Dnevni list Pobjeda 02.02.2020. by Pobjeda

AKTUELNO: Ugostitelji smatraju da je neophodno veće ulaganje u turizam na sjeveru

U FOKUSU Što kažu intelektualci koje je Ivica Dačić nazvao crnogorskom agenturom u Beogradu

Nacrtane mete ljudima koji Sa ovakvom Crna pozivaju na razum ponudom Gora nema zimsku sezonu

» Sonja Biserko: Osamsto ljudi je potpisalo Apel, ta agentura je veoma široka » Jakša Šćekić: Mislio sam da je vrijeme staljinističkog prozivanja prošlo » Tamara Nikčević: Predsjedniku Aleksandru Vučiću malo je jedan Ćuruvija » Dušan Janjić: Dačić da odluči da li mu je centrala Moskva ili Beograd » Nikola Samardžić: Nadam se da Cetinje neće proći kao Vukovar 1991.

Pobjeda u nezvaničnoj posjeti Centru medicine za mikrobiologiju Instituta za javno zdravlje u Podgorici

Magični broj 40 i ostale prepreke

STR. 3.

Tužilaštvo prikuplja dokaze protiv grupe koja se tereti za stvaranje kriminalne organizacije i utaju poreza

Knežević, njegova svastika i 15 osoba pod istragom STR. 8.

Premijer lani dobio poklone vrijednosti oko 3.200 eura

Vaze, medaljoni, monografije i slike STR. 2.

STR. 4. i 5.

STR. 6. i 7.

Predsjednik UPCG Radiša Šćekić ističe da značaj psihološke djelatnosti nije dovoljno prepoznat u društvu

Mentalno zdravlje mora biti prioritet

Str. 11.

Auto

BMW revolucija

STR. 16. i 17.

Jelena poklonila ruže našim vaterpolo reprezentativcima na dočeku u Podgorici

Baš mi je bio merak

STR. 18.

Politika

Nedjelja, 2. februar 2020.

Premijer lani dobio poklone vrijednosti oko 3.200 eura

Od medaljona i vaza do monografije PODGORICA – Bronzani medaljon, porcelanske figure, srebrne manžetne, uramljene fotografije, monografija, neki su od protokolarnih poklona koje je predsjednik Vlade, Duško Marković, dobio tokom prošle godine, a čija je ukupna vrijednost 3.260 eura.

Protokolarni pokloni, bez obzira na njihovu vrijednost, postaju svojina države – propisano je Zakonom o sprečavanju korupcije

Zaprečavanje granice u skladu sa sporazumom PODGORICA – Sinhronizovano, u više srpskih medija, juče je objavljena neistinita tvrdnja prema kojoj je proteklih dana ,,po nalogu policije“ počelo kopanje kanala na granici sa Srbijom, i to kako bi se navodno ,,spriječio dolazak vjernika iz Srbije na litije“, na koju su reagovali iz Vlade Crne Gore.

Duško Marković

Austrijanac „najšire ruke“ – poklon od dvije hiljade eura „Najšire ruke“ bio je savezni kancelar Republike Austrije, Sebastijan Kurc. Duško Marković je, u aprilu prošle godine, od njega dobio najvrjedniji poklon – naliv pero i prateću opremu, marke Daniel Svarovski, od čak dvije hiljade eura.

je, u maju prošle godine, poklonio manji zlatni privezak u obliku mape Kosova. Od ambasadorke Ujedinjenog kraljevstva u Crnoj Gori, Alison Kemp, premijer je u junu prošle godine dobio mikro bit računar. Kopredsjednik Mješovite komisije za ekonomsku saradnju između Vlade Republike Azerbejdžan i Vlade Crne Gore, i ministar rada i socijalne zaštite stanovništva, Sahil Babajev, poklonio je Markoviću ćilim ručni rad Bahar Shikhiyev, te knjigu „Disability is not inability“. Uramljenu fotografiju Hejdar Alijev Centra Marković je dobio od predsjednika Republike Azerbejdžan, Ilhama Alijeva, dok je vuneni tepih poklon od predsjednika Vlade Republike Azerbejdžan, Novruza Mamadova. Mehmet Akarca, generalni tužilac Turske, poklonio je Markoviću porcelanski tanjir Kutahya - srebrna kovanica povodom 150 godina Kasacijskog suda, dok je crnogorski premi-

jer od Ilyane Yotova, potpredsjednice Republike Bugarske, dobio zlatnu plaketu sa motivima boginje Nike na kvadrigi. Staklena posuda za piće poklon je od dr Senija Senera, izvršnog direktora i predsjednika TAV Airports Holding, a set porcelanskih šoljica za čaj od predsjednika U-Tour Group, Feng Bina.. Set šoljica za kafu sa tacnom, porcelan i srebro, poklon je od Sulejmana Sojlua, ministra unutrašnjih poslova Turske, a posuda – srebrni filigran sa malteškim viteškim krstom, od Džozefa Muskata, predsjednika Vlade Malte. Kardinal Pietro Parolin, državni sekretar Svete Stolice, poklonio je Markoviću monografiju Medalje rimskih papa. M. BABOVIĆ

Većina darova koje je premijer dobio, prema podacima Agencije za sprečavanje korupcije, vrijedi 50 eura, među kojima i bronzani medaljon u kožnoj kutiji, sa oslikanim anđelom koji simbolizuje solidarnost i mir, koji je poklon od pape Franja. Kristalna zdjela „Rogoška“ od 113 eura poklon je Markoviću od Boruta Pahora, predsjednika Republike Slovenije, u maju prošle godine. Porcelanske figure „Mevlana“ i „Selam“ iz „NAR kolekcion“, u vrijednosti od 70 eura, darovala je crnogorskom premijeru Songul Ozan, novoimenovana ambasadorka Republike Turske u Crnoj Gori. Svega tri eura manje vrijedan je protokolarni poklon od Zorana Zaeva, predsjednika Vlade Republike Sjeverne Makedonije. Srebrni ribarski brod na drvenom postolju „Zilverstad“ srebro, poklon je od holandske brodograđevne kompanije Damen Grupa, a njegova vrijednost je 60 eura. Svi ostali pokloni koje je Marković prijavio Agenciji za sprečavanje korupcije vrijede 50 eura. Tu je uramljeni kineski vez sa svilenim nitima i drvenim postoljem, koji je dar od predsjednika kineske kompanije CRBC, Du Feia u martu prošle godine. Fei je, mjesec kasnije, Markoviću poklonio i kinesku porcelansku vazu od 50 eura. Tu je i rad njemačke umjetnice Sabine Welz „Art domino cities in Pop Art“, koji je protokolarni poklon od Majkla Harmsa, predsjednika Udruženja njemačke privrede za istočnu Evropu. Vasilika Viorika Dančila, predsjednica Vlade Republike Rumunije, darovala je Markoviću srebrne manžetne sa rumunskim motivom, kao i naliv pero, marke Poenari. Janez Kocijančić, predsjednik Evropskog olimpijskog komiteta, u maju prošle godine, crnogorskom premijeru poklonio je staklenu plaketu sa logom EOK-a, povodom 17 igara malih zemalja Evrope 2019. Bronzana medalja sa grbom i pečatom San Marina poklon je Markoviću od Nikole Selva, i Majkla Muratorija, kapetana regenta San Marina. Ramuš Haradinaj, predsjednik kosovske vlade, Markoviću

Prema Zakonu o sprečavanju korupcije, javni funkcioner ne smije primiti novac, hartije od vrijednosti ili dragocjeni metal, bez obzira na njihovu vrijednost. Ne smije primati poklone, osim protokolarnih i prigodnih. Protokolarnim se smatra poklon predstavnika druge države ili međunarodne organizacije koji se daje prilikom posjete, gostovanja ili u drugim prilikama, kao i drugi poklon dat u sličnim prilikama. Prigodnim poklonom smatra se onaj u vrijednosti do 50 eura. - Ako javni funkcioner u toku godine primi više prigodnih poklona od istog poklonodavca, ukupna vrijednost tih poklona ne smije preći iznos od 50 eura, a ako u tom vremenu primi prigodne poklone od više poklonodavaca, vrijednost tih poklona ne smije preći iznos od sto eura - piše u Zakonu. Ukoliko se utvrdi da je prigodni poklon veće vrijednosti od 50 eura, poklon se predaje na raspolaganje organu vlasti u kojem javni funkcioner obavlja funkciju i postaje državna imovina. Protokolarni pokloni, bez obzira na njihovu vrijednost, postaju svojina države, odnosno opštine. I. K.

Protest ,,Mora da ide“ održan ispred Tužilaštva

Kako su naveli, istina je da se zaprečavanje takozvanih divljih prelaza na granici Crne Gore i Srbije izvodi u skladu sa predviđenom dinamikom koju su usaglasile dvije države. Iz Vlade su podsjetili da su Crna Gora i Srbija od 7. marta 2011. godine vodile pregovore koji su rezultirali zaključenjem međudržavnog Sporazuma o regulisanju režima pograničnog saobraćaja i više sporazuma o graničnim prelazima i pograničnom saobraćaju između dvije države. - Sporazumima, koji su potpisani, ratifikovani u obje države i koji su stupili na snagu, popisana su i prelazna mjesta za prelaženje državne granice van službeno otvorenih graničnih prelaza. To je učinjeno, kako bi se stanovništvu u pograničnim opštinama Crne Gore i Srbije olakšalo kretanje i prelaženje zajedničke državne granice, u namjeri da razvijaju i unapređuju privrednu, obrazovnu, zdravstvenu, socijalnu, kulturnu, sportsku i druge vidove saradnje, uvažavajući da je saradnja između stanovništva pograničnih područja osnov dobre saradnje susjednih država - pojašnjeno je iz Vlade. Dvije države, kako naglašavaju usaglasile su i dinamiku zaprečavanja pute-

va pogodnih za nezakonit prelazak državne granice. Na sastanku u Podgorici, 19. marta prošle godine, konstatovano je, kako ističu iz Vlade da su rukovodioci graničnih policija obje države potpisali Elaborat. - Kojim je, kako je konstatovano na sastanku međudržavne Mješovite komisije zadužene za praćenje sprovođenja odredaba sporazuma, održanom na Zlatiboru 22. novembra, predviđeno zatvaranje 29 puteva i 30 tačaka, i to 16 u Srbiji i 14 u Crnoj Gori - dodaje se u saopštenju. Kako su kazali iz Vlade, zaprečavanje puteva pogodnih za nezakonit prelazak granice izvode se sa crnogorske strane u skladu sa zaključcima Mješovite komisije i ranije preduzetim pripremama. - Iz navedenog je jasno da nije riječ o aktivnostima koje su pokrenute ovih dana i kojima je, kako je to zlonamjerno i u svrhu širenja lažnih vijesti objavilo više medija u Srbiji cilj onemogućavanje vjernika da prelaze granicu - kaže se u saopštenju. Dodaje se da su svi granični prelazi između Crne Gore i Srbije otvoreni, i da se preko njih saobraća bez smetnji. K. J.

isije od 22. 11. 2019. Zapisnik Mješovite kom

Traže uslove za fer izbore PODGORICA - Protest pod nazivom „Mora da ide“ održan je juče ispred Tužilaštva.

Sa jučerašnjeg okupljanja

Iz crnogorske Vlade reagovali na neistinite tvrdnje srpskih medija

Organizator protesta Nikola Grdnić je kazao da ih je okupio čovjek koji je prije dvije godine rekao da će savjesno i odgovorno da obavlja dužnost i da će se po-

svetiti nezavisnosti Crne Gore. - A sve je prekršio. Da nam je dobro ne bi smo izlazili na ulice svih ovih godina. Napravio je Crnu Goru zavisnom od njega i kompanije koja ga okružuje. Gdje je vladavina prava na koju se taj čovjek zakleo - kazao je Grdinić.

On je dodao da većina ljudi misli isto, te da će oni širiti otpor u cijeloj državi, djelujući mirno i u skladu sa zakonom. Predstavnik grupe građana Predrag Spasojević istakao je da vlast treba da bude u službi svih građana, a ne da šalju fašističke poruke.

- Onaj koji je uzeo 100.000 eura mita nije uhapšen, a jesu nevini ljudi. Trazimo stvaranje uslova za fer i poštene izbore koji će biti prihvaćeni u Crnoj Gori - istakao je Spasojević. Naredni protest najavljen je za 5. februar ispred Skupštine. K. J.

Politika

Nedjelja, 2. februar 2020.

Premijer lani dobio poklone vrijednosti oko 3.200 eura

Protokolarni pokloni, bez obzira na njihovu vrijednost, postaju svojina države – propisano je Zakonom o sprečavanju korupcije

Duško Marković

Protest ,,Mora da ide“ održan ispred Tužilaštva

isije od 22. 11. 2019. Zapisnik Mješovite kom

Traže uslove za fer izbore PODGORICA - Protest pod nazivom „Mora da ide“ održan je juče ispred Tužilaštva.

Sa jučerašnjeg okupljanja

Iz crnogorske Vlade reagovali na neistinite tvrdnje srpskih medija

Organizator protesta Nikola Grdnić je kazao da ih je okupio čovjek koji je prije dvije godine rekao da će savjesno i odgovorno da obavlja dužnost i da će se po-

Politika

Nedjelja, 2. februar 2020.

AKTUELNO: Što kažu intelektualci koje je Ivica Dačić nazvao crnogorskom agenturom u Beogradu BEOGRAD - Ministar spoljnih poslova Srbije Ivica Dačić obrušio se na intelektualce u Beogradu koji prema njegovim riječima podržavaju crnogorski režim i optužio ih da dobijaju novac za to. – Nikola Samardžić je jedan od njih. Da li je njega sramota da on ovdje u Srbiji koristi sve srpske privilegije, a da podržava crnogorski režim - nije ga sramota. Nigdje ne postoji veća podrška crnogorskom režimu nego u Beogradu. U tome i jeste problem što vi imate praktično agenture crnogorskih službi bezbjednosti ovdje u Beogradu koje koriste sve privilegije. Pare za to stiču ovdje u Srbiji da bi maltretirali Srbe u Crnoj Gori poručio je Dačić. Nekoliko dana prije toga Željko Čurović, predsjednik Saveza Srba iz Crne Gore je nabrojao ko su neprijatelji Srbije i zatražio da Beograd hitno reaguje i procesuira ih. Pobjeda istražuje što o ovome kažu intelektualci koje je ministar spoljnih polsova Srbije Ivica Dačić nazvao crnogorskom agenturom u Beogradu. Predsjednica Helsinškog odbora u Srbiji Sonja Biserko kaže da ,,ovo nije nikakava novost, oni koji sprovode taj scenario uvek atakuju na ljude koji podsećaju na pogubne posledice politike“. - S obzirom da je 800 ljudi potpisalo Apel (u kojem intelektualci iz regiona krive zvanični Beograd za krizu u Crnoj Gori) ta agentura je veoma široka. Ohrabrujuće je da toliko ljudi dijeli isto mišljenje - kaže naša sagovornica. Biserko ocjenjuje da sadašnji scenario u Crnoj Gori nije novi i da je on od 1991. godine primjenjivan na sve bivše jugoslovenske repubike: od Slovenije, Hrvatske Kosova i Makedonije. - I tada su određeni ljudi u Beogradu bili protiv scenarija zvaničnog Beograda i zbog toga su uvijek bili agenture bilo hrvatske, bosanske, kosovske itd - zaključuje Biserko.

POZIV NA RAZUM

Dr Nikola Samardžić, profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu kaže da demantuje ministra Dačića i da nije pripadnik nijedne agenture. - Pokušavam da pozovem na razum vlast i opoziciju u Srbiji koji pokušavaju da izvrše agresiju na crnogorske institucije. Moj stav nema nikakve veze sa predsjednikom Crne Gore i vlasti, niti oni pokazuju solidarnost na moju podršku. Nadam se da će se ovaj spor mirno završiti, da će se crkva povući iz politike i da Cetinje neće proći

Nacrtane mete ljudima koji pozivaju na razum Biserko: Osamsto ljudi je potpisalo Apel, ta agentura je veoma široka

Šćekić: Mislio sam da je vrijeme staljinističkog prozivanja prošlo

Samardžić: Nadam se da Cetinje neće proći kao Vukovar 1991.

kao Vukovar 1991. Godine ističe profesor Samardžić.

DOLAZIM U CG

Novinar Jakša Šćekić kaže da se smijao kada je čuo da je na tom spisku. - Vratili ste me u mladost. Mislio sam da je vrijeme komunističko staljinističkog prozivanja prošlo. Mene su stalno prozivali kada sam radio za ,,Skaj njuz“ i ,,Rojters“. Znam na kojem sajtu je to sada izašlo i kakve mračne snage stoje iza tog sajta. Kompliment je naći se na tom sajtu, bio bih duboko, duboko razočaran da nisam na tom spisku - navodi Šćekić. Na pitanje Pobjede da li se uplašio uslijedio je smijeh i rečenica da je za svojih 67 godina pretrpio toliko pucanja, bombardovanja, direktnih i indirektnih pretnji, da jedva čeka da dođe na odmor u Crnu Goru i ponosno prošeta Budvom, Herceg Novim i Podgoricom. - Pravljenje spiskova uopšte nije dobro. To je staljinistički i komunistički metod gdje se ljudima crtaju mete. Mislio sam da smo to na Zapadnom Balkanu odavno prevazišli i da smo ušli u demokratiju. Međutim, ovo je samo slika i prilika onih koji to rade da hoće staljinizam, komunizam, čvrtstu ruku. Neće demokratiju, hoće apsolutizam i ovo je njihova najbolja slika i prilika. Davno nisu mogli tako sebi da pucaju u nogu - ocenjuje Šćekić.

LAŽNO IME

Novinarka Tamara Nikčević kaže

Nikčević: Predsjedniku Vučiću malo je jedan Ćuruvija da je ,,biće koje je izmililo iz obavještajno propagandnog ništavila zemlje u kojoj živim četvrt vijeka ovih dana nazvalo me saradnicom crnogorske agenture u Srbiji i izdajnicom naroda kojem ne pripadam“. - Naravno da je riječ o prijesnoj laži. Jasno je, pritom, da listu izdajnika, na kojoj se, uvjerljivosti radi, našla i bliska prijateljica njenog stvarnog sastavljača, nije osmislio nesrećni fantom na čelu fantomske organizacije; osmislio ju je Miloševićev ministar informisanja, tokom čijeg je mandata ubijen no-

vinar Slavko Ćuruvija - kaže Nikčević. Ona je naglasila da je progonitelju slobodnih ljudi, onome koji je 1995. iz srpske Skupštine žrtvama genocida upućivao nacističke prijetnje, predsjedniku Aleksandru Vučiću malo jedan Ćuruvija. - Malo su mu žute trake koje je namijenio i Crnogorcima u Srbiji i svim čestitim i hrabrim potpisnicima Apela 800. Malo mu je i jedna Srebrenica. Hoće još - rekla je Nikčević. Analitičar Dušan Janjić kaže da to nije ništa novo i da je sve počelo sa događanjem naroda i kad je jedan dio ljudi koji sebe proglaša-

Janjić: Dačić da odluči da li mu je centrala Moskva ili Beograd va za Srbe našao da im je glavni cilj da potamani druge Srbe. - To govorim kao, narodski rečeno, Srbin sa dna kace i imam puno razumijevanje za ljude koji imaju problem sa identitetom, a takvi u ovim ludim situacijama postaju glavni veliki Srbi. To je dijagnoza, jer njima nije stalo ni do srpstva ni do Srbije, stalo im je do obračuna za sopstevene ideje i sopstvene pozicije. Tu drugu Srbiju je smislio DB i bezbjednjaci to i te tako prate. Nije glavni problem Crna Gora, nisu glavni problem sloboda i prava u Crnoj Gori, a pogotovo nisu prava SPC, problem je borba za vlast Dačiću i njemu sličnih koji ne mogu da se opredijele da li im je centrala Moskva ili Beograd - zaključuje Janjić.

SPISAK

Savez Srba iz Crne Gore u Srbiji osnovan je 14. maja 2019. godine sa ciljem da doprinese opstanku srpskog naroda u Crnoj Gori, očuvanju njegovih građanskih i nacionalnih prava, ali i borbi da Crnogorci koji žive u Srbiji imaju sva građanska prava – što sada nije slučaj, navedeno je na osnivačkoj sjednici Savjeta.... Na spisku koji je objelodanio Čurović nalaze se pored naših sagovornika i: prof. dr Ratko Božović, novinarka Vesna Mališić, prof. dr Milenko Perović, spisateljica Vesna Radusinović, narodni poslanik Balša Božović i njegova porodica, Slobodan Jovanović, novinar Boško Jakšić, prof. dr Darko Trifunović i prof. dr Zoran Dragišić. V. CVEJIĆ/M. JOVIĆEVIĆ

Ekonomija

Nedjelja, 2. februar 2020.

Vlasnik Turističke agencije ,,Explorer“ Luka Bulatović smatra da su neophodna veća ulagan

Sa ovakvom ponud Gora nema zimsku Ako želimo da imamo kvalitetan proizvod u budućnosti i svi više zarađujemo, treba da imamo kvalitet do koga se dolazi sa ozbiljnom infrastrukturom, smještajnim kapacitetima visoke kategorije, vanpansionskom ponudom visoke kategorije, dobrim ugostiteljstvom, gastronomijom, sa dobrim proizvodom koji je autentičan, nacionalni, dobro brendiran i pozicioniran – poručio je Bulatović

Luka Bulatović

PODGORICA – Na sjeveru još nema najavljenog snijega pa ni turista. Infrastruktura za proizvodnju vještačkog snijega je u planu za sljedeću godinu, ali samo snijeg ne čini sezonu. Vlasnik Turističke agencije ,,Explorer“ Luka Bulatović kazao je za Pobjedu da oni uvijek imaju alternativu, i ako nema snijega na skijalištima turiste vode tamo gdje ima. Smatra da osim snijega Crna Gora treba da ima i druge sadržaje. Oni svoje turiste voze motornim sankama, nude im rafting, šetnju krpljama, vožnju biciklima za snijeg... Turistima koji su pretežno iz Zapadne Evrope organizuju sve od slijetanja na aerodorom do povratka. - Ove godina je bukvalno identična 1993, što ne znači da nemamo u 100 kilometara rastojanja planine koje su pune snijega. Kako naiđe neka struja snijeg ili pane na naše planine ili napravi krug. Ove godine na Kopaoniku je za jednu noć palo 70 centimetara i jedina je planina u regionu gdje ima snijega. Nikad ne možete da znate kada će naići hladan talas, ali januar je mjesec kada mi svakako imamo najmanje padavina. Najveći snjegovi u Crnoj Gori su u februaru – tvrdi Bulatović.

Imali su kaže turista i ovih dana koje su vodili na rafting za koji imaju adekvatnu opremu. - Prvi dan su kupili kraću varijantu, drugi dan išli su na rafting 45 kilometara. Znači da su na rijeci proveli pet sati. Prije neku noć bili su na turu krpljama, a onda sjutra na motorne sanke. Postoji na Durmitoru mjesta gdje ima snijega i mi ih vodimo tamo, znači da postoje alternative – napominje Bulatović. Ako želimo da imamo kvalitetan proizvod u budućnosti i svi više zarađujemo, smatra da treba da imamo kvalitet do koga se dolazi sa ozbiljnom infrastrukturom, sa smještajnim kapacitetima visoke kategorije, vanpansionskom ponudom visoke kategorije, dobrim ugostiteljstvom, gastronomijom, sa dobrim proizvodom koji je

autentičan nacionalni, dobro brendiran i pozicioniran. - Malo ljudi u Crnoj Gori znaju uopšte koja je to osnovna infrastruktura u skijalištu i misle da je lako napraviti vještački snijeg. Osim savremenih žičara osnovna podrška skijalištu su dodatni sadržaji, a to je infrastruktura. Moramo imati sređenu stazu, koje kategorišu u nekoliko kategorija. Plave su staze za početnike, crvene za srednje skijaše, i crne koje odgovaraju takmičarima i pravim ljubiteljima skijanja. Kada se žičara i staza zaokruži onda mora postajati vještačko osnježivanje – kazao je Bulatović. Zbog čega nemamo vještačko osnježivanje, naš sagovonik objašnjava da se prvo moraju trasirati staze. - Jedan dio je urađen. Vlada preko Skijališta Crne Gore

planira za sljedeću godinu da poveže dva skijališta sa još jednom žičarom i sljedeća faza je razvoj vještačkog snijega. Za topove ili žirafe za osnježivanje, mora se obezbijediti neki napon električne energije i akumulaciono jezero sa dovodom cjevovodom iz neke rijeke ili vodoizvorišta. Puni se kaptaža jezera i pod pumpama visokog pritiska prolazi kroz cjevovode i kada je temperatura ispod nule, stvara se vodeni prah i u dodiru sa hladnim vazduhom dolazi do stvaranja kristala snijega – objašnjava Bulatović navodeći da ćemo za sezonu 2021/22. imati vještački snijeg. Ti projekti kako naglašava ne koštaju jeftino. Top košta od 25.000 do 40.000 eura, ali za infrastrukturu koju ne vidimo, trafostanice, velike pumpe i sve ostalo trebaju

motorne sanke, četvotočkaše, stazu profesionalnu za sankanje, razna klizališta... sve to kada se napravi privlači turiste i ako nema skijanja – smatra Bulatović. Nakon razvoja vanpansionske ponude, naš sagovornik smatra i da trebamo razvijati i usluge kulinarstva, gastronomski dio. - Ne možemo svaki restoran fokusirati na kačamaku. Mora biti i internacionalnih i nacionalnih restorana – kazao je Bulatović. Što se tiče prostornog plana smatra da imamo odličan plan Bjelasice, Durmitora i Komova koji su radili ljudi koji imaju

U Finskoj nemaju žičare, ali imaju naselje Djeda Mraza U svijetu, kako naglašava Bulatović, imate razne ponude kada je u pitanju zimski turizam. - Tako u Finskoj imate naselje Djeda Mraza na teritoriji 800 km, gdje turista može da vozi motorne sanke pet do sedam dana. Oni nemaju žičare, ali su se specijalizovali za razne ture. Tamo spavanje u ledenom hotelu košta do 500 eura – kaže Bulatović. On smatra da se tako nešto i kod nas može osmisliti, ali da je za to potrebna određena infrastrutkura jer bukvalno bez dobre infrastrukture ne možete razvijati ozbiljan turizam. - Nadam se da će dolaskom novih hotelskih brendova za one koji drže do standarda učiniti da se privuku ozbiljni gosti, ali pored toga moramo razvijati ,,priču“ – poručio je Bulatović.

PRILAGOĐAVANJE

On smatra da se trebamo prilagoditi tom vremenu. - Zbog čega ne bi promijenili zimske raspuste, ako je to tako u prvim susjednim zemljama. Mi sada u februaru dočekujemo 350 do 400 Francuza na skijanju. Ako ne bude snijega naša agencija nudi alternativu – kazao je Bulatović.

ogromna sredstva. - Tada možemo uvijek turistima da garantujemo skijanje. Međutim, osim skijališta moramo da razvijamo druge sadržaje. Postoji dana kada na skijalištima ima magle ili velike količine snijega i u tom trenutku moramo ponuditi određene alternative, a to je dobar velnes, zabavno - sportske programe, sportove u zatvorenim salama, a postoje i piste za skijanje urađene od plastike kao i razna vozila po snijegu. U Alpima imate bazene sa toplom vodom bukvalno pod otvorenim nebom, razvijen je dobar program velnesa, razni vrtići za djecu gdje mogu da nauče kako preživjeti u snijegu, kako koristiti raznu tehniku za planinarenje... – objašnjava Bulatović. Dalje ukazuje da kada su ti neki loši dani na skijalištu djecu možete poslati kod različitih instruktora, predavača. - Vanpansionska ponuda koja treba da se razvije podrazumijeva skije, nordijske skije, krplje, razne zaprege, da imamo

Restoran na Crnom jezeru jedini koji radi tokom cijele godine

Opština Herceg Novi će finansijski pomoći pomorsku liniju Rose - Herceg Novi sa 25.000 eura

Javni poziv za prevoznike otvoren je do 24. februara PODGORICA - Opština Herceg Novi subvencioniraće i ove godine usluge pomorskog prevoza putnika za područje Luštice na liniji Rose Herceg Novi - Rose, sa 25.000 eura.

Herceg Novi

Javni poziv za prevoznike otvoren je do 24. februara. - Ponuđač je, između ostalog, dužan da dostavi dokaze da shodno planu linija ima minimum dva plovila i jedan rezervni motor i da ima zaposlenu

najmanje još jednu osobu osposobljenu za upravljanje plovilom u javnom prevozu putnika - prenosi Radio Jadran. Mora posjedovati i polise obaveznog osiguranja od posljedica nesrećnog slučaja i za štetu počinjenu trećim licima za svako plovilo kojim namjerava obavljati prevoz putnika, dokaz o stečenom zvanju za mornara motoristu, odnosno voditelja čamca za pomoćnog mornara, ugovore o radu i

prijave osiguranja zaposlenih za svaku osobu koja će obavljati prevoz putnika na moru. Uz to, neophodne su i dozvole za plovidbu čamaca i dokazi o obavljenom redovnom tehničkom pregledu za svako plovilo pojedinačno, kojim se namjerava obavljati prevoz od 25 do 30 osoba. Odluka o izboru najpovoljnije ponude biće donešena u roku 20 dana od javnog otvaranja ponuda. K. J.

Ekonomija

Nedjelja, 2. februar 2020.

Aerodromi Crne Gore pokrenuli postupak nabavke nove mehanizacije

nja u turizam

dom Crna u sezonu

Motorne sanke kao jedna od ponuda

iza sebe ozbiljne projekte kada su u pitanju skijaški centri, ljudi iz prakse ne iz teorije. - Tim baznim stanicama smo ne samo sačuvali prirodu nego napravili da sve bude u jednom standardu, a namijenjeno ciljnim turističkim grupama. Da ne gradimo na tim bazama stanove već je sve u funkciji turizma. Kvadrature hotela su negdje od 100 do 200 soba što zadovoljava ozbiljne hotelske kapacitete. Da nije slučaj kao na Zlatiboru da imate kuću od 100 kvadrata, a pored nje objekat od 20.000 kvadrata – ističe Bulatović. On je mišljenja da Crna Gora u što kraćem vremenu treba da završi započete projekte kako bi se zaokružila priča ,,da ne gledamo u nebo ili da li će vjetar ponijeti snijeg“. - Mi radimo puno. Ako nijeste inovativni, ako brzo ne nađete rješenja nemate što da radite u ovom poslu. Mi smo tu da ispunjavamo našim klijentima svaku želju i bukvalno se tako odnosimo. Pratimo trendove i gledamo da ne zaostajemo za njima. Imamo sada grupu Francuza koji su došli isključivo na vožnju motornim sankama. Oni su bili prošle godine u Kanadi inijesu ni znali da imamo divlje planine gdje nema skijališta – kazao je Bulatović. Na Sinjajevinu gdje je najveći pašnjak na Balkanu i gdje žive

samo tri porodice preko cijele godine vode turiste koje posjećuju i njih. - Kroz te ture upoznaju se sa svim onim što Crna Gora pruža, i oni se vraćaju svake godine – kazao je Bulatović dodajući da moramo biti spremni na sve. - Mi radimo destinacijski menadžer. Jedan dio u okvru agencije bavi se aktivnim turizmom, a drugi dio kongresima... Većinom su naši klijenti stranci dok pet do sedam odsto budu iz regiona i domaći turisti. Da bi mogli da garantujemo proizvod ulažemo ne samo napor u osmišljvanju programa, nego kupujemo i različita plovila, vozila, opremu, radimo animaciju – kazao je Bulatović. Ove godine su kako ističe nabavili nova ATV i Side by Side vozila koji su za teške terene kao i bicikla za snijeg. - Kupili smo još motornih sanki i preko 150 novih skija, opreme odjeće. U našem rentalu možete doći i uzeti sve – kazao je Bulatović.

PONUDA

On smatra da lokalne samouprave moraju biti vizionari svojih gradova. Kompanija ,,Explorer“ zakupila je restoran na Crnom jezeru i pokazala da on može kvalitetno da radi cijele godine i zahvaljuju-

Oni koji kritikuju treba i da predlože Bulatović smatra da oni koji kritikuju turizam u Crnoj Gori ne treba samo da to rade nego i da ponude alternativu. - Ako neko ima neku bolju ideju, neka kaže. Često slušam da za većinu projekata postoje određene kritike. Ako neko kritikuje neka predloži alternativu. Mi jesmo skijaška zemlja i imamo veliki broj stručnjaka, ali da bi dostigli neke zemlje koje su prepoznate kada je u pitanju planinski, kontinetnalni, skijaški turizam, moramo i da uložimo – istakao je Bulatović.

ći njemu ove godine imamo najviše turista u NP ,,Durmitor“ od kada pamtimo. - Jedan od najboljih projekata je bio zamišljen na Crnom jezeru. Pokazali smo da umijemo da rukujemo restoranom i to je jedan od rijetkih objekata koji radi tokom cijele godine. Napravili smo dobru uslugu, radimo uvijek na nekim novim sadržajima, međutim u nekim trenucima nemamo prave sagovornike, ne znaju kako može jedan dobar projekat da očuva životnu sredinu što smo mi pokazali sa izletištem na Gorici koje je jedino ekološko – kazao je Bulatović. Kako ističe mnoge investicije i projekte koje bi oplemenili turističku ponudu opstruiraju sami građani. - Nije prošlo pola godine ljudi su shvatili da je na Crnom jezeru potrebno uraditi kanalizaciju, zbog ljudi kojih u jednom trenutku bude i 2.000. Oni moraju imati osnovne uslove za boravak – smatra Bulatović. On smatra da turistički poslenici treba da imaju što više sastanaka. - Volio bih da otvorimo priču i sa NVO predstavnicima i zajednički kreiramo proizvod i povedemo ih van da prođu i da vide kako to rade u razvijenijim zemljama ako žele da zajedno nadograđujemo turistički proizvod. Lakše je pričati i kritikovati nego raditi. Oni koji najmanje rade, najviše i kritikuju, vjerovatno imaju puno slobodnog vremena – poručuje Bulatović jer kako naglašava da bi turiste doveli u Crnu Goru morate im pružiti i nešto što nije vidio i okusio. N. KOVAČEVIĆ

Herceg Novi

PREKID AVIO-SAOBRAĆAJA: Detalj sa podgoričkog aerodroma početkom februara prošle godine

PODGORICA - Kompanija Aerodromi Crne Gore pokrenula je postupak nabavke nove mehanizacije za kojom može postojati potreba tokom zimske sezone, a koja se koristi pri odleđivanju aviona, saopšteno je Pobjedi iz tog državnog preduzeća. Tender za nabavku ove mehanizacije vrijedan je oko 350.000 eura. - Aerodromi Crne Gore pokrenuli su postupak nabavke savremenog samohodnog vozila za odleđivanje aviona, kojim će biti u mogućnosti da se po potrebi tretiraju svi vazduhoplovi koji obavljaju redovni saobraćaju sa i prema aerodromu Podgorica – kazali su Pobjedi iz Aerodroma CG. Iz kompanije je saopšteno da je postupak nabavke savremenog samohodnog vozila za odleđivanje aviona u toku, a u narednih nekoliko dana će, u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama, biti donijeta odluka o izboru ponuđača ili o obustavi postupka ukoliko se ustanovi eventualna neispravnost pristiglih ponuda. Predstavnici Aerodroma CG objasnili su i na koji način ova kompanija sprečava nastanak leda na poletno-sletnoj stazi. - Ukoliko nastupe uslovi za zaleđivanje, operator aerodroma Podgorica za sprečavanje nastanka leda na poletno-sletnoj stazi koristi namjenski granulat poznat pod nazivom urea, koja se putem posebnih raspršivača nanosi na površinu koja se tretira – rekli su iz Aerodroma CG, odgovarajući na pitanje da li kompanija planira da kupi opremu za odleđivanje piste. Predstavnici Aerodroma CG su naveli da uslovi za zamrzavanje poletno-sletne staze mogu nastupiti najčešće za vrijeme sniježnih padavina. - Pri čemu se u zavisnosti od vremenskih prilika, tretiranje površine ureom vrši po potrebi, i to u toku formiranja ili nakon uklanjanja nastalog taloga odnosno sniježnog pokrivača – objasnili su iz Aerodroma CG. Predstavnici ovog državnog preduzeća su saopštili da je do momenta formiranja preduzeća Aerodromi Crne Gore, Vazduhoplovstvo Vojske Crne Gore koje raspolaže mehanizacijom, vršilo uklanjanje snijega sa operativnih površina. - Nakon formiranja preduzeća i prelaskom nadležnosti na Aerodrome CG, uspostavljena je međusobna saradnja na zajedničkom sprovođenju aktivnosti čišćenja, u slučaju sniježnih padavina, koja se do danas praktikuje – rekli su predstavnici kompanije. Oni ističu da za Podgoricu nijesu karakteristične ekstremno niske temperature i da u glavnom gradu nijesu zastupljene

Kupuju savremeno vozilo za odleđivanje aviona Ukoliko nastupe uslovi za zaleđivanje, operator aerodroma Podgorica za sprečavanje nastanka leda na poletno-sletnoj stazi koristi namjenski granulat poznat pod nazivom urea, koja se putem posebnih raspršivača nanosi na površinu koja se tretira, naveli su iz Aerodroma CG česte pojave sniježnih padavina. Prema njihovim riječima, zbog toga su Aerodromi CG nastavili sa prvobitno ustanovljenim modelom čišćenja i održavanja operativnih površina na poletno-sletnoj stazi u zimskim uslovima. - U prilog tome, govori i zvanični podatak Zavoda za hidrometerologiju i seizmologiju u kojem se navodi da je zabilježeni broj dana sa sniježnim padavinama u Podgorici za prošlu i 2018. godinu iznosio dva dana, u 2017. godini jedan dan, dok u 2016, 2015. i 2014. nijesu zabilježene sniježne padavine – naveli su iz Aerodroma CG. Ministarstvo saobraćaja će, kako je to prije desetak dana najavio ministar Osman Nurković, do kraja naredne sedmice raspisati tender za dostavljanje ponuda za zakup crnogorskih aerodroma. On je rekao da će rok za dostavljanje ponuda biti 60 dana, ali da postoji mogućnost da se on produži, ako to budu tražili ponuđači. Na pretkvalifikacioni tender za dodjelu koncesija stiglo je sedam prijava, od kojih su četiri ispunile kriterijume i označene su kao kvalifikovani ponuđači i oni će moći da dostave ponude. U igri za aerodrome su tri kompanije i jedan konzorcijum i to južnokorejska kompanija Incheon International Airport, indijski GMR Airports, luksemburška Corporacion America Airports i francusko - turski konzorcijima Groupe ADP Con-

sorcium - TAV Havanlimanlari i Aeroports de Paris, koji su ispunili pretkvalifikacione kriterijume za dodjelu koncesija za crnogorske aerodrome. Obaveza budućeg koncesionara je da avansno uplati najmanje 100 miliona eura i da tokom perioda koncesije od 30 godina uplaćuje u budžet države najmanje deset odsto od ukupnog prihoda. Nurković je ranije rekao da su kompanije koje su ispunile uslove za dodjelu koncesija renomirane i da očekuje dobru trku, takmičenje između njih i odlične ponude, koje će prevazići prvobitno postavljene uslove. On je optimista da će se taj posao završiti u ovoj godini. Vlada je 25. jula prošle godine usvojila koncesioni akt i ugovor za davanje koncesije za korišćenje aerodroma Tivat i Podogrica Iz Vlade su ranije kazali da se očekuje da će uključivanje privatnog sektora u upravljanje aerodromima za posljedicu imati poboljšanje usluga putnicima, proširenje ruta, odnosno povećanje aviodostupnosti i bolju promociju Crne Gore kao turističke destinacije. Iz Vlade su ranije saopštili da je očekivani obim investicija najmanje 80 miliona eura tokom prve investicione faze odnosno prve tri godine, a najmanje 200 miliona eura tokom ukupnog trajanja koncesije. S. POPOVIĆ

Društvo

Nedjelja, 2. februar 2020.

Pobjeda u nezvaničnoj posjeti Centru medicine za mikrobiologiju Instituta za javno zdravlje u Podgorici

Magični broj 40 i ostale prepreke

Obavještenje za pacijente

PODGORICA - Ukoliko vas „uput nanese“ u Centar medicine za mikrobiologiju Instituta za javno zdravlje „naoružajte“ se strpljenjem, obavezno se raspitajte kod onih koji su već bili tamo, pažljivo slušajte što vam medicinsko osoblje govori, ali i provjerite to i ne zaboravite da ustanete prije svitanja, jer ćete u tom slučaju, završiti za „samo“ tri sata. Ovo su preporuke svih koji su bar jednom, ali ne „preko veze“, bili u ovom Centru. Poduži je spisak preporuka, ali koristan. Kada vas ljekar koji vam daje uput za dodatnu dijagnostiku u ovom Centru savjetuje da odete rano nemojte ni pomisliti da bi to moglo biti u 7.30 sati kada počinju da rade. Pogotovo ako ste žena i potrebno je da uradite ginekološku pretragu, briseve. To podrazumijeva baš rano „hvatanje reda“. Dnevni prijem pacijentkinja ograničen je na 40 i ako dođete u 7.30 kada otvaraju, velika je vjerovatnoća da ćete biti broj 41, a to znači da nećete biti primljeni. Oni koji su upozoreni kako ovaj sistem funkcioniše obično dolaze makar sat ranije, ali ni to ponekad ne bude garancija da ćete biti među onima koje su uspjele da se nađu među brojevima od jedan do 40. U ponedjeljak ujutro, sa uputom od ljekara i u ulozi pacijentkinje reporterka Pobjede bila je tačno u 6.30 sati ispred Centra za mikrobiologiju. Pred zaključanim vratima već je bilo „načičkano“ šest osoba. Očito su već neko vrijeme čekale. Razgovor među njima uveliko je trajao. Pet žena i jedan muškarac stajali su tik uz ulazna vrata.

U „koži“ pacijentkinje

Naša reporterka zamolila ih je da je propušte samo da pročita oba-

Najbolje je doći prije šest. Tada znaš da si prva, ne mogu te vratiti i brzo završiš – priča prva u redu, koja očito ima iskustva, komentarišući dugački red koji se stvorio. Vidno zadovoljna što je prva, ne odvajajući se od vrata, i sažaljivo gledajući kolonu iza sebe, prokomentarisala je: „A, ne, ne. Jednom su me vratili i neće više“ Često nema reagenasa za HPV

Redovi ispred Instituta za javno zdravlje su redovna pojava

vještenje istaknuto na vratima. Malo nepovjerljivo, ali sklonili su se. Kako je prolazio koji minut stizali su novi pacijenti. Za svega petnaestak minuta stvorila se kolona, tolika da i pored sve volje Pobjedina reporterka nije uspjela da izbroji koliko je ljud. - Najbolje je doći prije šest. Tada znaš da si prva, ne mogu te vratiti i brzo završiš – priča prva u redu, koja očito ima iskustva, komentarišući dugački red koji se stvorio. Vidno zadovoljna što je prva, ne odvajajući se od vrata, i sažaljivo gledajući kolonu iza sebe, prokomentarisala je: „A, ne, ne. Jednom su me vratili i neće više“. Priča da se tada raspitala i da su joj rekli da dođe i prije šest ako

može. - Dolaze ljudi iz svih gradova i kazali su mi da mi je sigurna garancija da ću završiti da budem ovdje prije šest. Počinjem u osam s poslom, prikasniću, ali bar ne moram da uzmem slobodan dan – kaže ona. Na to jedna gospođa iz reda komentariše kako je ona poranila iz Bara, a nadovezuje se muškarac koji objašnjava da je doputovao iz Bijelog Polja. Prva u redu komentariše: „Što će jadni. Nijesu mogli prije mene nikako“. Još jedan pacijent je iz Bara. Kaže da je krenuo u 4.30 sati. - Skoro da nijesam ni spavao – dodaje bezvoljno. Trudnice i u ovom dugačkom redu imaju prednost. Međutim,

one koje to nijesu mogle da dokažu i naraslim stomakom, umjesto: „Dobro jutro“ dočekivane su sa skeptičnim pogledima, ali i neumjesnim, no za ovu priliku, prikladnim pitanjem: „Jeste li zaista trudni?“ Kada dokaže trudnoću, otkopčavajući jaknu ili uputom, bude sve u redu. - Koliko god da poranim uvijek zateknem gužvu. Ne znam kad ovi ljudi ustaju da bi došli. Što je najgore, sve vrijeme stojimo napolju pred vratima. Ovako je zimi i ljeti kad su vrućine – komentariše jedna od žena. Kako to bude kod nas, bilo je i onih koji su na razne načine pokušavali da se proguraju među prve, pojedini uz neobična objašnjenja. Nekima je prošlo, ali bilo je i svađe „u cik zore“.

- Gospođo, stanite u red, došli ste poslije nas - obratila se starija žena drugoj približnih godina. Ova se pravila da je ne čuje, a onda kada je poslije više prigovora bila prinuđena da je čuje pokušala je da se opravda: „Hladno mi je. Ne mogu da čekam“. I na kraju je ušla među prvima. Druga koja je, takođe, pokušala mimo reda da se domogne vrata, pravdala se da „ima vene“ i da ne može da stoji. Osim trudnica do vrata su, bez većih prigovora od ostalih, stigli i baš stariji ljudi. Bez pogovora su svi u redu puštili i stariju ženu koja je došla sa sinom kojem je dijagnostikovana teška bolest.

prozivka

U 7.30 vrata su otvorena. Sestra koja je stajala ispred aparata koji štampa brojeve uzela je uput od jedne gospođe i rekla joj kratko: „Mi ovo ne radimo“. Srećom, nepovjerljiva gospođa, ispostaviće se s pravom, ipak je ušla unutra i provjerila informaciju. Već za nekoliko minuta vratila se i objasnila sestri da ipak rade taj nalaz i dobila broj. U hodniku, naizgled prostranom dva šaltera, tu predajete uput i dobijete papir s podacima o testu koji treba da radite. Sestra vam kaže broj sobe u koju treba da idete. Za svega nekoliko minuta hod-

Ministarstvo zdravlja: Problem opterećenja rješavaćemo sistematično Zamjerke pacijenata su i da je nerijedak problem kod uzimanja brisa za HPV, budući da, kako navode, potrebnih reagenasa često nema, zbog čega su prinuđeni da ovu pretragu obave privatno. Sudeći prema odgovorima koje je Pobjeda dobila od Ministarstva zdravlja povodom nevolja sa kojima se suočavaju pacijenti u laboratorijama Instituta za javno zdravlje nema naznaka kada će problemi biti riješeni. Najavljuju da će se u perspektivi dio uzorkovanja humanih bioloških materijala za potrebe mikrobioloških pretraga i analiza obavljati na nivou primarne zdravstvene zaštite, a, kako kažu, biće izgrađen i pomoćni objekat u krugu Instituta. No, kada će se to desiti ne saopštavaju. Iz Ministarstva zdravlja navode da

ovakvo stanje dominantno uslovljavaju dva faktora, demografski trendovi i unutrašnje migracije, odnosno rast broja osiguranika. Veliki uticaj ima i edukacija visokostručnog kadra iz oblasti mikrobiologije (potrebno pet-šest godina za školovanje jednog mikrobiologa) koja, kako navode, ne može da prati konstantan rast zahtjeva za mikrobiološkom dijagnostikom. Osim toga, objašnjavaju, laboratorija Instituta je jedina mikrobiološka laboratorija u kojoj se rade visokospecifične dijagnostičke procedure čime je broj analiza dodatno uvećan. - Primjera radi, tokom 2018. godine mikrobiološka laboratorija Instituta sprovela je ukupno 329.313 analiza kliničkog materijala (ne računajući analize

u sklopu skrining programa raka grlića materice niti ranog otkrivanja kolorektalnog karcinoma) što je gotovo za petinu više od prethodne godine i što u suštini znači da je gotovo svaki drugi stanovnik Crne Gore makar jednom laboratorijski obrađen u Institutu za javno zdravlje. Pri tome ne pominjemo uzorke i mikrobiološke analize hrane, vode, vazduha, briseva površina, predmeta opšte upotrebe... koji su takođe odrađeni u laboratoriji Instituta – naveli su oni. U pomoćnom objektu koji će biti sagrađen u krugu Instituta biće smještene, kako su kazali, „određene službe koje trenutno koriste prostor odsjeka za prijem, a prije svega elementi epidemiološke službe zaduženi za sprovođenje sanitarnih pregleda“.

- Završili smo idejni projekat i sada pokušavamo da obezbijedimo sredstva za njegovu izgradnju i opremanje – kazali su iz Ministarstva. Najavljuju i da će Institut u dogledno vrijeme biti rasterećen nekih mikrobioloških pretraga i analiza, jer je u nekim opštinama počela, a u nekima i završena obuka kadra na primarnom nivou zdravstvene zaštite za uzimanje i upućivanje uzoraka u Institut za javno zdravlje“. - Time će se rasteretiti prijemni odsjek u Institutu bez ugrožavanja kvaliteta usluga i validnosti rezultata. S obzirom na to da se radi o potencijalno infektivnom materijalu posebna pažnja mora se posvetiti i adekvatnom transportu koji ima određene karakteristike i specifičnosti koje se u potpunosti moraju ispuniti – naveli su iz Ministarstva. i. kr.

nik je bio krcat. Postalo je zagušljivo. Nekoliko pacijenata se pobunilo. U hodniku su se pojavile i osobe koje nijesu bile u redu. - Došla je poslije mene. Izgurala me i ušla prije mene. Nijesam mogla da vjerujem – negodovala je jedna pacijentkinja. Druga se nadovezala i pitala: „A odakle ova gospođa? Nijesam je vidjela ispred nas“. A naša reporterka od šaltera je krenula u potragu za sobom broj dva, kako joj je rečeno na šalteru. Ako ste prvi put u laboratoriji, male su šanse da se možete snaći bez zapitkivanja kako da nađete sobu sa brojem koji vam je saopšten. Na vratima, prosto, nema broja?! Ipak, poslije nekoliko minuta lutanja, uz podršku ostalih pacijenata, uspjećete. - Idete pravo, pa sa desne strane – dobacuju pacijenti. Ispred sobe već se stvorio red. Među njima i neki kojih nije bilo među onima koji su čekali od ranog jutra. I ta slika zbunjuje. Gomila neznanaca i pitate se da li ste pred pravim vratima. U sobu broj dva nesmetano ulaze oni koji su se tu stvorili niotkuda?!

Uljezi

A u pratnji jedne od „uljeza“ bila je i gospođa u bijelom mantilu. Stajale su pred vratima. Svima iz jutarnjeg reda čekanja žena srednjih godina bila je nepoznata. Bilo je neupitno da nije od zore čekala u redu. Neko bi je već prepoznao. Nije se, međutim, obazirala na komentare kako je i kuda ušla. Nije odgovorila ni na pitanje koji je broj. Umjesto nje, odgovorila je njena „pratnja“, kako se ispostavilo, ljekarka: „Sad je ona na redu“. Revoltirane pacijentkinje počele su da se bune. - Ne može biti nikako gospođo, dvadeset ljudi je prije nje, jer je ona broj 30 – skoro pa u glas negodovale su one. Doktorku je to naljutilo, pa je vidno uznemirena odgovorila: - Nijesam ja gospođa, ja sam doktorica – saopštila je povišenim tonom?! Na pitanje pacijentkinja da li radi u Centru za medicinsku mikro-

Društvo

Nedjelja, 2. februar 2020.

Bokan će platiti let za Minsk Valentini Šćekić na transplataciju bubrega

Podrška EU Rasterećenju laboratorije, ističu iz Ministarstva zdravlja, trebalo bi da doprinese i osnažavanje i unapređenje kvaliteta i obima usluga ostalih javnih mikrobioloških laboratorija u državi. Taj projekat, navode oni, Ministarstvo će realizovati u saradnji sa delegacijom Evropske komisije. - U pitanju je projekat koji ima cilj da osnaži mikrobiološke laboratorije na primarnom nivou zdravstvene zaštite kako bi se osigurala podjednaka dostupnost mikrobioloških usluga odgovarajućeg nivoa zdravstvene zaštite svim građanima – objašnjavaju oni. Time će, kažu, pacijentima postati dostupne određene usluge u najbližoj mikrobiološkoj laboratoriji, a koje, za sada, radi samo laborai. Kr. torija Instituta.

Ginekološki brisevi Čitateljka iz Tivta Na nevolje s kojima se suočila u pokušaju da dođe na red za ginekološke briseve, ograničene na broj 40, požalila nam se i čitateljka iz Tivta. Ispričala je da je bila prinuđena da nekoliko puta dolazi u Podgoricu i da ne stigne na red. - Putujem autobusom i zbog rasporeda linija uspijevala sam da dođem pola sata prije otvaranja laboratorije i svaki put su me vratili. „Dođite sjutra“, ljubazno bi mi saopštili. Izgledalo je nemoguće da ću ikada doći na red – ispričala je ona. Na kraju je uspjela, ali zahvaljujući ljubaznoj medicinskoj sestri, koja se, vjerovatno sažalila na nju. - Ponudila mi je da sačekam dok svi završe, pa da provjeri hoće li biti mjesta za mene. I uspjela sam – ispričala je Tivćanka. i. Kr.

biologiju odgovorila je potvrdno. - Baš ovdje radite – pitale su pacijentkinje. Rekla je da radi u Institutu za javno zdravlje i da je doktorica. - Zar ne vidite? Ona je sa mnom. Na ulici sam gospođa, a ovdje sam doktorica – saopštila je ljutito i to je, valjda, trebalo da znači kraj razgovora i sklanjanje „sa puta“. Naša reporterka pročitala je na identifikacionoj kartici ime ljekarke, predstavila joj se i objasnila da piše priču o gužvama u Cent r u . D o k t o r ka s e o d m a h promijenila. - Ja često sarađujem sa medijima. Baš dosta me pozivaju za izjave – ljubazno je kazala. Nastavila je da priča, da objašnjava kako je na riječ „gospođa“ alergična još od dana kada je radila u Hitnoj. - Tamo su mi se ljudi obraćali sa „gospođo“ i ja sam odgovarala ovo što i vama sad. Nemam ja problem s tim, nema to veze što sam doktorica, čak mi je bilo i simpatično kada ste mi to rekli, podsjetilo me na to vrijeme – pričala je. I dok je ona objašnjavala da nije neljubazna „broj 30“, koji je nekako dobila gospođa koja je bila sa njom, ušla je u sobu broj dva ispred 20 žena koje su bile u redu?! - Sila Boga ne moli – prokomentarisala je jedna od žena. Kada su završile doktorka je ljubazno „pozdravila“ red: „Nijeste valjda ljute zbog onog gospođo, ja sam se samo šalila“?! Šalila se ili ne, progurala je prijateljicu uz objašnjenje da je to sve normalno.

- Toliko valjda imam pravo. Ona mora da ide na posao, a i ja žurim da se vratim – dodala je u prolazu. Očito je nije briga što je zbog njene prijateljice vraćena neka pacijentkinja broj 41, jer nije imala „vezu“ i uredno je čekala u redu od zore. Prijateljicu je čekao broj 30, možda rezervisan za „veze“. Ona nije morala da rani, niti brine hoće li stići na vrijeme da bude među srećnicama koje su uspjele da se domognu brojeva od 1 do 40. Nije morala da brine hoće li zakasniti na posao. Njena drugarica je doktorka. Kućni red koji pacijenti „bez veze“ moraju da poštuju pisali su medicinski radnici i bilo bi očekivano da ga i oni poštuju. To su njihova pravila. Ali nije tako.

Pravila

Velika gužva je i pred sobom broj jedan. To je soba koja prima 40 pacijentkinja dnevno. Na vratima naravno ne piše broj sobe, ali već ste ispraksirani i znate da ste stigli do željenih vrata. Jedino o čemu razmišljate je kako će uskoro sve biti gotovo. Ne može još dugo da traje. Nema svježeg zraka, a gužva je na malom prostoru tolika da nema načina da napravite pristojnu distancu od ostalih pacijentkinja. Za trudnice ima nekoliko stolica. Da mogu makar da sjednu. Ali, ni tu nije kraj. Da dođete do sobe za „ginekološko uzorkovanje“ treba da prođete kroz još jedna vrata. Tu je istaknuto obavještenje da se skinete i čekate. I tako gole, u minijaturnom presoblju, stoji nekoliko žena. I to je procedura.

Uzorkovanje ginekoloških briseva, istakli su iz Ministarstva zdravlja, usko je grlo laboratorije i najavljuju da će to ,,biti riješeno u doglednom periodu“. Jedan od prijedloga za unapređenje je, kako su pojasnili, osposobljavanje timova izabranih ginekologa na primarnom nivou zdravstvene zaštite za uzimanje, a zatim i za mikroskopiranje briseva čiji je cilj utvrđivanje takozvanog „stepena čistoće“. - To je metodološki jedina usluga za koju se uzorak (bris) ne može transportovati, već se analiza mora uraditi neposredno po uzimanju. Na taj način pacijentkinje će uslugu analize čistoće vaginalnog brisa dobijati na primarnom nivou, dok će se za ostale usluge unaprijediti slanje uzoraka do konačnog unapređenja mikrobioloških laboratorija u domovima zdravlja – naveli su iz Ministarstva.

Istina, brže ide kad ste gole, „uletite“, legnete na sto, uzme se uzorak, idete... Pacijentkinje spremno i sa nestrpljenjem čekaju to čarobno: „Sljedeća“. Uzorkovanje je gotovo za nekoliko minuta. I gotovo. Ljubazno vam saopštavaju da su nalazi gotovi za sedam dana i da ste slobodni. I bukvalno se tako i osjećate! Slobodno. I srećno. Sve je završeno prije devet sati. Na redomatu se „odjavljujete“ sa gorkim osjećajem da je broj 41, pa i još nekoliko iza, vraćeno. Dnevno primaju 40 žena, a među njima su i one „preko veze“, koje imaju spreman broj, koji je „otet“ nekoj ženi koja je uranila, ostavila druge obaveze, posao, djecu da bi stigla na vrijeme... Sudeći prema podacima sa redomata, u 8.45 ostalo je još ukupno 65 pacijenata, među kojima i nekoliko trudnica. Prijem pacijenata se obavlja do 10 sati, tako da oni koji ne rade ginekološke pretrage imaju šansu da možda i stignu na red. Od 10.30 sati je pauza, a od 11 primaju samo hitne slučajeve. ana raiČKOviĆ

Predsjednik kompanije Voli pokazao humanost PODGORICA - Predsjednik kompanije Voli Dragan Bokan obezbijedio je i finansiraće avionski prevoz Valentini Šćekić, majci troje djece, kojoj je neophodna transplatacija bubrega da bi nastavila da živi Na ovaj humani gest Bokan se odlučio nakon što je iz medija saznao da se Šćekić bori sa teškom bolešću i da apeluje na ljude dobre volje da joj pomognu da sakupi neophodni novac za transplataciju bubrega koji su joj otkazali. Akcija prikupljanja novca je pri kraju, ali je najveći problem bio organizacija avio prevoza jer je, od momenta kada klinika iz Minska pozove porodicu Šće-

kić, potreban transport pacijentkinje u roku ne dužem od 11 sati. Predsjednik kompanije Voli uspio je, preko svojih poslovnih kontakata, da obezbijedi i finansira usluge avionske kompanije čiji će avion biti na raspolaganju odmah po pozivu iz Crne Gore. - Ovo je za sve nas veliko olakšanje. Zahvalni smo gospodinu Bokanu, jer je organizacija avioprevoza bila veliki problem. Srećom, taj je problem sada riješen, prvenstveno zalaganjem predsjednika kompanije Voli i nemam riječi da opišem koliko smo srećni. Sad ostaje da čekamo poziv iz Bjelorusije - kazao je za Pobjedu Saša Šćekić, Valentinin suprug.

Valentini Šćakić, majci troje maloljetne djece, dijagnostifikovana je prije pet godina bubrežna insuficijencija, a vremenom je jedan bubreg prestao da radi. Kako je rekla Valentina Šćekić, prilikom treće trudnoće i drugi bubreg je počeo da otkazuje i od tada su bezuspješno pokušavali da nađu donatora. Ispostavilo se da, uprkos dobroj volji, otac i majka, kao ni suprug - ne mogu joj donirati bubreg. Nakon ljudskog gesta, pomoći Bokana i kompanije Voli, porodica Šćekić sada sa nestrpljenjem iščekuje poziv iz Minska da bi se, nakon operacije, okončalo vrijeme neizvjesnosti i dobila borba za budućnost ValenD. Đ. tine Šćekić.

Crnogorski pisac o anticrnogorskim aktivnostima SPC

Popović: Moleban revolucija podsjeća na islamsku revoluciju PODGORICA – Navodno protestujući protiv nedavno usvojenog Zakona o slobodi vjeroispovijesti, SPC je po crnogorskim gradovima nedavno započela „moleban revoluciju“, čiji su politički ciljevi otvoreno anticrnogorski, identični onim iz vremena „događanja naroda“ i „antibirokratske revolucije“. Meta SPC nije Zakon, meta im je država Crna Gora – kaže crnogorski pisac Milorad Popović. On je intervjuu za sarajevske Dane kazao da je po svom retrogradnom duhu, Amfilohijeva „moleban revolucija“ neodoljivo podsjeća i na islamsku revoluciju, što su je predvodile iranske mule. - Riječ je o pokušaju uspostavljanja hibridne teokratije, u kojoj imate vrhovnog poglavara, neprikosnovenog autoriteta kako u vjerskom, tako i u političkom, moralnom i svakom drugom smislu. Komentarišući Zakon o slobodi vjeroispovijesti, Amfilohije kaže da on predstavlja „udar na Boga“, što bi trebalo da znači da je upravo on ekskluzivni božji predstavnik i da kao takav mora imati status primjeren teokratskim društvima. Ovu tezu potvrđuje i Amfilohijeva poruka da je SPC starija od Crne Gore, odnosno da je ona stvarala crnogorsku državu. Naravno, činjenice govore drugačije: najstarija crkva u Crnoj Gori je Barska nadbiskupija, koja je od Crkve Svetoga Save starija barem dva vijeka; istovremeno, Crnogorska crkva postoji od

Milorad Popović

1485. od vremena Ivana Crnojevića - kaže Popović. Na pitanje otkud toliko građana na litijama ako je tačno da vlast ne otima crkve i manastire Popović kaže da je to jedna vrsta manipulacije koju gledamo još od devedesetih godina prošloga vijeka. - Naslovne strane beogradskih kontrolisanih tabloida možda mijenjaju urednike, ali ne i uređivačku politiku. Brutalne laži što su ih nekada širile Politika, Ekspres politika i Večernje novosti, uperene protiv crnogorskog komunističkog rukovodstva – ono je nakon toga srušeno sa vlasti, a Crna Gora gurnuta u sramni rat za ostvarenje velikosrpskih interesa – danas šire Informer, Pink, Milomir Marić, Politika, Večernje novosti Milorada Vučelića. Onako kako su devedesetih satanizovani Albanaci, Slovenci, Hrvati i Bošnjaci, danas su Crnogorci. Beograd, pritom, s pravom računa na unutrašnje slabosti zemlje na koju atakuje.

Na pitanje koje su to untrašnje slabosti Popvić odgovara da su to petokolonaške političke stranke čija se ideologija zasniva na velikosrpskom nacionalizmu, na pojedine institucije, na NVO i medije koji su logistika takvoj politici. - Koncern Vijesti je, na primjer, noseći stub velikosrpske propagande u Crnoj Gori. Na njihovim naslovnim stranama danas je nekakav pop Đogo iz Bosne i Hercegovine, koji pred crkvom u Podgorici drži govor i kaže kako Srbi iz Republike Srpske više vole Crnu Goru od samih Crnogoraca - kaže Popović. Ističe da je više od pedeset procenata manastira i crkava već u vlasništvu države Crne Gore. - I u Hrvatskoj je država vlasnik svih bogomolja SPC, pa to nikome ne smeta. U Jugoslaviji Karađorđevića, koji su 1920. ukinuli autokefalnu Crnogorsku pravoslavnu crkvu (CPC), vlasnik svih manastira i crkava takođe je bila država, a ne tada formirana SPC. Bogomolje su isti status imale i u vrijeme socijalističke Jugoslavije. Tek je devedesetih godina prošloga vijeka, u sveopštem ratnom haosu, kao tipični nasilnik, Amfilohije te stvari promijenio, počinivši niz djela zbog kojih bi u svakoj uređenoj državi morao krivično da odgovara. Naime, od devedesetih do danas čak 57 crkava upisano je na Amfilohijevo ime. Pedeset i sedam! I to ne na ime Risto Radović, na kojem su mu dokumenta, nego na nepostojeće, na Amfilohije Radović. Takvo lice ne postoji ni u jednoj evidenciji - kaže Popović. r. P.

Oglasila se MCP sa porukom da crkva nije rušitelj države

SPC: Podmeću nam laži PODGORICA - Crkva nije rušitelj države, a sve njene poruke su u duhu bratske sloge, mira i ljubavi, saopšteno je iz Mitropolije crnogorsko-primorske SPC. Poručuju da su ovih dana ponovo od onih koji su „trenutno na vlasti“ izloženi novim podmetanjima, neistinama i etiketiranju. - Ne želeći da se bavimo brojnim optužbama niti da se pravdamo, svjedočimo i ovoga puta pred Bogom i sveukupnom javnošću ono što smo

nebrojeno puta istakli, crkva nije bila, niti će ikada biti nosilac bilo kakve ideologije - navodi se u saopštenju. Oni su kazali da se naročito ovih dana trude „da tvorimo isključivo djelo Božije, jer to duboko osjećamo“. - Nijesmo rušitelji države. Naprotiv, sve naše poruke su u duhu bratske sloge, mira i ljubavi - naglasili su iz MCP SPC. Prema njihovim riječima, narod koji hoda ovih večeri u litijama, najljepši je i najdostojanstveniji ukras Crne Gore.

- Onaj ko ih naziva rušiteljima i negatorima Crne Gore, niti poznaje svoj narod niti zna što su istinske vrijednosti Crne Gore - poručili su u saopštenju. Navodi se da je Crna Gora opterećena mnogim istorijskim podjelama i diobama koje su je kroz istoriju mnogo koštale. Zato je, kako navode, crkva u Crnoj Gori jedna od rijetkih institucija gdje su se, godinama unazad, te diobe prevazilazile i liječile. r. P.

Hronika

Nedjelja, 2. februar 2020.

Tužilaštvo prikuplja dokaze protiv grupe koja se tereti za stvaranje kriminalne organizacije i utaju poreza PODGORICA – Protiv Duška Kneževića je do sada podignuto šest optužnica, a sudeći prema dokumentu u koji je Pobjeda imala uvid Specijalno tužilaštvo prikuplja podatke i dokaze protiv još 17 osoba koje su bile u sumnjivim poslovnim odnosima sa vlasnikom Atlas grupe.

Knežević, njegova svastika i 15 osoba pod istragom

Svih 17 osoba se terete za članstvo u kriminalnoj organizaciji koju je formiro Duško Knežević i krivična djela utaje poreza i doprinosa i pranje novca. Na listi osoba u odnosu na koje Specijalno tužilaštvo vodi istragu - prikuplja podatke i dokaze su bivši viceguverner Centralne banke Crne Gore Velibor Milošević koji je uhapšen u januaru prošle godine nakon što ga je Knežević optužio za reketiranje i objelodanio njihove telefonske razgovore.

nje da je 2013. godine sačino dva različita izvještaja o poslovanju. On se terete za stvaranje kriminalne organizacije i falsifikovanja službene isprave. Dašić je, prema sumnjama istražitelja, prema Centralnoj banci napravio lažni izvještaj u kom se navodi da je izloženost Atlas banke prema jednom akcionaru 20 umjesto više od 30 odsto.

SPISAK

KONEKCIJE

Naime, Knežević je tvrdio da mu je Milošević sugerisao da podmiti kontrolore koji su provjeravali zakonitost poslovanja njeg ove b a n ke, št o j e b i v š i viceguverner negirao. Milošević je radio u Atlas grupi do 2008. godine, kada je prešao u Centralnu banku. Njemu se na teret stavlja stvaranje kriminalne organizacije. Sljedeći na listi koji je učestvovao u Kneževićevim poslovima je, prema sumnjama istražitelja, Mijodrag Knežević, bivši izvršni direktor Rekreatursa (jedna od kompanija Atlas grupe), koji je tu poziciju pokrivao do jula 2017. godine kada je njegovo mjesto preuzeo vozač Duška Kneževića, Vlatko Rašović koji je nedav-

Duško Knežević

no dobio status svjedoka saradnika. Mijodrag Knežević je bio ovlašćeni zastupnik Monte plasmana, osnivač firme Atlas mont, Fin invest i NIP Novosti.

RAZGOVORI

Jedan od dokaza kojim raspolaže tužilaštvo je i transkript tajno snimljenog razgovora Mijodraga Kneževića nakon što je dobio poziv od istražitelja da dođe u

Ministar unutrašnjih poslova u Berlinu

Saradnjom protiv ilegalne trgovine oružjem PODGORICA – Unapređenje saradnje, partnerstva i koordinacije u borbi protiv ilegalne trgovine vatrenim oružjem od prioritetnog su značaja za efikasno suzbijanje te pojave na Zapadnom Balkanu, poručio je ministar unutrašnjih poslova Mevludin Nuhodžić. Na drugom sastanku na visokom nivou u okviru francusko-njemačke inicijative za sveobuhvatnu kontrolu malog i lakog oružja na Zapadnom Balkanu (SALW) u Berlinu, ministar je rekao da je neophodna zajednička i sinhronizovana akcija zemalja Zapadnog Balkana i Evropske unije na planu sprečavanja ilegalne trgovine oružjem, koja predstavlja rizik za sigurnost i stabilnost na globalnom planu. Prema Nuhodžićevim riječima, crnogorska Policija je tokom

prošle godine podnijela krivične prijave zbog nedozvoljenog držanja oružja protiv 331 lica i oduzela 262 komada različitih vrsta vatrenog oružja. - Oduzela je i 94 komada minsko-eksplozivnih naprava i 16.818 komada municije različitog kalibra. U prethodnih 6 godina, kroz kampanju „Poštuj život vrati oružje“, uništeno je oko 7.000 komada vatrenog oružja, 103.280 komada municije različitog kalibara i 680 komada minsko eksplozivnih sredstava istakao je on. Resor na čijem je čelu Nuhodžić „opredijeljen je da pruži puni doprinos smanjenju malokalibarskog i lakog oružja, suzbijanju nedozvoljenog posjedovanja, zloupotrebe i trgovine, kao i bezbjednom upravljanju zalihaK. J. ma oružja i municije“

Pretresi u Golubovcima zbog napada na policajce

službene prostorije i da iskaz. U tom razgovoru, snimljenom u januaru prošle godine, Mijodrag Knežević razgovarajući telefonom kaže: „Zvali su me da dam izjavu. Da li da kažem istinu?“ Dalje objašnjava kako je on podizao sav novac, da je njegovo ime na dokumentima, ali da su sve pare koje je podigao završile kod Duška Kneževića. ,,Ne znam šta da radim. Duško će se snaći, napraviće sporazum sa

tužilaštvom i izvući će svoju g...., a što ću ja“ – dio je snimljenog razgovora Kneževića i osobe sa kojom se konsultuje o daljim koracima. Mijodrag Knežević se tereti za članstvo u kriminalnoj organizaciji Duška Kneževića, utaju poreza i doprinosa u produženom trajanju kao i za pranje novca. Pod istragom Specijalnog tužilaštva je interni revizor Atlas banke Mladen Dašić, zbog sum-

Zbog stvaranja kriminalne organizacije, utaje poreza i pranja novca u produženom trajanju pod lupom specijalnog tužilaštva je i Svetlana Mijatović, svastika Duška Kneževića. O njenoj ulozi u transferima novca iz Beograda ka Podgorici pričao je svjedok saradnik Vlatko Rašović. Rašović koji je bio dobro upoznat o većini isporuka novca izjasnio se i o 20.000 eura koje je, kako je rekao, poslala Svetlana Mijatović. Uobičajeno je bilo, kako je kazao, da novac iz Beograda donese Knežević u kovertama ili koferu, to je bio njegov novac. Kada su preuzimali novac, prema riječima Rašovića, nijesu znali koji je iznos u koferu ili koverti. On je govorio i o novcu koji je dolazio iz Beograda, a koji je „pakovala“ Svetlana Mijatović jer mu je su-

gerisala gdje je novac stavila i po kome ga je poslala i kome treba da bude isporučen. On nije znao da kaže porijeklo tog novca kao ni ostalih isporuka koje su stizale iz Srbije. Pretežno je novac predavao trezoristima koji bi ih uplaćivali na račune Kneževićeve porodice i prijatelja. Knežević je davao instrukcije i o novcu koji je preuziman iz filijala Atlas banke. Na listi osoba za koje Specijalno tužilaštvo i dalje prikuplja dokaze su i Tomica Knežević, Tomislav Žižić, Andrija Knežević,Andriya Kononenko, Toimofeya Ariskin, Zvonko Gobeljić, Ekatarina Petrovna Kononenko, Ekatarina Kononenko, Olga Udilova, Ioannon Teodoros, Karagiannis Teodoros i Pavle Bulajić. Specijalno državno tužilaštvo odbjeglog biznismena Duška Kneževića u šest predmeta tereti da je bio na čelu grupa koje su oštetile budžet za višemilionske iznose. Podignuto je šest optužnica od kojih su tri potvrđene. Za njim je raspisana crvena potjernica i krajem oktobra u Londonu je održano ročište na kojem je preispitivana osnovanost zahtjeva Crne Gore za izručenje Kneževića. Naredno ročište zakazano je za 18. maj 2020. godiB. R. ne.

Konferencija poslanika Demokratskog fronta u Skupštini

Knežević: Hoće da isprovociraju DF i zabrane litije i molebane

PODGORICA – Jedan od lidera Demokratskog fronta Milan Knežević tvrdi da je akcija policije tokom koje je privedena njegova majka Ratka, a koja se desila u petak, bila provokacija vlasti i imala je cilj da izazove agresivnu reakcija čitavog DF-a kako bi se uvelo vanredno stanje, zabranile litije i molebani. - Htjeli su DF da optuže za rušenje ustavnog poretka, ali nećemo pasti na provokacije, kako bi Đukanović ono što priča na svojim nastupima mogao da potvrdi - istakao je Knežević. Na pres konferenciji u Skupštini ispričao je da su njegovoj majci, ženi od 70 godina, sa fatomkama ,,bez očiju i obraza“ stavili lisice na ruke. Knežević je kazao da je nalog za pretres koji je pokazan glasio na 28. januar. - Policija i svi koji su to naredili i

Sa pres konferencije DF-a

uradili su tri dana znali da postoji naredba i mogli su da pretresu kuću kad smo ja i brat bili tu. Oni su čekali da moj brat ode u Beograd kao i ja i onda su organizovali akciju i na ženu od 70 godina uperili cijevi - rekao je Knežević.

Kazao je da su u njegovoj kući pronađena dva telefona, sablja koju je dobio na poklon, te da su obrisani snimci sa nadzora i oduzetog risivera. - Upali su u kuću i mog brata od strica. U kući su bile tri ćerke, od kojih su dvije maloljetne, a jed-

UP: Zakon isti za sve

Preporuke Savjeta za kontrolu policije

PODGORICA - Osnov za pretrese na 17 lokacija u petak u Golubovcima bio je napad na policijske službenike koji su se dogodili 29. decembra prošle godine, saopšteno je iz Uprave policije. U policijskoj akciji u petak privedeno je 16 osoba, među kojima je bila i majka jednog od lidera Demokratskog fronta Milana Kneževića, Ratka Knežević. - U Golubovcima je 29. decembra povrijeđeno devet policijskih službenika od kojih je D. Ž. teže povrijeđen u predjelu glave, kada je grupa građana kamenovala policiju i zaprečavala saobraćajnice paljenjem guma i obaranjem stabala. U vezi s napadom na policijske službenike u toku su policijsko – tužilačke aktivnosti u izviđajnom postupku – saopštili su iz policije. Oni tvrde da su prilikom pretresa u petak, sve radnje preduzeli u skladu sa Zakonom o krivičnom postupku. - Nijedan držalac stana nije zahtjevao angažovanje advokata. Oni su zapisnike o pretresanju stana i drugih prostorija postpisali bez primjedbi – pojašnjeno je iz policije. B. R.

Načelnik Centra bezbjednosti Podgorica Milovan Pavićević i načelnik Odjeljenja bezbjednosti policije Darko Knežević juče su članovima Savjeta za građansku kontrolu rada policije dostavili dokumenatciju i detaljno predstavili postupanje policijskih službenika prilikom posljednjih pretresa na 16 lokacija. Savjetu je dostavljena naredba Osnovnog suda u Podgorici o pretresu, zapisnik o pretresanju stana i drugih prostorija, službena zabilješka policijskih službenika koji su postupali prema Ratki Knežević i zahtjev za vođenje prekršajnog postupka protiv nje. U vezi sa tim Savjet je izdao preporuku da se u nastavku aktivnosti, posebno onih koje uključuju pretres i hapšenja, pristupi njihovom

dokumentovanju odnosno audio-vizuelnom snimanju čime će se onemogućiti različite interpretacije. Savjetu je predočeno i da je Ratka Knežević poučena o pravu na prisustvo advokata i na mogućnost da sama pozove dva svjedoka koja će prisustvovati pretresu stana, što je odbila. Savjet je preporučio Upravi policije da se u budućim aktivnostima koje uključuju i pretres prostorija u kojem se nalaze i djeca pokaže veći stepen senzibiliteta i tako izbjegnu posljedice kao u slučaju porodice Knežević. Član Savjeta doktor Vladimir Dobričanin je istog dana po prijemu prijave M. R., u petak u Kliničkom centru Crne Gore posjetio troje djece porodice Knežević.

na je dan prije toga primila hemoterapiju. Jedna je pala u nesvijest od šoka jer su uperili cijev u nju dok je bila u krevetu. Niko nije imao brojeve, imena i prezimena, samo su imali fantomke. - rekao je Knežević. Kazao je da je sve ličilo na policijsku huntu u američkim državama 70-ih godina. - Ova režimska akcija je imala cilj da izazove reakciju mene i mog brata pa da Đukanović može da zabrani molebane i litije. Moja majka je išla na litije i molebane, pa ako Đukanović misli da ćemo da odgovorimo agresivno, grdno se prevario. Odgovor će mu biti narod na prvom narednom molebanu sa zastavama SPC i sa našim mitropolitom Amfilohijem – poručio je Knežević. On je kazao da pouzdano zna da je njegov brat na mjerama tajnog nadzora jer njega, dodao je, ne mogu zvanično da prisluškuju. Lider Pokreta za promjene, Nebojša Medojević kazao je da imaju komunikaciju sa partnerima u međunarodnoj zajednici. - Ovo je otvorena fašizacija društva i vlasti jer smo svi iz DFa već bili uhapšeni ranije, a akcija u kojoj je Kneževićeva majka uhapšena izrežirana je od strane ljudi koji su trenirani da se sa DF-om obračunavaju. Partnere u međunarodnoj zajednici konsultovaćemo zbog namjera vlasti da se zabrani demokratija, društvene mreže i problematičnog ponašanja Đukanovića koje se mora medicinski ispitati - poK. J. ručio je Medojević.

Stav

Nedjelja, 2. februar 2020.

Užasno mnogo sličnosti između sadašnjosti i dešavanja s početka devedesetih prošlog vijeka

D. MALIDŽAN

Litije kao političko sredstvo Piše: Rajko CEROVIĆ

Crna Gora danas očigledno vri. Jedni uporno šetaju iza srpskih nacionalnih zastava, pa nešto kasnije samo iza crkvenih ripida i po kojom ikonom, pretežno sv. Save, ali se ponekad sjete da uprte i sv. Petra Cetinjskog. ili Vasilija Ostroškog... Drugi im se ne pridružuju, jer ne dijele slično mišljenje, ali ima mnogo više onih koji s puno gnjeva posmatraju tu novu provalu srpstva koja im očigledno smeta već trideset proteklih godina. Tim prije što većina znaju rezultate ranijih popisa kad su mnogi današnji Srbi u Crnoj Gori bili, prosto, Crnogorci. Bilo kako bilo, jedno je danas kristalno jasno. Ovo nije rat za pravoslavnu crkvu, još manje za pravoslavlje u cjelini, pa ni za crkvu u najopštijem značenju riječi. Ovo je rat samo za Srpsku pravoslavnu crkvu koja živa ne da iz ruku crnogorske crkve i manastire. Ne da i tačka. Smatra ih svojima, čas po tome što laže da je na ovom prostoru postojala punih 800 godina, i još u tobože autokefalnom statusu, ili još drskije da je ovdje postojala i prije 1918. godine? Crnogorci se, i pored izglasavanja inkriminisanog zakona, tu odavno ništa ne pitaju, jer su ne samo danas, pokazali da sebe ni najmanje ne cijene.

PONAVLJANJE PROŠLOSTI

Nije im prvi put. Da se malo dovatimo prošlosti. Da ne idemo predaleko nego ne dalje od kraja osamdesetih i početka devedesetih godina prošlog vijeka. Sjetimo se vrelih mitinga i to samo u Crnoj Gori. I onoga u Titogradu 20. avgusta 1988. godine, i onoga u Nikšiću 18. septembra iste godine i onih manjih na Cetinju, Kolašinu ili Andrijevici. Nije važno. Drugih mitinga, vrijednih pomena, nije bilo. Pitajmo se zbog čega su ti mitinzi održavani samo u Crnoj Gori? Trebalo je Crnu Goru čvrsto pritegnuti za Srbiju, da joj u ratu, koji je već bio planiran, slučajno ne padne na pamet da ima neko, ne daj Bože, sopstveno mišljenje. U budućem dobro planiranom preuređenju Jugoslavije, odnosno pravljenju Velike Srbije, Crna Gora je bila uračunata kao sigurni plijen, koji Srbiji, na osnovu njenih vjekovnih težnji, nikako, ama baš ni u kom slučaju, ne smije izmaći iz ruku. Crna Gora je i na mitinzima i u ratu tako kidisala na sebe da nije bilo sile ni pameti da je od toga ko odvrati. A što je bilo sa onim starim cr-

frontu. Ubijedili su Beograd da nema nikakve šanse da crnogorski referendum uspije. Hvala im do neba. Nevolja ipak nije u šoku kojeg je Srbija pretrpjela onog znamenitog maja 2006. godine, nego u tome što se odlaskom Crne Gore ne miri ni danas. Čak sve manje, tačnije preko SPC sve agresivnije nasrće na crnogorsku nezavisnost.

LITIJE I MITINGOVANJE

Teško je pretpostaviti da će se današnji litijski pohodi završiti kao i oni devedesetih

Ovo nije rat za pravoslavnu crkvu, još manje za pravoslavlje u cjelini, pa ni za crkvu u najopštijem značenju riječi. Ovo je rat samo za Srpsku pravoslavnu crkvu koja živa ne da iz ruku crnogorske crkve i manastire nogorskim rukovodstvom, palim januara 1989. godine? Pa zbog toga su i planirani i održavani mitinzi. Trebalo je stvari tako pripremiti da se crnogorski rukovodioci zbace sa vlasti lako, kao govnjavom metlom, što je upravo tako i učinjeno.

STRATEZI VELIKOSRPSTVA

Velikosrpski stratezi, od SANU, KOS-a, raznih velikosrpskih intelektualnih udruženja i koterija, koji su u Srbiji cvjetali još za Titovog vremena, dobro su znali da je tadašnje crnogorsko rukovodstvo bilo čvrsto jugoslovenski orijentisano. Ali, politički beskrajno naivno, bez sopstvenih institucija ili nezavisnih intelektualaca, sa Akademijom nauka, koja je duboko uvjereno, a pitanje je koliko i danas, radila protiv Crne Gore. Procjena je bila da se crnogorsko rukovodstvo ni umije ni zna braniti, jer je tvrdnjom



Isti današnji srpski mitropolit u Crnoj Gori guslao je početkom devedesetih na Palama bodreći ratnike i pjevajući ode ratnim zločincima. Danas bodri ove koji učestvuju u litijama

da su Crnogorci nacija, ali srpskog etničkog porijekla davno ispisalo sebi smrtnu presudu. Ipak, puzdano se znalo da ti ljudi neće pristati da dignu oružje protivu ma kojeg jugoslovenskog naroda, što im je odredilo sudbinu. Sve su crnogorske institucije od Pobjede do raznih sitnih partijskih rukovodstava odmah pretrčale na Milo-

Protestni miting ispred Skupštine januara 1989.

Prepoznatljiva ikonografija na protestima krajem osamdesetih

ševićevu stranu. Dugo se opirala samo Televizija Titograd, čije rukovodstvo nije samo natjerano na ostavku, nego i brzo izbačeno s posla, da bi godinama u jav-

nosti nazivano izdajničkim. Ko su bili oduševljeni crnogorski ratnici oko Dubrovnika, Mostara ili Sarajeva, u čijoj opsadi nijesu baš učestvovali u obliku organizovanih jedinica, ali jesu pojedinačno. Neka mi neko kaže da nijesu bili talibani? No, nažalost nijesu do tog nivoa dospjeli, jer talibani ne ratuju protiv sebe, kao što su to Crnogorci devedesetih oduševljeno činili. Ako neko sumnja u tvrdnju da je Crna Gora bila ,,uračunata“ devedesetih, kao prvi i sigurni plijen Srbije u budućoj velikoj srpskoj zemlji, neka se sjeti onoga šoka koji je zadesio Srbiju poslije crnogorskog referenduma 2006. godine. Toga dana je i Srbija postala takođe nezavisna država, ali nije bilo nikakvog veselja ni tada ni danas. Moramo ipak priznati da su nam tada mnogo pomogli ovi mozgonje iz srpskih stranaka, neki su sada u Demokatskom

No, vratimo se današnjim litijama i molebanima. Nema nikakve sumnje da među učesnicima litija ima dosta poštenih i pristojnih ljudi. Vjernika malo teže, jer su Crnogorci i vjera često na suprotnim stranama, ali najveći dio političi i tabana sa drugim ciljevima. Zašto ne reći - protivu Crne Gore? Ako pošto poto hoće da crnogorske hramove predaju u vlasništvo Srbije, zašto joj ne predaju Vladu i Skupštinu, ili Lovćen koji je velika želja SPC? Teško je pretpostaviti da će se današnji litijski pohodi završiti kao i oni devedesetih. Tim prije što je danas Crna Gora, uprkos svim nedostacima vlasti, malo čvršća građevina, jer su se, pored ostalog, mnogi nekadašnji talibani debelo osvijestili. A da se stvari danas ponavljaju kao nekad, nema nikakve sumnje. Čak sa istim strastima, istom upornošću i, nažalost, istim stepenom nerazumijevanja. Ne zaboravite da je tada na čelu svega bila niko drugi nego Srpska pravoslavna crkva. Isti današnji srpski mitropolit u Crnoj Gori guslao je na Palama bodreći ratnike i pjevajući ode ratnim zločincima. Danas bodri ove koji učestvuju u litijama. Valja, u svakom slučaju, dobro razmisliti u čemu je razlika. Nije valjda da Crnogorci uvijek baš uspješno rade protivu sebe? Zamislite da je srpski mitropolit u Crnoj Gori danas u pravu kao onda? Bože sačuvaj! Ima jedna stvar u kojoj su današnji litijski tabanaši već izgubili rat. Rat protivu mitropolita obnovljene Crnogorske pravoslavne crkve, koga ne mogu očima viđeti i kome uzaludno prijete brojnim prijavama za njegovo navodno lažno predstavljanje. To čine od obnove Crnogorske pravoslavne crkve, dakle 1993. godine. No, na vrijeme povlače svoje prijave da slučajno ne dođe do suda. Tamo biše izgubili, jer se vladika Mihailo lažno ne predstavlja. On je kanonski episkop propisno hirotonisan od jednog patrijarha i sedam vladika i mitropolita. Što mu ne skinu kamilavku, pa ni bijelu na koju Amfilohije nema pravo? Sve je tako u Srpskoj pravoslavnoj crkvi. Koliko otuda govore ma kakvu istinu – tako im se usirilo. Valja samo nama razmisliti u čemu se devedesete razlikuju od današnjih. Mnogo je, užasno mnogo, sličnosti. Makar po šetanju ćivota svetog Vasilija Ostroškog!

Društvo

Nedjelja, 2. februar 2020.

POD LUPOM: Zakon o radu (3)

Piše: dr Vesna SIMOVIĆ ZVICER

Zakon o radu sadrži više odredbi koje imaju za cilj pomirenje profesionalnih i porodičnih obaveza zapolenih. Te odredbe bi mogli svrstati u dvije grupe: odredbe koje se odnose na pravo na odsustvo sa rada (roditelsjko, usvojiteljsko i hraniteljsko odsustvo) i odrebe kojima se obezbjeđuje posebna zaštita roditelja po isteku nekog od navedenih prava.

RODITELJSTVO

Novi Zakon o radu je usklađen sa Direktivom 2010/18 – o roditeljskom odsustvu, na način što se, prvi put, roditeljsko odsustvo definiše kao individualno pravo svakog roditelja, što znači da ovo pravo mogu koristiti oba roditelja, po pravilu u jednakim djelovima. Roditeljsko odsustvo se može koristiti do prvog rođendana đeteta. Ako se ima u vidu da prvih 70 dana nakon porođaja po pravilu koristi samo majka đeteta (a koji se odnose na porodiljsko odsustvo), onda možemo konstatovati da roditeljsko odsustvo traje ukupno 295 dana (ili 296 dana – u slučaju prestupne godine), koje pravo oba roditelja mogu da koriste u jednakim djelovima (to bi značilo po 147,5 dana, odnosno oko 4,5 mjeseca – zavisno od broja dana u mjesecima). Predviđen je izuzetak od ovog pravila, kroz mogućnost prenosa dijela roditeljskog odsustva na drugog roditelja (na osnovu izjave roditelja koja mora biti data u pisanoj formi). Međutim, roditelj koji je započeo da koristi roditeljsko odsustvo, moći će da ga prenese na drugog roditelja samo ukoliko je iskoristio najmanje 30 dana. U tom slučaju, roditelj koji je prenio svoj dio roditeljskog odsustva, odnosno koji je prekinuo njegovo korišćenje, kasnije neće moći da nastavi korišćenje preostalog dijela roditeljskog odsustva. Ovđe se mogu postaviti tri pitanja: -Moraju li oba roditelja da koriste roditeljsko odsustvo? U vezi sa ovim pitanjem treba naglasiti da je roditeljsko odsustvo pravo, a ne i obaveza zaposlenog. Međutim, ako je jedan roditelj započeo roditeljsko odsustvo – da bi ga prenio na drugog roditelja, mora da ga iskoristi u trajanju od najmanje 30 dana. -Ako je majka po proteku roka od 30 dana od početka roditeljskog odsustva, preostali dio prava na roditeljsko odsustvo (od pomenutih 4 mjeseca koliko njoj pripada) prenijela na oca đeteta, može li kasnije nastaviti da koristi roditeljsko odsustvo – ukoliko otac đeteta želi na nju da prenese dio roditeljskog odsustva koji njemu pripada? Imajući u vidu rješenja koja su

sadržana u članu 127 Zakona o radu, mišljenja sam da majka đeteta koja je prekinula roditeljsko odsustvo, odnosno prenijela ga na oca đeteta ne bi mogla kasnije da nastavi sa korišćenjem dijela roditeljskog odsustva koji bi inače pripadao ocu đeteta. -Može li otac đeteta da otpočne sa korišćenjem roditeljskog odsustva, pa da nakon njega majka nastavi korišćenje tog prava? Imajući u vidu da su pravo na porodiljsko i roditeljsko odsustvo odvojena prava, kao i da je pravo na roditeljsko odsustvo individualno pravo svakog od roditelja, mišljenja sam da u konkretnom slučaju nema smetnji da roditeljsko odsustvo koristi prvo otac, pa majka đeteta.

INDIVIDUALNO PRAVO

Polazeći od činjenice da je roditeljsko odsustvo prepoznato kao individualno pravo oba roditelja, važno je ukazati na još dvije činjenice: - za ostvarivanje prava na roditeljsko odsustvo nije neophodno da oba roditelja budu u radnom odnosu. Naprotiv, u članu 127, stav 6 je precizirano da u slučaju da je jedan roditelj zaposlen, a drugi nezaposlen, zaposleni roditelj ima pravo na roditeljsko odsustvo. - pravo na roditeljsko odsustvo nije uslovljeno postojanjem bračne zajednice, već to pravo mogu koristiti oba roditelja nezavisno od toga da li su u bračnoj ili vanbračnoj zajednici. Zakon o radu definiše i slučajeve u kojima jedan od roditelja može koristiti roditeljsko odsustvo u cjelosti, odnosno i dio roditeljskog odsustva koji bi pripao drugom roditelju, ali je on spriječen da ga iskoristi zbog nekih objektivnih okolnosti, odnosno opravdanih razloga, kao što su: 1) ako je jedan od roditelja lišen roditeljskog prava; lišen poslovne sposobnosti; proglašen nestalim, nepoznatim, nepoznatog prebivališta ili boravišta; ili je prema nalazu nadležnog centra za socijalni rad grubo zanemario staranje od đetetu; 2) kada su jednom od roditelja đeteta, radi zaštite đeteta, na osnovu odluke suda, zabranjeni ili ograničeni kontakti sa đetetom; 3) kada je jedan od roditelja đeteta teško bolestan ili je zavistan od pomoći drugog lica, radi čega je na duže vrijeme spriječen ili u znatnoj mjeri ograničen u obavljanju svog roditeljskog staranja, prema nalazu nadležnog doktora specijaliste; 4) ako je jedan od roditelja angažovan kao vojno lice u vojnoj misiji izvan Crne Gore, pod uslovom da se pisanom izjavom odrekao prava na korišćenje roditeljskog odsustva u korist drugog roditelja;

Pomirenje profesionalnih i porodičnih obaveza

5) kada je jedan od roditelja na

mijenjena na štetu zaposlenog

roditeljskog, usvojiteljskog i

izdržavanju kazne zatvora.

(raspoređivanje na drugo radno mjesto, raspored radnog vremena i sl.).

hraniteljskog odsustva obezbjeđuje se u visini od 100% od osnova za naknadu (osnovna zarada i posebni dio zarade, uvećana za minuli rad - koju je zaposleni ostvario o u posljednjih 12 mjeseci koji prethode mjesecu u kome je otpočeo korišćenje nekog od navedenih odsustava). U vezi sa ovim pravom treba napomenuti da Zakon o socijalnoj i dječjoj zaštiti predviđa da poslodavac ima pravo na refundaciju sredstava po osnovu isplate naknade

Važnu novinu predstavlja rješenje po kojem će roditelju (majci ili ocu đeteta) koji je zaključio ugovor o radu na određeno vrijeme isti biti produžen ukoliko ističe u periodu korišćenja roditeljskog odsustva. Do sada je to pravo imala samo majka đeteta

USVOJITELJSTVO I HRANITELJSTVO

Osim prava na roditeljsko, Zakon o radu predviđa i pravo na usvojiteljsko i hraniteljsko odsustvo, koje mogu koristiti usvojitelj, odnosno hranitelj đeteta koje je mlađe od osam godina života i u trajanju od godinu dana od dana usvojenja, odnosno potpisivanja ugovora o hraniteljstvu. Zakonom je obezbijeđena zaštita radnopravnog statusa roditelja, uvojitelja i hranitelja za vrijeme korišćenja prava na odsustvo – kako u toku korišćenja navedenih prava, tako i po povratku na rad. Tako, u toku korišćenja ovih prava, zaposleni imaju sva prava iz radnog odnosa, kao i prije odlaska na korišćenje odsustva. Osim toga, zaposleni će imati i pravo na poboljšanje uslova rada, koje bi imao da nije koristio pravo na porodiljsko, roditeljsko, usvojiteljsko ili hraniteljsko odsustvo (npr. ukoliko dođe do povećanja koeficijenta usljed izmjene kolektivnog ugovora, to će se odnositi i na njega). Sa druge strane, u slučaju da je na bilo koji način došlo po pogoršanja uslova rada – efekti toga ne bi mogli da se primijene na zaposlenog koji koristi neko od navedenih odsustava. Recimo: u slučaju da je u međuvremenu došlo do smanjenja zarade za ostale zaposlene kod poslodavca, zarada zaposlenog ne može biti umanjena u periodu odsustva i neposredno po povratku na rad. Isto se odnosi i na ostala, odnosno nenovčana prava iz radnog odnosa, koja ne mogu biti iz-

PRODUŽENJE UGOVORA

zarade zaposlenom za porodiljsko, odnosno roditeljsko odsustvo, koju može ostvariti kod mjesno nadležnog centra za socijalni rad. Pri tome, u cilju izbjegavanja zloupotreba prilikom ostvarivanja ovog prava, predviđena su dva ograničenja, i to: 1) visina sredstava koja se refundiraju poslodavcu zavisi od perioda koji je zaposleni bio u radnom odnosu prije ostvarivanja prava na porodiljsko, odnosno roditeljsko odsustvo, i 2) Zakonom o socijalnoj i dječjoj zaštiti je predviđen maksimalni iznos sredstava koja će biti refundirana poslodavcu, opet zavisno od perioda koji je zaposleni proveo kod njega u radnom odnosu prije ostvarivanja prava na porodiljsko, odnosno roditeljsko odsustvo. U vezi sa navedenim treba napraviti jasnu razliku između prava na naknadu zarade (koje je pravo iz radnog odnosa, koje pripada zaposlenom) i prava na refundaciju isplaćenih sredstava (koje pravo ostvarije poslodavac u skladu sa Zakonom o socijalnoj i dječjoj zaštiti). Kao što je već n av e d e n o, zaposleni u toku ostvarivanja prava na porodiljsko, roditeljs k o , usvojiteljsko i hraniteljsko odsustvo

Društvo

Nedjelja, 2. februar 2020.

ima pravo na naknadu zarade u visini 100 odsto od osnova i navedeni iznos ne zavisi od perioda koji je zaposleni prethodno proveo u radnom odnosu, odnosno od iznosa koji poslodavac ostavaruje po osnovu prava na refundaciju (odnosno ne zavisi od toga da li poslodavac ima pravo na refundaciju – kao što je slučaj kod naknade zarade za vrijeme hraniteljskog i usvojiteljskog odsustva). To znači da će poslodavac biti dužan da zaposlenom isplati naknadu zarade u navedenom iznosu, iako mu centar za socijalni rad neće refundirati cijeli iznos isplaćenih sredstava.

PREKID KORIŠĆENJA

U slučaju prekida korišćenja, odnosno isteka porodiljskog, odnosno roditeljskog odsustva i odsustva radi usvojenja đeteta poslodavac je dužan da zaposlenom obezbijedi povratak na isto ili na odgovarajuće radno mjesto (koje odgovara stepenu stručne spreme i radnoj sposobnosti zaposlenog), sa najmanje istom zaradom. U vezi sa ovom obavezom poslodavca treba napomenuti da zaposleni u toku korišćenja porodiljskog, roditeljskog, usvojiteljskog ili hraniteljskog odsustva ne može biti proglašen za ,,tehnološki višak“, ali ako ipak u međuvremenu radno mjesto na kojem je bio raspoređen bude ukinuto, poslodavac će biti dužan da mu po povratku na rad obezbijedi raspoređivanje na drugo - odgovarajuće radno mjesto. Zakon o radu predviđa još jednu novinu, koja ima za cilj lakše pomirenje profesionalnih i porodičnih obaveza zaposlenog po povratku na rad, nakon isteka nekog od naprijed navedenih odsustava i podrazumijeva obavezu poslodavca da po povrataku zaposlenog na rad - ukoliko potrebe procesa rada to dozvoljavaju - omogući zaposlenom promjenu radnog vremena (sa punog na nepuno ili obrnuto) ili rasporeda radnog vremena (početak radnog vremena, dvokratni rad i sl.). Ove izmjene poslodavac će izvršiti na osnovu pisanog zahtjeva zaposlenog – u kojem će zaposleni navesti potrebe, odnosno probleme koje ima u vezi sa pomirenjem profesionalnih i porodičnih obaveza.

POSEBNA ZAŠTITA

Zakon o radu poredviđa posebnu zaštitu roditelja, usvojitelja i hranitelja i po isteku navedenih odustava Treba razlikovati tri situacije: - Zaštita roditelja, usvojitelja ili hranitelja koji imaju dijete sa smetnjama u razvoju ili dijete kojem je potrebna pojačana njega: jedan od roditelja po isteku roditeljskog odsustva (nakon prve godine života đeteta) ima pravo na rad sa polovinom punog radnog vremena, ukoliko je đetetu potrebna pojačana njega (ovo pravo mogu koristiti roditelji naizmjenično, ali ne u isto vrijeme). Ovo pravo može se iskoristi do navršene treće godine života đeteta, a osim roditelja, pravo na rad sa polovinom punog radnog vremena imaju i usvojilac, staralac i hranitelj đeteta. U konkretnom slučaju razlog za rad sa polovinom punog radnog vremena je potreba đeteta za pojačanom njegom, koja je urtvrđena ili preporučena od strane nadležnog ljekara. Dakle, u konkretnom slučaju ne radi se o đetetu sa smetnjama u razvoju, već o đetetu kojem je zbog zdravstev-



Samohrani roditelj koji ima dijete koje je mlađe od sedam godina ne može biti proglašen za ,,tehnološki višak“, ne može biti raspoređen na rad u drugo mjesto van mjesta prebivališta, odnosno boravišta; i ne može raditi prekovremeno i noću, osim ako postoji pristanak zaposlenog, koji mora biti dat u pisanoj formi

nih problema potrebna pojačana njega ili o đetetu koje ima teškoće u razvoju. Od ove situacije treba razlikovati posebnu zaštitu roditelja, usvojitelja ili hranitelja koji imaju dijete sa smetnjam u razvoju, na način što jedan od roditelja, uvojitelja ili hranitelja ima pravo da radi sa polovinom punog radnog vremena. Pravo na rad sa polovinom punog radnog vremena u ovom slučaju nije vremenski ograničeno, a radno vrijeme zaposlenih u ovom slučaju smatra se punim radnim vremenom za ostvarivanje prava iz rada i po osnovu rada. To znači da će poslodavac biti obavezan da ovoj kategoriji zaposlenih isplaćuje zaradu i obezbjeđuje druga prava iz radnog odnosa u punom obimu, kao da rade puno radno vrijeme. Osim toga, treba napomenuti da zaposleni roditelj, usvojitelj ili hranitelj, odnosno staratelj koji ima dijete sa smetnjama u razvoju ne mogu biti raspoređeni na rad u drugo mjesto van mjesta prebivališta, odnosno boravišta, niti mogu raditi prekovremeno ili noći bez njihove pisane saglasnosti. - Zaštita roditelja koji ima dijete mlađe od tri godine: u ovom članu je predviđeno pravo na neplaćeno odsustvo jednog od roditelja, koje mogu koristiti po isteku roditeljskog odsustva, a dok dijete navrši tri godine života. U ovom slučaju jedan od roditelja ima pravo na zdravstveno i penzijsko – invalidsko osiguranje (ova sredstva se isplaćuju iz Fonda za zdravstveno osiguranje i Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje), a ostala prava i obaveze mu miruju. U konkretnom slučaju ne radi se o đetetu kojem je potrebna pojačana njega ili đetetu sa smetnjama u razvoju, ali jedan od roditelja može da iskoristi mogućnost i da brine o đetetu dok navrši tri godine života. I u ovom slučaju postoji mogućnost ,,rotacije“, odnosno zamjene roditelja koji koriste ovo pravo, t a ko št o ć e p ravo n a neplaćeno odsustvo koristiti jedan, a zatim drugi roditelj. Zaštita samohranog roditelja: samohrani roditelj koji ima dijete koje je mlađe od sedam godina ne može biti prograšen za ,,tehnološki višak“, ne može biti raspoređen na rad u drugo mjesto van mjesta prebivališta, odnosno boravišta; i ne može raditi prekovremeno i noću (osim ako postoji pristanak zaposlenog, koji mora biti dat u pisanoj formi). (Autorka je bila koordinatorka Radne grupe za izradu Zakona o radu)

Predsjednik UPCG Radiša Šćekić ističe da značaj psihološke djelatnosti nije dovoljno prepoznat u društvu PODGORICA – Psihologa se, uglavnom, sjetimo kad voda dođe do poda: kada neke situacije u životu, ulici, školi, ili na poslu dobiju neželjene epiloge, nasilne dimenzije... Mimo toga, svjesni smo da su psiholozi prisutni u različitim sferama društva, ali ne i činjenice da ta djelatnost nije adekvatno definisana, niti zakonski regulisana u našem društvu.

Mentalno zdravlje mora biti prioritet Briga o mentalnom zdravlju i njegovom očuvanju ne može bez prevencije, bez jasnih platformi, strategije, programa i učešća svih relevantnih faktora. Bez normativnog okvira. A potreba je uvijek prisutna i samo se povećava – ističe Šćekić

Predsjednik Udruženja psihologa Crne Gore Radiša Šćekić smatra da to pokazuje da kao društvo ne vrednujemo adekvatno značaj prevencije i brige o mentalnom zdravlju. - Uloga i značaj psihologa i uopšte psihološke djelatnosti još nije, nažalost, dovoljno prepoznata u društvu a i od samog društva. Nešto što sistemski nije prepoznato još manje će biti prisutno u narodu. Povremeno, kada dođe do očiglednog nasilja, aktuelizuje se i značaj psihologa. Možemo reći po svršenom činu – kaže Šćekić za Pobjedu.

IZRAŽENA POTREBA

On podsjeća da oblast psihološke djelatnosti u Crnoj Gori još čeka na red da bude normativno uobličena i definisana; kako sama struka, tako i prateće strategije razvoja a time i ključni odgovori na izazove koji utiču na mentalno zdravlje nacije. - Ako se prehladite da biste organizam doveli u takozvanu homeostazu, ili ravnotežu, potrebno je da se obratite ljekaru, specijalisti koji će postaviti dijagnozu i propisati terapiju. Slično je sa čovjekom izloženim svakodnevnim izazovima i mentalnom iscrpljivanju – dakle kada je u stanju psihološke potrebe, neophodna mu je podrška da organizam vrati u ravnotežu. Upravo je to zadatak psihologa – kaže Šćekić. Pritom, smatra on, ne smije da nas obeshrabre i dalje prisutna zastarjela shvatanja i etiketiranja osoba koje zatraže pomoć psihologa. - Takva gledanja su pogrešno prisutna bez obzira na razvoj same nauke, više stručnih i profilisanih kadrova i više, napokon, saznanja, o značaju psihološke podrške – kaže Šćekić. On napominje da je naročito danas ta vrsta potrebe za psihološkom podrškom izražena u društvu. - Briga o mentalnom zdravlju i njegovom očuvanju ne može bez prevencije, bez jasnih platformi, strategije, programa i učešća svih relevantnih faktora. A potreba je uvijek prisutna i samo se povećava. Sve je više ovisnika, mladih naročito, koji pate zbog raznih lakših ili težih psihičkih poremećaja – ističe sagovornik. Šćekić primjećuje da se prepoznaje uvećana sklonost ka agresivnom ponašanju, depresiji, tu je i strah od gubitka posla, izloženost mobingu... - Malo se vodi računa o prevenciji i mentalnom zdravlju zaposlenih. Od primarnog interesa ne primjećuje se sekundarna dobit; dakle kako uvećati zadovoljstvo radnika, samim tim i produktivnost. Nezadovoljstvo interpersonalnim odnosima, razne brige, stalni život u finansijskom grču dovode do mentalnog iscrpljivanja, samim tim i do različitih poremećaja mentalnog zdravlja. Bojim se da se uvijek ovoga kasno sjetimo – naglašava on.

KAO SIROČIĆI

Dodaje da iako su psiholozi i psihološkinje prisutni u svim

Radiša Šćekić

Projekti Udruženja fokusirani na podršku djeci školskog uzrasta Udruženje psihologa Crne Gore, odnosno sekcija psihologa u obrazovanju sprovelo je ili planira da sprovede nekoliko projekata čiji je cilj da pruže podršku najmlađim i najranjivijim kategorijama, dakle djeci školskog uzrasta u okviru različitih oblasti. Jedan, koji je u planu, fokusira se na prepoznavanje talenata. U saradnji sa Ispitnim centrom, Udruženje psihologa će do kraja ove školske godine konstruisati skale za identifikaciju nadarenih učenika u skoro svim oblastima u kojima se ispoljava nadarenost. To je, kako ističe Radiša Ščekić jedan od aktuelnih projekata kojim rukovodi predsjednica Skupštine UPCG Zorica Minić. Projekat, kako je navedeno, polazi od toga da je važno imati na umu da svakom dijetetu u našem obrazovnom sistemu treba omogućiti da se njegove sposobnosti razvijaju u optimalnim uslovima i da svako dijete bude prepoznato kao potencijalno nadareno, a da u određenom trenutku, dodatnu podršku treba pružiti onima koji su u tom trenutku prepoznati. Uporedo, tokom minule školske godine realizovan je i projekat „Jednake šanse za svu djecu“ koji vodi član Upravnog odbora UPCG Tamara Milić. Cilj projekta je bilo koncipiranje mjera podrške za djecu iz ograničavajućeg socijalnog okruženja, odnosno socijalno ugroženih porodica, i jačanje njihovih socio-emocionalnih vještina. Sa nekoliko različitih grupa tokom školske 2018/2019. godine je održano ukupno 42 radionice na teme prepoznavanja i upravljanja emocijama, odgovornog i asertivnog ponašanja. U fokusu su bili i bonton i adekvatno reagovanje, diskriminacija, donošenje boljih odluka, optimizam, uzori, samostalnost, odgovornost, motivacija, komunikacija, zahvalnost, nenasilno rješavanje konflikata.



- Nezadovoljstvo interpersonalnim odnosima, razne brige, stalni život u finansijskom grču dovode do mentalnog iscrpljivanja, samim tim i do različitih poremećaja mentalnog zdravlja. Bojim se da se uvijek ovoga kasno sjetimo – naglašava sagovornik sferama društva, zdravstvu, prosvjeti, radu, socijali, vojsci... ipak su po strani. - Mi smo kao siročići, niko nas ne smatra svojim, bez obzira na značaj – opisuje Šćekić trenutnu poziciju psihološke djelatnosti u Crnoj Gori. Tokom 2016. godine Udruženje psihologa Crne Gore pripremilo je prvi nacrt zakona o psihološkoj djelatnosti. Namjera je bila, pojašnjava sagovornik, da to bude okosnica teksta koji će uvesti red u struci, a ujedno doprinijeti da se stvari sistemski postave. U krajnjem da i drušvo i građani imaju koristi.

- Međutim, niko se nije oglasio nadležnim. Onda je Vlada prepoznala potebu i u okviru Ministarstva rada i socijalnog staranja je odlučeno da bude formirana komisija koja će pripremiti zakon. Ipak, prema posljednjim informacijama, nismo na programu ni za ovu godinu – kaže sagovornik. On napominje da bez tog startnog dokumenta - koji su davno usvojile, a neke od zemalja regiona već prilično i unaprijedile nema ni napretka u pružanju usluga podrške onima kojima je potrebna. - Imate situaciju u kojoj nije de-



- Tražimo da psiholozi budu dio sistema, da utičemo i borimo se za svoj status ali i da doprinesemo dobru, da nas u društvu prepoznaju kao potrebu, a ne usputnog saradnika – ističe Šćekić

finisano ko se sve može baviti psihološkom djelatnošću, na koji način. Ne ulazim u to koliko neko, bez obzira na fomalno obrazovanje, može ili ne može da pomogne, ali se mora vrednovati i znati što su studije psihologije i ko su profesionalci u ovoj oblasti – kaže Šćekić. Kao ključnu stvar koju psiholozi i psihološkinje očekuju je da se zna red. - Tražimo da budemo dio sistema, da utičemo i borimo se za svoj status i da doprinesemo dobru, da nas u društvu prepoznaju kao potrebu, a ne usputnog saradnika – ističe sagovornik.

ULAGANJE I ODRICANJE

Šćekić podsjeća da rad u ovoj oblasti podrazumijeva ne samo završavanje fakulteta psiholoških nauka, što je osnova, već i stalnu edukaciju i obuku, naročito ako se želi afirmisati u poslu. - Recimo za rad jednog psihoterapeuta potrebni su želja, kapacitet, sposobnost, velika ulaganja lična i finansijska da bi se stiglo do određenog nivoa. Onda slijedi dugotrajno usavršavanje, supervizije, preispitivanja... Imamo dovoljno mladog kadra, ali se potreba njihove dalje obuke i usavršavanja ne prepoznaje kao neophodnost za razvoj nauke i odgovor na potrebe društva – ističe sagovornik. Prema njegovim riječima odugovlačenje donošenja zakona koji bi definisao ovu značajnu oblast nikome ne ide naruku. - Briga za mentalno dravlje, podsjetiću, nije samo zadatak psihologije, već svih društvenih faktora – zaključuje Šćekić. I. PERIĆ

Marketing

Nedjelja, 2. februar 2020.

Kultura

Nedjelja, 2. februar 2020.

PRIKAZ: Premijera opere „Boemi“ na sceni Crnogorskog narodnog pozorišta postavila nove standarde » Piše: Sonja MARInKovIć PODGORICA – Crnogorsko narodno pozorište po tradiciji svoju scenu povremeno ustupa za organizaciju muzičkih događaja. U posljednjoj deceniji, redovnost koncertnih manifestacija u organizaciji Muzičkog centra Crne Gore, i naročito koncertne sezone koje u ovom prostoru priređuje Crnogorski simfonijski orkestar, oformili su stalnu muzičku publiku koja ima istančan osjećaj za prave vrijednosti i vjerno i znalački prati muzička događanja.

Izvrsni umjetnici savladali izazove

Bez „Boema“, interpretativno vrlo zahtjevnog, ali veoma popularnog i često izvođenog djela standardnog operskog repertoara teško je zamisliti rad bilo koje savremene operske kuće. Ali odluka da to bude produkcijski poduhvat jednog teatra jeste nesvakidašnja, smjela i nosila je mnoge rizike

Međutim, u istorijatu muzičkog života u Crnoj Gori januar 2020. biće ubilježen kao jedan novi programski iskorak jer je združenim snagama Crnogorskog narodnog pozorišta i Muzičkog centra, a uz značajnu i dragocjenu podršku Fondacije festivala Pučinijano, Ambasade Republike Italije, Fondacije kultura klasika i Italijanskog kulturnog centra, uz svesrdni angažman Ministarstva kulture Crne Gore, ostvaren nesvakidašnji programski prodor i realizovana je produkcija opere „Boemi“ Đakoma Pučinija. Premijera je bila 21. januara, reprize 23. i 25. januara.

SMJELA ODLUKA

Bez „Boema, interpretativno vrlo zahtjevnog, ali veoma popularnog i često izvođenog djela standardnog operskog repertoara teško je zamisliti rad bilo koje savremene operske kuće. Ali odluka da to bude produkcijski poduhvat jednog teatra jeste nesvakidašnja, smjela i nosila je mnoge rizike, naročito u vezi sa akustičnom pogodnošću pozorišta za ovakav poduhvat. Ako je prije realizacije projekta bilo rezervi u odnosu na njegovu opravdanost s obzirom na akustične probleme zbog, za muzičke događaje, „gluve“ scene CNPa, poslije ove tri večeri, na kojima je publika do posljednjeg mjesta ispunila teatar, svjedočimo da su oni mogli biti uspješno prevaziđeni znalačkim angažmanom visokoprofesionalne ekipe tehničke real i z a c i j e, a l i i i z v r s n i m umjetnicima koji su bili stub predstave – dirigentu Albertu Veroneziju i režiseru Andrei Tokiju. Svaka operska produkcija predstavlja vrlo složen poduhvat, prije svega, u finansijskom smislu, ali ne manje i u odnosu na pronalaženje adekvatnih izvođačkih snaga. Ova u Crnoj Gori nije prva – još uvijek je u živom sjećanju uspjeh ostvaren izvođenjem „Balkanske carice“ Dionisija de Sarna san Đorđa, koja je izvedena u prvoj sezoni rada orkestra. Postavka „Boema“ ipak predstavlja drugačije izazove. Takav poduhvat danas u Crnoj Gori nije moguće realizovati bez angažmana gostiju. Svakako bi bilo jednostavnije organizovati gostovanje nekog od izvrsnih brojnih profesionalnih ansmbala, ali odluka da se radi produkcija opere ima svoju težinu i opravdanost. Projekat je izveden vrlo osmišljeno, angažovani su svi domaći potencijali koji kvalitetom mogu da zadovolje visoke profesionalne zahtjeve: simfonijski i horski ansambli, kao i pojedini solisti, pozvani su afirmisani cr-

Egipćanina Ragaa Eldina bio je izvrstan, prirodan, pažljivo prostudiran, vokalno superioran i glumački briljantan. Temperament i snaga glasa Olivere Tičević koja je tumačila Mizetu u potpunosti su u saglasju sa karakterom lika. Ona je u svakoj pojavi izrazito dominirala scenom, energična, samouvjerena, superiorna, ali i podvučeno emotivna u lirskim epizodama. Mizeta će, kao njena diplomska, a potom i jedna od prvih profesionalno ostvarenih rola u Oslu, ostati njen „zaštitni znak“ po kojem ćemo se sjećati početaka vjerujemo buduće blistave svjetske karijere. Rolu slikara Marčela je ubjedljivo i sigurno tumačio mladi bariton Marko Kalajanović (Srbija), prvak opere Narodnog pozorišta u Sarajevu. Muzičara Šonar, složen lik koji je glavni nosilac komičnih tonova na početku djela, tumačio je Italijan bariton Danijele Kaputo i svoju rolu ostvario decentno, bez suvišnog gesta, vokalno uvjerljivo, demonstrirajući bogatstvo mogućnosti svog glasa. Mladi bas Davide Mura, koji takođe dolazi iz Italije, svojom rolom filozofa Kolina potvrdio je da je zaslužni nosilac visokih priznanja Akademije „Pučini“. Nosioci sporednih rola bile su domaće snage, basovi Almir Muratagić i Filip Miladinović, kao i gost iz BiH, tenor Bakir Memišević i djevočica Anja Jestrović i znalački su odgovorili na postavljene zadatke.

DOMAĆI POTENCIJAL

Sa premijernog izvođenja opere „Boemi“

nogorski umjetnici iz svijeta da daju svoj doprinos realizaciji ideje i angažovani inostrani gosti tamo gdje je to bilo neophodno. Na sceni je bilo više od stotinu izvođača i ta brojka je pokazatelj ozbiljnosti sa kojom se moralo pristupiti realizaciji projekta. Odluka da se publici predstavi tradicionalna postavka opere takođe je iziskivala dodatne napore prilikom realizacije scenografije (Andrea Tokio) i kostima (Lina Leković), kojima su uspješno dočarani ambijent Pariza iz tridesetih godina 19. vijeka. Tokio je predstavio izvrsno režijsko čitanje slojevitih značenja Pučinijeve partiture. Za kraj 19. vijeka, kad djelo nastaje, dramaturgija opere je koncipirana vrlo nestandardno i inovativno. Radnja se odvija kroz smjenu kontrastnih, sažetih prizora – slika iz života mladih siromašnih umjetni-

ka-boema, i muzikolozi u tome vide najavu Debisijeve poetike iz Peleasa i Melisande. I u muzičkom jeziku Pučinija mogu se prepoznati elementi koji najavljuju impresionizam, ali to jeste prvenstveno tipična poznoromantičarska partitura. Ali stilska slojevitost djela može se iščitavati i u drugim elementima. Osjeća se blizina verističkih ideja. U priči se prepliću, na jednoj strani, oštra socijalna kritika i neumoljivo razobličavanje lažnog morala društva u kojem su umjetnici gurnuti u bijedu, natjerani da rade trivijalne poslove da bi preživjeli, gladni i promrzli (bila je to i Pučinijeva sudbina u mladosti i zato je pokazana sa toliko snage i emocije), a na drugoj strani, slike njihove vesele, katkad razuzdane mladosti ispunjene neugasivom životnom energijom, njihove divne ljudske osobine, spremnost na žrtvu i empatija.

ŽENSKE HEROINE

Dramaturška složenost ogleda se i u netipičnoj strukturi djela: intimni prizori, kojima opera počinje, postavljeni dijaloški, sa brojnim ansambl nastupima, sasvim nestandardno u potpunosti pripadaju muškom dijelu ansambla, jer će lik Mimi biti uveden pred sam kraj čina, a Mizetin tek u drugom. Mada se Rodolfo i njegovi prijatelji u operi javljaju kao glavni nosioci priče, operska publika tradicionalno u centar pažnje postavlja ipak ženske heroine, koje su date kao antipodi, reprezenti dva viđenja svijeta, dva različita temperamenta. Portreti likova su dati vrlo konzistentno, i od pjevača iziskuju i značajne glumačke vještine. Uprkos tome što je na izvedenim predstavama publika nedvosmisleno, na tipično romantičarski način, doživjela tradicionalnu dominaciju primadone kao centra oko kojeg se sve u ovoj

produkciji vrti, tako i zaslužno pozdravila sopran Ivanu Čanović u ulozi Mimi, koja je za mladu umjetnicu bila premijerno osvojena rola, vjerujemo da će izvrsnost režijskog koncepta koji je nenametljivo, ali vrlo čistim jezikom sa minucioznošću gradio slojevitost priče „Boema“ i pažljivo vajao svaki od likova, u ehu predstave, kroz promišljanje doživljenog, na pravi način izgraditi odnos prema ostvarenoj predstavi u kojoj svaka kockica mozaika ima svoje nezamjenjivo mjesto. Istina, pred Ivanom Čanović i jeste stajao najsloženiji zadatak, da uprkos svojoj raskošnoj crnogorskoj ljepoti i stasu dočara krhku, bolesnu Mimi, i to je činila nizom simboličkih gestova, uspješno savladavajući i izazove složene vokalne partije, i u njenoj roli postavljene najčešće u partnerskom odnosu sa drugim likovima, što joj daje posebnu složenost. Pjesnik Rodolfo

Snažan kontrast lirskom i tragičnom dijelu priče donose velike ansambl scene i masovne ulične povorke kojima se slika atmosfera praznične večeri (II čin). U njima je do punog izraza došao domaći izvođački potencijal, mješoviti hor sa kojim je znalački radio Frančesko Barbađelata, dječiji hor koji je spremio i vodio Saša Barjaktarević. Crnogorski simfonijski orkestar je profesionalno odgovorio na nesvakidašnji izazov sviranja „u rupi“ u složenoj interakciji sa drugim protagonistima. Uprkos značajnom vokalno-instrumentalnom iskustvu koje je sticao interpretacijom najsloženijih partitura Verdija, Mocarta i Betovena, sada se našao pred sasvim novim izazovom. Presudnu ulogu za ukupan muzički uspjeh djela, dobro ostvarene balanse, uvjerljiv karakter i izraz, imao je dirigent Alberto Veronezi, umjetnik velikog iskustva i znanja, precizan u gestu i temperamentan, to je u stvari bio glavni junak ove produkcije.

Svijet

Nedjelja, 2. februar 2020.

NOVI BILANS EPIDEMIJE: Korona virusom zaraženo 12.000 ljudi

STAV

Kina će pobijediti u borbi protiv korona virusa

» Autor: Liu Jin, Ambasador Kine u Crnoj Gori

Svi smrtni slučajevi su zabilježeni u Kini

Umrlo 259 osoba

PEKING - Broj umrlih od novog oblika korona virusa u Kini porastao je na 259, dok je zaraženo gotovo 12.000 ljudi, saopštile su danas kineske zdravstvene vlasti novi bilans ove epidemije. Nacionalna zdravstvena komisija objavila je u svom redovnom dnevnom izvještaju

da je 46 osoba umrlo od infekcije korona virusom u posljednja 24 časa, čime se broj mrtvih popeo na 259 za cijelu Kinu. Svi novi smrtni slučajevi, osim jednog, zabilježeni su u Hubeju, provinciji u žarištu epidemije koja se pojavila u decembru.

Broj zaraženih u Kini takođe je porastao, i dostigao 11.791, navela je komisija. Epidemija koja se prvo pojavila u Vuhanu, glavnom gradu provincije Hubej, brzo se širila zbog velikih migracija koje tradicionalno prate praznike povodom kineske Nove godine. Zaraza se poslije Kine po-

javila u još dvadesetak zemalja, a Svjetska zdravstvena organizacija proglasila je globalnu vanrednu situaciju. Jedan visoki zvaničnik komunističke partije Vuhana juče je izrazio žaljenje, ocijenivši da lokalne vlasti nijesu djelovale dovoljno brzo da zaustave epidemiju.

Prvi potez nakon Bregzita

EU otvara diplomatsko predstavništvo u Londonu LONDON - Šef diplomatije EU Žosep Borel izjavio je da EU žali, ali i da u potpunosti poštuje odluku Velike Britanije da napusti Uniju i postane ,,treća zemlja“. On je najavio da će diplomatsko predstavljanje EU u Velikoj Britaniji od 1. frebrauara obavljati delegacija EU na čelu sa ambasadorom Žoaom Vele de Almeidom. - Pored tradicionalnih odgovornosti delegacije EU u trećoj zemlji, kao što su diplomatsko predstavništvo EU, koordinacija i izvještavanje i promocija EU u zemlji domaćinu, delegacija EU u Ujedinjenom Kraljevstvu imaće ključnu ulogu u obezbjeđivanju sprovođenja

EU i Velika Britanija ostaju usko povezane

Sporazuma o povlačenju Ujedinjenog Kraljevstva. Zajedno sa ambasadama država članica EU, takođe će podići svijest o pravima državljana EU u Uje-

dinjenom Kraljevstvu nakon Bregzita - poručio je Borel. Šef diplomatije EU oglasio se minut poslije ponoći 1. februara, odnosno odmah nakon zva-

ničnog istupanja Velike Britanije iz EU. U pisanom sapštenju Borel je naveo da se ekonomski, socijalni i politički odnos između Evropske unije i Ujedinjenog Kraljevstva neće završiti. - Mi smo i ostaćemo usko povezani. Želja nam je da izgradimo novo ambiciozno partnerstvo kroz trgovinsku i ekonomsku saradnju, sprovođenje zakona i krivično pravosuđe, spoljnu politiku, bezbjednost i odbranu - naveo je Borel. On je poručio da se raduje nastavku bliske saradnje s ,,britanskim prijateljima“, te zajedničkim izazovima na regionalnom i globalnom nivou.

Alarmantna situacija u Australiji

Požari se šire ka Kanberi KAMBERA - Visoke temperature i jak vjetar danas podstiču širenje požara nadomak australijske prijestonice Kanbere, glavni auto-put je zatvoren i izdato je upozorenje da evakuacija iz pojedinih djelova grada nije bezbjedna. Nebo iznad prijestoničkog auto-puta Monaro je narandžasto-crvene boje zbog nekontrolisanog plamena koji je zahvatio površinu od preko 35 hiljada hektara. Kako navodi Rojters, komesarka Agencije za vanredne situacije Džordžina Vilan ukazala je da požari sami generišu po-

sebne vremenske prilike i da u kombinaciji s pravcem vjetra doprinose intenzitetu vatrene stihije. Na cijelom području Kanbere proglašeno je vanredno stanje kao nužna mjera zbog izuzetno visokih temperatura i jakog vjetra koji će, prema prognozama, potrajati tokom cijelog vikenda. Rojters podsjeća da je ovo prvo vanredno stanje o ovoj oblasti od 2003. godine, kada je četvoro ljudi izgubilo život, a 500 stambenih objekata nestalo u požarima. Vatra bijesni i južno od Kanbe-

Situaciju otežavaju visoke temperature i jak vjetar

re, u državi Novi Južni Vels, gdje se 22. januara srušio avion za gašenje požara. U toj nesreći su poginula trojica američkih vatrogasca.

Prema prognozama, u nedelju se očekuju temperature i do 40 stepeni, zbog čega je izdato javno upozorenje lokalnom stanovništvu.

Mnogi prijatelji iz Crne Gore su se zabrinuli kada je Tedros Adhanom Gebrejesus, generalni direktor Svjetske zdravstvene organizacije saopštio 31. januara da novi korona virus predstavlja vanrednu situaciju za javno zdravlje na globalnom nivou. Međutim, generalni direktor SZO takođe je rekao da se Kina uvijek pridržava principa otvorenosti i transparentnosti i blagovremeno objavljuje informacije. Brzo je identifikovala virus i dijelila je sekvencu genoma novog korona virusa, donijela je odlučne i efikasne mjere za kontrolu širenja epidemije. To ne samo da pokazuje visoku odgovornost za zdravlje njenih građana, već je snažna podrška globalnoj prevenciji i kontroli epidemije. Vjerovao je da će Kina efikasno kontrolisati i prevazići epidemiju. Kineski napori u borbi protiv epidemije zaslužuju poštovanje i uvažavanje, a vrijedi učiti i odati počast. U stvari, mnoge mjere prevencije i kontrole koje je Kina preduzela daleko prevazilaze zahtjeve za reagovanjem u vanrednim situacijama, postavljajući novi model za sprečavanje epidemije u različitim zemljama. Takođe, SZO se ne slaže ili se čak protivi zabrani putovanja ili trgovine sa Kinom. Epidemija se i dalje razvija. Neophodno je povećati pažnju svih zemalja i da koordiniraju globalnu akciju, kao i mobilisati više međunarodnih resursa za odgovor na epidemiju i povećati napore u prevenciji i kontroli, posebno država s krhkim zdravstvenim sistemima koje moraju pojačati reakciju. To je glavni razlog zašto se proglasilo da novi korona virus predstavlja vanrednu situaciju za javno zdravlje na globalnom nivou. Ovo je takođe neophodna mjera na osnovu globalnog zdravlja i bezbjednosti i naučnih, racionalnih i smirenih dokaza, koji će pomoći drugim zemljama da usvoje naučne, razumne i odgovarajuće preventivne mjere. Nakon izbijanja novog korona virusa, kineska vlada je obratila veliki značaj na kontrolu i liječenje i uvijek stavlja na prvo mjesto zdravlje naroda i životnu sigurnost. Kineski predsjednik Si Đinping je lično angažovao i održao sastanak Stalnog komiteta Politbiroa Centralnog komiteta Komunističke partije prvog dana kineske Nove godine, formirao je vodeću grupu unutar Partije koja bi vodila nacionalnu borbu protiv epidemije. Premijer Li Kećiang je došao u Wuhan radi kontrole u obavljanju poslova. Kineska vlada organizuje najbolje državne epidemiologe i stručnjake SZO da zajedno istražuju patologiju novog korona virusa i vakcine, već su postigli i pozitivan napredak. U Kini, širom zemlje uspostavljeni su hitni i zajednički mehanizmi za sprečavanje i kontrolu. Cjelokupno stanovništvo je mobilizovano da preduzme odlučne i efikasne preventivne i kontrolne mjere kako bi se odlučno zaustavilo širenje izvora korona virusa, koordiniralo i otpremilo medicinsko osoblje i sanitetski materijal u zemlji, kako bi se Wuhanu pomoglo u borbi protiv epidemije, kao i na vrijeme objavile najnovije informacije i znanje o epidemiji. Mnoge mjere koje je preduzela kineska vlada nadilaze zahtjeve Međunarodnih zdravstvenih propisa, a istovremeno, na otvoren, transparentan i odgovoran način, blagovremeno obavještava o epidemiološkoj situaciji, dijeli sekvencu genoma novog koronavirusa, i održava blisku komunikaciju i dobru saradnju sa SZO. Generalni direktor SZO je posjetio Kinu prije nekoliko dana i u potpunosti razmjenio mišljenja sa Kinom o prevenciji i kontroli epidemije i odredio stručnjake SZO da izvrše posjetu Wuhan, svi oni su u potpunosti potvrdili i visoko ocijenili kineske mjere prevencije i kontrole. Kina ima relativno sveobuhvatan nacionalni preventivni i kontrolni sistem za iznenadne i rastuće zarazne bolesti uspostavljen od 2003. godine kao odgovor na SARS, već je akumulirala praktično iskustvo u velikim javnim zdravstvenim događajima poput kao SARS-a i ebole. Kao odgovorna članica međunarodne zajednice, Kina je preduzela brojne mjere samostalno, blokirajući širenje epidemije, sprečavajući kineske turističke grupe da putuju u inostranstvo i planirajući da čarter letovima vrate kineske državljane Kini koji su iz provincije Hubei koji su ostajali u inostranstvo. Izuzetno stroge mjere sprečavanja i kontrole koje trenutno usvaja kineska vlada stekle su široko razumijevanje i podršku kineskog naroda i međunarodne zajednice. Broj zaraženih izvan Kine trenutno predstavlja samo oko 1 odsto od ukupnog broja zaraženih, a u inostranstvu do sada nije bilo smrtnih slučajeva. Sada, crnogorski državljani u Kini su bezbjedni i zdravi, vjerujemo da zajedničkim naporima međunarodne zajednice, epidemija neće izazvati preveliko širenje i nema potrebe za panikom. Kina će nastaviti da sarađuje sa SZO i drugim zemljama i regionima na očuvanju globalnog i regionalnog javnog zdravlja. Imamo samopouzdanje i sposobnost da efikasno kontrolišemo epidemiju i radimo sa drugim zemljama, uključujući Crnu Goru, uspješno u borbi protiv novog korona virusa.

Crnom Gorom

Nedjelja, 2. februar 2020.

Kolašin: Dobra turistička subota na skijalištima zbog koncerta Jelene Rozge

Uživanje u muzici i suncu KOLAŠIN - Prvi dan februara je „ličio“ na onaj turistički ambijent koji se planirao i očekivao na kolašinskim skijalištima i kojeg, nažalost, nije bilo tokom dosadašnje zimske turističke sezone. Preko hiljadu gostiju na Ski centru ,,Kolašin 1450“ i nešto manje na Ski centru ,,Kolašin 1600“ gdje je goste zabavljala Jelena Rozga.

Nešto malo snijega što je padalo tokom prethodne nedjelje, uz pomoć sistema za vještačko osnježivanje i rad mašina za pripremanje staza i njenih rukovaoca, učinili su da na Ski centru ,,Kolašin 1450“, budu u funkcji i „nove staze“. Dijana Bulatović, direktorica Ski centra ,,Kolašin 1450“ kaže da su prvi put ove zime korišćeni kompletni kapaciteti žičare dvosjeda Ćupovi. U dosadašnjem dijelu sezone radili su bejbi lit i Ski lit Jezerine. Male količine snijega koje su tokom prošle nedjelje pale u gornjim djelovima staza, napor naših radnika kao i učinak infrastrukture koju imamo, učinili su da prvi put ove sezone otvorimo stazu broj 3 u okviru šesto-

Jučerašnji ambijent na Jezerinama

Jelena Rozga

Uživanje u suncu i koncertu

sjeda Viline vode i stazu broj 5 u okviru dvosjeda Ćupovi. Povećanje skijaški staza odmah je rezultiralo i povećanjem gostiju kojih je bilo preko hiljadu - kazala je Bulatović. Juče je na Jezerinama bilo gostiju iz svih krajeva Crne Gore, zatim Srbije, Albanije, Hrvatske, Rusije. Među njima je bio i Kujtim Kito, gost iz Albanije koji je decenijama prisutan na stazama Bjelasice. Ne pamtim da tokom januara nijesam bio na Bjelasici kao ove godine. Ova zima nas je sve rastužila i zaista mi je žao mojih prijatelja, turističkih radnika iz Kolašina, koji su bili nemoćni bez snijega. Čim smo preko veb sajta vidjeli da se situacija koliko toliko popravila, stigli smo na Bjelasicu i imali dobar skijaški dan - ispiričao je Kujtim Kito. Na Ski centru ,,Kolašin 1600“ više stotina gostiju je uživalo u koncertu Jelene Rozge. Muzička zvijezda je dobro zagrijala prisutne, a njenom glasu i stasu, pravi „saveznici“ su bili kuvana šljiva i kuvano vino. U funkciji je bila ski staza za početnike kao i panoramske vožnje šestosjedom do vrha Troglave. Dr. D.

,,Mala fešta od naranče“ u Njegoševoj ulici okupila brojne učesnike i degustatore HERCEG NOVI – U organizaciji NVU Ruke u glavnoj, Njegoševoj ulici održana je juče još jedna stađunska fešta. Stađun je od naranadža pa je i okupljanje posvećeno tom agrumu. Četrdesetak izlagača iz skoro svih gradova Crne Gore ponudilo je Novljanima skoro sve što se može napraviti od narandže. Svemu su dobar ritam dale mažoretke kluba „Lili“ i mališani dječjeg vrtića „Naša radost“ kostimirani kao kriške naranči. ,,Malu feštu od naranče“ je otvorila, u ime organizatora NVU Ruke, Milina Kovačević koja je rekla da je Njegoševa ulica stanica snova za omiljenu novsku feštu. Maja Erenji Her Brown, iz iste organizacije kazala je da je svaka fešta jubilarna na svoj način, ali da ovogodišnja ima rekordan broj izlagača. - Tu je čak 40 izlagača, ali i 20 učesnika na donatorskoj trpezi. Zaista smo zadovoljni učešćem i odzivom. Donatorski sto je ispunjen divnim stvarima, uglavnom slatkim jer naranča na to zove, ali može i slano. Sve donacije idu u prilog NVO Leptir i Milanki Stijović koja obezbjeđuje obroke za sugrađane kojima je potrebna pomoć. Svake godine trudimo se da ubacimo nešto novo. Ovog puta to je program „Natkuvavanje“. Pozvali smo kuvare sa renomeom iz Herceg Novog koji će pripremati neka jela od naranče. Oni će kuvati na maloj terasi Gradske kafane. Učestvuju Jovanka Joke Stamenković iz „Jokine kužine“, zatim Dušan Janković iz restorana „Verige“, Đorđe Ratković iz Gradske kafane i Miro Vuksanović iz restorana „Jadran“ - kazala je Erenji

Stanica snova za omiljenu stađunsku feštu

Milina Kovačević

Mažoretke kluba „Lili“

Her Brown. Treći put na ,,Maloj fešti od naranče“, sa specijalitetima na donatorskom stolu je Biljana Čolović. - Razlog je taj što sam htjela na neki način da doprinesem i učešćem pomognem NVO Leptir. To mi je bila želja i zadovoljstvo mi je što sam tu. Napravila sam tortu ,,Mimoza“ koja je od naranče i keksića od naranče. Ima odziva, ali treba još malo poraditi na tome da se još više ljudi odazove donatorskom stolu. Možda

nisu svjesni važnosti našeg doprinosa - kazala je Čolović. Štand Udruženja žena ,,Bonaca“ kompletno je u znaku naranče, a predsjednica tog Udruženja Dušanka Dević kazala je i da su stajling ukomponovali sa nazivom fešte. - Napravili smo sirup od mandarine koja je „sestra“ od naranče i džem od naranče. Ljudi iz ovih krajeva jedu džem od naranče a onima iz drugih krajeva on je gorak, to je njegova specifičnost, a prilikom prav-

ljenja ne koristi se kora. Ove godine smo sklopili ugovor sa Opštinom pa smo napravili 300 tegli džema. U zavisnosti od veličine tegle, cijena je od 2 do 3 eura. Naranča je slabo rodila ove godine pa je cijena kilograma svježe dosta skupa - objasnila je Dević. Na štandu Organizacije žena Herceg Novi, čije članice učestvuju na svim donatorskim priredbama, našle su se roštule, priganice i torta od naranče, a bogat raznim delicijama od naranče bio je i štand NVO Fešta Baošići. ,,Jokina kužina“ učestvuje na svim novskim feštama, a vlasnica Jovanka Stamenković, kaže da je raduje ovogodišnje ,,Natkuvavanje“ i

Mališani dječjeg vrtića „Naša radost“ kostimirani kao kriške narandži

prilika da kuva na otvorenom. - Ljudi mogu da vide proces pripremanja hrane i nadam se da će ovo postati tradicija. Danas spremam domaću paštu – taljatele sa crnilom od sipe i

kozicama, uz sos od naranče – kazala je Stamenković. ,,Malu feštu od naranče“ podržale su TO i Opština Herceg Novi, Ministarstvo turizma i Gradska kafana. Ž. K.

Auto TEST

Nedjelja, 2. februar 2020.

đ o g a l i r p Prevrat

Urednik Pobjeda Auto i promjena koncepcije

Bilo je neminovno da se i kod BMW-a desi neka revolucija. U toj revolucji su se oslonili na Mini, čija su vozila dinamična i zabavna iako posjeduju prednji pogon. Tako je BMW svoju novu „seriju 1“ opremio prednjim pogonom i tako me ubijedio da je nova „serija 1“ sada čak dinamičnija sa prednjim pogonom nego što je prethodnik bio sa zadnjim

znenađenjima u životu nikad kraja, sam je život iznenađenje. Srećem ljude koji „robijaju“ život još od početka, bez gunđanja i suvišnjih pitanja, ali i njih život neprestano nagrađuje novim iznenađenjima. Velika je zabluda da put mora biti prav. Ne treba skidati oči sa života, jer samo momenat nepažnje je dovoljan i život nas odvede tamo gdje smo trebali da budemo. Svejedno je što želimo, biće onako kako radimo, tako je i BMW iznenadio čuvenu „golf klasu“. Naime, „serija 1“ je bila jedini BMWov model u ovoj klasi koji je imao pogon na zadnjim točkovima i tu osobinu je BMW ponosno isticao. Upravo zadnji pogon je bitna osobina BMW automobila, važan dio tradicije i donekle je logično što je ova kompanija dugo bila uporna da tim tehničkim rješenjem bude opremljen i najmanji njihov model. prelazak na prednji pogon je kod BMW bio je nezamisliv, a zašto se prešlo na prednju „osovinu“? Tim prelaskom su dobili da naprave manji automobil, odnosno dobili su automobil koji je okretniji u krivinama, zajedno sa još jednim rješenjem da su sada motori postavljeni poprečno umjesto uzdužno, tako je ukupan dio motorskog prostora manji, što znači da od ukupnih dimenzija na motor odlazi manje dimenzija, samim tim od ukupnih dimenzija na putnički prostor odlazi više prostora. Tako su dobili mogućnost da sa manjim automobilom dobiju prostraniji automobil. Sviđalo se nekome ili ne, ali mnoge promjene se moraju prihvatiti da su neminovne, jer tom stavu nas je nekada davno učio Bob Dilan, američka folk rok ikona u svojoj pjesmi „Vremena se mijenjaju“„kada naiđe plima, bolje ti je da znaš da plivaš, da ne

Sad i nekad

Nekad i sad

BMW SERIES 1 118i 1.5i 12V TWIN POWER TURBO 140 KS M SPORT bi kao kamen počeo da toneš“, dokle je mogao Dilan je plivao i to na talasima raznih trendova, ali je potom u 21. vijeku definitivno potonuo. BMW želi da izbjegne Dilanovu sudbinu jer namjerava da još dugo pliva na plimi novina, a jedan od načina je da osluškuje želje svojih kupaca. Dok se „sedmoj sili“ dopadalo to da je ovo jedini model u „golf klasi“ koji ima pogon na zadnjoj osovini, kupcima to nije bilo bitno jer istražujući BMW je došao do podatka da čak 80 odsto kupaca prethodne generacije „serije 1“ nije bilo sasvim sigurno gdje je pogon njihovog automobila! Gledajući parkiranu novu „seriju 1“ odmah sam shvatio da je to čistokrvni Bavarac, odnosno neminovnost koja mi se dopada. Prednji dio je kopija velike braće i njime naravno dominira velika maska, pardon, „veliki bubrezi“ koji u svojoj unutrašnjosti imaju ugrađenu roletnu koja se podiže i spušta zavisno od zagrijanosti motora. Prednja hauba je ravna sa ispupčenim oštrim linijama, a pogotovo po sredini, svjetlosna grupa je takođe prepoznatljiva i u gornjem dijelu je ravna i duboko zalazi u prednje blatobrane. Svjetlosna grupa je sada u LED heksagonalnom obliku sa praćenjem krivine, a ovaj oblik se najbolje primjećuje kod dnevnih svjetala. Branik je masivan, sportski oblikovan i sa oštrim linijama, a po sredini vlada velika saćasta maska na čijim krajevima se nalaze lijepo integrisane maglenke, dok su na samom kraju branika veliki vertikalni usisnici za vazduh koji zajed-

no prave cjelinu sa malim isturenim „policama“. Bok automobila je priča za sebe, priča koja prati blago kupeovsku liniju, silueta sa kratkim prepustima i linijom prozora koja se podiže i donosi dinamičan izgled. Tako njime vladaju velike kvake i retrovizori, dok se oštre linije nalaze ispod kvaka i u donjem dijeu vrata, što mu nekako dođe kao još jedan zaštitni znak BMW-a. Prag je tako oblikovan da je ispupčen i u skroz donjem dijelu sa oštrom linijom „uvučen“. Gledajući zadnji dio čovjek shvati da je riječ o nekom većem automobilu jer je tako dizajniran da je veoma masivan za ovu klasu automobila. Vladavinu vrše velike svjetlosne grupe koje „duboko“ zalaze u zadnje blatobrane i podijeljene su na dva dijela. Jedan je na petim vratima, a drugi ostaje na karoseriji. Što se tiče petih vrata, ona su velika i ispod zadnjeg stakla imaju malu ravnu površinu, a iznad zadnjeg stakla je veliki lijepo sportski oblikovan spojler. Zadnji branik je kao i prednji veliki, na čijim krajevima se naleze vertikalni propusnici za vazduh, kao i veliki crne boje u donjem dijelu sportski difuzer. Ono što zamjeram je nedostatak druge izduvne cijevi. Unutrašnjost je tpična BMW-ovska i to je sve skrojeno kako treba. Kvalitetni materijali, hromirani djelovi, prekidači vidljivi i nadohvat ruke, ništa komplikovano i prepoznatljivo. O svemu se vodilo računa, pa tako i instrumnet tabla, odnosno analogni instrumneti hoće da „prevare“, jer čovjek pomisli da su

digitalni, međutim, dizajneri su se poslužili trikom. Iza mat crnog stakla nalaze se analogne brojke i kazaljke sa velikim intenzitetom pozadinskog osvjetljenja. Tako je postignut efekat kao da su digitalni, prije svega zbog velikog kontrasta. Kada je automobil „ugšen“, instrumenti se ne vide, već mat staklo ostavlja utisak isključenog displeja. Centralnom konzolom dominira digitalizacija koja kulminira sa modernim sistemom „lajv kokpit profesional“ kojim se može upravljati na tri različita načina prema ukusu: dodirom ekrana, klasičnim interfejsom sa tasterima i točkićima na konzoli, kao i glasovnim komandama koje se aktiviraju nakon izgovaranja „zdravo BMW“. Ono što mi se svidjelo jeste to da je multimedijalni ekran tako lijepo uklopljen da uopšte ne strči, već je kao jedna cjelina koja je samo malo istaknuta. Sjedišta su anatomski i sportski oblikovana i veoma su udobna, a i sjedište sportski nisko naprijed sa poluispruženim nogama tako da kompletan utisak je agresivno sportski. Nije lako opisati utiske iz vožnje, jer oni zavise od ugla posmatranja. U krivinama je mnogo bolja, ali je drugačija od prethodne verzije koja je djelovala predimenzionirano za klasu kojoj pripada i to se u krivinama osjeća. Kompaktnost je donijela i promjene u raspodjeli u mase koja je promjena naprijed, od nekadašnjeg odnosa 50:50 prešlo se na 60:40. Prednji točkovi sada obavljaju dvije radnje i to upravljanje i prenos snage. Iz tog razloga mi se

Auto

Nedjelja, 2. februar 2020.

Sve sam radi

đavanja

Jedna od veoma bitnih tehnoloških novotarija je i sistem parkiranja, odnosno „samoparkiranja“. Naime, aktiviranjem opcije Park Assist na multimedijalnom ekranu automobila je dovoljno da lagano prolazite pored parking mjesta i u trenutku kada automobil prepozna prazno parking mjesto, vaše je da ručicu automatskog mjenjača ubacite u R ili D i „jedinica“ će ostalo sama da radi. Okreće upravljač, mjeri koliko mjesta ima za pariranje, sama prebacuje iz R u D ili obrnuto, sama dozira gas i kočnicu i kada se uparkira staje, vaše je samo da sjedite. Takođe, korisna opcija je i Reversing Assistant, sistem koji omogućava da kada izlazite iz uskog parking mjesta i u tom trenutu naiđe drugi automobil, a vi morate da se vratite nazad, tada aktivacijom ovog sitema „jedinica“ koja je zapamtila prethodni vaš manevar po toj istoj putanji se vrati i ponovo se uparkira, vi naravno opet samo sjedite i čekate.

Dodatni Bez obzira što je prostor za motor manji, ipak je sami motor veliki, tako kada se pogleda, sve je nekako „nabijeno“. To najbolje pokazuje primjer hladnjaka motora koji je morao da bude manji da bi mogao naprijed da se smjesti. Međutim, hladnjak te veličine nije bio dovoljan za hlađenje motora, pa se morao na desnoj strani montirati dodatni manji hladnjak. Zanimljivost je ta da je sami smještaj ovog hladnjaka u dijelu branika lijevo, tako da su otvori za hlađenje postavljeni tako, pa sami hladnjak tokom upotrebe u zimskim uslovima može dovesti do prljanja istog ili pri pranju oštećenja saća hladnjaka.

Mogao je manji

Ono što mogu zamjeriti savršenoj unutrašnjosti jeste upravljač koji je za ovakav automobil preveliki. Više po dimenzijama odgovara za neki BMW-ov SUV ili je upravo preuzet upravo iz modela „X1“.

Dva nivoa često u krivinama dešavlo da pomislim kako je ovo najbolji „mini“ koji sam ikada vozio, ali je ipak osjećaj bio BMW-ovski. Prednji dio sve vrijeme dobro prijenja, osim u situacijama kada je vozač previše nestrpljiv na izlasku iz krivine i kada se blago osjeća muka da se prenese snaga na točkove. Nažalost, sada sa zadnjim dijelom se ne može driftovati kao kada je pogon bio pozadi, ali je taj dio rasterećen i pomaže u brzoj vožnji da se „novi kec“ lakše namjesti u krvini. Takozvani „tork stir“ efekat u kojem prednji točkovi imaju problem da na asfalt efikasno prenesu snagu motora, bez proklizavanja točkova, kod „serije 1“ je taj problem eleiminisan rešenjem koje preuzeto sa električnog modela „i3S“. Riječ je o elektronskom sistemu koji imaju i drugi automobili sa prednjim pogonom, a kome je zadatak da sprečava proklizavanje prednjih točkova pri startovanju ili snažnijem ubrzanju. Ipak „serija 1“ to radi sofisticirano i reaguje brže na tendenciju prednjih točkova. Tu je i elektronska kontrola diferencijala sa ograničenim proklizavanjem koji dodatno doprinosi sigurnosti i upravljivosti, obezbjeđujući u svakom trenutku da više obrtnog momenta ide na onaj točak koji ima bolji kontakt sa podlogom. Drugim riječima, u krivini snaga ide na spoljašnji točak, a ne da se rasipa na unutrašnji, ukratko u praksi to djeluje ovako. Omogućuje se da se bez kočenja, sa konstantnim gasom prođu krivine kod koih bi sa drugim automobilom puštao gas.

TEHNIČKE KARAKTERISTIKE Cilindara/ventila

3/12

Zapremina (ccm)

1.499

Snaga (kW/KS/o/min) Moment (Nm/o/min) Dimenzije (D/Š/V-mm) Međuosovinsko rastojanje (mm)

103/140/4.200-6.500 220/1.480-4.200 4.319 x 1.799 x 1.434 2.670

Kočnice-naprijed/pozadi Samoventilirajući diskovi/diskovi ABS/CBC/DSC/ASC/DTC/DBC/CBS Pneumatici Zapremina prtljažnika (l) Zapremina rezervoara za gorivo (l) Masa test vozila (kg)

225/40 R 18 92 Y 380/1.200 42 1.395

Ubrzanje (0-100 km/h-s)

8,5

Maksimalna brzina na testu (km/h)

217

Potrošnja na testu u modu ECO PRO, u zagradi potrošnja sa Start-Stop sistemom (l na 100 km): Gradska vožnja

8,5 (7,3)

Otvoreni put

5,1

Prosjek

7,2

Voli Motors d.o.o. 020/652-880 Cijena sa carinom i PDV-om test vozila 36.547 eura

Dakle, „serija 1“ je BMW-ov revolucionarni zaokret sa novom platformom i tehnološki napredniji automobil sa malim odricanjem na polju vozne dinamike. Tekst i Fotografije Vešo ŠOŠKIĆ

Pregrade

Ono što je interesantno, bar za model koji sam imao na testu, nema rezervni točak, a po želji mogu da se naruče run-flet pneumatici, a u ovom slučaju tu je komplet za reparaciju. Ono što je interesantno za prtljažnik jeste duplo dno, a polica je luksuzno konstruisana. Može da se preklopi na pola, ima i sopstvene šarke koje ostaju zabravljene u otvorenom položaju. Zamjerku upućujem preklapanju naslona u razmjeri 60:40.

Prilikom konstruisanja nove „serije 1“ ništa nije prepušteno slučaju, pa je tako posvećena velika pažnja svakom detalju, uključujući veliki broj pregrada za odlaganje sitnica.

Sport

Motor Motor zapremine 1.5 litra sa 140 KS vješto sakriva da nema četvrti cilindar, jer se ni tako ne oglašava niti mu ne nedostaje snage. Radi veoma fluido, sjajno reaguje u nižim režimima i veoma je elastičan. Verzija koju sam imao na testu sa ovim motorom bio je uparen sedmostepeni automatski mjenjač sa dvostrukim kvačilom, koji se lako transformiše iz „alata“ korisnog u gradu u pomoćnika za jurcanje po krivinama slabo prometnog puta. Zanimljivo je da ovaj motor nije baš isti kao kada sam ga prvi put vozio u nekim drugim automobilima. Ipak, varijacije nijesu velike, ali ipak je dobio dodatak u vidu filtera čestica GPF, koji je neophodan kako bi se zadovoljili standardi i propisi o emisiji štetnih gasova. Lagan, kompaktan, sa turbokompresorom i dvostrukim varijatorom faza, ovaj trocilindrični motor ima zanimljivu krivu razvoja snage, snaga je na raspolaganju kada je najpotrebnija. Od četvrtog stepena pa dalje, ako se naglo pritisne gas, na raspolaganju je, za nekoliko sekundi, dodatnih 10 Nm obrtnog momenta („overbust“). U „kecu“ se prvi put pojavljuje novi sistem kontrole isporuke snage (ARB) koji direktno dolazi iz upravljačke jedinice motora, koji je sposoban da interveniše tri puta brže nego tradicionalni sistem koji je naslijeđen od modela „i3“, gdje je imao težak zadatak da adekvatno prenese obrtni momenat električnog motora koji je momentalno dostupan.

Noćni logo Da bi noću na paringu svi koji prolaze i parkiraju se pored „serije 1“ znali da je u pitanju BMW, pokazuje se atraktivnim osvjetljenjem koje dolazi iz retrovizora i koje na tlu „ispisuje“ hologram, odnosno logo kompanije, naravno osvjetljenja dolaze iz donjeg dijela vrata kao i kvaka.

„Serija 1“ je u verziji koju sam imao na testu bila opremljena sa sportskim sjedištima koja imaju veliki broj mogućnosti podešavanja kao što je širina naslona, štelovanje dužine, kao i nagiba donjeg dijela. Obezbijeđeno je komforno sjedjenje bez obzira na gabarite vozača.

Visoke potpetice Da bi nova „serija 1“ bila još interesantnija, dizajneri su se potrudili da „kec“ noću izgleda upadljivo, a to se vidi po zadnjoj svjetlosnoj grupi koja je dizajnirana tako da izgleda damski, u obliku ženske cipele.

Primjeri

Nedjelja, 2. februar 2020.

Devetogodišnja Jelena Vukčević poklonila ruže našim vaterpolo reprezentativcima na dočeku u Podgorici

Baš mi je bio merak

U sportu od treće godine Na pitanje otkud kod devetogodišnje djevojčice tolika ljubav prema sportu, njen otac je ispričao da je supruga Ivana trenirala tekvondo, on fudbal, te da su u kući vatreni navijači reprezentacije i Budućnosti. - Jelena je slušala od majke kako je lijepo trenirati i ići na takmičenja. Vidjela je njene medalje i pehare i poželjela je da ih i ona osvoji. Sa tri godine smo je prvi put odveli na trening da gleda tekvondo, čak je počela da plače što je odmah nijesmo pustili da trenira… Kad smo se vratili kući rekli smo joj da je zasad vidjela kako izgleda, pa ćemo je za dvije godine upisati da trenira, ali je ona odmah željela da počne i tako je bilo, rekao je Predrag Vukčević.

Jelena je kupila 20 ruža od svoje ušteđevine od 30 eura. Trenira tekvondo i rukomet, već ima 12 medalja, odlična je učenica četvrtog razreda OŠ ,,Štampar Makarije“ i veliki je navijač reprezentacije Crne Gore i Budućnosti u svim sportovima PODGORICA - Malo sam se plašila kako ću uz stepenice do bine, a po ravnome sam znala da će mi biti lako. Znala sam kome treba da dam ruže, jer mi je majka rekla vaterpolistima sa medaljama. Bilo je puno ljudi koji su mahali sa zastavama, pjevali i navijali. Svi igrači su se zahvalili, a jedan čiko mi je pružio ruku. Super mi je bio i vatromet. Tako priča devetogodišnja Jelena Vukčević, djevojčica koja je poklonila ruže članovima crnogorske vaterpolo reperezentacije na veličanstvenom dočeku u Podgorici, organizovanom povodom osvajanja bronzane medalje na Evropskom prvenstvu. Hiljade ljudi koje su okupile snažne, iskrene i lijepe emocije na Trgu nezavisnosti nije tada znalo kakva se priča krije iza tog poteza dugokose djevojčice u reprezentativnoj majici, farmerkama i patikama.

MOŽE, KAD JE LIJEPO

- Supruga Ivana i ja planirali smo da idemo bez djece na doček na trg, ali su njih dvije predložile da kupimo ruže koje će Jelena uručiti vaterpolistima. Pitali su me što mislim o tome, a ja sam rekao: ,,Može, kad je lijepo“. Jelena je uzela ušteđevinu od 30 eura i za nju smo kupili 20 ruža, ispričao nam je njen otac Predrag Vukčević iz Popratnice u Lješanskoj nahiji. Naglašava da je supruzi i njemu bilo važno da kćerki udovolje, jer je djevojčica veliki navijač i redovno idu na utakmice reprezentacije u fudbalu, košarci, rukometu, a kad se ukaže prilika, gledaju i vaterpolo.

Sa bokserom Dejanom Zlatičaninom

Golman je top, super su Ivović i Čučković POBJEDA: Treniraš i tekvondo i rukomet, koji sport više voliš? JELENA: Oba. Najljepše su mi borbe u tekvondou. POBJEDA: Jesu li ti teški treninzi? JELENA: Kako kad i kako koji. Malo sam mršava. POBJEDA: Što je najteže na treningu? JELENA: Nekad mi je najteže da se probudim rano, a nekad je majci žao da me budi jer lijepo spavam. POBJEDA: Kako uspijevaš da treniraš dva sporta i budeš odličan đak? JELENA: U rukometu sam ujutro, a tekvondou uveče. Omiljeni predmet mi je likovno, tata mi pomaže kad vjež-

bam matematiku, a mama prirodu i društvo. POBJEDA: Što bi voljela da budeš kao odrasteš? JELENA: Voljela bih da treniram oba sporta, ali ne znam hoću li moći. I da mi crtanje i slikanje budu hobi. I volim da se lijepo obučem. POBJEDA: Jesi li gledala utakmice vaterpolista i koja ti je bila najbolja? JELENA: Gledala sam, najbolja mi je bila ona za medalju. POBJEDA: Ko su bili naši najbolji igrači? JELENA: Golman je top, super mi je Ivović, dobar je Čučković. Znam da svi za medalju moraju puno da treniraju i rano da ustaju.

- Spontano smo, onako iz srca, sve osmislili, sa ciljem da djetetu ispunimo želju. To je bio njen način da se zahvali sportistima koje bodri. Krenuli smo nakon Jeleninog povratka iz škole, bez ikakvog dogovora sa organizatorima dočeka. Da plan počne da se realizuje pomogao nam je naš dobri komšija i prijatelj, muzičar Božo Bulatović koji je bio jedan od učesnika programa, a podigli smo se zajedno u Gornjoj Gorici. Znali smo kakav je protokol, da ne može ko god hoće da se popne na binu, raspitivali se, a na kraju smo dobili odobrenje i organizatora, na čemu smo veoma zahvalni. Dok smo čekali, bilo je i onih koji su nas pitali što ćemo ako

Sa rukometašicom Milenom Raičević

Jelena sa vaterpolistima na bini

nas ne pušte na binu, ali i da nas nijesu puštili ne bismo zamjerili, nego bismo ruže poklonili nekome, kaže Vukčević. Glavna junakinja naše priče, djevojčica Jelena je pažljivo i strpljivo slušala očeve riječi i kratko dodala: - Baš mi je bio merak!

VIŠE MEDALJA NEGO GODINA

Devetogodišnjakinja, međutim, nije samo navijačica, nego i sportistkinja. I to kakva – sa više medalja nego godina! - Treniram tekvondo u Montenegrostarsu od treće, a rukomet u Budućnosti od osme godine. Zasad imam 12

Sa ministrom sporta Nikolom Janovićem

medalja iz tekvondoa, a u rukometu još nijesam imala zvanične utakmice nego samo turnire. Bio je jedan veliki u ,,Venomu“ prošle godine, došle su djevojčice iz cijele Crne Gore. Imam i zlatne i srebrne i bronzane medalje i sve su mi baš lijepe. Tata kaže da je najvažnija ova zlatna sa prvenstva države, kaže Jelena. Predrag navodi da je sljedeći cilj u tekvondou crveni, pa crni pojas, kao i da u rukometu voli i da brani i da igra u napadu. - Ništa nećemo forsirati nego ako (i za što) bude talentovana, to će trenirati. Disciplinovana je, ima nade, a nama roditeljima je najvažnije da nju i mlađu Milicu (pet godina) izvedemo na pravi put i da budu dobri ljudi. Srećni smo što Jelena ima odlične trenere: Rada Vuletića u ,,Montenegrostarsu“ i Filipa Adžića u Budućnosti, koji su prvo veliki ljudi, pa izvanredni treneri. Ponašaju se prema djeci koju treniraju kao prema svojoj i ne uče ih samo sportskim vještinama, nego i poštovanju protivnika, zajedništvu, nesebičnosti, disciplini i drugarstvu - svevremenskim životnim vrijednostima. Srećni smo što naša Jeca ima takve sportske učitelje, rekao je Predrag. Osim sportskih, Vukčevići su ponosni i na školsku učiteljicu - Irenu Šekularac, a Jelena je odlična učenica Osnovne škole ,,Štampar Makarije“ u Bloku pet. - Sport, škola i učenje stranih jezika najbolji su izbor za djecu, a prevashodno da budu vaspitani i dobri ljudi, što nije jednostavno u vremenu punom svakovrsnih izazova, zaključio je Predrag.

Jelena na takmičenju u tekvondou

Jelenin zaključak bio je ,,nešto“ drugačiji: - Uvijek kad pušte pjesmu ,,Najbolje su crnogorske ajkule“ sestra i ja skačemo od sreće i pjevamo!

R. USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ

Feljton

Nedjelja, 2. februar 2020.

SA DR RADOJEM PAJOVIĆEM – U KONTINUITETU KRITIČKE STVARNOSTI

Apsolutno dosljedan u odbrani sopstvenog naučnog stava Veliki vojvoda Mirko sa nekoliko desetina biranih Crnogoraca pohita da se žrtvuju za Ostrog. I odbraniše veliku svetinju slovensku! Od Srba tada, niko – ni makac! Ni jednim molebanom da se uključe; ili da „prošetaju“ crkvene barjake – kad već nijesu mogli vojničke. Zbog toga je onako žestoko, i preneražen od bola i nacionalnog poniženja, pjesnik Đ. Jakšić prekorijevao sunarodnike: „Stresite sa sebe ropstvo i sram…!“. Što li bi danas rekao taj časni čovjek i pjesnik, kad bi vidio kako sudbinom mu predodređeni „potomci“ – počesto i paradno iznose mošti Sveca u „patriotsku“ điradu » Piše: Čedomir DRAŠKOVIĆ

POTPUNA PROPAST RAZUMA: NA CRNU GORU NASRĆU NEKI NOVI „LATASI“!

Alejkum – selam Omer pašo: Pomoz’ bog Mihajlo Latas! Bio si opasniji i žešći za Crnu Goru – u dva velika pohoda – i od Ćuprilića, i od Bušatlije…Ali se Crna Gora odbranila i od tebe! I spasila svoje svetinje, Cetinje i Ostrog, prije svega. Veliki vojvoda Mirko, otac kralja Nikole, u danima najtežeg „ognjenog časa“ za Crnu Goru (Đ. Jakšić), sa nekoliko desetina biranih Crnogoraca pohita da se žrtvuju za Ostrog. Nijesu se u takav grijeh htjeli upuštati da Mošti iznose iz Svečeve bogomolje! Nego se ušančili u Ostroškim gredama, prikupili i dosta kamenja – da niz litice burdaju na napadače... I odbraniše veliku svetinju slovensku! Od Srba tada, niko – ni makac! Ni jednim molebanom da se uključe; ili da „prošetaju“ crkvene barjake – kad već nijesu mogli vojničke. Zbog toga je onako žestoko, i preneražen od bola i nacionalnog poniženja, pjesnik Đ. Jakšić prekorijevao sunarodnike: „Stresite sa sebe ropstvo i sram…!“. Što li bi danas rekao taj časni čovjek i pjesnik, kad bi vidio kako sudbinom mu predodređeni „potomci“ – počesto i paradno iznose mošti Sveca u „patriotsku“ điradu. Sve se komeša i mijenja, najčešče mimo ikakve logičke ili normativne zakonomjernosti. U nepreglednoj rulji bez integriteta – dripci izigravaju dendije; varoški đilkoši glume mangupe i gospodnetiće; „Glupko“ i „Tupko“ su „demokratska“ zaloga za boljitak, a srpski popovi spašavaju Crnu Goru – od Crnogoraca!? Od potomaka onih koji su spašavali Ostrog! I stalno, pritom, zazivaju pomirenje, koreći drugu stranu? Pomirenje, kako: okupatora i okupiranog, nevinog i zločinca, žrtve i u mnogo nekadašnjih slučajeva – okrutnog dželata! Da li je to uopšte moguće!? (Mimo civilizacijskog zanemarivanja, i prećutnog suživota). U šaljivoj konotaciji bi se, po nekoj narodnoj, otprilike rezonovalo, „I među svetima može biti nesporazuma“. Ako smo u jednom slučaju ostali neusaglašeni (i poslije mnogo puta nanovo počinjanog, a ponekad i žustrijeg dijaloga na tu temu), dr Radoja Pajovića posebno uvažavam zbog njegove apsolutne dosljednosti u odbrani sopstvenog naučnog stava, a to znači i stručno-metodološkog standarda i etič-

kog kodeksa stvaralačkog. Smatrao sam da, kako je od odgovarajuće Komisije Filozofskog fakulteta u Beogradu definisan naslov njegove doktorske disertacije: „Kontrarevolucija u Crnoj Gori (19411945), četnički i federalistički pokret“ – nije u samoj postavci bila adekvatno formulisana tema. Razlog je sljedeći: poslije onako brutalne aneksije Crne Gore od strane Srbije, adekvatno je uništeno dominantno opredjeljenje crnogorskog naroda za federalno ujedinjene sa Srbijom (i drugim konstituentima) – potpuno ravnopravno, „ruku pod ruku“. Dakle, poslije 1918., osim moguće pojedinačno formalnog žalovanja što nije iskorišćena zdrava šansa za državno organizovanje Jugoslavije kao federacije, netačno je i nekorektno (sem varajući!) pojmovno ili bilo kako uvoditi crnogorske federaliste – u bilo kakvu operativnu međuratnu političku ili vojničku odgovornost. Kao njihov pandan, nastavili su zelenaši – sa svojim spontanim, i emotivno snažnim narodnim ustankom. Prije svega, da pacifikuju crnogorski problem, tj. da skrenu pažnju međunarodne javnosti na politički i svaki drugi apsurd, koji je nametnut Crnoj Gori 1918. godine. Što se zelenaškog ustanka tiče – kao kolaboracionističkog sa fašizmom Sila Osovine – (sem

Veliki vojvoda Mirko Petrović

Srpski popovi spašavaju Crnu Goru – od Crnogoraca!? Od potomaka onih koji su spašavali Ostrog! I stalno, pritom, zazivaju pomirenje, koreći drugu stranu? Pomirenje, kako: okupatora i okupiranog, nevinog i zločinca, žrtve i u mnogo nekadašnjih slučajeva – okrutnog dželata! Da li je to uopšte moguće!? Manastir Ostrog krajem 19. vijeka

formalno), može se osporavati iz više razloga. Na pr.: zelenašku Lovćensku brigadu prioritetno su popunjavali crnogorski vojnici iz Gaete (koji su se izbjeglički spašavali iz Crne Gore poslije 1918), i koje je država Italija podržavala i materijalno pomagala sve do Rapalskog mira 1924. godine. I tamošnjom organizacijom vojske je rukovodio, i u Crnoj Gori kasnije organizovao i komandovao – Krsto Popović, komandni zaslužnik i junak sa Mojkovca. Zelenaši su imali

prevashodno politički cilj: da pred međunarodnom javnošću otvore problem nestanka i sveukupne degradacije Crne Gore iz 1918., i da se u kontinuitetu pojavljuju kao vojnički i politički faktor na tome zadatku. Popović je u dva navrata, početkom rata, imao pregovore sa partizanima, ali ga nijesu ubijedili zbog njihove sumnjive mu bjelaške „prirode“. (Inače, jedan Popovićev sin je bio prvi komandant Lovćenskog partizanskog odreda, i narodni je heroj; a dugi je, takođe prvoborac, poginuo u partizanima u rejonu Kupresa). Dalje, od kad Crna Gora ratuje, nikad Katunska nahija nije prošla sa manje žrtava, zahvaljujući suzdržanom i mudrom komandantu Popoviću. Zelenaši su izbjegavali sukobe sa partizanima, a i dobro je poznato – Krsto i njegov komandni sastav (prije svega) spašavali su zarobljene ili slično ugrožene partizanske borce i simpatizere. Uostalom, po završetku rata, komunistička vlast nije imala elemenata za podizanje optužnice za ratne zločine protiv Krsta Popovića – sinonimne ličnosti federalističkog, odnosno zelenaškog pokreta Crne Gore. Naravno, dr Pajović je znao sve ovo, i mnogo više. Uostalom boravio je i u Italiji (gotovo) godinu dana, u tamošnjim arhivima, radi specijalističkih istraživanja na temu Drugog svjetskog rata. Što bi se reklo: -Nijesi ga moga koceknut, ni za jotu… Redovno sam ja prvi bataljivao dosta žustru, ali korektnu polemiku – okrećući na šalu: „Ajde Rako, sunce jarko – nećemo više o tome“. Ponekad je i zapisivano, da od vremena vladike Petra I (Svetog) Crna Gora „ima više

špijuna nego prijatelja“. Da mu nije Odlukom Zbora crnogorskih glavara spriječen odlazak u Rusiju (po vrlo energičnom zahtjevu Petrograda), vjerovatno bi i Petar I ostao tamo na vječni počinak, kao vladika Vasilije. Ni sa Srbijom mu nije išlo dobro, jer je glasno kritikovao da „zbog ubistva Karađorđa zaslužuju vječni stid“. U duhu vladičine poznate izreke: „Najgore je kad ko od zla svog, još i korist kakvu ima“, odnosno kako je i priličilo budućem svecu nije zanemarivao ničiju odgovornost: „Istinit i pošten čovjek ne ima mjesto među vama“… (Sa izdajničke prevare u selu Srpska u Zeti, život mu je spasao na brzinu skupljani otkup, dok ga je sa omčom oko vrata (bukvalno obješenog) – u međuvremenu na ramenima predržao neki lokalni iskreni patriota, inače i fizički snažan čovjek: dok nije stigao traženi otkup. Nije u redu što ne mogu da mu se śetim imena, a nemam vremena da tražim po zabilješkama). Svojevremeno sam reagovao u podgoričkim „Vijestima“, prilikom već uveliko pripremljene „kulturne“ rabote da se na Novoj džadi iznad Cetinjskog manastira, u pećini odnosno provaliji koja se otvorila prilikom rušenja dijela brda radi pravljenja platoa za temelje Sabornog hrama SPC (uoči Drugog sv. rata) – organizuje tzv. Pećinsko svetilište: za tri velike hrišćanske svetinje (koje se poodavno nalaze i čuvaju na Cetinju). I đe

bi u neposrednom okruženju bili podignuti prateći objekti SPC. Uporedo sa čim bi na starom fudbalskom igralištu u blizini (tzv. Obilića poljana) – po naumu SPC, i sa vrlo brzo građenom betonskom ogradom oko toga prostora – trebalo da se „dobrom dušom“ srpske Crnogorsko-primorske mitropolije gradi neki ruski duhovni i turističko-ugostiteljski centar!? Naravno da sam u pomenutom tekstu bio protiv narušavanja ambijenta oko Cetinjskog manastira i Biljarde, a pogotovo da se nešto nadziđuje što bi gabaritom ugrožavalo poziciju i vizuru Cetinjskog manastira. Pri kraju teksta, kritički se osvrnem i na „sanjivost“ zvanične Crne Gore, i inertnost vlasti zbog već odranije poznatih ergela „trojanskih konja“, koji se muvaju po Cetinju… Odmah zove Radoje: „Ima, veliš, trojanaca. Ima, ima „konjića Grbonjića“ odavno po Cetinju…“. „A daju li se i ovi sadašnji uz Orlov krš, i prema Lovćenu“, nastavlja smijući se. A smijeh mu je uvijek bio zdrav, jedar – karakterno srdačan i dosta glasan. (Nastavlja se)

20 Horoskop

Nedjelja, 2. februar 2020.

 HOROSKOP POBJEDE: Astrološki tranziti u svjetlu vedske astrologije

Đotiš bioritam (3. 2 - 9. 2) Mjesec u Ovnu

PONEDJELJAK I UTORAK

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Problem je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekta u očima drugih. Ne ulaziti u porodične rasprave. Čuvati novce. Pripaziti na zdravlje, posebno na vid. Previše je prepreka. Pokušajte biti istrajniji ali imati na umu da ovo nisu dani za megdan.

SRIJEDA I ČETVRTAK

Ovo su povoljni dani. Imaćete višak energije i bićete naročito privlačni što je odlično za intimne odnose. Novac može da dođe iz više izvora. Imate energiju, odvažnost i inicijativu. Pravo vrijeme za unapređenje odnosa.

PETAK I VIKEND

Ovaj tranzit počinje u petak od 13:54 i traje do nedjelje u 15:13. Ovo su nepovoljni dani. Prisutan je nemir, napetost, dosta mentalnih izazova. Postoje pritisci od strane nadređenih ili previše obaveza koje ne stižete da uradite na vrijeme. Može biti poteškoća sa ukućanima ili sa majkom. Zdravlje i energija nisu na visokom nivou. Čuvajte se gubitaka.

Mjesec u Biku PONEDJELJAK I UTORAK

Ovo su dani kada Vam toliko toga polazi za rukom. Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti i oštrom intelektu. Tranzit je naročito povoljan za partnerske odnose. Porodično okruženje je stabilno. Ovo je povoljno vrijeme za kraća putovanja, nove početke i poduhvate.

SRIJEDA I ČETVRTAK

PETAK I VIKEND

Ovaj tranzit počinje u petak od 13:54 i traje do nedjelje u 15:13. Ovo su povoljni dani. Imaćete višak energije i bićete naročito privlačni što je odlično za intimne odnose. Novac može da dođe iz više izvora. Imate energiju, odvažnost i inicijativu. Pravo vrijeme za unapređenje odnosa.

Mjesec u Blizancima PONEDJELJAK I UTORAK

Nepovoljni dani. Izbjegavajte sukobe, naročito sa bližnjima i autoritetima. Inteligencija može zakazati pa najbolje da bitne stvari ostavite za neki drugi dan. Konkurencija je trenutno vrlo jaka. Naglašena je ideja troškova i gubitaka. Povoljno je uglavnom za duhovnost, milosrđe...

SRIJEDA I ČETVRTAK

PETAK I VIKEND

Ovaj tranzit počinje u petak od 13:54 i traje do nedjelje u 15:13. Ovo su nepovoljni dani za Vas. Problem je manjak vitalnosti, slaba koncen-

Granice realnosti su granice naših saznanja. Širenjem naših saznanja pomjeraju se i mijenjaju granice realnosti. Postoji samo dinamična realnost - Ivan Tabaković (1898-1977) Piše: Mladen Lubura Da biste mogli pratiti ovu kolumnu poznatog vedskog astrologa Mladena Lubure, neophodno je da znate sideralnu poziciju Mjeseca! Samo tako ćete imati korektan rezultat navedenih tranzita, te istinsku dobrobit od navedenih informacija. Preciznu kalkulaciju Mjesečevog tracija i pad respekta u očima drugih. Ne ulaziti u porodične rasprave. Čuvati novce. Pripaziti na zdravlje, posebno na vid. Previše je prepreka. Pokušajte biti istrajniji ali imati na umu da ovo nisu dani za megdan..

Mjesec u Raku PONEDJELJAK I UTORAK

Ovo su povoljni dani za Vas. Imate dobro zdravlje, energičnost, užitak u komforu i dobrom društvu. Korisno za nova poznanstva i generalno za druženje, putovanja, komunikaciju, nove početke kao i za uspješan završetak starih poslova. Takođe je veoma povoljno za finansije i planiranje.

SRIJEDA I ČETVRTAK

PETAK I VIKEND

Ovaj tranzit počinje u petak od 13:54 i traje do nedjelje u 15:13. Ovo su dani kada Vam toliko toga polazi za rukom. Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti i oštrom intelektu. Tranzit je naročito povoljan za partnerske odnose. Porodično okruženje je stabilno. Ovo je povoljno vrijeme za kraća putovanja, nove početke i poduhvate.

Mjesec u Lavu PONEDJELJAK I UTORAK

Ovo su povoljni dani za poslovna ostvarenja. Poteškoće lako rješavate. Dobićete podršku ili razumijevanje osobe od autoriteta ili od strane države. Imate karizmu i napredak po pitanju statusa. Odlično vrijeme i za provesti lijepe trenutke sa svojim voljenima.

SRIJEDA I ČETVRTAK

PETAK I VIKEND

Ovaj tranzit počinje u petak od 13:54 i traje do nedjelje u 15:13. Nepovoljni dani. Izbjegavajte sukobe, naročito sa bližnjima i autoritetima. Inteligencija može zakazati pa najbolje da bitne stvari ostavite za neki drugi dan. Konkurencija je trenutno vrlo jaka. Naglašena je ideja troškova i gubitaka. Povoljno je uglavnom za duhovnost, milosrđe...

znaka i Mjesečeve nakšatre možete lako dobiti na ovoj adresi ukoliko unesete podatke rođenja: www.soulmatestars.com/vedic-signs/calculateyour-vedic-sign, ili ako preuzmete besplatan đotiš program na www. vedicastrologer.org/jh. Za ukupan rezultat nije dovoljno posmatrati samo planetarne tranzite, već i periode/podperiode kroz koje

Mjesec u Djevici

PONEDJELJAK I UTORAK

Ovo su relativno nepovoljni dani. Generalno pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom djecom ili podređenima. Problemi sa finansijama. Stomak je osjetljiv pa oprezno sa jelom i pićem. Moguća su neplanirana putovanja. Dani ispunjeni brigom.

SRIJEDA I ČETVRTAK

PETAK I VIKEND

Ovaj tranzit počinje u petak od 13:54 i traje do nedjelje u 15:13. Ovo su povoljni dani za Vas. Imate dobro zdravlje, energičnost, užitak u komforu i dobrom društvu. Korisno za nova poznanstva i generalno za druženje, putovanja, komunikaciju, nove početke kao i za uspješan završetak starih poslova. Takođe je veoma povoljno za finansije i planiranje.

Mjesec u Vagi PONEDJELJAK I UTORAK

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Aktuelna je jedna od najtežih mjesečevih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne počinjete ništa značajno. Pazite šta jedete i pijete. Izbjegavajte konfrontacije jer se stvari lako mogu zakomplikovati. Prisutan je gubitak energije i resursa.

SRIJEDA I ČETVRTAK

PETAK I VIKEND

Ovaj tranzit počinje u petak od 13:54 i traje do nedjelje u 15:13. Ovo su povoljni dani za poslovna ostvarenja. Poteškoće lako rješavate. Dobićete podršku ili razumijevanje osobe od autoriteta ili od strane države. Imate karizmu i napredak po pitanju statusa. Odlično vrijeme i za provesti lijepe trenutke sa svojim voljenima.

Mjesec u Škorpiji PONEDJELJAK I UTORAK

Ovo su povoljni dani. Uživaćete u

prolazimo, kao i podjelne karte (specifična područja života), što je vrlo individualno, različito od osobe do osobe. Pun Mjesec je od subote u 11:32 do nedjelje u 8:33. Ovo je generalno povoljno za ispravne i duhovne aktivnosti, ali imati u vidu da su neki ljudi razdražljivi tokom ovakve mjesečeve mijene. dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha u kontaktima sa autoritetima, možda i putovati negdje. Emocije su vrlo snažne te je moguća i napetost, nemir. Osjećaj za sklad i harmoniju je naglašen. Naročito je povoljno za bliskost sa intimnim partnerom.

SRIJEDA I ČETVRTAK

PETAK I VIKEND

Ovaj tranzit počinje u petak od 13:54 i traje do nedjelje u 15:13. Ovo su relativno nepovoljni dani. Generalno pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom djecom ili podređenima. Problemi sa finansijama. Stomak je osjetljiv pa oprezno sa jelom i pićem. Moguća su neplanirana putovanja. Dani ispunjeni brigom.

Mjesec u Strijelcu PONEDJELJAK I UTORAK

Ovo su povoljni dani za Vas. Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba. Imate zdravlje i vitalnost. Uživaćete u kontaktima sa zanimljivim osobama. Pokušajte izbjeći prevelike troškove.

SRIJEDA I ČETVRTAK

Ovo su povoljni dani. Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha u kontaktima sa autoritetima, možda i putovati negdje. Emocije su vrlo snažne te je moguća i napetost, nemir. Osjećaj za sklad i harmoniju je naglašen. Naročito je povoljno za bliskost sa intimnim partnerom.

PETAK I VIKEND

Ovaj tranzit počinje u petak od 13:54 i traje do nedjelje u 15:13. Ovo su nepovoljni dani za Vas. Aktuelna je jedna od najtežih mjesečevih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne počinjete ništa značajno. Pazite šta jedete i pijete. Izbjegavajte konfrontacije jer se stvari lako mogu zakomplikovati. Prisutan je gubitak energije i resursa.

Mjesec u Jarcu PONEDJELJAK I UTORAK

Ne naročito povoljni dani. Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi. Dijete može imati problema sa zdravljem ili manjak energije. Pripaziti na stomak. Čuvati se previše troškova. Nizak kvalitet življenja i neusklađenost sa okolinom.

SRIJEDA I ČETVRTAK

PETAK I VIKEND

Ovaj tranzit počinje u petak od 13:54 i traje do nedjelje u 15:13. Ovo su povoljni dani. Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha u kontaktima sa autoritetima, možda i putovati negdje. Emocije su vrlo snažne te je moguća i napetost, nemir. Osjećaj za sklad i harmoniju je naglašen. Naročito je povoljno za bliskost sa intimnim partnerom.

Mjesec u Vodoliji PONEDJELJAK I UTORAK

Ovo su nepovoljni dani. Prisutan je nemir, napetost, dosta mentalnih izazova. Postoje pritisci od strane nadređenih ili previše obaveza koje ne stižete da uradite na vrijeme. Može biti poteškoća sa ukućanima ili sa majkom. Zdravlje i energija nisu na visokom nivou. Čuvajte se gubitaka.

SRIJEDA I ČETVRTAK

PETAK I VIKEND

Ovaj tranzit počinje u petak od 13:54 i traje do nedjelje u 15:13. Ovo su povoljni dani za Vas. Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba. Imate zdravlje i vitalnost. Uživaćete u kontaktima sa zanimljivim osobama. Pokušajte izbjeći prevelike troškove.

Mjesec u Ribama PONEDJELJAK I UTORAK

SRIJEDA I ČETVRTAK

PETAK I VIKEND

Ovaj tranzit počinje u petak od 13:54 i traje do nedjelje u 15:13. Ne naročito povoljni dani. Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi. Dijete može imati problema sa zdravljem ili manjak energije. Pripaziti na stomak. Čuvati se previše troškova. Nizak kvalitet življenja i neusklađenost sa okolinom.

Nedjelja, 2. februar 2020.

Enigmatika

Nedjelja, 2. februar 2020.

Oglasi i obavještenja

Nedjelja, 2. februar 2020.

MalI oglasI NEKRETNINE PRODAJEM stan 57 m2 zgrada Kerbera preko Morače, skroz renoviran 70.000 e, po 1200 e m2 i objekat za gradnju, Marka Miljanova, ucrtana zgrada i plaćene komunalije, ekstra zarada. Tel. 067 /504-106 1 IZDAJEM dugoročno jednosoban konforan, namješten stan u Pržnu (preko puta restorana “Kod Kusta”) opština Budva. Više informacija zainteresovani mogu dobiti na Tel.069/ 030 - 390 2 PRODAJEM dvosoban stan 72 m2 plus 8 m2 podrum, četvrti sprat od ukupno pet ima lift. Podgorica, ul. Vasa Raičkovića, komplet renoviran, odličan 97.000 e. Tel. 069/012- 301, 067 / 341- 134 3

PRODAJE se dvosoban stan u Bloku 5, zgrada pored OŠ „Štampar Makarije“. Površina stana 76 m2, deveti sprat. Stan je u izvornom stanju. Cijena 76.000 e. Tel. 069/189 – 092, 067 / 297 - 163 4

RaZNo OTČEPLJIVANJE kanalizacije električnom sajlom, WC šolja, sudopera, kada, umivaonika i

šahti. Dolazak odmah. Povoljno, Vukčević. Tel. 069/991- 999, 067/000-008 5 RESTORAN u City kvartu traži radnike u kuhinji i radnice za kasom. Iskustvo nije neophodno. Tel. 068/378-391 6 Stručno i savjesno radimo sve vrste popravki krovova, dimnjaka, adaptaciju stanova. Samo pozovite. Tel: 069/926 – 382 020/629 - 558 7

Oglasi i obavještenja

Nedjelja, 2. februar 2020.

Posljednji pozdrav dragom i iskrenom prijatelju

GOJKU VUŠUROVIĆU Od PERA VUJOVIĆA sa porodicom

73 Posljednji pozdrav

GOJKU Od NEĐA VUŠUROVIĆA sa porodicom 72

Oglasi i obavještenja

Nedjelja, 2. februar 2020.

Obavještavamo vas da je 31. januara 2020. godine, u 88. godini, preminuo

Našoj

Dana 1. februara 2020. preminula je naša draga

KSENIJI Đurovoj KALUĐEROVIĆ

VELIMIR Milisavov BULATOVIĆ

Tetka MARIJA, sestre MAGDALENA, NATAŠA i IVANA

rođena Mijanović 1938 – 2020. Saučešće primamo u kapeli na Novom groblju na Cetinju, 1. februara od 12 do 16 časova i 2. februara od 11 do 14 časova, kada će se obaviti sahrana na Novom groblju na Cetinju.

Posljednji pozdrav dragoj Ožalošćeni: suprug BRANKO, unuk MIRKO, unuke IVANA i DIJANA, snaha LJILJA, praunučad PAVLE i DANILO, đever MILAN sa porodicom, brat MIŠKO i sestra ANĐELIJA sa porodicama, porodica pok. sestre KOSE i ostala familija MARKOVIĆ i MIJANOVIĆ

Ožalošćeni: supruga GRANICA, sinovi RADOJE i SVETOZAR, kćerka NADA, brat DRAGIŠA, sestra RADMILA, snahe SANJA i DANIJELA, bratanić DEJAN, unuci MARKO, NIKOLA, DANILO, VLADE, NIKOLA i unuka MILENA

KSENIJI Đurovoj KALUĐEROVIĆ 66

NADEŽDA - NADA Brankova MARKOVIĆ

Iako su nas život i okolnosti odavno razdvojile znaj da si uvijek bila i ostaćeš duboko urezana u našim srcima.

113 Porodica preminulog će primati saučešće 1. februara od 12 do 15 časova i 2. februara od 12 do 15 časova na gradskom groblju Čepurci, kada će se i obaviti sahrana.

58 Kumi

od DANICE Vukove KALUĐEROVIĆ sa đecom

NADI

Posljednji pozdrav našem dragom ujaku

KSENIJA KALUĐEROVIĆ Neka tvoja prerano ugašena mladost i još uvijek dječja duša nađe još jedno mjesto među anđelima nebeskim.

VESU koji je otišao tiho i dostojanstveno kao što je i živio.

Stric SAVIĆ, strina NADA, braća MILAN, DADO i PETAR sa porodicama

Nisam te smatrala samo kumom, nego i svojom drugom babom. Počivaj kod svog anđela, a mi ćemo te čuvati od zaborava. MARINA LJILJANIĆ sa porodicom 68 Draga naša baba

Posljednji pozdrav našoj

NADA MUGOŠA i DRAGAN ČUROVIĆ 111

NADI

Dana 1. februara 2020. umro je

Tvojim časnim životom, velikim srcem i plemenitom dušom zaslužila si vječnu ljubav i doživotno sjećanje.

NADO Hvala ti što si i zadnjih 10 godina, iako teško ranjenog srca živjela sa nama i za nas.

Tvoji MILAN i MILICA MARKOVIĆ

Unuk MIRKO, unuke IVANA i DIJANA, snaha LJILJA, praunučad PAVLE i DANILO

120 Posljednji pozdrav strini

69 Posljednji pozdrav voljenoj babi

GOJKO Vasov VUŠUROVIĆ

Sahrana je obavljena istog dana na Novom groblju na Cetinju, u krugu familije.

NADI

Tvoji RADIVOJE – BEĆO i NADA Ožalošćena porodica VUŠUROVIĆ

NADI

Nikada nećemo zaboraviti tvoju dobrotu i plemenitost. Sa ponosom ćemo te se sjećati. Počivaj u miru.

Hvala ti na svemu. Zagrli jako svog anđela i počivajte zajedno u miru.

121

IVAN, LJILJA i FILIP

Posljednji pozdrav dragoj jetrvi i strini

Posljednji pozdrav voljenoj jetrvi i strini

118 Posljednji pozdrav dragoj strini

57 Posljednji pozdrav dragom stricu

NADI NADI

NADI Brankovoj MARKOVIĆ

Od STANKE, MARIJE, BRANKE i RAŠA sa porodicama

GOJKU VUŠUROVIĆU

124

Počivaj u miru. Jetrva BOSE, đeverične MIKICA, SNEŽANA i ANA 102

Zauvijek ćeš živjeti u našim srcima. Neka tvoja plemenita duša nađe vječni mir. Čuvaćemo te od zaborava. RADOMIR – MAKO sa porodicom 119

Počivaj u miru. BAĆO, RADMILA i MINA

71 Posljednji pozdrav

NADA

GOJKU

Hvala ti za dobrotu, ljubav i pažnju kojom si nas darovala. Neka te čuvaju anđeli, onako kako si ti čuvala nas.

Tvoje veliko srce uvijek nas je grijalo. Pamtićemo svaki zagrljaj, svaki osmijeh i ljubav koju si nam dala.

Tvoji IVANA i IGOR

Tvoji DIJANA, KAJO, PAVLE i DAČO

Od ZORANA i LIDIJE VUKANOVIĆ 70

NADA

122

123

Oglasi i obavještenja

Nedjelja, 2. februar 2020.

Sa tugom se opraštamo od naše drage učenice, kćerke našeg profesora

Drago naše dijete

Posljednji pozdrav dragoj

LEA KOVAČEVIĆ Tvoje oči pune sjaja i tvoj veseli osmijeh zauvijek će ostati urezani u našim srcima.

LEA Mladenova KOVAČEVIĆ

Tvoj striko SAŠA, strina TATJANA i sestre MILICA i MILENA 50

Saosjećamo u bolu njenih roditelja.

LEI KOVAČEVIĆ Naša mala kraljice

KOLEKTIV MUZIČKE ŠKOLE „PETAR II PETROVIĆ“ BAR

LEA KOVAČEVIĆ

ŽELJKO MIŠKOVIĆ sa porodicom

Dobila si krila da sad sa neba možeš da čuvaš svoju braću i sestre. Kako da se oprostimo od tebe kad je bol u svakom kutku naše kuće, a tvoj smijeh još odzvanja.

Napustio nas je naš mali anđeo

Stric DEJAN i baba GAJA 51

LEA KOVAČEVIĆ

Naša draga djevojčice

125

Iznenada i prebrzo odleprša anđelima... I svom djeda Migu u zagrljaj da je nauči prvim slovima... U bolu, porodica pok. ŠABA KOVAČEVIĆA 64

LEA KOVAČEVIĆ

Posljednji pozdrav voljenom ocu, svekru i đedu

Sada anđele uveseljavaš svojim vedrim duhom. Zauvijek ćeš ostati u našim srcima. Sestra BOJANA ĐUKIĆ sa porodicom 52

LEA KOVAČEVIĆ

MILANU

Naša draga ljepotice

Hvala ti za pažnju, brigu i ljubav, koje si nam nesebično pružao. Neka tvoja plemenita duša nađe mir, a mi ćemo te čuvati od zaborava. Sin VASKO, snaha ANA, unuci RADOJE i MARIO

Anđele... riječi nedostaju...

LEA KOVAČEVIĆ Porodica pok. DRAGUTINA KOVAČEVIĆA

Posljednji pozdrav dragom kumu

Zaspala si zauvijek mirnim snom i sanjaš da se igraš sa svojima, Unom, Lukom, Anom i Pavlom. Sestra JELENA GRUJIĆ sa porodicom 53

106

MILANU

Dragoj

Neka tvoja plemenita duša počiva u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava.

Прошло је четрдесет дана од смрти

VESKO MIRKOVIĆ sa porodicom 98

LEI Mladenovoj KOVAČEVIĆ СТАНИСЛАВЕ ВУЈОВИЋ

Posljednji pozdrav dragom bratu, đeveru i stricu

U tvom vječnom snu neka te anđeli čuvaju.

рођ. Ђуровић

А наше вољене и њежне тетке Станке жалимо што је живот није штедио, а поносни смо што је и кад јој је било најтеже остала човјек снажан и достојанствен са својим врлинама.

127

VOJKAN, TANJA, TIJANA, ANA i MARKO

MILANU VUKOVIĆU

42 Brat MARKO, snaha FLORINDA, sinovac PETAR i sinovična JOVANA

Твоји ЂУРОВИЋИ: ИВАН, ПАВЛЕ и ЉИЉАНА 108 Posljednji pozdrav dragoj tetki

Posljednji pozdrav dragom bratu i đeveru

NADI S ponosom i ljubavlju čuvaćemo uspomenu na tebe. Neka tvoja dobra i blaga duša počiva u miru.

LEA KOVAČEVIĆ Dosanjaj započeto.

126

MILANU VUKOVIĆU

Porodica BLAŽIĆ

Sestrična MILOSAVA sa porodicom 107

109

Brat JOVAN i snaha MIRA

Oglasi i obavještenja

Nedjelja, 2. februar 2020.

Posljednji pozdrav dragom i iskrenom kumu

Posljednji pozdrav voljenom stricu i đedu

MILANU Odlaziš dragi kume, ali vječno ostaješ u našim srcima i mislima. 90

DRAGAN, MILE i ŽELJKO sa porodicom

Posljednji pozdrav dragom

MILANU Tvoja MIRA i TAMARA

MILANU VUKOVIĆU

Čuvat ćemo te od zaborava. Počivaj u miru.

Hvala za sve što si uradio za mene i za moju porodicu. Počivaj u miru.

Od DRAGANE ĐEKIĆ sa porodicom

Od RAJKA MILJENOVIĆA sa porodicom

Posljednji pozdrav dragom

MILANU

MILANU VUKOVIĆU Tužan je ovaj pozdrav voljeni striko. Težak je bol u mom srcu. Nek tvoja plemenita duša počiva u miru, tamo đe nema bola.

Posljednji pozdrav mom bratu od tetke

MILANU VUKOVIĆU

Čuvaćemo te od zaborava. Počivaj u miru. 85

Posljednji pozdrav voljenom

Posljednji pozdrav dragom drugu i prijatelju

Ne postoje riječi koje mogu opisati bol i tugu za tobom. Počivaj u miru i neka ti je laka crna zemlja. Brat ILIJA i snaha STANE

Bratanična JULKA JOVANOVIĆ sa porodicom 86

91 Posljednji pozdrav dragom đedu

MILANU

Ujna ANĐELIJA, braća MIGA i MIĆO sa familijom

Neka tvoja plemenita duša počiva u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava.

Posljednji pozdrav

ZEKO PEJOVIĆ sa porodicom

MILANU

MILANU VUKOVIĆU

Kroz najljepšu uspomenu vječno ćeš živjeti u nama. Počivaj u miru. Unuka JELENA i zet MILAN PRAVILOVIĆ 92

od ZORANA i VJERE VUKADINOVIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav voljenom suprugu i ocu

Posljednji pozdrav

Posljednji pozdrav dragom prijatelju

MILANU VUKOVIĆU

Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.

MIJO MILJENOVIĆ sa porodicom

RADE i VUKOSAVA MILJENOVIĆ

MILANU VUKOVIĆU

MILANU Velika bol ostaje iza tvoje smrti. Smrt te ne može uzeti iz naših srca i sjećanja. Počivaj u miru i neka ti je laka crna zemlja. Supruga DRAGICA, sinovi RAJKO i VIDOJE

Od kolektiva ,,VUKADINOVIĆ COMERC“ 88

Posljednji pozdrav dragom kumu i komšiji

Posljednji pozdrav bratu od tetke

MILANU

MILANU VUKOVIĆU

Posljednji pozdrav prijatelju

96 Posljednji pozdrav dragom

MILANU

Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.

Neka tvoja plemenita duša počiva u miru. ĆIRO VUJOVIĆ sa porodicom 89

Posljednji pozdrav voljenom đedu

Posljednji pozdrav

ŽELJKO POPOVIĆ sa porodicom

ZORKA KNEŽEVIĆ sa porodicom 81

Sa mnogo ljubavi, poštovanja i tuge, opraštamo se danas od tebe kume

Počivaj u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava

Kolektiv ZRNOŽIT Cetinje 99 Posljednji pozdrav dragom kumu

MILANU Đede, mislili smo da ćemo se još dugo družiti. Sada nam ostaje da samo pričamo o tebi i da te pamtimo kao dobrog i bolećeg đeda. Vole te tvoji unuci, 94

RADOJE i MARIO

Posljednji pozdrav voljenom ocu, tastu i đedu

MILANU

MILANE

Velikom čovjeku iskrene Duše. Porodica TATAR

Od porodice pokojnog VUKA POPOVIĆA 82

Dragi striko

Posljednji pozdrav našem dragom i dobrom komšiji

MILANU MILANU

Počivaj u miru, neka ti je laka crna zemlja.

JOVO i CECA KALUĐEROVIĆ 100

Tvoju ljubav i pažnju nikada nećemo zaboraviti. Nijesmo te mogli sačuvati od bolesti, ali hoćemo od zaborava. Tvoje veliko srce i dobrota zaslužuju vječno sjećanje. Počivaj u miru.

Kćerka VESNA, zet BOŽO, unučad KATARINA, JELENA i MILOŠ

MILANE Tužna sam što se danas zauvijek opraštam od tebe.

MILANU VUKOVIĆU

Tvoja SLAVICA sa porodicom

BRANKO ROGANOVIĆ sa porodicom

101

Oglasi i obavještenja

Nedjelja, 2. februar 2020.

Godina je od smrti našeg oca, svekra i đeda

Godina je od smrti

Дана 1. фебруара 2020. у 88. години преминула је наша драга

STANKE MARTINOVIĆ Neka tvoja plemenita duša počiva među anđelima. Počivaj u miru.

PAVLA ROGANOVIĆA

Tvoji: brat MIODRAG, snaha GARA i bratanić MIRKO Ponosno čuvamo uspomenu na tebe i plemenite osobine koje su te krasile. Vječno ćeš biti u našim srcima i mislima. Svojim časnim životom i velikim srcem zaslužio si našu veliku zahvalnost, ljubav i vječno sjećanje. Počivaj u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava.

103

ОЛГА Ђорђијева СТАНИШИЋ рођена Бурић

Осамнаест година је од смрти

Sin PEĐA, snaha MARINA, unučad MITAR, STAŠA i DANILO

Саучешће примамо у градској капели Даниловград, 1. фебруара од 11 до 16 часова и 2. фебруара од 10 до 13 часова, када крећемо за село Винићи гдје ће се обавити сахрана у 15 часова.

114

НИКОЛЕ Лукиног ВУЈАНОВИЋА Ожалошћени: син КРСТО, ћерке РАДОЈКА, ВЕРА и СЛОБОДАНКА, заова МИЛЕВА, јетрве РАДМИЛА и СТАНКА, унучад, праунучад, сестричне, ђеверичићи, заовичић, заовичне и остала многобројна родбина СТАНИШИЋ и БУРИЋ

Остаћеш заувијек у срцима својих најмилијих. Породица ВУЈАНОВИЋ

Navršava se 10 godina od smrti našeg dragog supruga, oca i đeda

Godinu je od smrti našeg oca, svekra i đeda

Deset godina od smrti našeg dragog brata, strica i đevera

PAVLA ROGANOVIĆA Dragoj majci i babi

BOŽIDARA MIĆUNOVIĆA

Sve što je moglo biti časno u jednoj ljudskoj duši bilo je u tvojoj. Hvala ti za beskrajnu ljubav i toplinu kojom si nas obasipao. Živjećeš u našim mislima kroz naljepše uspomene koje nas vezuju za tebe.

BOŠKA MIĆUNOVIĆA

Ponosno te čuvamo od zaborava.

MILOSAVI Markovoj VUKČEVIĆ rođ. Radusinović S ljubavlju i ponosom živjećeš u našim srcima, mislima i najljepšim uspomenama.

VESKO, NIKOLA, JOVAN i ZORICA

Tvoji NAJMILIJI 63

Sin BOBO, snaha DANKA unučad NINA, LANA, SOFIJA i BODIN 115

104

Навршава се 40 дана од смрти нашег вољеног

Godina je od smrti

Ćerka DANICA RADULOVIĆ sa porodicom 105

PAVLA ROGANOVIĆA Posljednji pozdrav kumu

ЉУБА Милутиновог ВУШУРОВИЋА

VASILIJU KELJANOVIĆU Pamtit ćemo te po dobroti i plemenitom srcu. Počivaj u miru. 110

Драги Љука, пролазе дани, а ти фалиш све више. Фалиш баш онакав какав си и био, посебан и наш. Нама остаје да те се са поносом сјећамо и чувамо од заборава. Тамо те имао ко дочекати, имаш се са ким ражељети, они који највише боле и који су да је судбина хтјела требали да те прате. У неђељу, 2. фебруара 2020. године у 10 часова породица ће обићи његову вјечну кућу.

S ljubavlju i poštovanjem čuvaću uspomenu na tvoj častan i dostojanstven život. Supruga LOLA 116 Dragi tata

С љубављу и поштовањем

DUŠKO ĐONOVIĆ sa porodicom Твоји: син ДРАГАН, кћерке ЉИЉА и КАЋА снаха НИНА унучад и остала многобројна родбина

POMENI

112

PAVLE ROGANOVIĆ

Godina je od kad nije sa nama naš dragi suprug, otac, svekar, đed

TUŽNO SJEĆANJE Neka te u tišini vječnog mira čuva ljubav jača od vremena i zaborava.

ALEKSA LEKIĆ

BILJANA sa porodicom 117

Uspomene i sjećanje na tebe čuvaćemo u našim srcima. Počivaj u miru.

LJUBO Milutinov VUŠUROVIĆ

Tvoja PORODICA 59

Godina je od smrti našeg dragog

Počivaj u miru sa svojim najdražim, a ja vas vječno čuvam u mom ranjenom srcu.

Четрдесет дана је од смрти нашег драгог

Sestra i tetka KOKE 62 Godina je od smrti

КРЦУНА Марковог РАКЧЕВИЋ Драги наш Крцуне, надамо се да си нашао спокој души код најмилијих. Вријеме пролази, а сјећање на вас не блиједи. Дана 2. фебруара 2020. године, ужа породица ће посјетити твоју вјечну кућу у 10 часова. Умјесто парастоса, поштујући твоју жељу, прилажемо новчани прилог за одржавање сеоске цркве. 55

ОЖАЛОШЋЕНА ПОРОДИЦА

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA” TELEFON ZA INFORMACIJE 020-202-455, 020-202-456.

PAVLA ROGANOVIĆA I poslije godinu dana teško je prihvatiti da te nema. Bol za tobom ne umanjuje ni vrijeme koje prolazi. Ostaćeš vječno voljen i nikad prežaljen. Tvoji: VESNA, GARO, IVAN, TINA i BOJAN

PAVLA ROGANOVIĆA Vrijeme koje prolazi ne umanjuje bol i prazninu koju si ostavio, ne damo te zaboravu. TANJA, MARKO, LIDIJA, HAJDANA, NINA i LUKA 60

e-mail: oglasno@t-com.me

Oglasi i obavještenja

Nedjelja, 2. februar 2020.

Godinu dana nije sa nama naš dragi

Danas je dan tvog rođenja, voljena kćeri

BILJANA DRAGAN Dobrilov PEJOVIĆ Zauvijek ćeš živjeti u našim srcima. Čuvamo te u najljepšim sjećanjima.

Naša kćeri, dani prolaze dugi i teški. U svakom minutu i otkucaju srca naših si ti i bićeš dok postojimo, uvijek voljena i nikad zaboravljena.

VJERA STOJOVIĆ

Tvoji tužni roditelji ŽARO i LJUBICA

rođena Barović 2. 2. 2013 – 2. 2. 2020.

38 Tvoji: MILICA, TANJA i DRAGOLJUB

Danas je tvoj rođendan, voljena sestro

2. 2. 2011 – 2. 2. 2020.

BUDE

Budila si mi sjećanja, osjećanja, inspiracije, nadahnuća – neodoljivu želju da sa Tobom ispijam čašu radosti, sreće... Ispunjavala si me toplinom duše, srca, ljubavlju – ljepotom, sjajem, raskošju, životom... Sada kada mi mnogo trebaš nemam Te! Sada su sa mnom samo moje puste želje!!!

Lako je zapaliti svijeću i obrisati suze, teško je iz srca izbrisati tugu vječnu jer te više nema. Fališ mi jako! Počivaj u miru, moj anđele!

Suprug SVETOZAR

Tvoja sestra DIJANA i MIŠKO 39

MILEVA – BEBA PEJANOVIĆ Danas je tvoj dan rođenja, moja sestro

37 Nedostaješ nam.

Sedam godina nije sa nama naša voljena sestra PORODICA

BUDO Dani prolaze, al bol je sve veća i veća... Vječno ćemo tugovati za Tobom i uvijek ćeš biti u našim srcima!

Tvoj brat DEJAN, MIRA, BLAŽO, DAJANA i RADOVAN Navršava se šest godina od kada nije sa nama naša draga

40 Četrdeset je dana od smrti mog brata

VJERA Svetova STOJOVIĆ rođena Barović

VIDOSAVA GRBOVIĆ

Ostalo je još mnogo ljubavi i riječi koje je trebalo podijeliti sa tobom. Boliš kao i prvog dana kada je zauvijek prestalo da kuca tvoje plemenito srce. Nedostaješ nam.

PERA ZEČEVIĆA Neka tvoje veliko srce i dobra duša nađu vječni mir, a ja ću te čuvati od zaborava. U nedjelju, 2. februara 2020. godine, u 10 časova posjetićemo njegovu vječnu kuću. 49

SRĐAN, BILJANA i UNA

Vole te i tuguju za tobom,

Tvoj brat MILOSAV ZEČEVIĆ

tvoji NAJMILIJI

Četiri godine je od smrti

RUŽE ABRAMOVIĆ Tužno sjećanje na naše najmilije Ne postoji vrijeme koje donosi zaborav, ni sjećanje na tvoju ljubav i pažnju koju smo s tobom imali. Nedostaješ nam puno, zauvijek u našim srcima.

oca

majku

i nikad prežaljenu sestru

ILIJU

SPASENIJU

STANKU

Tvoja PORODICA 47

MARO

Navršavaju se četiri godine od smrti moje majke

MARTINOVIĆ Vjerujem da postoji neko bolje mjesto u vječnosti gdje ćemo se opet jednom sresti. Ćutaću te...doživotno.

Godina je od preranog odlaska naše voljene i nikad zaboravljene sestre. Neka vaše blage, plemenite duše počivaju u miru. Mi čemo vas čuvati u najljepšem sjećanju.

RUŽE ABRAMOVIĆ Tvoji: BOBAN, BALŠA, DORA i MILORAD

Svaka godina bez tebe je sve tužnija, mnogo mi fališ. Ponosna na tebe i zahvalna za svu ljubav i pažnju. Vječno ćeš biti u mom srcu. Ćerka VERICA sa porodicom

Vaše: JOVE VUJOVIĆ, BOSE IVANOVIĆ , VIDE VUKOVIĆ sa porodicama 65

e-mail: oglasno@t-com.me

TV program

Nedjelja, 2. februar 2020.

FILM

RTCG 1 23:25

KOŠARKA

RTCG 2 16:50

ABA LIGA Izdavač: „NOVA POBJEDA“ d.o.o. PODGORICA 19. decembar br. 5

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Zamjenik direktora: LAZAR MIŠUROVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) KAĆUŠA KRSMANOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura) MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika) DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom) NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena) SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv) VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija)

LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) PORTAL POBJEDE

Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ

Zamjenik DARVIN MURIĆ www.pobjeda.me portal@pobjeda.me TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno desk@pobjeda.me

Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

Budućnost Voli - Igokea

Zid



RTCG 1

07:00 Dobro jutro Crna Goro, vijesti svakog sata 08:00 Vijesti 10:40 Muzika 11:00 Agrosaznanje 12:00 Vijesti 12:05 ABS, e. 12:35 Muzički program 13:05 Živa istina, r. 14:05 Dokumentarni program 15:30 Dnevnik 1 16:00 Dug moru, r. 17:30 Mostovi, e. 18:00 Vijesti 18:05 Dokumentarna emisija 18:30 Treće doba, e. 19:00 Program za djecu i mlade 19:30 Dnevnik 2 20:05 Neukrotivi, film 21:40 Šetland, s. 22:40 Dnevnik 3 23:10 Sportski dnevnik 23:25 Zid, film 01:00 Dokumentarni program, r.



   06:00 06:30 07:00 08:30 10:00 11:30 13:00 13:30 15:15 16:50

19:00 19:30 20:00 21:00 23:45

01:15 02:15 03:45

ABS, r. Sportska subota, r. Koncert Rukomet(ž): Đer Budućnost, LŠ, snimak Više od ljubavi, s. Dnevna soba, r. Sportska subota, r. Sjećaš li se Doli Bel, r. Više od ljubavi, r. Košarka: Budućnost Voli Igokea, ABA liga Muzika Dnevnik 2 Sedmi kontinent, r. Bitka na Neretvi, film Košarka: Budućnost Voli Igokea, ABA liga, snimak Sedmi kontinent, r. Rukomet(ž): Đer Budućnost, LŠ, snimak Koncert

PINK M

05:00 Zadruga, pregled dana 06:45 Novo jutro 10:00 Žikina Šarenica 12:40 Zadruga 13:00 Minut dva 13:08 Zadruga 14:00 Minut dva 14:03 Premijera Vikend specijal 16:00 Minut dva 16:08 Zadruga 17:00 Minut dva 17:02 Ko je na vrhu, kviz

TV PRVA

RTCG 2

18:00 Minut dva 18:03 Scena, pregled sedmice 18:30 Zadruga 19:00 Minut dva 19:08 Zadruga 20:00 Ljubav iz osvete, s. 21:00 Dženetine suze, s. 22:00 Zadruga 00:00 Zadruga

03:30 05:00 06:30 07:45 08:10 09:15 11:15 16:00 18:00 18:30 19:00 19:30 21:00 23:00 00:30 01:00

02:30 04:00

Motel Nana, r. Jednog lepog dana, r. 101 dalmatinac 2. Auto moto show 60 minuta sa Iris, r. Svi putevi vode u Rim, r. Muzički program Besmrtan, film Ekskluziv Stolice, r. Žurnal Dozvola za vjenčanje, film Nikad nije kasno Vizantijsko plavo, film Ekskluziv Dozvola za vjenčanje, r. Vizantijsko plavo, r. Besmrtan, r.

 07:00 08:00 10:05 11:00 12:00 13:00 14:00 14:30 15:00 16:40

NOVA M

07:30 Centralni dnevnik, r. 08:10 Ljubav, navika, panika, r. 08:30 Kefalica, r. 09:25 Alvin i vjeverice 2, film 11:15 Popodne sa Leom Kiš, r. 13:00 Vijesti 13:40 Kapital 13:55 Zauvijek susjedi, r. 15:20 Zdravi sa dr Katarinom Bajec 16:15 Popodne sa Leom Kiš 18:00 Centralni dnevnik 18:30 Zauvijek susjedi, s. 20:00 Supertalent 22:30 Grand parada 00:00 Povratnik, film 02:35 Zamjena, film 04:20 Borilački klub, r.

RTV BUDVA

Muzički program Dječji film Kuhinjica, r. Naše ljeto, e. Bandolera, r. Bandolera, r. Perspektiva Muzički program Film Dokumentarna emisija 16:45 Muzički program 17:00 Dječji val 17:50 Muzički program

  VIJESTI

07:00 Prodavnica namanjih ljubimaca, s. 08:20 Poljubac kraj logorske vatre, r. 09:50 Šarlot Grej, r. 12:00 Vijesti 12:06 Uprkos snijegu koji pada, r. 13:35 Putokaz, r. 14:00 Vijesti 14:07 Načisto, r. 15:50 Život sa morem 16:30 Vijesti 16:45 Za volanom 17:30 Snovi, kuća, dom 18:00 M:teh, r. 18:30 Vijesti 19:10 Novine, s. 20:00 Magija na ostrvu Bel, film 22:00 Vijesti 22:13 Meteo 22:15 Sport 22:30 Slučajni ljubavnici 00:05 Magija na ostrvu Bel, r. 02:10 Gospodin Niko, film



A1 TV

07:30 10:00 12:00 14:00 14:30 15:00 16:00 17:00 17:15 18:00 18:15 20:00 20:15 21:00 21:15 22:00 22:30 01:00

Dječja TV Jelena, r. Vikend film Prč, r. Auto šop Dokumentarna serija Dokumentarna serija Zvjezdice Igra i struktura Zvjezdice Vikend film Zvjezdice Fudbal Zvjezdice Igra i struktura Al Jazeera news Kapadokija, r. Jelena, r.

18:00 18:30 18:45 19:00 19:15 19:45 20:15 21:00 22:00 22:15 23:15 01:00

Sport info Ekstremno Top deset Aktuelno Podgoricom Humoristička serija Priča dana Serija Aktuelno Grad koji volim Film Nedjeljom, r.

777

18:00 Puls 18:25 Muzički program 19:00 Zelena patrola 19:35 Ćakule 20:00 Ćakule 20:30 Ćakule 21:00 Naše ljeto, r. 21:30 Muzički program 22:00 Dokumentarni program 22:30 Muzički program 23:00 Vikend film

07:00 09:30 11:00 11:30 11:45 12:00 12:30 13:00 13:15 13:30 13:45 15:00 16:55 17:00

Uz jutarnju kafu Film za djecu Oblačići Kućni ljubimci Intermeco Sportske vijesti Pokreni posao Smijeh kao lijek Ekstremno Sportski intermeco Legende Nedjeljom Kolačići sudbine Raskovnik

Nedjelja, 2. februar 2020.

Marketing

Magazin

Nedjelja, 2. februar 2020.

IZOŠTRENO

Glumica zaradila 56 miliona dolara i nominovana za dva Oksara

NJUJORK – Časopis ,,Forbs“ proglasio je Skarlet Johanson najplaćenijom glumicom 2019. godine, tokom koje je zaradila 56 miliona dolara. Počela je da glumi sa osam godina, oprobala se i u muzici, pozorištu i u ulozi voditeljke, a prošle godine je najviše zaradila od blokbastera ,,Osvetnici: kraj igre“, piše Insajder. Osim po već pomenutim ,,Osvetnicima“, Skarlet je najpoznatija po ulozi u filmu ,,Izgubljeni u prevodu“, u kojem je igrala sa Bilom Marijem, a ove godine nominovana je čak za dva Oskara, za uloge u filmovima ,,Zec Džodžo“ i ,,Priča o braku“. Njeno bogatstvo procjenjuje se na 165 miliona dolara, a tokom godina postala je jedna od najpoznatijih glumica na svijetu. Skarlet je počela da glumi sa osam godina, kada je dobila ulogu u filmu ,,Sever“, 1994. godine. Pričajući o svojoj prvoj ulozi, ona je u intervjuu u emisiji ,,Inside the Actors

Studio“ rekla da se jasno sjeća kako je gledala u osvjetljenje na setu i mislila: ,,Ja sam kod kuće“. Osim toga, u istoj emisiji ispričala je i kako je odlučila da se bavi glumom. - Sjećam se da sam bila mlada i da sam se osjećala veoma frustrirano. Nisam imala način da izrazim sve što mi se dešavalo u glavi, osjećala sam se kao da mi ,,mozak gori“ - izjavila je ona, a nedugo poslije ovog perioda u životu vratila se snimanju filmova, pa se 2001. pojavila u ,,Svetu duhova“, čija radnja prati neobični život tinejdžerki poslije srednje škole. Poslije toga je uslijedio film ,,Izgubljeni u prevodu“ (2003), o neobičnom prijateljstvu između lika koji tumači Johansonova i lika koji tumači Mari, a onda je zasijala u romantičnoj komediji ,,Ti ga prosto ne zanimaš“ iz 2009, koja govori o komplikovanim vezama odraslih i pokreće mnoge teme. Već sljedeće godine dobila je

AUTOR: DARKO DRLJEVIĆ

Skarlet Johanson ponovo najplaćenija značajnu ulogu crne udovice u Marvelovom ,,Ajronmenu 2“ i do sada se pojavila u čak osam filmova franšize ,,Marvelov kinematografski univerzum“, dok se jedan, u kojem će igrati glavnu ulogu, jer film govori o njenom liku, očekuje 2020. godine. Ona je četvrti najplaćeniji glumac ove franšize, kada se uzmu u obzir i muškarci i žene. Prošle godine Skarlet je zaradila čak 56 miliona dolara, a samo za ulogu u ,,Osvetnicima“ dobila je oko 35 miliona dolara. Ali Johansonova se nije oprobala samo na filmu. Okušala se i u muzici, kada je 2008. objavila album, a glumila je i na Brodveju, 2009. godine. Iste te godine dobila je nagradu Toni za svoje izvođenje u ,,Pogledu s mosta“, gdje je igrala sa Lijevom Šrajberom. Osim toga, šest puta je bila voditeljka emisije ,,Uživo subotom uveče“, gde je 2010. upoznala svog vjerenika Kolina Džost.

Netfliks objavio trejler za film ,,The Last Thing He Wanted“

Hatavej i Aflek u glavnim ulogama LOS ANĐELES – Netfliks je objavio prvi trejler za britansko-američki film ,,The Last Thing He Wanted“. To je adaptacija istoimenog romana spisateljice Džoan Didion, koju je režirala Di Ris. Oskarovka En Hatavej tumači novinarku Elenu Mekmahon koja otkriva veliki politički

skandal u vezi sa nelegalnom prodajom oružja državama i organizacijama pod međunarodnim embargom, koji su organizovali članovi američke administracije sredinom osamdesetih (afera Iran–Kontra). Ona, međutim, i sama postaje dio ovog skandala kada sazna da je njen otac direktno umije-

šan u krijumčarenje oružja. Ben Aflek glumi Trita Morisona, američkog zvaničnika koji joj je za petama, dok Vilijam Defo tumači Eleninog oca, Ričarda Mekmahona. Politički triler ,,The Last Thing He Wanted“ će od 21. februara biti dostupan za strimovanje na Netfliksu.

Liam Galager ekranizovao singl ,,Once“

Susret legendi iz Mančestera LONDON – Rokenrol zvijezda Liam Galager glumi batlera i šofera Eriku Kantoni u novom spotu za pjesmu ,,Once“. Fan Mančester sitija i legenda Mančester junajteda zaboravili su na rivalstvo među klubovima i pojavili se zajedno u spotu. Spot je objavljen oko 25. godišnjice od Kantoninog čuvenog kung-fu šuta – kojim je udario navijača na tribini i zbog čega mu je zabranjeno da igra devet mjeseci. Bivši pjevač grupe Oasis je napisao na Tviteru da je ,,nevjerovatno uzbuđen“ što može da radi sa ,,posljednjim rokenrol fudbalerom“. - Pjesme poput ove se ne rađaju često, kao ni igrači poput njega – napisao je. Pesma se nalazi na drugom solo albumu bivšeg pjevača Oasisa ,,Why Me? Why Not“. Spot reditelja Čarlija Lajtninga počinje sa snimkom ,,kralja“ Erika koji doziva ,,klinca“ da mu dopuni čašu vina, prije nego što se polugo prošeta kroz palatu, ispijajući vino i svirajući veliki klavir. Zatim navlači plašt, stavlja krunu na

glavu i izlazi napolje, gdje njegov ponizni sluga čeka da otvori vrata ,,rols-rojsa“. Šest nedjelja ranije, Kantona – koji je osvojio četiri titule Premijer lige sa Junajtedom – podijelio je video kako pjeva Liamovu pjesmu, sjedeći na kauču. - Kada se dve mančesterske legende susretnu - napisao je Francuz, nazvavši ,,Once“ njegovom pjesmom godine. Liam Galager je prošle godine priznao da su mu rivali Mančester sitija, predvođeni Kantonom, uništili život devede-

setih nižući uspjehe. Iako se to promijenilo posljednjih godina. Po završetku fudbalske karijere 1997. godine, Kantona se okrenuo glumi. Koproducirao je i glumio u filmu Kena Louča ,,Potraga za Erikom“, koji je imao premijeru na filmskom festivalu u Kanu 2009. godine. Ipak, prvu ulogu je dobio tokom zabrane igranja nakon što je šutnuo navijača Kristal palasa 1995. godine, kada je glumio ragbi igrača u francuskom filmu ,,Le Bonheur est dans le Pré“.

Kantona je glumio francuskog ambasadora u filmu ,,Elizabeth“ iz 1998. godine, a 2002. je režirao kratki film ,,Apporte-Moi Ton Amour“, pre uloge u danskom vesternu ,,The Salvation“. Možda i najbizarnijim potezom njegove glumačke karijere može da se smatra uloga u francuskom erotskom filmu ,,You and the Night (Les Rencontres d’apres minuit)“ iz 2013. godine. Ovaj pedeset trogodišnjak je veliki ljubitelj muzike i filma. Viđen je i sa Galagerovim muzičkim herojima, bendom Stone Roses, tokom njihove povratničke turneje na početku protekle decenije. Novim spotom najavljen je akustični album Liama Galagera. Zanimljivo je da ovo nije prvi put da se u muzici braće Galager pojavljuje fudbalska zvezda Junajteda. Džordž Best se pojavljuje na omotu prvog albuma Oasis ,,Definitely Maybe“ iz 1994. godine, a fotografija je napravljena u kući gitariste i velikog fana Junajteda, Pola Bounheda Artura.

Iva Ćurić predstavila novi spot

Upečatljiva interpretacija u crno-bijelim tonovima ZAGREB - Jedna od najperspektivnijih mladih pjevačica iz regiona, Iva Ćurić, nestrpljivo je čekala priliku da predstavi svoj novi singl ,,Izvan ovog vremena“. Autorski tim Marina i Daniel Hojsak i Tomislav Jelić koji kao muzički producent potpisuje nekoliko njenih prethodnih singlova napravili su savršenu pjesmu koja naglašava Ivinu senzualnost, ali i upečatljivu interpretaciju. Spot autora Josipa Grizbahera prikazao je Ivu izvan ovog vremena, u mističnoj šumi obojanoj crno-bijelim tonovima naglašavajući njen zanimljiv i dominantan vokal. Iza Ive je nekoliko festivalskih nastupa, na prošlogodišnjem CMC festivalu u Vodicama predstavila se singlom ,,Prati me“, a na 66. Zagrebačkom festivalu izvela je ,,Gdje je sad ljubav“, a može se pohvaliti i nominacijom za novog izvođača godine na Top.HR Music Awards. Publika je Ivu upoznala i zavoljela kroz šou X Factor Adria, a uspješnim singlovima stekla je veliki broj fanova.