoš uznemirila je žitelje Cetinja kada je 14. marta u crnom ogrtaču i sa crnom kapom na glavi sa podignutim rukama šetala po groblju Vlaške crkve i povremeno se pe-

njala na pojedine grobnice, a što su mobilnim telefonom snimili prolaznici. Građani su kazali da je nepoznata žena na rukama imala zavezane marame, kao i da je prilikom vršenja obreda vrištala i pjevala.

M. Lj. je 14. marta došla do Vlaškog groblja automobilom „BMW“ sa stranim tablama. Na retrovizorima njenog automobila bile su zavezane marame. Tragom ove informacije Pobjeda je kontaktirala sa Upravom policije iz koje je saopšteno da su postupali po prijavi da se na društvenoj mreži Fejsbuk pojavio snimak nepoznate žene kako izvodi određeni obred na Vlaškom groblju na Cetinju i na taj način uznemirava građane.

ću, devet poslovnih prostora, 10 garažnih i dva nestambena prostora uknjiženih na njegovo ime, na imena njegove bliske porodice i na firmu čiji je on osnivač.

Osim toga, zabranjeno mu je raspolaganje nad više od 5.000 kvadratnih metara zemljišta, gdje je Pekić evidentiran kao vlasnik ili suvlasnik, te nad računima na kojima se nalazi više od 170.000 eura.

Istraga je otkrila značajne finansijske nepravilnosti kada je u pitanju Pekićeva imovina. Istražitelji su uočili da vrijednost imovine koja je u posjedu Pekića ne odgovara njegovim prihodima. B. R.

PODGORICA – Suđenje optuženima za ranjavanje novinarke Olivere Lakić i ubistvo Miodraga Migija Kruščića, u maju 2018. godine, juče je u podgoričkom Višem sudu, sedmi put zaredom, odgođeno, prenosi Libertas.

Odgađanje je uslijedilo jer je novoizabrani sudija Višeg suda u Podgorici Radovan Vlaović preuzeo predmet od kolege Igora Đuričkovića, dosadašnjeg predsjednika tročlanog vijeća pred kojim se vodio postupak. – Sudiji Vlaoviću je neophodno vrijeme da se upozna sa spisima i dokazima. Novi termin suđenja još nije određen – rečeno je Libertasu . Sudija Vlaović, koji je do prije mje-

PODGORICA – Turski

državljanin Colak Ugur

osuđen je na četiri godine zatvorske kazne zbog izazivanja saobraćajne nesreće na Jadranskom bulevaru u Budvi prošle godine u kojoj je stradao motociklista Miroslav Šuleić. Presudu je u srijedu izrekao sudija Višeg suda u Podgorici Ivan Perović Prema navodima presude, Ugur je osuđen na četvorogodišnju robiju jer tokom sudskog postupka nije proveden nijedan dokaz koji bi doveo u

Iste večeri, nakon upita Pobjede, cetinjski policajci su pronašli M. Lj. od koje su kao od građanke prikupili obavještenje u vezi sa ovim slučajem. Sa događajem su upoznali nadležnog tužioca Osnovnog državnog tužilaštva na Cetinju, koji je ocjenio da u radnjama M. Lj. nema elemenata bića krivičnog djela koje se goni po službenoj dužnosti. Međutim, policijski službenici su cijenili da je u konkretnom slučaju M. Lj. počinila prekršaj člana 5 Zakona o javnom redu i miru, nakon čega su joj stavljene lisice na ruke. Nakon hapšenja sud je naložio psihijatrijsko vještačenje M. Lj. koje je pokazalo da je usljed zdravstvenih problema iskazala društveno neuobičajno ponašanje.

J. PETROVIĆ-ĐUKANOVIĆ

Izrečena presuda turskom državljaninu za izazivanje saobraćajne nesreće

Dobio četiri godine robije zbog smrti motocikliste

sumnju krivicu optuženog. Ugur je, kako se navodi u presudi, saobraćajnu nesreću izazvao 3. maja 2024. godine oko 20.40 časova, na Jadranskom putu - bulevaru u Budvi, u blizini benzinske pumpe „Eko“. On je upravljajući vozilom –reno megan“ registarskih oznaka BR BK 517 u pijanom stanju u koncentraciji od 1,50

promila alkohola iz svoje trake prešao preko razdjelnog ostrva bulevara u suprotnu kolovoznu traku namijenjenu za kretanje vozila iz suprotnog smjera. U tom trenutku iz suprotnog smjera naišao je Miroslav Šuleić koji je upravljao motocikolom „jamaha“ sa beogradskim tablama AG 99.

Predmet protiv kriminalne organizacije Milana Vujotića ustupljen novom sudiji

Sudar je bio neizbježan. Od siline udara vozilo i motocikl izletjeli su van kolovoza kojom prilikom je motociklista zadobio teške tjelesne povrede. On je preminuo na putu do bolnice u Kotoru. Ugur je prilikom iznošenja odbrane pred sudom kazao da je bio pijan i da se ničega ne sjeća. B. ROBOVIĆ

seca radio u Osnovnom sudu u Podgorici kada je, odlukom Sudskog savjeta, izabran za sudiju Višeg suda u Podgorici, preuzeo je i obavezu odlučivanja o zahtjevu pravnog zastupnika novinarke Lakić, advokata Dalibora Tomovića, koji je tražio da se postupak za njeno ranjavanje razdvoji od postupka koji se vodi protiv optuženih za ubistvo Kruščića.

On se prošle sedmice obratio podneskom Višem sudu u Podgorici zbog bojazni da bi, ukoliko ne dođe do razdvajanja postupaka, moglo doći do

zastarjelosti krivičnog djela ranjavanja Lakićeve. – Krivično djelo teška tjelesna povreda izvršeno na štetu Olivere Lakić 8. maja 2018. apsolutno zastarijeva 8. maja 2028, odnosno za tri godine, i to u odnosu na pet okrivljenih Filipa Bešovića Gorana Rakočevića, Luke Bulatovića, Filipa Kneževića i Veselina Bubanje. Nastupanjem apsolutne zastarjelosti trajno se gubi mogućnost da se bilo kada optuženi gone za ovo krivično djelo –upozorio je advokat Tomović. Optužnica protiv četrnaestočlane kriminalne grupe,

predvođene visokopozicioniranim pripadnikom kriminalnog kavačkog klana Milanom Vujotićem (43), kojoj se na teret stavlja ranjavanje novinarke Lakić i ubistvo Kruščića, podignuta je 7. decembra 2023. godine. Optužnicom specijalne tužiteljke Nataše Bošković, osim Milana Vujotića, Filipa Bešovića, Gorana Rakočevića, Luke Bulatovića, Filipa Kneževića i Veselina Bubanje, obuhvaćeni su i bivši policajac Darko Lalović, Mario Milošević, Dejan Vukašinović, Branislav Karadžić, Goran Vuk-

čević, Mijajlo Stojanović, Aleksandar Ljumović i Sanja Božović Filip Knežević, koji je u bjekstu, optužen je da je pucao u Oliveru Lakić, 8. maja 2018. godine, ispred ulaza zgrade u Podgorici, u kojoj živi. Ona je tada ranjena u nogu. Kao direktni izvršilac ubistva Podgoričanina Miodraga Kruščića označen je njegov sugrađanin Mario Milošević On je osumnjičen da je 21. maja 2018. godine ubio Kruščića dok je sjedio u kafiću na Starom aerodromu u Podgorici. B. R.

Uznemirijući obred na Vlaškom groblju

PLUŽINE: U nacrtu strategije razvoja sporta do 2028. godine ukazano na probleme u toj oblasti

Pivi fale infrastruktura i školovani treneri

PLUŽINE – Do 2028. godine u Plužinama će 80 odsto djece (predškolskog, školskog i srednjoškolskog uzrasta) učestvovati u organizovanom sportu (najmanje četiri do osam časova sedmično), a 60 odsto odraslih jednom sedmično u sportu i rekreaciji. U istom periodu biće izgrađena sportska hala (kamen temeljac postavljen u avgustu 2024. godine), moderni fitnes park u blizini gradske plaže i avanturistički park. Takođe, planirana je izrada tehničke dokumentacije i početak izgradnje stadiona za veliki fudbal i kompleksa sa terenima za tenis, odbojku na pijesku, fudbal na pijesku i sl.

To je predviđeno Strategijom razvoja sporta u Plužinama od 2025. do 2028. godine.

O Strategiji je okončana javna rasprava i, kako se navodi, nije bilo zainteresovanih učesnika.

PREDNOSTI, SLABOSTI

Autori dokumenta, osmočlana radna grupa, navode da su prednosti Plužina za razvoj sporta –znatno veliki broj klubova i njihovi rezultati, ulaganje Opštine u sportsku infrastrukturu, finansiranje sporta iz budžeta, ulaganja Ministarstva sporta i mladih u sportsku infrastrukturu, pristupačne članarine i kvalitetan nastavni kadar.

Kao slabosti prepoznaju: nedostatak infrastrukture i školovanog trenerskog kadra za pojedine sportove, nepostojanje centra za zdravstvenu zaštitu i prevenciju u liječenju sportiste, zatim mali broj djece iz ruralnih djelova opštine angažovanih u sportu, nedo-

HERCEG NOVI – Na jednoj od jahti koja je privezana u marini Portonovi juče u 18 časova izbio je požar. Vatra je, kako je kazao Pobjedi upućeni očevidac, vatra sa milionski vrijedne jahte, dugačke 30 metara zahvaljujući tome da nije bilo vjetra, nije se proširila na okolna plovila. Kako saznaju „Vijesti”, požar je zahvatio luksuznu motornu jahtu “Ramonda” koja plovi pod zastavom male karipske ostrvske države Svetog Vinsenta i Grenadina.

Načelnik Službe zaštite i spašavanja Herceg Novi, Zlatko Ćirović je za Radio-televiziju Herceg Novi (RTHN) kazao da su na teren nakon poziva odmah uputili dva vozila i šest vatrogasaca, a zatim još dva vozila, jer je požar već bio zahvatio kompletnu palubu jahte.

Registrovano je osam klubova sa ukupno 238 članova od kojih je 109 žena, i deset trenera. Posebna pažnja se mora obratiti na najpopularnije sportove (fudbal, košarka, rukomet, ples, šah...) jer u njima nastavnici i profesori mogu pružiti adekvatnu obuku, dok bi za ostale morali raditi sa trenerima iz lokalnih sportskih kolektiva. Fiskulturna sala u JU „Obrazovni centar“ ne zadovoljava kriterijume za organizaciju bilo kog takmičenja

voljna finansijska sredstva za angažovanje kvalitetnijeg trenerskog kadra i standard građana. Takođe, privrednici nijesu zainteresovani za učešće u radu sportskih organizacija, prestanak rada pojednih klubova, manji broj sportskih radnika, slaba ekonomska moć pojedinih građana i demografske promjene.

Prema podacima Sekretarijata za opštu upravu i društvene djelatnosti, u Plužinama djeluje sedam sportskih organizacija koje rade u skladu sa Zakonom o sportu, te jedno sportsko-rekreativno društvo. Zastupljeni su: fudbal, futsal,

košarka, karate, rukomet, ples, planinarstvo i ribolov.

Klub malog fudbala „Blažo Pivljanin“ ima 18 članova i dva trenera, karate klub „Piva“ ima 20 članova (osam žena ) i jednog trenera, Sportsko plesni klub „Flash“ 45 članova (43 žene) sa dva trenera (jedna žena), košarkaški klub „Pivabasket“ 60 članova (26 žena) i dva trenera, planinarski klub „Bioč“ ima 30 članova (15 žena) i jednog trenera, sportsko ribolovni klub „Bajo Pivljanin“ ima 20 članova (dvije žene) jednog trenera (žena) i sportsko rekreativno društvo „Bajo Pivljanin“ sa 45 članova

(15 žena) i jednim trenerom. U Strategiji je ocijenjeno da se sport u školama može unaprijediti većim ulaganjima u infrastrukturu, povećanjem broja sati fizičkog vježbanja kroz proširenje programa koji uključuje različite sportske discipline tradicionalnog karaktera kao i nove sportove. Data je sugestija je da se kroz inkluzivnost i raznolikost omogući svim učenicama, bez obzira na njihove fizičke sposobnosti, da se bave sportom. – Konstantna edukacija nastavnika i profesora mora da se sprovede zato što ne poznaju nove sportove i vidove

H ERc EG NOVI: U marini Portonovi juče izbila vatra

sportsko-rekreativnih sadržaja, a jedan broj njih nije zainteresovan za sprovođenje planskih školskih aktivnosti. Mora se uspostaviti bolja saradnja sa crnogorskim školskim sportskim savezom, koji je po Zakonu o sportu dužan organizovati i finansirati sva državna i međunarodna takmičenja, dok će kod organizovanja opštinskih takmičenja uvijek imati podršku lokalne samouprave. Preduslov za efikasan rad u školama podrazumijeva organizovanje što većeg broja sportskih sekcija i sprovođenje njihovog programa, a sve u cilju omasovljenja i stvaranja sportskog i takmičarskog duha učenika. Veliki problem predstavlja neadekvatna sportska infrastruktura koja ne može zadovoljiti potrebe za sve dvoranske sportove. Posebna pažnja se mora obratiti na najpopularnije sportove (fudbal, košarka, rukomet, ples, šah...) jer su to sportovi u kojim nastav-

nici i profesori mogu pružiti adekvatnu obuku, dok bi za ostale morali raditi sa trenerima iz lokalnih sportskih kolektiva pogotovu kada su u pitanju borilački sportovi – piše u Strategiji uz konstataciji da se predložene aktivnosti ne mogu sprovesti bez saradnje Ministarstva sporta i mladih, Ministarstva prosvjete i organa lokalne samouprave.

STANJE OBJEKATA

Sportska infrastruktura u Plužinama nije dovoljno razvijena. Posjeduju gradski stadion za male sportove u okviru koga se nalazi teren za mali fudbal sa vještačkom travom kao podlogom, teren za basket, košarku i odbojku sa tartan podlogom, betonski teren za basket u naselju Rosulje, kao i betonski teren za mali fudbal u selu Brezna. Postoje i uređene šetne staze u gradskom jezgru, kao i više od 100 km markiranih staze za planinarenje. U gradskom parku postavljeni su stolovi za tekbol, a OŠ „Bećko Jovović“ (Stabna) ima u dovrištu teren za basket i mali fudbal sa prirodnom travom kao podlogom. Postoje i uređene šetne staze u gradskom jezgru, kao i više od 100 km markiranih staze za planinarenje. Od zatvorenih objekata - fiskulturna sala „Obrazovni centar“ zbog dimenzija ne zadovoljava kriterijume za organizaciju bilo kog takmičenja, pa se koristi isključivo za rekreativno bavljenje sportom i u zimskom periodu za održavanje treninga. Samostalno ili u saradnji sa sportskim organizacijama i Parkom prirode „Piva“, Opština organizuje brojne manifestacije: turnir u malom fudbalu, turnir u basketu „3x3“, memorijalni turnir „Branko Bane Blagojević“, „Piva dance“ kamp, Ilindanska konjička trka, Vidovdanski uspon na Maglić, Tradicionalni uspon na Prutaš, Prvomajski uspon na Zarisnik. Prema popisu iz 2023. godine Plužine imaju 2.177 stanovnika od kojih je 1.026 žena. Mladih, starosti od 15 do 30 godina, ima 336. D.ŠAKOVIĆ

Međutim, dvadeset vatrogasaca nije uspjelo da lokalizuje požar jer su jahte izgrađene od lako zapaljivog materijala zbog čega se vatra širila velikom brzinom.

- Uklonili smo plovila koja su se nalazila u blizini. Odlučili smo da zapaljeno plovilo izvedemo iz marine jer se u njemu nalazi osam hiljada litara nafte i na neki način ga obezbijedimo, jer je jedini način da se požar ugasi sam od sebe. Pret-

postavka je da će se nafta izliti i zato smo sa radnicima marine bazirali na to da se uspostave brane kako ne bi došlo do ekološke katastrofe - kazao je Ćirović za RTHN. On ističe da i ovaj slučaj ukazuje na to da Crna Gora mora biti spremna za ovakve situacije.

- I pored velike volje, vatrogasci, uz četiri kamiona, preko 500 kubika vode i pjenu, nijesu uspjeli da ugase požar. Jahta je izgorjela, tu smo bili nemoć-

ni, ostalo je samo da spriječimo ekološku katastrofu - kazao je Ćirović. Sagovornik Pobjede smatra da bi požar bio ugašen da je vatrogasna služba u svom posjedu imala specijalizovano plovilo koje može gasiti požare sa mora.

Do zaključenja lista nijesmo dobili informaciju šta je izazvalo vatru, niti u čijem je vlasništvu plovilo na kojem je izbio požar. B. ROBOVIĆ

RADOVI ĆE TRAJATI DVIJE GODINE: Planirani izgled sportske dvorane

DANILOVGRAD: Skupština nije usvojila inicijativu 12 odbornika da se građani izjasne o cjenovniku ViK

Predlagači ne odustaju, najavili treći pokušaj za referendum o cijeni vode

DANILOVGRAD – Skupština opštine na jučerašnjoj sjednici nije usvojila prijedlog da se raspiše referendum na kojem bi se građani izjasnili o stavljanju van snage odluke o prijedlogu cijena preduzeća Vodovod i kanalizacija za ovu godinu, a kojom je voda poskupjela 53 odsto. Prijedlog je podnijelo 12 odbornika.

Sjednici je prisustvovao 21 odbornik. Za je glasalo osam, jedan je bio protiv, a 13 uzdržano.

Skupština opštine 10. januara nije usvojila građansku inicijativu sa 600 potpisa kojom je traženo poništavanje saglasnosti na odluku o prijedlogu cijena vode za 2025. godinu.

OSNOVANOST

U ime predlagača Vuk Iković (Pokret Preokret) saopštio je da je pravni osnov za donošenje odluke o referendumu sadržan u Zakonu o lokalnoj samoupravi i Statutu opštine. – Prema članu 121 Statuta, predsjednik opštine je bio dužan da predloži odluku o raspisivanju referenduma, a raspisivanje i održavanje lokalnog referenduma u slučaju odbijanja građanske inicijative obaveza je i prema članu 160 Zakona o lokalnoj samoupravi. S obzirom na to da predsjednik opštine nije predložio navedenu odluku, jedna trećina odbornika Skupštine opštine Danilovgrad, u skladu sa članom 121 Statuta opštine Danilovgrad, podnosi prijedlog za donošenje odluke o raspisivanju opštinskog referenduma. Prema tome, refrendum bi trebalo da se održi 20. aprila – objasnio je Iković. Pojedini odbornici, međutim, tvrdili su da o prijedlogu ne treba raspravljati jer je nezakonit i pravno nepismen te zamjerili nadležnom odboru za statut i propise koji je dao saglasnost da se uvrsti u dnevni red.

Darko Dragović (PES) naveo je da prijedlog ne prati finansijska analiza pa nije poznato koliki bi to bio izdatak za građane i gradski budžet. – Prema mojoj gruboj računici, referendum bi budžet koštao oko 70.000 eura. Dalje, nije poznato do kada bi važila odluka s obzirom na to da se cijena određuje na godišnjem nivou, a već je u toku postupak određivanja cijene za na-

PAJOVIĆ: Za vjerovali ili ne jeste to što su inicijativu potpisali DPS, SDP i SD. U nekim opštinama gdje su njihove partije na vlasti voda je poskupjela i 300 posto pa ne organizuju referendume

BOŠKOVIĆ: Nijesmo protiv poskupljenja vode već protiv ovoliko velikog, čak 53 odsto. U narednih 15 dana pokrenućemo postupak koji nećete moći da osporite, prikupićemo dovoljan broj potpisa za referendum

ŠĆEPANOVIĆ: Činjenica da je inicijativu potpisalo 600 građana zaslužuje da se o njoj debatuje. Manje je bitno kako bi na referendumu glasilo pitanje i kad bi bio održan. Važno je što građani misle

rednu, 2026. godinu – naveo je Dragović. Iković je odgovorio da finansijska analiza nije urađena, ali da je najvažnije da bi umanjenjem cijene svi građani i pravna lica bili na dobitku jer će oni skupljom vodom, zapravo, obezbijediti 450.000 eura koliko je neophodno za zarade zaposlenih, zatim gubitke na mreži, za koje nijesu odgovorni, a koji se mjere stotinama hiljada eura mjesečno. – Građani bi ukidanjem odluke dobili pravednu cijenu, umjesto sadašnje koja iznosi skoro dva eura po kubiku. Podsjećam da je ombudsman rekao da je riječ o diskriminaciji građana. Ima načina da Vodovod smanji gubitke, da dođe do novca, a da to ne radi zavlačeći ruku u novčanik gra-

đana. Neka eliminišu nelegalne priključke, na primjer – rekao je Iković.

POREĐENJE

Prema cjenovniku ViK Danilovgrad, na koji je saglasnost dala Regulatorna agencija za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti fiksni dio cijene na mjesečnom nivou iznosi 1,57 eura, a varijabilni 0,97 eura. Za odvođenje otpadnih voda fiksni dio iznosi 1,02 eura mjesečno, a varijabilni 0,76 eura po kubnom metru. Predsjednik Skupštine opštine Danilovgrad Predrag Pajović (NSD) smatra da predlagači ne brinu o građanima već skupljaju političke poene. – Za vjerovali ili ne jeste to što su inicijativu potpisali DPS, SDP i SD. Ovakve inicijative

Grgurović: Saglasnost za kredit zavisi od raspoloženja osobe u MF

Skupština je usvojila prijedlog o dopuni odluke o budžetu za 2025. godinu kojom je predviđeno da se opština zaduži 700.000 eura. Za je glasalo 15 odbornika, četiri su bila protiv, a tri uzdržana.

Predsjednik opštine Aleksandar Grgurović objasnio je da su sredstva namijenjena za infrastrukturu te da je kredit povoljan.

– Kredit je na pet godina, uzeli smo ga kod NLB banke po kamatnoj stopi od 3,85. Provizija za obradu je 0,1 posto, što znači da imamo dobar kreditni rejting kod banaka. Imaćemo 68.000 eura kamatu, mjesečna rata oko 12.800 eura – rekao je on.

Odbornik Željko Savović

političkih opstrukcija zbog toga što se dešavalo već više puta da jedna ista osoba koja se nalazi u Ministarstvu koja daje saglasnosti, a koje potpisuje ministar reaguje i ovako i onako. Izgleda, otprilike, da zavisi od dana kako je ustala, takvo imamo njeno mišljenje. Nije se ovo desilo opštini Danilovgrad samo od sebe, mi se nijesmo zaduživali otkad smo vlast, ali smo se zadužili 2022. godine za Martinićki put i ta ista osoba je dala bez problema s tim što je u posljednje vrijeme imala baš nekih dvojnih reakcija na zahtjeve, što je stvarno nevjerovatno... Meni je to toliko neprofesionalno

dio 47 posto ili sa 0,79 na 1,16. Varijabilni 91 ili sa 0,35 na 0, 67. U Baru fiksni dio 62 ili sa 0,58 eura na 0,94, varijabilni 12 posto ili sa 0,85 na 0,95. U Bijelom Polju fiksni dio je uvećan 136 procenata ili sa 0,94 na 2,22 eura, a varijabilni povećan 71 posto ili sa 0,38 na 0,95 eura. Na Cetinju je fiksni dio cijene vode povećan 95 posto, ili sa 0,58 na 3,08 dok je varijabilni povećan 31 odsto ili sa 1,44 na 1,89. Onamo gdje mi vršimo vlast, na Žabljaku voda je poskupila 78 posto, u Pljevljimaa 154 posto, Mojkovcu 67 posto, Kolašinu 82 posto i Beranama 81 posto. Konstatovao je da nijedan od tih opština ne spominje referendum koji se, kaže 30-ak godina, nije održao u Crnoj Gori. Tvrdnju da kroz cijenu vode građani plaćaju nova zapošljavanja demantovao je navodeći da je broj radnika u tom preduzeću sa 73, koliko ih je bilo 2023. godine smanjen na 65.

STAV GRAĐANA

Odbornik Dragan Dabić (SD) saopštio je da je inicijativa o održavanju referenduma dobra, da je u korist građana čiji su odbornici predstavnici. – Meni finansijska analiza ne treba, dovoljno je da uporedim račune prije i nakon poskupljenja vode – rekao je on. Drago Šćepanović (SDP) smatra kako činjenica da je inicijativu potpisalo 600 građana (tri odbornika) zaslužuje pažnju i da se o njoj mora debatovati.

– Manje je bitno kako bi na tom referendumu glasilo pitanje i kad bi on bio održan. Važno je čuti mišljenje građana – rekao je Dabović.

nijesu pokrenuli u opštinama gdje su njihove partije na vlasti iako su poskupljenja znatno veća. U Ulcinju je fiksni dio

Željko Savović (Prava Crna Gora) problematizovao je to što su saglasnost Ministarstva finansija čekali 20 dana, ocijenivši da je riječ o političkoj opstrukciji. Aleksandar Grgurović nije osporio da su dugo čekali saglasnost, ali je, kaže, uvjeren da nije politčka opstrukcija. – Smatram da nema i nevjerovatno i čisto jedno gubljenje vremena da traži da se citira zakon – rekao je Grgurović. Branko Bošković smatra da zaduženje nije bilo neophodno jer je budžet za ovu godinu dva miliona veći nego prethodne te da ima sredstava za projekte.

cijene vode povećan 373 posto ili sa 0,79 na 3,74 eura, a varijabilni 47 posto ili sa 0,89 na 1,31 euro. U Rožajama fiksni

Prema Zakonu o lokalnoj samuopravi referendum može pokrenuti predsjednik opštine, zatim Skupština opštine na inicijativu trećine odbornika ili 10 odsto punoljetnih građana.

Branko Bošković (DPS) saopštio je da nije stavljena tačka na inicijativu da se van snage stavi odluka o poskupljenju vode. Iskoristiće treću, preostalu mogućnost.

– U narednih 15 dana pokrenućemo postupak koji nećete moći da osporite. Sakupićemo 1.500 potpisa koliko je neophodno da se referendum održi. Nijesmo protiv poskupljenja vode, već protiv ovoliko velikog poskupljenja – obrazložio je Bošković.

D. ŠAKOVIĆ

RASPRAVA TRAJALA VIŠE SATI: Sa sjednice skupštine

Predavanje Steva Vučinića u Baru

Tribina o odnosima

CPC i Svete Stolice

PODGORICA – Tribina

„Crnogorska pravoslavna crkva i Sveta Stolica u XVII vijeku“, koju organizuje Matica crnogorska Ogranak Bar, biće održana večeras, u 19 sati, u galeriji „Velimir A. Leković“. Gost tribine je publicista Stevo Vučinić , uvodnu riječ će imati predsjednik Matice Ivan Jovović, dok će program moderirati publicista i profesor Neđeljko Đurović Vučinić će se dominantno baviti viševjekovnim odnosom katoličke i pravoslavne crkve na crnogorskom prostoru tokom srednjovjekovnog perioda zaključno sa 17. vijekom kad je odnos ove dvije crkvene organizacije bio najintenzivniji.

Plakat tribine

Vučinić će se osvrnuti na stariju crnogorsku istoriju, posebno dukljansko-zetski period, temu o kojoj je objavio više članaka i knjiga. An. R.

Predstavljanje knjige poezije

Slobodana Raspopovića

„Duša u kamenu“

u Danilovgradu

PODGORICA - Knjiga poezije „Duša u kamenu“, autora Slobodana Raspopovića, biće predstavljena večeras, u 19 sati, u biblioteci danilovgradskog centra za kulturu. O knjizi autora, koji živi i stvara u Novom Sadu i rodnim Bjelopavlićima, govo -

riće pjesnik Dragiša Jovović , Veselin Raspopović , Dragan Mitov Đurović, Vesna Kovač i Božidarka Beba Popović Veče organizuju Centar za kulturu i izdavač knjige Kulturno-informativni centar ,,Bijeli Pavle“ iz Danilovgrada. R. K.

Crnogorski film „Kao topli septembar“

Vlastimira Sudara na festivalu u Kipru

Porodična drama smještena u Baru

PODGORICA – Crnogorski film „Kao topli septembar“, u režiji Vlastimira Sudara, uvršten je među projekte za šesto izdanje „Dot.on.the. map“, industrijskog dijela 23. međunarodnog filmskog festivala na Kipru - „Cyprus Film Days“, koji će biti održan u Limasolu od 4. do 12. aprila.

Producenti ovog projekta su Jasmina Karajlović i Karlo Kalezić iz „Montenegro Max Film“ uz koproducenta Ujkana Hisaja. Program „Dot.on.the.map Industry Days“ predstavlja platformu za koprodukciju, obuku i umrežavanje u okviru festivala. Selektovani projekti takmičiće se za više nagrada, među kojima su dvije novčane od po 2.000 eura, oprema za osvjetljenje vrijedna 4.000 eura, te akreditacija i smještaj za Filmski festival u Solunu. Film prati priču o Marini, mladoj talentovanoj balerini iz Bara, čija karijera zavisi od odlaska u inostranstvo, i njenom ocu Balši, bivšem članu specijalne podvodne

Održana i treća sjednica Savjeta za upravljanje područjem Kotora, dogovorili

Sami sebe predložili reviziju Menadžment

PODGORICA – Članovi Savjeta za upravljanje područjem Kotora i dalje vjeruju da mogu da učestvuju u reviziji Plana upravljanja (Menadžment plana), pa su tokom prošle nedjelje sastavili prijedlog članova za radnu grupu koja će se baviti najvažnijim dokumentom u procesu ispunjavanja obaveza prema Unesku i očuvanja vrijednosti prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora. Tako će oni koji, shodno zakonu, treba samo da koordiniraju reviziju Plana upravljanja, istovremeno raditi na reviziji i koordinisati sami sobom.

Da stvar bude i malo začudnija, na trećoj sjednici Savjeta, koja je održana 20. marta, članovi Savjeta ponovo su se bavili pitanjem „curenja informacija“, odnosno glasnim razmišljanjem o tome ko to novinaru Pobjede dostavlja informacije o sjednicama Savjeta i Savjetodavnoj misiji Uneska, kao da, u najmanju ruku, rade na sastavljanju nuklearne bombe, a ne na poslu od javnog značaja, koji bi trebalo da doprinese očuvanju naše najvrednije baštine?!

RADNI TIM

jedinice, koji živi povučeno nakon razvoda. Kada se pojavi prilika da iz mora izvadi zaostalu minu iz Drugog svjetskog rata, Balša vidi šansu da obezbijedi novac za ćerkinu budućnost, iako to znači suočavanje sa sopstvenom prošlošću. Kroz njihov odnos, film istražuje teme porodičnih veza, ličnih izbora i pronalaženja sopstvenog puta.

Kroz šumu sumnjičenja i snebivanja, članovima Savjeta je ipak pošlo za rukom da malo prodiskutuju o novim nedozvoljenim radovima na samoj obali Risna, budući da su tamošnji zaštitnici baštine i arheolozi primijetili da bager sa platforme, u okviru izgradnje Hotela ,,Teuta“, bez arheološkog nadzora iskopava zemlju u prostoru na kojem se, pod vodom, prostire arheološko

Kroz šumu sumnjičenja i snebivanja, članovima Savjeta je ipak pošlo za rukom i da malo prodiskutuju o novim nedozvoljenim radovima na samoj obali Risna, budući da su tamošnji zaštitnici baštine i arheolozi primijetili da bager sa platforme, u okviru izgradnje Hotela ,,Teuta“, bez arheološkog nadzora iskopava zemlju u prostoru na kojem se, pod vodom, prostire arheološko nalazište Carine

nalazište Carine. Pošlo im je za rukom i da konstatuju kako nema nikakvih smetnji da i oni, kao članovi Savjeta, ipak budu dio radne grupe koja će raditi na reviziji Plana upravljanja (Menadžment plana), posao koji su nedavno započeli, podsjetimo, preko mejla tako što jedni drugima šalju staru verziju Plana i na marginama upisuju što bi trebalo skratiti ili drugačije definisati. Malo na sjednici, a nešto poslije sjednice, stigli su i da sastave prijedlog članova Radnog tima za reviziju Menadžment

plana u kojem bi trebalo da se nađu članovi Savjeta dr Ilija Lalošević, profesor Arhitektonskog fakulteta, dr Stevan Kordić, profesor Fakulteta za pomorstvo, mr Dobrila Vlahović, direktorica Direktorata za kulturnu baštinu Ministarstva kulture i medija, mr Miloš Petričević, arheolog JU „Muzeji“ Kotor, Aleksandra Džaković iz Uprave za zaštitu kulturnih dobara, mr Srđan Marlović iz Opštine Herceg Novi i mr Marija Novaković iz projektnog biroa „Enforma“, zatim Aleksandra

Ivanović iz JP „Morsko dobro“ Budva, Radojica Poleksić iz Uprave za saobraćaj, mr Aleksandra Kapetanović iz NVO Expeditio, Jelena Saulačić iz Opštine Kotor, Marija Nikolić iz Opštine Tivat, Tanja Stanković iz Opštine Cetinje i Milka Pasković iz Opštine Kotor (administrativna logistika). Na posljednjoj sjednici Savjeta, ali i sa spiska radne grupe, vidno nedostaje arhitekta Mladen Krekić, jedan od onih koji bi trebalo da preko Savjeta učestvuje u koordinaciji revizije Menadžment

An. R.

Filmski centar Crne Gore podržao je ovaj projekat na konkursu za produkciju u kategoriji dugometražnih igranih filmova. Takođe, u sklopu festivala, Vuk Perović, programer glavnog takmičarskog programa i selekcije „Kino Evropa“ na festivalu u Herceg Novom, učestvovaće na panel diskusiji „Filmski festivali u širem mediteranskom regionu“. Panel, koji će moderirati Ariane Buhl, okupiće stručnjake iz francuskih, hrvatskih i portugalskih filmskih festivala koji će razgovarati o festivalskim strategijama, procesima selekcije i izazovima u kreiranju balansiranog i raznovrsnog programa.

PODGORICA – Predstava ,,Naličje“ Crnogorskog narodnog pozorišta, autorski projekat reditelja Borisa Liješevića, selektovana je za učešće u takmičarskom programu ovogodišnjeg, jubilarnog 70. Sterijinog pozorja, koje će biti održano od 26. maja do 3. juna u Novom Sadu. Ovogodišnje izdanje pod nazivom „Stvaranje istorije/mijenjanje budućnosti“ odražava tematske odrednice selektovanih predstava, ali i društvenih okolnosti u kojima se ogledaju drama-

tične borbe za istinu i pravdu. Kako je istakla selektorka Sterijinog pozorja dr Ana Tasić, teatrološkinja i pozorišna kritičarka, tekst predstave ,,Naličje“ nastao je tokom procesa proba, iz ličnih priča i iskustava autora i glumaca, niklih na tlu potrebe razotkrivanja užarenih društveno-političkih problema u Crnoj Gori, ali zapravo i šire, u cijelom našem regionu. - Takođe, u cjelini predstave je važno preplitanje tog opipljivo turobnog realiteta sa crnohumornim scenama, finom komikom koja se izliva iz tragičnih situacija, u skla-

Predstava ,,Naličje“ CNP-a selektovana za jubilarno 70. Sterijino pozorje

Scena iz predstave ,,Naličje“

Sa jedne od ranijih sjednica Savjeta za upravljanje područjem Kotora

za

Menadžment plana

plana, a istovremeno je autor građevinskih projekata koji se realizuju u zaštićenom području Boke kotorske. Kako je potvrdilo više izvora Pobjede, za sada nije izvjesno da će svi predloženi biti i dio tima radne grupe, jer prijedloge za predstavnike opština i pojedinih institucija moraju da usaglase sa njihovim matičnim institucijama. Savjet je ostavio mogućnost i za angažovanje spoljnih saradnika za pojedine oblasti, a listu sa imenima potencijalnih članova poslali su ovih dana predsjedniku opštine Kotor i predsjedniku Savjeta Vladimiru Jokiću koji je na sjednici Savjeta ustvrdio da očekuje pozitivan izvještaj Savjetodavne misije Uneska. Podsjetimo, Pobjeda je 6. marta objavila detalje sa brojnih sastanaka koje su predstavnici Savjetodavne misije Uneska, Siniša Šešum i Frederika Pompejano imali sa kotorskim i državnim zvaničnicima i predstavnicima nevladinog sektora. Tada je, kako je objavila Pobjeda, saopšteno da članovi Savjeta za upravljanje područjem Kotora ne mogu da rade na reviziji Plana upravljanja (Menadžment plana), već samo da budu koordinatori radne grupe koju, shodno zakonu, treba da formira Ministarstvo kulture i medija. Pobjedi je tada iz više izvora potvrđeno da su Šešum i Pompejano negativno prokomentarisali činjenicu da je Savjet počeo reviziju Plana upravljanja, iako ih Zakon o prirodnom i kulturno-istorijskom području Kotora i Zakon o zaštiti kulturnih dobara obavezuje da budu samo koordinatori tog posla. Posebno su kritikovali činjenicu da

du sa našim balkanskim mentalitetom, sklonosti ka grotesknom smijehu, saputniku u ratu sa svakodnevnim nevoljama. Glumci nastupaju sa opipljivim žarom i energijom, te dokazuju istinsku, unutrašnju potrebu da baš o tim temama govore na sceni, psihološki oživljavajući ove scenske dvojnike naše mračne stvarnosti – navodi se u obrazloženju selektorke Tasić.

Pored ,,Naličja“ u takmičarskoj selekciji 70. Sterijinog pozorja su i predstave: ,,Jezik kopačke“ Filipa Grujića i Ivana Ergića iz Zagrebačkog kazališta mladih, ,,Beogradski trio“ Gorana Markovića iz pozorišta u Novom Mestu, „Narodni poslanik“ Branislava Nušića Makedonskog nacionalnog teatra

Drama „Princeza Ksenija od Crne Gore“ Radmile Vojvodić

Crnogorski identitet

je ponovo na udaru

u Savjetu sjede ljudi koji su u svojevrsnom konfliktu interesa ukoliko se bave revizijom Plana upravljanja, budući da su njihovi arhitektonski studiji autori brojnih projekata koji su u fazi izgradnje ili su završeni u kotorskom području. Sve to, kako tvrde izvori Pobjede koji su bili na sastancima, biće pomenuto u izvještaju koji predstavnici Uneska treba da pošalju Crnoj Gori za nepuna dva mjeseca.

OGOLJENA ISTINA

U međuvremenu, Opštinski odbor Demokratske partije socijalista u Kotoru, inače političkog subjekta koji je takođe odgovoran za višedecenijske devastacije našeg nasljeđa, oglasio se saopštenjem u kojem ističu da je „nedavna Savjetodavna misija Uneska u Kotoru ogoljela istinu i time građanima dala priliku da se uvjere u istinitost onog na šta već duže vrijeme apelujemo“. Članovi Misije su, kako navode, vidjeli da se nasljeđe štiti, ne samo neznanjem, već i „izvođenjem bagera i rovarenjem po jednom od arheoloških lokaliteta od najvećeg značaja na Balkanu“, kao i „ocjenjivanjem da je za Rišnjane sa oko 2.000 hiljade stanovnika bolje da imaju dva ogromna igrališta i asfaltiran put do škole, za razliku od arheološkog parka koji bi podigao životni standard mještana i punio budžet Opštine Kotor.“ U ostatku saopštenja uglavnom su se poslužili interpretacijom činjenica o radu Savjeta za upravljanje područjem Kotora i sastancima sa Savjetodavnom misijom Uneska koje je Pobjeda objavila u više navrata tokom februara i marta.

J. NIKITOVIĆ

u Skoplju, kao i pet predstava iz Srbije - praizvedbe iz Sombora (,,Izuzeti“, prema tekstu Đorđa Petrovića u režiji Mie Knežević), Lazarevca (,,Srpskoj omladini“, Dimitrije Tucović, autora i reditelja Zlatka Pakovića), Novog Sada (,,Iskupljenje“, prema romanu Branimira Šćepanovića, u režiji Veljka Mićunovića) i Beograda (,,Niko nije zaboravljen i ničega se ne sećamo“, prema romanu Mirjane Drljević, u režiji Bojane Lazić, Atelje 212).

U selekciji je i jedno novo tumačenje savremenog klasika Dušana Kovačevića, ,,Sveti Georgije ubiva aždahu“, u režiji Milana Neškovića i izvođenju ansambla Jugoslovenskog dramskog pozorišta.

An. R.

PODGORICA – Nijesam se latila dopisivanja, dorađivanja dramskog teksta brinući i ustanovljavajući da on nije dovoljno aktuelan ili da je ta fikcionirana istorijska priča ispričana, da je to ruho tog komada nekako iznošeno. Naprotiv... Ta tragična istorijska priča posljednjih izdanaka dinastije Petrović Njegoš i tog usuda crnogorske države i obezimenjavanja naroda u tom trenutku i dalje je živo aktuelna – istakla je dramska spisateljica i rediteljka Radmila Vojvodić na promociji svog komada ,,Princeza Ksenija od Crne Gore“, u izdanju CNP-a.

Ona je dodala da je ovo izdanje knjige drame, u donekle novom ruhu, posebno po tome što u sebi sadrži dosije igranja prve, originalne predstave ,,Princeza Ksenija od Crne Gore“, koja je praizvedbu imala 1994. godine. Osim Vojvodić, na promociji ove drame govorili su direktor CNP-a Ilija Subotić, urednik izdanja koji potpisuje i predgovor Janko Ljumović, pozorišni kritičar i prof. FDU Beograd dr Ivan Medenica i prvakinja drame našeg nacionalnog teatra Varja Đukić

MAŠINA SJEĆANJA

Medenica je istakao da, kada je pročitao drugu proširenu verziju ove drame, prva asocijacija koju je imao jeste naslov, ali i sadržaj čuvene studije američkog teatrologa Marvina Karlsona koja se zove ,,Zaposjednuta pozornica: pozorište kao mašina sjećanja“.

- Ta mašina jeste fenomen koji postoji u svakom pozorištu. Jedan od centralnih problema kojim se ovaj komad bavi je sjećanje. Ovo jeste neka vrsta jednog metateatarskog eseja o sjećanju, prije svega istorijskom sjećanju – rekao je on. Tematski fokus komada koji se doima kao mašina sjećanja, prema riječima Medenice, postavljen je prije svega putem dopisanog prologa, a koji počinje riječima: ,,Zašto da opet kopamo po smetlištu prošlog?“

- Iz vizure tog prologa više dominira neko osjećanje rezignacije vezano za to što nas istorija nije ničemu naučila i što su se greške od Prvog svjetskog rata ponavljale do dana današnjeg i što, sad ću reći jednu možda zapaljivu tezu, koja uopšte u komadu nije eksplicitno iznijeta, ona provijava –to je da je sada ponovo, kao i tada, crnogorski identitet na udaru – istakao je Medenica.

U drami, kako je kazao, nije važan samo pomenuti mehanizam sjećanja, već i to kako se iz različitih vremenskih perspektiva osvjetljava ono što je predmet sjećanja, a to je ta trauma gubitka nezavisnosti i identiteta.

KRITIČKO IZDANJE

Ljumović je rekao da je koncept ove publikacije da se ponudi knjiga koja neće dati u okviru korica samo dramski tekst, već je to i kritičko izdanje koje je u ovom izdanju dopunjeno i poglavljem, odnosno segmentom pogleda na dramu i izvedbu. - Imamo u knjizi dio eseja Boža Koprivice ,,Tišina i kremen“. Zatim, Varja Đukić je pisala o tom iskustvu dvije ,,Princeze Ksenije“, prvog i drugog scenskog života, kao i Žarko Mirković koji je bio kompozitor i jedne i druge izvedbe – kazao je Ljumović, dodajući da se u bibliografiju uklapa i fotografija

Hercegnovske aprilske pozorišne svečanosti od 14. do 30. aprila

rada Voja Stanića koju je devedesetih slavni slikar poklonio Radmili Vojvodić, na kojoj je prikazana scena sa izvođenja iz „Zetskog doma“ 1994. godine. Prema riječima Subotića, inscenacijom ove drame, sada već davne 1994. godine, ,,započeo je jedan emancipatorski proces“.

- Proces čiji će efekti u velikoj mjeri odrediti doživljaj pozorišne umjetnosti u Crnoj Gori s kraja 20. vijeka, s tendencijom daljeg razvijanja takve uloge teatra u crnogorskom društvu - istakao je Subotić. Đukić je rekla da je ,,Princeza Ksenija od Crne Gore“ u cjelokupnoj istoriji naše dramaturgije možda najznačajnija predstava i najznačajniji dramski tekst.

- Koji cijeli kontekst našeg bića – istorijskog, nacionalnog, kulturnog i društvenog – stavlja u jedan teatarski scenski kontekst – kazala je Đukić. An. R.

Program otvara „Ko to tamo peva“

u Herceg Novom

PODGORICA – Jubilarne 30. Hercegnovske aprilske pozorišne svečanosti biće održane od 14. do 30. aprila, a kao i prethodne dvije godine istraživaće odnos muzike i pozorišta. Tokom 15

dana biće odigrano deset predstava, od kojih su dvije dječje – saopšteno je na konferenciji za novinare, piše RTHN. Urednik pozorišnih programa u Herceg Festu Milina Kovačević kazala je da festival po-

činje predstavom „Ko to tamo peva“ Narodnog pozorišta u Beogradu. Na programu HAPS-a je domaća predstava „Uspomene Sare Bernar“, koja je, prema riječima Kovačević, od 2002. godine izvedena u deset nacionalnih teatara u regionu, učestvovala na deset festivala i ponijela tri nagrade, gostovala u Kanadi. U drugoj sedmici HAPS-a su predstave „San o Mileni“, Udruženja umjetnika „Artista“ iz Požarevca, dokumentarna predstava o Mileni Pavlović Barili

- Preporuka Vide Ognjenović i specijalna nagrada sa festivala Novi Tvrđava teatar povezuje ovu i narednu predstavu koja će biti prikazana na HAPS-u, „Utopija danas“, Centra za kulturu Tivat, Bitef teatra i više koproducenata iz

Beograda i Novog Sada - kazala je Kovačević. Narodno pozorište Sombor dolazi sa predstavom „Ljudi od voska“, koja je rađena po tekstu Mata Matišića, a u režiji Ivana Vanje Alača. U završnici HAPS-a su predstave „Vrapčić“ Puls teatra Lazarevac i Knjaževsko-srpskog teatra Kragujevac i „Odustajanje“, savremena baletska predstava Muzičkog centra Crne Gore i Crnogorskog baletskog ansambla. Na HAPSIĆ-u su dvije dječje predstave: „Ježeva kućica“ Gradskog pozorišta Jazavac Banjaluka i „Pomelo, mali ružičasti slon“, Gradskog pozorišta Podgorica. Hercegnovske aprilske svečanosti organizuje Hercegnovsko pozorište u saradnji sa Herceg Festom. A. Đ.

Sa predstavljanja drame u CNP-u

D. Miljanić

Sa konferencije za novinare

Velika Britanija i Francuska šalju vojne timove u Ukrajinu

PARIZ - Britanske i francuske vojne ekipe biće raspoređene u Ukrajini tokom narednih nekoliko dana - potvrdio je Emanuel Makron na samitu EU na kojem su glavne teme bile rat u Ukrajini i bezbjednost Evrope.

Delegacija iz Velike Britanije i Francuske biće poslata da sarađuje sa ukrajinskim oružanim snagama kao dio takozvanih snaga za obezbjeđenje, otkriveno je tokom samita u Parizu kojem su prisustvovali i premijer Velike Britanije Kir Starmer i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski Međutim, Makron je naglasio da takve snage neće biti zamjena za mirovne trupe koje bi održavale eventualni prekid vatre između Rusije i Ukrajine.

Državnici više od 30 zemalja sastali su se u Parizu da razgovaraju o tome kako učvrstiti položaj Ukrajine na ratištu i izvan njega, obećavali su novu pomoć i razmatrali prijedloge o tome kako rasporediti evropske snage u zemlji kako bi dopunili budući mirovni sporazum.

Nakon samita ,,koalicije voljnih“ 27. marta, koji ne uključuje Sjedinjene Američke Države, francuski predsjednik Makron rekao je da su državnici okupljeni u Parizu ujedinjeni oko Ukrajine kao nikad prije, te da moraju osigurati da se mogu suprotstaviti ruskom planu da odugovlači s pregovaračkim procesom kako bi otela više ukrajinske zemlje. ,,Ništa nije isključeno, razmotrićemo pomorske, kopnene i vazdušne snage“, upozorio

je. „Ova snaga za obezbjeđenje ne treba da zamijeni mirovne trupe na liniji kontakta, niti snažnu i robusnu ukrajinsku vojsku“.

On je priznao da Vladimir Putin nije pristao na takav plan, ali je poručio da „nije na Rusiji da odlučuje što će se dešavati na ukrajinskoj teritoriji“. Makron kaže da su se zemlje saglasile da nastave da podržavaju Ukrajinu kako bi je stavile u najbolju moguću poziciju, ponovo optužu-

jući Rusiju da se pretvara da učestvuje u pregovorima, dok istovremeno pojačava napade na Ukrajinu.

On kaže da su mnoge zemlje dale dodatna obećanja o pomoći Ukrajini, uključujući i francusku najavu pomoći u iznosu od dvije milijarde eura prethodne noći. Takođe se pridružuje drugim liderima u stavu da „nije vrijeme za ukidanje sankcija“, jer mora doći do konačnog mirovnog rješenja prije nego što se to desi.

Navodi da su se učesnici dogovorili da održe i pojačaju pritisak, uključujući i na rusku „flotu iz sjenke“. Makron kaže da su ministri spoljnih poslova dobili zadatak da ispitaju specifična pravna pitanja u vezi sa svim snagama koje bi mogle podržati prekid vatre, i da o tome izvijeste u roku od tri nedjelje. Takođe napominje da trenutno ne postoji jednoglasnost oko slanja evropskih snaga za obezbjeđenje, iako dodaje da to nije preduslov da bi se sa tim nastavilo. Ali, kaže da postoji širi konsenzus da bilo kakve buduće bezbjednosne garancije moraju biti zasnovane na tri stuba: jaka ukrajinska vojska, uz zajedničku francusko-britansku misiju koja će otići u Kijev kako bi utvrdila potrebe i mogućnosti za podršku budućoj vojsci Ukrajine; snage za obezbjeđenje, koje neće biti raspoređene na liniji fronta, već u „strateškim“ oblastima; i šira inicijativa za ponovno naoružavanje Evrope i predstavljanje evropskog stava i zahtjeva u mirovnim pregovorima, uzimajući u obzir ruski napredak posljednjih godina, uključujući ras-

Sud Bosne i Hercegovine naredio raspisivanje Interpolove potjernice za Dodikom i Stevandićem

Sumnjiče ih za napad na ustavni poredak

SARAJEVO - Sud Bosne i Hercegovine izdao je naredbu za raspisivanje međunarodne potjernice za predsjednikom bh. entiteta Republika Srpska Miloradom Dodikom i predsjednikom Narodne skupštine tog entiteta Nenadom Stevandićem.

- Raspisivanje potjernice u nadležnosti je Nacionalnog

centralnog biroa Interpolapotvrđeno je juče za Radio Slobodna Evropa iz Suda BiH. Iz tog suda su naveli da je raspisivanje međunarodne potjernice 26. marta zatražilo Tužilaštvo BiH koje Dodika i Stevandića, kao i premijera Republike Srpske Radovana Viškovića ,,i druga lica“, tereti za napad na ustavni poredak BiH. Kao osnovu za raspisivanje po-

tjernice Tužilaštvo BiH je navelo da su Dodik i Stevandić, ,,koristeći se svojim visokopozicioniranim položajima u entitetu Republika Srpska, izbjegavajući zakonom propisane procedure granične kontrole, prešli državnu granicu i napustili Bosnu i Hercegovinu“. Iz Suda BiH su naveli da se osumnjičeni Dodik trenutno nalazi u Izraelu, a da se osum-

njičeni Stevandić, izbjegavajući zakonom propisane kontrole, čak i vratio u BiH 18. marta 2025. godine iz Srbije. - Sve upućuje na vjerovatnoću da se Dodik i Stevandić u svakom momentu mogu nalaziti i u inostranstvu - naveli su iz Suda BiH.

- Interpol Beograd uputio je protestnu notu Generalnom sekretarijatu Interpola zbog raspisivanja potjernice za Miloradom Dodikom i Nenadom Stevandićem jer su oni državljani Srbije, potvrdili su njen prijem i uzeće je u razmatranje, rekao je juče Ivica Dačić, ministar policije u tehničkoj vladi Srbije. Dačić kaže da međunarodne potjernice za njima dvojicom još nijesu prošle kontrolu Generalnog sekre-

tarijata Interpola u pogledu ispunjenosti uslova za njihovo objavljivanje i zato ne predstavljaju osnov za postupanje. - U zahtjevima za raspisivanje međunarodne potjernice prekršen je član 3. statuta Interpola koji kaže da je u organizaciji strogo zabranjena bilo kakva aktivnost ili intervencija u pitanjima u slučajevima koji imaju političku, vojnu, vjersku ili rasnu pozadinunaveo je Dačić.

On tvrdi da se Srbija zalaže u svakom trenutku za poštovanje međunarodnih normi, ali i da neće dozvoliti ugrožavanje prava svojih državljana od drugih država ili međunarodnih tijela. - Srbija je odlučna da nastavi da se bori za svoja i prava svojih građana na globalnoj sceni uz poštovanje međunarodnih pravnih okvira, u skladu sa sopstvenim vrijednostima i principima - kazao je Dačić. V. C.

Dodik, Višković i Stevandić osumnjičeni su za napad na ustavni poredak, te je za njima raspisana centralna potjernica unutar Bosne i Hercegovine, kako je potvrđeno za Radio Slobodna Evropa 17. marta. Svaka od 16 policijskih agencija u Bosni i Hercegovini trebalo bi da ih uhapsi.

Granična policija BiH je objavila da sprovodi istragu u vezi s Dodikovim prelaskom državne granice, te da na međunarodnom graničnom prelazu Rača između Bosne i Hercegovine i Srbije ne postoje granične rampe.

Zahtjev za privođenje najviših zvaničnika RS-a stiže u turbulentnom periodu koji je uslijedio nakon što je Dodik 26. februara prvostepeno osuđen pred Sudom BiH na godinu dana zatvora i šest godina zabrane obavljanja javnih funkcija, zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika.

Dan nakon presude, Narodna skupština RS-a usvojila je neustavne zakone kojima je, na području tog entiteta, pokušala zabraniti rad Suda i Tužilaštva BiH, Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA), te Visokog sudskog i tužilačkog savjeta. Ustavni sud BiH je 7. marta koji je donio privremenu mjeru i zaustavio primjenu zakona koje je donio entitetski parlament. Nakon toga, vlasti RS-a su nastavile s neustavnim aktivnostima, uključujući i razmatranje novog entitetskog Ustava na skupštinskoj sjednici 12. mar-

poređivanje dodatnih snaga u Bjelorusiji. Dodaje da će rad biti nastavljen, a on i premijer Velike Britanije Kir Starmer su dobili mandat da održavaju zamah ove grupe. Makron je rekao da je njegov fokus na onome što Evropa može da uradi za sebe. „Moramo se nadati najboljem, ali se pripremiti za najgore“, izražavajući nadu da će se SAD pridružiti evropskim snagama za obezbjeđenje, ali i naglašava da Evropa mora znati što da radi ako se to ne desi. On ističe da su SAD „pouzdan“ saveznik, dok je više puta hvalio inicijativu predsjednika Trampa i njegovu volju da okonča ovaj sukob, odbijajući da komentariše izjave drugih koje su se pojavile u TV emisijama. Makron priznaje da se stavovi SAD i Francuske ponekad mogu razlikovati, ali naglašava da Evropa mora biti sposobna da brani svoje interese. Takođe, navodi da će ponovo razgovarati sa Trampom u narednim satima, i kaže da će, ako Rusija ne prihvati američki prijedlog za prekid vatre, to pružiti SAD jasniju sliku o pravoj poziciji Moskve.

Dodik: Doći ću na miran način

Predsjednik entiteta Republika Srpska Milorad Dodik najavio je juče u Izraelu da naredne sedmice planira da se vrati u BiH. - Čekaju me još neke važne aktivnosti i na miran način ću se vratiti u RS naredne sedmiceizjavio je Dodik. On je u Jerusalimu, gdje učestvuje na konferenciji posvećenoj borbi protiv antisemitizma. Dodik je u Izrael otputovao u utorak iz Beograda, a okolnosti pod kojima je prešao granicu uprkos internoj potjernici koja je za njim raspisana još su predmet istrage Granične policije BiH i nijesu poznate.

ta, kojim se predviđa da je RS ,,država“, osnivanje entitetske vojske i ukidanje Vijeća naroda RS-a.

UJedINJeNI zA UKrAJINU: Učesnici samita u Parizu

Priredila: R. U.–I.

Milorad Dodik i Nenad Stevandić

Završena izgradnja i opremanje Osnovne škole ,,Vladimir Nazor“, u toku završni radovi na uređenju terena, otvaranje planirano za 14. april

Novi objekat Osnovne škole ,,Vladimir Nazor“ u Maslinama, čija je izgradnja počela u avgustu 2023. godine, u potpunosti je završen i opremljen.

U toku su funkcionalne probe sistema i radovi na uređenju terena. Ukoliko dozvole vremenske prilike, sve će biti spremno za svečano otvaranje škole koje je najavljeno za 14. april.

RADOVI

- Svi radovi na objektu OŠ ,,Vladimir Nazor“ su kompletirani uključujući i opremanje. Trenutno se vrše funkcionalne probe sistema i radovi na uređenju terena. Aktuelni rok završetka radova je 14. april. Kako se preostali radovi odnose na uređenje terena, a imajući u vidu vremenske prilike u proteklom periodu, postoji mogućnost da će doći do neznatnog produžetka roka ukoliko se vremenske prilike ne poboljšaju u narednom periodu – naveli su iz Uprave za kapitalne projekte u odgovoru na pitanja Pobjede. Kako pojašnjavaju, dinamiku radova na uređenju terena poremetila je kiša u prethodnom periodu, a koja je najavljena i za naredne dane. Međutim, iz ovog resora kažu da im je, ukoliko se vrijeme proljepša, do-

Primakao se kraj ,,podstanarskom školovanju“ učenika i nastavnika

iz Maslina

Redovno odvijanje nastave u OŠ ,,Vladimir Nazor“ prekinuto je februara 2021. godine, kada je naloženo ispitivanje statičke bezbjednosti glavne zgrade i fiskulturne sale… Oko 1.100 učenika ove škole već četiri godine nastavu pohađa u školama ,,Luča“ u Doljanima i ,,Marko Miljanov“ na Koniku, a od septembra 2022. godine i u OŠ ,,Novka Ubović“ u Tološima

voljno pet - šest dana da završe i radove na uređenju terena oko škole.

ULAGANJA

Podsjećamo, kamen temeljac za izgradnju novog objekta Osnovne škole ,,Vladimir Nazor“ položen je 26. avgusta pretprošle godine, a radovi su zvanično počeli 26. septembra. Predviđeni rok za realizaciju ovog projekta bio je 17 mjeseci. Izvođač radova je konzorcijum kompanija iz

Aktivnosti gradskog preduzeća Putevi Počela priprema za proširenje parkinga u bivšoj kasarni ,,Morača“

Ekipe gradskog preduzeća Putevi juče su počele izvođenje pripremnih radova (geodetsko obilježavanje i čišćenje terena) za izradu privremenog parkinga u krugu nekadašnje kasarne ,,Morača“. Ka-

ko je najavljeno iz gradskog preduzeća Parking servis, ovaj privremeni parking imaće oko 450 mjesta za parkiranje, a cijena parkiranja će biti 40 centi po satu.

H. P.

Nikšića (Stambeno, LD Gradnja, Ening, Ramel i Mehanizacija i programat).

Površina parcele za izgradnju objekta osnovne škole u Maslinama iznosi 15.750 kvadratnih metara. Škola će biti moderan i funkcionalan objekat za 1.100 učenika, koji će nastavu pohađati u dvije smjene. Novi školski objekat ima suteren, prizemlje i sprat, a maksimalna ukupna površina objekta definisana je na šest kvadrata neto po učeniku u

zatvorenom prostoru i 10-15 kvadrata po učeniku za otvorene prostore. Bruto površina objekta je oko 5.579 kvadratnih metara. I postojeća sportska hala bila je predmet rekonstrukcije. Uređenje školskog dvorišta obuhvata sportske terene, uređenje, izgradnju pješačkih staza, parking površina i sl. Procijenjena vrijednost radova iznosi 6,5 miliona eura, bez PDV-a. Redovno odvijanje nastave u OŠ ,,Vladimir Nazor“ prekinu-

to je februara 2021. godine, tj. kada je naloženo ispitivanje statičke bezbjednosti glavne zgrade i fiskulturne sale. Zbog odlaganja početka izgradnje novog školskog objekta, roditelji djece koja pohađaju ovu vaspitno-obrazovnu ustanovu nekoliko puta organizovali su proteste u dvorištu škole i ispred zgrade Vlade Crne Gore. Oko 1.100 učenika škole ,,Vladimir Nazor“ već četiri godine nastavu pohađa u školama ,,Luča“ u Doljanima i

Osnovna škola u Maslinama osnovana je odlukom Narodnog odbora opštine Titograd 17. januara 1958. godine. Rješenjem Skupštine opštine Titograd od 19. decembra 1964. godine, škola je dobila ime po Vladimiru Nazoru, velikom hrvatskom i jugoslovenskom pjesniku, pripovjedaču, prevodiocu i humanisti

,,Marko Miljanov“ na Koniku, a od septembra 2022. godine i u OŠ ,,Novka Ubović“ u Tološima.

U aktu o osnivanju ove vaspitno-obrazovne ustanove navedeno je da je ,,odlukom Narodnog odbora Opštine Titograd 17. januara 1958. godine osnovana Osnovna škola u Maslinama – Titograd“. Rješenjem Skupštine opštine Titograd od 19. decembra 1964. godine, škola je dobila ime po Vladimiru Nazoru, velikom hrvatskom i jugoslovenskom pjesniku, pripovjedaču, prevodiocu i humanisti I. MITROVIĆ

Susret gradonačelnika Saše Mujovića i ambasadora Bugarske Stefana Dimitrova

Gradonačelnik Saša Mujović razgovarao je juče sa ambasadorom Bugarske Stefanom Dimitrovim o mogućnostima za razvoj saradnje, posebno u oblastima privrede, kulture i sporta.

- Crna Gora i Bugarska njeguju izuzetno dobre i prijateljske odnose, a Podgorica kao glavni grad želi da ih dodatno unaprijedi na lokalnom nivou. Produbljivanje saradnje u različitim sektorima je veoma važno i uvjeren sam da ćemo vrlo brzo određene ideje o kojima smo danas razgovarali, sprovesti u djelo - kazao je Mujović.

Ambasador Dimitrov istakao je spremnost Bugarske za dalji razvoj dosadašnje, veoma uspješne saradnje.

- Bugarska će u maju biti počasni gost na Sajmu knji-

Kultura je važna tačka spajanja

ga i obrazovanja u Podgorici, gdje ćemo i u okviru manifestacije Dani bugarske kulture imati zaista raznovrstan program. Upravo ovakvi događaji predstavljaju odličnu priliku za razvijanje prijateljstva među narodima i upoznavanje kroz kulturu - kazao je Dimitrov. Bilo je riječio i o konkretnim inicijativama za imenovanje određenih ulica ili otkrivanje biste jednog od najznačajnijih bugarskih književnika i akademika Ivana Vazova, koji je jednu poemu iz svog bogatog opusa posvetio Crnoj Gori. Razgovarano je i o

podršci Bugarske projektima koji su namijenjeni đeci, unapređenju infrastrukture i ra-

Novi namještaj u učionicama

Zbornica spremna da primi nastavnike

Novi parking ispred objekta OŠ ,,Vladimir Nazor“ u Maslinama

zvoju gradova sa kojima postoji program saradnje. H. P.

Stefan Dimitrov i Saša Mujović

Ekipe Puteva u bivšoj kasarni u centru grada

Košarkašice Budućnost Bemaksa kasno sinoć otputovale za Celje na fajnal-for WABA lige

PODGORICA – Odlazak

Dragane Domuzin, Amaje Skot i Lane Vukčević, te povrede Anastasije Drobnjak i Ksenije Šćepanović na startu sezone (prednji ukršteni ligament), koje su ih odvojile od parketa skoro godinu, uslovili su da Budućnost Bemaks u ovu sezonu uđe podmlađena, ali i sa umjerenim ambicijama. Samim tim, veću ulogu dobile su Atina Radević, Jelena Bulajić, Milena Bigović i doskorašnja igračica Bemaks lige osnovnih škola Janja Dragišić

Ali i pored svega toga, Budućnost je nastavila kontinuitet i kroz jedinstvenu ligu osvojila drugo mjesto i samim tim čekirala vizu za fajnal-for. Nakon šest mjeseci borbe došlo je vrijeme i za finalne obračune –podgoričke košarkašice otputovale su kasno sinoć za Celje, gdje će se tokom vikenda (29. i 30. marta) održati finalni turnir WABA lige. Pored domaćina, koji je posljednje tri sezone osvajao titulu u Podgorici, te ,,vučica“, plasman na završnicu osigurala su dva najbolja bugarska tima – Beroe i Montana. Shodno rasporedu na tabeli u polufinalu igraće Celje i Beroe, te Budućnost Bemaks i Montana. ,,Plave“ će danas poslijepodne odraditi trening, a onda sjutra (15.30 h) protiv Montane, koja je prije samo par dana osvojila Kup Bugarske, pokušati da ponovo izbori finale, što bi nakon svih kadrovskih pehova bio zaista podvig.

- Došli smo do samog kraja, sada slijedi ono najzanimljivije, odnosno fajnal-for. Ako se zna da tri tima imaju po tri strankinje, dosta iskusnih igračica i reprezentativki, a da je ovo sezona nakon dugo godina gdje se ligaški dio igrao po sistemu jedinstvene lige, a ne grupna faze, onda je jasno da slijedi jedan od najjačih završnih turnira u posljednjih nekoliko godina. Četiri veoma kvalitetne ekipe i s razlogom se očekuje spektakl – kazao je Petar Stojanović, trener Podgoričanki. Mladi stručnjak ne razmišlja

,,Plave“ nikad mlađe, ali motivisane da idu do kraja

Podgoričanke će imati podršku sa tribina

Generalni sponzor ,,plavih“, kompanija „Bemaks“ finansirala je odlazak nešto više od 100 djevojčica iz više crnogorskih gradova na završnicu WABA lige. Na taj način, za Celje su

šta može biti drugog dana finalnog turnira, već su sve misli fokusirane samo na Montanu. - Izvanredna ekipa, koja je pokazala jako mnogo tokom sezone. Veoma iskusna, dobro pokrivena na svim pozicijama, tako da nas očekuje dobar meč. Ali mislim da smo se dobro spremili, vjerujem u moje djevojke i siguran sam da ćemo se pokazati u pravom svjetlu –naglasio je Stojanović. Meč Budućnost Bemaks –

sinoć otputovale juniorke Budućnosti, igračice Podgorice, Trebjese i Obrova, kao i četiri najuspješnije ekipe iz „Bemaks lige osnovnih škola Podgorice“ (,,Milorad Musa Burzan“,

Montana igra se u subotu u 15.30 časova, dok od 18 h igraju Celje i Beroe. U neđelju od 14.30 igra se meč za treće mjesto, dok je za 17 časova zakazano finale. Finalni turnir donosi neizvjesnost, zanimljive duele, gdje ne postoji izraziti favorit, mada je ovog puta to definitivno Celje, koje osim tri strankinje ima i iskusnu Niku Barič, koja je tri puta osvajala Evroligu, pa je jasno da domaćin gleda ka trofeju.

,,Radojica Perović“, ,,Vlado Milić“ i ,,Zarija Vujošević“). To će biti lijepa prilika da upravo one, čije vrijeme tek dolazi, gledaju svoje uzore na najvećoj sceni, nauče neke nove košarkaške stvari, ali i budu snažna podrška crnogorskim šampionkama u najvažnijim mečevima.

Ostaje da se vidi mogu li ,,plave“ napraviti još jedan iskorak i stići do finala.

- Nastojaćemo da idemo do kraja i izborimo finale. Neće biti lako, ali iako smo dugo bez jakih utakmica, imamo ogroman motiv i daćemo sve od sebe da sezonu završimo na što bolji način. Svjesni smo izazova, ali ovo je trenutak koji se nekako čeka od početka sezone – objasnila je kapitenka Zorana Radonjić. R. P.

Još jedna Džordanova memorabilija prodata na aukciji

Za dres ,,letećeg Majkla“ iz 1984. 4,2 miliona dolara

PODGORICA - Još jedna vrijedna memorabilija iz karijere slavnog Majkla Džordana prodata je za veliki novac na aukciji. Neimenovani kolekcionar izdvojio je 4,2 miliona dolara i tim novcem pobijedio je na aukcijskom nadmetanju. Fanovi nekadašnje zvijezde Čikago Bulsa i dalje su spremni da se odreknu čitavog bogatstva za opremu, trenerke i ostale djelove opreme čuvenog košarkaša, bilo čega što je autentično njegovo, u ovom slučaju za dres koji je Džordan nosio u svojoj prvoj sezoni u Bulsima. Zapravo, prodat je Džordanov dres koji je nosio u svojoj prvoj zvaničnoj utakmici za Čikago. Prema riječima odbora koji je pozvan da ispita autentičnost dresa, vjeruje se da ga je Džordan nosio u prva četiri prijateljska meča u svojoj ,,ruki“ sezoni sa Čikagom 1984. godine, konkretno na utakmicama koje su igrane 5, 7, 13. i 18. oktobra te se samim tim taj dres vodi kao prvi u kojem je ,,leteći“ igrao u svojoj NBA karijeri. Džordan je te godine izabran kao treći ,,pik“ na draf-

tu od strane Bulsa. Ostalo je, kako kažu, istorija. Zanimljivo je da je Džordan prvi meč za Bulse, jedan od pomenutih u predsezoni, igrao pred samo 2.000 navijača protiv Indijane. O popularnosti slavnog košarkaša, koja ne jenjava ni nakon toliko godina, svjedoči podatak da su tri od pet prodatih artikala na aukcijama bile u njegovom posjedu. Dres iz ,,ruki“ sezone je peti najskuplje prodat u istoriji. Na prvom mjestu nalazi se dres koji je Džordan nosio u sezoni 1997/1998. koji je prodat za nevjerovatnih 10,1 milion dolara, a na drugom mjestu je dres Kobija Brajanta iz sezone 2007/2008. kada je proglašen za MVP-japrodat je za 5,85 miliona. Treći po vrijednosti je dres Vilta Čembrlena u vrijeme dok je igrao u Lejkersima, konkretno onaj koji je nosio u petoj utakmici finala 1972. godine - prodat je za 4,9 miliona. Džordan se nalazi i na četvrtom mjestu ove liste - njegov dres koji je nosio na 17 utakmica u sezoni 1996/1997. prodat je za 4,7 miliona dolara. R. A.

Žrijebom u Rigi, košarkaši Crne Gore saznali imena rivala na Eurobasketu, koji će trajati od 27. avgusta do 14. septembra

PODGORICA – U svom petom nastupu na šampionatima Evrope, trećem uzastopnom, košarkaši Crne Gore će krajem avgusta i početkom septembra igrati u grupi B, u Tampereu, sa domaćom Finskom, Njemačkom, Litvanijom, Švedskom i Velikom Britanijom, epilog je žrijeba u letonskoj Rigi, koji je naša selekcija dočekala u trećem šeširu.

S obzirom na to da četiri prvoplasirane selekcije idu u osminu finala, Crna Gora ima realne šanse da se bori za prolaz grupe u kojoj su favoriti Njemačka, aktuelni svjetski prvak i bronzana selekcija sa prethodnog EP, te Litvanija. Oba tima su i trenutno bolje rangirana na FIBA listi evropskih selekcija - Njemačka je druga, a Litvanija šesta. Crna Gora je na 10. mjestu u Evropi, a iza su Finska (13), Velika Britanija (24) i Švedska (25).

Crna Gora će šampionat Starog kontinenta otvoriti 27. avgusta protiv Njemačke, a dva dana kasnije slijedi meč sa Litvanijom. Naša selekcija će sa domaćom Finskom igrati 30. avgusta, prvi dan septembra rezervisan je za duel sa Šveđanima, dok će 3. igrati protiv Velike Britanije. „Crveni“ će igrati u „Nokija areni“, kapaciteta 13.455 mjesta. Izabranici Boška Radovića će, tako, na EP igrati u grupi sa dva rivala protiv kojih su se u kvalifikacijama borili za vizu za Eurobasket – Njemačke i Švedske. „Crveni“ su izgubili oba meča sa Njemačkom, dok su imali polovičan bilans sa Šveđanima, pobjedu kod kuće, i poraz u gostima. Crna Gora je u kvalifikacijama zauzela drugo mjesto u grupi sa skorom 3-3, iza Njemačke (42), a ispred Švedske (3-3) i Bugarske (2-4)...

DVIJE POBJEDE

PROTIV NJEMACA

Na prethodna četiri EP na kojima je nastupila, Crna Gora je po jednom već igrala sa Njemačkom, Litvanijom i Finskom, i sva tri puta je izgubila – od Njemačke prije tri godine u osmini finala, od Finske 2011. godine u Litvaniji u grupnoj fazi, te 2013. godine u Sloveniji od Litvanije u grupnoj fazi, nakon produžetka.

Crna Gora i Njemačka su se do sada pet puta sastaje, i to sve u posljednjih pet godina, a Njemci vode 3-2 u pobjedama.

Crna Gora je slavila 2020. i 2021. godine u kvalifikacijama za EP, prvo na neutralnom terenu u Francuskoj 80:74, a onda i u Podgorici sa 82:75. Iako se kroz kvalifikacije nije plasirala, Crna Gora se našla na EP nakon suspenzije Rusije, a u osmini finala, u Berlinu, je poražena od Njemačke 85:79. Najzad, Njemačka i Crna Gora su bili rivali i u posljednjim kvalifikacijama za EP, a Njemci su oba puta pobijedili ubjedljivo – kod kuće

Njemci i Litvanci u prednosti, sa ostalima može da se igra

sa 85:61, a u Podgorici je bilo 95:76.

BEZ POBJEDE SA LITVANCIMA

Naša selekcija jedino ne zna za pobjedu protiv Litvanije, sa kojom se sastajala četiri puta. Prvi put su igrali na Eurobasketu 2013. godine u grupnoj fazi, gdje su Litvanci slavili nakon produžetka sa 77:70. Na naredni okršaj, odnosno dvomeč čekalo se devet godina, a Litvanija je u kvalifikacijama za Mundobasket pobijedila u Kaunasu 90:73, a u Podgorici 65:56. Dva tima su se posljednji put sastala 29. avgusta 2023. godine na Svjetskom prvenstvu, i tada je Litvanija bila ubjedljiva (91:71). Pored Njemaca, Crna Gora ima najsvježija sjećanja sa Švedskom, u kvalifikacijama za ovogodišnje EP. Crna Gora je slavila u Podgorici sa ubjedljivih 95:70, dok su Skandinavci na svom terenu pobijedili nakon produžetaka sa 86:83. Crna Gora i Finska su se sastali tri puta, a posljednji put prije 14 godina, na Evropskom prvenstvu u Litvaniji kada je Finska u grupnoj fazi slavila 71:65. U kvalifikacijama za to EP, Crna Gora je dobila oba duela, u gostima sa 74:60, a kod kuće, u Baru, sa 91:71. Najzad, u kvalifikacijama za

Radović:

Možemo da tražimo prolaz u osminu finala

Komentarišući žrijeb u Rigi, selektor Crne Gore Boško Radović je kazao da će ,,mnogo toga da zavisi od rostera“.

- Generalno, ima još vremena do samog šampiona, ali jasno je da su Njemačka i Litvanija timovi koji se ističu kao prvi favoriti ove grupe, dok će se preostale četiri selekcije boriti za prolaz. Mnogo faktora će uticati, ali sigurno da imamo svoje šanse – kazao je Radović. Radović je podsjetio da su Švedska i Njemačka protivnici iz grupe iz koje je Crna Gora izborila plasman.

- Njemci će sigurno biti pojačani igračima iz NBA lige. Švedsku, takođe, poznajemo odlično iz kvalifikacija, mada ni ostale ekipe nijesu nepoznate. Utisak je svakako da smo dobili za rivale reprezentacije koje imaju drugačiji stil igre od nas. Sve reprezentacije su ozbiljne – dodao je Radović, a zatim najavio i prve ambicije.

- Smatram da smo u grupi u kojoj možemo da tražimo prolaz u osminu finala. Ipak, prije svega, nadam se da ćemo na prvenstvu biti u najjačem sastavu – jasan je selektor Crne Gore.

EP 2022. Crna Gora je odigrala dva meča sa Velikom Britanijom, uz polovičan skor – poraz u gostima sa 74:59, te pobjeda kod kuće sa 81:74.

SAMO NJEMCI I

LITVANCI IMAJU

MEDALJE

Crna Gora peti put igra na EP. Prva dva nastupa, 2011. i 2013.

godine je završila u grupnoj fazi, dok je na prethodna dva šampionata uspjela da prođe u osminu finala, gdje je i završila put.

Od timova u grupi Crne Gore, Litvanija je najuspješnija sa sedam medalja na evropskim prvenstvima, po tri zlatne i srebrne, te jednom bronzanom. Njemačka ima po zlato,

Evropsko prvenstvo je na programu od 27. avgusta do 14. septembra, a domaćini su Letonija, Finska, Kipar i Poljska. Mečevi grupne faze se igraju u Rigi, Tamperez, Limasolu i Katovicama, dok će se sve utakmice nokaut faze odigrati u Rigi.

srebro i bronzu, dok ostale selekcije nijesu osvajale medalje. Finska je najbolji plasman ostvarila 1967. godine, kada je kao domaćin zauzela šesto mjesto, Švedska je najbolje pla-

sirana bila 1995. u Grčkoj – na 11. mjestu, dok je Velika Britanija tri puta uzastopno, od 2009. do 2013. godine, završila na 13. mjestu... S. JONČIĆ

Košarkaška reprezentacija Crne Gore

Denver slavio protiv Milvokija, siguran šampion Boston, Lejkersi dobili uzbudljivu završnicu protiv Indijane

Jokić se vratio uz tripl-dabl, Lebron brži od sirene

PODGORICA - U prvoj utakmici nakon što se oporavio od povrede skočnog zgloba (pauzirao pet mečeva), Nikola Jokić je upisao tripl-dabl i bio najzaslužniji za pobjedu Denvera protiv Milvokija sa 127:117. Srpski centar je u 46. pobjedu Nagetsa upisao 39 poena, te po 10 skokova i asistencija.

Dabl-dabl učinke zabilježili su Majkl Porter junior sa 23 poena i 10 skokova i Kristijan Braun sa 19 poena i 10 skokova. Džamal Marej je dodao 17 poena, dok je Pejton Vat-

son upisao 12 poena, sedam skokova i tri blokade. U ekipi Milvokija najefikasniji je bio Bruk Lopes sa 26 poena, dok je Rajan Rolins upisao 17 poena. Geri Trent junior je dodao 16 poena, dok su po 15 poena postigli Torijan Prins i Ej Džej Grin. Dvostruki najkorisniji igrač (MVP) NBA lige Janis Adetokumbo utakmicu je propustio zbog povrede stopala, dok je devetostruki ol-star Dejmijan Lilard, takođe, bio van sastava zbog povrede lista. Denver je treći na tabeli Zapadne konferencije sa 46 pobjeda i 28 poraza, dok je Mi-

lvoki šesti na Istoku sa skorom 40-32.

Predvođen Kristapsom Porzingisom sa 30 poena i osam skokova, šampion Boston je savladao Finiks 132:102 i zabilježio sedmu uzastopnu pobjedu. Džejlen Braun je dodao 24 poena, dok su po 16 poena imali Al Horford (10 skokova, pet asistencija), Derik Vajt (sedam asistencija, četiri skoka) i Džru Holidej Finiks je predvodio Kevin Durent sa 30 poena, Devid Buker je dodao 14 poena, 10 asistencija i sedam skokova. Boston je drugi na Istoku sa

54 pobjede i 19 poraza, dok je Finiks 11. na Zapadu sa srokom 35-38. Zahvaljujući košu Lebrona Džejmsa u posljednjoj sekundi, Los Anđeles Lejkersi savladali su 120:119, u uzbudljivoj završnici. Djelovalo je da će Indijana odnijeti pobjedu, pogotovo poslije promašaja LukeDončića u posljednjem napadu, ali se ukazao sjajni Džejms, ugrabio ofanzivni skok i donio Lejkersima trijumf.

„Kralj“ je završio meč sa 13 poena i isto toliko skokova, uz sedam asistencija, a najefikasniji je bio Dončić sa 34 poena, uz po sedam skokova i asistencija. Ostin Rivs je upisao 24 poena, pet asistencija i četiri skoka. Benedikt Maturin je bio najefikasniji u Indijani sa 23 poena, dok su po 16 dodali Majls Tarner (12 skokova), Endrju Nembhard i Tajris Halibarton

Slavili su i Klipersi, u gostima protiv Njujorka sa 126:113, i tako zabilježili šesti trijumf u posljednjih sedam utakmica.

Najefikasniji u ekipi Klipersa bio je Džejms Harden sa 29 poena, uz šest skokova i šest asistencija. Kavaj Lenard je dodao 27 poena, 10 skokova i sedam asistencija, Norman Pauel je postigao 19 poena, dok je hrvatski centar Ivica Zubac ostvario dabl-dabl učinak sa 18 poena i 10 skokova. U ekipi Njujorka najefikasniji je bio Karl-Entoni Tauns sa 34 poena, uz 14 skokova. Odži Anunobi je dodao 28 poena, dok je Mikal Bridžis upisao 17 poena i devet asistencija. Najbolji strijelac Niksa ove sezone Džejlen Branson utakmicu je propustio zbog povrede skočnog zgloba. Klipersi su šesti na tabeli Zapadne konferencije sa 41 pobjedom i 31 porazom, dok je Njujork treći na Istoku sa skorom 45-27.

Rezultati: Filadelfija – Vašington 114:119, Bruklin – Toronto 86:116, Indijana – Los Anđeles Lejkers 119:120, Njujork – Los Anđeles Klipers 113:126, Denver – Milvoki 127:117, Finiks –Boston 102:132. S. J.

Plejmejker Dalasa povrijedio koljeno početkom marta protiv Sakramenta

PODGORICA - Kajri Irving podvrgnut je uspješnoj operaciji ligamenata lijevog koljena, a košarkaša Dalasa je operisao doktor Rajli Vilijams, šef sportske medicine u bolnici za specijalne operacije u Njujorku.

Plejmejker Dalasa je 3. marta tokom prve četvrtine meča sa Sakramentom pokidao prednje ukrštene ligamente lijevog koljena, bez oštećenja bilo kog drugog ligamenta ili meniskusa.

Irving je ove sezone u pro-

sjeku bilježio 24,7 poena, 4,8 skokova i 4,6 asistencija, što mu je pomoglo da bude iza-

bran za ol-stara deveti put u svojoj karijeri. Bio je jedini igrač koji je ove sezone imao

Krilni

Nebo je

PODGORICA - ,,Nekako s proljeća“... Naslov i početak jedne od legendarnih pjesama ,,Crvene jabuke“ mogao bi da bude pokretač crnogorskog reprezentativnog fudbala. Ne pamti se kada su domaće selekcije ostvarile tri pobjede istog dana, a to se dogodilo 25. marta koji je postao istorija ,,hrabrih sokola“.

,,A“ tim je vezao dvije očekivane pobjede protiv Gibraltara (3:1) i Farskih Ostrva (1:0) na startu kvalifikacija za Mundijal, a mlada selekcija slavila u prijateljskom duelu sa BiH u Zenici (3:2). Poseban rezultat, međutim, ostvarili su omladinci koji su na turniru elitne runde kvalifikacija u Tbilisiju pomjerili sve granice – prvi put neka naša reprezentacija igraće na velikom takmičenju. Hrabro, ponosno, talentom i kvalitetom, dobrom igrom i zajedništvom, onako kako to radi generacija kojoj je dodijeljen epitet jedne od naših najboljih, momci Nenada Vukčevića ovjerili su vizu za Evropsko prvenstvo u Rumuniji. Crna Gora među osam velesila. Aplauz i duboki naklon za neviđeni uspjeh.

- Ukazala nam se prilika da uradimo nešto veliko za crnogorski fudbal. Bili smo blizu i ranije, ali nam je veliko takmičenje izmicalo. Treće sreća. Ovoga puta bili smo sigurni da možemo, vjerovali smo jače nego ikada, dali sve što imamo i stigla je najljepša moguća nagrada. Srećni smo zbog istorijskog uspjeha. Ovo je izuzetna ekipa. U svakom pogledu. Svi se držimo zajedno, krasi nas drugarstvo, povjerenje i odlična atmosfera. Bilo je zapisano da ostvarimo cilj mnogih generacija. Vjerujem da je ovo početak nečeg još većeg –za Pobjedu je rekao krilni napadač Andrej Camaj.

NAPAD NA MEDALJU

Koliko je samo dug i težak put bio, koliko je filtera trebalo da

barem 20 poena po utakmici uz procente šuta od minimum 40 odsto za tri poena i 90 odsto iz slobodnih bacanja.

Dalas ove sezone ima velike probleme sa povredama igrača. Entoni Dejvis, koji je prešao u Maverikse u trejdu koji je poslao Luku Dončića u Los Anđeles Lejkerse, odsustvovao je sa terena šest neđelja zbog povrede primicača, dok su povrede u međuvremenu, između ostalog, zadobili i Danijel Gaford, Kejleb Martin i bivši igrač Partizana Dante Egzum S. J.

Velika karijera

Prije nego se priključio omladinskoj reprezentaciji, prije puta na završne kvalifikacije u Gruziji, Andrej Camaj je dao gol za Budućnost. Ušao je sa klupe i ,,plavima“ donio bod protiv Jezera u Beranama (3:3).

Bila je to lijepa najava za ono što će uraditi u Tbilisiju... - Drago mi je zbog gola u dresu Budućnosti. Pogotovo što je imao težinu. Za nas remi nikada nije dobar rezultat, ali bolje što smo dopisali bod, nego da smo izgubili. Sada se vraćam klupskim obavezama.

2

gola postigao je Camaj u 15 nastupa u dresu omladinske reprezentacije

se prođe do Rumunije. Priču koju je započeo Goran Perišić – dovršio je nedavno izabrani selektor Nenad Vukčević. Crna Gora je bila u grupi 2 sa Poljskom, Slovačkom i domaćinom Gruzijom. Samo prvi je imao zagarantovanu kartu za Euro. ,,Crveni“ su remizirali sa Slovačkom (1:1), potom su dobili Poljake (1:0), a u odlučujućem duelu savladali Gruzine nakon preokreta – od 0:1 do 3:1. Više nijesu ,,sokolići“, kako smo ih zvali zbog godina, nego - ,,sokoli“, pravi pravcijati, ponos države. Evropska elita. - Utisci su još svježi. Smjenjuju se slike, sve ono što smo prošli, razgovaramo, sumiramo turnir. Tek ćemo postati svjesni što smo napravili. Znalo se da ova generacija ima buduć-

Pionirska odbojkaška reprezentacija Crne Gore

spisak

PODGORICA – Selektor ženske pionirske odbojkaška reprezentacije, Petar Koković objavio je spisak igračica za pripreme (počinju 11. aprila u Staroj Pazovi) za drugu rundu kvalifikacija za Evropsko prvenstvo, koje je na programu od 25. do 27. aprila u Mariboru. Crna Gora će u kvalifikacijama, u grupi A, igrati sa domaćinom Slovenijom, Slovačkom i Rumunijom. Na spisku Kokovića je 18 odbojkašica i to tehničari Nađa Peković (Budućnost volej), Staša Jovović (Luka Bar) i Maša Moračanin (Budva); primači servisa Elena Jovanović i Jana

reprezentacije Crne Gore Andrej Camaj, jedan od heroja istorijskog plasmana na Evropsko prvenstvo, iz Gruzije

granica

karijera u najavi

Grabimo ka tituli, što bi svakako bio još jedan ogroman uspjeh ove godine – kazao je Camaj.

Mladi ofanzivac nema preveliku rolu u prvom sastavu podgoričkog tima. Upisao je tek tri nastupa od početka sezone i jednom bio strijelac.

- Radim marljivo i čekam šansu. Na mojoj poziciji je ogromna konkurencija, a to me tjera da pružam maksimum na svakom treningu i u minutu provedenom na terenu. Boriću se za mjesto. Želim da ostavim trag u Budućnosti – ističe Camaj. Budućnost je dala najviše omladinskih reprezenta-

tivaca. Neki od njih već su se prodali u ozbiljne evropske klubove. Vasilije Adžić je potpisao za Juventus, Bodin Tomašević je pošao u Bolonju, a Marko Perović je takođe bio član ,,plavih“ prije selidbe u Jezero, odakle ga je put odveo u špansku Almeriju. Još jedan biser, Andrija Bulatović od ljeta će nositi dres francuskog Lensa. Svi oni su saigrači Camaja... - Sanjam i ja neki od takvih transfera. Vjerujem da će doći vrijeme za karijeru u inostranstvu. Do tada, imam dugogodišnji ugovor u Budućnosti, fokusiran sam na klub, što bolje igre i trofeje – naglasio je Camaj.

Žrijeb za Evropsko prvenstvo U19 u Rumuniji biće održan 15. aprila u Bukureštu. Ekipe će biti podijeljene u dvije grupe, a direktan prolaz u polunale izboriće prvoplasirane i drugoplasirane reprezentacije

nost. Potvrdili smo koliko vrijedimo. Ipak, na ovome nećemo da stanemo. Spremićemo se za Evropsko prvenstvo. Čekamo žrijeb, ali kakav god bude – vjerujem da možemo da se borimo za medalju u Rumuniji. Nebo je granica – ističe devetnaestogodišnji ofanzivac podgoričke Budućnosti.

GOL ZA TV ŠPICE

Crna Gora je golovima Vasilija Adžića osvojila četiri boda iz prve dvije runde, ali je naš najbolji igrač dobio žute kartone protiv oba rivala. Značilo je to da član Juventusa ne može da bude u protokolu za Gruziju. Nije to bio jedini kadrovski hendikep. Slabije su ,,crveni“ ušli u meč. Brzo su kapitulirali, a domaćin je zatim pogodio prečku, stativu, imao zicer koji je odbranio golman Ognjen Milović Propustila je Gruzija svoje

šanse, a onda se Crna Gora probudila i izjednačila preko Marka Perovića uoči odlaska na odmor.

Drugo poluvrijeme – nova priča. ,,Sokoli“ su carovali terenom, bili bolji, lijepo su kombinovali, nadirali su prema naprijed, osjećalo se u vazduhu da je preokret pitanje trenutka.

I desilo se – jedan od heroja upravo je bio Camaj. Hitronogi ofanzivac povukao je loptu, osvojio prostor i sa dvadesetak metara lijevom nogom lansirao raketu koja je proparala mrežu.

Bum. Svjetski gol. Za TV špice. Povela je Crna Gora, imala je sve, a u finišu je rezervista Andrej Kostić glavom zapečatio Euro.

- Ne znam razlog lošijeg ulaska u meč. Nijesmo izgledali dobro u prvih pola sata, ali na vrijeme smo se konsolido-

Gore na okupu 11. aprila u Staroj Pazovi

Šćekić (Budućnost volej), Sara Striković (Galeb), Jelena Ćorović (Gimnazijalac), Mia Pođanin (Net) i Jana Mrdak (Budva), korektori Klara Đukić (Budućnost volej), Jelena Glušac (Albatros) i Đina Lekić (Budva), srednji blokeri Sofija Duletić i Bojana Krasni-

Na Evropskom prvenstvu za igrače do 19 godina naći će se osam reprezentacija. Pored domaćina Rumunije i Crne Gore, kao najprijatnijeg iznenađenja, plasman su izborile Njemačka, Danska, Španija, Holandija, Norveška i Engleska, koja je u međusobnom sudaru otpisala aktuelnog prvaka Portugal. Turnir se igra od 13. do 26. juna ove godine

vali. Izjednačenje pred pauzu nas je podiglo, a u nastavku smo bili ono što zapravo jesmo. Okrenuli smo rezultat i zasluženo osvojili prvo mjesto u grupi koje nas je odvelo na Evropsko prvenstvo – naglašava Camaj, koji dodaje: - Vježbam raznorazne šuteve, sa svih pozicija. U momentu sam osjetio da krenem naprijed i završim akciju. Prišao sam blizu šesnaesterca, namjestio se i pogodio gdje treba. Lijep gol. Najveći do sada. Vjerujem da će ih biti još. Baš i na Euru. Ovo mi mnogo znači na planu samopouzdanja, predstavlja ogroman podstrek.

SUDAR SA

VELESILAMA

Pored Rumunije, koja nije igrala kvalifikacije jer je orga-

nizator završnog turnira, na EP su se plasirali Njemačka, Danska, Španija, Holandija, Norveška i Engleska. Crna Gora je dakle jedini predstavnik iz regiona. Jedina selekcija sa ,,eks-Ju“ prostora koja je izborila Euro za igrače do 19 godina. - Nema Italije, Francuske, Belgije... da ne nabrajam dalje kakve se fudbalske sile nijesu plasirale. Sve to govori koliki je ovo uspjeh za Crnu Goru. Biće teško na turniru, ali možemo sa svima da se nosimo. I ne samo to, možemo svakog da pobijedimo. Kao što sam rekao ranije - daćemo sve od sebe da se iz Rumunije vratimo sa odličjem. Ovaj tim može to – zaključio je Camaj.

Davor KAŽIĆ

Podrška oca Albina

Andrej Camaj potiče iz sportske porodice, a fudbalski gen naslijedio je od oca Albina, nekadašnjeg igrača Budućnosti i Dečića.

Camaj senior bio je ozbiljan špic, jak, pokretan, dobar realizator. U mlađim selekcijama pozivan je za reprezentaciju ondašnje države.

Sin, međutim, želi da nadmaši tatu... - Podrška oca mnogo mi znači. Uvijek je uz mene. Pomaže mi u svemu. Pričamo, daje mi savjete, sugestije... Svakog dana razgovaramo o fudbalu. Znam da je i on igrao u Budućnosti, da je bio dobar igrač, ali vjerujem da ću ja biti bolji – uz osmijeh, kaže Andrej.

Umije li tata da kritikuje?

- Bude i toga, iz najbolje namjere. On vidi sve, gleda utakmice i koriguje me kada treba. Prihvatam i kritiku, bez toga nema napretka – odgovorio je mlađi Camaj.

ći (Budva), Minja Mišević (Galeb) i Selma Muratović (Luka Bar), te libera Anđela Rajović (Budva) i Andrijana Moračanin (Jedinstvo). U stručnom štabu selektora Kokovića biće Nikola Radomirović i Andrea Laković. Vizu za EP izboriće ukupno 11 selekcija, po dvije prvo-

plasirane ekipe iz pet grupa, kao i najbolja trećeplasirana. Evropsko prvenstvo u konkurenciji odbojkašica do 16 godina (rođenih 2010. godine i mlađih), održaće se od 2. do 13. jula u Tirani i Prištini, uz učešće 16 najboljih selekcija Starog kontinenta S. J.

Andrej Camaj i Simon Krcić poziraju po dolasku na podgorički aerodrom

Međunarodni stonoteniski turnir u Poljskoj

Radović bez izgubljenog seta osvojio trofej u

Vladislavovu

PODGORICA – Crnogorski stonoteniser Filip Radović pobjednik je međunarodnog turnira u poljskom Vladislavovu, dok je Luka Bakić zaustavljen u četvrtfinalnom meču. Radović, koji je do trofeja došao bez izgubljenog seta, u finalnom meču kategorije S10 pobijedio je Francuza Matea Bohasa 3:0 (11:5, 11:7 i 13:11). Prethodno je u polufinalnom meču eliminisao je Brazilca Gabrijela Antunjesa De Oliveiru 3:0 (11:4, 11:2 i 11:9).

Osvajač bronzanih odličja sa Igara u Tokiju i Parizu u grupi je slavio protiv Poljaka Dominika Bartoša 3:0 (11:0, 11:3 i 11:3) i Španca Hoze Manuela Ruiza Rejesa 3:0 (11:8, 11:4 i 11:4) i kao prvoplasirani izborio direktan plasman u polufinale.

Drugi crnogorski predstavnik Luka Bakić ostao je bez medalje, nakon što je u četvrtfinalnom meču poražen od Brazilca Gabrijela Antunjesa De Oliveire 3:2 (8:11, 11:9, 11:4, 7:11 i 16:14). Bakić je, u meču sa puno prokreta, u drugom setu vodio 9:3 i imao priliku da povede 2:0, ali je nije iskoristio. Svoje šanse imao je i u odlučujućem, petom setu, ali je Brazilac bio priseb-

U Herceg Novom počinje fajnal-for Premijer vaterpolo

Novljani vide trofej

DANAS:

Jadran M:TEL -

Jadran ST (17.30h), Novi BeogradRadnički (20.30h)

PODGORICA - Priželjkivali su vaterpolisti Jadrana MTEL plasman na završni turnir, a završili su bolje nego što su mislili - posljednji čin Premijer vaterpolo lige počeće i završiće se u Herceg Novom. Novljani će danas od 17.30 sati sa splitskim Jadranom voditi borbu za finale, a od 20.30 snage će odmjeriti Novi Beograd i Radnički iz Kragujevca.

Očekuju se pune tribine, pomoć navijača, a kapiten Aleksandar Ivović i ostali sanjaju osvajanje trećeg trofeja. Na putu do finala je evroligaš iz Splita, na papiru moćan tim što je opravdao plasmanom na F4 i prolaskom među osam najboljih u najjačem klupskom elitnom takmičenju. Drugi polufinalni par mogao bi da donese, takođe, dramu, jer će na megdan moćni Novi Beograd sa crnogorskim reprezentativcem Miroslavom Perkovićem i Nikolom Murišićem koji je sa ekipom iz Kragujevca stigao do polufinala Evrokupa.

VELIKI DOGAĐAJ

Drugi crnogorski predstavnik Luka Bakić ostao je bez medalje, nakon što je u četvrtfinalnom meču poražen od Brazilca Gabrijela Antunjesa De Oliveire 3:2

niji, pa se nakon velike borbe domogao polufinala.

Tener Vladimir Marić kazao je da je Radović sjajno počeo sezonu i nadmoćno osvojio turnir u Vladislavovu.

- Osvojio je turnir bez izgubljenog seta, što je za respekt. Nastavio je tamo gdje je stao prošle godine i dokazao da je trenutno igrač broj dva na svijetu. Trenutno je samo Patrik Čijnovski bolji - rekao je Marić.

Govoreći o Luki Bakiću, kazao je da je, uprkos činjenici da je ostao bez medalje, odigrao dobar turnir.

- Imao je sreću da u četvrtfinalu dobije mladog Brazilca. Imao je meč u svojim rukama, ali se desio neshvatljiv pad. U petom setu je imao tri meč lopte, ali nije uspio. Žao mi je što se nije plasirao u polufinale. Idemo dalje, spremamo se za turnir u Podgorici i Laškomrekao je selektor naših parastonotenisera Vladimir Marić.

R. P.

ci da rival u svojim redovima ima nekoliko vrhunskih igrača i Marka Bijaču, vrhunskog golmana.

mo svi biti zdravi i pružiti ono što možemo.

Vicešampion Crne Gore ima razloga da sanja velike stvari, bez obzira na bolno i svježe ispadanje iz četvrtfinala Evrokupa. Oprez je prisutan i to poslije najslabije partije u Zagrebu protiv Mladosti u prvom meču drugog po kvalitetu evropskog takmičenja. Utisak je da ima više razloga za optimizam, uprkos činjeni-

- Veliki događaj za nas. Borili smo se cijelu godinu da dođemo do prvog mjesta i obezbijedimo prednost domaćeg terena na završnom turniru. Uspjeli smo. Imamo veliku priliku, ali ne možemo da kažemo da je neko apsolutni favorit. Na turniru su četiri izuzetne ekipe - dvije su među osam u Ligi šampiona, a Radnički je u polufinalu Evrokupa - kazao je trener Vladimir Gojković Popravnog na fajnal-foru nema, a sve što je bilo ranije se briše, kao poraz i pobjeda dva Jadrana u regulanom dijelu Premijer lige.

- Naša želja je prvo da prođemo polufinale i da pred našom publikom odigramo finalni meč, gdje, vjerujem, da imamo veće šanse nego negdje drugo da igramo. Trenirali smo dobro, nadam se da će-

Mikaela Šifrin zabilježila 101. pobjedu u karijeri

Zrinka Ljutić osvojila mali kristalni globus u slalomu

PODGORICA - Hrvatska skijašica Zrinka Ljutić osvojila je mali kristalni globus u slalomu, nakon što je zauzela 10. mjesto u posljednjoj ovosezonskoj trci Svjetskog kupa u američkom San Veliju. Pobjedu u ovoj trci zabilježila je američka skijašica Mikaela Šifrin, u vremenu od 1:45,92 minuta, čime je povećala sopstveni rekord i ostvarila 101. trijumf u Svjetskom kupu. Drugo mjesto je zauzela njemačka skijašica Lena Dir sa 1,13 sekundi zaostatka za Šifrin, dok je slovenačka takmičarka Andreja Slokar trku završila na trećem mjestu sa 1,14 sekundi zaostatka za pobjednicom. U generalnom plasmanu slaloma Ljutić je osvojila 541 bod, os tavivši iza sebe au -

strijsku skijašicu Katarinu Linsberger (peta u ovoj trci) sa 509 bodova i Švajcarkinju Kamilu Rast sa 492 boda. Veliki kristalni globus ranije je osvojila Italijanka Franćeska Brinjone sa 1.594 boda, druga je završila Švajcarkinja Lara Gut-Behrami sa 1.272 boda, a treće mjesto je pripalo Italijanki Sofiji Gođi sa 931 bodom. R. A.

ZNA SE CILJ Ranije je kapiten Ivović upozoravao na individualni kvalitet splitske ekipe koja, doduše, nije bila konstantna u sezoni, a u posljednjem kolu sa Šapcem Butić, Marinić Kragić i ostali nijesu blistali (slavili nakon peteraca). Sa druge strane, Jadran zavšnicu čeka sa 17 vezanih pobjeda. U nizu Novljana bio je i moćni tim iz Beograda. Ohrabruje što su od decembra svi igrači napravili iskorak i što je sistem, osim u prvom meču četvrtfinala Evrokupa, došao do punog izražaja.

Konstanta je u današnjem polufinalu najvažnija.

- Za ovo smo se trudili i ,,ginuli“ tokom sezone. Sve se na kraju svodi na dvije utakmice - istakao je Uroš Vučurović Koliko god da je Jadran bodovno i igrom bio ispred ostalih učesnika završnice Premijer lige, ovakvi mečevi se dobi-

jaju glavom. Psihološki detalj može da presudi, a možda i bljesak pojedinca prelomi utakmicu.

- Splitska ekipa je odlična, namučili su nas dva puta ove godine - napomenuo je Vučurović.

Mladost Jadrana je u ovoj sezoni došla do punog izražaja. Ne bježeći od odgovornosti mnogi - mladi prvotimci, bili su na nivou što nije ostalo neprimijećeno od strane selektora seniorske reprezentacije Crne Gore. Može Gojković da se osloni na njihov polet, ali se očekuje i od iskusnijih da odgovore obavezama. Put do cilja, a to je finale, a onda i osvajanje trofeja, nije lak.

- Očekivanja su, naravno, najveća moguća, a to je osvajanje trofeja. Prvi put nakon 15 godina, a posljednji put je to bilo sa kapitenom Ivovićem, imamo šansu da ponovimo rezultat - poručio je Vučurović. Finale je u subotu u 19.30 sati. A. MARKOVIĆ

Ekipa Red Bul vozača Lijama Losona zamijenila Jukijom Cunodom

Dvije trke i ,,doviđenja“

PODGORICA - Ekipa

Red Bul poslala je vozača Lijama Losona u svoj drugi tim, Rejsing Buls i na njegovo mjesto dovela Japanca Jukija Cunodu

Cunoda je došao iz drugog tima Red Bula, Rejsing Bulsa. Japanski vozač će u Red Bulu biti novi timski kolega aktuelnom šampionu Holanđaninu Maksu Ferstapenu. Loson će u ekipi Rejsing Buls voziti sa Isakom Hadžarom iz Francuske. Loson je uoči početka sezone u ekipi Red Bula zamijenio Meksikanca Serhija Pereza. Međutim, ekipa Red Bul odlučila je da zamijeni Losona već poslije dvije trke,

pošto je bila nezadovoljna rezultatima novozelandskog vozača na startu sezone u F1. Loson nije završio trku za VN Australije, dok je trku za VN Kine okončao na 12. poziciji.

- Bilo je teško gledati Lijama kako se muči sa bolidom RB21 tokom prve dvije trke i kao posljedicu toga smo kolektivno donijeli odluku da napravimo promjenu. Ušli smo u sezonu 2025. sa dvije ambicije, da zadržimo titulu u plasmanu vozača i osvojimo konstruktorsku titulu, a ovo je čista sportska odluka - izjavio je direktor Red Bula Kristijan Horner Naredna trka u šampionatu F1 biće održana 6. aprila za VN Japana. R.A.

NEMA FAVORITA, ALI DOMAĆI BAZEN JE PREDNOST: Jadran ima šansu da osvoji trofej po treći put

Petak, 28. mart 2025.

PODGORICA - Svima

mrski ponedjeljak i kiša, koja je tog dana na mahove padala kao iz kabla, nijesu spriječili Podgoričane da 24. marta, bukvalno do posljednjeg mjesta, ispune salu Kulturno-informativnog centra „Budo Tomović” kako bi čuli koncert Nikole Vranjkovića, koji je održan u sklopu „Music & Hills“ festivala.

Organizator i idejni tvorac ovog muzičkog događaja, Ivan Jokanović, u razgovoru za Pobjedu kazao je da je podgorička publika ko zna koji put pokazala koliko cijeni rad Nikole Vranjkovića.

- Nijesmo ni sumnjali da će koncert biti brzo rasprodatnaglasio je Jokanović. Prema njegovim riječima, ono što je odvojilo ovo rokenrol veče svakako jeste blizak odnos umjetnika i publike.

- Nikola je prilično svjestan da njegove pjesme publika dosta lično doživljava i smatram da se dobro nosi sa tom činjenicom. Nama je uvijek zadovoljstvo da ga ugostimo, tako da nastavljamo saradnju definitivno - izjavio je on.

Za razliku od uobičajenih prostora na kojima se održavaju rok koncerti, Vranjković je ovog puta nastupio u sali KIC-a gdje je publika sjedjela. Jokanović pojašnjava da Nikola Vranjković odavno gaji koncept nastupa u pozorišnim dvoranama za sjedenje. Ti nastupi, dodaje on, imaju posebnu draž zbog intimnosti sa publikom.

- S obzirom da Nikolu uvijek prate najbolji majstori tona i svjetla na ovim prostorima, sve je bilo lijepo upakovano u prostor kakav je KIC „Bu-

Još jedno nezaboravno rokenrol veče u glavnom gradu

Podgorička publika dokazala koliko voli Nikolu Vranjkovića

Svjedoci smo laganog vraćanja rokenrola u kulturno-umjetničke tokove Crne Gore. Sve ide sporo, ali ono što je bitno jeste da u Crnoj Gori imamo novu generaciju muzičara koji stvaraju i koji su svjesni da je to što rade bitno kako za njih, tako i za generacije koje dolaze - poručio je Vranjković

do Tomović“ - uvjeren je Jokanović.

On napominje i da je „Music & Hills“ koncept koji se trudi da bude prisutan tokom čitave godine.

- Naprosto, poklopili su nam se planovi sa Nikolom Vranjkovićem koji je izrazio želju da nastupi u ambijentu KIC-a. Nama je bilo zadovoljstvo da

Službene potvrde još nema, fanovi filma odabrali svoje favorite

Tom Holand novi

Džejms Bond?

LOS ANĐELES - Ko će biti novi Džejms Bond – pitanje koje već godinama zaokuplja pažnju publike i medija, a iako službene potvrde još nema, obožavaoci vjeruju da su možda konačno otkrili trag, i to onaj koji vodi pravo do – Toma Holanda. Nakon što je Bond posljednji put viđen u filmu No Time To Die (2021), gdje je njegov lik doživio eksplozivan kraj, počele su spekulacije o tome ko će uskočiti u njegovo čuveno odijelo i ulogu najpoznatijeg britanskog špijuna.

Aron Tejlor-Džonson trenutno je među favoritima, ali često se spominju i druga zvučna imena poput Idrisa Elbe, Džejmsa Nortona, Harisa Dikinsona, Džoša O’Konora, Toma Hardija i Henrija Kavila. A s obzirom na to da je veliki broj mogućih kandidata, jasno je da je izbor i dalje potpuno otvoren. Novi talas glasina o Tomu Holandu kao mogućem Džejmsu Bondu pokrenula je najava da će Ejmi Paskal i Dejvid Hejman producirati sljedeći.

ga ugostimo upravo tu jer svi pamtimo njegov sjajan nastup 2018. godine u ovom prostoru. Takođe, ovim putem zahvaljujem i upravi i osoblju KIC-a koji su prepoznali kvalitet programa i izašli nam u susret da realizujemo koncert na opšte zadovoljstvo publike i šire javnosti - ispričao je Jokanović.

Pr ema njegovim riječima, svjedoci smo laganog vraćanja rokenrola u kulturno-umjetničke tokove Crne Gore.

- Sve ide sporo, ali ono što je bitno jeste da u Crnoj Gori imamo novu generaciju muzičara koji stvaraju i koji su svjesni da je to što rade bitno kako za njih, tako i za generacije koje dolaze - poručio je on.

Jokanović smatra da Podgorici kao glavnom gradu nedostaje više budžeta za ovakve događaje, a u „prvom redu koncertna dvorana, kapaciteta oko 600-800 ljudi, sa pratećom infrastrukturom, koja bi mogla da podrži organizaciju događaja u zimskim mjesecima“.

Otkriva i da „Music & Hills“ festival ima plan da postane tradicionalna manifestacija, ali i da nas naredno izdanje očekuje već u oktobru. - Prije toga, imaćemo nekoliko promotivnih događaja i sa tom pričom krećemo već od maja. Pratite naše društvene mreže! Vidimo se - zaključio je Jokanović. M. MARKOVIĆ

Održan kasting za Mis Crne Gore, izbor će se održati 31. marta u hotelu „Podgorica“

PODGORICA - Organizatori izbora za Mis Crne Gore odabrali su 12 finalistkinja koje će se idućeg ponedjeljka u hotelu ,,Podgorica“ boriti za krunu i laskavo priznanje najljepše.

Portparolka izbora za Mis Crne Gore Nikolina Radonjić saopštila je za Pobjedu da su se u finale plasirale Ksenija Radonjić, Ardiana Peku, Ksenija Popović, Ana Kilibarda, Andrea Nikolić, Milena Radulović, Milica Mikulić, Sara Žižić, Milena Ivanović, Mina Minić, Indira Otović i Vasilisa Perošević. Zvanično fotografisanje 12 finalistkinja obaviće se u subotu, 29. marta u hotelu „Podgorica“. Žiri koji je donio odluku o finalistkinjama na jučerašnjem kastingu činili su predsjednica kompanije Miss Monte Vesna Jugović, potpredsjednica Milanka Đorđević, zvanični koreograf izbora Mirko Pucijašević i portparolka izbora i kompanije, bivša crnogorska misica Nikolina Radonjić - Djevojke su jako lijepe, obrazovane i ambiciozne. Narednih dana nas očekuje puno posla, kako bi u ponedjeljak veče zablistale u punom

Za titulu najljepše bori se 12 djevojaka

sjaju - saopštila je Radonjić. Dodaje da će djevojke imati tri izlaska pred žirijem i od ove godine je novina da neće nositi kupaće kostime. - Naše finalistkinje tokom finalne večeri, nosiće modele studenata modnog dizajna sa UDG fakulteta. Drugi izlazak je u modelima Brenda Demode cotoure, dok će se finalistkinje treći put pojaviti u haljinama Diline dresses. Takođe, pobjednica izbora za Mis Crne Gore, dobiće stipendiju fakulteta UDG - rekla je za Pobjedu Radonjić. Kako navodi, pobjednica izbora, osim krune, dobiće priliku da predstavlja Crnu Goru na svjetskoj smotri. Domaćin svjetskog izbora za mis 31. maja biće Indija. Aktuelna najljepša Crnogorka je Kotoranka Anđela Vukadinović, koja će 31. marta, krunu predate novoizabranoj Mis Crne Gore.

Nikolina Radonjić je istakla da Mis Crne Gore očekuje kratka priprema za izbor za Mis svijeta.

- Trudićemo se da našu predstavnicu pripremimo na najbolji način. Primaran je projekat ,,Ljepota sa smislom“, to je okosnica takmičenja Mis svijeta, tačnije, najbitnija stavka. Uložićemo sve napore da misici pomognemo da napravi projekat i Crnu Goru predstavi u najboljem svjetlu - rekla je Radonjić. B. PRELEVIĆ

Nikolina Radonjić, PR manifestacije

Sa nastupa Nikole Vranjkovića u KIC-u „Budo Tomović“ Detalj sa bine

ANTIFAŠISTIČKA KULTURA SJEĆANJA I KRITIČKA BUDNOST

Jedini vrhovni vođa ranjen u Drugom svjetskom ratu

Autor: Milan MARETIĆ

NETAČNOSTI U TEKSTU O TITU

(Objavljeno u „Politici“ od 9. juna 2023.)

Javljam se povodom teksta „Štafeta starosti“ Branka Anđića, objavljenog 27. maja u Kulturnom dodatku lista „Politika“. To nije afirmativni tekst o Titu, što se vidi i iz naslova, ali ja pišem zbog netačnosti iznijetih u njemu. Kako autor kaže: „Malo činjeničnog podsećanja“, pa nastavlja o 25. maju: „Lepše mu se učinilo da to poveže sa datumom kad je, kao, preživeo desant na Drvar, iako u jednom poznom TV intervjuu, koji je nepažnjom prikazan posle njegove smrti, nije mogao da se seti u koju nogu je tom prilikom bio ranjen. (Ja se, na primer, još jasno sećam koju sam nogu posekao kad sam, skačući u plićak u Makarskoj, naleteo na poklopac zarđale konzerve)“.

Ovaj podatak iznijet u tekstu koji se odnosi na Titovo ranjavanje nije tačan. Naime, Tito nije ranjen u desantu na Drvar, već na Sutjesci i to u lijevu ruku, 9. juna 1943. godine. To potvrđuje i fotografija koju je 20. juna 1943. godine snimio generallajtnant (general-potpukovnik) Savo Orović iz Crne Gore. Na toj fotografiji je, osim Tita, i dr Ivan Ribar, otac narodnog heroja Iva Lole i Jurice. Prije Drugog svjetskog rata bio je predsjednik Ustavotvorne skupštine Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. Da napomenem još i da je Tito jedini vrhovni komandant koji je bio ranjen u Drugom svjetskom ratu.

Vidim da autor upoređuje sebe i Tita. Ne vjerujem da će mu, da je živ i zdrav, na sahranu jednog dana doći 209 delegacija iz 128 zemalja (Ujedinjene nacije su tada imale 154 članice), kao Titu, sa prisustvom četiri kralja, šest prinče-

Tito nije ranjen u desantu na Drvar, već na Sutjesci i to u lijevu ruku, 9. juna 1943. godine. To potvrđuje i fotografija koju je 20. juna 1943. godine snimio generallajtnant

Savo Orović iz Crne Gore. Na toj fotografiji je, osim Tita, i dr Ivan Ribar

va, 31 predsjednika republike, 10 potpredsjednika republike, 11 predsjednika nacionalnih parlamenata, 22 premijera, 12 zamjenika predsjednika Vlade, 47 ministara spoljnih poslova i veći broj članova vlade.

MITRA MITROVIĆ

ZASLUŽUJE ULICU U BEOGRADU

(Objavljeno u „Politici“ od 17. jula 2023.)

Javljam se povodom teksta „Prva ministarka u Srbiji branila je glumce od vlasti“, s podnaslovom „Mitra Mitrović je u najteže vreme pred ostrašćenim revolucionarima hrabro stala u zaštitu Žanke Stokić i

drugih poznatih glumaca svog vremena“, autora Branka Pejovića, objavljenog 1. jula. U tekstu je navedena i jedna nepreciznost: „Ipak, kad je pedesetih s vrha Partije krenula hajka na Đilasa, ona je kao

Mitra Mitrović je bila jedan od glavnih inicijatora i osnivača časopisa „Žena danas“, koji je počeo da izlazi 1936. godine. Bio je to prvi ženski antifašistički list u Jugoslaviji i od tada je ona istaknuti borac za rodnu ravnopravnost i bolji položaj žena u društvu

član CK ipak stala u odbranu svog bivšeg supruga. Nakon toga su je isključili iz Partije“. Međutim, nije bila isključena iz Partije. Mislim da bi malo koja žena branila svog bivšeg supruga iz principijelnih i ideološki bliskih pogleda, iako je u svemu bio u pravu, a bila je svjesna da će joj „pući pogibija“ poslije takve diskusije. Tako je bilo.

Na kraju teksta autor navodi: „Rekla je jednom prilikom: „Ja sam imala dve ljubavi - Milovana Đilasa i revoluciju. Milovan je ubio obe!“, zapisano je o Mitri Mitrović u časopisu „Korak biblioteke“. Sumnjam da je Mitra Mitrović ovo izgovorila. Kako može jedan čovjek ubiti revoluciju?

Mitra Mitrović je već 1935, kad je imala 23 godine, postala prva predsjednica omladinske sekcije Ženskog pokreta u Beogradu. Bila je jedan od glavnih inicijatora i osnivača časopisa „Žena danas“, koji je počeo da izlazi 1936. godine, a pokrenut je na širokoj antifašističkoj, demokratskoj i feminističkoj platformi. Bio je to prvi ženski antifašistički list u Jugoslaviji i od tada je ona istaknuti borac za rodnu ravnopravnost i bolji položaj žena u društvu. Nakon njemačke okupacije bila je prva žena upisana u knjigu zatočenika Banjičkog logora - 16. jula 1941. godine. Uz pomoć partijskih saboraca 28. avgusta

Prije tri godine na stranicama Pobjede objavljen je feljton iz Maretićeve knjige „Pisma uredniku“ (2022). Za ovu priliku donosimo nekoliko Maretićevih članaka i reagovanja iz perioda 2011-2024. godine, na različite teme

1941. uspjela je da pobjegne iz zatvorske bolnice. Mitra je prva žena ministar u Srbiji - bila je na čelu Ministarstva prosvjete od 1945. do 1953. godine. Ministarstvo kulture Srbije je prije desetak godina, u akciji „Vratimo dug piscima“, postavljalo spomen-ploče na stambene objekte u kojima su pisci živjeli. Mitra Mitrović je bila pisac, a napisala je „Pravo glasa žena dokaz i oruđe demokratije“ (1945), „Ratno putovanje“, memoari (1953), „Veselin Masleša, portret“ (1956), „Položaj žena u savremenom svetu“ (1960).

Bila je i stalni saradnik u dnevnoj štampi i časopisima „Letopis Matice srpske“ i „Delo“. Sedamdeset godina je bila u Beogradu, živjela je u Gospodar Jevremovoj ulici, ali spomen-ploču „njeno“ ministarstvo nije postavilo.

„Politika“ je 24. aprila 2022. godine objavila da je ambasada Kraljevine Holandije u saradnji s Centrom za ženske studije iz Beograda krenula s projektom oslikavanja murala u čast znamenitih žena Srbije. Gospodin Joust Reintjes,

ambasador Kraljevine Holandije u Srbiji, tada je izjavio: „Ovaj projekat inicirali smo da bismo ukazali na uspješne žene koje su kroz istoriju Srbije odigrale značajne uloge u različitim oblastima, od medicine, kulture i arhitekture, do borbe za ljudska prava, i tako doprinijele emancipaciji žena i jačanju njihovog položaja u društvu.“ U mjetnik Jana Danilović odabrana je da uradi mural s likom Mitre Mitrović u Požegi. Jedno vrijeme bilbord s njenim imenom nalazio se na Studentskom trgu u Beogradu. Smatram da je trebalo da bude narodni heroj Jugoslavije, sa 91 ženom narodnim herojem. Meni je neshvatljivo da od 7.664 ulica grada Beograda (podatak iz 2015. godine), Mitra Mitrović nema ulicu, a da ne govorim o spomeniku, vrtiću, školi. Ovim pismom želim da iniciram da pojedinac ili organizacija iz Srbije podnesu prijedlog Komisiji za spomenike i nazive trgova i ulica Skupštine grada Beograda, da jedna ulica nosi ime ove izuzetne žene - Mitre Mitrović. (Nastavlja se)

Bazil Davidson, Savo Orović i Danilo Lekić - Španac

Josip Broz Tito u NOB-u

Mitra Mitrović i Milovan Đilas na dan vjenčanja, jun 1937. godine

Petak, 28. mart 2025.

Sigilfredo Montinari

Br: 278/25

Podgorica, 28 mart 2025. godine

Na osnovu člana 8, st. 2, tačka 1, alineja 1 Zakona o boravišnoj taksi ("Službeni list Republike Crne Gore", br. 11/04, 13/04, „Službeni list Crne Gore", br. 73/10, 48/15), Turistička organizacija Glavnog grada Podgorica, raspisuje

JAVNI POZIV

za učešće u postupku raspodjele sredstava za realizaciju projekata valorizacije kulturne baštine, koji se odnose na arheološka istraživanja, konzervatorske i restauratorske radove,rekonstrukciju i promociju kulturnih dobara na teritoriji Glavnog grada Podgorica

I-Pozivaju se pravna lica sa sjedištem na teritoriji Glavnog grada Podgorica da dostave svoje prijave na Javni poziv za raspodjelu sredstava radi finansiranja troškova za realizaciju projekata valorizacije kulturne baštine, koji se odnose na arheološka istraživanja, konzervatorske i restauratorske radove, rekonstrukciju i promociju kulturnih dobara na teritoriji Glavnog grada Podgorica, a u cilju unapređenja kvaliteta turističke ponude Grada.

Krajnji rok za realizaciju odabranog projekta je 31 decembar 2025. godine.

II-Ovim Javnim pozivom Turistička organizacija Podgorice stavlja na raspolaganj e 87 817,63 €, koja mogu biti dodijeljena za realizaciju više od jednog projekta.

Dodijeljena finansijska sredstva se mogu koristiti isključivo za realizaciju projekta kojim se aplicira.

Odobrena sredstva se uplaćuju korisniku po fazama i dinamici iz projektnog dokumenta plana aktivnosti (dinamičkog plana), na način što se za prvu fazu projekta sredstva uplaćuju nakon potpisivanja ugovora u maksimalnom iznosu od 1/3 od ukupne odobrene su me, a zatim po završetku svake faze kako je predviđeno budžetom projekta, s tim da se poslednja trećina uplaćuje nakon prihvatanja finalnog izvještaja od strane Nadzornog organa. Naručilac zadržava pravo da nakon svake faze projekta prekine finansiranje na osnovu negativnog mišljenja Nadzornog organa.

III-U zatvorenoj koverti , pravna lica su obavezna da predaju sljedeću dokumentaciju:

1.Projektni dokument, koji treba da sadrži: a)narativni opis projekta; b)cilj projekta iz koga se jasno vidi kako projekat doprinosi prvom kriterijumu za bodovanje; c)rezultate projekta; d) organizacionu strukturu projekta iz koje se vide uloge članova projektnog tima njihov doprinos rezultatima projekta; e)okvirnu strukturu projekta po fazama realizacije; f)za aktivnosti iz oblasti čije je izvođenje regulisano zakonom potrebno je priložiti zakonom propisanu dokumentaciju (licence, tehničku dokumentaciju, reviziju projekta, nadzor i sl.); g) za konzervatorske i restauratorske radove, rekonstrukciju kulturnih dobara potreban je odobreni konze rvatorski projekat.

2.Akcioni (dinamički) plan koji sadrži jasno struktuirane faze projekta, početak, završetak i rezultate svake faze. U akcionom planu treba da budu naznačeni indikatori uspješnosti realizacije koji će biti dio izvještaja korisnika nakon svake faze projekta. Ovi indikatori treba da omoguć e kvalitetan monitoring projekta od strane Nadzornog organa. Ukoliko projekat bude završen prije predviđenog vremena to neće imati negativan uticaj na isplatu sredstava.

3.Budžet projekta -obrazložen sa finansijskim troškovima po stavkama (ukupan iznos sredstava predviđen za svaku fazu projekta i angažovanje stručnih lica za realizaciju projekta).

4.Spisak realizovanih projekata podnosioca zahtjeva odnosno članova projektnog tima iz oblasti koje su predmet Javnog poziva,

5.Original ili ovjerena fotokopiija Rješenja o registraciji;

6.Orginal ili ovjerena fotokopija važećeg Statuta pravnog lica;

7.Dokaz o likvidnosti i otvorenom podračunu isključivo za namjensko korišćenje sredstava po ovom Javnom pozivu.

8. Izjava podnosioca zahtjeva ovjerena kod nadležnog organa da projekat sa kojim aplicira nije finansiran iz sredstava budžeta Crne Gore, opština i/ili drugih subjekata.

9.Uvjerenje o neosuđivanosti pravnog lica za krivična djela.

Komisija za odabir projekta valorizacije kulturne baštine na teritoriji Glavnog grada Podgorica imenovana Rješenjem Skupštine Glavnog grada Podgorica broj: 02-016/25-224 od 27 02.2025. godine (u daljem tekstu: Komisija), zadržava pravo da traži dodatna pojašnjenja i dokumentaciju od podnosilaca zahtjeva.

IV-Po ovom Javnom pozivu neće se razmatrti: a) nepotpune prijave; b) neblagovremene prijave ; c) prijave koji se odnose na projekte koji nijesu predmet ovog Javnog poziva

V- Komisija sprovodi postupak raspodjele finansijskih sredstava, prema sljedećim kriterijumima: Redni broj Kriterijumi

Broj bodova

Max 100 bodova

1. Značaj projekta za ostvarivanje unapređenja kvaliteta turističke ponude na teritoriji Grada. do 50

2. Reference korisnika - realizovani projekti podnosioca zahtjeva odnosno projektnog tima iz oblasti koja je predmet javnog poziva do 30

3. Izvodljivost - usklađenost projektnog dokumenta sa dinamičkim planom i budžetom. do 20

VI-Komisija utvrđuje Rang listu projekata na osnovu kriterijuma iz tačke V ovog Javnog poziva. Rang lista se objavljuje na sajtu Turističke organizacije Podgorice Nakon izvršene Rang liste, Komisija donosi Odluku o odabiru projekta na način što se sredstva odobravaju projektima prema bodovnoj listi od najvećeg broja naniže, do krajnje raspodjele ukupnog iznosa raspoloživih sredstava namijenjenih za projekte valorizacije kulturn e baštine. Direktor Stručne službe Turističke organizacije Podgorice na osnovu Odluke sa odabranim korisnicima sredstava zaključuje ugovore o međusobnim pravima i obavezama u roku do 10 dana od dana objavljivanja.

VII-Pravna lica koja dobiju finansijska sredstva dužna su da: -potpišu Ugovor kojim se regulišu međusobna prava i obaveze, način korišćenja sredstava, izvještavanje i nadzor nad realizacijom projekta; - nakon završetka svake faze dostavi detaljan izvještaj Nadzornom odboru kojeg imenuje Turistička organizacija Podgorice. Izvještaj treba da sadrži: finansijski dio koji korespondira sa budžetom projekta; narativni dio izvještaja o napretku projekta; rezulta te projekta kako su definisani u dinamičkom planu po fazama. Korisnik je dužan da dostavi konačni Finansijski izvještaj i Izvještaj o svim preduzetim aktivnostima u skladu sa ugovorom najkasnije 20 dana nakon završetka projekta.

Ukoliko ne ispune ugovorne obaveze dobitnici su dužni da vrate dodijeljena sredstva po ovom Javnom pozivu.

VIII-Prijave na Javni poziv podnose se u roku od 30 dana od dana njegovog objavljvanja na sajtu Turističke organizacije Podgorice i u dnevnom listu „Pobjeda“ , neposredno ili poštom na adresu: Turistička organizacija Glavnog grada Podgorica, Ulica slobode broj:30, Podgorica sa naznakom: „Za Javni poziv za učešće u postupku raspodjele sredstava za realizaciju projekata valorizacije kulturne baštine, koji se odnose na arheološka istraživanja, konzervatorske i restauratorske radove, rekonstrukciju i promociju kulturnih dobara na teritoriji Glavnog grada Podgor ica“-NE OTVARATI PRIJE ZVANIČNOG OTVARANJA.

IZVRŠNI DIREKTOR

Dragan Grnović

naš dragi

SAVO Ilijin PERIŠIĆ

Po želji pokojnika sahrana je obavljena 27. marta na Novom groblju na Cetinju.

1318

OŽALOŠĆENA PORODICA: sin STEVAN, ćerke MILENA i MARIJA, sestre SENKA i DRAGICA, snaha MARINA, unučad FILIP, JELENA i IRENA i ostala rodbina

Dana 25. marta 2025. godine, iznenada je preminula naša draga

DANICA – DANKA Borova TURČINOVIĆ rođena MARKOVIĆ

Po želji pokojnice sahrana je obavljena u krugu porodice.

OŽALOŠĆENA PORODICA TURČINOVIĆ i MARKOVIĆ

Дана 26. марта 2025. умрла је у 87. години наша

ОЖАЛОШЋЕНИ: синови РАНКО ЖЕЉКО ЗОРАН и ШТЕФАН, кћер ЈЕЛИЦА, снахе ИРЕНА и ИВАНКА, унучад АНЂЕЛКА, АНЂЕЛКО, ТОМИЦА, КАТАРИНА, УРОШ, АЛЕКСАНДАР, АЛЕКСА и МАТИЈАС, праунучад, сестрићи, братанићи, братаничне и остала родбина

сестра ЈЕЛА, унучад, праунучад, братанићи, братаничне, сестрићи, сестричне, ђеверичић ИВИЦА, ђеверична

Posljednji pozdrav drugu i komšiji

Neka tvoja dobra duša nađe vječni mir. RATKO PEROŠEVIĆ sa porodicom 1341

tvoja dobra i plemenita duša počiva u miru. S ljubavlju, ujna BRANKA, BEKA, NIKOLA i IVA

DRAGANU

Dragoj

VESNI

Neka

Dana 26. marta 2025. umro je u 79. godini

Draga sestro

VESNA

Ne postoje riječi koje mogu opisati bol što te više nema.

Hvala ti za svaki osmijeh, svaki razgovor, svaki trenutak koji smo dijelili.

Tvoja toplina, tvoja snaga i tvoja ljubav ostavljaju trag koji vrijeme neće izbrisati.

Tvoj zagrljaj je bio najljepši poklon, glas topline, a tvoje srce dom u kojem smo se svi osjećali voljeno.

Hvala ti za svaki trenutak ljubavi i brige. Ponosne smo što smo te imale. Voljećemo te zauvijek!

Draga

Tvoji: MIŠKO i TANJA

Tvoje JOCA, MAKI i JECA

Tvoj odlazak ostavio je prazninu u našim srcima, ali i pregršt dragocjenih uspomena koje ćemo zauvijek čuvati. Tvoja dobrota i nesebična ljubav bili su dar svima koji su te poznavali. Sjećamo se tvojih osmijeha, blagih riječi i neizmjerne podrške koju si nam uvijek pružala.

Tvoja ljubav neće nikad biti zaboravljena.

Tvoji: brat BATO, snaha LANA, bratanić ILIJA i bratanična LILA

TETKA

VESNA

1369

Posljednji pozdrav

BATU DRAGOJEVIĆU

Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.

Društvo iz INDEXA

Draga strina,

DANKA

I nakon tvog odlaska, tvoja pažnja, ljubav, doček i dobrota ostaju vječno urezani u našim sjećanjima. Počivaj u miru.

NIKOLA sa porodicom

Draga kuma

DANKA

Hvala ti što si sa nama dijelila sve lijepe i nažalost teške trenutke. Teško je reći zbogom. S ponosom i tugom ćemo te spominjati.

Tvoji MARKO, STELA, STEFAN i NEMANJA

S ljubavlju se opraštamo od tebe. Hvala ti što si svojom ljubavlju i pažnjom bila dio našega života. Zauvijek ćeš biti u našim srcima. Porodica pok. PERA JABLANA

1363

Naša

DANČI

Bez tebe više ništa neće biti isto. Vole te tvoji MILICA i MLADEN

1352

Dragoj zaovi

TURČINOVIĆ

Pamtit ću te po dobroti i sjećati sa ponosom i poštovanjem.

1356

Draga strina, DANKA

Hvala ti na dobroti i ljubavi koju si nam nesebično pružala. Počivaj u miru.

Posljednji pozdrav dragoj tetki

DANKI

Pamtićemo te vedru i nasmijanu, ženu velikog srca i čiste široke duše!

Posljednji pozdrav dragoj tetki

Tvoja snaha DANE MARKOVIĆ

SANDRA VUČETIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav dragoj tetki

DANKI

Tvoja ljubav i pažnja zaslužuju naše vječno sjećanje i duboko poštovanje.

DANČI

Bila si neiscrpan izvor snage, ljubavi i pažnje. Ostavila si neizbrisiv trag u našim životima.

Počivaj u miru. Zauvijek ćeš biti voljena i pamćena.

Tvoji VLADO, NINA, JOVANA i ZOJA

1357

Tvoje dobro srce i plemenita duša su zaslužili da te čuvamo od zaborava. Počivaj u miru. PAVIĆ i ZORE

1360

DANKI TURČINOVIĆ

Hvala na majčinskoj ljubavi i pažnji, voljeli smo te na isti način i voljećemo dok bude bilo nas. Sestrična SANJA POPOVIĆ sa porodicom

DANKA, VLADO i BATO MARTINOVIĆ 1327

Posljednji pozdrav poštovanoj prijateljici

DANKI TURČINOVIĆ

ZORAN IVANIŠEVIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav

Tvoji VUČINIĆI 1351

Posljednji pozdrav dragoj tetki

Od MILENE, PEĐE i IVA sa porodicama

Posljednji pozdrav dragoj

DANKI TURČINOVIĆ

Našoj dragoj

1362

Ostalo je puno lijepih uspomena da te sa ponosom pominjemo i pamtimo. Počivaj u miru!

Sestrična ANA MARKOVIĆ sa porodicom

Počivaj u miru. ĆARA, IVAN i IVANA sa porodicama

Tvoj odlazak je ostavio neizbrisiv trag tuge. Čuvamo te u našim srcima a utjehu tražimo u najljepšim uspomenama.

Tvoji MIRKO, MAŠE, JOVANA i NIKOLA

Kumi

DANKI

DANKI

DANKI

1353

DANKI TURČINOVIĆ

DANKA

Naša

DANKI

Zahvalni našoj voljenoj

Posljednji pozdrav dragoj kumi DANKI

Kumovi RAJKOVIĆI

Naša draga baba DANKA

Spremali smo se da te ponovo zagrlimo, ali Bog je imao drugi plan. Hvala ti za sve lijepe trenutke i svaki savjet koji si nam dala. Neka ti duša počiva u miru. Volimo te!

KIKA, MIĆO, MIHAILO i VUKAN

DANČI

Na ovo nas nijesi pripremila. Bila si nam oslonac i podrška bez koje ćemo teško dalje. Utjeha nam je što znamo ko te tamo čeka. Počivajte u miru zajedno, zaslužili ste.

TVOJA PORODICA

Posljednji pozdrav našem dragom

SAVU PERIŠIĆU

Od JOVANA PERIŠIĆA sa porodicom

Posljednji pozdrav dragom bratu od strica

SAVU PERIŠIĆU Počivaj u miru.

DANKI TURČINOVIĆ

Za svu ljubav koju nam je pružala, za podršku koja je i najteže činila lakim, za radost koju je nosila sa sobom i nesebično je poklanjala pretvarajući druženja sa njom u srećne uspomene.

Tvoji IVICA, NADA, LUKA i JELENA

Draga baba

Uvijek ćemo pamtiti trenutke provedene kod tebe. Tvoj zagrljaj i tvoju ljubav čuvamo u srcu.

Hvala ti za sve što si uradila za nas. Mirno spavaj.

Tvoji MIHAILO, VUKAN i ZOJA

SAVU

Hvala ti za sve što si učinio za nas, bio si naš oslonac za sve u životu.

Sestra DRAGICA i sestrići MLADEN i DUŠAN sa porodicama

Posljednji pozdrav dragom

VESKO PERIŠIĆ sa porodicom

1321

1333

SAVU PERIŠIĆU

Od DRAŠKA LIPOVINE sa porodicom

SAVO Ilijin PERIŠIĆ

Bio si pravi i iskreni prijatelj našoj porodici. Tvoja dobrota i poštenje se ne zaboravljaju Počivaj u miru.

Od porodice pok. PAVLA PRAVILOVIĆA

Posljednji pozdrav dragom kumu

Posljednji pozdrav dragom kumu

SAVU PERIŠIĆU

Porodica PETANOVIĆ 1365

Tvojim odlaskom ostala je velika praznina u mom srcu. Nadam se da ćeš naći spokoj pored tvoje Zorke, neka vam je laka crna zemlja.

Posljednji pozdrav dragom kumu SAVU

Posljednji pozdrav dragom

u miru.

ŽELJKO-PEKA PERIŠIĆ sa porodicom 1325

Đede SAVO

Štitio nas, učio, savjetovao i volio kako samo najbolji đed umije. Volimo te zauvijek!!!

1319

Posljednji pozdrav voljenom bratu i ujaku

Počivaj

Familija RATKOVIĆ

FILIP, JELENA i IRENA

SAVU PERIŠIĆU

Porodici iskreno saučešće od porodice pok. NENADA MARTINOVIĆA

1337

Brate

SAVO

Sestra SENKA 1342

DANKA

Posljednji pozdrav

SAVO Ilijin PERIŠIĆ

Striko, hvala ti na svemu i svoj ljubavi koju si nam pružao neizmjerno. Čuvaćemo te od zaborava ništa manje od našeg oca a tvoga brata Branka.

Snaha RAJKA i sinovci ILIJA i IVAN sa porodicama

Posljednji pozdrav iskrenom kumu i velikom prijatelju

SAVU PERIŠIĆU

Od MARKA VUJOVIĆA s porodicom

Posljednji pozdrav dragoj tetki i zaovi

BOSI RADONJIĆ

1344

Tvoj STEVAN 1336

Voljeni naš tata

SAVO Ilijin PERIŠIĆ

Bio si nam zvijezda vodilja, naš oslonac i vjerni pratilac kroz život.

Zajedno sa našom majkom si uspio da nam osvijetliš put, a nama ostaje da idemo vašim stopama i da vas čuvamo od zaborava.

MARIJA i MILENA

Posljednji pozdrav dragom kumu i plemeniku SAVU

Bio si pravi brat Štitar, iskreni prijatelj naše kuće. Počivaj u miru sa tvojim imenjakom koji te mnogo cijenio i volio. Porodica pok. SAVA Vladova ČELEBIĆA

1303

Dana drugog aprila navršava se godina dana od smrti mog brata

SLOBODANA – SLOBA JAKIĆA

Dragi brate, volio si život, kroz njega koračao hrabro, pa si se i do zadnjeg trenutka borio tako.

Bio si nepokolebljiv i do kraja istrajan u svojim moralnim i običajnim principima i načelima.

Tata, još uvijek si mi bio potreban...

SAVO PERIŠIĆ

Ni jedna riječ koju napišem ne može reći koliko se ośećam tužno i prazno.

Dan 26. mart je dan kojeg ću se uvijek śećati sa tugom. Samo dan pošto si umro ośećam gubitak koji nikad neću moći nadoknaditi.

Ponio si sa sobom dio mog srca.

Posljednji pozdrav dragom zetu

SAVU PERIŠIĆU Od porodice DRECUN

Dana 28. marta 2025. navršava se 13 godina od smrti naše voljene

RADOJKE Marka PERAŠ

Sjećanja na tebe su dio naših života u kojima ćeš vazda nedostajati.

BRANISLAV, ANA i DARE 1320

Vrijeme ne daje ni utjehu ni odgovore. Tužni su dani bez tebe, brate.

Sestra STEVANIJA

S ljubavlju te pominjemo, po dobru pamtimo i sa ponosom čuvamo uspomenu na Tebe.

1313

voljeni

prof. dr ĐOKO Gašov MARKOVIĆ

S ljubavlju te pominjemo, sa zahvalnošću se sjećamo tvoje dobrote i plemenitosti. Ostavio si trag, koji vrijeme ne može izbrisati. Sa ponosom čuvamo uspomenu na tvoj lik i djelo, koji su uvijek bili inspiracija za nas. Počivaj u miru.

TVOJA PORODICA

MARKO PERAŠ sa porodicom

Majka NADA i braća NENAD, NIKOLA i VESKO sa porodicama 1349

Nećemo te zaboraviti.

VJERE SOŠIĆ rođene STANKOVIĆ

1366

Dana 29. marta 2025 navršava se godina dana od smrti naše drage

Dana 28. marta navršava se 40 dana od kad nas je zauvijek napustio naš

Navršava se 40 dana od kada nije sa nama naš dragi brat, stric i đever

DRAGAN Alekse KOLOROGIĆ

Bolna je istina da više nisi sa nama i teško se mirimo sa tim. Nedostaje nam tvoja prisutnost. Svaki dan nas podsjeća na ljubav i toplinu koju smo od tebe imali. Tvoj časni život, blaga narav, beskrajna dobrota, veliko srce i iskrena ljubav prema svima ostaju nam doživotno sjećanje na tvoje ime i lik. Živjećeš u nama kroz najljepše uspomene i priče iz zajedničkog života.

Hvala ti za pažnju, bratsku ljubav, podršku i sve što si uradio za nas. Vječno ćeš ostati u našim srcima i mislima.

Obavještavamo rodbinu, prijatelje kumove, komšije i drugove da ćemo u subotu 29. marta 2025 godine u 10 časova posjetiti njegovu vječnu kuću.

je godina od smrti našeg voljenog

MIOMIRA – MIJA Andrijinog MARKOVIĆA

Vrijeme nije lijek, već nijemi svjedok naše tuge za tobom i tvojom ljubavlju. Tvoji NAJMILIJI

Dana 29. marta 2025. navršava se šest mjeseci od smrti našeg

MILIVOJA MIŠA BOKANA

S ljubavlju te pominjemo, po dobru pamtimo i s ponosom čuvamo uspomenu na tebe.

Porodica će posjetiti njegovu vječnu kuću u subotu 29. marta u 11 časova.

OŽALOŠĆENA PORODICA

DRAGAN Alekse KOLOROGIĆ

Ovo ti pišemo sa velikim bolom u srcu i duši. Bio si posebna osoba u našem životu i zauzimao važno mjesto. Tvojim odlaskom ostali smo uskraćeni za plemenitost tvoje duše, dobrotu, istinski savjet jer si bio naš oslonac i izvor mudrosti. Mnogo si nas naučio i vodio stazama života snagom ljubavi prema nama. Hvala ti za sve dobro što si uradio za nas. S ponosom i poštovanjem ostaćeš vječno u našim srcima i mislima. Divno je bilo imati te za strica. Volimo te i čuvamo od zaborava!

Bratanić MILAN i bratanična DRAGANA

ZORAN Đurov BAJKOVIĆ

Dani prolaze a u našim srcima bol i tuga kao onog dana kada si otišao. Živio si časno i tiho koračao kroz život, isto tako tiho si i otišao.

U tvom srcu bilo je mjesta za sve.

Neka tvoja duša nađe vječni mir, a mi ćemo te uvijek voljeti i čuvati od zaborava.

Tvoji najmiliji: majka OLGA, brat ŽELJKO, snaha DARA i sinovac PETAR

BRANKA Mujova VESELIN – MUJO S. SKROBANOVIĆ

23. 2. 2025. 24. 3. 2015

Obavještavamo rodbinu i prijatelje da ćemo 30. marta 2025. u 10 časova posjetiti njihovu vječnu kuću. Nedostajete!

PORODICA KOLOROGIĆ

Navršava

Jedanaest

1367

Dana 28. marta 2025. navršava se godina dana od smrti našeg voljenog

1306

1305

Četrdeset dana je od smrti majke, svekrve, babe i prababe

OLGE LASICA

Čuvaćemo te od zaborava.

BRANO i BORKA sa djecom

Četrdeset dana je od smrti naše babe i prababe

OLGE LASICA

Počivaj u miru, ostaćeš vječno u našim srcima.

Unuk ZOKO sa porodicom

Četrdeset dana je od smrti naše babe i prababe

OLGE LASICA

Čuvaćemo te od zaborava.

Unuka JELENA, zet ALEKSANDAR i unuka MAGDALENA

1307

Prošla je godina od kada nas je napustio naš voljeni

PREDRAG STANIŠIĆ

Vrijeme neumoljivo teče, ali bol za tobom ne jenjava. Ovaj svijet bez tebe više nije isti. Nedostaješ u svakom danu, u svakom trenutku kada bismo poželjele da te pozovemo, da te zagrlimo, da ti kažemo koliko te volimo. Ali vjerujemo da nas gledaš, da paziš na nas i da si ponosan – baš kao što smo i mi ponosne što smo te imale. S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na tvoju dobrotu, mudrost i ljubav koju si nam bezuslovno pružao. Tvoje ime zauvijek će biti ispisano u našim srcima, kao vječna uspomena na ljubav koja je, iako te više nema među nama, snažnija nego ikad.

Tvoje SOFIJA i TANJA

Godinu dana je od kada nas je napustio naš Dragi

PREDRAG STANIŠIĆ

Nedostaješ nam za sve zajedničke trenutke. S ljubavlju i ponosom čuvamo tvoju plemenitost i uspomene na tebe. U našim si srcima zauvijek. Počivaj u miru.

U subotu, 29. marta navršava se pet godina od kada je preminuo naš voljeni otac, deda i tast

1347

PAVLE KARIŠIK diplomirani pravnik u penziji

Ponosni smo i zahvalni što smo te imali.

Tvoje vrline i životna radost bile su nam i biće putokaz u životu.

Tvoji: ćerke SNEŽANA i SLOBODANKA, unuke ANĐELIKA i SOFIJA i zet MLADEN IVANOVIĆ

Dnevni list

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

NENAD ZEČEVIĆ

Zamjenica izvršnog

direktora:

MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI

KOLEGI JUM

Zamjenice glavnog i odgovornog urednika

RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ

MARI JA JOVIĆEVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika

đURđICA ĆORIĆ

politika

SRđAN POPOVIĆ ekonomija

JELENA MARtINOVIĆ društvo

JOVAN NIKItOVIĆ

kultura

DRAGICA šAKOVIĆ

crnom gorom

Urednici

ANA RAIČKOVIĆ

crna hronika

NIKOLA SEKULIĆ

hronika podgorice

JOVAN tERZIĆ

arena

SLOBODAN ČUKIĆ

feljton i arhiv

MARKO MILOšEVIĆ dizajn

DRAGAN MIJAtOVIĆ fotografija

LOGOtIP POBJEDE

Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija

Anton Lukateli (1944)

PORtAL POBJEDE

Urednik

BOJAN đURIšIĆ

Zamjenica urednika

ANA POPOVIĆ

OBJEKtIV

Urednica

MARIJA IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

tELEFON

020/409-520 redAkcijA

020/409-536 MArketiNg

020/202-455 ogLAsN o

Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import „Nova Pobjeda“ - Podgorica

Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480

Vlasnička struktura „Nove Pobjede“ - 100% udjela

„Media-Nea“ D.O.O. Podgorica

Vlasnička struktura

„Media-Nea“ - 99,99% udjela

First Financial Holdings

sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PiB „Media Nea“: 02842777

Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100% udjela Petros Stathis sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3

PiB „First Financial Holdings“: 02628295

Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum

Broj žiro računa „Universal capital Bank“: 560-822-77

Tiraž: 3.500

CRNA GORA

VLADA CRNE GORE

AGENCIJA ZA ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE

Na osnovu člana 24 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Službeni list CG”, broj 75/18) Agencija za zaštitu životne sredine

OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost

da je investitoru „Capital Estate“ d.o.o. iz Budve donijeto rješenje broj: 03-UPI-1342/27 od 20.03.2025. godine, kojim je data saglasnost na Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu za izgradnju Turističkog naselja (T2) 5*, u okviru Zone D dio UP10 u zahvatu DSL „Dio sektora 66 – postojeća hotelska grupacija i modul I“ – Velika plaža, Opština Ulcinj, na katastarskim parcelama 11/3, 11/4, 12, 13, 15, 16/1, 16/2, 17/1, 30/1, 31, 32, 33, 34, 35, 36, 37, 38, 39, 40, 41, 42, 43, 44, 45, 46, 47, 48, 49, 50, 51, 52, 53, 54, 55, 56, 57, 58, 59, 60/1, 61/1, 62/1, 63, 64/1, 67/2, 126/3 KO Donji Štoj, opština Ulcinj. U sprovedenom postupku procjene uticaja na životnu sredinu utvrđeno je da je Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu za izgradnju Turističkog naselja (T2) 5*, urađen u skladu sa Zakonom o procjeni uticaja na životnu sredinu i da sadrži definisane mjere za sprečavanje, smanjenje ili otklanjanje štetnih uticaja na životnu sredinu.

Rješenjem o davanju saglasnosti utvrđena je obaveza Nosioca projekta da poslove vezane za izgradnju Turističkog naselja (T2) 5*, u okviru Zone D dio UP10 u zahvatu DSL „Dio sektora 66 – postojeća hotelska grupacija i modul I“ – Velika plaža, Opština Ulcinj, na katastarskim parcelama 11/3, 11/4, 12, 13, 15, 16/1, 16/2, 17/1, 30/1, 31, 32, 33, 34, 35, 36, 37, 38, 39, 40, 41, 42, 43, 44, 45, 46, 47, 48, 49, 50, 51, 52, 53, 54, 55, 56, 57, 58, 59, 60/1, 61/1, 62/1, 63, 64/1, 67/2, 126/3 KO Donji Štoj, opština Ulcinj, realizuje u svemu prema mjerama zaštite životne sredine utvrđenim u Elaboratu procjene uticaja na životnu sredinu iz tačke 1 ovog Rješenja, a koje se prevashodno odnose na:

•Mjere za sprečavanje, smanjenje ili otklanjanje štetnih uticaja u toku izvođenja projekta, eksploatacije i u slučaju akcidenta i •Program praćenja uticaja projekta na životnu sredinu (monitoring).

Uputstvo o pravnoj zaštiti: Protiv ovog Rješenja može se izjaviti žalba Ministarstvu ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera u roku od 15 dana od dana objavljivanja u štampanom mediju i/ili na sajtu Agencije, a preko ovog organa.

Poslovni broj: Iv. 1040/25

Javni izvršitelj Ana Nikić Petričević iz Bara, ul. Rista Lekića I-26, VD javnog izvršitelja Mitra Mirovića iz Ulcinja, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca ‘’KASMI COMPANY’’ DOO Ulcinj, Solanski put bb, Ulcinj, PIB 02831155, protiv izvršnog dužnika ‘’Five Stars international’’ DOO Ulcinj, Ul. Kosovska br.33, PIB 03606279, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 21.416,08 eura, dana 27.03.2025. godine, JAVNO OBJAVLJUJE

Da se izvršni dužnik ‘’Five Stars international’’ DOO Ulcinj, Ul. Kosovska br.33, PIB 03606279, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju, na adresi u Ulcinju, Mujo Ulcinjaku 71, kako bi se istom uručilo rješenje o izvršenju Iv.1040/25 od 21.03.2025. godine i rješenje o troškovima od 27.03.2025.godine. Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će isti snositi negativne posljedice koje mogu nastati. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl. 5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a, a u vezi sa čl. 45 ZIO.

JAVNI IZVRŠITELJ Ana Nikić Petričević, s.r

Potreban vozač C kategorije sa radnim iskustvom minimum dvije godine.

069/032-380

Potrebni radnici za slaganje robe u magacinu.

069/032-380

Potreban vozač za viljuškar sa radnim iskustvom minimum dvije godine.

069/032-380

JAVNI POZIV

Za prikupljanje ponuda za realizaciju višednevne đačke ekskurzije za učenike IX razreda JU Osnovna škola „Risto Ratković“, Bijelo Polje, koja je planirana od 9-11. maja 2025 godine

PREDMET/ OPIS JAVNOG POZIVA: ORGANIZACIJA EKSKURZIJE ZA UČENIKE IX RAZREDA JU OSNOVNE ŠKOLE „RISTO RATKOVIĆ“, NEDJELJKA MERDOVIĆA

BR.12, BIJELO POLJE.

BITNE INFORMACIJE O ZAHTJEVANOM TURISTIČKOM PAKETU/ARANŽMANU:

Destinacija Crna Gora na relaciji -Bijelo Polje-Morača-Bar-Budva-Tivat-Kotor-Ulcinj-Podgorica- Bijelo Polje

Vrijeme realizaciuje : 9. 10. 11. maj 2025.godine

Broj učenika: 30 ±5 Broj nastavnika: 2+ 1 uprave Škole

Opis hotelskog aranžmana /smještaja : smještaj u hotelu sa 3* Prevoz autobusima visoke turističke klase- Ponuđač je dužan izvršiti vanredni tehnički pregled autobusa dostaviti potvrdu o tehničkoj ispravnosti najkasnije 72h prije polaska; Ukupan broj dana i noćenja : 3 dana i 2 noćenja, (dva puna pansiona)

Mjesto polaska : JU OŠ „ Risto Ratković“, Nedjeljka Merdovića br.12, Bijelo Polje; Procijenjena cijena aranžmana:185,00 eura, način plaćanja: Neposredno pred realizaciju ugovora a nakon prijema konačne fakture od strane izabranog ponuđača; Usluge turističkog vodiča Po mogućnosti prisustvo medicinskog radnika Usluge turističkog vodiča Ulaznice za predviđene lokalitete i muzeje Gratis smještaj i ishrana za pratnju iz Škole USLOVI JAVNOG POZIVA : Uslovi za ponuđače: Minimum uslova za učešće na javnom pozivu se odnosi na to da privredni subjekat - ponuđač posjeduje: Licencu za obavljanje djelatnosti turističke agencije organizatora putovanja, koja je važeća u vrijeme realizacije Eskurzije; Licencu za javni prevoz putnika u unutrašnjosti ili međunarodnom drumskom saobraćaju, koja je važeća u vrijeme realizacije Eskurzije; Rješenje Ministarstva zdravlja da su kod subjekta u poslovanju sa hranom ispunjeni opšti higijenski zahtjevi za obavljanje djelatnosti:pripremanje i usluživanje hrane; Uvjerenje, potvrdu ili drugi akt nadležnog organa izdato na osnovu kaznene evidencije, u skladu sa propisima države u kojoj privredni subjekat ima sjedište, odnosno u kojoj ovlašćeno lice tog privrednog subjekta ima prebivalište, radi utvrđivanja uslova da učestvuje samo privredni subjekat koji: nije pravosnažno osuđivan čiji izvršni direktor nije pravosnažno osuđivan za neko od krivičnih djela sa obilježjima: kriminalnog udruživanja, stvaranja kriminalne organizacije, davanje mita, primanje mita, davanje mita u privrednom poslovanju, primanje mita u privrednom poslovanju, utaja poreza doprinosa, prevare, terorizma, finansiranja terorizma, terorističkog udruživanja, učestovanja u stranim oružanim formacijama, pranja novca; trgovine ljudima; trgovine maloljetnim licima radi usvojenja; zasnivanja ropskog odnosa prevoza lica u ropskom odnosu Uvjerenje, potvrdu ili drugi akt koji izdaje organ uprave nadležan za naplatu poreskih prihoda, odnosno nadležni organ države u kojoj privredni subjekat ima sjedište, radi utvrđivanja ispunjenosti uslova u pogledu izmirenja dospjelih obaveza po osnovu poreza doprinosa za penzijsko i zdravstveno osiguranje, o kojima evidenciju vodi organ uprave nadležan za naplatu poreskih prihoda, odnosno nadležni organ države u kojoj privredni subjekat ima sjedište.

Pravo učešća u postupku po Javnom pozivu imaju poslovno sposobna pravna lica koja su zaključno sa danom podnošenja Ponude registrovana u Centralnom registru privrednih subjekata.

Uz Ponudu Ponuđači su dužni dostaviti isprave kojim se dokazuju traženi uslovi u originalu ili ovjerenoj kopiji.

TEHNIČKA SPECIFIKACIJA PREDMETA NABAVKE (POLUMATURSKE EKSKURZIJE)

1.Dan -Polazak ispred škole u ranim jutarnjim časovima. Putovanje preko Mojkovca Kolašina do Podgorice. Obilazak manastir Morača. Duža pauza Big Feshion (Delta city). Nastavak putovanja. Smještaj. Večera. Slobodno vrijeme. Noćenje.

2.Dan- Doručak. Nakon doručka obilazak starog grada Budva. Povratak u hotel na ručak. Nakon ručka putovanje do Tivta . Obilazak marine Porto Montenegro. Nastavak putovanja prema Kotoru. Obilazak starog grada, obilazak Aqvarijuma. Slobodno vrijeme. U kasnim popodnevnim satima povratak u hotel. Večera. Mogućnost organizovanja zabave. Večera.

3.Dan- Doručak. Slobodno vrijeme za šetnju ili kupanje. Ručak napuštanje hotela. Putovanje prema Ulcinju, Obilalazak Mala plaza I stari grad. U povratku Obilazak Luke Bar. Slobodno vrijeme. U dogovoreno vrijeme okupljanje grupe i polazak prema Bijelom Polju sa pauzom na Vranjini. Obilazak postave Nacionalih parkova Crne Gore Putovanje autoputem. Dolazak u mjesto polaska u večernjim satima. U cijenu uračunati: prevoz autobusom visoke turističke klase prema navedenom programu,sve drumarine, parkinge i takse vezano za prevoz, 2 noćenja u hotelu 3*, ishrana na bazi punog pasniona ulaznice za obuhvaćene lokacije, muzeje i diskoteke, troškove licenciranog vodiča tokom obilaska lokaliteta, gratis smještaj hrana za pratnju iz škole , dnevnice za razredne starješine u iznosu od 25e po punoplativom učeniku, organizacija zabavnog programa/ diskoteke, troškove organizacije putovanja, obavezno osiguranje svih učenika, ukoliko ima djece sa posebnim obrazovnim potrebama, omogućiti popust od 50%. Ako ima dvoje djece iz jedne porodice (blizanci)-jedno dijete dobija popust 50%.

NAPOMENA

Ponuđači u svojoj ponudi moraju da prihvate kompletnu specifikaciju predmeta nabavke ne smiju da je mijenjaju. Varijante ponude nijesu dozvoljene i neće biti razmatrane.

Ponuđači u svojoj ponudi treba da dostave cijenu (izraženu sa PDV-om) za cjelokupan predmet nabavke, kao i jediničnu cijenu po jednom učeniku.

Naručilac zadržava pravo da na polumatursku ekskurziju u zavisnosti od interesovanja učenika pošalje manji odnosno veći broj učenika po jediničnim cijenama iz ponude izabranog ponuđača.( + - 5 učenika).

Troškove oglasa snosi izabrana agencija

NAČIN, MJESTO I VRIJEME PODNOŠENJA PRIJAVA:

Ponude se dostavljaju u zapečaćenim kovertama sa naznakom na prednjoj strani koverte - Ponuda za izvođenje đačke ekskurzije „ne otvarati do datuma javnog otvaranja ponuda“, te sa identifikacionim podacima Ponuđača, na poleđini koverte na adresu: JU OŠ“ Risto ratković“ Ul.Nedjeljka Merdovića br.12, Bijelo Polje.

Ponude se dostavljaju u roku od 10 dana od dana objavljivanja Javnog poziva neposredno na adresu naručioca u terminu od 08,00h –14,00h. Ponude dostavljene nakon navedenog, kao i prijave koje nisu dostavljene u zapečaćenom omotu, neće se razmatrati biće vraćene ponuđaču.

ODABIR NAJPOVOLJNIJEG PONUĐAČA: Najpovoljnijijm ponuđačem smatraće se učesnik koji ponudi najmanju cijenu za organizovanje đačke ekskurzije, uz sve ispunjene uslove date javnim pozivom . Ugovor za realizaciju ekskurzije učenika JU OŠ „Risto Rratković“ Bijelo Polje, će sa odabranim ponuđačem zaključiti predsjednik Savjeta roditelja uz priložena potpisana punomoćja svih roditelja koji koriste usluge Agencije, a uplate se vrše direktno izabranoj Agenciji. Ugovor mogu pojedinačno i roditelji da potpisuju sa Agencijom. Ugovor se može potpisati nakon isteka žalbenog roka ili nakon odluke Školskog odbora po žalbi.

KRITERIJUMI ZA IZBOR NAJPOVOLJNIJE PONUDE: Najniža cijena. Ponude po kriterijumu cijena vrednovaće se na sljedeći način: Maksimalan broj bodova po kriterijumu cijena je 100. Broj bodova po kriterijumu cijena određuje se po formuli: Broj bodova = (najniža ponuđena cijena)/(ponuđena cijena) x 100

Ponuđač sa najvećim brojem bodova će biti izabran kao prvorangirani.

Napomena:

Ponuda čija ponuđena cijena bude veća od procijenjene vrijednosti nabavke biće odbijena.

Bliže informacije se mogu dobiti na tel. 068 734 604

NOVO dopunjeno izdanje

U izdanju Pobjede,

jugoslovenski

bestseler Tamare Nikčević ponovo u Crnoj Gori

Narodni heroj Jugoslavije, general JNA, antifašista, partizan, Titov ambasador, Cetinjanin i Crnogorac Jovo Kapičić svjedoči o:

- Trinaestojulskom antifašističkom ustanku: „Nepokorna, antifašistička Crna Gora, najveći datum u njenoj istoriji! Prva i jedina slobodna teritorija u porobljenoj Evropi!“

- „Lijevim skretanjima“ u Crnoj Gori: „Ubiti nevinog čovjeka bez suđenja, baciti ga u jamu... Da, to je bio zločin!“

Mi

- Kako je uhapsio kvislinga i ratnog zločinca Dražu Mihailovića: „Onako nizak i smežuran, djelovao je jadno, nikako. U ruci je stezao prljavu šajkaču, ćutao, riječ nije progovorio.“