Neđelja, 30. mart 2025. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXXI / Broj 21305 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 1 euro
! RATU U UKRAJINI
INTERVJU: Nemanja Šarović, novinar i nekadašnji zamjenik predsjednika Srpske radikalne stranke
Tragedija u Makedoniji, u kojoj je stradalo 59 osoba, otvara pitanja koliko su bezbjedni noćni klubovi u Crnoj Gori
Pad Vučićeve popularnosti je dramatičan. Izgubio je autoritet… Širom Srbije, običan narod čelnike Srpske napredne stranke dočekuje negodovanjem i jajima. Sve je manje mjesta u Srbiji gdje mogu da postave stranačke štandove i prikupe potpise. Narod to više ne može da trpi. To nijesu plaćenici, nasilnici, saradnici stranih službi, kako to Vučićevi mediji tvrde; to je ogorčeni, nezadovoljni narod, koji mu poručuje - dosta! Ne može više! - istakao je u razgovoru za Pobjedu Nemanja Šarović
Društvo profesionalnih novinara osudilo zloupotrebu zdravstvenih podataka Ane Raičković
POGLED SA STRANE: Ruinirani vojni kompleks u centru Beograda politički je simbol ideološkog i moralnog poraza Velike Srbije
Osim institucionalnih slabosti, suočavamo se i sa problemom niske svijesti među vlasnicima. Nedovoljna informisanost o rizicima, nedostatak edukacije zaposlenih i nedovoljno ozbiljno shvatanje obaveza iz oblasti zaštite i zdravlja na radu – sve to doprinosi tome da bezbjednost ostane prepuštena slučaju – kaže Đina Janković
Profesor Velimir Rakočević o sistemu opšte sigurnosti u zemlji, posljedicama i preporukama za borbu sa organizovanim kriminalom
suštinskih reformi u pravosuđu nema progresa ni u sistemu bezbjednosti
AKTUELNO: Ilija Radulović, sudija Osnovnog suda u Podgorici, ukazuje na preblage kazne za pedo le
POVODI: Osjetljive kategorije stanovništva imaju pravo na pojedine besplatne bankarske usluge, ali često to ne znaju Od 50.000 građana osnovni račun ima samo
Piše: dr Dragan VESELINOV
Usluge u okviru računa za plaćanje sa osnovnim uslugama, banke treba da pružaju bez naknade korisnicima minimalnih primanja, materijalnog obezbjeđenja, lične invalidnine, dodatka za njegu i pomoć ili naknade po osnovu nezaposlenosti - poručuje Kalezić
5.
Profesor Velimir Rakočević o sistemu opšte sigurnosti u zemlji, posljedicama i preporukama za borbu sa organizovanim kriminalom
PODGORICA – Kao država koja teži razvoju demokratije moramo mnogo više pažnje posvetiti bezbjednosti svakog građanina i opštoj sigurnosti društva. Takođe, trebamo biti realni i priznati da i dalje imamo probleme sa nosiocima organizovanih kriminalnih aktivnosti, kazao je, između ostalog, u razgovoru za Pobjedu dr Velimir Rakočević, redovni profesor za krivičnopravnu grupu predmeta na Pravnom fakultetu i Fakultetu političkih nauka Univerziteta Crne Gore.
On je ocijenio da jedan državni organ, koliko god bio efikasan, nije dovoljan da se neutrališu faktori koji ugrožavaju bezbjednost ako nema podrške ostalih segmenata društva i multisektorske saradnje. Rakočević smatra da snažan i sinhronizovan neselektivni državni odgovor predstavlja bazu za efikasnu kontrolu organizovanih kriminalnih aktivnosti kao i da ohrabruje brojne policijske aktivnosti kojima, kako kaže, zadaju teške udarce kriminalnim grupama. U razgovoru je naveo i da je iluzorno očekivati da se problem u potpunosti iskorijeni, ali da se može redukovati do nivoa koji je moguće kontrolisati. Takođe je ocijenio i da je bez suštinske reforme kompletnog pravosudnog sistema nerealno očekivati progres u oblasti bezbjednosti.
POBJEDA: Kako ocjenjujete trenutnu bezbjednosnu situaciju u zemlji?
RAKOČEVIĆ: Nakon izvršenja najtežeg zločina u našoj novijoj istoriji prvog dana ove godine u prijestonici, kada je sistem bezbjednosti urušen i sigurnost građana direktno ugrožena, preduzimanje određenih preventivno represivnih aktivnosti od strane države ukazalo je da se bezbjednost vraća kao dominantno pitanje i da nikom više, makar što se tiče oficijelnih struktura, neće pasti na pamet da bezbjednost građana uzima zdravo za gotovo. Iako još nijesmo društvo razvijenih demokratskih standarda, kao država koja teži razvoju demokratije moramo mnogo više pažnje posvetiti bezbjednosti svakog građanina i opštoj sigurnosti društva. Brojne aktivnosti državnih organa, a naročito policije u smislu vraća-
Kao društvo ne smijemo dozvoliti da organizovani kriminalitet uspostavi čvrste veze sa državom, što bi neminovno vodilo njenom zarobljavanju i pojačanom ugrožavanju bezbjednosti dajući mu novu društvenu dimenziju sa znatno razornijim posljedicama - kaže profesor Velimir Rakočević
nja oružja, vršenja pretresa, oduzimanja oružja i procesuiranja bezbjednosno interesantnih osoba, ulivaju nadu da se ovom problemu počelo pristupati ozbiljno i sistematično. Poželjno je da se preventivno represivne aktivnosti odvijaju u kontinuitetu radi smanjenja mogućnosti za vršenje najtežih krivičnih djela. Međutim, jedan državni organ, koliko god bio efikasan, nije dovoljan da se neutrališu faktori koji ugrožavaju bezbjednost ukoliko izostane podrška ostalih segmenata društva i prijeko potrebna multisektorska saradnja sa akcentom na proaktivno djelovanje. Da rezimiram, trenutna bezbjednosna situacija u državi je stabilizovana, ali bremenita brojnim bezbjednosnim izazovima zbog čega su potrebna pojačana ulaganja u razvoj koncepta ljudske bezbjednosti.
POBJEDA: Da li je opravdana teza dijela javnosti da se Crna Gora, iako predvodnica na putu ka EU, može smatrati i zemljom „zarobljenom“ organizovanim kriminalom?
RAKOČEVIĆ: Da smo „država u kandžama organizovanog kriminala“ naslušali smo se posljednjih godina i decenija. Trebamo biti realni i priznati da i dalje imamo probleme sa
nosiocima organizovanih kriminalnih aktivnosti. Opasnost koju predstavlja ova vrsta zločina više je nego očigledna budući da je odavno poprimila internacionalne okvire i predstavlja glavni bezbjednosni problem. Imajući u vidu da mi je ova problematika uža struka, mogu sa visokim stepenom izvjesnosti istaći da ne postoji država u svijetu danas koja je uspjela u cjelosti obuzdati ovaj kriminalni fenomen i pronaći adekvatan oblik suprotstavljanja. Kao društvo ne smijemo dozvoliti da organizovani kriminalitet uspostavi čvrste veze sa državom, što bi neminovno vodilo njenom zarobljavanju i pojačanom ugrožavanju bezbjednosti dajući mu novu društvenu dimenziju sa znatno razornijim posljedicama. Ohrabruju aktivnosti koje policija preduzima kroz brojne akcije suzbijanja ove vrste kriminaliteta zadajući mu teške udarce, ali to mora biti svakodnevna aktivnost. S druge strane, iluzorno je očekivati da se organizovani kriminal iskorijeni, ali se može redukovati do nivoa koji omogućava njegovu kontrolu.
POBJEDA: Kako se, prema Vašem mišljenju, ovi problemi mogu riješiti na najefikasniji i relativno brz način (kakve su prakse u zemlja-
ma koje su imale slične situacije) i imate li saznanja dokle se stiglo sa profesionalizacijom kadra unutar sistema bezbjednosti?
RAKOČEVIĆ: Nema lakih i brzih rješenja kada je suprotstavljanje organizovanom kriminalitetu u pitanju. Ključnu ulogu imaju metode suzbijanja kao i mjere prevencije preduzete od strane kompletnog sektora bezbjednosti uz tijesnu saradnju i razmjenu informacija na nacionalnom i internacionalnom nivou. Snažan i sinhronizovan neselektivni državni odgovor predstavlja bazu za efikasnu kontrolu organizovanih kriminalnih aktivnosti. Nosioci kriminalnih aktivnosti trenutno nastoje da se prilagode novonastaloj situaciji zbog čega su se pritajili čekajući svoju šansu i razvijajući nove oblike vršenja krivičnih djela. Ipak, činjenica je da će organizovani kriminalitet i dalje predstavljati bitan činilac ugrožavanja bezbjednosti. Što se tiče profesionalizacije kadra u sektoru bezbjednosti, ona se trenutno odvija kroz ubrzanu specijalističku edukaciju mlađih pripadnika ovog sektora što takođe zahtijeva kontinuirani pristup. Kao što je poznato, u toku je konkurs za prijem u policijsku službu mladih školovanih kadrova, koji nije naišao
učinilaca krivičnih djela, ukoliko nema epilog u efikasnom pravosudnom odgovoru, svi rezultati padaju u vodu. Kao profesor krivičnog prava držim se principa da ne komentarišem postupke koji su u toku, ali pojedini slučajevi ne ulivaju nadu u brzo ozdravljenje pravosuđa.
P OBJEDA: Da li Vas je neko od nadležnih kontaktirao za eventualne sugestije ili uključivanje u konkretan rad?
na odobravanje jednog dijela javnosti, koja je smatrala da može doći do određenih zloupotreba. Ja smatram da je ovo bio izuzetno dobar iskorak za rješavanje velikog kadrovskog deficita i šansa za mlade ljude da u transparentnoj proceduri dobiju mogućnost da rade za svoju državu i njene građane. Znam da se prijavio veliki broj diplomaca Pravnog fakulteta UCG sa Krivično-pravnog smjera i smjera Kriminalističko suprotstavljanje savremenim oblicima kriminaliteta koji uz dodatnu praktičnu obuku mogu obavljati vrlo uspješno policijske poslove.
POBJEDA: Aktuelni ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović je više puta govorio o bezbjednosnim smetnjama za rad u službama MUP-a što se potvrđuje i hapšenjima policajaca osumnjičenih za različita krivična djela iz oblasti organizovanog kriminala. Kako ocjenjujete dosadašnji rad ovog resora?
RAKOČEVIĆ: Ministar unutrašnjih poslova, gospodin Šaranović je prvi otpočeo rješavanje brojnih problema sa kojima se ovaj sektor suočavao u dužem vremenskom periodu. Jedna od njegovih vrlo značajnih aktivnosti je udaljenje iz službe onih policajaca koji su sarađivali sa kriminalnim organizacijama i na taj način prekršili zakon i etički kodeks. Mislim da svako dobronamjeran treba dati podršku naporima da tu časnu policijsku uniformu i značku mogu nositi samo oni službenici koji postupaju u skladu sa utvrđenim standardima u oblasti policijskog djelovanja.
POBJEDA: Ima li smisla očekivati napredak u ovom dijelu ako izostaje reforma unutar pravosudnog sistema?
RAKOČEVIĆ: Bez suštinske reforme kompletnog pravosudnog sistema iluzorno je očekivati progres u ovoj oblasti. Poznato je da pravosuđe kuburi sa nadostatkom kadra i odgovarajućih uslova za rad što se direktno odražava na njihovu efikasnost. Podsjetiću da sve što se uradi na planu otkrivanja i procesuiranja
RA KOČEVIĆ: Moj kontakt sa bivšim kolegama u posljednjih dvadesetak godina ogleda se u edukaciji policijskih službenika na osnovnom i specijalističkom nivou. Ukoliko moji bivši studenti dobro rade, na to sam svakako ponosan, a ukoliko dođe do grešaka u radu, onda se i ja osjećam odgovornim. Jedan od mojih nekadašnjih studenata je i Lazar Šćepanović, vršilac dužnosti direktora UP sa nespornim stručnim i moralnim referencama zahvaljujući čijoj angažovanosti je riješen najveći broj najtežih krivičnih djela po nepoznatnom učiniocu.
POBJEDA: Kako ocjenjujete bezbjednosnu situaciju u regionu (Srbija, BiH i entitet RS) i koliko nestabilnost tamošnjih prilika ima uticaja na Crnu Goru?
RAKOČEVIĆ: Bezbjednosna situacija u jednom broju država našeg regiona je vrlo složena. Nestabilnost se kao infekcija vrlo brzo prenosi preko granica ukoliko se ne preduzmu preventivne mjere. Kao država moramo imati odgovoran pristup i sa naše strane učiniti sve da ničim ne doprinesemo pogoršanju situacije u tim državama.
POBJEDA: Nedavno je u medijima ponovo aktuelizovana priča o „nestanku“ sistema za prisluškivanje pod nazivom ,,Jaguar“ koji je bio u posjedu 5. vojno-obavještajnog centra sa sjedištem u Podgorici. Imate li neka saznanja o ovom slučaju i da li i dalje postoji realna prijetnja od njegove zloupotrebe, ako se zna da 3. i 4. generaciju „Jaguara“ koristi britanska specijalna formacija SAS u obavještajnom radu?
RAKOČEVIĆ: Prema dostupnim informacijama, još nije riješena misterija nestanka ovog sistema za prisluškivanje. Pošto se radi o uređaju koji je bio u vlasništvu vojske kao dio vojno-obavještajnog sistema, pristup civilnih vlasti je ograničen. Međutim, nema previše razloga za zabrinutost budući da se radi o starom sistemu čije tehničke karakteristike ne mogu da se uporede sa novijim generacijama ovih sistema jer su odavno prevaziđene. Pa ipak, nijesu isključene opasnosti od njegove zloupotrebe u smislu neovlašćenog nadzora komunikacija. Stoga je obaveza državnih organa da u potpunosti riješe ovaj slučaj. I. MILOVIĆ
INTERVJU: Nemanja Šarović, novinar i nekadašnji zamjenik predsjednika Srpske radikalne stranke
PODGORICA - Kako da vas predstavim čitaocima Pobjede - kao novinara ili kao političara, pitala sam nekadašnjeg zamjenika predsjednika Srpske radikalne stranke (SRS) Nemanju Šarovića. Ovaj bivši politički sljedbenik Vojislava Šešelja je, zahvaljujući televizijskim razgovorima sa nasumice odabranim anonimnim pristalicama predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, u beogradskim kontrolisanim medijima tretiran kao „državni neprijatelj broj jedan“. I dok dio političkih protivnika predsjednika Vučića tvrdi da je, kao novinar zrenjaninske KTV, Šarović svojim TV minijaturama uspio da manipulacije, zloupotrebe i prirodu režima u Beogradu raskrinka i ogoli mnogo više i vještije nego opozicija, građanski dio javnosti podsjeća na Šarovićevu radikalsku prošlost i na činjenicu da se nikada nije odrekao velikosrpskih ideja Vojislava Šešelja.
Nemanja Šarović kaže da je novinar postao - silom prilika. - Zbog duopola na medijskoj sceni u Srbiji, posao političara zamenio sam novinarskim. Da mediji valjano rade svoj posao, da su objektivni, da poštuju novinarski kodeks, danas ne bih bio novinar. Takođe, da je opozicija bila efikasnija, studenti ne bi izašli na ulice i četiri meseca protestovali - kaže Šarović za Pobjedu. Prema njegovim riječima, i režimski i opozicioni mediji „imaju svoje političke agende“, a uređivačke politike im zavise od političara koji ih kontrolišu. Šarović podsjeća da opoziciona N1 televizija nije, na primjer, objavila vijest da je više puta napadan i privođen u Pionirskom parku u Beogradu, i to dok je, kao novinar i reporter KTV, izvještavao o „studentima koji žele da uče“, o tkz. ćacima, iskorišćenim kao „živi štit“ predsjednika Srbije uoči velikog građanskog protesta 15. marta u Beogradu.
POBJEDA: Kao nekadašnji funkcioner Šešeljevih radikala, mislite da imate pravo da dijelite lekcije medijima u Srbiji?
ŠAROVIĆ: Mislim. Stranka čiji sam bio član bila je na vlasti pre dvadeset i pet godina. Ako tvrdite da je aktuelno stanje u medijima posledica vlasti radikala, u redu, na to imate pravo. Ali je apsurdno. Jer stanje u medijima bilo je loše i devedesetih i dvehiljaditih i danas. Danas je najgore. Devedesetih ste, na primer, na televizijama imali duele predstavnika različitih političkih stranaka, stotine slobodnih lokalnih medija, što je danas nezamislivo. Vučić ih je sve kupio i stavio pod svoju kontrolu. Slobodna je samo zrenjaninska KTV.
P OBJEDA: Kako je predsjediku Srbije to pošlo za rukom?
Pad Vučićeve popularnosti je dramatičan. Izgubio je autoritet… Širom Srbije, običan narod čelnike Srpske napredne stranke dočekuje negodovanjem i jajima. Sve je manje mjesta u Srbiji gdje mogu da postave stranačke štandove i prikupe potpise. Narod to više ne može da trpi. To nijesu plaćenici, nasilnici, saradnici stranih službi, kako to Vučićevi mediji tvrde; to je ogorčeni, nezadovoljni narod, koji mu poručuje - dosta! Ne može više! - istakao je u razgovoru za Pobjedu Nemanja Šarović
ŠAROVIĆ: Vučić je kupio nekadašnje perjanice demokratije i slobode medija; o prvacima Demokratske stranke da ne govorim. Gde su danas Veran Matić , Dragan Bujošević, Ljiljana Smajlović, Jugoslav Ćosić , Brankica Stanković, Bojana Lekić?! Koliko novca je TV Insajder Brankice Stanković dobio od Telekoma Srbija? Zašto je Brankica Stanković uradila onakav intervju sa Vučićem, šta mislite?
POBJEDA: A zašto ste Vi izašli iz Srpske radikalne stranke?
ŠAROVIĆ: Zato što su izdali političke principe i „slizali“ se sa Aleksandrom Vučićem. Vučića poznajem od dana kad sam ušao u SRS. Iako sam u stranci sa njim proveo osam godina, nikada ni piće nismo popili.
P OBJEDA: Zašto?
ŠAROVIĆ: Bili smo u konstantnom sukobu. Ljudima u lice kažem šta mislim, što neki doživljavaju kao napad. Sa pedeset i kusur godina, Vučić se i dalje ponaša kao navijač, koji, usled kompleksa sa kojima se bori, sada pokušava da nadoknadi ono što nije doživeo u mladosti.
P OBJEDA: Jeste li predsjedniku Srbije tražili intervju?
ŠAROVIĆ: Jesam.
P OBJEDA: I?
ŠAROVIĆ: Obećao je, ali je slagao. Zna da od mene ne bi dobio pitanja unapred i da ne bi mogao da ih naručuje. Pitao bih ga…
P OBJEDA: Što biste ga pitali?
Š AROVIĆ: Čućete, budite strpljivi. Sigurno ne ono što ga je pitala Brankica Stanković.
POBJEDA: Koga ste sve intervjuisali?
ŠAROVIĆ: Od nekadašnjeg predsednika Srbije Borisa Tadića, pa redom. Uvek radim uživo, ne pravim selekciju, idem redom. Kao TV ekipa, naletali smo i na Vučićeve ministre - Irenu Vujović, Si-
nišu Malog, Milicu Đurđević, Darka Glišića, ali od njih nismo uspeli da dobijemo odgovore. Bežali su. Kada je reč o običnom svetu, ljudi različito reaguju. Iako je deo Vičićevih pristalica dobio naređenje da ne odgovara na moja pitanja, ne možete sve kontrolisati: značajan broj njih prihvati razgovor. Nisam agresivan, nikada ne omalovažavam sagovornika.
POBJEDA: Neki od njih Vas nazivaju izdajnikom. Koga ste izdali?
ŠAROVIĆ: Na to pitanje ne znaju da mi odgovore. Ipak, kada kažete „izdajnik“, svi znamo da se to odnosi na Vučića, koji je, kad god je bio u prilici, izdao srpske nacionalne interese. Ugasio je sve institucije na Kosovu, uveo carinu, policiju, pravosuđe… Više je učinio za nezavisnost Kosova nego Aljbin Kurti, Hašim Tači, Ramuš Haradinaj i Ibrahim Rugova zajedno. Njegova Srpska lista dobija izbor e zahvaljujući ucenama i zloupotrebi državnih sredstava; zahvaljujući tome što je veliki broj Srba isteran iz institucija, pa zavisi
od novca koji dobija iz državnog budžeta Srbije. Vučić je 15. marta u „Ćacilend“ (kamp pristalica predsjednika Srbije u beogradskom Pionirskom parku) doveo Srbe sa severa Kosova, smestio ih u šatore ispred zgrade Predsedništva. Tu su bile smeštene i navijačke grupe iz Nikšića.
POBJEDA: Ko ih je poslao? Ko ih je organizovao?
ŠAROVIĆ: Ne znam, to nisam istraživao.
POBJEDA: Koga ste još vidjeli u „Ćacilendu“?
ŠAROVIĆ: Razne - od Relje Ognjenovića, direktora PIO fonda, koji je bio pod fantomkom, do Petra Panića i drugih osvedočenih kriminalaca. Vučić im je platio da glume „ćacije“. „Ćacilend“ je ispražnjen 15. marta. Nakon što je ugašena rasveta, dovedeni su batinaši: spremao se napad na studente i okupljene građane. Prethodno su ispred zgrade Predsedništva Srbije dovezeni traktori - dva reda, između iskopan rov. Napravljeno je klasično vojno utvrđenje. Vučić je time poručio da će svoju vlast braniti po svaku cenu i svim sred-
stvima. Bez obzira na žrtve. P OBJEDA: Dokle je predsjednik Srbije spreman da ide, što mislite? Gdje je granica?
ŠAROVIĆ: Nema granice! Vučić mesecima provocira krvoproliće. Nedavno su mediji pod njegovom kontrolom objavili da je „vođa studenata“ u Odžacima pucao i ranio čoveka, što je notorna laž. Iako su znali da je reč o obračunu kriminalnih grupa unutar Srpske napredne stranke, tu su laž svi objavili. Vučić je i 15. marta priželjkivao sukobe i krvoproliće. On kopa rovove, deli Srbiju i spsko društvo. Čak i kada je njegova popularnost prelazila pedeset procenata, i tada je tražio sukob. Jer konflikt je uslov njegovog političkog opstanka. To je njegova suština.
POBJEDA: Istraživanja pokazuju da je rejting Srpske napredne stranke ozbiljno poljuljan. Što je sa predsjednikom Srbije?
ŠAROVIĆ: Pad Vučićeve popularnosti je dramatičan. Izgubio je autoritet… Širom Srbije, običan narod čelnike Srpske napredne stranke do-
Vučić mjesecima provocira krvoproliće. Nedavno su mediji pod njegovom kontrolom objavili da je „vođa studenata“ u Odžacima pucao i ranio čovjeka, što je notorna laž. Iako su znali da je riječ o obračunu kriminalnih grupa unutar Srpske napredne stranke, tu su laž svi objavili. Vučić je i 15. marta priželjkivao sukobe i krvoproliće. On kopa rovove, dijeli Srbiju i spsko društvo. Čak i kada je njegova popularnost prelazila pedeset procenata, i tada je tražio sukob. Jer konflikt je uslov njegovog političkog opstanka. To je njegova suština
čekuje negodovanjem i jajima. Sve je manje mesta u Srbiji gde mogu da postave stranačke štandove i prikupe potpise. Narod to više ne može da trpi. To nisu plaćenici, nasilnici, saradnici stranih službi kako to Vučićevi mediji tvrde; to je ogorčeni, nezadovoljni narod, koji mu poručuje - dosta! Ne može više!
POBJEDA: Dva su moguća izlaza iz postojeće političke krize, tvrde analitičari - anarhija ili diktatura. Što je realnije?
ŠAROVIĆ: Diktaturu v eć imamo. Sa druge strane, političke prilike u Srbiji danas ne kontroliše niko - ni vlast ni opozicija. Što je opasno: nije isključeno da u jednom momentu dođe do incidenta koji ima potencijal da zapali Srbiju. Posle toga više niko ništa ne bi mogao da kontroliše. Aleksandar Vučić biće odgovoran za sve što će se u narednom periodu dogoditi. On potpiruje podele i sukobe, njegovi tabloidi iznose laži. I to ne rade slučajno.
P
OBJEDA: Nego?
ŠAROVIĆ: Namerno, s umišljajem. Ako vaši mediji objave da je vođa studentske pobune pucao na ljude i da su studenti sa pištaljki prešli na pištolje, to je poziv na linč. Dakle, što god da se dogodi, Vučić je odgovoran.
POBJEDA: Isključujete mogućnost vanrednih izbora, prelazne vlade?
ŠAROVIĆ: Vučić neće dati prelaznu vladu. Drugo, među opozicionim strankama nemate nikoga sa političkom težinom, nekoga ko bi mogao da povede. Takođe, izbori pod postojećim uslovima veoma su upitni, a pristati na još jedno glasanje pod Vučićevim uslovima je besmisleno. Nema slobodnih izbora dok je zarobljenog RTS-a, koji je jedan od ključnih stubova Vučićevog režima. Takve izbore neće ni studenti ni narod. Čak i da napravi izlaznu strategiju i predloži izbore - a Vučić je izbore uvek predlagao kada je bio siguran u pobedu; sada ih ne pominje! - nisam siguran da bi uspeo da ih sprovede. Jer ako narod i studenti kažu nema izbora, verujem da ni jedna kutija ne bi cela sačekala zatvaranje biračkih mesta. Tamara NIKČEVIĆ
Crnogorac ambasador SAD u Beogradu
-U sjećanju mi ostaju plaže oko Budve, Cetinje, kada sam stao na vrh Lovćena… Crna Gora je jedno od najljepših mjesta koje sam ikada posjetio. Najvažnije je da je Crna Gora zadržala svoj šarm i kulturu, dok ekonomski raste - kazao je. Brnović je ispričao i da se često šali sa suprugom da će kupiti čamac kada njihove ćerke odu na koledž i da će živjeti u blizini Budve.
- Sanjam da provodim ljeta tamo. Možda bude tako, jednog dana - kazao je u intervjuu 2018. godine. Brnović je u drugom intervjuu za srpske medije govorio o porijeklu, ističući da je „vrlo ponosan na etničke korijene“. - Porodica mog oca je došla iz Crne Gore, Brnovići su pleme iz Lješanske nahije - rekao je. Brnović je 2017. za Pobjedu govorio o članstvu Crne Gore u NATO i poziciji naše zemlje u geostrateškim okolnostima.
Porodica mog oca je došla iz Crne Gore, Brnovići su pleme iz Lješanske nahije, kazao je Mark Brnović
PODGORICA - Američki predsjednik Donald Tramp objavio je preksinoć kako će novi ambasador te zemlje u Srbiji biti Mark Brnović. Brnović, čiji je otac iz Crne Gore, zamijeniće Kristofera Hila koji je bio do januara na poziciji ambasadora u Beogradu. Brnović je bio državni tužilac Arizone od 2015. do 2023. godine i član je Republikanske partije, a svojevremeno je u intervjuu za Pobjedu govorio i o Crnoj Gori, njenoj međunarodnoj poziciji i njegovim impresijama zemljom porijekla. - Crna Gora je jasno pokazala da ne može biti zastrašena od bilo koga i da joj niko neće govoriti što da radi. U tome je veoma dosljedna - kazao je Brnović 2017. za naš list i dodao:
- Jako sam ponosan što sam u Crnoj Gori i srećan što je Crna Gora opet nezavisna. Veoma sam upoznat o istoriji i onim što se dešavalo u borbi za nezavisnost. Volim ove ljude, jer su jako gostoljubivi i otvoreni. Na Zapadu ponekad zaboravljamo da uživamo u životu. Kada sam opet bio u Budvi, vidio sam veliki, pa i prekomjerni razvoj. Čini mi se da je izgrađeno previše apartmana, a vjerujem da ne želite da izgubite ljepotu i šarm koji vas čine jedinstvenim i sjajnim. Bili smo na Cetinju, u muzeju koji izgleda sjajno. Potrebno je da više ljudi vidi
ovo tradicionalno mjesto, koje nije prenaseljeno i komercijalizovano - kazao je Brnović. Govorio je i za druge crnogorske medije, poručivši 2018. godine „da može dječak otići iz Crne Gore, ali Crna Gora iz njega nikad neće“. Crna Gora ima, kako je kazao, jedinstveni identitet. - Ova zemlja ima jedinstven identitet. Ovdje postoji nešto što mogu da osjetim u krvi kada dođem, kao i moje ćerke sada i to je nešto što ne želite da izgubite. Od Berlinskog kongresa 1878. godine, kada je Crna Gora prvi put stekla nezavisnost,
Iz Rudnika uglja Pljevlja oglasili se povodom projekta izmještanja korita rijeke Ćehotine
imati nesagledive štetne posljedice po našu državu
PLJEVLJA - Iz Rudnika uglja Pljevlja (RUP) saopštili su da su predstavnici konzorcijuma koji predvodi kompanija Aquamont iz Herceg Novog, uložili žalbu na odabir izabranog konzorcijuma za projekat izmještanja korita rijeke Ćehotine.
- Podsjećamo da je tenderska komisija RUP-a taj konzorcijum isključila iz postupka javne nabavke zbog nepotpune dokumentacije o ispunjenosti uslova, sposobnosti privrednog subjekta koji su predviđeni tenderskom dokumentacijom (sposobnost za obavljanje djelatnosti, ekonomsko finansijska sposobnost, stručna i tehnička sposobnost) - napominju iz RUP-a. Kako tvrde, žalba koja je podnijeta komisiji odnosi se na dokumentaciju izabranog konzorcijuma, dok se u žalbi ne
spori odluka o njihovom isključenju iz postupka javne nabavke.
- Predstavnici RUP-a i komisije za javne nabave kompanije ne spore zakonsko pravo tog konzorcijuma na žalbu predatu posljednjeg dana do isteka roka. Ono što nas zabrinjava jeste činjenica da prolongiranje odluka o izboru izvođača radova na ovom projektu može izazvati nesagledive štete po elektroenergetski sistem Crne Gore ukoliko se projekat ne sprovede u planiranom rokuističe se u saopštenju. Napominju da je projekat izmještanja korita rijeke Ćehotine od najvećeg državnog značaja jer, kako su objasnili, bez stabilnog rada Rudnika uglja i TE ,,Pljevlja“ nema ni energetske stabilnosti Crne Gore. Projekat se, naglasili su iz RUP-a, mora završiti u znatno kraćem roku u koordinaciji sa projektom ekološke rekonstrukcije
do kraja građevinske sezone 2025. godine. - Sa ovim projektom uveliko se kasnilo zbog neadekvatnih odluka u prethodnom periodu i UT uslova iz 2019. godine po kojima projekat nije mogao biti realizovan. Stoga smo ubrzali radove, a po dobijanju dozvole novi menadžment je krenuo sa radovima i tenderski procedurama kako bi na vrijeme završili ovaj izuzetno važan projekat. Rudnik uglja je tokom prošle godine, u cilju smanjenja troškova projekta, i ubrzanja rada na projektu samostalno i uspješno izveo radove u vrijednosti od 2,96 miliona eura - navodi se u saopštenju. Kako dodaju, RUP je krajem prethodne godine raspisao međunarodni tender za dio poslova na projektu izmještanja korita rijeke Ćehotine u vrijednosti od 16,2 miliona eura bez PDV-a na koji su se prijavlia dva regionalna konzorcijuma.
- Višečlana komisija RUP-a izvršila je evaluaciju prispjelih ponuda i donijela adekvatnu odluku o rangiranju i izboru ponuđača. Inače, izabrani konzorcijum predstavlja kompanije sa iskustvom u ovoj oblasti. Te kompanije posljednjih godinu dana upravo realizuju projekat izgradnje obaloutvrda na rijeci Lim u Beranama i Bijelom Polju, a projekat je finansiran od strane Svjetske banke - kazali su iz RUP-a.
Navode da će tekuća 2025. biti najteža godina za RUP i elektroenergetski sistem Crne Gore zbog realizacije dva važna investiciona projekta - izmještanje korita rijeke Ćehotine i ekološke rekonstrukcije TE ,,Pljevlja“ koje treba završiti ove godine. - Zbog važnosti i brzine realizacije projekta, menadžment Rudnika uglja očekuje brzo djelovanje nadležnih institucija povodom navedene žalbe kako bi priveli kraju sve tenderske procedure i ušli u ovaj posao od izuzetne važnosti za budući stabilni rad energetskog sektora Crne Gore - zaključuje se u saopštenju RUP-a. R. P.
kroz sve one decenije borbe protiv Otomanskog carstva, ljudi su uradili mnogo i njihove žrtve su bile velike da bi zemlja bila nezavisna. Pitanje je što mi možemo ostaviti u nasljeđe. Ako bih mogao da budem makar mali dio toga i da promovišem Crnu Goru u Sjedinjenim Državama ili bilo gdje drugo, ja ću to uraditi, istakao je on u razgovoru za Pobjedu. On se prilikom posjete Crnoj Gori sastajao sa tadašnjim najvišim zvaničnicima, a kako je rekao, nikad neće zaboraviti kada je prvi put vidio ljepote Crne Gore.
- Ako želite zadržati nezavisnost, morate biti sigurni da ste saveznik sa onima koji čine da najviše napredujete. Kada gledamo istorijski što se dešavalo, postavlja se pitanje gdje je bila Rusija devedesetih godina dok su na Srbiju padale bombe. Svi su pričali da je ovo njihova sfera uticaja. To je stari način razmišljanja. Ovo je sfera uticaja Crne Gore, a ne druge zemlje. NATO je važan u smislu da predstavlja signal Crne Gore u kom pravcu želi da ide. To je signal da želi da bude nezavisna, slobodna zemlja i dio Evropske unije. Za ekonomski prosperitet na duži rok potrebno je da imate vladavinu prava i dosljednu primjenu zakona - istakao je on. R.P.
Premijer saopštio da je predsjednik UAE iskazao privrženost bliskoj saradnji sa Crnom Gorom Spajić: Ulaganja će donijeti ubrzan ekonomski
PODGORICA - Predsjednik Ujedinjenih Arapskih Emirata šeik Mohamed bin Zajed Al Nahjan iska-
zao je svoju privrženost bliskoj saradnji sa Crnom Gorom, saopštio je premijer Milojko Spajić Kako je dodao, Al Nahjan je najavio punu podršku zajedničkim ulaganjima. -Uspješna realizacija projekata u turizmu, energetici, infrastrukturi, visokim tehnologijama i tako dalje - donijeće ubrzani ekonomski rast, a samim tim i mnogo viši standard za naše građane - kazao je Spajić. N. R.
rast Poslanik DPS-a Ivan Vuković o posljednjem dogovoru sa premijerom Milojkom Spajićem Opozicija pokazala posvećenost evropskoj ideji
PODGORICA - Posljednjim dogovorom sa premijerom, opozicija je pokazala posvećenost evropskoj ideji Crne Gore, ocijenio je u svojoj objavi na mreži Iks poslanik DPS-a Ivan Vuković.
On je, reagujući na izjavu Komesarke EU Marte Kos da bi Crna Gora mogla završiti pregovore do 2026. godine, napi-
sao da je u pitanju prilika koja se ne smije propustiti. - Svako ko želi dobro Crnoj Gori, morao bi doprinijeti ispunjenju ovog cilja. I posljednjim dogovorom sa premijerom, parlamentarna opozicija pokazala je posvećenost evropskoj ideji. Uprkos opstrukcijama dijela vladajuće većine, siguran sam da ćemo uspjeti - poručio je Vuković. N. R.
Neđelja, 30. mart 2025.
PODGORICA - Građani koji jedva sastavljaju kraj s krajem često ne znaju da imaju pravo na besplatne bankarske usluge – otvaranje računa, vođenje i zatvaranje računa, uplata gotovine na račun, isplata gotovine sa računa, bilo na šalteru ili bankomatu, za vrijeme radnog vremena banke, kao i van njega, do deset nacionalnih transakcija mjesečno.
Iako Zakon o uporedivosti naknada povezanih sa računom za plaćanje potrošača, prebacivanju računa za plaćanje potrošača i računu za plaćanje jasno propisuje obavezu banaka da ove usluge u okviru računa za plaćanje sa osnovnim uslugama pružaju bez naknade korisnicima minimalnih primanja, materijalnog obezbjeđenja, lične invalidnine, dodatka za njegu i pomoć ili naknade po osnovu nezaposlenosti – to pravo, odnosno, ovaj račun koristi tek mali broj onih kojima je namijenjeno. Viceguvernerka Centralne banke Crne Gore dr Zorica Kalezić za Pobjedu otkriva da su, od više od 50.000 građana koji spadaju u osjetljive kategorije, osnovni račun otvorile svega 1.562 osobe, što ukazuje na nisku informisanost, ali i potrebu za snažnijom finansijskom edukacijom.
Obaveze banaka Kalezić naglašava da, shodno Zakonu o uporedivosti naknada povezanih sa računom za plaćanje potrošača, prebacivanju računa za plaćanje potrošača i računu za plaćanje sa osnovnim uslugama za osjetljive grupe korisnika, naknade za direktna zaduženja, platne transakcije putem kartica, uključujući onlaje plaćanja, te kreditne transfere, uključujući trajne naloge, ne smiju biti veće od 70 odsto naknade koju plaćaju ostali vlasnici osnovnih računa.
- Podaci o naknadama povezanim sa osnovnim računom se nalaze na sajtovima pet banka koje zbog svojih karakteristika i veličine tržišnog učešća moraju imati istaknutu ponudu osnovnog računa (Adriatic, CKB, Hipotekarna, ERSTE i NLB banka). Podaci o osnovnim računima i bankarskim naknadama nalaze se i na internet stranici CBCG - objašnjava Kalezić dodajući da shodno Zakonu o platnom prometu, pružaoci platnih usluga, odnosno banke, svojom poslovnom politikom kroz interna akta uređuju pitanje naknada za pojedine usluge, i u tom dijelu CBCG nema nadležnost.
- Navedeni zakon usklađen je od oktobra 2022. godine sa važećom EU direktivom u domenu platnih usluga - PSD2, a u sklopu priprema za pristupanje SEPA, dodatno je inoviran usvajanjem Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o platnom prometu koji je stupio na snagu 28. februara ove godine, čime je regulativa u oblasti platnog prometa u
POVODI: Osjetljive kategorije stanovništva imaju pravo na pojedine besplatne bankarske usluge, ali često to ne znaju
potpunosti usklađena sa pravnom tekovinom EU i međunarodnim standardima - objasnila je Kalezić. Shodno navedenom zakonu, objasnila je, korisnik prilikom zaključivanja ugovora sa pružaocem platnih usluga, odnosno bankom, mora biti upoznat sa vrstom i visinom naknada, kao i sa svim eventualnim promjenama tarifa. - Banka je dužna da na ugovorom definisani način, o izmjenama visine naknada, klijenta informiše najmanje dva mjeseca prije nego što izmijenjene tarife stupe na snagu. Takođe je dužna i da u poslovnim prostorijama namijenjenim za rad sa korisnicima platnih usluga i na svojoj internet stranici objavi tarifu po kojoj naplaćuje naknade za pružanje platnih usluga. Ukoliko nije saglasan sa promjenom uslova tarifiranja, klijent je u mogućnosti da zatraži raskid ugovora sa bankom, uz prethodno izmirenje ostalih obaveza koje eventualno ima prema banci. Shodno istom zakonu, banka ne smije naplatiti naknadu za raskid okvirnog ugovora sa korisnikom, ako je taj ugovor važio najmanje šest mjeseciističe Kalezić. Takođe navodi da je, shodno Zakonu o uporedivosti naknada povezanih sa računom za plaćanje potrošača, prebacivanju računa za plaćanje potrošača i računu za plaćanje sa osnovnim uslugama, koji je u primjeni od januara 2023, potrošačima koji nijesu u mogućnosti da otvore račun usljed loše finansijske situacije ili zbog udaljenog prebivališta imaju otežanu dostupnost bankama omogućeno da na jednostavan način i bez dodatnih troškova otvore račun za plaćanje sa osnovnim uslugama. - Ova usluga dostupna je svim
licima sa zakonitim boravkom u Crnoj Gori, pri čemu banke te usluge pružaju bez naknade ili uz razumnu naknadu, izuzev platnih transakcija putem kreditnih kartica, koje se naplaćuju prema redovnoj tarifnoj politici banaka - kazala je Kalezić.
Hrvatski mOdel Kada je riječ o primjeni hrvatskog modela koji predviđa da se osnovni račun omogući svim građanima, a ne samo osjetljivim grupama, odnosno potpuno oslobađanje od dijela bankarskih naknada za veći dio populacije, naša sagovornica tvrdi da se mora imati u vidu da ih u Crnoj Gori ni oni građani koji pripadaju osjetljivim kategorijama, koji već imaju pravo na ove račune, ne koriste aktivno, što dovodi u pitanje opravdanost generalizovane subvencije grupe građana koji ne pripadaju osjetljivim grupama, a poseb-
Usluge u okviru računa za plaćanje sa osnovnim uslugama banke treba da pružaju bez naknade korisnicima minimalnih primanja, materijalnog obezbjeđenja, lične invalidnine, dodatka za njegu i pomoć ili naknade po osnovu nezaposlenosti - poručuje Kalezić
no onima koji imaju stabilne novčane tokove.
- Prije razmatranja potpunog oslobađanja od bankarskih naknada za osnovne račune za sve građane, ključni prioritet trebalo bi da bude povećanje finansijskog obrazovanja, posebno među osjetljivim grupama, odnosno povećanje stepena informisanosti o mogućnostima koje su na raspolaganju - ističe Kalezić.
U mandatu CBCG je, navodi, očuvanje stabilnosti finansijskog sistema i unapređenje efikasnosti platnog prometa, uz poštovanje regulatornog okvira i najboljih evropskih praksi. CBCG kontinuirano radi na unapređenju finansijske inkluzije i dostupnosti finansijskih usluga, te podržava inicijative koje doprinose smanjenju troškova i poboljšanju uslova za građane i privredu u skladu sa principima tržišne ekonomije i zaštite korisnika finansijskih usluga. - Pritom, svaka odluka ili prijedlog moraju biti zasnovani na empirijskoj analizi, koja omogućava sagledavanje stvarnog uticaja regulative na tržište i korisnike finansijskih usluga. U prilog navedenom, a prema podacima za period 1. januar 2024 - 1. februar 2025. godine, 78 odsto bankarskog tržišta nije po -
većavalo iznos naknada, što pokazuje da je rast naknada prvenstveno generisan ekonomskim ciklusom i rastom obima platnog prometa, a ne povećanjem naknada banaka - naglašava Kalezić. Kada je riječ o politici naknada banaka, objašnjava da CBCG pažljivo balansira između kreiranja regulatornog okvira koji omogućava konkurentno i stabilno tržište finansijskih usluga, u skladu sa EU standardima, i svog mandata zaštite potrošača. - Ključno je ne narušavati principe tržišnog poslovanja i ne zadirati u komercijalne odluke subjekata koje licencira, već kroz regulatorni okvir stvarati uslove za transparentno i fer tržišno takmičenje, uz istovremenu zaštitu krajnjih korisnika. Ovo je važan trenutak da se naglasi da će u narednih 15 mjeseci, zahvaljujući članstvu Crne Gore u SEPA i pokretanju TIPS klon projekta, doći do suštinske transformacije crnogorskog platnog prometa, kako na domaćem, tako i međunarodnom nivou. Ove promjene će značajno ubrzati transakcije i smanjiti troškove platnih usluga, omogućavajući efikasniji i konkurentniji sistemkazala je Kalezić. Podsjeća da je Crna Gora 21.
novembra prošle godine zvanično postala dio SEPA geografskog područja, a početak pružanja platnih usluga preko SEPA platnih šema planiran je za 5. oktobar 2025. godine. - Benefiti crnogorskog članstva u SEPA su višestruki, ali ključne prednosti uključuju smanjenje troškova i bržu realizaciju transakcija. Transakcije sa bankama unutar 38 zemalja SEPA tržišta, koje su do sada podrazumijevale naknade i preko 30 eura za iznose do 5.000 eura, postaju prošlost. Ovi troškovi biće višestruko niži, a transakcije znatno brže. Očekuje se da će sami prelazak na SEPA platne šeme rezultirati smanjenjem prihoda banaka od naknada na nivou sistema, odnosno direktnim uštedama za fizička i pravna lica, u iznosu od 10 miliona eura godišnje - objašnjava Kalezić. sePa
Paralelno s integracijom u SEPA, kako dodaje, CBCG je u saradnji sa Bankom Italije otpočela TIPS klon projekat, koji će Crnoj Gori omogućiti pristup replici evropskog sistema za instant plaćanja – Target Instant Payment System (TIPS).
- Ovaj sistem će u prvoj fazi projekta biti dostupan samo za nacionalni platni promet, omogućavajući da transakcije u crnogorskom platnom prometu budu dostupne 24/7, uz vrijeme izvršenja do 10 sekundi. Implementacija ovog projekta započeta je u januaru 2025. godine, dok se stavljanje sistema u funkciju očekuje u julu 2026. godine. TIPS klon projekat omogućava prenos najboljih EU standarda u oblasti instant plaćanja, doprinosi razvoju savremenog i efikasnog platnog sistema i priprema Crnu Goru za prelazak na originalni TIPS sistem nakon ulaska u EU - kazala je Kalezić poručujući da će ove reforme, uz SEPA integraciju, učiniti platni sistem Crne Gore efikasnijim, modernijim i dostupnijim, pružajući građanima i privredi konkurentnije uslove za finansijske transakcije. n. kOvačević
Crna Gora prije ulaska u EU mora obezbijediti bolje uslove za život romske populacije
PODGORICA – Crna Gora prije ulaska u Evropsku uniju (EU) mora dodatno unaprijediti položaj romske populacije, prvenstveno riješiti pitanje državljanstva i ličnih isprava, poboljšati kvalitet obrazovanja, smanjiti diskriminaciju prema pripadnicima te zajednice, ali i broj nezaposlenih i neformalno zaposlenih Roma.
To je ocijenjeno u podkastu agencije Mina koji finansira Ministarstvo kulture i medija iz Fonda za podsticanje pluralizma i raznovrsnosti medija. Sagovornici agencije Mina ocijenili su da je položaj Roma u Crnoj Gori unaprijeđen, ali da, iako država kroz brojne programe radi na integraciji Roma i poboljšanju uslova života te populacije, mora uložiti još napora.
više djece u školama
Predsjednik Romskog savjeta Mensur Šaljaj kazao je da su Romi u Crnoj Gori u boljem položaju nego ranijih godina, navodeći da sada znatno veći broj djece pohađa osnovno i srednje obrazovanje, da je više visokoobrazovanih i da su neki od njih zaposleni kao saradnici u socijalnoj inkluziji u državnim institucijama. On je istakao da rade sve kako bi djecu iz romske i egipćanske zajednice uveli u obrazovni sistem i da se nada da će uspjeti da smanje kriterijum za upis u srednje škole.
- Da nakon završene srednje škole mogu da upisuju visoko obrazovanje, odsjek koji oni žele, da imaju jedno ili dv a mjesta zagarantovano po određenim fakultetima i da im obezbijedimo besplatno studiranje - rekao je Šaljaj, dodajući da u radu imaju veliku podršku Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija (MPNI) i resorne ministarke Anđele Jakšić-Stojanović. On je kazao da planiraju da, uz podršku MPNI, uvedu medijatore u predškolsko obrazovanje i vaspitanje i povećaju broj djece u vrtićima u Podgorici i u drugim crnogorskim gradovima.
Načelnik Odjeljenja za unapređenje i zaštitu prava Roma i Egipćana u Ministarstvu za ljudska i manjinska prava Sokolj Beganaj rekao je da je ranije u predškolsko obrazovanje bilo uključeno 16 odsto djece iz romske i egipćanske zajednice, a sada više od 60 odsto.
- Tu nije kraj, želimo da uključimo i saradnike u predškolsko obrazovanje i da obezbijedimo čak i njima prevoz ukoliko je moguće, da ih vodimo do vrtića i nazad - naveo je Beganaj. Kako je ukazao, nekada je 55 odsto pripadnika romske i egipćanske populacije bilo uključeno u osnovne škole, dok je sa početkom primjene Strategije socijalne inkluzije Roma i Egipćana 20212025. taj broj dostigao više od 88 odsto. Beganaj je ukazao da je za 20 odsto povećan broj uključene djece u srednje obrazovanje i dodao da su svi pripadnici romske i egipćanske populacije koji su završili srednju školu imali priliku da pohađaju obuku za saradnika u socijalnoj inkluziji Roma, kako bi lakše došli do posla. On je poručio da im nije cilj samo dobiti svršene srednjoškolce, već ih ohrabriti da nastave obrazovanje, odnosno da upisuju fakultete.
- Cilj nam je da napravimo novu generaciju koja će da bude ambasador romske i egipćanske populacije, koja će predstavljati romsku populaciju u najboljem svjetlu. Sada smo krenuli ozbiljnim koracima i u tome uspijevamo - rekao je Beganaj.
On je kazao da je 24. novembra u Crnoj Gori održan Roma seminar, koji se svake godine održava u zemljama koje žele da postanu dio EU, a tokom kojeg su donesene neke ključne preporuke šta treba uraditi u naredne dvije godina da bi se unaprijedio položaj pripadnika romske populacije u Crnoj Gori. - Kada je u pitanju obrazovanje, moramo nastaviti ovaj tempo kojim smo krenuli, ali moramo raditi i na kvalitetu obrazovanja. Takođe, pojedini pripadnici romske i egipćanske populacije nemaju još riješen pravni status, pa nemaju ni zdravstveno osiguranje. Moramo riješiti njihova dokumenta da bi riješili pravni status - rekao je Beganaj.
egzistencija
On je kazao da zvanično 20 ili 30 pripadnika romske i egipćanske populacije nema riješen pravni status, ali da se taj broj u stvarnosti kreće i do 400 jer, kako je pojasnio, pojedini iz te zajednice uopšte nijesu ušli u proceduru dobijanja pravnog statusa i ne znaju koja sve prava imaju. Šaljaj je pojasnio da Romski savjet izdaje dvije potvrde, u saradnji sa ministarstvima za ljudska i manjinska prava i unutraš-
RAZGOVOR: Ilija Radulović, sudija Osnovnog suda u
njih poslova, koje garantuju da osobe žive na određenoj adresi i da imaju dovoljno sredstava za izdržavanje, čime stiču pravo na regulisanje privremenog ili stalnog boravka, ili dobijanje crnogorskog državljanstva. On je istakao da zbog polaganja crnogorskog jezika pripadnici romske i egipćanske zajednice ne mogu da regulišu pravni status i dobiju državljanstvo Crne Gore. - Ranije smo sa Institutom za crnogorski jezik imali memorandum kojim je bilo omogućeno da svaki pripadnik romske i egipćanske zajednice polaže usmeni dio, bez pismenog, ali od 2021. godine se to promijenilo. Obavezno je i pismeno polaganje, iako su svjesni da oko 70-80 odsto pripadnika romske zajednice nije pismeno i ne može položiti taj test. To je jedan od najvećih problema zašto ne možemo riješiti ove zahtjeve koji su nam ostali - rekao je Šaljaj. Beganaj je istakao da se, u cilju unapređenja položaja Roma i Egipćana u Crnoj Gori, mora smanjiti diskriminacija prema pripadnicima te zajednice. Kako je naveo, Vlada je već usvojila program protiv anticiganizma i svake vrste diskriminacije prema Romima, a u okviru kojeg će trideset ili četrdeset hiljada službenika u Crnoj Gori upoznati sa položajem u kojem se nalaze Romi, sa njihovom kulturom, kako im treba pristupati, te kako im mogu pomoći u integraciji u društvo.
da poštujemo druge
- Moramo naučiti naše građane kako da poštuju druge. Jer kada bi ljudi bili drugačiji, poštovali i uvažavali jedni druge, zakoni, akcioni planovi, strategije nam ne bi bili potrebni - rekao je Beganaj.
On je kazao da se u posljednjem periodu promijenio odnos većinske populacije prema Romima, da direktne diskriminacije nema, već je riječ o uglavnom skrivenoj diskriminaciji i segregaciji pripadnika romske zajednice.
- Donekle je i romska populacija malo zakočila u tom smislu što ona ne treba da se odvoji ili segregiše samo na jednom mjestu, ili da se druži samo sa pripadnicima svoje populacije, nego treba da budu otvoreniji i da šire krug prijatelja, da se uključuju u društvene aktivnosti i na taj način potpuno integrišu - smatra Beganaj. On je kazao da je Vlada donijela Nacionalni program za transformaciju neformalne zaposlenosti Roma i Egipćana u Crnoj Gori, a čiji je cilj puna uključenost pripadnika te zajednice na formalno tržište rada.
- Što znači da, kako se približava vrijeme ulaska Crne Gore u EU, svako ko radi na crno moraće da legalizuje taj svoj rad kako bi imao primanja i penziju, te zaštitu na radu i sva druga prava koja su Zakonom o radu zagarantovana - pojasnio je Beganaj. r. p.
PODGORICA – Od 2004. godine do danas u Osnovnom sudu u Podgorici pravosnažno je osuđeno 37 osoba zbog krivičnih djela protiv polne slobode na štetu maloljetnika. Sudije su izricale kazne od tri mjeseca do tri godine zatvora, što je dosad maksimalna dosuđena kazna. To je u razgovoru za Pobjedu kazao sudija Osnovnog suda u Podgorici Ilija Radulović. On je kazao i da je u posljednje vrijeme došlo do porasta broja tužbi, pa samim tim i vođenja postupaka u odnosu na počinioce ovih krivičnih djela. Radulović je rekao i da su značajan broj tih krivičnih djela počinili strani državljani sa trenutnim boravištem u Crnoj Gori. Govoreći o Krivičnom zakonu, Radulović ističe da on ne definiše jasno pedofiliju kao posebno krivično djelo, ali da su navedena ona koja spadaju u područje seksualnog zlostavljanja i uznemiravanja djece, što nadležnim organima omogućava krivično gonjenje. Krivični zakonik je izmijenjen 2022. godine, a njime su propisane strože kazne, ali i uvedena nova krivična djela, kako bi se djeca zaštitila od zlostavljanja ili iskorišćavanja. Uvedeno je i novo krivično djelo, kojim se propisuje zloupotreba tuđeg snimka, fotografije, portreta, audio-zapisa ili spisa sa seksualno eksplicitnim sadržajem. To podrazumijeva izvršenje krivičnog djela preko kompjuterskog sistema ili na drugi način, kako bi se izradio novi ili izmijenio postojeći video ili drugi snimak, fotografija, portret, audio-zapis ili spis sa seksualno eksplicitnim sadržajem te upotrijebio ili učinio dostupnim trećem licu kao istinit. - Potrebno je posebno istaći da se radi o krivičnom djelu koje ima potencijal da u praksi bude često, s obzirom na sve veću primjenu tehnologije i dijeljenje privatnih snimaka, naročito kod mlađe populacije – rekao je sudija Radulović.
POBJEDA: Kakva je sudska praksa što se tiče izricanja kazni u ovim predmetima? Primjećujete li da su izrečene kazne bliže propisanom minimumu ili da čak idu ispod njega?
RADULOVIĆ: Veliki broj krivičnih djela protiv polnih sloboda u kojima se kao žrtva javlja dijete su relativno nova i od skoro propisana zakonom, tako da je još uvijek rano govoriti o sudskoj praksi u odnosu na
Ilija Radulović ističe da je u posljednje vrijeme došlo do porasta broja tužbi, pa samim tim i vođenja postupaka u odnosu na počinioce ovih krivičnih djela. On navodi i da su značajan broj tih krivičnih djela počinili strani državljani sa trenutnim boravištem u Crnoj Gori
ova djela. Ono što se zasigurno može reći jeste da krivična djela sa elementima pedofilije nijesu djela koja spadaju u tradicionalna krivična djela, tj. ona koja su tipična za naše društvo i u ranijoj praksi je bio vrlo mali broj ovakvih predmeta. Da bi se primjena zakona pokazala u praksi, potrebno je određeno vrijeme. Kada je zakonodavac propisao prvi put ovakva krivična djela, za određene radnje su bile propisane mnogo niže kazne, pa je, recimo, za prikazivanje pornografskog sadržaja djece bila propisana kazna zatvora do šest mjeseci, a danas je propisana kazna do 10 godina. Dakle, nekad su propisane kazne bile jako niske i sudovi su se kretali u okviru propisanih kazni. Danas su propisane kazne znatno veće i očekivati je da i odluke sudova budu usmjerene u tom pravcu, a kako pokazuju statistički podaci, za sada se i ide u tom smjeru.
POBJEDA: Statistika pokazuje da je kod ovakvih delikata pojava povratništva učestala. Da li i kod nas postoji veliki broj povratnika?
Postoji li neki vid kontrole osuđenih lica nakon izdržavanja kazne?
RADULOVIĆ: U Crnoj Gori od prošle godine postoji Registar za lica osuđena za krivična djela protiv polne slobode učinjena na štetu maloljetnika. Taj registar sadrži podatke o osuđivanim licima, krivičnom djelu i presudi i ti podaci se trajno čuvaju. Za sada ti podaci nijesu javno dostupni, ali za vrijeme trajanja pravnih posljedica presude mogu se dostaviti na zahtjev državnog organa, privrednog društva i druge organizacije. Prednosti forimiranja registra su višestruke i isti je bitan ne samo kao statistička
baza, već i radi uticaja na same učinioce djela, ali i na obavezu organa koji obavljaju poslove koji se tiču rada sa djecom da prije zaposlenja lica provjere da li isto eventualno prolazi kroz evidenciju pedofila, na koji način će se spriječiti mogućnost da ovakva lica rade sa djecom, a što se u praksi često nažalost zna desiti. Posebno su važne izmjene Krivičnog zakonika kojima je propisano da će se osuđenim licima zbog izvršenja krivičnih djela protiv seksualne slobode na štetu djeteta izricati posebne mjere u koje spadaju obavezno javljanje policiji, zabrana posjećivanja mjesta okupljanja djece posebno obdaništa, škola, igrališta i slično, obavezna posjeta stručnim savjetovalištima i ustanovama, obavezna prijava promjene prebivališta, boravišta ili radnog mjesta i u konačnom obavezna najava putovanja u inostranstvo.
P
OBJEDA: Da li su izmjene zakona dovoljna garancija da će se spriječiti povratništvo i smanjiti broj ovih krivičnih djela?
RADULOVIĆ: Posljednjim izmjenama zakona isti je gotovo u potpunosti usklađen sa međunarodnim standardima za borbu protiv učinilaca krivičnih djela protiv seksualnih sloboda i isti daje širu mogućnost organima gonjenju da nedozvoljenu seksualnu radnju podvedu pod obilježje nekog krivičnog djela. Kazne koje su predviđene za ova krivična djela su relativno visoke i po tome naš zakon spada u najstrože zakone u Evropi. Sama zaprijećena visina kazne, a kazna koja se izriče
edukOVAti djecu O pOnAšAnjimA kOjA
nijeSu dOZVOljenA: Ilija Radulović
učiniocu je samo jedan od metoda borbe protiv kriminala, ali ne primarni i isključivi. Svrha kažnjavanja jeste postizanje generalne i specijalne prevencije i slanje jasne poruke da se ovakva devijantna ponašanja neće tolerisati i da je u odnosu na učinioca zaprijećena stroga kazna. No, veoma je bitno istaći da je pedofilija vezana za mentalno zdravlje učinioca krivičnog djela i da je jako bitno u odnosu na učinioca sprovoditi mjere liječenja kako bi se njegovo stanje stabilizovalo i kako bi se moglo očekivati da će učinilac nakon puštanja na slobodu svoje ponašanje uskladiti sa normama društva.
POBJEDA: Koliko su ovakvi predmeti teški za postupanje i koliko činjenica da se radi o djeci otežava rad?
RADULOVIĆ: U Crnoj Gori postupanje prema maloljetnicima kao počiniocima krivičnih djela, te djeci maloljetnicima kao učesnicima u postupku, regulisano je Zakonom o postupanju prema maloljetnicima u krivičnom postupku. Postupak se mora zasnivati na poštovanju ljudskih prava, osnovnih sloboda i najboljeg interesa maloljetnika - njihove zrelosti, stepena razvijenosti, sposobnosti i ličnih svojstava - uz težinu krivičnog djela, te u cilju njihove rehabilitacije i socijalne reintegracije.
Uvažavajući potrebu pružanja pune zaštite djeci i maloljetnicima koji učestvuju u krivičnom postupku, Zakon o postupanju prema maloljetnicima u krivičnom postupku sadrži poseban skup zaštitnih odredbi koje se primjenjuju na malo-
te/maloljetnik, sve dok postoje dokazi koji podliježu ispitivanju, žrtva ne mora svjedočiti i biti ispitana od strane okrivljenog na glavnom pretresu.
POBJEDA: Još jedan od izazova koji se često ističe i koji ste sami spomenuli jeste neprijavljivanje ovih krivičnih djela. Koji su glavni uzroci za to i na koji način bismo mogli da prevaziđemo taj problem u budućnosti?
Društvo profesionalnih novinara osudilo zloupotrebu zdravstvenih podataka Ane Raičković
ljetnike koji su oštećeni krivčnim djelom, kao i one koji se u krivičnom postupku saslušavaju kao svjedoci. Tijela koja sudjeluju u postupku prema maloljetniku u postupku za krivična djela u kojima je dijete ili maloljetnik oštećen, kao i druga tijela i ustanove od kojih se traže obavještenja, izvještaji ili mišljenja, dužni su urgentno postupati. Učesnici u postupku, uključujući i medije, dužni su brinuti se o zaštiti privatnosti maloljetnika, uključujući zaštitu identiteta i podataka koji mogu otkriti identitet. U postupcima za krivična djela u kojima je oštećeno dijete ili maloljetnik ili se saslušava kao svjedok radnje preduzimaju osobe koje su stekle posebna znanja iz područja prava djeteta i pravila postupanja sa maloljetnim počiniocima krivičnih djela i maloljetnicima kao učesnicima u krivičnom postupku, vodeći računa o dobi, ličnim karakteristikama, obrazovanju i okolnostima u kojima maloljetnik živi. Uspostavljene su i stručne službe za pružanje pomoći sudovima i državnim tužilaštvima u postupanju sa maloljetnim počiniocima krivičnih djela, a čine ih stručnjaci različitih profila (socijalni radnici, psiholozi, pedagozi...), koji mogu davati stručna mišljenja, obavještenja i drugu pomoć u postupanju prema maloljetnom počiniocu krivičnog djela, u skladu sa zakonom. U postupanju, sudovi se brinu da se žrtva ne izlaže ponovnoj viktimizaciji niti da prolazi traumu samog izlaska pred sud. U slučajevima seksualnog zlostavljanja, kada je žrtva dije-
RADULOVIĆ: Mišljenja sam da je najvažnija edukacija djece. Potrebno je edukovati djecu o ponašanjima koja su nedozvoljena, kako da ih prepoznaju i kome da se obrate ako su žrtve takvog ponašanja. Nažalost, česte su situacije da su djeca žrtve članova sopstvene porodice, tako da je ključno da se institucionalno, u sklopu vaspitno-obrazovnih ustanova obezbijedi podrška i mjesto gdje će se djeca osjećati dovoljno sigurno da mogu da se obrate stručnom licu ukoliko doživljavaju bilo kakvu vrstu zlostavljanja. Potrebno je i što otvorenije pričati u javnosti o svim ovim problemima, kako bi se uklonila stigma koja postoji i kako bismo što više uklonili osjećaj srama, krivice i potiskivanja koji često postoje kod žrtava seksualnih delikata, a naročito djece. Osim toga, za ukazati je da žrtva – dijete, često nije dovoljno osnažena da prijavi učinioca krivičnog djela, a takođe nekada nije ni svjesna da se nad njom vrši krivično djelo. U tom pravcu je bitno da roditelji vode računa o djeci na adekvatan način vodeći računa o mjestima koja djeca posjećuju, licima sa kojima dolaze u kontakt, kao i na zloupotrebu interneta i dostupnih podataka.
POBJEDA: Na koji način se pruža zaštita žrtvama u toku i nakon postupka?
RADULOVIĆ: U praksi je evidentno da oštećeni, nakon što postanu žrtve i trpe nedozvoljene radnje, mijenjaju svoje uobičajeno ponašanje, djeca se često povlače u sebe, smanjuju kontakt sa okolinom, popuštaju u školi i izbjegavaju mjesta na koja su uobičajeno boravila i slično. Dakle, roditelji i profesori su ti koji bi ovakve promjene ponašanja trebalo prvi da prepoznaju i da kroz razgovor otkriju uzrok takvih promjena i nadalje prijave eventualno krivično djelo. Ne može se očekivati od žrtve koja nije dovoljno snažna da sama prijavi djelo, već vaspitno-obrazovani sistem i porodica im moraju pružiti podršku u tom pravcu. U radu na ovim predmetima učestvuju sudije koje su prošle specijalne obuke za rad sa maloljetnicima i svakako koje pokazuju poseban senzibilitet za rad sa djecom. Cilj našeg postupanja jeste da žrtva koja je maloljetnik postupak prođe sa što manje posljedica i da iz istog izađe uz podršku institucija kao osnažena ličnost. Tek kad svako iz svog ugla postupanja, roditelji, profesori i mediji i sudovi, policija i zdrastveni sektor budu davali svoj maksimum u borbi protiv pedofilije i sličnih devijantnih ponašanja može se očekivati smanjenje ove pojave. Hristina JaNković
PODGORICA- Društvo profesionalnih novinara (DPNCG) najoštrije protestuje zbog zloupotrebe ličnih/zdravstvenih podataka koleginice Ane Raičković i kršenja novinarskog prava na zaštitu izvora, a što je zaštićeno standardima Savjeta Evrope (CoE) i crnogorskim zakonodavstvom, poručili su iz DPN.
-Tražićemo od Agencije za zaštitu ličnih podataka da utvrdi kako su najzaštićeniji lični podaci, a tiču se njenog zdravstvenog kartona, došli u posjed neovlašćenih lica, a od Državnog tužilaštva da utvrdi da li u tome ima elemenata krivičnog djela i ko ga je počinio. Nije moguće da je u cilju odbrane optuženih sve dozvoljeno, pa i prikupljati i dijeliti zdravstvene podatke novinara - kazali su iz DPN.
Udruženju je, ističu, sporna odluka suda da na licu mjesta uzme telefon novinarke kako bi bio vještačen jedan snimak iz njega.
- Novinarski telefoni su danas sredstvo rada, u njima su sadržani mejlovi, prepiske, dokumenta od zviždača, što znači da vještak ima pristup zaštićenim izvorima novinara – a koji su garantovani standardima CoE - naglasili su iz DPN. U presudi Evropskog suda za ljudska prava Nagla vs Latvia (73469/10) – garancije zaštite izvora odnose se i na situacije kad novinar ima status svjedoka.
U slučajevima Tillack vs Belgije (20477/05) i Ressiot i drugi vs Francuske (15054/07) – sud kao važnu činjenicu sagleda obim pretresa telefona i stvari novinara i da li je bilo procesnih garancija da ne dođe do prekomjernog miješanja u prava novinara - Mišljenje pravnog savjetnika DPNCG je da su sve informacije u telefonu koje su vezane za „izvore“ zaštićene članom 37 Zakona o medijima i da se do njih može doći samo kroz tačno propisanu proceduru. Ukoliko se do njih MOŽE doći zaobilaženjem procedure iz člana 37 ZOM, dolazi do kršenja slobode izražavanja, bez obzira da li je to predmet interesovanja suda (i drugih lica koja će učestvovati u pretresanju) ili nešto sasvim drugo - ističu u saopštenju. Informacije koje se tiču novinarskih izvora, upozoravaju, moraju biti zaštićenije od miješanja javnih vlasti i dodir sa njima može biti moguć samo kroz član 37 ZOM. - Zabrinuti smo zbog ove činjenice da ni Osnovni sud nije uzeo u obzir zaštitu izvora novinarke. Kako se sudski postupak odvija, stiče se utisak da branioci optuženog Zorana Bećirovića i njegovih saradnika ne biraju sredstva da novinarku prikažu u lošem svjetlu, kao osobu koja iskrivljava činjenice. Takođe, u holu suda nju su fotografisale osobe koje su došle kao podrška glavnooptuženom, a što je ona doživjela kao zastrašivanje. Razlog je to što su to zaposleni u Be-
ćirovićevom „Ski centru“, koji je osnivač portala koji vodi kampanju protiv Ane Raičković i novinarke Vijesti Dragane Šćepanović - stoji u saopštenju DPN. Taj portal je, napominju, komentarisao zdravstveno stanje koleginice iz Vijesti, što jasno upućuje i na vezu sa nastupom Bećirovićevih advokata koji su juče Osnovnom sudu nudili kao dokaz zdravstvene podatke Ane Raičković. - Uz činjenicu da joj MUP/ Uprava policije još nijesu dodijelili obezbjeđenje uprkos procjeni da je ugrožena, da joj odbrana kopa po ličnim podacima pokušavajući da umanji posljedice napada, da je pozivana u MUP kao svjedok pod prijetnjom prinudnog privođenja, izražavamo bojazan da ovaj postupak ide u pravcu kao neki ranije – kada su novinari žrtve prikazivani kao šizofreničari, saradnici organizovanog kriminala, mentalno labilne osobe - upozoravaju u DPN. Nadaju se da Delegacija EU u Podgorici, OEBS i CoE prate ovaj proces i da znaju sve ove činjenice.
- Uprkos stavu nadležnih organa da su napadi na novinare nedopustivi, stiče se utisak da odbrana okrivljenih izigrava pravila kako bi umanjila težinu napada na novinarku. Hoće li novinari konačno biti zaštićeni kao žrtve, umjesto da dozvolimo da ih progoni i maltretira svako ko ima para da to plati ili da izbjegne odgovornost za to - zaključuju u DPN. N. R.
Ponovo napad na Skadarskom jezeru
PODGORICA – Nadzornici Nacionalnog parka „Skadarsko jezero“ ponovo su napadnuti, nakon što su zatekli dvije osobe u krivolovu pomoću struje.
- U reonu Žabljaka Crnojevića, nadzornici Nacionalnog parka „Skadarsko jezero“ su, tokom sprovođenja redovnih aktivnosti na sprečavanju krivolova u ribolov-
nom zabranu, zatekli dva lica koja su izlovljavala ribu pomoću struje - naveli su iz tog NP, a prenosi TVCG. Tom prilikom, kako navode u saopštenju, jedno od lica je izvršilo napad nelegalnim alatom – „sondom“ – na nadzornike, a potom je u njihovom pravcu poteglo hladno oružje
- Protiv osumnjičenog je podnijeta krivična prijava Upravi policije - istakli su. R. P.
Službenici Odjeljenja bezbjednosti pretresli pet lokacija u Podgorici i Danilovgradu
sredstva za samovezivanje, samostrijel, eksploziv
PODGORICA – U nastavku regionalnih planskih pojačanih mjera i aktivnosti prema operativno interesantnim i sa njima povezanim licima, kao i licima za koje postoji sumnja da posjeduju vatreno oružje, municiju i eksplozivna sredstva u ilegalnom posjedu, službenici Regionalnog centra bezbjednosti ,,Centar“ izvršili su ciljane pretrese na sedam lokacija u Podgorici i Danilovgradu.
- Tom prilikom je kontrolisano sedam lica, pronađene su i oduzete dvije lovačke puške, samostrijel, vazdušna puška, municija, eksploziv i sredstva za vezivanje, dok je jedno lice lišeno slobode - saopšteno je iz Uprave policije. Na teritoriji nadležnosti Odjeljenja bezbjednosti Danilovgrad, dodaju, izvršeni su pretresi na dvije lokacije. - Postupajući po naredbi suda, danilovgradska policija je pretresom kod operativno interesantnog lica R. B. pronašla i oduzela samostrijel marke „cross bow“, bez serijskog broja, i vazdušnu pušku marke „norica“. Nakon sprovedenih vještačenja uslijediće kvalifikacija djela. Pretresom stana i drugih prostorija kod lica B. P. iz Danilovgra-
Tragedija u Makedoniji, u kojoj je stradalo 59 osoba, otvara pitanja koliko su bezbjedni noćni klubovi u Crnoj Gori
Osim institucionalnih slabosti, suočavamo se i sa problemom niske svijesti među vlasnicima, ali i među građanima. Nedovoljna informisanost o rizicima, nedostatak sistematske edukacije zaposlenih i nedovoljno ozbiljno shvatanje obaveza iz oblasti zaštite i zdravlja na radu – sve to doprinosi tome da bezbjednost ostane prečesto prepuštena slučaju – kaže Đina Janković
PODGORICA - Nakon tragedije u Kočanima, u Sjevernoj Makedoniji, kada je u požaru u diskoteci stradalo 59 mladih ljudi, Pobjeda je tražila odgovore koliko nadležni često kontrolišu da li noćni klubovi imaju sve potrebne dozvole za rad i da li posjeduju protivpožarnu opremu. Đina Janković iz Udruženja zaštite na radu je ocijenila da nedovoljna inspekcija i nizak nivo svijesti vlasnika i menadžera objekata dovode do situacije da stvarna bezbjednost često ostaje na nedopušteno niskom nivou.
da, pronađene su i oduzete lovačka puška „crvena zastava“, lovački karabin „zastava M98“ i 76 komada pripadajuće municije različitog kalibra u ilegalnom posjedu, kao i sedam pakovanja eksploziva „vitezit 20“ - navodi se u saopštenju. Navedeni eksploziv su sa lica mjesta izuzeli službenici Direktorata za zaštitu i spašavanje.
U koordinaciji sa Osnovnim državnim tužilaštvom u Podgorici B. P. je lišen slobode zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija.
Službenici Odjeljenja bezbjednosti Podgorica izvršili su pretrese na pet lokacija kod lica M. M. i operativno interesantnih lica B. L., J. V., M. V. i J. D. Od B. L. je oduzeto oruđe sa dugim sječivom i jedan par sredstava za vezivanje.
- Uprava policije nastavlja sprovođenje pojačanih represivnih aktivnosti u borbi protiv svih oblika nezakonitog djelovanja, suzbijanja nasilja i kriminala, kao i zapljeni oružja, municije i eksplozivnih sredstava u ilegalnom posjedu, sa ciljem povećanja kolektivne bezbjednosti i zaštite života građana - poručuju iz UP. R. P.
– Ne postoji dovoljan broj inspektora kako bi se utvrdilo da li brojni objekti zaista imaju jasno označene evakuacione izlaze, da li je broj tih izlaza dovoljan u odnosu na kapacitet posjetilaca, da li se redovno kontrolišu protivpožarni aparati i instalacije, te da li su zidovi i plafoni napravljeni od materijala otpornih na vatru – poručuje Janković.
ZAKONSKE OBAVEZE
Ona je, odgovarajući na pitanje što treba preduzeti da bi bezbjednost lokala bila na višem nivou, objasnila što je propisano zakonom.
– Jedna od ključnih zakonskih obaveza jeste da se ispitivanje elektro i gromobranskih instalacija obavlja najmanje jednom u 36 mjeseci u skladu sa odredbama Zakona o zaštiti i zdravlju na radu. Međutim, prema Zakonu o zaštiti i spašavanju, ovo ispitivanje je obavezno sprovoditi svakih šest mjeseci, što stvara pravnu neusaglašenost i dodatnu konfuziju među poslodavcima. Na terenu brojni objekti ne sprovode ove kontrole u zakonskim rokovima, a mnogi ne znaju da su na to obavezni – ocijenila je Janković. Ona upozorava da Crna Gora nema dovoljno inspektora. – Prema Zakonu o zaštiti i zdravlju na radu, svi poslodavci, uključujući vlasnike lokala i klubova, dužni su da procijene rizike na svakom radnom mjestu, obezbijede osposobljavanje zaposlenih za bezbjedan rad, kao i sredstva i mjere zaštite, uključujući protivpožarnu opremu i prvu pomoć. Inspekcijski nadzor, iako zakonom propisan, nije dovoljno zastupljen
u ovom sektoru. Sa svega deset inspektora zaštite i zdravlja na radu za cijelu Crnu Goru, jasno je da ne postoji realna mogućnost da se sistematski kontrolišu svi objekti – kazala je Janković.
Ona je upozorila na brojne rizike tokom ljetnje sezone sa otvaranjem brojnih barova i terasa na otvorenom.
– Rizici, naročito oni povezani sa visokim temperaturama, UV zračenjem, električnim instalacijama na otvorenom i većim brojem korisnika – značajno rastu. Iako postoji više vrsta inspekcije (turistička, sanitarna, komunalna), inspekcija zaštite i zdravlja na radu ostaje kadrovski slaba, sa ograničenim mogućnostima da pokrije realne potrebe terena. Kao prioritet u unapređenju zaštite na radu, neophodno je povećati broj inspektora, vršiti češće kontrole za rad u otežanim uslovima, uključujući postupanje u slučaju požara, toplotnog udara i drugih vanrednih situacija – pojasnila je Janković.
Takođe, kako je istakla naša sagovornica, zakonska obaveza ispitivanja elektro i gromobranskih instalacija nije opcija – i mora se poštovati, što posebno dobija na značaju kod objekata na otvorenom prostoru, gdje je izloženost električnom i atmosferskom udaru veća.
POŠTOVANJE PROCEDURA
Janković je, govoreći o usaglašenosti naših zakona sa regulativama regiona, kazala da,
zakonski gledano, svaki ugostiteljski objekat, uključujući i noćne klubove, barove i diskoteke – mora da ispunjava čitav niz uslova, kako bi legalno funkcionisao. – To uključuje posjedovanje upotrebne dozvole i odobrenje za obavljanje ugostiteljskih djelatnosti, koje izdaje nadležni organ lokalne samouprave. U postupku dobijanja tog odobrenja, prilažu se urbanističko-tehnički uslovi i zapisnik inspekcijskih službi, kojim se potvrđuje da je objekat spreman za korišćenje u skladu sa propisima. Ono što brine jeste činjenica da i pored formalnog ispunjavanja administrativnih zahtjeva ne možemo sa sigurnošću reći da su ti objekti zaista bezbjedni. Suštinski problem nije u nedostatku regulative jer propisi postoje i u velikoj mjeri su usklađeni sa evropskim standardima, već u njihovoj nedosljednoj primjeni i slabom nadzoru – naglasila je Janković. Ona je rekla da često ostaje nepoznato da li brojni objekti zaista imaju jasno označene evakuacione izlaze, da li je broj tih izlaza dovoljan u odnosu na kapacitet posjetilaca, da li se redovno kontrolišu protivpožarni aparati i instalacije, te da su zidovi i plafoni napravljeni od materijala otpornih na vatru. – Stvar dodatno komplikuje činjenica da imamo ograničene inspekcijske kapacitete. Sa svega nekoliko inspektora zaštite i zdravlja na radu, na nivou čitave države, jasno je da sistem ne može da pokrije sve
objekte, posebno u velikim gradovima i tokom turističke sezone, kada je broj aktivnih lokala i klubova višestruko veći. U toj praznini, između zakonske regulative i stvarne kontrole, ostaje pitanje koliko su naši noćni objekti, zaista spremni da odgovore na vanredne situacije, poput požara, nestanka struje ili masovne evakuacije – naglasila je Janković. Pored institucionalnih sabosti, kako je kazala Janković, suočavamo se i sa problemom niske svijesti među vlasnicima, tako i među građanima. – Nedovoljna informisanost o rizicima, nedostatak sistematske edukacije zaposlenih i nedovoljno ozbiljno shvatanje obaveza iz oblasti zaštite i zdravlja na radu – sve to doprinosi tome da bezbjednost ostane prečesto prepuštena slučaju. Dakle, iako je formalno normativni okvir postavljen, ključni izazov ostaje njegova primjena. Tek kada budemo imali snažne institucije, više inspektora, informisanje vlasnika i građana koji razumiju važnost preventivne bezbjednosti, moći ćemo zaista govoriti o sigurnim objektima, pa i onim noćnog tipa –upozorila je Janković. Iz Turističke inspekcije Crne Gore su kazali da imaju svega 25 inspektora koji kontrolišu lokale.
– Turistička inspekcija redovno kontroliše klubove i diskoteke, to su najčešće kontrole koje se vrše u noćnim časovima. U julu 2024. godine u Rožajama je sankcionisan noćni klub
zbog neposjedovanja odobrenja za rad, donijeto mu je rješenje o zabrani obavljanja djelatnosti. Najčešće nepravilnosti su konzumiranje duvanskih proizvoda unutar objekta, neizdavanje računa –rekli su iz Turističke inspekcije.
Prema njihovom iskustvu, kako su kazali za Pobjedu, najčešće inspektori provjeravaju i da li objekti posjeduju protivpožarne aparate i da li posjeduju evakuacione izlaze koji su za tu vrstu ugostiteljskih objekata obavezni.
Kako su nam saopštili, u toku 2025. godine nijesu zatekli rad noćnih klubova bez odobrenja.
sagLasnosT Mup-a
Iz Direktorata za zaštitu i spašavanje MUP-a Crne Gore su objasnili da oni izdaju saglasnost u pogledu mjere zaštite od požara na revidovanu tehničku dokumentaciju koju podnosi ovlašćeni revident za izgradnju i rekonstrukciju objekta. – U prethodnom periodu nijesmo imali podnošenje zahtjeva za izgradnju ili rekonstrukciju objekata koji su u kategoriji noćni klub i slično od strane ovlašćenog revidenta te u tom slučaju i nijesmo mogli izdati navedenu saglasnost. Ministarstvo unutrašnjih poslova kontroliše legalne objekte kao što su: javni objekti, školske ustanove, hoteli, muzeji, stanice za snabdijevanje goriva, pozorišta, domove zdravlja, bolnice, tržne centre, privredna društva i drugo po godišnjem planu kao i po inicijativama stranaka. Što se tiče činjeničnog stanja objekata, ukoliko se uoče nepravilnosti, što se i dešava, daje se rok za otklanjanje istih – pojasnili su iz Direktorata MUP-a. Odgovarajući na naše pitanje da li su na Primorju lokali bezbjedni, iz Direktorata su kazali da lokalna samouprava izdaje rješenje za rad objekata, što i zahtijeva proceduru dostavljanja dokumentacije za bezbjednost pomenutih objekata. – Jedan od tih dokumenata je i saglasnost na mjere zaštite od požara. Ukoliko objekat ne posjeduje saglasnost na mjere zaštite od požara od Ministarstva unutrašnjih poslova – Direktorata za zaštitu i spašavanje, ne može se smatrati da ima minimum bezbjednosnih uslova –poručuju iz ovog resora. Precizna brojka noćnih klubova i diskoteka u Crnoj Gori ne postoji. Zna se da tokom turističke sezone, na osnovu ograničenih odobrenja za rad, posebno na Primorju, registrovani lokali prime oko 3.000 posjetilaca.
H. janković
Novinarka nacionalne televizije Kanal 5, koja je izvještavala o požaru u diskoteci u Sjevernoj Makedoniji govori za Pobjedu o užasu koji je zadesio Kočane, ali i o odgovornosti nadležnih
PODGORICA – Grad Kočani u Sjevernoj Makedoniji, gdje je nedavno u požaru diskoteke ,,Puls“ poginulo 59 ljudi, živi i priča o smrti, kaže u razgovoru za Pobjedu novinarka nacionalne Kanal 5 Televizije Mirjana Mirčevska Jovanović, koja je četiri dana bila u tom mjestu izvještavajući o tragediji.
Nakon što je saopšteno da je 16. marta izbio požar u diskoteci tokom koncerta grupe DNK, novinarka Mirčevska- Jovanović je ujutro, kako se prisjeća, u osam sati stigla na mjesto nesreće. Pošla je do diskoteke koja joj je izgledala kao havarisani magacin, zapazila je da su uz nju kuće na svega nekoliko metara. Čudila se kako je moguće da je diskoteka godinama radila nelegalno i da su tu dolazili maloljetnici da se provode, kada izgleda tako nebezbjedno. Kaže da su joj upečatljive bile gvozdene rešetke na prozorima, te jedna mala vrata kroz koja se ulazilo... Navodi da je zatekla policiju ispred diskoteke i da je mjesto bilo puno dima. Nije bilo dozvoljeno da se uđe.
Sretala je prolaznike koji su joj govorili da je sve bilo strašno, da su pomagali, pokušavali da spasu živote... Pojedini su povrijeđene nosili u svoje automobile i vozili ih do bolnice. Mirčevska-Jovanović poziva se na zvanična saopštenja tamošnjih nadležnih organa koja pokazuju da je najmlađa žrtva koja je nastradala u požaru diskoteke imala 16, a najstarija 48 godina.
Novinarka kaže da je mnogo tijela bilo u diskoteci. Hitna pomoć je dolazila i vraćala se. Priča da je stotine ljudi ležalo bez svijesti od gustog dima. Najteže je, navodi Mirčevska-Jovanović, bilo u dvorištu bolnice u Kočanima, gdje su dolazile porodice i tražile svoje najmilije. - Pitali su se jesu li njihovi članovi preživjeli ili nijesu. Tu ste i čujete krikove 40 ljudi odjednom, kao da sam na sahrani u istom trenutku – rekla je novinarka.
Razgovarala je sa brojnim ljudima koji su preživjeli. U diskoteci je bilo 450 ljudi, oko 200 je povrijeđenih... Mirčevska-Jovanović kaže da je pričala sa jednom djevojkom koja je novinarima prenijela da je sve bilo užasno, da u tom prostoru nije bilo aparata za gašenje požara. Kada je počeo da gori krov od pirotehničkih sredstava padao je na ljude. Svi koji su uspjeli da se spasu, prema riječima novinarke, komentarisali su da je bilo strašno. Jedna djevojka je navodila da nije mogla ništa da vidi od dima i da su se pojedini ljudi koji su se spasili od požara vraćali u diskoteku da pomognu drugima. Neki, nažalost, kako priča Mirčevska-Jovanović, nijesu uspjeli ponovo da se domognu izlaza. Svjedoci strašne tragedije su opisivali užase kada im je rečeno da izađu vani, jer je nastupio stampedo, i gazili su jedni druge. Oni koji su bili u
zadnjem dijelu diskoteke ispostavilo se da su se ugušili od ugljenmonoksida.
Zaspao je i nije se probudio Mirčevska-Jovanović kaže da je saznala da je u požaru bilo ljudi koji su izgorjeli i nijesu se mogli prepoznati, pa im je rađen DNK nalaz... Mnogi su umrli na putu do bolnice, donijeti su mrtvi. Ističe da je heroj vozač hitne pomoći Ile Gocevski koji je prevozio povrijeđene iz Kočana u Skoplje, što je oko 200 kilometara u oba pravca.
- Kada je završio sve, otišao je kući. Zaspao je i više se nije probudio. Njegove kolege kažu da se trudio da spasi mlade ljude –rekla je Mirčevska-Jovanović. Četiri dana je novinarka pratila kako će da se razvija situacija nakon tragedije u Kočanama i ukazuje na činjenicu da se specijalizovala da izvještava u kriznim situacijama.
- Nije svejedno, ali u tim momentima ne mogu da dominiraju emocije, nego razum i da se gleda da se dođe do pravih informacija. Moje suze ne pomažu, ali moja pitanja pomažu – rekla je ona.
Tamošnji gradonačelnik je nakon tragedije putem Fejsbuka saopštio da podnosi ostavku iz moralnih razloga. On je bio na pres konferenciji i novinarka Mirčevska-Jovanović kaže da ga je pitala o dozvoli za rad koju nije imala diskoteka, ali da on nije odgovorio na to pitanje.
-Nijesu imali dozvolu za rad, a radili su i to je Opština znala. Postavila sam to pitanje na konferenciji. Ministar unutraš-
njih poslova je najavio da će svi da odgovaraju pred zakonom. Gradonačelnik je u pritvoru. Vidjećemo šta će da se desi – rekla je Mirčevska-Jovanović. Navodi podatke da su istrage u toku, te da je u ovom slučaju blizu 40 ljudi osumnjičeno, među kojima su vlasnik diskoteke, tri gradonačelnika, bivši ministar ekonomije i razni drugi iz državnih institucija.
Kaže da je najveći problem što je ,,korupcija izazvala požar“. Diskoteka je radila na crno, sa falsifikovanom licencom koju su, kako kaže novinarka, platili. Traže odgovornosT Mirčevska-Jovanović prenosi da su ljudi ljuti i tužni. Komentarišu, prema njenim riječima, da se sve znalo, da su svi znali ko je vlasnik diskoteke, da nije radio po zakonima, ali da ga nijesu kontrolisali. Građani zbog toga traže odgovornost – kazne
i pravdu. Mirčevska-Jovanović ispričala je da su nakon tragedije počeli protesti građana, no da ovih dana nema okupljanja.
- Ljudi kažu da ovo nije nesreća, već da je ovo ubistvo. Među umrlima su djeca, maturanti... – rekla je ona.
Mirčevska-Jovanović ističe da je jeftinije da se poštuje zakon, nego ovo da se desi.
- Imali smo i do sada određene nesreće u kojima su ginuli ljudi, ali niko iz njih ništa nije naučio – navela je ona.
Podsjeća da su za šest godina zabilježili četiri tragedije u kojima su nastradale 134 osobe. Pomenula je da broje da je gorio autobus, modularna bolnica... Dodaje da je bilo skoro nula odgovornosti.
- I sada imamo Kočane. Sve su to propusti u radu institucija –smatra novinarka.
Mediji su pisali da su povrijeđeni u požaru diskoteke ,,Puls“,
njih 80, potražili spas u liječenju u inostranstvu – u Srbiji, Bugarskoj, Turskoj, Litvaniji, Mađarskoj, Hrvatskoj... Premijer Hristijan Mickoski saopštavao je da će svako čija se odgovornost utvrdi biti kažnjen. Državni tužilac Sjeverne Makedonije Ljupčo Kocevski izjavio je, prenose mediji, da će ubrzano raditi na procesurianju osumnjičenih. Nadležni su obavijestili tamošnju javnost da je kod nastradalih u diskoteci konstatovana smrt od gušenja koje je prouzrokovao požar. To je izjavio direktor sudske medicine Aleksandar Stankov, iznoseći nalaze postupka obdukcije i identifikacije preminulih. Neke od žrtava su zadobile opekotine prvog i drugog stepena, ali su tri zadobile i opekotine četvrtog stepena. Identifikovali su određene žrtve DNK analizom i uzimanjem otisaka prstiju. Za četvoro nastradalih nije bilo moguće dobiti otisak prstiju, kako je navedeno, pa je urađena DNK analiza. Objašnjeno je da je ugljenmonoksid jako opasan, da djeluje brzo na centralni nervni sistem kada onesposobljava čovjeka i smrt nastupa veoma brzo – u roku od nekoliko minuta. Istaknuto je da je u diskoteci u kojoj je izbio požar pod dejstvom ugljenmonoksida smrt nastupila veoma brzo. Mirčevska-Jovanović navodi da je zapazila da je nakon ove tragedije počeo da se uspostavlja red i poštovanje zakona u državi, te da inspektori rade na svakom polju, obavljaju se razne kontrole... -Postavlja se pitanje da li je trebalo da počnu da rade svoj posao tek nakon ovih 59 žrtava – zaključuje Mirčevska-Jovanović. n. ĐurĐevaC
Mislimo da su po prvi put beogradski studenti podelili javnost ne jedino u Srbiji, već i u jugoslovenskom prostoru. U Crnoj Gori sigurno. Oni su na 24. mart 2025. godine, na dan rata NATO sa Srbijom i Crnom Gorom iz 1999. godine, otišli ispred srušene zgrade bivšeg Generalštaba i Ministarstva odbrane Jugoslovenske narodne armije u Beogradu. Zašto? Javni nastup govornika na mitingu se sastojao iz dva nespojiva dela: prvi, otišli su tamo da kažu kako je rat iz 1999. godine bio nepravedni rat NATO (podržan Jeljcinovom Rusijom) sa Jugoslavijom kojim je srušen Generalštab i izazvane žrtve, a drugi - da su zgrada Generalštaba i njegov plac nezakonitim i tajnim ugovorom po Vučićevoj volji iz 2024. godine predate Trampovom zetu da tamo sagradi hotel ,,Trump“. Kod ovog drugog, oko zgrade Generalštaba i Ministarstva odbrane, studenti su u pravu. Ova dupla građevina, koja je dizana od 1953/55. do 1965. godine je 2005. godine proglašena za kulturno dobro države Srbije. Po zakonu, ona se ne može ni otuđiti niti srušiti. Sem, ako se ta odluka države ne promeni - a nije pod Vučićevom vladom na zakonit način ni promenjena. Međutim, kod prvog razloga okupljanja studenata ispred Generalštaba, mi ga vidimo kao postupak koji cepa političku predstavu dostignutu u Srbiji još padom Miloševićeve vlade 2000/2001. godine. Petooktobarskim prevratom iz 2000. godine ta vlada je smatrana odgovornom za protivustavno i antifederalno ukidanje autonomije Kosmeta 1989. godine, za obnovu politike nasilne deložacije albanskog stanovništva iz prve polovine 20. veka, za nesposobnost te vlade da se poveže sa projugoslovenskom albanskom inteligencijom, za vojne i paravojne zločine na Kosmetu i što je obnavljala etos prava na eksterminaciju Albanaca ne razmišljajući da batina ima dva kraja. I posebno, ta vlada je digla srpski narod i vojsku na rat na Kosmetu,
POGLED SA STRANE: Ruinirani vojni kompleks u centru Beograda politički je simbol
Po nama, studenti će taktički pogriješiti ako budu otvarali ne samo prevaziđena pitanja iz doba Miloševićeve Srbije, već i ako se upuste u bilo koje kontroverzno pitanje tekuće Srbije gdje će izgubiti jednodušnu podršku naroda. Najveću podršku će dobiti kada se budu konačno odvažili da zatraže ostavku Vučića i slobodne izbore pod svojim nadzorom i nadzorom demokratske opozicije u Srbiji - kakva god da je. Dolazi vrijeme da smanjuju blokade, a povećavaju entuzijazam naroda konačnim razlazom sa Vučićem. Mi se radujemo kada oni pumpaju unaprijed, a ne unazad
da bi ga napustila posle poraza od međunarodnih snaga Evrope i Amerike.
OVO NE
OPRAVDAVAMO NITI
ZABORAVLJAMO
Pritom, mi nijednog trenutka ne opravdavamo velikoalbanski nacionalizam i njegove stare strahote nad Srbima koje su se posebno događale u 19. veku koje je opisivao konzul Branislav Nušić. Kao što ne opravdavamo ni revanšističku karađorđevićevsku politiku proterivanja Albanaca sa svojih imanja u korist privilegovanog naseljavanja Crnogoraca i Srbijanaca između dva rata u 20. veku. Niti opravdavamo zločine srbijanske i crnogorske vojske nad Albancima posle Prvog i Drugog balkanskog rata kada je, po izveštaju Koste Novakovića, masakrirano oko 120.000 Albanaca. O tome govori i Dimitrije Tucović, kao i Lav Trocki, i brojni strani izveštači sa terena. Potresne podatke o tome je dala i Karnegijeva fondacija iz Njujor-
ka. Golgota srbijanske vojske prolaskom kroz Albaniju 1915. godine je delom rezultat te eksterminacione politike Kraljevine Srbije i Kraljevine Crne Gore. I mi ne zaboravljamo da je Miloševićeva vlada izgubila izlišni rat na Kosmetu, tim pre što je osramotila vojsku Srbije i Crne Gore povlačenjem sa Kosmeta bez velike borbe, i da je posle svoje kosmetske avanture potpisala kapitulaciju ,,jugoslovenske armije“ u Kumanovu juna 1999. godine. Time su, između ostalog, i velike ljudske žrtve i pobeda naših vojnika protiv snaga OVK, zatim regularne albanske vojske i NATO snaga na granici sa Albanijom, na Košarama, bile uzaludne. U našu karaulu je ušao KFOR. I ne zaboravljamo da su mnogi naši vojnici časno branili narod i državu na celoj našoj teritoriji, i ginuli, sprečavajući strašna razaranja naših fabrika, bolnica, škola, mostova, prehrambenih magacina, električne mreže - krv našeg života.
I ne zaboravljamo da je preostali srpski narod na Kosmetu Vlada Srbije ostavila bez odbrane koju je kako-tako imao pre 1998/99. godine, pre akcija OVK, za čije pripreme je Beograd godinama ranije znao. Vlada je čekala albanske napade, čak je tajno i naoružavala ekstremiste da budu povod za ,,konačno rešenje“ Kosmeta ne računajući na međunarodnu reakciju. Ostavila je narod na cedilu ponovo i 2007. godine kada je odbacila predlog Martija Ahtisarija - opunomoćenika šefa UN Kofija Anana, kada je on osigurao široku autonomiju srpskih opština na Kosmetu, utvrdio eks-teritorijalni status imovine Srpske pravoslavne crkve i stavio Kosmet pod međunarodni protektorat.
U BATAJNICI
I nemojmo misliti da ne vidimo da su se svi velikosrpski nacionalisti posle 2012. godine vratili na vlast, i da stalno vode Srbiju u sukobe - i da se i dalje na znoju i bedi naro-
Omladina i studenti o tome malo znaju. Udžbenici i srpska nacionalistička propaganda ih zasljepljuju. Pravo je čudo da ipak ne mrze naše narode, ali ih histerija nacionalizma i dalje parališe da shvate da je nacionalistički Beograd prvi krivac nevolja srpskog naroda, a ne NATO, da to nije ni Evropska unija, a ni Jeljcinova Rusija. Oni ne znaju da su studenti odbijali da idu u bratoubilački antijugoslovenski rat i da su se drhteći krili od mobilizacije, oni ne znaju da su maturanti poslije završnog diplomskog slavlja u svečanim odijelima hvatani radi puške, oni ne znaju da su se čitave srpske jedinice iz Šumadije naoružane vraćale sa hrvatskog fronta odbijajući ubijanje Jugoslavije, oni ne znaju da su desetine hiljada omladinca bježale iz zemlje da se spasu kod drugih naroda, oni ne znaju da su desetine hiljada izbjeglica iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine tjerane silom pod uniformu u Srbiji da se vrate u propali rat, i oni ne znaju da nijedan sin nijednog rukovodećeg državnog nacionaliste nije obukao uniformu
da još više bogate nego što su to učinili pod Miloševićem. I da razaraju smisao nacionalne sloge, demokratije i povezno tkivo pravne države. Nije dobro za studente što su ispred Generalštaba govorili gotovo isto kao i Vučić, Perić i Dodik u Batajnici. I nije dobro što je u etar otišao stav jedne studentkinje da bi rušenje već srušenog Generalštaba bilo isto što i zatiranje uspomene na Aušvic. A dobro je da to nije izgovoreno i službeno, na bini. Sveto bosansko trojstvoVučić, Perić i Dodik, ponovo se okupilo u Batajnici 24. marta 2025. godine da na vojnom aerodromu opravdava nekadašnju poraznu antijugoslovensku i antifederalističku kosmetsku politiku Miloševićeve Srbije i Patrijaršije Srpske pravoslavne crkve pod patrijarhom Pavlom Stojčevićem. Ta politika je bila praćena zapanjujućim zločinima kojima je Beograd kompromitovao etos viteškog junaštva Srba i Crnogoraca u tadašnjoj ,,saveznoj“ vojsci.
Da je ovu beščast mogao videti ruski kompozitor Vasilij Agapkin možda se ne bi odlučio da 1912. godine u slavu slovenskih vojnika, čije se žene opraštaju od njih, iz Prvog balkanskog rata, Srpkinja, Crnogorki i Bugarki, sačini najlepši paradni ruski marš ,,Doviđenja, Slovenko“, Praščanije Slavjanki. Na svakoj paradi u Moskvi ga čujemo i
marširamo i mi sa njihovom vojskom, i na njenom početku i završetku. Svetejši humanista patrijarh Porfirije Perić nije teo-filantropijom hrišćanstva tamo nijednom rečju pomenuo da je baš u Batajnici kamionskim hladnjačama sa Kosmeta prebačeno 1999/2000. godine - i do sada otkriveno, oko 730 ubijenih civilnih Albanaca i beba sa cuclama, i tajno u vojnoj bazi zakopano da ih čuva vojska. Patrijarh je prošao pored grobnica, a da se nije prekrstio. Koga je on onda na aerodromskom mitingu pozvao na pokajanje? I Vučić je sutradan, 25. marta 2025. godine, odleteo u Brisel da ponovo od Ursule fon der Lajen dobije agreman za vođenje Srbije. Što da ne, nije u tome taktički pogrešio. Između govora nekih studenata ispred Generalštaba i njegovog govora u Batajnici nema razlike. Šta će onda Brislu studenti? Bolje mu je da sarađuje sa državom nego sa nepouzdanim demonstrantima.
GENERALŠTAB JE MALE SRPSKE
VRIJEDNOSTI
Betonska zgrada bivšeg jugoslovenskog Generalštaba ima malu ,,srpsku vrednost“. Ona je arhitektonski i vizionarski rad uglednog profesora Nikole Dobrovića iz Beograda za jugoslovenske, a ne za ,,srpske svrhe“. Nikada ova zgrada nije bila srpska, već je bila jugoslovenska vojna investicija. Bila je investicija svih jugoslovenskih republika i pokrajina. Godine 1991. ovu zgradu nezakonito je preuzeo bez dozvole svih jugoslovenskih republika srbijansko-vojvođansko-crnogorsko-kosovski kvartet iz Predsedništva SFRJ radi vođenja rata protiv Hrvatske i potom Bosne i Hercegovine. Trojica Srba su zajedno sa starim kosovskim partizanom (Bajramovićem) u Predsedništvu SFRJ bez većinske odluke Predsedništva, zajedno sa predsednikom Srbije, pučem oteli Generalštab od ostalih jugoslovenskih republika da bi započeli velikosrpski rat. JNA je postala srpska vojska.
U Sloveniji je rat već pre toga moratorijumom prestao jer Beograd nije imao teritorijalnih zahteva prema Ljubljani, a svom silinom se razvio u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini tokom 1991/1992. godine. Završio se 1995. godine kata-
ideološkog i moralnog poraza Velike Srbije
Na ruševinama bi trebalo da nikne „Tramp hotel“, projekat iza kojeg stoje zet američkog predsjednika
Donalda Trampa Džared Kušner i investitor Mohamed Alabar
Može li zgrada iz koje je Generalštab vodio pogibeljan rat po sopstveni narod biti kulturno dobro? U smislu političke tolerancije i kulture, teško. Međutim, mi podržavamo studente i građane Srbije da ne dozvole prodaju zgrade Generalštaba sve dok je ona deklarisano arhitektonsko i urbanističko blago države. Nama ta zgrada zajedno sa zgradom Ministarstva odbrane u klasičnom urbanitetu tog dijela Beograda nije bila privlačna, ali jeste bila zanimljiva novina u poslijeratnom sivilu grada poslije 1945. godine. I mi podržavamo studentsku osudu prakse tajnih ugovora kojima Vlada Srbije širi korupciju svojih ministara
strofom Srba u Hrvatskoj i padom istočne Slavonije 1998. godine, a u Bosni i Hercegovini nasilnom deložacijom, zločinima i pogibijom Srba, Hrvata i Muslimana, sa dejtonskom podelom teritorija iz 1995. godine - ali bez formalnog raspada države. Što se onda ratovalo?
Generalštab je po raspadu SFR Jugoslavije i dalje bio ,,jugoslovenski“ sa formiranjem Savezne Republike Jugoslavije ,,žabljačkim ustavom“ iz aprila 1992. godine i to je bilo tako sve do raskida Crne Gore sa Srbijom 2006. godine. Zgrada je bila i predmet deobnog bilansa sa jugoslovenskim republikama posle petooktobarske revolucije DOS-a 2000. godine, kada je po međusobnom obeštećenju drugih republika postala imovina države Srbije. A ta vojska SR Jugoslavije je krila ratne zločince i ubijala svoje gardijske stražare koji su ih i 2004. godine videli u večernjoj šetnji po skrivenim uglovima kasarni.
SIMBOL GENERALŠTABA
Zato je taj ruinirani Generalštab u Beogradu politički simbol ideološkog i moralnog poraza Velike Srbije. Nikako i srpskog naroda - i nikako vizije arhitekte Dobrovića. Stari Generalštab iz devede-
setih godina prošlog veka jekao vojno-politička ustanova - simbol trule srbijanske politike i možda mnogi neće razumeti zašto bi on zaslužio da bude svetkovan. Nije stoga čudno da su ozlojeđeni veterani, heroji sa Košara iz 1999. godine, došli da čuvaju 15. marta studente protiv Miloševićevih zločinaca sa crvenim beretkama u ,,Ćacilendu“.
I izvanredno je da na batajnički miting ,,svetog srpskog trojstva“ nisu iz Crne Gore došli ni Spajić niti Milatović. Možda su shvatili zašto su se od Beograda odavno odvojili preživeli Srbi iz Hrvatske i preko Pupovca okrenuli svojoj stvarnoj državi života. A njima je to mnogo teže nego Crnoj Gori. Omladina i studenti o tome malo znaju. Udžbenici i srpska nacionalistička propaganda ih zaslepljuju. Pravo je čudo da ipak ne mrze naše narode, ali ih histerija nacionalizma i dalje parališe da shvate da je nacionalistički Beograd prvi krivac nevolja srpskog naroda, a ne NATO, da to nije ni Evropska unija niti je to Jeljcinova Rusija. Oni ne znaju da su studenti odbijali da idu u bratoubilački antijugoslovenski rat i da su se drhteći krili od mobilizacije, oni ne znaju da su maturanti posle završnog di-
svako uverio u veličinu njihove pravdoljubive duše. Ali da li je moguće da oni još ne vide da Vučić ponavlja onu istu politiku koju je vodio i pod Miloševićem pre 26 i više godina? I da oni Vučića svojim jednostranim odnosom prema sukobu velikih sila i Srbije u 1999. godini, zapravo, jačaju, umesto da ga slabe? Ne možeš osuditi samo NATO, moraš i sve one koji su izazvali sukob, one koji od 1991. godine ratuju i stalno provociraju druge narode. Kako će naši srpsko-crnogorski studenti onda dobiti studentsku podršku Hrvata, Bosanaca, Bošnjaka, prištinskih Albanaca, nacionalnih manjina i cele građanske klase? Zašto su bez razloga beogradski studenti spustili svoj nivo dosadašnje opšte podrške naroda zahtevom za padom Vučićevog režima - da bi taj nivo ugrozili - iako to nisu hteli, podrškom propaloj Miloševićevoj politici?
GENERALŠTAB KAO
KULTURNO DOBRO
plomskog slavlja u svečanim odelima hvatani radi puške, oni ne znaju da su se čitave srpske jedinice iz Šumadije naoružane vraćale sa hrvatskog fronta odbijajući ubijanje Jugoslavije, oni ne znaju da su desetine hiljada omladinca bežale iz zemlje da se spasu kod drugih naroda, oni ne znaju da su desetine hiljada izbeglica iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine terane silom pod uniformu u Srbiji da se vrate u propali rat, i oni ne znaju da nijedan sin nijednog rukovodećeg državnog nacionaliste nije obukao uniformu.
STUDENTI NE
NAPADAJU
NACIONALISTIČKI
BEOGRAD
Govori se da je ne više od pet raketa 1999. godine raspolutilo Generalštab i Ministarstvo odbrane u Ulici Kneza Miloša. Studenti na memorijalnom mitingu 24. marta, na napad NATO na Srbiju i Crnu Goru, govore o našim ljudskim žrtvama atlantske vojne sile i o materijalnoj šteti. Time pravdaju ratnu i nacionalističku politiku Beograda? Zašto nijednu reč ne izgovaraju o tadašnjoj pogibeljnoj politici Socijalističke partije Srbije, SANU, Crkve, beogradskih šovinističkih partija, o krvavim parolama nacionalističke štampe - čije podatke sa jednostranom srdžbom na mikrofonu navode. I ne osuđuju sadašnju politiku Beograda prema Kosmetu, Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini niti pominju stalne zadjevice sa Hrvatskom. Čak je i Vlada Srbije to pre studenata razumela i čak je na sam dan batajničkog mitinga povukla svoju ambasadorku u Zagrebu - zbog s talnih incidenata, uvreda i egzibicionističkih skandala.
Po toplini dosadašnjih poduhvata studenata i žrtava za otpor Vučićevoj diktaturi se
Studenti u blokadi ispred Informera čitali odredbe Kodeksa novinara, Vučićević bio na prozoru
Protest studenata u Beogradu
„Zona je kontaminirana, čisti se višegodišnji mulj“
Mi ne amnestiramo hrvatske i muslimanske ratne nacionaliste. Oni su samo za procenat manje odgovorni za zlu krv. I osuđujemo albanske zločine nad kosmetskim Srbima i varvarskim napadom na grobove Srba, i crkve i manastire Srpske pravoslavne crkve. Ratni nacionalizam je odvratan, jer onemogućava multietnički, multikulturni, multiregionalni i multikonfesionalni život. On ubija ljubav, solidarnost i demokratsko razumevanje interesa. No, kada to niko neće, onda nemamo kud. Može li zgrada iz koje je Generalštab vodio pogibeljan rat po sopstveni narod biti kulturno dobro? U smislu političke tolerancije i kulture, teško. Međutim, mi podržavamo studente i građane Srbije da ne dozvole prodaju zgrade Generalštaba sve dok je ona deklarisano arhitektonsko i urbanističko blago države. Nama ta zgrada zajedno sa zgradom Ministarstva odbrane u klasičnom urbanitetu tog dela Beograda nije bila privlačna, ali jeste bila zanimljiva novina u posleratnom sivilu grada posle 1945. godine. I mi podržavamo studentsku osudu prakse tajnih ugovora kojima Vlada Srbije širi korupciju svojih ministara. Po nama, studenti će taktički pogrešiti ako budu otvarali ne samo prevaziđena pitanja iz doba Miloševićeve Srbije, već i ako se upuste u bilo koje kontroverzno pitanje tekuće Srbije gde će izgubiti jednodušnu podršku naroda. Najveću podršku će dobiti kada se budu konačno odvažili da zatraže ostavku Vučića i zatraže slobodne izbore pod svojim i nadzorom demokratske opozicije u Srbiji - kakva god da je. Dolazi vreme da smanjuju blokade, a povećavaju entuzijazam naroda konačnim razlazom sa Vučićem. Mi se radujemo kada oni pumpaju unapred, a ne unazad. •
BEOGRAD – Studenti u blokadi juče su ispred Informera čitali odredbe Kodeksa novinara Srbije i objašnjavali zašto se protive uređivačkoj politici Informera, prenosi N1. Dragan J. Vučićević pojavio se na prozoru, okupljeni su ga izviždali – „Zona je kontaminirana, čisti se višegodišnji mulj“. U okviru performansa „Čišćenje Informera“ studenti čiste zaštitnu kapiju, a sa razglasa se čuje: „Molimo vas da se ne približavate, zona je kontaminirana. Naše kolege pokušavaju da očiste višegodišnji mulj. Ne približavajte se, zona je konta-
minirana medijskim otpadom. Dezinformacije se šire brzo“. Nakon toga okupljeni su počeli da pjevaju „Izađi mala“. Više stotina ljudi se odazvalo pozivu studenata Fakulteta političkih nauka (FPN) u Beogradu na šestočasovno okupljanje ispred prorežimske televizije Informer, čiji je vlasnik i urednik Dragan J. Vučićević, koji uređuje i istoimeni tabloid.
- Ovaj protest je, kao i dosadašnji, miran i dostojanstven i bilo kakav vid nasilja nije u skladu sa vrijednostima za koje se studenti zalažu - napisano je u pozivu.
Studenti Univerziteta u Novom Sadu u blokadi biciklima će do Strazbura. Oni su se obratili javnosti i tom prilikom su naveli da je povod za ovu akciju izostanak reakcija gotovo svih nadležnih institucija.
Studenti su naveli da žele da se obrate Savjetu Evrope, ali i Evropskoj uniji. Oni će do Strazbura ići preko Subotice, Budimpešte, Bratislave, Beča, Linca, Salcburga, Minhena, Augsburga, Ulma i Štutgarda. Kako su naveli, to su veliki univerzitetski gradovi, ali i mjesta u kojima ima naših iseljenika.
- Očekujemo na jugu Njemačke i u Beču odziv naših iseljenika - poručeno je u obraćanju javnosti.
Katastrofalne posljedice razornog zemljotresa u Mjanmaru
Pretražuju se ruševine
Broj poginulih porastao na 1.644
MJANMAR - Broj poginulih u snažnom zemljotresu koji je pogodio Mjanmar popeo se na više od hiljadu, a spasioci očajnički pretražuju ruševine srušenih zgrada u potrazi za preživjelima. Čelnik vojske Mjanmara objavio je vanredno stanje i zamolio sve koji mogu pomoći da dođu. UN je već u kontaktu s vlastima. Prema podacima USGS-a, epicentar je bio oko 17,2 kilometra od grada Man-
dalaya, koji ima oko 1,2 miliona stanovnika. Oko 12 minuta nakon prvog zemljotresa područje je pogodio i naknadni zemljotres jačine 6,4. Prema navodima vojnog vođstva Mjanmara, broj poginulih porastao je na 1.644, dok je broj povrijeđenih narastao na 3.408. Još se 139 osoba vodi kao nestalo. Tijela devet osoba izvučena su iz ruševina zgrade „Sky Villa“ u gradu Mandalayu, objavila je vatrogasna služba.
PODGORICA – Smrt briše samo nestvarne veličine, a istinske učvršćuje i uzdiže –riječi su Iva Andrića, od čije se smrti ovog mjeseca, 13. marta, navršilo 50 godina. Minulih pet decenija samo su potvrdile ovu misao jedinog jugoslovenskog dobitnika Nobelove nagrade za književnost, učvrstivši i uzdignuvši njegovo djelo poput mosta kojim je, ko god se na ovaj ili onaj način obreo u literaturi, morao proći.
Nobelovu nagradu dobio je 1961. godine za ,,epsku snagu kojom je oblikovao teme i prikazao sudbine ljudi tokom jednog značajnog istorijskog perioda svoje zemlje“. Danas, pola decenije od njegove smrti, Andrićeva književna ostavština i te kako je živa, naročito u kontekstu postjugoslovenskih društava u kojima se, čini se, sve više insistira na istorijskom revizionizmu i podsticanju nacionalne, vjerske i mržnje prema različitostima, koje je Andrić vješto utkao u svoje djelo i pretvorio u nepresušnu snagu.
O njegovom djelu, značaju i mjestu u jugoslovenskoj i svjetskoj književnosti, životu u turbulentnim ratnim decenijama i onome što bi postjugoslovenska društva mogla da nauče iz njegovih romana, priča i pripovjetki za Pobjedu su govorili profesorica na Fakultetu za crnogorski jezik i književnost dr Andrijana Nikolić, koja je o nobelovcu napisala više stručnih i naučnih radova i koja treću godinu zaredom u organizaciji sa Sveučilištem ,,Josip Juraj Štrosmajer“ iz Osijeka organizuje skup o Andriću, zatim srpski književnik i dobitnik Andrićeve nagrade 2023. godine za zbirku pripovjedaka „Crna Anđelija i druge zverske priče“ Srđan V. Tešin i crnogorski pjesnik Nikola Ćorac, član Foruma mladih pisaca KIC-a ,,Budo Tomović“.
OBAZRIVOST
Neprolaznost Andrićevog književnog opusa, prema riječima Nikolić, može se sagledavati u ravni umjetnosti koja je nadživjela svoga tvorca. - Ako se prisjetimo čuvene Andrićeve izjave: „Ne proučavajte mene, već proučavajte moje delo“, onda ćemo fokus njegove izjave svesti na most, na ono što je Andrić napisao o mostovima: „Od svega što čovek u životnom nagonu podiže i gradi, ništa nije u mojim očima bolje i vrednije od mostova. Oni su važniji od kuća, svetiji, jer opštiji, od hramova. Svačiji i prema svakom jednaki, korisni, podignuti uvek smisleno, na mestu na kom se ukrštava najveći broj ljudskih potreba, istrajniji su od drugih građevina i ne služe ničem što je tajno ili zlo. (Ivo Andrić, ,,Mostovi“) – kazala je Nikolić Ona je istakla da je Andrić svojim književnim djelom gradio mostove među narodima, spajao različitosti i ujedinja-
jednu epohu
vao ih kroz umjetnost svoga stvaranja.
- Kao što njegovi mostovi imaju filozofsku, pragmatičku, etičku i estetsku funkciju, sve navedeno ima i njegovo djelo koje se jasno pozicioniralo, ne samo u jugoslovenskoj, već u evropskoj i svjetskoj književnosti. Danas, 50 godina nakon njegove smrti i 80 godina nakon prvog štampanja romana „Na Drini ćuprija“, „Travnička hronika“ i „Gospođica“, njegova djela i dalje pružaju mogućnost interpretacije i reinterpretacije svim stručnjacima iz oblasti književnosti, jezika i kulture ne samo sa područja bivše Jugoslavije, već i šire da nanovo istražuju smislenost i analitičku preciznost maestralnog Andrića koji je vizionarski u noveli ,,Aska i vuk“ dao lice i naličje umjetnosti koja nadilazi vrijeme, opstaje i biva prepoznata u svakoj novoj generaciji – rekla je Nikolić.
U Andrićevom književnom djelu se, kako je kazala, osjeća njegova misao o opštem dobrom i lijepom, on poštuje dostojanstvo svakog pojedinca i kolektiva.
- Kao anatom ljudske duše, portretista čijem oku ne može izbjeći ni najmanji mig, on je uvijek predstavljao uzročno-posljedični niz koji je doveo do nesreće, ne osuđujući, već je pravo sudije ostavljao na savjest čitaoca. Na osnovu njegovih analiza, ocjena i procjena, čitaoci će generalno imati samo jedan sud – i to ispravan. Oslobođen vulgarizama, nepotrebnih devijantnih opisa, on se u svom tekstu veoma obazrivo odnosio prema predmetu opisivanja, što jeste bit-
NIKOLIĆ: U Andrićevom književnom djelu se osjeća njegova misao o opštem dobrom i lijepom, on poštuje dostojanstvo svakog pojedinca i kolektiva
nost njegovog suptilnog osjećanja za otkucaj balkanskoga u evropskom kontekstu. Dakle, mjera u svemu uz esenciju intelektualnog bića – istakla je Nikolić, dodajući da je ,,estetska vrijednost Andrićevog teksta savršenstvo skladanja proznih formi“.
Iz Andrićevog života, kaže Nikolić, možemo izdvojiti mnogo parametara kao određenost njegove neodvojivosti Istoka i Zapada.
- Višegrad je definitivno parameter koji je odredio Andrića. Sam položaj grada je upravo mjesto gdje su se ukrštale i
TEŠIN: Andrićevo djelo predstavlja živu vezu između prošlosti i sadašnjosti. Njegova najličnija nastojanja ogledaju se u humanističkoj težnji za prevladavanjem zla
sukobljavale civilizacije, tanka linija razdvajanja Istoka i Zapada, sudar kulturoloških, nacionalnih i vjerskih razlika. Višegrad je Andrićeva slika Balkana koju je predstavio Evropi, evropskom čitateljskom svijetu da razumiju ove prostore, da proniknu u mentalitetske i ostale razlike, da shvate međuljudske odnose, a da ne potpadnu pod stereotipiju ili servirane predrasude – istakla je Nikolić. Ova slika Balkana koja se razvila u Višegradu, prema njenim riječima, podstakla je Andrića da se sa višegradske
ĆORAC: Njegovi romani nas danas podsjećaju na to da se mora biti oprezan sa nacionalizmom i raznim drugim ekstremizmima, da takve podjele dovode do uništavanja zajednica i tragedija
kaldrme otisne u daleki svijet. - U kratkoj refleksivno misaonoj priči ,,Staze“, Andrić je objasnio svoju ljubav ka Višegradu i višegradskim stazama i predstavio sliku svoga duhovnog putovanja: „Na početku svih staza i puteva, u osnovi same misli o njima, stoji oštro i neizbrisivo urezana staza kojom sam prvi put slobodno prohodao. […]Tu sam, neuk i slab i praznih ruku, bio srećan opojnom srećom do nesvesti, srećan od svega onoga čega tu nema, ne može da bude i nikada neće biti“ Tu, na strmim višegradskim stazama rodila se u književniku misao o „bogatstvu i lepoti sveta“ stvorila se žudnja za širim vidicima i prostranstvima, za Drugim i Drugačijim –istakla je Nikolić.
KORIFEJ
Tešin je podsjetio da je, kada je krajem avgusta 1918. godine u Zagrebu objavljena prva Andrićeva knjiga ,,Ex Ponto“, ,, Miloš Crnjanski tim povodom – kako je to kazao onomad Petar Džadžić – frenetično, kao ošinut nekom dalekosežnom slutnjom, zapisao: ‘Andrić est arrivé!’“. - Andrić se već prvim djelom upisao u red korifeja jugoslovenske književnosti. Njegovo obimno djelo odavno je prepoznato kao značajan dio svjetske kulturne baštine. Evo jedne činjenice, u znamenitoj američkoj ,,Enciklopediji svjetskih pisaca 19. i 20. vijeka“, koju je uredila čuvena
Marie Josephine Diamond, pored Andrića, od pisaca s jugoslovenskih prostora uvršteni su samo još Vasko Popa i Danilo Kiš Andrić, dakle, i u širim okvirima zauzima ono mjesto koje mu pripada po snazi i važnosti djela koje je za sobom ostavio. Koliko je Andrićevo djelo i danas cijenjeno u svijetu, najbolje svjedoče i nobelovci Toni Morison, Orhan Pamuk i Peter Handke, koji su o Andriću pisali u novije vrijeme. Andrić je, na našu sreću, stvarnost i radost ne samo našeg (ili naših) jezika i kulture – rekao je Tešin. Uspjeh Andrićevog književnog djela, ističe Tešin, leži u tome što ono snagu crpi iz korijena života, iz naslaga mudrosti, iz živih predanja, iz starih istočnjačkih kazivanja, iz istorije trajanja ljudi uz koje je odrastao i uz koje je živio i kojima duguje svoje djelo. - Iako je u osnovi bio izrazito modernistički pisac, Andrić se oslanjao na prošlost i na narodna pričanja. Andrićeva tajna leži u tome to što je umio da čuva i obnavlja tradiciju. A to mu je dalo mogućnost da otvori vrata u vanvremenski svijet, koji će njegovo djelo učiniti univerzalnim i razumljivim na svim jezicima. S druge strane, svojim realizmom, domaćim piscima, najprije onima koji pišu stvarnosnu prozu, dao je alibi da mogu bez zazora da se bave regionalnim temama, da ne bježe od svoje balkanske priče ili, recimo, od naših imena i toponima – istakao je
Svi koji imaju dileme u vezi sa podgrijavanjem mržnje, kako je kazao Srđan Tešin, trebalo bi za početak da pročitaju Andrićeve priče „Pismo iz 1920“ i „Bife Titanik“. - U ovim pričama je Andrić ispisao najbolje redove o mržnji u kojoj živi naš čovjek, o mržnji koja ulazi neprimjetno i zaobilazno u sve njegove, i najbolje, postupke, o mržnji koja je kao rak u organizmu koji troši i izjeda sve oko sebe, da na kraju i sama ugine. Nažalost, svjedoci smo da su ove Andrićeve riječi u svoje vrijeme bile proročke, ali i da se i danas mogu čitati s jednakom upozoravajućom pažnjom, s obzirom na to da se naša svakodnevica i dalje odvija u procjepu između nepomirljivo podijeljenih i zavađenih svjetova – rekao je Tešin.
Tešin, dodajući da je Andrić bio kosmopolita koji je govorio francuski, njemački, prevodio s italijanskog i engleskog, a služio se i slovenačkim, poljskim i španskim jezikom. Tešin je istakao da je Andrić i svjedok i učesnik turbulentnih vremena, ali je kroz zapitkivanje o prošlosti uspijevao da ostane u sadašnjosti.
- Andrićevo djelo predstavlja živu vezu između prošlosti i sadašnjosti. Njegova najličnija nastojanja ogledaju se u humanističkoj težnji za prevladavanjem zla, te se mora istaći suština njegovog govora pred Švedskom akademijom, a koja glasi: „Pripovjedač i njegovo djelo ne služe ničemu ako na jedan ili na drugi način ne služe čovjeku i čovječnosti“ –rekao je on.
Drugi svjetski rat, prema riječima Tešina, Andrić je proveo u Beogradu, u Prizrenskoj, u iznajmljenom stanu, u kom je napisao romane ,,Na Drini ćuprija“, ,,Travnička hronika“ i ,,Gospođica“.
- Najstrašnije vizije o kojima je pisao u romanima bile su njegova realnost. I u tome leži duboka istina njegovog pripovijedanja: u centar svoje poetike stavio je tragizam malog čovjeka u borbi sa kratkotrajnošću – rekao je Tešin.
On je kazao da je Andrić bio jugoslovenski opredijeljen, ali da mu je Bosna i Hercegovina uvijek bila u mislima.
- Ovaj izbor učinio je njegovo monumentalno djelo najboljim „mostom“ koji spaja epsku viziju Bosne sa istinom sadašnjosti. Ovaj Andrićev dualizam nudi različite odnose prema istoriji, značenju prolaznosti, smislu zla ili mogućnosti promjene. Ali, zapravo, najvažnija dualnost u njegovoj prozi jeste činjenica o kojoj je i sam govorio, da pisci i ne znaju kako ni kada se prebacuju iz onog što se zove sadašnjost u ono što smatramo prošlošću. Zbog toga je tanka granica između mita i realnosti u Andrićevim prozama – kazao je Tešin.
SUŽIVOT
Ćorac je kazao da Andrić pripada onoj grupi pisaca čija su djela kanon postjugoslovenske književnosti.
- Tako objašnjavamo to zašto su i danas, pedeset godina od njegove smrti, njegove knjige
Prema riječima Andrijane Nikolić, iako je školovanje počeo u Višegradu, potom u Sarajevu (gimnazija), do fakultetskih dana u Zagrebu, Beču, Krakovu i Gracu u kojem je 1924. doktorirao, Andrić se opredijelio za univerzalnost.
predmet izučavanja i to zašto je njegovo izuzetno književno nasljeđe važno za razumijevanje sadašnjosti i budućnosti Balkana. Andrić se bavi univerzalnim temama, njegovo stvaralaštvo je bogato opisima društvenih procesa, istorijom i odnosima između naroda na Balkanu, pitanjima identiteta i temama koje su bile aktuelne i u vremenu u kome su njegova djela nastajala, i ništa manje u vremenu u kome se izučavaju – rekao je on. Dodao je da Andrić piše hronike prošlih vremena, o usponu i nestanku imperija, piše o vlasti nad narodom, pa mu je stoga ton dokumentaristički, ali njegovi likovi su simboli jedne epohe, vrlo realistični i univerzalni.
- Kada govorimo o njegovom nasljeđu danas u književnosti, nemoguće je ne pomenuti njegov literalni pejzaž koji je suština njegovog stila, koji ima duboko simboličko značenje koje čini vezu između njegovih likova i istorijskih dešavanja. Andrićevi pejzaži su raznovrsni, piše o mostovima, o gradovima, piše o prirodi, piše o zatvorima, o malim zatvorenim prostorima, sve ono što je nijemi svjedok istorije ljudske izolacije i nemoći. Njegovi junaci dijele sudbinu svoje zemlje pod čizmom raznih okupatora – kazao je Ćorac. Kao diplomata između dva svjetska rata, ističe Ćorac, Andrić ima uvid u politiku velikih sila i političke igre koje je pratio izbliza.
- Tu, u okupiranom Beogradu piše u izolaciji, a rat postaje tema koju opisuje u niz romana, kao i ekonomske i društvene promjene, surovost između naroda, te konstantne smrti –kazao je on.
Diplomatijom se, kako je kazao, bavi i u romanima, najdirektnije u ,,Travničkoj hronici“.
- On ne idealizuje diplomatiju, česti su opisi licemjerja i manipulacije, igre vlasti, a to čini da se istorija neprekidno ponavlja, što postaje lajtmotiv njegovog djela. Nakon Drugog svjetskog rata njegova politika postaje opreznija, prilagodio se novom sistemu, ali i dalje rezervisan prema vlasti, što je dovelo do toga da za razliku od nekih savremenika u književnosti izbjegava političke angažmane ili pak direktnu
U Pomorskom muzeju Crne Gore u Kotoru otvorena izložba
„Na drugi pogled“ akademske slikarke Ružice Rebronje
- Rođeni katolik iz Bosne i Hercegovine koji je poznavao i poštovao islam, sa sjetom pisao o Jevrejima i Romima i ostalim nacionalnim manjinama, opredijelio se da bude Srbin, da živi u Beogradu i dijelom u Herceg Novom, da ljetuje na Bledu, da bude jednako poštovan kao što je i on uvažavao različitosti u svom ličnom i književnom svijetu, dosegao je pojam univerzalnog čovjeka koji, prema učenju Georga Vilhelma Fridriha Hegela, takvim postaje kada se u njemu sjedine biće znanja i biće slobode – kazala je ona.
propagandu. Njegova Nobelova nagrada iz 1961. je potvrdila njegov ugled i međunarodno priznanje, tako je njegovo djelo postalo predmet univerzitetskih proučavanja u mnogim zemljama – istakao je Ćorac. Ono što je ključno što bi savemena postjugoslovenska društva trebalo da nauče iz Andrićevog djela, smatra Ćorac, jeste upravo njegova glavna tema.
- Razumijevanje istorije i svijest o prepoznavanju odgovornosti, kako očuvati slobodu i identitet. Andrićevi junaci se odupiru interesima okupatora i donose odluke koje su važne za suživot. Njegovi romani nas danas podsjećaju na to da se mora biti oprezan sa nacionalizmom i raznim drugim ekstremizmima, da takve podjele dovode do uništavanja zajednica i tragedija koje stvaraju neprekidne konflikte između naroda koji dijele istu sudbinu – kazao je on.
Ono što je još važno napomenuti, prema njegovim riječima, jeste kolektivno sjećanje koje nam Andrić pripovijeda, istorijska povezanost i tradicija u jednom malom prostoru, pa tako, razumijevanje prošlosti vodi ka pravednijem društvu.
- Postjugoslovenska društva moraju gledati na to kako je Andrić izučavao različitosti koje su dovodile do sukoba između različitih kulturnih i vjerskih zajednica, ali i to kako su suživot i tolerancija mogući ako se temelje na poštovanju i prihvatanju – rekao je Ćorac. Andrija RADOVIĆ
KOTOR – Izložba djela akademske slikarke iz Kotora Ružice Rebronje, pod nazivom „Na drugi pogled“, otvorena je u Pomorskom muzeju Crne Gore. Umjetnica se predstavila sa 12 crteža i 22 rada različitih dimenzija, opremljenih i rađenih na fabričkom papiru, sa motivima Dobrotske čipke.
Za autorku, ovaj ciklus je njen lični dijalog sa tradicijom, koji poziva posmatrača na putovanje kroz vrijeme i prostor nasljeđa i predstavlja evoluciju Dobrotske čipke kroz njenu
umjetničku interpretaciju. - Kroz istraživanje kulturnog nasljeđa mog rodnog grada, inspirisana Dobrotskom čipkom, prelijepim primjerom ručnog rada koji vjekovima povezuje generacije, nastavljam da istražujem veze između prošlosti i sadašnjosti. Kroz upotrebu suvog žiga, interpretiram složenost i suptilnost, stvarajući osnovu za dublje umjetničko istraživanje. Grafička presa za duboku štampu je nadasve pravi prefinjen umjetnički tisak. Ovom tehnikom ističem finu strukturu čipke i dodajem
slojevitost tisku, čime unosim elemente savremene interpretacije i lične refleksije – kazala je Rebronja i dodala da tradicija nije nešto što samo treba čuvati, već nešto što se stalno razvija i prilagođava. Njen rad je, kako je rekla, doprinos tom procesu. Prema riječima kustora Pomorskog muzeja Miljana Živkovića, u centru naše pažnje, postavljen na nekoj vrsti maštom izvajanog pijedestala, istaknut je suživot: sa jedne strane, podvučena šarmom tradicije postoji čipka, dok se sa druge, fluidnošću karaktera kada je crtež u pitanju, nameće energija.
- Energija koja će, onako ukrašena notama tradicionalnog, iznijeti jedinstvenost Dobrotske čipke na savremeno prilagodljiv način. Nazovimo to posebnim načinom prenošenja suptilne ljepote u medij grafike, kako ga je i sama umjetnica definisala - kazao je Živković. Naglašava da baš ta suptilna ljepota biva sadržana u slobodi koja, udahnuta punim plućima, obilježava naše ovozemaljsko vrijeme na najljepši od načina. Rebronja je na izložbi s ponosom predstavila i crtež svog unuka Viktora, kako je kazala, njenog malog nasljednika. Svečanom otvaranju izložbe prisustvovala je i pjesnikinja Dubravka Jovanović, čiji se osvrt mogao pročitati u izložbenom katalogu. Iv. K.
Knjiga „Nova voda“ Vesne Radišić-Đukanović predstavljena na Cetinju
Sjećanje na selo i ljude sa svim vrlinama i manama
PODGORICA – Predstavljanje zbirke kratkih priča „Nova voda“, autorke Vesne Radišić-Đukanović, održana je u Narodnoj biblioteci i čitaonici „Njegoš“ na Cetinju.
O djelu su govorili mr književnosti Ljiljana Perišić, mr književnosti Ivana Mitrović , književnik i publicista
Božidar Proročić, dok je s autorkom razgovarala bibliotekarska savjetnica Nataša Špadijer Perišić je istakla kako Radišić-Đukanović nastavlja da kroz svoj umjetnički izraz oslikava djetinjstvo, život na selu i uspomene koje duboko i neizbrisivo žive u njenom sjećanju.
– Svoja sjećanja autorka je sakupila u petnaest priča pod naslovom „Nova voda“, po istoimenoj priči iz zbirke. U njima se prepliću radost, tuga i sjeta, a autentični i autobiografski elementi isprepleću se sa živopisnim opisima prirode, seoskog života i ljudi sa svim njihovim manama i vrlinama – naglasila je Perišić. Mitrović je analizirala strukturu priča u zbirci, ističući da
ih odlikuje jednostavna fabula, često izgrađena oko anegdotskog jezgra. – Radišić-Đukanović najprije zainteresuje čitaoca legendom, opisom cetinjske pjace, seoskog ambijenta ili običaja, da bi ga zatim sigurno i pitko provela kroz tok događaja. Na kraju, naraciju zatvara jasnim i poučnim zaključkom, u duhu naravoučenija – kazala je Mitrović. Proročić je naglasio emocionalnu dubinu i posvećenost detaljima koje autorka unosi u svoje priče. – Zbirka „Nova voda“ pred-
stavlja utočište ljudske emotivnosti, snage tradicije i svakodnevnih borbi. Kroz petnaest pripovijedaka, Radišić-Đukanović preispituje porodične odnose, tradiciju, patrijarhalne norme i unutrašnje borbe pojedinaca. Likovi su duboko ukorijenjeni u crnogorski prostor, njegove pejzaže, duh i kulturu – rekao je on.
Radišić-Đukanović je na kraju večeri zahvalila svim prisutnima na podršci i toplim riječima, ističući važnost ženske perspektive i sjećanja kao temelja pripovjedačke umjetnosti. R. K.
U ljetopisu crnogorskog novinarstva, koji se ispisuje duže od vijeka i po, posebno i počasno mjesto pripada, po tvrdnjama uglednih kulturnih poslenika, našem listu, koji je nedavno obilježio osam decenija profesionalnog rada, uz hrabrost, pravednost i posvećenost istini. U velikom spomenaru, zlatnim slovima ispisala je svoja imena, od ratnih do ovih dana, ,,mala armija“ novinara, grafičara, daktilografa, slovoslagača, dopisnika, urednika, direktora... U vremenu kada takozvanom sedmom silom vladaju Vikipedija, vještačka inteligencija, društvene mreže i drugi ,,brzopotezni mediji“ kultura sjećanja obavezuje da podsjetimo na one koji su od zore do ponoći bili u redakciji ili na terenu, pisali, lektorisali, uređivali, slova slagali, prelamali, štampali i čekali da novi broj krene u narod, u trošnim kolima vještih vozača do svih krajeva Crne Gore i vozom ili ponekad avionom prema centrima tadašnje domovine Jugoslavije.
TRAGOM USPOMENA: Ante Slovinić, profesor, novinar, urednik
Posebno je bio protivan frazama i stranim izrazima, tuđicama, kojima mi novinari u tadašnjem žargonu nijesmo mogli odoljeti. Zbog toga je ,,drug Ante“, kako smo ga svi zvali, ali ne iz hijerarhijskog odnosa, već jednostavno iz dubokog poštovanja, vodio sa nama, mlađim novinarima, ,,stalni rat“, normalno - za naše dobro
U ovoj prilici, uz poštovanje za sve koji su dio naše ,,istinski slavne novinarske istorije“, podsjećamo na Antu Slovinića, novinara, urednika, direktora, lektora, profesora, ratnog logoraša, vrlog novinarskog učitelja, uglednog društvenog radnika. Nakon osnovnog i srednjoš-
kolskog školovanja u Budvi i Dubrovniku, Ante Slovinić završava Filozofski fakultet u Zagrebu i postaje predavač na Pomorskoj akademiji u Kotoru u urednik lista Glas Boke. Zbog antifašističkog djelovanja uhapšen je početkom 1943. godine, interniran u lo-
gor u Italiju/Bari, Mampelo sul Klitino - Peruđa odakle, uz pomoć naprednog italijanskog pokreta, bježi i vraća se u Herceg Novi, đe na slobodnoj teritoriji učestvuje u radu Narodnoooslobodilačkog odbora Boke.
Nakon završetka rata radi kao profesor u gimnaziji i Pomorskom tehnikumu u Kotoru, đe postaje prvi predsjednik Gradskog odbora Narodnooslobodilačkog fronta. Uskoro, tačnije 1947. godine prelazi u redakciju lista Pobjeda najprije na Cetinje, potom u Titograd, đe postaje glavni i odgovorni urednik i v. d. direktora. Toga vremena sjećali su se mnogi, a zapis o Anti Sloviniću ostavio je davno Milo Kralj , ugledni crnogorski pjesnik, novinar i urednik
našeg lista, koji je istakao: ,,Ante Slovinić je pripadao onoj generaciji crnogorskih novinara koji su u nju profesionalno stupali kao već zrele i formirane ličnosti. Istina, novinarstvom se bavio još kao student, prije rata, ali je prve poratne godine posvetio vaspitavanju mladih generacija, kao profesor“. U Pobjedu je došao kao iskusan novinar i, nadasve, kao čovjek koji je sa svojom visokom pismenošću i izuzetnim smislom za jezik i brigu o njegovoj čistoti bio od velike koristi redakciji u kojoj su radili mnogi doista strasni i daroviti, ali nedoškolovani novinari, nad čijim je rukopisima valjalo i te kako raditi. A Slovinić je u redakciji dugo vremena imao baš taj ,,sektor“ - unapređenje novinarskog izraza, briga o jezičkoj čistoti, što kulturnijoj fizionomiji lista. I tu je bio apsolutni autoritet za sve novinare, kako za nas mlađe, tako i za starije. Znali smo mi mlađi i gunđati zbog njegovih intervencija i prijekora. Znali smo ga nazivati cjepidlakom, ali smo se svi, duboko u duši, stidjeli kada bi nas ,,uhvatio“ u nekoj polupismenoj ili besmislenoj formulaciji. Posebno je bio protivan frazama i stranim izrazima, tuđicama, kojima mi novinari u
Čuvar svijetle porodične istorije
Prije dva vijeka, u omanjoj ,,gaeti na jedra“, iz Postira na otoku Braču, braća Juraj i Ivan Slovinić doplovila su u Budvu, đe nastavljaju porodični rodoslov star duže od pet vjekova.
U romansiranoj trilogiji ,,Herbarijum 1899“ - Don Đuro, Šjor Ante i Pitore Liberto, najstariji potomak ove ugledne porodice Slobodan Bobo Slovinić, istaknuti crnogorski slikar i publicista, zabilježio je izuzetan životopis svojih predaka, i svoj, posebno u minulom vijeku u starom budvanskom gradu/u
Veljoj vodi i Bijelom dolu/ i Crnoj Gori. Knjige su izuzetan arhiv uspomena, koje čuvaju stare običaje i posebno jezik crnogorskog primorskog pojasa.
U ovoj prilici skrećemo pažnju na to da se njegov otac Ante Slovinić između dva svjetska rata, kao profesor u Kotoru, družio sa uglednicima toga vremena - Don Nikom Lukovićem, Ignjatijem Zlokovićem, Karlom Stipetićem, Anicom Brozičević..., da su u kafani ,,Dojmi“ pripremani umjetnički programi, književni i drugi sa revoluci-
tadašnjem žargonu nijesmo mogli odoljeti. Zbog toga i je ,,drug Ante“, kako smo ga svi zvali, ali ne iz hijerahijskog odnosa, već jednostavno iz dubokog poštovanja, vodio sa nama, mlađim novinarima, ,,stalni rat“, normalnoza naše dobro. ,,Kao iskusan novinar i čovjek velike odgovornosti Ante Slovinić je zauzimao visoko mjesto u hijerarhiji našeg lista u kojem je proveo dvije decenije“, zapisao je o svom novinarskom učitelju Milo Kralj, pjesnik i novinar. Tokom novinarske karijere Ante Slovinić bio je dopisnik brojni glasila - Novosti i Nova Evropa iz Zagreba, Jugoslovenski list Sarajevo, Politika, Vrelo i Jugoslovenski turizam iz Beograda, Jadranske straže Split, Zetski glasnik Cetinje... Bio je prvi šef protokola u Skupštini Crne Gore, zatim kao penzioner i izuzetan poznavalac jezika kontrolor za govorni program u Radio Titogradu, potom sekretar Matice iseljenika Crne Gore i uporedo, prvo sekretar, pa predsjednik Udruženja novinara Crne Gore, izgrađujući sa svojom generacijom izuzetan ugled u tadašnjem jugoslovenskom novinarstvu, uz slogan - istina, prije i poslije svega.
onarnim porukama. Tako je mladi profesor Ante Slovinić, i pored saznanja da programu prisustvuju ,,žbiri“, veče otvorio riječima: ,,Gospodo, večeras nećete čuti poeziju laka, klaka i fraka, nego poeziju žuljavih ruku...“
Valja podsjetiti da je šjor Ante Slovinić, inače dobitnik brojnih društvenih nagrada i priznanja, ,,učeni gospodin, u grombi kaputu, sa tamnim šeširom, kratkog oboda“ kako je zapisao hroničar, dao poseban doprinos razvoju turizma, pozorišne i filmske umjetnosti, i bio tada jedan od najboljih poznavalaca književnog jezika i veliki borac za njegovu čistotu.
Neđelja, 30. mart 2025.
podgorica - Iako ćemo sve detalje spoljnopolitičkog programa Donalda Trampa tek vidjeti, znamo gdje leže prioriteti njegovog drugog mandata. Tokom kampanje, Tramp je naznačio da će biti „dodatnih napora“ da se obuzda Iran, da se sklopi neka vrsta dogovora na Bliskom istoku, zatim o pregovorima za budućnost Ukrajine koji su više fokusirani na Moskvu nego na Kijev, selektivna asertivnost prema Kini i otvoreno iskazivanje prezira prema Evropi.
Sa ovakvim stavovima u osnovi moćne globalne politike, moglo bi izgledati čudno da se pažnja skreće na Zapadni Balkan. Ipak, ovaj mali region mogao bi igrati veliku ulogu u Evropi u naredne četiri godine, pa i duže.
Velika vizija Evropske unije o kontinentu „cjelovitom, slobodnom i u miru“ može izgledati čudno u trenutku kada je ona suočena sa većim izazovima kao što su rat u Ukrajini i uspon nacionalističkih i neliberalnih, desničarskih populističkih snaga unutar vlastitih granica. Štoviše, njeno širenje na Zapadnobalkansku šestorku (Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Kosovo, Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju i Srbiju) je zaustavljeno. Ne samo da ove zemlje nijesu uspjele pokazati – a kamoli postići – značajan napredak ka članstvu EU, već su nazadovale prema višestrukim pokazateljima demokratskog upravljanja. Vlade Zapadnog Balkana su napravile malo zakonodavnih ili institucionalnih reformi neophodnih za pristupanje, a javna podrška pridruživanju EU je opala. Ovaj trend je najuočljiviji u Srbiji – najvećoj od šest zemalja i primjeru kroz koji mnogi lideri EU i evropske vlade posmatraju cijeli region. Sigurnost koja je nekada bila u osnovi transatlantskog liberalno-demokratskog projekta, zasnovanog na pravilima, izgleda da tone potisnuta samopouzdanjem neliberalnih ili potpuno autokratskih i kleptokratskih režima. Sa sopstvenom težnjom ka drskijoj kleptokratiji, Zapadni Balkan je i odraz i nosilac nekih značajnih trendova. U ovom kontekstu, tri međusobno povezana fenomena zaslužuju veću pažnju: izvlačenje rijetkih sirovina (CRM), neoimperijalizam i migracije.
istraživanja
Nedavna istraživanja su identifikovala rezerve rijetkih metala i minerala – uključujući litijum, nikl, srebro i magnezijum, potrebnih za prelazak na čistu energiju i druge slične tehnologije. Dok će se uticaj „buma“ u eksploataciji CRM-a najdirektnije osjetiti u Bosni i Hercegovini te Srbiji, doći će i do prekograničnih prelivanja, što bi moglo igrati ili vrlo pozitivnu ili vrlo negativnu ulogu u društvenom, političkom i ekonomskom razvoju regiona. Može se zamisliti optimističan scenario u kojem se ovi prirodni resursi odgovorno
Valeri Peri vidi Zapadni Balkan kao prozor za tri međusobno povezana fenomena koji će oblikovati blisku budućnost Evrope
U novom dobu politike velikih sila, Zapadni Balkan bi mogao biti njihova „naknadna pamet“. Ali, imajući u vidu glavnu ulogu regiona za tri veća geopolitička trenda, mogao bi da bude od značaja u Evropi u naredne četiri godine
rudare i koriste za revitalizaciju mašinsko-tehnološkog sektora, koji je nekada služio za ponos. Ako je tako, ove sirovine mogle bi omogućiti ekonomiji Zapadnog Balkana da se popne u globalnom lancu vrijednosti. Politički lideri, koji rade s lokalnim zajednicama, preduzećima iz EU i stručnjacima, mogli bi da revitalizuju dobra radna mjesta, ulažu više u obrazovanje i inovacije i, konačno, nađu izlaz iz 30 godina dugog pada. Nažalost, ovo nije vjerovatan scenario, s obzirom na rasprostranjenu institucionalnu kulturu političke i ekonomske korupcije u regionu. Već sada, izgledi za bum CRM-a privlače lokalne i evropske kompanije koje često pokazuju malo brige za dobre prakse u upravljanju i druge liberalne vrijednosti.
Moglo bi se pomisliti da će EU to iskoristiti kao priliku za jačanje institucionalnih i zakonodavnih mehanizama, potrebnih za pripremu ovih zemalja za članstvo. Umjesto toga, evropski lideri su pokazali da su potpuno spremni da posluju sa istom neliberalnom i autokratskom političkom klasom koja je kočila reforme za čitavu jednu generaciju. Prošlog ljeta je, na primjer, tadašnji njemački kan-
Dok Kina dugo pokušava da iskoristi region kao čvorište u svojoj inicijativi „Pojas i put“, interesi Rusije su više kulturni i politički. Kremlj se nada da će ojačati svoj imperijalni projekat stvaranja „Ruskog svijeta“ promovisanjem regionalnog ekvivalenta, Srpskog svijeta u Srbiji, Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori (članici NATO-a). U središtu ove strategije su napori da se naruši povjerenje u demokratsko upravljanje, koje se predstavlja kao nemoguće i nepoželjno
celar Olaf Šolc otputovao u Srbiju da najavi novi litijumski „mega projekat“, i pored primjedbi stanovništva Srbije da je to ekološki opasno i nedovoljno korisno za lokalnu zajednicu.
Pod Pritiskom
To nas dovodi do drugog fenomena: neoimperijalizma i borbe za sfere uticaja. Evropske vlade i kompanije opravdavaju svoju ulogu u eksploataciji CRM-a na Zapadnom Balkanu, tvrdeći da „ako mi to ne učinimo, učiniće Rusija ili Kina“. Ovo obrazloženje je previše prikladno. Iako tvrde da će region jednog dana postati potpuno integrisani dio EU, oni daju carte blanch poslovnim, ekološkim i upravljačkim praksama koje nikada ne bi bile prihvaćene unutar većeg evropskog kontinenta.
Ovakav oblik angažmana će koštati. Odvajanjem ekonomije i biznisa od brige o ljudskim pravima, transparentnosti i demokratiji, lideri EU otklanjaju ono što je evropski eksperiment činilo jedinstvenim: odbacuje se princip da je liberalna uprava neophodna komponenta bezbjednosti na svim nivoima. Ironično, ali nije iznenađujuće, ovaj pristup hrani veće geopolitičke trendove kojima mnogi evropski lideri kažu da žele da se suprotstave. Uklanjanje vrijednosti koje su osnova EU omogućava povratak kratkoročnoj, transakcionoj realpolitici, dodatno otvarajući vrata neliberalnim silama poput Rusije i Kine da sklapaju vlastite bezvrijedne poslovne sporazume s lokalnim balkanskim elitama.
Dok Kina dugo pokušava da iskoristi region kao čvorište u
svojoj inicijativi „Pojas i put“, interesi Rusije su više kulturni i politički. Kremlj se nada da će ojačati svoj imperijalni projekat stvaranja Ruskog svijeta promovisanjem regionalnog ekvivalenta, Srpskog svijeta u Srbiji, Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori (članici NATO-a). U središtu ove strategije su napori da se naruši povjerenje u demokratsko upravljanje, koje se predstavlja kao nemoguće i nepoželjno. Treće pitanje koje će biti istaknuto na Zapadnom Balkanu, ali i ostatku Evrope su migracije, koje se mogu podijeliti u dvije varijante. Prvo, postoji migracija iz Pakistana i ostatka indijskog potkontinenta, te Bliskog istoka i djelova podsaharske Afrike prema zemljama kao što su Njemačka i Švedska. Dok prevrnuti čamci na Mediteranu obično najviše privlače novinare, kopnene rute kroz Zapadni Balkan čine veliki udio migratornih tokova. Zato su ključni stub imigracione politike EU Turska i Zapadni Balkan. Evropa je sklopila dogovore sa neliberalnim regionalnim liderima kako bi ih natjerala da ojačaju svoje granice i ovlastila zemlje EU, poput Hrvatske, da gurnu migrante nazad u Bosnu i Hercegovinu ili Srbiju, koji su sada pogodna geograf-
ska lokacija za zadržavanje. Druga varijanta je migracija radnika Zapadnog Balkana u EU, gdje se zapošljavaju u zdravstvu, transportu, ugostiteljstvu ili drugim sektorima, često uz punu podršku evropskih vlada i zaposlenih u privatnom sektoru. Vremenom, ovi tokovi dovode do toga da se sve veći broj građana iz regiona kreće na sjever i zapad, dok se migranti s krajnjeg istoka i juga dovode na Zapadni Balkan ili da popune radnu snagu u građevinarstvu, rudarstvu, turizmu i drugim industrijama ili zbog privremenog zaustavljanja na putu ka EU. Zahvaljujući svom položaju u centru oba migraciona toka, region sprovodi ogroman društveni eksperiment, koji bi mogao da bude test društvene kohezije malih mjesta i gradova, veći od bilo čega što se desilo nakon postjugoslovenskih ratova 1990-ih godina.
S obzirom na ovu zabrinjavajuću dinamiku, izgledi za Zapadni Balkan mogu biti prilično sumorni. Oni koji se nadaju da će zapadnjački orijentisana, proevropska perspektiva transformisati društva ovih šest zemalja nabolje, bude se sa saznanjem da njihovi sagovornici u EU možda zapravo ne žive po liberalnim vrijednostima koje zastupaju. Ipak, „tranzicije“ nakon 1990ih barem su cijepile ljude u regionu protiv antidemokratskih virusa dezinformacija, kleptokratije, nejednakosti i sirove transakcijske politike koji sada pogađaju navodno „konsolidovane“ demokratije. Studentski i građanski protesti u Srbiji pokazuju da tamošnji ljudi nijesu odustali od pokušaja da promijene svoju budućnost. Oni na Zapadu koji su još uvijek privrženi liberalnim vrijednostima, moraju posegnuti za istomišljenicima gdje god mogu. To je jedini način da se vrati demokratsko samopouzdanje, bez kojeg će globalna plima neliberalnog oportunizma nastaviti da raste.
Valeri Peri (Valery Perry) je viša saradnica u „Savjetu za politiku demokratizacije“ i urednica izdanja „Ekstremizam i nasilni ekstremizam u Srbiji: Manifestacije istorijskog izazova 21. vijeka“ (Columbia University Press, 2019).
Project Syndicate: „The Western Balkan Bellwether“ Prevod: k. j.
Košarkaši Budućnost Volija večeras (21 h) gostuju Ciboni u 25. kolu Admiralbet ABA lige
PODGORICA – Budućnost
Voli je bila na ivici ambisa u Subotici, gubila je 18 razlike u drugoj četvrtini, imala „minus devet“ na četiri minuta prije kraja, ali su Podgoričani novim preokretom, sličnim onom u Železniku protiv FMP-a, uspjeli da dođu do važne pobjede protiv Spartaka.
put će da igraju Budućnost i Cibona u ABA ligi, a Podgoričani vode sa 29 pobjeda, a imaju i bolji skor u Zagrebu – 12-9
Karakter u finišu meča i serija od 13:0 nešto su što može da raduje navijače „plavih“, ali taj meč treba da bude i pouka za izabranike Andreja Žakelja da moraju da igraju bolje u većem dijelu meča, kako ne bi posustajali u borbi za prvo mjesto sa Partizanom. Počev od večerašnjeg gostovanja Ciboni (21 čas), na kojem je crnogorski šampion apsolutni favorit, ali će to morati i da potvrdi
na terenu... - Kao što sam ranije govorio, moramo više da brinemo o sebi, tako smo i trenirali ove sedmice. Cibona je nezgodan tim ako joj dozvoliš da igra svoju igru. Imaju napadački talenat i iskustvo. To je osjetila i Igokea, kada nijesi maksimalno spre-
man, možeš da imaš problema. Igrali su dobro protiv Igokee, sa mnogo energije i mnogo šuteva. Šire reket sa visokim igračima, tako da će biti potrebno puno fokusa, puno komunikacije i agresivnosti. To je ključ za ovu utakmicu - rekao je trener Budućnost Volija Andrej Žakelj. Budućnost gostuje u „Draženovom domu“ ekipi koja se bori za opstanak u ABA ligi, koja je nakon crne serije od 10 poraza slavila protiv Krke, potom je, nakon dva nova poraza, savladala Mornar, a onda ponovo upisala dva vezana poraza. U posljednja tri meča su prosječno postizali 83 poena, što treba da bude upozorenje za Podgoričane da opuštanja u odbrani ne smije da bude.
- Protiv nas će to uvijek biti borba do kraja. Mi smo tim na vrhu, pa svi idu na nas i ne smijemo da padnemo. Igramo protiv Cibone, ekipe koja ima sjajan protok lopte. Šire teren, svih pet igrača može da šutira, imaju bekove koji stalno ulaze unutra, tako da moramo da uđemo u utakmicu sa pravim defanzivnim intenzitetom - poručio je plejmejker Podgoričana Jogi Ferel.
„Plavi“ su protiv Cibone u seriji od 13 pobjeda, a posljednji poraz su pretrpjeli 16. decembra 2018. godine u Zagrebu sa 83:77. Cibona je u ABA ligi na skoru 4-20, sa Krkom se bori da izbjegne baraž, a u petak veče je u hrvatskom šampionatu savladala Dinamo (98:82), nakon što je napravila seriju 29:0 - Prošlo je tek 48 sati od utakmice s Dinamom, a već nam dolazi Budućnost, ekipa koja cijelu sezonu igra odlično, nalazi se u vrhu ABA lige i uzela je skalp i Partizanu i Zvezdi. Sigurno se radi o ekipi koja će imati što da kaže u doigravanju i koja u ovaj susret ulazi kao veliki favorit. No, igramo na domaćem terenu i moramo se pripremiti najbolje što možemo. Imamo određenih problema sa povredama i vjerovatno opet nećemo biti u kompletnom sastavu, ali svi koji budu na raspolaganju daće maksimum. Pozivam naše navijače da nas dođu da nas podrže u što većem broju – kazao je trener Cibone Josip Sesar S. JONČIĆ
Srpski košarkaš ispisao još jednu stranicu istorije u NBA ligi
Košarkaši SC Derbija danas (17 h) dočekuju Igokeu u meču 25. kola Admiralbet ABA lige
PODGORICA - Denver je ubjedljivo pobijedio Jutu 129:93, a srpski košarkaš Nikola Jokić je nastavio da pomjera granice u NBA ligi – centar Nagetsa je upisao dabl-dabl, odnosno 27 poena, 14 skokova i šest asistencija u tri četvrtine, jer ga je trener odmarao u posljednjoj dionici. Sa 27 poena, Jokić je prešao jubilarnu brojku od 16.000 poena i sada ih ima 16.011. Probijajući tu granicu, uz prethodnih 8.000+ skokova i 5.000+ asistencija, Jokić je postao igrač
kome je to najbrže pošlo za rukom u istoriji NBA lige. Srbinu je za ovo ostvarenje bilo potrebno 739 utakmica, dok je dosadašnji rekorder Leri Bird to uspio da uradi iz 799 mečeva. Osim rekorda, Jokić je veče obilježio još jednim sjajnim potezom. Ponovo je dao koš preko cijelog terena, i to jednom rukom. Na isteku druge četvrtine, kada je uočio koliko je ostalo vremena do kraja, namjestio se i „rukometnim šutem“ izbacio loptu koja je ušla direktno u obruč. U timu Denvera Majkl Porter junior dodao je 20 poena, Ra-
sel Vestbruk 17 poena i sedam asistencija, a Kristijan Braun 16 poena. Vestbruk se probio na osmo mjesto po broju asistencija u istoriji NBA, a sada ih ima 9.892, te na 16. mjesto po broju ukradenih lopti (1.945). Najbolji u timu Jute bili su Kolin Sekston sa 20 i Kajl Filipovski sa 18 poena i 13 skokova. Rezultati: Detroit - Klivlend 133:122, Toronto - Šarlot 108:87, Bruklin - LA Klipers 100:132, Milvoki - Njujork 107:116, Minesota - Finiks 124:109, Nju Orleans - Golden Stejt 95:111, Denver - Juta 129:93. S. J.
PODGORICA – SC Derbi je jednom ove sezone imao priliku da napravi seriju od tri pobjede, ali je Zadar u gostima bio nepremostiva prepreka.
Nakon gostujuće pobjede u Baru protiv Mornara i trijumfa kod kuće protiv Splita, tim Petra Mijovića će danas (17 časova) u „MTEL dvorani Morača“ drugi put pokušati da nastavi pozitivnu seriju. Međutim, „studentima“ neće biti lako protiv petoplasirane Igokee (skor 16-8), tima koji igra odlično ove sezone, a u seriji je od pet pobjeda… - Mislim da pozicija na tabeli i broj pobjeda jasno govori o kvalitetu koji posjeduje Igokea. Zbog načina na koji igraju, mislim da su izuzetna takmičarska ekipa, sa mnogo iskustva, mnogo igrača koji su noseći igrači u ekipama iz ABA lige i sa dva odlično izabrana stranca. Mislim da nas čeka izazov i utakmica gdje ćemo morati, prevashodno u fizičkom smislu, da odgovorimo na način na koji Igokea igra. Sa puno kontakta, čvrstinom, besprijekornim radom kada su bazične stvari u pitanju, a tu mislim na skok, tranzicionu odbranu, „jedan na jedan“ protiv Džonsa i Kartera Simanić igra u jako dobroj formi, a Milosavljević svojim iskustvom mnogo doprinosi – ističe Petar Mijović, trener Podgoričana. - Način igre Igokee je jasno isprofilisan, jasno su podijeljene uloge, zna se ko šta radi u okviru tog sistema. Mislim da će nam trebati jako dobra uta-
kmica kako bismo došli u situaciju da budemo konkurentni i da igramo na pobjedu. Mi se nalazimo u dobrom ritmu, kako trenažnom, tako i takmičarskom. Od kada smo obezbijedili opstanak ulazimo sa mnogo manje opterećenja u utakmice, mislim da se to i osjeća i vidi. Kao što sam rekao, čeka nas izuzetno težak protivnik sa odličnim trenerom i mislim da ćemo imati ozbiljan zadatak ispred sebe, ali se nadam da ćemo odgovoriti na sve zahtjeve i biti u igri za pobjedu – dodao je trener „studenata“. SC Derbi je protiv Splita u prethodnom kolu imao sjajnu šutersku partiju sa čak 20 pogođenih trojki, što je klupski rekord, i drugi najbolji rezultat sa perimetra u istoriji ABA lige, zajedno sa Crvenom zvezdom i Cibonom (rekorder je Cedevita sa 23 trojke na jednom meču). Evidentno je da „studenti“ igraju opušteno u posljednje vrijeme, što utiče i na njihov dobar napadački učinak, pa ako to ponove i danas, mogli bi da se nadaju uspjehu protiv Igokee.
- Poslije dvije vezane pobjede, čeka nas poprilično težak meč, protiv iskusnog i zahtjevnog protivnika. Ova utakmica će biti dobra prilika kod kuće, moraćemo ozbiljan trud da pokažemo u oba pravca terena kako bismo bili u prilici da ostvarimo pobjedu. Ta pobjeda bi nam sigurno dosta značila u borbi za plej of i da nastavimo pobjednički niz – rekao je Andrija Grbović, krilo SC Derbija, koji u Laktašima upisao 10 poena i pet skokova protiv Igokee. S. J.
Košarkašice Budućnost Bemaksa igraće danas (17 h) za titulu WABA lige!
Košarkašice Budućnost Bemaksa u dramatičnom polu nalu WABA lige savladale Montanu, danas (17 h) za trofej protiv Celja
Iako sa nikad mlađim timom, iako su u sezonu ušle sa dosta problema (dvije reprezentativke Ksenija Šćepanović i Anastasija Drobnjak zbog povrede su morale na operaciju), a nakon odlaska Dragane Domuzin i Lane Vukčević, Budućnost Bemaks uspjela je da premaši sva očekivanja. „Vučice“ su bez problema ostvarile cilj, stigle do fajnal-fora, a onda napravile i dodatni iskorak – savladavši u Celju na završnom turniru Montanu 83:78, čime će sedmi put uzastopno igrati finale. Bugarski osvajač Kupa, predvođen Kinom Džonsom, koja je MVP ligaškog dijela, želio je prvi put da stigne do finala, ali su u dramatičnoj utakmici „vučice“ herojski stigle do pobjede. U ključnim momentima blistala je kapitenka Zorana Radonjić, „upalila“ se Jelena Bulajić i „plave“ su imale priliku da sa nešto više od 100 djevojčica proslave veliki uspjeh. Za kraj sezone u WABA ligi, Budućnost će sada imati priliku da rasterećeno igra protiv petostrukog šampiona i domaćina fajnal fora, ekipe Celja, jer je već premašila svoje ciljeve, pa je jasno da će sezonu završiti na izuzetno lijep način, a bilo koja medalja će imati posebnu težinu, s obzirom da je osvojena sa nikad mlađim timom... Prva četvrtina donijela je izjednačenu igru, dosta poena i čak osam trojki. „Plave“ su u petom minutu nakon dvije vezane trojke (Savković i Radonjić) uspjele da povedu 16:10, ali je Montana serijom 7:0 uspjela da preokrene. Budućnost je imala vođstvo, ali je Džonson u posljednjim sekundama prve dionice pogodila tricu za preokret – 25:24. Sredinom druge dionice „vučice“ su se vratile na +6 (33:27, 36:30), kada je Brigs pogodila i poene iz rekete, ali i trojku. Montana je u prvom poluvremenu pogodila devet trojki, od čega je Borislava Denčeva šutirala (4-5), a njenom tricom Bugarke su ponovo preokrenule – 42:41 Istina, „plave“ su uzbudljivo prvo poluvrijeme riješile u svoju korist, jer je Radonjić pogodila dva bacanja – 43:42. To je bio nagovještaj da slijedi uzbudljiv meč do kraja. Nakon trojke Amundsen, te trice Radonjić „plave“ su u 26. minutu
Sudije: Marčetić, Kovačević, Karanović
Dvorana: ,,Gimnazija Celje“. Gledalaca: 500. (24:25, 19:17, 22:16, 18:20)
38 (13+25) 1 20 8 13 17 31 (9+22) 4 20 8 14 16
Blokade Asistencije Ukradene lopte Izgubljene lopte Faulovi
prvi put stekle dvocifrenu razliku – 58:48. Ipak, „plave“ nijesu mogle tada da prelome rivala, jer je Montana pogađala teške šuteve, a Džonsom bila prosto nezadrživa. Gotovo sa zvukom sirene Valen je pogodila za 65:58. Jelena Bulajić u 31. minutu donijela je i 11 po-
„Vučice“ su u polufinalu imale sjajnu podršku sa tribina. Oko 120 djevojčica iz Budućnosti, Podgorice, Trebjese, Obrova i četiri ekipe iz „Bemaks lige osnovnih škola“ sjajnim navijanjem pomogle su crnogorskom šampionu. Izuzetno navijanje oduševilo je sve u dvorani, a najbolji primjer pokazao je gradonačelnik Montane Zlatko Živkov, koji je odmah nakon završene utakmice čestitao svima u taboru „plavih“ i posebno čestitao direktoru Budućnosti Zoranu Vujičiću za izuzetan potez, jer su upravo djevojčice dale poseban ton ovom polufinalu.
ena razlike (69:58), ali Montana nije željela da se preda. Mlada Novljanka pogodila je dvije vezane trojke, a onda i važan koš za 77:68 na tri i po minuta prije kraja. Sve je bilo jasno kada je But napravila korake, a na drugoj strani, Savković pogodila dva baca-
nja za 81:72 na 1,18 prije kraja. Ipak, u dva napada, Džonson je pogodila dvije trojke, ali nije mogla ugroziti trijumf i veliko slavlje „vučica“... U drugom polufinalu, Celje je očekivano bez problema riješilo Beroe (76:61), pa će četvrtu sezonu uzastopno pro-
Petar Stojanović imao je razloga za zadovoljstvo, ali nije želio da pokazuje emocije, jer je odmah nakon završenog meča fokus stavio na finale. - Čestitam igračicama. Sjajan meč i velika pobjeda za nas. Mislim da smo zaslužili finale po svemu prikazanom ne samo u ovoj utakmici, već po svemu što smo uradili tokom sezone. Čestitke Montani na izuzetnoj utakmici, pokazali su da su sjajan tim i želim im puno sreće u utakmici za treće mjesto. Nama sada ostaje da se fokusiramo na finale, biće jako malo vremena, ali nastojaćemo da se što bolje spremimo i da uživamo u toj utakmici – kazao je trener Podgoričanki.
tiv Budućnost Bemaksa juriti titulu. Celje je posljednje tri sezone slavilo u Podgorici u finalnoj utakmici, a da li će „vučice“ moći da naprave senzaciju i samim tim potvrde istoriju da domaćin fajnal-fora rijetko dolazi do trofeja, ostaje da se vidi.... R. PEROVIĆ
od 16 poraza, a Krka je slavila u prvom međusobnom duelu u sezoni u Novom Mestu sa 103:90.
PODGORICA – Mornar
Barsko zlato je prošle sezone sa Krkom vodio bitku za opstanak ABA ligi i na kraju je dobio, jer su Barani imali pobjedu više (6-5) od posljednjeplasiranog tima iz Novog Mesta. Proširenjem lige, zbog ulaska Dubaija, dva tima su i ove sezone rivali u borbi za opstanak, ali je sada situacija znatno drugačija. Na šest kola prija kraja ligaškog dijela, Barani su ubjedljivo posljednji na tabeli sa samo jednom pobjedom iz 25 kola, dok je Krka na diobi pretposljednjeg mjesta, sa Cibonom, sa tri pobjede više od Mornara.
Mornar ima teoretske šanse da na terenu izbori opstanak u ligi i tako ne čeka epilog takmičenja u ABA2 ligi (u slučaju da finale igraju dva srpska tima Barani bi opstali u regionalnom takmičenju), a da bi u tome uspio tim Mihaila Pavićevića do kraja ligaškog dijela mora da nadoknadi zaostatak u odnosu na Krku ili Cibonu. Večerašnji duel u Baru sa Krkom (20 sati) je prva prilika za to, a ohrabrenje je meč sa Partizanom u prethodnom kolu, kada je Mornar položio oružje tek u posljednjem minutu... - Volio bih da smo protiv slabijih rivala, u utakmicama ko-
je su nama bile mnogo bitnije, igrali kao protiv Partizana u Beogradu. U svakom slučaju, lijepo je da igrači vjeruju u ono što rade i da vide da mogu da odigraju na visokom nivou kao što je bilo protiv Partizana. Nadam se da ćemo protiv Krke zadržati isto htijenje, želju i volju, kao i koncentraciju, što je najbitnije, u meču koji nam zaista znači puno. Pobjedom produžavamo nadu da možemo da ostvarimo cilj, a to je opstanak, dok bi porazom taj opstanak ostao samo u domenu teorije - rekao je Mihailo Pavićević, trener Mornara. Mornar je u negativnom nizu
- Bez ikakvog pritiska, očekujem dobru i kvalitetnu utakmicu, Krka je dobro utrenirana i kvalitetna ekipa, koja je dobro vođena. Očekujem da i mi konačno slavimo u ABA ligi – dodaje Pavićević. Pavićević je pohvalio i učinak 22-godišnjeg krilnog košarkaša Srđe Bulatovića, koji je protiv Partizana bio najefikasniji sa 17 poena, a trojke je šutirao 6-5.
- Bulatović je odigrao, zaista, sjajnu utakmicu. Ne samo da je pogađao, već je u oba pravca bio na zavidnom nivou i zaista zaslužuje sve čestitke. Nadam se da će njemu, a i ostalim mladim igračima, ta utakmica poslužiti da shvate da su na dobrom putu i da u svakoj utakmici treba da daju maksimum - zaključio je Pavićević. S. J.
Prva liga za rukometaše (13. kolo)
PODGORICA - Rukome-
taši Lovćena preživjeli su prvo od dva najteža gostovanja u SBbet Prvoj ligi do kraja sezone – slavili su u Pljevljima sa 31:30 i otpisali Rudar iz šampionske trke.
Aktuelni prvak sada ima četiri boda više od ekipe iz najsjevernijeg crnogorskog grada i jedini konkurent ostala mu je Budućnost Podgorica, koja je na ,,minus 2“ od Cetinjana, koje će dočekati za dva kola. Rudar je u 18. minutu vodio 12:7, bilo je i 14:9, da bi na poluvremenu domaćin imao
prednost od 16:14. Lovćen je u 35. stigao do preokreta (16:17), pa je opet poveo Rudar (18:17), a 11 i po minuta prije kraja Đorđo Peruničić je pogodio za vođstvo gostiju od 21:24. Pljevljaci su izjednačili serijom 3:0, ali su Cetinjani ponovo stekli ,,plus 3“ – bilo je 25:28, 26:29 i 27:30. Drama je, ipak, trajala do kraja. Rudar je vezao tri gola, izjednačio na 30:30 minut i 18 sekundi prije isteka meča, ali nije mogao ni do boda. Poslije tajm-auta, pobjedonosni gol za Lovćen dao je pivot Mi-
PODGORICA - Mark Markes dominira u Moto GP klasi. Nakon sprinta na stazi u Ostinu na maksimumu je od pet pobjeda.
Španac je treći put u nizu bio najbrži i ima pobjede na svih pet trka od starta šampionata.
Sprint trka je u SAD bila dramatična na startu. Banjaja je ekspresno stigao do liderske pozicije, ali nije mogao da se izbori sa braćom Markes. Borba dva Dukatija trajala je kratko, Mark je preuzeo prvo mjesto, iza njega je bio Aleks, tako da je Banjaja morao da se zadovolji trećom pozicijom. Četvrti je završio Fabio Diđanantonio, a iza njega je ostao klupski kolega Franko Morbidelija. Među deset završili su Fabio Kvartararo, Pedro Akosta, Luka Marini, Ai Ogura i Marko Beceki Glavna trka je večeras u 21 sat. R. A.
hailo Šćekić 28 sekundi prije kraja utakmice.
Bogdan Petričević dao je devet golova za Lovćen, šest je postigao Mihailo Šćekić, jedan manje Đorđo Peruničić. Za Rudar je 10 postigao
Andrija Jokić, sedam Elmin Junuz, pet Dragan Jelušić
Budućnost je u Podgorici lako izašla na kraj s Jedinstvo Bemaksom – 36:28, uz po sedam pogodaka Emira Đulovića i Rada Živkovića, te 10 odbrana Zarije Lutovca
Za goste je 10 golova dao Marko Tomović, 11 odbrana imao je Danijel Jokić.
M ornar 7 je bio bolji od Sutjeske (38:26), dok je Berane 1949 nadigralo Zabjelo (32:26).
Budvanska rivijera u petak je pobijedila Partizan 1949 sa 31:21.
TABELA: Lovćen 24, Buduć-
PODGORICA – Poznata su prva dva para četvrtfinala
Lige šampiona.
Bukurešt, crnogorske reprezentativke Đurđine Jauković za plasman na završni turnir boriće se sa Esbjergom, dok će o odlasku u Budimpeštu odlučivati francuske ekipe
Brest i Mec.
Šampion Rumunije juče je i u revanšu bio bolji od Rapida - 28:22, uz dva gola i dvije asistencije Jauković, koja je
ponovo imala ogroman učinak u defanzivi. Bukurešt je i kao gost prošle sedmice bio bolji od rivala (34:24).
Šampion Hrvatske sa golom viška stigao je u Brest, ali ekipa koju ove sezone sjajno predvodi naša reprezentativka Matea Pletikosić predala se već do odmora. Domaćin je nakon prvih 30 minuta vodio 18:8 i bez problema je utakmicu priveo kraju do konačnih 35:27. Pletikosić je završila meč
sa devet golova, uz samo jedan promašaj.
Danas igraju Krim - Luvigzburg (14) i Odenze - Storhamar (16). Šampion Slovenije, sa ,,lavicama“ Tatjanom Brnović, Itanom Grbić i neka-
Završen vaterpolo spektakl u Herceg Novom
HERCEG NOVI - Radnički je šampion Premijer ligedrugi put od osnivanja ovog vaterpolo takmičenja ekipa iz Kragujevca podigla je veliki pehar.
U finalu su Kragujevčani bili bolji od Jadrana iz Splita (13:10), a na putu do trona srušili su još jednog evroligaša - Novi Beograd.
Učesnik polufinala Evrokupa je sa manjim šansama da se popne na tron stigao u Herceg Novi (sa trećeg mjesta u regularnom dijelu sezone), ali, očigledno, da je rasterećenost pomogla ovoj ekipi da osvoji Premijer ligu. Na kraju, ispostavilo se i kvalitet, a veliki doprinos dao je Nikola Murišić, bivši crnogorski reprezentativac.
dašnjom reprezentativkom Jovankom Radičević, u zaostatku je ogromnih 10 golova. Danski predstavnik je apsolutni favorit protiv norveške ekipe nakon što je u Storhamaru slavio 33:20. A. M.
U redovima novog šampiona Premijer lige - Valiko Dadvani postigao je četiri gola, gol manje je dao Dušan Vasić, po dva Murišić, Nikola Jakšić U hrvatskoj ekipi samo je Zvonimir Butić, sa četiri pogotka, bio raspoložen. Na završnom turniru Jadran iz Herceg Novog, koji je bio domaćin, izgubio je u polufinalu od imenjaka iz Splita. J. T.
Budva i Budućnost volej večeras (18.30 h) u Budvi igraju finale Kupa
PODGORICA – Od kada je osnovana kao novi odbojkaški klub u metropoli crnogorskog turizma, kao nasljednik nekadašnje Budvanske rivijere, Budva je odigrala 13 finala na domaćoj sceni i sve ih je dobila, po šest u prvenstvu i Kupu, te jedno u Superkupu.
U tih 13 finala, Budvani su osam puta slavili protiv Budućnosti, večerašnjeg rivala u Kupu Crne Gore u Mediteranskom sportskom centru (18.30 časova), pet puta u prvenstvu i tri u Kupu.
Da li će tradicija biti nastavljena ili srušena, znaće se nakon večerašnjeg duela u koji Budvani ulaze bez izgubljenog seta u dosadašnjem toku sezone...
- Očekuje nas veliko finale, pravi odbojkaški spektakl, ali i zanimljiva utakmica. Mi spremni dočekujemo ovaj meč, igramo dobro cijele sezone, konstantni smo, i očekujem da
to prenesemo na teren i u nedjelju – kaže kapiten Budvana Balša Radunović
Radunović je pozvao „sve ljubitelje odbojke u Budvi i Crnoj Gori da dođu i uživaju u ovom
meču i da svi zajedno naprave lijepu atmosferu“.
- Koristim priliku da zahvalim Opštini Budva, koja je uložila znatna sredstva i pomogla u organizaciji ovog turnira, za koji je potrebno mnogo sredstava i dobre organizacije – dodao je Radunović.
Budućnost je bez trofeja na domaćoj sceni od 2009. godine, kada je u finalu Kupa savladala Budvansku rivijeru sa 3:1. Podgoričani su ove sezone izgubili oba međusobna duela u prvenstvu od Budve, sa po 3:0, ali je ove sezone razlika u igračkom kadru najmanja u odnosu na prethodne godine, pa se „plavi“ nadaju da bi finale mogli da učine interesantnim, a možda i da se, konačno, domognu trofeja. Mnogo toga će, međutim, da zavisi od toga da li će u finalu moći da nastupi Ivan Zvicer, koji je pod znakom pitanja zbog zdravstvenih problema.
- Pred nama je veliki izazov, očekuje nas, sigurno, težak meč. Svi se radujemo finalu, cijela se sezona podredi utakmicama finala Kupa i plejofa. Mi smo vrijedno trenirali i radili u prethodnom periodu, naša ekipa ima određeni potencijal i iskreno se nadam da možemo da napravimo iskorak u ovoj godini – rekao je kapiten i libero Budućnost voleja Nikola Radović S. JONČIĆ
Bajern je sve bliže da vrati ,,salataru“ u Minhen – ekipa Vensana Kompanija pobijedila je na svom terenu Zankt Pauli sa 3:2 i nakon 27 kola Bundeslige ima šest bodova više od drugoplasiranog Bajera. Domaćin je poveo pogotkom Harija Kejna u 17. minutu, a izjednačio je Elijas Sad u 27. minutu. Pobjedu bavarskom velikanu obezbijedio je dvostruki strijelac Liroj Sane golovima u 53. i 71. minutu. Konačan rezultat postavio je Lars Rika u trećem minutu nadoknade vremena. Bajern je prekinuo niz od dvije utakmice bez pobjede u Bundesligi. Zankt Pauli je pretr-
pio 16. poraz i prvi je iznad zone ispadanja, na 15. mjestu sa 25 bodova.
Borusija iz Menhengladbaha pobijedila je kod kuće RB Lajpcig s 1:0. Jedini gol postigao je Alasan Plea u 56. minutu. Menhengladbah na petom mjestu ima 43 boda, jedan više od ,,bikova“ koji su na poziciji ispod.
Herceg Novi i Luka Bar danas (16 h) u Budvi igraju finale Kupa Crne Gore u odbojci
PODGORICA – Herceg
Novi treći put uzastopno ili Luka Bar osmi put ukupno, ali prvi nakon 2017. godine? Ova dilema biće otklonjena danas nakon finalnog meča Kupa Crne Gore za odbojkašice, koji se od 16 časova igra u Budvi.
Iako su oslabljene u odnosu na prvi dio sezone, Novljanke su,
ipak, u prednosti u finalu, jer su ove sezone već tri puta pobijedile Luku Bar, jednom u Superkupu (3:0), te dva puta u ligaškom dijelu EPCG Superlige, oba puta sa po 3:1. - Drago mi je da treću godinu zaredom igramo u finalu Kupa, što nam donosi ulogu favorita. Međutim, vjerujem da nas čeka vrlo teška i zanimljiva utakmica u Budvi. Protivnika
dobro poznajemo, prethodne tri utakmice su pokazale da u meč moramo da uđemo maksimalno koncentrisano i fokusirano, moramo da damo sve od sebe, u suprotnom imaćemo probleme – upozorava Ralitsa Vasileva, bugarska internacionalka i kapitenka Herceg Novog, koja igra na poziciji primača servisa.
Herceg Novi i Luka Bar su očekivano u finalu Kupa, jer su bili i najbolji u ligaškom dijelu prvenstva. Novljanke su upisale 17 pobjeda i poraz od Budućnosti, dok je Luka Bar jedina dva poraza upisala upravo protiv aktuelnog šampiona, koji će danas pokušati da se domogne šestog trofeja u nizu, nakon dvije duple krune i pehara u premijernom izdanju Superkupa. Sa druge strane, Baranke, koje ne znaju za pobjedu u međusobnim duelima od kada su se Novljanke vratile u elitu, bez trofeja su na domaćoj sceni od aprila 2021. godine, kada su osvojile posljednju šampionsku titulu...
- Pred nama je težak zadatak. Herceg Novi je bio uspješniji u prethodnim utakmicama, što govori da neće biti lako. Očekujem zanimljivu i neizvjesnu utakmicu, do samog kraja. Nadam se da ćemo da igramo jako, onako kako smo trenirale u prethodnom periodu. Očekujem da će dvorana u Budvi da bude ispunjena i da će ljubitelji odbojke da uživaju u još jednoj lijepoj odbojkaškoj predstavi. Mi ćemo se potruditi i boriti da podignemo trofej u nedjelju – rekla je Dušanka Petrović, kapitenka Luke Bar. S. J.
Atletiko Madrid treći put uzastopno nije pobijedio u španskoj La Ligi i teško može da se nada borbi za titulu jer je uz meč više šest bodova udaljen od prvog mjesta. ,,Kolćonerosi su na gostovanju Espanjolu vodili pogotkom Sesara Aspilikuete u 38. minutu, a izjednačio je Havi Puado iz jedanaesterca u 71.
PODGORICA - Fudbaleri
Lovćena iskoristili su pauzu Igala da se dodatno učvrste na trećoj poziciji, pa iako su remizirali u okviru 25. kola Druge lige, nastavili su da krče put ka baražu. Istina, Podgorica može biti noćna mora za Cetinjane koji su, nakon dva trijumfa, sada uzeli bod i dokazali da im ne leže – Lovćen – Podgorica 1:1. Lovćen je izborio dva penala, a oba puta srušen je Balša Radović. Kapitena najstarijeg crnogorskog kluba je prvo u kaznenom prostoru oborio Nenad Adžibaba. Odgovornost je preuzeo Boško Guzina i
- Remi je realan rezultat. Kontrolisali smo utakmicu u prvom poluvremenu, u nastavku do određenog trenutka – istakao je Simeone i odgovorio na pitanje kolike su šanse Atletika da stigne do titule.
Trećeplasirani Ajntraht u Frankfurtu je pobijedio Štutgart s 1:0, dok je Hajdenhajm u gostima savladao Volfsburg (1:0). Hofenhajm je na svom terenu odigrao 1:1 protiv Augsburga, a Verder je na gostujućem terenu pobijedio Holštajn Kil sa 3:0.
Ne. K.
- Treba smireno da gledamo na ovu situaciju. Znamo da tokom sezone ima dobrih, prosječnih i loših trenutaka... Moramo znati kako da ih prebrodimo. U srijedu imamo vrlo zanimljivu utakmicu i nadamo se da ćemo u nju uložiti svu energiju – najavio je Argentinac duel s Barselonom u polufinalu Kupa kralja. Ne. K.
poslao loptu visoko preko prečke. Sudija Nikola Cvijović je ponovo pokazao na bijelu tačku u trećem minutu nadoknade prvog poluvremena, kada je Radunovića sa leđa povukao Miloš Vračar. Ovog puta je kapiten tima iz prijestonice uzeo loptu i režirao najljepši potez na utakmici – vrhunski je matirao Vuka Vujovića. Poslije odmora su domaći zaigrali mnogo bolje. Cetinjanima je prvo zaprijetio Partik Gbegbe, koji je uzdrmao stativu. Isti igrač je u 53. minutu odlično probio po lijevoj strani, uposlio Adžibabu, a srpski internacionalac otvorio stopalo i poslao loptu u
rašlje. Filip Kalačević je
PODGORICA - ,,Pobjeda za Delija“ – rekao je trener Budućnosti Ivan Brnović u najavi utakmice sa Jedinstvom.
Sve je bilo podređeno emocijama. ,,Plavi“ su uspjeli – trijumf nakon preokreta (5:2) u 26. kolu Meridianbet 1. CFL posvećen je legendarnom crnogorskom fudbaleru i sportskom direktoru podgoričkog kluba Andriji Delibašiću, koji je nedavno izgubio bitku sa najtežom bolešću. Golova nije bilo u derbiju runde između Petrovca i Dečića, dok je dobru formu potvrdila Sutjeska – trijumfom nad Jezerom (2:1), uz dvije egzekucije Dragana Miranovića Istim epilogom završen je primorski sudar Arsenala i Otranta, a neviđenu krizu od početka sezone produbio je Bokelj, koji je poražen šesti put zaredom, ovoga puta od Mornara u Kotoru (2:0).
FURIOZAN ODGOVOR
LIDERA
Sve najljepše što može da ponudi fudbal – viđeno je pod Goricom. Čak pet pogodaka u prvom poluvremenu i preokret domaćina koji je u 14. minutu gubio sa 2:0, a u 39. vodio sa 3:2. Mogla je mreža Bjelopoljaca još koji put da se zatrese da nije bilo prečki i promašaja ,,plavih“. Šokantno je počeo meč za neprikosnovenog lidera koji je frontalno krenuo u ofanzivu, ali je zanemario odbranu. Razuđenost u posljednjoj liniji Jedinstvo je kaznilo vođstvom nakon udarca Bošnjaka, s tim što je onda uslijedio rikošet –lopta je pogodila golmana Milana Mijatovića, pa stativu, da bi prešla liniju od noge Dragana Grivića Uzvratila je Budućnost prečkom Lazara Savovića, a zatim se suočila sa dvostrukim rezultatskim zaostatkom. Japanac Takeru Komija pobjegao je Petru Vukoviću i rutinski iz šesnaesterca duplirao prednost gostiju.
Učinjelo se da Jedinstvo može da zaustavi neslavni istorijat mečeva sa ekipom Budućnosti, koju nije nikada dobio od 2006. godine, a ovo je bila 30. međusobna utakmica. Kakva varka. Ne samo da su ,,plavi“ imali spreman odgovor – nego su rivalu uzvratili pravom furijom.
Igor Ivanović je poentirao glavom poslije prekida u 25. minutu i potrčao do klupe da podigne majicu sa likom pokojnog Andrije Delibašića.
Miličković je iz slobodnog udarca uzdrmao gornju gredu, a tridesetak sekundi kasnije, dakle u 34, matirao je ne baš najbolje postavljenog Gorana Akovića na crti.
Za vođstvo Podgoričana do pauze pobrinuo se Ivan Bojović, koji je ugurao loptu u mrežu nakon centaršuta sa li-
Budućnost 5 3
BudućnostJedinstvo 2 Jedinstvo 2
Stadion: pod Goricom. Gledalaca: 500. Sudija: Lazar Čađenović. Golovi: 0:1 Grivić (autogol) u 8, 0:2 Komija u 14, 1:2 Ivanović u 25, 2:2 Miličković u 34, 3:2 Bojović u 39, 4:2 Grbić u 61, 5:2 Serikov u 92. Žuti kartoni: Ivanović (Budućnost), Idrizović (Jedinstvo)
Mijatović
Piščević
Miličković (od 79. Camaj) Serikov Vuković Grivić Ivanović (od 73. Mijović) Orahovac
Grbić (od 68. I. Bulatović)
Bojović (od 68. Kostić)
Savović (od 68. Šarkić)
Aković Komija (od 63. Korać) Bošnjak Obradović Muzurović (od 80. Perošević) A. Cvijović Kovačević (od 74. Juković) Dacić Kolić (od 63. Brandao) Mušović Šćepanović
jevog krila. Dominirala je Budućnost u nastavku, stvarala šanse i ispucavala se. Od silnog bombardovanja još neki udarac morao je da završi u metu. Pogodio je u 61. minutu kapiten Grbić, a proslavio je kao ,,Veliki Deli“ svojevremeno u dresu Partizana. Goleadu, najefikasniji meč Podgoričana u ligi, zaključio je ruski internacionalac Ilija Serikov u 93. minutu – lopta je krenula iz kornera, Grivić je glavom dodao do saigrača iz defanzive, koji je samo poturio nogu za konačnih 5:2. ,,Plavi“ su ponovo na rekordnih 14 bodova prednosti na vrhu tabele. Sve bliži tituli.
NULA ZA TEREN POD
MALIM BRDOM
Najnegledljivija utakmica odigrana je pod Malim brdom – isključivo zbog očajnog terena koji je bio najveći rival fudbala, ružeći i ono malo dobrih poteza vrijednih pažnje. Blatnjava, meka, grbava i ćosava podloga glavni je krivac što je meč Petrovca i Dečića jedini u ovoj rundi bez golova. Malo pravih stvari, a najviše rovovske, gladijatorske borbe u kojoj je bilo teško kontrolisati tijelo, pa tek onda loptu. Pogodak je mogao da padne jedino iz prekida ili nakon kardinalne greške. I jednu takvu priliku imali su Tuzani kada je kiksao Aleksandar Kapisoda – Senegalac Ibrahima Ndiaj išao je sam na golmana, napravio ,,biciklo“, ali Marko Kordić, pa Radoš Dedić uklizavanjem i izbijanjem u korner nijesu dozvolili gostima da treći put u sezoni savladaju ,,nebo-plave“.
10 – Bojović (Budućnost)
9 – Abdulahi (Arsenal), Korać (Jedinstvo), Perović (Jezero), Vukotić (Budućnost)
8 – Janjić, Kalezić (Sutjeska)...
NAPREDAK SUTJESKE
Nabrijana, motivisana, razigrana i rastrčana je bila Sutjeska kraj Bistrice, a teško da je mogla da zamisli bolji početak utakmice sa Jezerom. Samo što je sudija Mladen Knežević dao znak da počne borba – radovale su se pristalice domaćeg sastava. Nikšićani su poveli već u drugom minutu, a strijelac je bio dvadesetogodišnji Dragan Miranović Nastavili su momci Milije Savovića da napadaju i priredili nekoliko obećavajućih izleta na protivničkoj polovini. Sutjeska se u 33. minutu suočila sa hendikep situacijom –zbog oštrog starta igrača ekipe iz Plava kod aut linije na sredini igrališta vani je hramajući morao jedan od najboljih igrača Vasko Kalezić. Ušao je napadač Ivan Vukčević Nikšićani su popuštali, a Jezero djelovalo sve opasnije. Dvije završnice nijesu bile dobre, ali jeste treća, za izjednačenje. Japanski internacionalac Vakabajaši efektno je naciljao metu, prizemnim, preciznim i snažnim udarcem uz samu stativu sa više od dvadesetak metara. Bacio se golman Sto-
U narednom kolu (2. april) sastaće se: Mornar – Petrovac, Otrant – Bokelj, Jezero – Arsenal, Jedinstvo – Sutjeska, Dečić – Budućnost.
jan Vukčević, ispružio ruku, ali nije spriječio loptu da završi iza njegovih leđa u 41. minutu. Jezero je bolje krenulo u nastavku, u par navrata imalo kontre sa čovjekom više, ali falio je zadnji pas, pa i onaj prije njega, za zicere. Neprecizne udarce uputili su Vakabajaši, Pavlićević i Perović
Bile su pokidane niti Sutjeske, nije bilo naznaka da mogu da urade nešto više, ali trenutak inspiracije, dan kada ga sve ide iskoristio je Miranović. Drugom egzekucijom, sada nakon ispaljene rakete sa distance, od prečke u mrežu, režirao je pogodak za TV špice i drugo vođstvo domaćina od 64. minuta. Bio je to pokretač za Nikšićane, koji su se probudili, podigli i ponovo počeli da prave probleme odbrani rivala. Ivan Vukčević je naciljao stativu, a potom poslao loptu u spoljni dio mreže posli-
Otrant 0
1
u 39, 2:0 Kovinić u 59, 2:1 Mrvaljević u 90+2. Žuti kartoni: Pešukić, Merdović (Arsenal), Redžović (Otrant).
Arsenal 2 1 ArsenalOtrant
Zogović
Nikolić Kovinić (od 83. Kordić) Abdulahi Imamović (od 70. Ćetković) Pešukić Merdović Šahman Macanović (od 70. Mandić) Manojlović (od 83. Kašćelan)
Lesjak (od 70. Bulatović)
Agović (od 46. Ljuljanović) Vukotić
Malešević Vujačić (od 64. Baba Musa)
Raičković
Terzić (od 64. Gaši)
Vukčević (od 72. A. Rudović) Redžović
Muharemović V. Rudović
Sefa (od 58. Mrvaljević)
Utakmice u Nikšiću i Podgorici počele su minutom ćutanja u čast prerano preminulog fudbalskog asa Andrije Delibašića
je šuta iskosa sa desne strane. Oba trenera su do kraja izmijenjala sve što su mislila, ali se rezultat više nije mijenjao. Slavlje Sutjeske, 13 osvojenih bodova iz prethodnih pet kola, za treće mjesto koje potencijalno može da donese evropsku vizu. D. KAŽIĆ
Autor: Mr sc Ivan JOVOVIĆ
Večeras promovišemo još jedno značajno istoriografsko djelo dr Dragutina Papovića, u izdanju Matice crnogorske, što je potvrda kontinuiteta saradnje autora sa ovom kulturnom ustanovom. Rukopis dr Dragutina Papovića je sa zadovoljstvom primila Matica crnogorska, s obzirom da je opštepoznata činjenica u stručnim krugovima, da crnogorska medijavelistika, pa samim tim i montenegristika, pati od hroničnog kadrovskog deficita naučnih radnika u toj oblasti, kojima je primarni predmet interesovanja i istraživanja srednjovjekovno razdoblje najstarije državne formacije crnogorskog naroda Duklje, a potom Zete. Mnogi će paušalno, najčešće iz kvazinaučnih i ideoloških namjera i pobuda kazati što to novo može da se saopšti kada je u pitanju srednjevjekovlje na crnogorskom prostoru, pogotovo rani srednji vijek. Referentan odgovor na ovo pitanje pružio je autor u knjizi pod naslovom „Rasprave o istoriji Duklje i Dukljana”, usmjeravajući svoju intelektualnu, odnosno naučnu pažnju na neuralgične tačke crnogorske istorije, gdje je prepoznao eksplicitne tendencije koje su usmjerene ka nasilnoj eksproprijaciji najstarijih slojeva crnogorske kulture i tradicije. Očito je da je izlazak iz štampe predmetne knjige pokazao da je tematika Duklje, Dukljana, Dukljanskog kraljevstva, Dukljanske nadbiskupije, uopšte dukljanske tradicije bila u domenu nekog problema psihološke prirode generacijama, kako u prošlosti, tako i u sadašnjosti, puno prije nego same pozitivne nauke-istoriografije.
U ovoj su publikaciji, između ostalog, demistifikovane nacional-romantičarske koncepcije o karakteru Duklje i Dukljana kao državi primorskih Srba ili Crvenih Hrvata,
Donosimo izlaganje mr sc Ivana Jovovića sa promocije knjige dr Dragutina Papovića „Rasprave o istoriji Duklje i Dukljana“, održane u prostorijama Matice crnogorske 26. februara 2025.
uključujući i one, koje propagiraju nenaučna stanovišta, da Albancima pripada ekskluzivna istorijska sukcesija nad zaostavštinom ilirskog naroda. Papović je ne samo kao naučnik nego i intelektualac već u naslovu same knjige otvorio raspravu suprotstavljajući se sveprisutnom trendu mimikrije u našem javnom diskursu, kojim se navodno ne žele, kako se to kolokvijalno kaže, izazivati dalje podjele u na-
Od ilirskih Dokleata, rimskog grada i istoimene oblasti Dokleje, vizantijske arhontije Diokleje, do samostalne države pod vlašću slovenske ratničke klase, Duklja se oblikovala kao posebna država-nacija sa domaćom dinastijom
rodu otvaranjem identitetskih pitanja, a zapravo se žele zadržati stereotipi i stare zablude koje rapidno vode regresiji istorijske nauke u Crnoj Gori. Upravo autor je svojom radnjom delegitimisao pseudoistorijske narative o Duklji, ukazujući na njenu autentičnost koja je proizašla iz bića posebnog naroda koji je stvorio dukljansku državnu i duhovnu tradiciju. Kao i u prethodnim studijama dr Dragutina Papovića tako i predmetna publikacija napisana je upotrebom adekvatnog metodološkog aparata, te predstavlja uspješnu sintezu baziranu na domaćim i inostranim izvorima i literaturi. To je čini korisnom ne samo kao udžbenički priručnik u fakultetskoj nastavi, nego autorova interpretacija, inače, tako složene tematike, omogućava i široj javnosti da na pristupačan način dobije predstavu o društvenim procesima koji su se odigravali na ovom tlu u prvom milenijumu, od rimsko-vizantijske provincije Prevalis pa do seobe naroda tj. pojave Slovena, Avara i Gota i dolaska na vlast slovenskih vladara u arhontiji, odnosno kneževini Duklji, zaključno sa blaženim ili svetim knezom Vladimirom Dukljanskim, koji, po ocjeni autora, predstavlja ličnost kojom završava dugo
vremensko razdoblje oblikovanja i formiranja dukljanske države i identiteta. „Od ilirskih Dokleata, rimskog grada i istoimene oblasti Dokleje, vizantijske arhontije Diokleje, do samostalne države pod vlašću slovenske ratničke klase, Duklja se oblikovala kao posebna država-nacija sa domaćom dinastijom”. Knjiga dokumentarno i multidisciplinarno prikazuje tragove materijalne i duhovne kulture nastale na tlu Duklje u dugom vremenskom periodu, koji imaju svoj kontinuitet uprkos burnim istorijskim događajima i dešavanjima, kao što su propast Rimskog carstva, dolazak Slovena na Jadran, uz prateće prirodne destrukcije poput zemljotresa 518. godine, koji je gotovo uništio grad Duklju. Nažalost, devastacija lokaliteta na Duklji koja se dogodila tokom 20. vijeka koji je predstavljao do tada jedan od najbolje očuvanih rimskih arheoloških lokaliteta, ne samo na
teritoriji Crne Gore, već i na mnogo širem prostoru jeste nenadoknadiv gubitak, što je presudno uticalo da impozantne ostake i artefakte sa sakralnih i profanih građevina u Duklji ne valorizujemo, kao što je to, na primjer, slučaj sa Dioklecijanovom palatom u Splitu. Amaterska, parcijalna, a nikad sveobuhvatna arheološka istraživanja Duklje, gdje su otuđenja artefakata zapisana još početkom XVIII vijeka onemogućila su nam da od I do VI vijeka dobijemo mnogo jasnije spoznaje ne samo o arhitektonskim formama nego i o društvenoj strukturi stanovništva grada Duklje. Ona je ne samo po narodnom kazivanju, već i u poznijim srednjovjekovnim istorijskim izvorima označena kao domovina rimskog cara Dioklecijana, što je presudno uticalo na kolektivnu svijest ljudi da se šira geografska oblast koja je gravitirala ovom gradu nazove Duklja, a narod Dukljani, koji predstavlja amal-
Papović se suprotstavio sveprisutnom trendu mimikrije u našem javnom diskursu, kojim se navodno ne žele, kako se to kolokvijalno kaže, izazivati dalje podjele u narodu otvaranjem identitetskih pitanja, a zapravo se žele zadržati stereotipi i stare zablude
gam romano-ilirsko-slovenskog etnosa koji se kao takav u istorijskim izvorima spominje u IX vijeku. Duklja se od samog nastanka našla na razmeđi interesa dva velika politička i crkvena centra, Carigrada i Rima, što je obilježilo stalne promjene njenih administrativnih granica, ali i crkvene jurisdikcije, tada još jedinstvene hrišćanske crkve. Utemeljenje hrišćanstva kao državne religije unutar urbanih centara ne samo u Duklji, nego i na području provincije Prevalis, vidimo po brojnosti episkopskih, odnosno biskupskih gradova od Lješa do Kotora. Genezu širenja hrišćanstva kao nove religije i ideologije prepoznajemo u pokroviteljstvu državne i lokalne vlasti, što je manifestovano u brojnim materijalnim ostacima u obliku bazilika ili trikonhosnih crkava širom Crne Gore, od juga do sjevera, što je pokazatelj prvobitne hristijanizacije predslovenskog stanovništva. Knjiga pruža mnogo širi opseg saznanja s obzirom da je autor približio čitaocu ondašnje prilike u Evropi, prvenstveno procese koji su se odigravali na prostoru Balkana i Mediterana, a što se implicite odnosilo i na Duklju. To je posebno vidljivo na osnovu korištene literature koja je objavljena izvan južnoslovenskog govornog područja. Na taj način, autor je uspio da premosti mnoge praznine koje su uslovljene nedostatkom pisanih izvora, upotrebom komparativne metode da bi se sagledali i protumačili događaji, pojave i procesi koji su se u jednom dužem vremenskom periodu odvijali na tlu Duklje. Tako, na primjer, dobijamo neophodna objašnjenja da episkopi ili biskupi nijesu bili samo visoki crkveni prelati, nego su to bila lica koja su imala i najveća upravna ovlaštenja u obavljanju svjetovnih poslova u gradovima gdje su stolovali ili o monaškom redu benediktinaca koji su u IX vijeku došli na ovaj prostor, kao papski izaslanici da bi utvrdili crkvenu organizaciju, razvijali poljoprivredu, te unutar samostanskih zidina stvarali kulturno-obrazovne centre namijenjene za školovanje klera i svjetovnog plemstva. (Nastavlja se)
Piše: Dejan VUKOVIĆ
Iseljenički dani i noći slikaju godine i desetljeća u zavičajni ram; dragocjeni mozaik čežnje i žeđi za Crnom Gorom. Tiho zamiranje i odlazak s ovoga svijeta našijenaca u vječni san, miljama udaljenih od postojbine, i potonji pozdrav brojnih zemljaka dostojan sprovoda ratnika na štitu iz slavnih megdana
Istorija crnogorskog iseljeništva
Pero života crta nepregledne horizonte i nepoznata prostranstva, a njihove širine i otvorenost privlače, omame ljudske sudbine; budućnost svijetlih obrisa. Udobna samoća lišena bogatstva boja zavičaja. U srcima kaplju noći iz nekih drugih vremena. Prate ih mirisi ranog djetinjstva, mirisi Crne Gore. Gorštačke duše rasute po svijetu osvježavaju sokovi drugih kultura. Upijaju arome dalekih civilizacija. Ponosni na svoje porijeklo i slavnu povijest, rado i gordo ističu da se crnogorsko ime proteže u prošlost veoma davno i nadasve časno. Dinamična, okrepljujuća žila drevnog koda crnogorskog iseljeništva. Tinja patnja. Nostalgija - bremeniti, natopljeni pokrivač iskrenih želja za rodnom grudom. Blagorodna, bolna i čedna nit sjetno i burno teče ka domovini. Umilni, blagotvor-
ni zvuci rodoljublja hrane misli i tijelo. Ljubomir Kosier 1926. zapisuje: ,,Poznata je jaka nostalgija Crnogoraca, koji ne mogu dugo da izdrže, a da ne vide svoja brda.“ Drevna struna ljubljenog otečestva trajno treperi u njiho-
vom bilu. A kada se otisnu na daleki, ali najdraži put domovini, osjećaj ozarenosti kao u kapetana vremešnih jedrenjaka kada uplove u matičnu luku nakon bure. Povratak doma. Ljepote svoga kraja nadimaju patriotske grudi. Rodni
vazduh, sladak i zdrav krijepi um i snagu. Nostalgija je znakovita za iseljeničke tugovanke daleko od domovine; trajno urezana u genima i toplim srcima brojnih generacija Crnogoraca, koji ostavljaju svoje snažne tragove na nepredvidivim putešestvijama, opasnim naseobinama, nemirnim morima, nepoznatim kontinentima. Matica ih ne zaboravlja, ,,Glas Crnogorca“ od 30. septembra 1906. godine obavještava da je knjaz Nikola odlikovao: ,,Milana Novakovića iz Vasojevića, nastanjenog u Carigradu i Joka M. Vukaševića iz Ćeklića, sada u Americi.“ Crnogorska odlikovanja bjehu više od priznanja našim pečalbarima; nježno priljubljena milovala su iseljenička, junačka prsa i lučila okrepljujuće sokove koji su natapali neraskidive spone s rodnom grudom. Hrabrost i odanost domovini hučala je njihovim krvotokom. Ponosito su isijavali slobodarski zraci. A tek prestiž u
Stoljećima unazad, Johannes Hofer, mladi doktorand najstarijeg švajcarskog univerziteta, osnovanog davne 1460. u Bazelu, proučavao je neobična oboljenja švajcarskih vojnika i drugih sunarodnika van domovine. Slikovito je označio njihovu specifičnu osobenost kao „tugu čiji korijen leži u želji za povratkom u rodni kraj“. Iskovao je 1688. pojam nostalgija od grčkih riječi nostos (povratak kući) i algia (bol ili čežnja), koja docnije gubi medicinsko obilježje, upečatljiva je kao emocionalna karakteristika, katkad i vremenska; žal za mladošću, čežnja za boljim životom iz sentimentalne prošlosti.
emigraciji, koji je uzdizao odlikovane ličnosti do najdražih lovćenskih visina. Iseljenički dani i noći slikaju godine i desetljeća u zavičajni ram; dragocjeni mozaik čežnje i žeđi za Crnom Gorom. Tiho zamiranje i odlazak s ovoga svijeta našijenaca u vječni san, miljama udaljenih od postojbine, i potonji pozdrav brojnih zemljaka dostojan sprovoda ratnika na štitu iz slavnih megdana. Njihova potomstva oblikovana znanjem prestižnih univerziteta i sjajem svjetskih metropola, s usađenom odanošću njegovane porodične tradicije, pronosiće baklju zanesenosti predaka za Crnom Gorom. Darovaće naklonost mladosti i ljubavi jednoj čarobnoj zemlji đe neobuzdani proljećni tokovi hajdučkih voda u junačkim šumama još uvijek silovito natapaju rijeke i mora, kao što geni crnogorskih iseljenika oplemenjuju sve kontinente. (Autor je crnogorski diplomata)
Neđelja, 30. mart 2025.
Lijepo je bilo biti bogat u Sjedinjenim Državama krajem XIX i početkom XX vijeka. Porez na dohodak uveden za vrijeme građanskog rata (18611865) ukinut je kratko vrijeme nakon njegovog završetka, pa su bogataši mogli priuštiti sebi mnoge blagodeti koje su ih odvajale od običnog ,,svijeta“. Uživali su u dalekim i egzotičnim putovanjima, luksuznom životu. Utoliko su više težili za zdravim, stabilnim novcem. …Godine 1900. njujorška berza svela je cijene žita, pamuka, masovnih artikala pa su bile upola niže nego 100 godina ranije. Bogati su očekivali da budu još bogatiji, imućni imućniji i to ne samo zgrtanjem novca, nego i neprestanim uvećanjem njegove kupovne moći. Ovo razdoblje imalo je i niz drugih pogodnosti. Nije se moralo brinuti o kursevima razmjene različitih valuta. Količina funti, šilinga, penija, koja se dobijala za sto dolara bila je isto tako nepromjenljiva kao i kurs po kome su se te valute razmjenjivale za zlato. Ako se izuzmu carine, slična ,,uniformnost“ postojala je i u pogledu cijena i glavnih artikala bile one izražene u funtama, francima, dolarima. Faktički, to je bio jedinstven i univerzalan monetarni sistem tog vremena. I sa današnje distance za poštovanje je funkcionisanje tadašnjeg, zlatnog, standarda, njegova preciznost i skladnost. Zlatni standard učinio je jednostavnim i pouzdanim odnose između valuta raznih država, dajući industrijskim državama i njihovim carstvima jedinstven novac. Ali bilo je ozbiljnih, čak i fatalnih nedostataka, koji su posebno dolazili do izražaja u ,,panikama“. U široj upotrebi termin ,,panika“, u ekonomskom kontekstu, vezuje se za pisca Džona O’Haru, tačnije njegov najnadahnutije izmišljen lik Pala Džoja, koji je bio prinuđen da jedno vrijeme nastupa po čikaškim bircuzima samo ,,za klopu i kavu“ objašnjavajući svoj udes – panikom. I zaista, sve do 1907. godine Sjedinjene Države imale su niz ,,panika“ kako se tada, otvoreno i bez stida, navodilo. Ali 1907. godine, američka terminologija postala je, i ne samo ona, sluga ekonomskih interesa. Kako bi oslabili udarac nanijet povjerenju koje su do tada uživali, poslovni ljudi i bankari sugerisali su da nazadovanje ekonomske aktivnosti nije panika, već samo kriza, ali ne u onom zlokobnom značenju u kakvom je taj termin upotrebljavao Karl Marks. A kada je 20-ih godina XX vijeka taj termin ,,dobio na težini“, poslovni ljudi i bankari iznašli su novi termin – depresija. Bila je to zgodna, blaga, umirujuća riječ, ali ni ona se nije dugo zadržala u upotrebi. ,,Krivac“ je bila velika svjetska ekonomska kriza od 1929. do 1933. godina, označena kao ,,Velika depresija“. Ekonomski semantičari tih godina opet su se dali u potragu za novim terminom i zausta-
Njujorška berza je 1900. godine svela cijene žita, pamuka, masovnih artikala pa su bile upola niže nego 100 godina ranije. Bogati su očekivali da budu još bogatiji, imućni imućniji i to ne samo zgrtanjem novca, nego i neprestanim uvećanjem njegove kupovne moći
vili se na riječi ,,recesija“. Pedesetih godina XX vijeka, kada je došlo do manjeg zastoja ekonomskih aktivnosti, u širu upotrebu ušla je sintagma ,,prestrojavanje u hodu“. Jedno je tačno – sve ove ekonomske nedaće, bilo da su nazivane panikama, depresijama, recesijama, vodile su teškim posljedicama – nezaposlenosti, nemaštini, beznađu. Čak šest ,,panika“ zabilježeno je u XIX vijeku, a tri depresije 20-ih godina XX vijeka. Ova učestalost ,,panika“ ili ,,depresija“ inspirisala je ekonomske teoretičare da se specijalizuju za ,,poslovne ci-
kluse“ ili jednostavno ,,cikluse“, a sami ekonomski život sagledaju kao sistematično, valovito gibanje. Uobičajena metafora za ove cikluse bili su morski talasi. Cijene i proizvodnja rastu u početku ciklusa lagano, zatim sve brže, dostižu vrhunac, a onda i cijene i proizvodnja - padaju. Kod svih ovih ciklusa postojale bi izvjesne konstante. Prvo bi nastupila ekspanzija privredne aktivnosti koja bi se koncentrisala u kakav dominantan oblik investiranja. Nekad bi to bila gradnja kanala, polaganje željezničkih šina.. Nakon izvjesnog vremena
ekspanzija bi ustupila mjesto špekulaciji, odnosno trci za što bržom i lakšom zaradom. I ona bi se obično koncentrisala na jedan ili dva resursa, realna ili kreditirana, što su imali dominantnu ulogu u aktuelnoj ekspanziji. Godine 1819. i 1837. to je bila zemlja. U tom periodu država je prodala 1,2 miliona akara javnog zemljišta za 1,5 miliona dolara. Godine 1836, neposredno prije kraha, prodala je 20 miliona akara za 25 miliona dolara; veći dio zemlje kupili su špekulanti, koji su brže-bolje uz veliku dobit preprodali drugima, a ovi opet prodavali dalje. Te godine bile
su u znaku gradnje kanala, javnih objekata, uredskih zgrada, škola, zatvora… Godine 1857. interes špekulanata prebacio se na gradnju željeznica i na njima se zadržao sve do kraja XIX vijeka. Naveliko se trgovalo željezničkim dionicama. Sljedeći resurs za špekulante bilo je tržište zlata. Godine 1869, izvjesni Džej Gold, preko svog agenta Džima Fiskea, pokušao je ostvariti monopol na tržištu zlata. Ovi izuzetno zanimljivi lupeži svoju namjeru pokušali su ostvariti podmitivši Grantovog zeta i još nekoliko manjih funkcionera. Grant se nije dao potku-
piti pa je Goldu plan propao. Početkom XX vijeka interes špekulanta sada su privukle robne dionice – računalo se na porast cijena robe masovne potrošnje. I koncert RCA uživao je veilku popularnost kod špekulanata, ali ova firma na polju elektronike nikada nije dijelila dividende. Sličnu popularnost uživala je i Seaboard Air Line kompanija. Mnogi su mislili da je riječ o pionirskoj kompaniji koja krči nove puteve u razvoju vazduhoplovstva, a zapravo se radilo o željezničkoj kompaniji. Ovakve firme krajem 20-ih godina XX vijeke nevjerovatno su se namnožile. Kod špekulantskih poslova treba naglasiti njihovu psihološku komponentu – ljudi koji kupuju neku efektivnu imovinu očekuju da će njena cijena rasti. A ona će rasti još brže i još više ako to očekuje veliki broj ljudi. Ovaj proces praiskonski je jednostavan, ali može trajati sve dotle dok cijene rastu. Ako se dogodi da bilo što naruši ovaj rast cijena, očekivanja koja su ga podržavala odjednom nestaju. Svi oni koji su do tog momenta špekulisali na račun daljeg rasta cijena sada se nastoje izvući (izuzev nepopravljivih optimista).
Postojala je i druga strana medalje. I kada opšte cijene u ,,periodima buma“ nijesu mnogo rasle, one su za vrijeme i poslije panika jako padale. U današnje vrijeme, u eri farmerskih –i ne samo farmerskih, lobija, sa osjetljivim zakonodavstvom, u vrijeme kada cijene podupire država, teško je i zamisliti silne padove cijena koje su se dešavale u prošlosti. Tako je u Sjedinjenim Državama 1818. godine indeks cijena poljoprivrednih proizvoda bio 117; tri godine kasnije pao je na 64. Sličan proces odvijao se 20-ih godina XX vijeka – u toku jedne jedine godina, od 1920. do 1921; cijene poljoprivrednih proizvoda su se prepolovile. Podaci o djelovanju panika na zaposlenost, proizvodnju, životni standard stanovništva manje su pouzdani. Tek 1929. godine, u vrijeme velike depresije, dokinut je ovaj statistički ,,srednji vijek“.
Panike su, pak, sa svoje strane, proizvele dva tipa spasilačkih akcija. Jedan tip ovih akcija –ekonomske nevolje naprosto je ignorisao. Ilustrativan primjer ovog tipa je ekspoze predsjednika Monroa, decembra 1920. godine, kada je obavijesito Kongres o ,,povoljnom i radosnom stanju koje vlada u zemlji“. Samo godinu kasnije, Sjedinjene Države doživjele su privredni krah. Sličnu poruku uputio je u junu tadašnji predsjednik Huver odabranoj delegaciji uznemirenih građana, koji su od njega zahtijevali da poveća opseg javnih radova kao pomoć nezaposlenima. ,,Gospodo“, slavodobitno je izjavio Huver, ,,vi ste zakasnili 60 dana, depresija je prošla“. Na istom fonu je bila iskrenost, sa kojom je Ričard Nikson sa svojim ekonomskim savjetnicima objavio kraj inflacije sedamdesetih godina XX vijeka.
Cjenovnik čitulja
Formati Cijene
1/9
1/8
OBAVIJEST O SMRTI do 110 riječi
POMEN do 110 riječi (2 slike), do 40 riječi (4 slike)
OBAVIJEST O SMRTI do 180 riječi
POMEN do 180 riječi (2 slike), do 100 riječi (4 slike)
1/36 do 20 riječi (1 slika)
1/20 do 30 riječi (1 slika) do 15 riječi (2 slike)
1/18 do 40 riječi (1 slika)
1/12 do 80 riječi (1 slika) do 40 riječi (3 slike)
1/6 do 160 riječi (3 slike) do 60 riječi (6 slika)
1/5 do 190 riječi (4 slike) do 70 riječi (8 slika)
1/4 do 220 riječi (3 slike), do 80 riječi (6 slika), do 30 riječi (9 slika)
1/2 do 320 riječi (5 slika), do 140 riječi (10 slika)
1/1 do 470 riječi (1 slika), do 380 riječi (4 slike) do 270 riječi (8 slika), do 120 riječi (12 slika)
U slučaju objavljivanja simbola, broj riječi se umanjuje za 20. Prostor 1/36 ne može da sadrži simbol.
tel: 020 202 455; viber: 068 034 555; e-mail: oglasno@pobjeda.me
Dana 28. marta 2025. u 78. godini preminula je naša draga
Po želji pokojnice sahrana je obavljena u krugu porodice na groblju u Bajicama.
OŽALOŠĆENA PORODICA:
sin STEVO, ćerke GORDANA i SONJA, brat NIKOLA, sestra DRAGICA, snaha LJILJANA, unuci MARKO, VANJA i OGNJEN i ostala porodica MARTINOVIĆ
Posljednji pozdrav našoj dragoj tetki
ĐINI
Vječno ćeš biti u našim srcima i mislima, zauvijek voljena i nikad zaboravljena. Neka tvoja dobra i plemenita duša počiva u miru. MAJA, MARIJA, VUKICA, VESNA i BOSE sa porodicama
Poslјednji pozdrav našoj dragoj ĐINI
Počivaj u miru, A mi ćemo te pamtiti po dobru i čuvati u našim srcima.
Sin STEVO, snaha LJILJA, unuci MARKO, VASILIJE i OGNJEN
Draga naša baba
Posljednji pozdrav dragoj kumi
SLOBODANKI IVANIŠEVIĆ
S poštovanjem SANJA POPOVIĆ sa porodicom
Posljednji pozdrav majci
Sa ponosom i tugom čuvaćemo uspomenu na tvoj častan život i bezuslovnu ljubav.
GORDANA i SONJA
Tvoja ljubav, mudrost i osmijeh ostaju urezani u našim srcima zauvijek. S tobom su prošli naši najljepši dani djetinjstva.
Vječno zahvalna tvoja unučad: ALEKSA, ANĐELA, RADE, JELENA, MILICA i NEONILA
Posljednji pozdrav dragoj sestri
Tvoj odlazak je ostavio prazninu u mom srcu. Tvoja toplina, snaga i ljubav ostavljaju trag koji vrijeme neće izbrisati.
Posljednji pozdrav kumi
SLOBODANKI IVANIŠEVIĆ
SMILJKA KEŠELJ
Posljednji pozdrav dragoj kumi
SLOBODANKI IVANIŠEVIĆ
SNEŽANA, DUŠKO, MAŠA i IVAN
Posljednji pozdrav dragoj tetki
MITRI
RADE ĐURETIĆ sa porodicom
Posljednji pozdrav dragoj
Vječno ćeš biti u našim srcima i mislima, zauvijek voljena i nikad zaboravljena.
Tvoji: GORDANA, OGNJEN i MILOVAN
DRAGICA Dušana FILIPOVIĆ
S tugom, ljubavlju i poštovanjem, hvala ti za sve.
SONJA, JOVAN, MILOŠ i MIRJANA
Četiri godine su otkad je otišao u nepoznato
DOBRAŠIN JELIĆ književnik
Godine prolaze, ljubav nikada. Kćerka IVANA
Danas je godina dana od kada se preseli u vječnost naš plemeniti i voljeni
ŠUKOVIĆ
Ogromna je praznina bez tebe, Ivane. Snagu da izdržimo bez tebe nalazimo u sjećanju na tvoju dobrotu i ljubav. Voljen i nikad zaboravljen.
Dana 30. marta 2025. navršava se 15 godina od kada nije sa nama
Vrijeme prolazi, a bol ne jenjava. Nedostaješ nam. TVOJA PORODICA
Četrdeset dana je od smrti naše voljene
Draga majko, bila si primjer bezgranične roditeljske ljubavi, dobrote, plemenitosti, toplih riječi i savjeta.
Uspomene koje nosimo na tebe biće naša snaga da koračamo kroz život onako kako si nas ti učila.
Hvala ti na svemu i počivaj u miru.
U nedjelju 30. marta uža porodica će posjetiti njenu vječnu kuću.
Sin MIRO, snaha MAJA, unučad ANJA i LUKA
Četrdeset je tužnih dana od smrti naše drage majke, babe i tašte
MILENE Tošove VEŠOVIĆ
Mila majko, Sve više nedostaješ u svakom danu i trenutku, kad poželim da ti nešto kažem, da se vidimo i pričamo, da te pitam za mišljenje i savjet… Nema više tvog veselog glasa, umjesto toga samo ogromna praznina.
Ipak želim da vjerujem da tamo gdje si sada nema više nikakvog bola i da tvoj vedri lik i dobra duša u miru počivaju pored tvog voljenog Toša. Ostaješ zauvijek da živiš u našim srcima, Mika naša! Tvoji JOKANOVIĆI: kćerka MAJA, zet MIGI, unuka TAMARA i unuk ANDRIJA
1446
Navršava se 40 dana od smrti našeg voljenog
Neka tvoje veliko srce i plemenita duša počivaju u miru.
Navršava se četrdeset dana od smrti moje voljene i nikad prežaljene sestre
Otišla si tamo gdje više nema boli, a bol si ostavila meni, koju ću pokušati da pretvorim u lijepe uspomene na tebe.
Prolaze dani, ali nijedan bez sjećanja na tebe. Mnogo mi nedostaju svakodnevni razgovori sa tobom. Dok sam živa nosiću te u svom srcu.
Nikada te neću zaboraviti.
Hvala ti za svu ljubav i pažnju koju si mi nesebično poklanjala!
Neka tvoja umorna i napaćena duša nađe mir pored tvog voljenog supruga Toša!
Tetka ĐINA sa porodicom
VOJKA
Voljenoj tetki
ŽUTOJ
Zaborav ne postoji, samo vječno sjećanje, poštovanje i ponos. Volimo te.
ĐURAN, MAJA i LENA
Voljenoj tetki
ŽUTOJ
Uvijek ćemo se s ponosom i ljubavlju sjećati naše tetke Žute.
VOJKO, MARKO i RANKO
Navršava se četrdeset dana od kada nas je napustila naša voljena sestra
1459
RADA – CICA VUKOVIĆ rođena MORAČANIN
Ne postoji vrijeme koje donosi zaborav. Prolaze dani, a nijedan bez sjećanja na tebe. Boli što nam svuda fališ i što si uvijek neko ko nedostaje.
Čuvamo te u našim mislima, srcima i uspomenama. Neka te u tišini vječnog mira, draga sele, prati naša ljubav, jača od vremena i zaborava.
Tvoji: ŽARKO, GORDANA i LIDIJA sa porodicama
Voljenoj sestri
Hvala na svim onim dugim razgovorima, na strpljenju i na iskrenim sestrinskim savjetima.
Uvijek si znala reći prave riječi, koje su i najteže životne probleme činjele lakšim.
Tvoje sestre SEKA i MIRA
NADA Brankova POPOVIĆ
Vrijeme prolazi, ali ne umanjuje bol za tobom.
Stalno si u našim mislima i srcima i tu ćeš zauvijek ostati.
Mnogo nam nedostaješ!!!
30. 3. 2008–30. 3. 2025.
Suprug BRANKO i kćerke SNEŽANA i ELIZABETA
Uz zahvalnost za nesebičnu ljubav koju si nam pružao, čuvaćemo uspomenu na tvoj vedar duh, plemenitost i lijepe trenutke koje smo proveli zajedno. U našim srcima si na sigurnom i zauvijek ćeš biti tu, bez obzira na vrijeme koje je prošlo i koje će proći... Nedostaješ...
PORODICA
1420
Navršava se četrdeset dana od kako nije više sa nama naša voljena
DRAGICA MARKOVIĆ
Tvoja vedrina i tvoj osmijeh uvijek će nam nedostajati. Sa ponosom čuvamo uspomene na tebe. U nedjelju, 30. marta 2025 godine, u 10 časova, porodica će posjetiti njenu vječnu kuću u Buronjima. Umjesto četrdesetog pomena, porodica je donirala prilog
PORODICA MARKOVIĆ
61 je godina od smrti 5 godina je od smrti našeg oca naše majke
Navršava se 40 dana, odnosno sedam godina od smrti naših najmilijih Milice i Gojka Tatara. Porodica će dana 30. marta u 10 časova izaći da posjeti njihovu vječnu kuću na Novom groblju na Cetinju.
Sinovi: ALEKSA i DEJAN i ćerka NADA
Dragi tata, Zla bolest te u ranoj mladosti odvoji od nas. Ali majka je uradila sve da naša bol bude manja. Draga majko, Navršava se tužna peta godina od kako nijesi sa nama. Osta nam vječna tuga i bol za Vama. Dragi roditelji, vječno ćete živjeti u našim srcima.
BISERKA BISA ČELEBIĆ 30. 3. 1985 – 30. 3. 2025.
RADOMIR RACO ČELEBIĆ 23. 11. 2001 – 30. 3. 2025.
S ljubavlju i poštovanjem, PORODICA
Godina dana prođe
Čuvamo te u našim srcima i mislima. Nedostaješ nam...
1423
Tvoja plemenita duša sada počiva u miru, a mi sa ponosom i tugom čuvamo sjećanje na tebe i tvoj nasmijani lik. Tvoj brat ĆIRO sa porodicom
IVANA, KIĆUN, KALINA i LUKA 1452
Godina je prošla od rastanka sa tobom
Vrijeme prolazi a velika praznina i bol ostaju. Tužni su i teški dani bez tebe. Kroz najljepše uspomene ostaješ vječno u mom srcu i mislima. Nedostaješ mi mnogo.
VOLI TE TVOJ MIGAŠ
Navršava se godina dana od smrti našeg dragog
S ljubavlju te pominjemo, po dobru pamtimo i sa ponosom čuvamo uspomenu na tebe.
MARKO, NINA, DORIS i ZARIJA
Četrdeset je dana od smrti dragog brata PAVLA Blažova POPOVIĆA
Tvoja plemenita duša i veliko srce će nas uvijek sjećati na tebe, a mi ćemo te čuvati od zaborava. Počivaj u miru. Brat RADOVAN, snaha BILJANA, sinovac JOVAN
Poštovani brate, neka ti je laka crnogorska zemlja u koju si pošao na vječiti počinak, a tvoja duša u Raj, đe vladaju vječiti mir i tišina. Brat VUKAŠIN
1424
Navršava se 40 dana od smrti
PAVLA POPOVIĆA
Teško je reći zbogom, ali znam da si na boljem mjestu. Ostaćeš voljen i nikada zaboravljen. Počivaj u miru.
Tvoj brat blizanac PERO
Četrdeset je dana od smrti našeg voljenog
PAVLA POPOVIĆA
Otišao si tiho, bez pozdrava, onako kako si živio. Počivaj u miru, iskrena i plemenita dušo. Ovim putem se zahvaljujemo svima onima koji su izjavili saučešće lično, putem telegrafa i telefona. Posebnu zahvalnost dugujemo dr Suzani Ivanović, dr Nataši Jušković i medicinskom osoblju Internog odjeljenja ,,Danilo I“. Hvala svima koji su priložili cvijeće na odar pokojnika.
Ožalošćena porodica POPOVIĆ
1425
Dvije godine od smrti naše drage
Vrijeme prolazi a velika praznina i bol ostaju.
Tužni su i teški dani bez tebe.
Kroz najljepše uspomene ostaješ vječno u našim mislima i srcima.
Naša ljubav je jača od vremena i zaborava. Hvala ti za svu ljubav, sreću i dobrotu koju si nam pružila.
Dana 31. marta se navršava dvije godine od smrti
TIJANA-TINA Zoranova LAGATOR
Prošlo je dvije teške godine otkako si nas napuštila. Znam koliko god još da prođe neće ublažiti bol koja je nastala tvojim preranim odlaskom. Teško je prihvatiti da više nećeš doći i svojim toplim osmijehom zagrliti naša srca i duše, i da nećemo čuti više tvoj glas pun ljubavi i pažnje koju si nam davala, Anđele naš. Nedostaju nam tvoje šale, dobrota i sve što si sa sobom nosila i nesebično davala.
Nikad više kao nekad. Sudbino prokleta nijesi imala milosti 31. marta 2023 što nam iz ruka istrže sreću našu i svu radost. ,,TA PROKLETA KAP ŠTO PRELI“ povede te u crnu zemlju.
Tinka naša, sve se prekinulo kad si nam otišla u sekundi i sve je teško bez tebe, ali se vidimo jednog dana, jer ovo ne možemo da prihvatimo ni tvoja Legenda - otac, ni majka.
Neka tvoja dobra duša počiva u miru s Anđelima.
Tvoji Neutješni roditelji ZORAN i TANJA
Vole te tvoji ZDRAVKO, PETRA i ANDRIJA 1445
Tužno sjećanje na naše voljene
MILORAD POPOVIĆ ANDRIJA POPOVIĆ
2. 7. 2021 – 30. 3. 2025. 15. 1. 2023 – 30. 3. 2025.
PAVLE POPOVIĆ
19. 2. 2025 – 30. 3. 2025
Vrijeme teče, ali bol i tuga za vama ne prolazi. Živjećete zauvijek u našim srcima i mislima.
Vaša braća VUKAŠIN, PETAR i RADOVAN
Deset godina bez tebe
VUJADIN PEKIĆ
Prošlo je deset godina od kako si nas napustio, ali nijedan dan nije prošao bez sjećanja na tebe.
Tvoja ljubav, tvoj osmijeh i tvoje riječi i dalje žive u našim srcima. Nedostaješ u svakom trenutku, u svakom razgovoru, u svakoj tišini. Hvala ti za sve što si nam dao – za ljubav, mudrost i snagu. Naučio si nas kako da budemo hrabri, kako da volimo i kako da budemo dobri ljudi.
Neka tvoj mir bude vječan, a naše uspomene na tebe nikad ne izblijede.
Supruga DANICA, sin SAŠA, kćerke MILIJANA i MARINA sa porodicama
Prođoše dvije godine, Tiki naša, ni ove godine što dođoše ni one koje tek dolaze ne mogu umanjiti bol nastalu tvojim preranim odlaskom. Nek tvoja čista i iskrena duša odmara, i neka ti naše suze ne remete mir. Živiš dok mi živimo.
Tvoji IVANA, IVAN, ALEKSA, LAZAR i ANĐELA
Dvije godine tuge i bola od kada te nema
TIKI
Teško je pronaći riječi koje bi mogle izraziti tugu koju osjećam zbog tvog preranog odlaska. Mislim na tebe svaki dan, kao da ćeš se pojaviti, kao da je sve ovo neki loš san iz kojeg ću se probuditi. Nedostaješ svakim danom sve više i više...
Znam da ti sad imaš mir koji nijesi imala dok si bila sa nama.
Tvoj gubitak ostavio je ogromnu prazninu.
I svijet bez tebe nije isti.
Zauvijek ćeš ostati dio mene. Volim te, sestrice.
Tvoji: ANA, STEVAN, ANDREA, JELENA i PAVLE 1449
Nema tog broja sata, mjeseci i godina koje tebe mogu izbrisati. Nema te sreće u kojoj neće biti tuge za tobom.
Nema!
Ma koliko prošlo ti si i dalje tu, tu gdje i treba da budeš... srcu, duši i mislima.
Odatle te sve vrijeme ovoga svijeta ne može iščupati.
I znaj, tamo gdje ruka prestaje da drži, SRCE NIKAD NE PUŠTA.
Volimo te dušo...
Tvoja sestra LIDIJA sa djecom
Draga
TIKI
Prošle su dvije godine a kao da je bilo juče.
Bol i tuga nijesu manje nego kao i tog dana.
Nema dana kad te ne spomenemo, u našim srcima si zauvijek.
Trebali smo još mnogo toga da prođemo zajedno.
Vratiti te ne možemo a zaboraviti nećemo nikada!
Malo je riječi reći koliko nam nedostaješ.
Voljećemo te zauvijek.
Ujak BOBO sa porodicom
Dnevni list
Elektronska pošta: desk@pobjeda.me
Direktor i glavni i odgovorni urednik:
NENAD ZEČEVIĆ
Zamjenica izvršnog
direktora: MILENA GOLUBOVIĆ
Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ
REDAKCIJSKI
KOLEGI JUM
Zamjenice glavnog i odgovornog urednika
RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ
MARI JA JOVIĆEVIĆ
Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika
đURđICA ĆORIĆ
politika
SRđAN POPOVIĆ ekonomija
JELENA MARtINOVIĆ
društvo
JOVAN NIKItOVIĆ
kultura
DRAGICA šAKOVIĆ
crnom gorom
Urednici
ANA RAIČKOVIĆ
crna hronika
NIKOLA SEKULIĆ
hronika podgorice
JOVAN tERZIĆ arena
SLOBODAN ČUKIĆ
feljton i arhiv
MARKO MILOšEVIĆ dizajn
DRAGAN MIJAtOVIĆ fotografija
LOGOtIP POBJEDE
Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija
Anton Lukateli (1944)
PORtAL POBJEDE
Urednik
BOJAN đURIšIĆ
Zamjenica urednika
ANA POPOVIĆ
OBJEKtIV
Urednica
MARIJA
IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ
tELEFON
020/409-520 redAkcijA
020/409-536 MArketiNg
020/202-455 ogLAsN o
Naziv osnivača:
Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import
„Nova Pobjeda“ - Podgorica
Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5
PIB: 03022480
Vlasnička struktura „Nove Pobjede“ - 100% udjela
„Media-Nea“ D.O.O. Podgorica
Vlasnička struktura
„Media-Nea“ - 99,99% udjela
First Financial Holdings
sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5,
PiB „Media Nea“: 02842777
Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100%
udjela Petros Stathis
sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3
PiB „First Financial Holdings“: 02628295
Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum
Broj žiro računa „Universal capital Bank“: 560-822-77
Tiraž: 3.500
Potrebna žena za pomoć u kući i čuvanje djece na relaciji Crna Gora - Srbija. +381691854445
Viber & Whats app
U izdanju Pobjede,
jugoslovenski
Tamare Nikčević ponovo u Crnoj Gori
Narodni heroj Jugoslavije, general JNA, antifašista, partizan, Titov ambasador, Cetinjanin i Crnogorac Jovo Kapičić svjedoči o:
- Trinaestojulskom antifašističkom ustanku: „Nepokorna, antifašistička Crna Gora, najveći datum u njenoj istoriji! Prva i jedina slobodna teritorija u porobljenoj Evropi!“
- „Lijevim skretanjima“ u Crnoj Gori: „Ubiti nevinog čovjeka bez suđenja, baciti ga u jamu... Da, to je bio zločin!“
Mi
- Kako je uhapsio kvislinga i ratnog zločinca Dražu Mihailovića: „Onako nizak i smežuran, djelovao je jadno, nikako. U ruci je stezao prljavu šajkaču, ćutao, riječ nije progovorio.“
