11 minute read
STR. 8. STR. 4. i
Kako ste zadovoljni dosadašnjim tokom turističke sezone
Plaže i sobe bile pune, a za kase ćemo tek viđeti
Advertisement
D.MALIDŽAN
Ulcinjska mala plaža
Žarko Radulović: Na osnovu broja turista ne možemo praviti proračun koliko smo zaradili. To je potpuno nepouzdana metoda jer niko ne zna koliko je od njih pošlo kod rođaka, prijatelja, ko je ušao u sivu zonu, a ko je pošao u svoju nekretninu… Jovan Vukalović: Entuzijazam koji je vladao tokom jula i avgusta je nestao, pa se već sada ponovo suočavamo sa problemom neuposlenih kapaciteta. Dodatno nas brine što nemamo baš nikakvog interesovanja za oktobar Jovana Mićunović: Nerealno je porediti kako prihode, tako i broj noćenja sa 2019. godinom. Ove godine apsolutno nije bilo predsezone, a i postsezona je prilično loša Bojan Đakonović: Bila je potrebna bolja avio-povezanost u pred i postsezoni. Da je ova povezanost bila na nivou 2019. godine zasigurno bi ove godine prebacili ostvarene rezultate iz 2019.
Žarko Radulović Jovan Vukalović Jovana Mićunović Bojan Đakonović
šinama, bukom i hroničnim nedostatkom parking prostora - navodi Vukalović. Navodi i još jedan problem sa kojim se susrijećemo dugi niz godina, a to je nedostatak kvalifikovane radne snage u Crnoj Gori, usljed čega su bili primorani da angažuju zaposlene iz regiona. - Bez rješavanja problema nedostatka stučnog kadra, nema dugoročnog razvoja turizma - naveo je Vukalović. Za sljedeću godine je najbitnije, po njegovim riječima aktivno raditi na procesu imunizacije stanovništva. - Bez povoljne zdravstvene situacije ne možemo očekivati dobru sezonu, a sve sa ciljem da kao i prije pandemije sezona počne u aprilu i traje do kraja oktobra, a ne da imamo sve kraći i više optrerećen „špic“. Budući da je izvjesno da će ova pandemija potrajati, potrebno je već krajem ove godine informisati javnost o mjerama koje će važiti tokom naredne sezone, kako bi turistička privreda mogla planirati aktivnosti sa partnerima iz inostranstva - kazao je Vukalović.
PROBLEMI Usljed „pandemijskih“ problema, ne smiju se, ističe on, zapostaviti otklanjanje hroničnih problema našeg turizma, a to je loša saobraćajna povezanost, loša komunalna infrastruktura, građevinski radovi tokom predsezone i glavne sezone, neuređena kupališta i problem nelojalne konkurencije koji guši sve nas koji želimo da legalno poslujemo. - U tom smislu mora biti bolja komunikacija resora turizma u Ministarstvu ekonomskog razvoja sa turističkim privrednicima, jer samo zajedničkom aktivnošću možemo postići željene ciljeve - apeluje Vukalović. Budući da je naš turizam još uvijek snažno oslonjen samo na prirodne resusre, od velike važnosti je, po njegovim riječima, da Morsko dobro mora na vrijeme da započne proces ustupanja kupališta, kako bi bila spremna od maja, a ne kao prethodnih godina da čak i početkom jula imamo neuređena i prljava kupališta. Izvršna direktorica kompanije ,,Jamb“ Jovana Mićunović, koja upravlja hotelom ,,Adria“ u Budvi upoređujući prihode sa nepostojećom prošlogodišnjom sezonom, smatra da su zadovoljni rezultatima, ali isto tako smatra da je nerealno porediti kako prihode, tako i broj noćenja sa 2019. godinom. - Ove godine apsolutno nije bilo predsezone, a i postsezona je prilično loša, naročito imajući u vidu da minimalna popunjenost naših kapaciteta, tokom septembra u godinama prije kovida, nikada nije bila ispod 80 odsto - kazala je Mićunović Pobjedi. Ovogodišnji problemi, po njenim riječima, su nastavak i produbljivanje postojećih izazova iz ranijih godina - komunalni i infrastrukturni nered, nedostatak kvalifikovane radne snage, siva ekonomija… na koje se nadovezao problem pogoršanja epidemiološke situacije u zemlji. - Ono što nas raduje i ohrabruje u budućnosti, a što je ovogodišnja vrlo kratka sezona pokazala, je da postoji velika želja za putovanjem i da je u ovom tzv. kovid vremenu najvažnije obezbijediti stabilnu epidemiološku situaciju tokom cijele godine kako bismo kod emitivnih tržišta bili prepoznati kao bezbjedna destinacija i kako bi turisti sa tih tržišta mogli da se vrate u svoje matične zemlje bez ograničenja - kazala je Mićunović. Očekuje da će resorno ministarstvo, zaduženo za turizam, što prije preduzeti aktivnosti na animiranju i povratku turista sa najvažnijih emitivnih tržišta koji su ove godinu Crnu Goru zaobišli i da će se u saradnji sa novim nacionalnim avioprevoznikom obezbijediti povoljni uslovi za zapadnoevropske turoperatore što bi omogućilo da se organizovani turizam, naročito u pred i postsezoni, oporavi na zadovoljstvo svih neposrednih ili posrednih učesnika u turističkom prometu. Izvršni direktor HTP Ulcinjska rivijera AD Bojan Đakonović u čijem sastavu posluje Turističko naselje Ada Bojana kaže za Pobjedu
Vukalović smatra i da duže sezone nema bez gostiju iz Zapadne Evrope i Rusije, i da je već sada potrebno raditi na tome da se u narednoj sezoni uspostave direktni letovi sa zapadnog tržišta i iz Rusije u punom obimu. - Naravno, ove aktivnosti mora pratiti snažnija propagandna aktivnost na ovim tržištima. Crna Gora ima prirodne resurse koji su naročito privlačni stranim i visokoplatežnim gostima, pa je potrebno uložiti dodatne napore da bi privukli što više ovih gostiju - kazao je Vukalović. da je, uprkos slaboj predsezoni i veoma nepredvidivim dešavanjima vezanim za pandemiju, sezona bila više nego uspješna. - Pored visoke ,,okupacije“ u julu, avgustu i septembru posebno smo ponosni na par realizovanih projekata koji su od izuzetnog značaja za promociju Ade i otvaranja nekih novih tržišta - kazao je Đakonović napominjući da je festival Ada Aweking na jednom mjestu okupio goste iz 30 zemalja svijeta, dok je Five Mountains grupa okupila njemačke vozače safari džipova. Što se tiče procjene prihoda Đakonović kaže da s obzirom na to da sezona još uvjek nije gotova i da očekuju posjetu nekoliko većih grupa turista, promet će uporediti po okončanju ovih događaja. - Trenutno su prihodi na nešto preko 70 odsto u odnosu na rekordnu 2019, a naša su realna očekivanja da ona dostignu blizu 90 odsto do kraja tekuće godine - tvrdi Đakonović.
TRŽIŠTA Kada je Ada u pitanju, nedostaju gosti iz zapadno -evropskih zemalja jer je to glavno emitivno tržište. - Takođe je bila potrebna bolja avio-povezanost u pred i postsezoni. Da je ova povezanost bila na nivou 2019. godine zasigurno bi ove godine prebacili ostvarene rezultate iz 2019 - procjenjuje Đakonović. Za sljedeću godinu, pripremili su već cijene i počeli sa ugovaranjem kapaciteta. - Snažnije ćemo raditi na digitalnom marketingu i potruditi se da određeni dio sredstava koji smo prihodovali ove godine uložimo u određene projekte kako bi smo podigli uslugu na viši nivo i kao i uvijek gostima ponudili nešto novo. Već je gotovo izvjesno da će biti realizovan projekat koji će dugoročno privući jednu potpuno novu klijentelu i prikazati Adu u novom svjetlu - kazao je Đakonović.
Ako se pod hitno ne riješi erozija Ade, objekti će nestati
Kao veliki problem Đakonović navodi eroziju plaže na Adi i da se Vlada i institucije moraju posvetiti trajnom rješavanju tog problema. - Ukoliko se ništa ne uradi, potpuno će se devastirati objekti ali i cijeli kupališni dio ostrva - kazao je Đakonović.
POBJEDIN VREMEPLOV: Kako je Crna Gora 1972. godine spriječila epidemiju velikih boginja
Za osam dana vakcinisano 92 odsto građana!
16. april 1972.
PODGORICA – Neizvjesnost i strah od epidemije velikih boginja obilježio je drugu polovinu marta 1972. godine u Crnoj Gori. Kad je 26. marta potvrđen prvi slučaj u Plavu – strahu je dodata panika, bolest se učinila još bližom i težom, ali je reakcija zdravstvenih vlasti u cijeloj Republici bila stručna i efikasna. Aktivirane su razglasne stanice, a avionski leci, oglasi po selima i raskrsnicima upozoravali su na značaj imunizacije i strogu disciplinu naroda... Za nepunih osam dana vakcinisano je čak 92 odsto stanovništva, pa je već 16. aprila iz Ivangrada u Plav stigao autobus koji je označio kraj blokade tog gradića! Odgovor države bio je sistemski, a povjerenje u medicinsku struku i autoritete maksimalno. Političari nijesu javno istupali, niti su bili eksperti za viruse i karantine. Prvi slučaj potvrđen je 26. marta 1972. u Plavu, a kraj karantina označen je 16. aprila! Sve je odrađeno munjevito, odlučno i odlično, u rekordnom roku vakcinisano je više od pola miliona stanovnika u Crnoj Gori
FB - PLAV-GUSINJE
- Stanovnici Plava propratili su to uzdignutim rukama u znak pozdrava putnicima i voznom osoblju. Istog dana, Opštinski štab za karantinske bolesti raspustio je karantin u kome se nalazilo 36 lica koja su imala direktan dodir sa oboljelim, pošto u predviđenom roku nijesu primijećeni nikakvi znaci velikih boginja – objavila je Pobjeda u četvrtak 20. aprila 1972. godine u tekstu sa naslovom ,,Plav oslobođen blokade“. U izvještaju je navedena i zahvalnost ljekarima Vladimiru Vugdeliću, dr Novici Vujoševiću, dr Branku Zogoviću, dr Petru Vuksanoviću i dr Aliji Muhameroviću na velikoj pomoći u suzbijanju obolijevanja od velikih boginja, uz isticanje požrtvovanog rada ekipa zdravstvenih radnika iz Titograda i Bara i pomoći Medicinskog centra u Ivangradu.
OBAVEZNA VAKCINACIJA Imunizacija građana počela je prije nego što je potvrđen prvi slučaj u Crnoj Gori, a, na pola puta između strijepnje i nade, stigla je i odluka – vakcinacija je postala hitna i obavezna, čak i za trudnice i novorođenčad. Dženerova vakcina bila je spas – širenje bolesti spriječeno je najefikasnijim preventivnim sredstvom u savremenoj medicini, a stiglo je naređenje da cijepljenje počne odmah. U Pobjedi od četvrtka 30. marta 1972. godine, u izvještaju sa sjednice Republičke komisije za borbu protiv karantinskih bolesti objavljeno je da je predsjednik Republičkog sekretarijata za zdravstvo obavijestio Komisiju da je izdato naređenje o obaveznoj opštoj vakcinaciji stanovništva. Sastanak je održan u Titogradu, a na njemu su, kako je objavio naš list, razmatrane preduzete mjere za sprečavanje unošenja velikih boginja na teritoriju Crne Gore. - Prema izvještajima direktora medicinskih centara, oko 130 ekipa svakodnevno, a mnoge i danonoćno, sprovode preventivne mjere protiv ove opake bolesti. Do sada je vakcinisano oko 70 odsto stanovništva – navedeno je u Pobjedinom tekstu na naslovnoj strani krajem marta. Posebna pažnja posvećena je prijedlogu mjera koje treba hitno preduzeti. Konstatovano je da je područje Plava, Ivangrada, Bijelog Polja i Pljevalja na udaru s obzirom na blizinu ugroženih zona. - Zato će biti preduzete kompleksne medicinske i sanitarne mjere (s obzirom na pojavu virusne bolesti varičele, koja u slučaju težeg kliničkog toka, kako je rečeno, može biti veoma slična varioli, odnosno velikim boginjama), sprovešće se opšta vakcinacija, a u slučaju da se velike boginje prošire i na našu Republiku, liječenje će obuhvatiti kontakte prvog reda, izolaciju i terapiju – poručeno je sa sastanka Komisije za borbu protiv karantinskih bolesti. Raspravljano je i o kretanju građana i turista i odlučeno da građani koji dolaze sa ugroženog područja moraju imati, kako to predviđaju propisi, u slučaju primarne vakcinacije ,,primljenu“ vakcinu, a u slučaju revakcinacije potvrdu. Svaka sličnost sa aktuelnim trenutkom je - nemoguća... U istom broju štampano je i saopštenje Ureda za informacije Izvršnog vijeća u kome je navedeno da u Crnoj Gori nema oboljelih od te bolesti, niti sumnjivih slučajeva. Navedeno je da je do sada vakcinisan veći dio stanovnika u graničnim opštinama prema ugroženom području i u Titogradu, kao i osoblje u određenim javnim službama u svim mjestima. Saopšteno je da vakcine pristižu u zadovoljavajućim količinama, kao i da je dopremljeno 600 doza hiperimunog gamaglobulina iz Italije za davanje onim licima koja ne mogu da prime vakcinu...
PRVI SLUČAJ A onda je iz Zavoda za imunologiju u Torlaku stigla vijest o prvom oboljelom od velikih boginja u Crnoj Gori, pa je Pobjeda u broju od neđelje 2. aprila izvijestila da je registrovan u Plavu. Pedeset jednogodišnjak (objavljeni ime i prezime) je dva puta, od 8. do 10. i od 20. do 22. marta boravio kod rođaka u Đakovici, a bolest se javila dva dana nakon njegovog povratka u Plav. Već 27. marta, šest članova njegove porodice stavljeno je u karantin. Republički štab za borbu protiv karantinskih bolesti reagovao je – ekspresno. Pozvao je sve građane iz Plava i drugih područja koji su od 20. marta dolazili u kontakt sa oboljelim da se u cilju svoje zaštite i zaštite okoline najhitnije jave najbližoj zdravstvenoj ustanovi... Da bi se mjere zaštite uspješno sprovodile, preporučeno je građanima da, ukoliko nema neophodne potrebe, ne putuju van mjesta boravka, a posebno u ugrožena područja. Na prilazima Plavu i na međuopštinskim granicama na putevima u sjevernom dijelu Republike nalazile su se ekipe koje su kontrolisale putnike. Sem toga, u Plav su iz Titograda upućene tri epidemiološke ekipe. - U ovakvim situacijama – kaže dr Branislav Pešić, direktor Republičkog zavoda za zdravstvenu zaštitu – svaki građanin postaje medicinski radnik u malom. Zahvalni smo građaninu koji je prek-
30. mart 1972.
,,Nema mjesta panici“
U broju od 26. marta 1972. godine Pobjeda je, u prvom tekstu na tu temu, na naslovnoj strani objavila tekst sa naslovom ,,Nema mjesta panici“ i fotografiju na kojoj se vidi da veliki broj Titograđana čeka ispred bolnice ,,Vukašin Marković“ da primi vakcinu protiv velikih boginja. U Epidemiološkom odjeljenju Medicinskog zavoda rekli su da će biti dovoljno vakcina. - Svuda na teritoriji Republike – kaže doktor Vladimir Ljumović, šef Epidemiološkog odjeljenja Medicinskog zavoda u Titograda – u skladu
Raspuštanje karantina u Plavu, 16. april 1972.
,,Kolektivni imunitet kao bedem“
,,U Plavu ima i nema mira. Protiv velikih boginja izgrađen je bedem – kolektivni imunitet. Oko 98 odsto stanovništva ove opštine (20.000 žitelja) uspješno je vakcinisano. Karantin od 37 kontakata prvog reda nalazi se pred raspuštanjem – prošlo je 16 dana od pojave jedinog oboljenja od opake bolesti. S obzirom na prisutnost bolesti – u Plavu je relativno tiho“ – pisala je Pobjeda u neđelju 16. aprila. - Kad se bolest javila na Kosovu, svi smo bili svjesni da nam prijeti opasnost. Tradicionalno smo vezani za Pokrajinu. Tamo se školuje veći broj naših studenata i đaka, a i trgovinske veze nijesu male. Naši ljudi imaju specifičan mentalitet. Kad se bolest javila, nastalo je veliko uznemirenje. Strah, panika i zaprepašćenje lebdjeli su nad ljudima – rekao je za Pobjedu predsjednik SO Plav Husein
Bašić.
On je podsjetio da su 24. i 25.
26. mart 1972.
sa propisima o obaveznoj preventivi, već su preduzete odgovarajući mjere. Biće dovoljno vakcina, a njena efikasnost je zadovoljavajuća. Ako bude potrebno, pored već vakcinisanih radnika zdravstva, službe bezbjed-
sa propisima o obaveznoj nosti i preduzeća za prevoz nosti i preduzeća za prevoz putnika, biće vakcinisano i građanstvo. Za sada, očigledno, nema mjesta uzbuni – zaključeno je u prvom tekstu u Pobjedi povodom epidemije velikih boginja u SFR Jugoslaviji.
