Četvrtak, 31. oktobar 2024. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXXI / Broj 21160 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 1 euro
NE! RATU U UKRAJINI
POHVALE I UPOZORENJA: Predstavljen ovogodišnji
Izvještaj Evropske komisije za Crnu Goru
Evropska komisija u Izvještaju primjećuje da su odnosi sa Hrvatskom narušeni, upozorava da su crnogorske institucije i dalje ranjive na političku krizu i ukazuje na potrebu ulaganja dodatnih napora u smislu usklađivanja zakona iz oblasti pravosuđa
VDT u Bijelom Polju donijelo naredbu o sprovođenju istrage sa prijedlogom određivanja pritvora do 30 dana osumnjičenom za dvostruko ubistvo u selu Sokolac
Raspisana lokalna potjernica za
NO! TO THE WAR IN UKRAINE
ANALIZA: Poređenje najviših pravnih akata države Srbije i države Crne Gore kada je u pitanju jezik pokazuje sličnosti, ali i razlike
Plan Andrije Mandića je da ustavotvornom skupštinom izmijeni Ustav samo sa dvije trećine poslanika i izbjegne obavezujuću ustavnu proceduru o tropetinskoj većini svih birača na referendumu, odnosno 360.000 birača, što je nemoguća misija. Pitanje je i da li Mandić može računati na glasove vladajuće koalicije, posebno jer ne može dobiti podršku albanskih stranaka i Bošnjačke stranke, ali vjerovatno ni Pokreta Evropa sad Milojka Spajića
kompaniji Bemax zadovoljni kako teku radovi na Jadranskoj magistrali
PODGORICA: Ispred Skupštine održan protest zbog odluke predsjednika parlamenta da iz hola zakonodavnog doma ukloni zastavu Crne Gore
Građani zvali
Mandića da izađe i vidi ko su zečevi
Ministar pravde, iznenađen najavom štrajka sudija, ističe da ne vidi potrebu da se odvojenim normativnim aktima de nišu zarade u toj oblasti, ipak poziva na nastavak razgovora
BRISEL - Dobijanje IBAR-a otvorilo je novu fazu u pristupnim pregovorima Crne Gore i Evropske unije sa mogućnošću da se nastavi privremeno zatvaranje narednih poglavlja, a da bi to učinila, za Crnu Goru će biti od suštinskog značaja da uspostavi evidenciju o implementaciji i pruži rezultate na terenu.
To piše u Izvještaju Evropske komisije o Crnoj Gori koji je objavljen juče.
U dokumentu, u koji Pobjeda ima uvid, navodi se da je od svog formiranja u oktobru 2023. godine, Vlada djelovala u generalno stabilnom političkom okruženju, sa manjom polarizacijom nego u prethodnim godinama.
KRHKOST INSTITUCIJA
- Međutim, zemlja i njene institucije su krhke i ranjive na političku krizu i potencijalne institucionalne blokade - piše u dokumentu.
Crnogorski pravosudni sistem je, navodi se, umjereno pripremljen i dobro je napredovao u ključnim reformama pravosuđa i prošlogodišnjim preporukama.
- Uspostavljen je novi strateški okvir, a usvojene su suštinske izmjene i dopune Zakona o Sudskom savjetu i sudijama, Zakona o državnom tužilaštvu i Zakona o specijalnom državnom tužilaštvu u cilju njihovog usklađivanja sa pravnim tekovinama EU i evropskim standardima, na osnovu preporuka Evropske i Venecijanske komisije – piše u Izvještaju.
Iz EK ipak dodaju da je potrebno uložiti dodatne napore kako bi se njihovo usklađivanje nastavilo.
- Crna Gora bi u narednoj godini trebalo da imenuje stalnog predsjednika Vrhovnog suda, kao i nosioce drugih visokih pravosudnih funkcija, kroz transparentnu proceduru zasnovanu na zaslugama, kako bi se obezbijedilo pravilno funkcionisanje i odgovornost pravosudnog sistema - navodi se u dokumentu.
Potrebno je obezbijediti i punu i efektivnu primjenu poboljšanog strateškog i pravnog okvira za rješavanje postojećih izazova i dalje uskladiti pravni okvir, uključujući Ustav, posebno kada je riječ o sastavu i procesu donošenja odluka Sudskog savjeta, sa pravnim
Crna Gora je postavila ambiciozan cilj na putu ka Uniji i važno je da ostvari sve što je zacrtano, poručio je šef Delegacije EU u Podgorici Johan Satler na konferenciji za medije koju je sa premijerom Milojkom Spajićem, a povodom predstavljanja Izvještaja o napretku održao u Evropskoj kući. Satler se tom prilikom osvrnuo i na najavu sastavljanja ugovora o pristupanju Crne Gore, objašnjavajući kako je
Predstavljen ovogodišnji Izvještaj Evropske komisije za Crnu Goru
Evropska komisija u Izvještaju primjećuje da su odnosi sa Hrvatskom narušeni, upozorava da su crnogorske institucije i dalje ranjive na političku krizu i ukazuje na potrebu ulaganja dodatnih napora u smislu usklađivanja zakona iz oblasti pravosuđa
tekovinama EU i evropskim standardima o nezavisnosti pravosuđa, odgovornosti, nepristrasnosti, integritetu, efikasnosti i profesionalizmu pravosudnog sistema, adresirajući preostale preporuke Evropske komisije, Venecijanske komisije i Grupe država protiv korupcije Savjeta Evrope (GRECO), da se odlučno vrati stabilnost, kredibilitet i povjerenje javnosti u pravosudni sistem - navodi se u Izvještaju. Kada je riječ o borbi protiv korupcije, u dokumentu se navodi da se Crna Gora nalazi između određenog nivoa pripremljenosti i umjerenog nivoa pripremljenosti. - Dobar napredak postignut je u pogledu ključnih reformi i prošlogodišnjih preporuka.
to standardna procedura.
- Postoji prijedlog od strane EK prema Savjetu EU da počne raditi na tome. Ne zanosite se time, to je tehnička stvar. Imamo 26 poglavlja koja treba da se zatvore. Imate onda države članice EU koje odlučuju o budućnosti Crne Gore u EUrekao je Satler. Naglasio je da Crna Gora do 2026. godine mora zatvoriti sva poglavlja kao što je i najavila.
- Fokusirajte se što više
Strateški okvir je poboljšan usvajanjem nove Strategije za borbu protiv korupcije 20242028, sa ciljem da se uskladi sa evropskim i međunarodnim standardima, baveći se prevencijom i suzbijanjem korupcije, kao i međunarodnom saradnjom. Takođe, zakonski okvir je suštinski unaprijeđen usvajanjem novog Zakona o sprečavanju korupcije i izmjenama i dopunama Zakona o zapljeni imovine, u cilju njihovog usklađivanja sa evropskim standardima kroz otklanjanje postojećih nedostataka - piše u Izvještaju.
Crna Gora bi, dodaju iz EK, hitno morala izmijeniti Zakon o finansiranju političkih subjekata i izborne kampanje kako
možete na to, a što manje na polarizujuća pitanja i biće bolje za vas i za vaše stanovništvo. Iskoristite priliku koja je izuzetna - rekao je Satler. Premijer Spajić je, sa druge strane, naglasio kako postoje stvari na koje Crna Gora ne može uticati, među kojima je upravo odluka država članica EU o pristupanju naše zemlje. - Zatvaranje svih poglavlja je dio koji možemo kontrolisati. Ubijeđen sam da će svi akteri pronaći mudrosti
bi se otklonili postojeći nedostaci i u potpunosti uskladili sa evropskim standardima, te da bi se znatno povećala transparentnost i kontrola potrošnje političkih partija i spriječila zloupotreba državnih resursa. Crna Gora je, kada je u pitanju javna administracija, ostvarila ograničen napredak. Zato se preporučuje da država u narednoj godini usvoji i sprovede dopune Zakona o pristupu informacijama, u skladu sa principima dobre javne uprave, i uvede mjere za smanjenje broja zahtjeva za informacije i povezane žalbe, ali i da izmijeni i primijeni Zakon o državnim službenicima i namještenicima i Zakon o lokalnoj samoupravi, te da obezbi-
i zrelosti da ukapiraju da je velika većina njihovih birača za ulazak u EU - naveo je premijer.
Govoreći o regionalnim odnosima, Spajić je kazao kako ima puno bilateralnih pitanja između Crne Gore i Hrvatske. Ističe, međutim, da to ne smije prevazići naše evropske ciljeve.
- Mi smo nova generacija političara, neopterećena devedesetim, neopterećena da kaže da je bilo pogrešno ono što su crnogorske vlasti radile tokom nekog ranijeg perioda - rekao je Spajić.
jedi da se zapošljavanje odvija po principu zasluga, kompetentnosti i transparentnosti.
U izvještaju se notira i da se, uprkos redovnim bilateralnim sastancima, odnosi sa Hrvatskom pogoršavaju, a tenzije proizilaze između ostalog i zbog neriješenih bilateralnih pitanja.
- Nije bilo napretka u vezi sa demarkacijom granice između dvije zemlje, niti vlasništvom nad brodom „Jadran“. Usvajanje rezolucije crnogorskog parlamenta u junu, koja se fokusira na istorijske događaje u Jasenovcu, Mauthauzenu i Dahauu, izazvalo je snažnu diplomatsku reakciju Hrvatske, uključujući i to da su tri visoka crnogorska zvaničnika proglašena personama non gratanavodi se u Izvještaju.
PROŠIRENJE KRAJEM
MANDATA IDUĆE
KOMISIJE
Komesar za proširenje Oliver Varhelji saopštio je juče, tokom predstavljanja Izvještaja o napretku, kako aktuelni saziv EK neumorno radi kako bi se proširenje vratilo na dnevni red.
Odgovarajući na pitanje o namjeri EK da predloži sastavljanje ugovora o pristupanju sa Crnom Gorom, Varhelji je kazao da jednom kada se dođe do kraja pregovora slijedi naredni korak.
- Teško je reći, ali nadam se da
se nivo posvećenosti Podgorice nastavlja kao do sada. Nijesmo još tu. Kada se zatvore sva poglavlja, onda na red dolazi prijedlog pristupnog pregovora, ali postoji još koraka koje treba preduzeti - rekao je Varhelji. Dodao je i kako se nada da će se uslovi za to stvoriti čim prije. Naglasio je i kako se proširenje može očekivati do kraja mandata iduće Komisije. Pojasnio je i kako je najveći izazov predstavljalo revidiranje metodologije i uspostavljanje vjerodostojnosti procesa. - Slale su se poruke da proširenja neće biti. Isto tako nijesmo imali postupak koji dovodi do rezultata. Zato smo novom metodologijom učinili postupak predvidljivijim, odnosno da ako imamo rezultate sa jedne, moramo imati i rezultate sa druge strane – zaključio je komesar Varhelji.
Izvještaj EK, uprkos ocjeni napretka, donosi i brojne kritike, zahtjeve za konkretne rezultate i nove preporuke usmjerene na sprovođenje usvojenih zakona, smatraju u Institutu Alternativa i upozoravaju kako ozbiljan rad tek predstoji. Iako se u Izvještaju, kako navode, radi o do sada najvećim zabilježenim ocjenama, procenat se, kažu, mjeri u decimalama.
Ispred Skupštine održan protest zbog odluke predsjednika parlamenta da iz hola zakonodavnog doma ukloni zastavu Crne Gore
- Većina preporuka koje se tiču konkretnih rezultata je ponovljena, dok su za pojedine oblasti poput pravosuđa, javnih preduzeća, javnih nabavki te preporuke dodatno konkretizovane. Sve preporuke koje se tiču reforme javne uprave su ponovljene, a usvajanje Zakona o slobodnom pristupu informacijama, na čemu već duže insistiramo, samo je jedna od njih... Nažalost, Vlada je pokazala zabrinjavajući trend isključivanja javnosti iz donošenja važnih odluka, dijelom pod izgovorom potrebe ubrzanog pristupanja EU. Zamah u pristupanju EU ne može biti opravdanje za ovaj trend, jer proces integracije upravo baštini unapređenje učešća građana i građanki u izradi javnih politika - zaključili su iz Instituta Alternativa. Ministarka evropskih poslova Maida Gorčević, sa druge strane, ističe kako je Izvještaj najbolji otkako je Crna Gora počela pregovore i da odražava trud, posvećenost i rezultate koje je Vlada ostvarila. - Od zabrinjavajućeg tona koji je pratio evropski put Crne Gore za kratko vrijeme obnovili smo lidersku poziciju u regionu i ispunili neke od najzahtjevnijih zadataka iz pregovaračkog procesa. Izvještaj jasno pokazuje gdje smo ispunili očekivanja, ali i gdje bi trebalo dalje da radimo. Prihvatamo ove preporuke kao vrijedne smjernice koje će nam pomoći da ubrzamo ispunjenje preostalih kriterijuma i osnažimo reforme - saopštila je Gorčević.
Potpredsjednik Vlade za vanjske i evropske poslove Filip Ivanović navodi kako je taj resor ponosan jer Izvještaj prepoznaje napore aktuelne vlade i institucija sistema na ubrzanju procesa pristupanja EU uz, kako kaže, mjerljiv napredak u ključnim reformama.
- Vlada ostaje posvećena ispunjavanju preduslova za punopravno članstvo Crne Gore u EU i pripremamo se za narednu Međuvladinu konferenciju, a samim tim i zatvaranje nekoliko pregovaračkih poglavlja – poručio je Ivanović u objavi na platformi Iks.
Potpredsjednik Skupštine Nikola Camaj je, komentarišući Izvještaj, naglasio kako Crna Gora danas ponovo nosi epitet države predvodnice u procesu EU integracija i najozbiljnijeg kandidata za što skorije članstvo. Jovana ĐURIŠIĆ
PODGORICA – Povodom odluke predsjednika Skupštine Andrije Mandića da iz hola parlamenta ukloni zastavu Crne Gore koja je tu stajala gotovo dvije decenije i zamijeni je umjetničkim djelom slikara Petra Lubarde, grupa građana održala je juče protest na platou ispred zgrade zakonodavnog doma zahtijevajući da se taj nacionalni simbol vrati gdje je i bio. Ispred okupljenih građana, medijima se obratila odbornica u Skupštini opštine Nikšić Jelena Marković, ističući kako opozicija nije smjela da dozvoli da Mandić uopšte zasjedne u fotelju prvog čovjeka parlamenta.
- Taj dan kada je zasjeo trebalo je da bude momenat kada se budi Crna Gora. Bez zaštite Ustava, jezika, crkve crnogorskog naroda i crnogorskog identiteta nema Crne Gore - navela je Marković.
Okupljeni građani su tokom protesta nosili zastave Crne Gore i Evropske unije i skandirali „Vratite nam našu zastavu“.
Aludirajući na uvrede koje je lider parlamenta u utorak tokom premijerskog sata uputio učesnicima belvederskih demonstracija nazivajući ih „zečevima“, građani su uzvikivali „Je li Mandić tu da vidimo ko su zečevi“, „Izađi,
zeko“ i „Koljenice, ima li te“.
Isprovociran Mandićevim uvredama na račun učesnika demonstracija na Belvederu juče je reagovao i opštinski odbor Demokratske partije socijalista prijestonice Cetinje, najavljujući da će na predstojećoj sjednici lokalnog parlamenta 7. novembra pokrenuti inicijativu da se predsjednik Skupštine proglasi personom non grata u tom gradu.
To je, u objavi na platformi Iks, najavio poslanik te partije Oskar Huter ističući da Cetinjane i Crnogorce do sada niko nije tako ponizio.
- Od sazdanja Cetinja do danas mnoge su vojske i okupatori atakovali na crnogorsku prijestonicu, od Numan-paše Ćuprilića i Omer-paše Latasa, do generala Kajpera i Birolija, kao i ideoloških prethodnika Andrije Mandića, Stojana Popovića i majora Kecmanovića, ali niko u toj burnoj polumilenijumskoj istoriji nije Cetinjane i Crnogorce tako ponizio kao trenutni predsjednik državnog parlamenta – naveo je Huter u objavi. Đ.Ć.
Aludirajući na uvrede koje je predsjednik Skupštine u utorak tokom premijerskog sata uputio učesnicima belvederskih demonstracija nazivajući ih „zečevima“, građani su uzvikivali „Je li Mandić tu da vidimo ko su zečevi“, „Izađi, zeko“ i „Koljenice, ima li te“
Nosilac liste koalicije Demokrata i PES-a u Kotoru odustao od žalbe pred Ustavnim sudom, glasanje na dva biračka mjesta biće ponovljeno
KOTOR - Nosilac liste koalicije Demokrate i PES na lokalnim izborima u Kotoru i predsjednik te opštine Vladimir Jokić, kome je juče istekao četvorogodišnji mandat, poručio je da će povući žalbe pred Ustavnim sudom i da će biti ponovljeni izbori u Prčanju i Mircu.
Jokić je kazao da će se, nakon ponovljenih izbora na ova dva biračka mjesta, u rekordnom roku, moguće čak i do 21. novembra, Dana opštine Kotor, fomirati vlast u tom gradu. - Poći ćemo na izbore na Prčanju i na Mircu i na taj način razriješiti ovu situaciju. Kao neko ko je imao privilegiju da vodi grad osjećam oba-
Ustavni sud odbio je svih 13 žalbi koje je Pokret Naprijed uputio zbog izbornog procesa u Podgorici, objavila je juče ta institucija.
S obzirom na to da su prigovori juče odbačeni kao neosnovani, u naredna dva dana trebalo bi da
Sa Jokićeve
vezu prema gradu i listi koju sam imao čast da predvodim. Zbog toga sam odlučio da, u korist svoje štete, povučem žalbe pred Ustavnim sudom i
pozovem sve aktere da izađemo na te izbore i da se potvrdi poraz Demokratske partije socijalista i da na taj način razriješimo ovo - rekao je Jokić
juče na konferenciji za medije. Jokić je kazao da zna da su Ustavni sud, Državna izborna komisija i Opština izborna komisija zloupotrijebljene. On je rekao da je, osim ovog scenarija, na raspolaganju imao još dva.
Crnogorski i evropski parlamentarci potpisuju posebnu deklaraciju
budu saopšteni konačni rezultati izbora, koji su u glavnom gradu održani 29. septembra.
Lista koju je na izborima u Podgorici predvodio Vuk
Kadić predala je Ustavnom sudu žalbe na rješenja
Državne izborne komisije (DIK) kojima je odbijeno 14
prigovora koji se odnose na, kako tvrde, nepravilnosti na izborima u Podgorici. Ustavni sud je na sjednici održanoj prošle sedmice već odbio jednu od njihda glasanje u Doljanima bude ponovljeno jer je na tom biračkom mjestu nestao spisak. K.J.
- Prvi scenario je da ja danas napustim kabinet, što ću svakako uraditi, i da kao pravnik čekam odluku Ustavnog suda, a čekajući odluku mogu proći mjeseci ili godine i grad će biti blokiran. Drugu opciju, koju koristi redovno DPS, a to je šavnički scenario koji podrazumijeva da me sadašnji saziv SO ponovo izabere za predsjednika opštine, da se vratim u kabinet, odblokiramo procese i kažemo, čekamo odluku Ustavnog suda. Politički možda najkorisnija opcija za nas. Neću dozvoliti da zarad dana, godine ili decenije vlasti ovaj grad pretvorimo u Šavnik, niti ćemo dozvoliti bilo kome da blokira grad. Odustaću od žalbi, niko od nas se ni do sada nije bojao glasa naroda, i poći ćemo na izbore na Prčanju i Mircu, iako na to nemaju pravo, i na taj način riješiti ovo - poručio je Jokić, navodeći da od svih učesnika izbornog procesa očekuje da, kroz vrstu poltičkog dogovora, utvrde termin održavanja ponovljenih izbora. Dodao je da će nakon ponovljenih izbora formirati jako brzo vlast, moguće i do 21. novembra. Iv.K.
PODGORICA – Parlamentarni odbor za stabilizaciju i pridruživanje između Crne Gore i Evropske unije (POSP) zasijedaće danas i sjutra u Podgorici. Prema najavama, na njemu će biti usvojena deklaracija o napretku Crne Gore ka EU i preporuke za dalji put, koju će u ime naše zemlje potpisati šef delegacije Dejan Đurović, te Tomas Vajc u ime Evropskog parlamenta. U Nacrtu deklaracije ističe se značaj geostrateške dimenzije pristupanja Zapadnog Balkana EU i činjenica da je Crna Gora „uspjela da povrati zamah u pristupnim pregovorima. zahvaljujući opsežnim reformama. POSP takođe pozdravlja Plan rasta za ZB, paket proširenja za 2024. godinu i pozitivan izvještaj o Crnoj Gori. Konstatuje se važan rad crnogorskog parlamenta na donošenju zakona koji se odnose na pridruživanje i podstiče Skupštinu da u potpunosti odigra svoju ulogu u procesu, uključujući nadzor i javne konsultacije, te redovnu saradnju sa civilnim društvom. K. J.
ANALIZA: Poređenje najviših pravnih akata države Srbije i države Crne Gore kada je u pitanju jezik pokazuje sličnosti, ali i razlike
PODGORICA- Ustav Republike Srbije normirao je srpski jezik kao jezik u službenoj upotrebi, što je identična formulacija kao u Ustavu Crne Gore, proizilazi iz analize dijela Ustava Srbije i Ustava Crne Gore koji je uradila Pobjeda.
Ustav Republike Srbije usvojen je od strane Narodne skupštine Republike Srbije na posebnoj sjednici 30. septembra 2006. godine i potvrđen referendumom koji je održan 28. i 29. oktobra 2006. godine.
SLUŽBENA UPOTREBA
- U Republici Srbiji u službenoj upotrebi su srpski jezik i ćiriličko pismo. Službena upotreba drugih jezika i pisama uređuje se zakonom, na osnovu Ustava - navodi se u članu 10 Ustava Srbije. Za izmjene Ustava Srbije potrebno je donošenje Ustavnog zakona za koji je potrebno da glasa dvije trećine poslanika kao i ustavni referendum za koji je dovoljna i prosta većina izašlih birača.
- Kada akt o promjeni Ustava bude potvrđen na referendumu, za stupanje na snagu ovog akta neophodno je da ga proglasi Narodna skupština. Ustav ne reguliše u kojoj formi se donosi akt o proglašenju Ustava, da li se glasa o
proglašenju akta i, ukoliko je
nju - navodi se u Poslovniku kojim je regulisana promjena Ustava.
Plan Andrije Mandića je da ustavotvornom skupštinom izmijeni Ustav samo sa dvije trećine poslanika i izbjegne obavezujuću ustavnu proceduru o tropetinskoj većini svih birača na referendumu, odnosno 360.000 birača, što je nemoguća misija. Pitanje je i da li Mandić može računati na glasove vladajuće koalicije, posebno jer ne može dobiti podršku albanskih stranaka i Bošnjačke stranke, ali vjerovatno ni Pokreta Evropa sad Milojka Spajića
nih manjina, na način utvrđen ovim zakonom. Službenom upotrebom jezika i pisama, u smislu ovog zakona, smatra se upotreba jezika i pisa-
ma u radu: državnih organa, organa autonomnih pokraji-
treba jezika i pisama u radu javnih preduzeća i javnih službi, kao i u radu drugih organizacija kad vrše poslove utvrđene ovim zakonom - na-
Kada je u pitanju Ustav Crne Gore, on poznaje institut službenog jezika i jezika u službenoj upotrebi, iako pravnici i pravni eksperti u Crnoj Gori nijesu potpuno saglasni u čemu su esencijalne razlike
Kada je u pitanju Ustav Crne Gore, on poznaje institut službenog jezika i jezika u službenoj upotrebi, iako pravnici i pravni eksperti u Crnoj Gori nijesu potpuno saglasni u čemu su esencijalne razlike ta dva pojma
vo da u sredinama sa njihovim značajnim učešćem u stanovništvu organi lokalne samouprave, državni i sudski organi vode postupak i na jeziku manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica, pravo da sopstveno ime i prezime upisuju i koriste na svom jeziku i pismu u službenim ispravama, pravo da u sredinama sa značajnim učešćem u stanovništvu tradicionalni lokalni nazivi, imena ulica i naselja, kao i topografske oznake budu ispisani i na jeziku manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica, te pravo na informisanje na svom jeziku.
Predsjednik Skupštine Andrija Mandić poručio je da je za dogovor o pitanju srpskog jezika, ali ako neko to neće, napraviće ustavotvornu skupštinu. Mandić je u Skupštini u utorak, tokom premijerskog sata, kazao da Crna Gora mora da promijeni Ustav i da to traže evropski partneri.
koji su takođe u službenoj upotrebi.
- Na područjima Republike Srbije na kojima žive pripadnici nacionalnih manjina u služ-
ovlašćenja. Službenom upotrebom jezika i pisama, u smislu upota dva pojma.
srpskim jezi-
- Službeni jezik u Crnoj Gori je crnogorski jezik. Ćirilično i latinično pismo su ravnopravni. U službenoj upotrebi su i srpski, bosanski, albanski i hrvatski jezik - navodi se u članu 13 Ustava Crne Gore, čime svi jezici u Crnoj Gori, uključujući i srpski, uživaju maksimalnu zaštitu kao
Da bi se izmijenio član 13.
Ustava Crne Gore potrebna je dvotrećiska većina u parlamentu, odnosno glas 54 poslanika i tropetinska većina svih upisanih birača, što trenutno iznosi oko 360.000 birača, što je nemoguća misija. Ustavom Crne Gore, tačnije njegovim članom 79, manjinskim narodima i manjinskim zajednicama jemči se: pravo na upotrebu svog jezika i pisma u privatnoj, javnoj i službenoj upotrebi, pravo na školovanje na svom jeziku i pismu u državnim ustanovama, pra-
Plan Andrije Mandića je da ustavotvornom skupštinom izmijeni Ustav samo sa dvije trećine poslanika, i izbjegne obavezujuću ustavnu proceduru o tropetinskoj većini svih birača na referendumu, odnosno 360.000 birača, što je nemoguća misija. Pitanje je i da li Mandić može računati na glasove vladajuće koalicije posebno jer ne može dobiti podršku albanskih stranaka i Bošnjačke stranke, ali vjerovatno ni Pokreta Evropa sad Milojka Spajića Ustav, kako je rekao, nije „sveto pismo“, već živa materija. Podsjetio je da je 2007. godine dvotrećinska većina neophodna za promjene Ustava jedva bila uspostavljena. - Vrijeme nešto promijeni, popis to kaže. Kad obezbijedimo dvije trećine, možemo i da mijenjamo Ustav. To je sve legitimno i to su zakonske procedure. Ovaj Ustav je donesen voljom ustavotvorne skupštine, jer je i onaj prethodni tražio dvotrećinsku većinu. Ako se mi ne možemo dogovoriti, uvijek postoji ovaj model koji je sproveden 2007. godinerekao je Mandić i dodao da je on za dogovor.
Mandić je dan kasnije na svoj nalog na mreži Iks postavio video snimak ovog svog obraćanja u parlamentu i velikim slovima napisao da - ako neko neće dogovor, napravićemo ustavotvornu skupštinu. N. ZEČEVIĆ
Evropska komisija utvrdila određeni napredak u ekonomiji, ali i potencijalne rizike
PODGORICA – Mjere Fiskalne strategije kojima je Vlada podigla minimalnu zaradu i prepolovila doprinose za Fond PIO predstavljaju znatan rizik za javne finansije, uprkos određenim kompenzatornim mjerama i programu ubrzanih investicija – ocijenjeno je u izvještaju Evropske komisije (EK) za Crnu Goru za ovu godinu.
Ukazuju da su smjernice iz Zaključka ekonomskog i finansijskog dijaloga iz maja prošle godine djelimično sprovedene, te da jeste ostvaren napredak kada je riječ o poboljšanju bilansa budžeta i stvaranju pravnog osnova za osnivanje Fiskalnog savjeta, ali da su strukturne reforme u dijelu upravljanja državnih preduzeća bile ograničene.
- Ekonomski rast u 2023. godini je nastavljen, a procjenjuje se da je rast BDP-a iznosio šest odsto, što je nešto ispod stope rasta iz 2022. godine kada je bio 6,4 odsto. Ekonomski rast je uglavnom podstaknut izvozom usluga i ličnom potrošnjom, imajući u vidu veliki priliv državljana Rusije, Ukrajine i Turske. Dodatna podrška došla je od oporavka investicija i javne potrošnje. Snažan rast izvoza, zahvaljujući dobroj turističkoj sezoni, zajedno sa znatnim usporavanjem rasta uvoza, doprinio je pozitivnom učinku neto izvoza na rast BDP-a – navode u izvještaju i dodaju da je ekonomija u prvom kvartalu ove godine porasla na 4,4 odsto na godišnjem nivou zahvaljujući domaćoj tražnji.
Rast BDP-a
Iz EK ocjenjuju da je trogodišnji rast BDP-a po glavi stanovnika kupovnu moć podigla na 52 odsto prosje-
Imajući u vidu ranjivost uslovljenu velikim zaduženjima, te velike finansijske izdatke koje će izazvati program
„Evropa sad 2“, neophodno je odgovorno fiskalno upravljanje sa kompenzacionim mjerama uz stroži fiskalni pristup, smatraju u Evropskoj komisiji
Sjedište Evropske komisije u Briselu
ka u EU u prošloj godini. - Deficit tekućeg računa smanjen je na 11,6 odsto BDP-a u 2023. godini, zahvaljujući snažnoj turističkoj sezoni i sporijem rastu uvoza. Rast izvoza usluga nadoknadio je pad izvoza robe, uzrokovan slabijim izvozom aluminijuma. Rast ukupnog uvoza, koji je znatno veći od izvoza, usporen je na 8,3 odsto u 2023, nakon izuzetnog povećanja od 43 odsto prethodne godine. Ukupan trgovinski deficit smanjen je za tri procentna poena, na 18,8 odsto BDP-a u 2023. godini – stoji u izvještaju EK. Više od polovine deficita, kako se navodi, finansirano je iz priliva stranih direktnih investici-
ja (SDI) prošle godine, a ostatak iz rezervi. Registrovan je pad neto priliva SDI za 45 odsto u prošloj godini koji je činio 6,3 odsto BDP-a, u najvećem dijelu u sektoru nekretnina. EK je ukazala da je trend pada inflacije iz prošle nastavljen i u ovoj godini, sa 16,2 odsto u januaru prošle godine na 4,3 odsto u decembru, dok je godišnja iznosila 8,9 odsto. - Pad inflacije uzrokovan je smanjenjem cijena energenata i hrane na globalnom nivou, kao i pooštravanjem monetarne politike u eurozoni, iako su na inflaciju uticale mjere povećanja plata i penzija. U martu i aprilu 2024. inflacija se ponovo povećala na 5,5 odsto na go-
dišnjem nivou, ali se smanjila na 3,5 odsto u julu – stoji u izvještaju EK.
Javni Dug
Iz EK ukazuju da je udio javnog duga smanjen prošle godine, ali da Crnu Goru čekaju velike obaveze u servisiranju dugova u narednom periodu, što u kombinaciji sa novim mjerama, ukazuje na ranjivost i potrebu za kompenzatornim mjerama. Na kraju prošle godine udio javnog duga u BDP smanjen je na 59,3 odsto u odnosu na 68 odsto godinu ranije. To je, kako ocjenjuju, rezultat visokog nominalnog rasta BDP-a i djelimične upotrebe depozita za otplatu dospjelih dugova.
- Zahvaljujući dobrom fiskalnom učinku u 2023. godini, stanje depozita povećano je na 2,3 odsto BDP-a na kraju 2023, u odnosu na 1,9 odsto prethodne godine. Dugovi koji dospijevaju ove i iduće godine, a koji iznose 7,6 odsto i 11 odsto BDP-a, zahtijevaće značajno novo zaduženje – ukazuju iz EK. Ocjenjuju da je makroekonomski okvir ograničen nedostatkom autonomne monetarne politike, te da je fiskalna politika glavni alat za upravljanje agregatnom tražnjom.
- Imajući u vidu ranjivost uslovljenu velikim zaduženjima, te velike finansijske izdatke koje će izazvati program „Evropa sad 2“, neophodno je odgovorno fiskalno upravljanje sa kompenzacionim mjerama uz stroži fiskalni pristup – smatraju u EK.
Iako konstatuju da su nastavljeni napori na poboljšanju biznis okruženja, iz EK ukazuju da je siva ekonomija i dalje značajna prepreka za konkurentnost Crne Gore.
- U martu 2024. godine Savjet za konkurentnost je usvojio akcioni plan s ciljem da do 2026. godine ukloni 11 ključnih biznis barijera. Razvoj kompanija je otežan zbog sive ekonomije, neefikasne administracije, pretjerane kompleksnosti pravnog okvira i administrativnih prepreka u vezi sa parafiskalnim nametima, te zbog nedovoljno kvalitetnih e-usluga- ukazuju iz EK dodajući da su među barijerama i nedovoljna transparentnost u donošenju odluka, proizvoljno tumačenje zakona i ograničen pristup finansijama za mikro i mala preduzeća.
Vlada je, kako navode, usvojila program za borbu protiv sive ekonomije uz mjere za suz-
bijanje izbjegavanja poreza, ali EK ocjenjuje da nedostaje mehanizam za praćenje realizacije tih mjera.
uPRavl JanJe
DRžavnim
PReDuzećima
Kada je riječ o upravljanju državnim preduzećima, iz EK navode da je neophodna transformacija upravljačkih struktura uz smanjenje političkog uticaja, čime bi se smanjili i fiskalni rizici. Bankarski sektor je, ocjenjuju, dobro kapitalizovan i likvidan, situacija na tržištu rada se poboljšala, ali strukturalni problemi su i dalje tu.
Iz EK ocjenjuju da bi Crna Gora, u cilju unapređenja funkcionisanja tržišne privrede, trebalo da usvoji i sprovede dodatne fiskalne mjere, što bi pomoglo postizanju budžetskog deficita ispod tri odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP) i koeficijenta javnog duga koji se približava 60 odsto BDP-a do 2026. godine. Data je preporuka da se implementira Zakon o budžetu i fiskalnoj odgovornosti kada je riječ o formiranju Fiskalnog savjeta, uz obezbjeđivanje pune transparentnosti u izboru članova.
EK smatra da je Crna Gora ostvarila ograničen napredak kada je riječ o konkurentnosti u okviru EU, te da je umjereno spremna da se nosi sa pritiskom konkurencije. Ocijenjeno je da bi Crna Gora trebalo da usvoji novi zakon o zaštiti konkurenciji i kontroli državne pomoći, kako bi se uskladili sa EU tekovinom.
Kada je riječ o finansijskoj kontroli, EK ocjenjuje da je Crna Gora ostavila ograničen napredak, iako su uloženi određeni napori da se ojača funkcija budžetske inspekcije u Ministarstvu finansija. m.leKOvić
PODGORICA - Problem
nelojalne konkurencije ostavlja posljedice na sve i opterećuje poslovni ambijent, navela je ministarka turizma Simonida Kordić. Ona i državni sekretari Vuk Žižić i Petar Drašković sastali su se sa predstavnicima Unije poslodavaca.
Kako je saopšteno iz Ministarstva, teme sastanka bile su problemi sa kojima se suočavaju zaposleni u oblasti turizma, u prvom redu nelojalna konkurencija, povećanje poreza, te nedostatak radne snage. Istaknuto je i da borba protiv sive ekonomije mora biti među prioritetima, a da su dijalog i
sveobuhvatna analiza ključni za sva sistemska rješenja. - Problem nelojalne konkurencije ostavlja posljedice na sve i opterećuje poslovni ambijent. Želim da vas uvjerim da na zatvaramo oči pred tim, naprotiv. S tim u vezi, formiran je operativni tim na nivou Vlade, čiji je zadatak promjena modela poslovanja i organizacije državne uprave i to digitalnim umrežavanjem svih relevantnih se-
gmenata koji će, između ostalog, povezati i sve turističke organizacije, hotele i izdavaoce smještaja u državi, za prijavu i odjavu turista - poručila je Kordić. Govoreći o nedostatku kvalifikovanog turističkog kadra, podsjetila je na model „stalnog sezonca“ koji je na razmatranju, ali i upoznala sa praksom drugih zemalja koje, kroz direktnu saradnju države i pri-
vatnog sektora, obrazuju radnike shodno potrebama tržišta. - Takođe, u narednom periodu imaćemo izmjene više zakonskih rješenja, a koje se tiču, između ostalog, i turističkih organizacija. Smatram da će biti neophodne i izmjene i dopune zakona koji se tiču inspekcijskog nadzora, koji mora biti efikasniji. Ne želimo da dižemo biznis barijere, već da ih uklanjamo, naravno u zakonskim okvirima - kazala je Kordić. Predstavnici Unije poslodavaca naglasili su spremnost privrednog sektora da aktivno učestvuje u kreiranju politika koje će doprinijeti poboljšanju turističke ponude i stvaranju
Sa jučerašnjeg sastanka
proizvoda čiji je kvalitet srazmjeran cijeni. - Dogovoren je nastavak dijaloga na pripremi konkretnih prijedloga za unapređenje zakonskih rješenja u ovim oblastima - zaključuje se u saopštenju. n. K. Ministarka turizma
Predsjednik CUP-a Vasilije Kostić o ekonomskim rezultatima u prvoj godini rada Vlade
Kao svijetlu tačku u prvoj godini rada
Vlade Vasilje Kostić vidi relativnu stabilnost javnih finansija koja je rezultirala povećanjem kreditnog rejtinga te to što je donošenjem Zakona o Razvojnoj banci Vlada pokazala da želi dinamičan ekonomski rast
PODGORICA - Kada je riječ o ekonomskoj politici koja je okarakterisala prvu godinu mandata Spajićeve vlade, predsjednik Crnogorskog udruženja poslodavaca (CUP) i ekonomski analitičar prof. dr Vasilije Kostić je ocijenio da se, kao po pravilu u našoj stvarnosti, učinjeno umnogome razlikuje od namjeravanog odnosno željenog, jer mjere nerijetko protivurječe cilju.
- Za željene ishode nije dovoljno osmisliti dobre odluke već je suština, mimo uvriježenog mišljenja, u realizaciji odnosno operacionalizovanju odluka. Kako bi rekli - „đavo se krije u detaljima“. To je i razlog što se nama stalno dešava da „dobre odluke“ proizvode loše prakse i da obično završimo sa rezultatima koji nijesu željeni odnosno namjerava-
ni - kazao je Kostić dodajući da bi to mogla biti opšta ocjena kada je rad Vlade u pitanju, ne samo u posljednjoj godini, već i ranije.
MakroekonoMske negativnosti
Ocjenjuje dobrom namjeru da se poboljša standard građana, ali smatra da se to realizuje na pogrešan način, što će se dugoročno loše odraziti na našu ukupnu društvenu situaciju. - Jasno je da ovdje mislim na program povećanja zarada koji se nastavlja, a temelji se samo na želji za unapređenjem standarda, a želje, naravno, nijesu dovoljne. Potreban je jači oslonac – ekonomski rezultati koji izostaju, čak bih rekao da se postojeće makroekonomske negativnosti produbljuju liše rasta zapošljavanja koje je upitno pozitivan zbog visokog rasta zaposlenih u administra-
ciji i državnim preduzećimakazao je Kostić. Dodaje da je zaduženje ubrzano raslo, te da je izvjesno da će nastaviti, da uvoz koji dugoročno potkopava ekonomiju i razvoj, nezadrživo na-
preduje, a izvoz pada, domaće investicije izostaju, strane direktne investicije su značajno oslabile, inflacija je viša nego u okruženju, a sve to prati rast potrošnje.
- Lična i državna potrošnja ra-
stu uprkos navedenim pokazateljima i ispoljenim tendencijama, a morale bi da imaju divergentni karakter, jer rast ekonomije, koji je bio impresivan, među najvećim u Evropi, nije bio „organski“ – internalizovan, već je temeljen na domaćoj tražnji koja se bazira na rastu potrošnje domaćinstava na osnovu vještački naduvanih dohodaka. Pored svega, niti se razmatra niti pominje restrukturiranje crnogorske ekonomije koje bi moralo biti strateška odrednica – smatra Kostić.
stabilnost javnih finansija
Kao svijetlu tačku vidi relativnu stabilnost javnih finansija koja je rezultirala povećanjem kreditnog rejtinga te to što je donošenjem Zakona o Razvojnoj banci Vlada pokazala da želi dinamičan ekonomski rast. Ipak, smatra Kostić, upitan je način na koji to namjerava da sprovede, imajući u vidu pozicioniranost Razvojne banke u sistemu u odnosu na Centralnu banku Crnu Gore.
- Rekao bih da taj zakon sadrži ozbiljne manjkavosti u tom smislu i da predstavlja korak nazad, ali o tome će su-
Podaci Ministarstva finansija o državnim prihodima i rashodima u prva tri kvartala
PODGORICA – U prva tri kvartala je zabilježen znatan rast državnih prihoda i suficit budžeta od 85 miliona eura odnosno na nivou od 1,2 odsto procijenjenog BDP-a, što je u poređenju sa planom koji predviđa deficit od 31,6 miliona eura bolji bilans za 116,6 miliona eura – saopšteno je iz Ministarstva finansija.
Iz resora Novice Vukovića podsjećaju da je Skupština početkom septembra usvojila rebalans budžeta za ovu godinu radi tehničkog usaglašavanja zbog nove organizacije državne upotrebe, shodno revidiranim makroekonomskim pokazateljima i naplati prihoda, čemu je prilagođen i plan prihoda i rashoda za ovu godinu.
- U prvih devet mjeseci prihodi budžeta naplaćeni su u iznosu od 2,07 milijardi eura, što je u odnosu na isti period prethodne godine više za čak 169,9 miliona eura ili 8,9 odsto. Međutim, ako izuzmemo pri-
U prvih devet mjeseci prihodi budžeta naplaćeni su u iznosu od 2,07 milijardi eura, što je više za 169,9 miliona eura ili 8,9 odsto više nego u istom periodu prethodne godine. Iz Ministarstva finansija navode da su najznačajnija pozitivna odstupanja zabilježena kod naplate PDV-a, poreza na dobit i dohodak fizičkih lica, te doprinosa i akciza
hode jednokratnog karaktera, prihodi budžeta za devet mjeseci 2024. godine u odnosu na posmatrani period 2023. godine viši su za čak 294,5 miliona ili 16,9 odsto, dok su u poređenju sa rebalansom veći za 25,6 miliona odnosno 1,3 odsto – saopštili su iz Ministarstva finansija.
r ealizacija kapitalnog budžeta
Dodaju da je realizovano 98,7 odsto plana kapitalnog budžeta za treći kvartal u iznosu od 110,91 milion eura, što je 14,1 milion odnosno 14,6 odsto više u poređenju sa istim periodom prošle godine. Iz Ministarstva navode da su najznačajnija pozitivna odstupanja zabilježena kod na-
plate PDV-a, poreza na dobit i dohodak fizičkih lica, te doprinosa i akciza.
- Porez na dobit pravnih lica ostvaren je u iznosu od 204,3 miliona eura što je za 63,3 miliona odnosno 44,9 odsto više u odnosu na posmatrani period prošle godine i 2,4 miliona odnosno 1,2 odsto preko plana po rebalansu. Porez na dohodak fizičkih lica ostvaren je u iznosu od 59,5 miliona eura odnosno 16,2 miliona ili 37,4 odsto u odnosu na isti period lani i za milion više u odnosu na rebalansom planirani – navode iz Ministarstva.
n aplata pdv-a
Doprinosi su ostvareni u iznosu od 430,2 miliona eura, što je, kako kažu, za 42,4 miliona odnosno 10,9 odsto više u od-
nosu na lani i 7,2 miliona odnosno 1,7 odsto preko plana. Po osnovu PDV-a naplaćeno je 901,6 miliona što je za 111,6 miliona odnosno 14,1 odsto
više u odnosu na prošlu godinu i 3,9 miliona preko plana. Povraćaja PDV-a je iznosio 72,3 miliona što je 6,2 miliona više u odnosu na prvih de-
diti vrijeme – kazao je Kostić. Smatra da će uslovi za poslovanje kompanija, uz izmjene poreskog sistema i rast minimalnih zarada, biti teži i nepovoljniji, posebno za mikro i mala preduzeća u turizmu i proizvodnji vina, ocjenjujući da je teško shvatljiv izostanak senzitivnosti za potrebe strateškog ekonomskog razvoja zemlje i podrške proizvodnje vina.
Vlada je, smatra Kostić, demonizovala trgovinski sektor koji ima stratešku važnost za crnogorsku ekonomiju kada je riječ o broju zaposlenih i učešću u stvaranju nove vrijednosti u BDP-u. Vjeruje da su trgovci neopravdano označeni kao generatori inflacije, ocjenjujući da je to bila „svojevrsna politička manifestacija izricanja zaključaka bez valjane analize i argumenata za uzroke stanja“. - Sve u svemu, Vladi se ne može odreći želja u cilju poboljšanja standarda građana u što kraćem roku – to je evidentno, ali se ostvarenju tog cilja ne može nekritički podrediti sve drugo, a da za to kao društvo ne platimo cijenu razvojem i napretkom odnosno zaostajanjem u razvoju – zaključuje Kostić. M. lekoviĆ
vet mjeseci prošle godine. To, kako navode iz Ministarstva, u znatnoj mjeri utiče na stimulisanje poslovnog ambijenta i ukidanje biznis barijera u privredi. - U prvih devet mjeseci, prihodi od akciza takođe bilježe rast i iznosili su 276,9 miliona eura, što je 34,7 miliona ili 14,3 odsto u odnosu na isti period 2023. godine i 3,4 miliona 1,2 odnosu u odnosu na plan po rebalansu – rekli su iz Ministarstva finansija. Dodaje se da je najveći doprinos rastu akciza za devet mjeseci ove godine, zabilježen kod akcize na mineralna ulja i njihove derivate i akcize na duvan i duvanske proizvode. - Navedene brojke nedvosmisleno potvrđuju da odgovorno i transparentno upravljanje javnim finansijama, optimizacija potrošnje, racionalno planiranje i fokus na razvojne projekte daju pozitivan efekat na punjenje državnog budžeta i stabilnost i otpornost javnih finansija. Cilj Ministarstva finansija je da nastavi trend ekonomskog rasta ubrzanom dinamikom i svojim kompetentnim politikama doprinese ukupnom prosperitetu države i boljem standardu svih građana – zaključuju iz Ministarstva finansija. r. e.
Ministar pravde, iznenađen najavom štrajka sudija, ističe da ne vidi potrebu da se odvojenim normativnim aktima definišu zarade u toj oblasti, ipak poziva na nastavak razgovora
PODGORICA - Ministar
pravde Bojan Božović rekao je Pobjedi da su u tom resoru i Vladi neprijatno iznenađeni najavom štrajka sudija koje insistiraju da se pitanje zarada u sudstvu trajno riješi izmjenama Zakona o nosiocima pravosudnih funkcija, uprkos činjenici što je na nedavnom zajedničkom sastanku sa predstavnicima sudstva, kako je naveo, obrazloženo da je cjelishodnije to pitanje definisati jedinstvenim Zakonom o zaradama.
Božović je istakao da je važnije što prije poboljšati status sudija, a ne slijepo insistirati na nazivu propisa.
-U jedinstvenom Zakonu o zaradama biće jasno određen poseban dio za sudstvo i tužilaštvo, a samim tim bi se na nivou cijele države ustanovio red u isplatama zarada. Uostalom, priprema jedinstvenog zakona je već u završnoj fazi i nije racionalno bilo koji segment „prenositi“ u poseban zakon, bez obzira o kojoj grani vlasti se radi ili bilo kojoj profesiji, uvažavajući naravno složenost sudijskog poziva –ocijenio je ministar.
Božović je ipak pozvao predstavnike sudske vlasti da nastave razgovore jer, kako je naveo, jednostrana rješenja nijesu nikada dobra.
Upozorenje 11. novembra
Udruženje sudija Crne Gore juče je najavilo da će zbog, kako su naveli, negativnog odnosa Vlade Crne Gore prema sudskoj grani vlasti, u periodu od 18. do 29. novembra odložiti sve radnje u sudskim postupcima, osim u pritvorskim, postupcima prema maloljetnicima i predmetima hitne
U jedinstvenom Zakonu o zaradama biće jasno određen poseban dio za sudstvo i tužilaštvo, a samim tim bi se na nivou cijele države ustanovio red u isplatama zarada. Uostalom, priprema jedinstvenog zakona je već u završnoj fazi i nije racionalno bilo koji segment „prenositi“ u poseban zakon, bez obzira o kojoj grani vlasti se radi ili bilo kojoj profesiji, uvažavajući naravno složenost sudijskog poziva – ocijenio je ministar pravde
Vlada crne gore / đorđe cmiljanić
će pronaći modalitet da privremeno obustave rad, ako se ne povećaju zarade zaposlenih u sudstvu i tužilaštvu. Iz Sindikata sudstva Crne Gore saopšteno je da je novim Zakonom o zaradama predviđeno da bude poseban odjeljak za cjelokupno pravosuđe i iz tog razloga neophodno je da se ima u vidu da je grupa „D“ ostala u Granski kolektivni ugovor Uprave i pravosuđa. Oni insistiraju da grupa „D“ pređe iz Granskog ugovora u Zakon o zaradama u javnom sektoru i da se zakonom regulišu koeficijenti svih zaposlenih u sudovima.
Strukovni odbor pravosuđa Sindikata uprave i pravosuđa, koji čine sindikalne organizacije sudova i državnih tužilaštava, saopštio je da će pronaći modalitet da privremeno obustave rad, ako se ne povećaju zarade zaposlenih u sudstvu i tužilaštvu
prirode gdje bi mogla nastati nenadoknadiva šteta. Mjera upozorenja će biti, kako je najavljeno, jednosatno odgađanje radnji 11. novembra, u periodu između 11 i 12 sati. Na štrajk su se odlučili i zbog, kako je obrazloženo, nepoštovanja preuzetih obaveza iz čl. 5 Zakona o Sudskom savjetu i sudijama kojima je određeno da ostvaruju pravo na zaradu, naknadu zarade, druga primanja i prava u vezi sa vršenjem sudijske funkcije u skladu sa zakonom kojim se uređuju zarade nosilaca pravosudnih funkcija. Iz Udruženja sudija su predložili da kao privremeno rješenje Vlada Crne Gore usvoji zajednički prijedlog Udruženja sudija i Sudskog savjeta o izmjenama Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru o povećanju koeficijenta za obračun zarade sudija. -Kao trajno rješenje Vlada Crne Gore treba da pruži garancije da će do 31. marta 2025. godine utvrditi prijedlog Zakona o zaradama nosilaca pravosudnih funkcija – naveli su iz USCG.
Naglašeno je da su odlučni u ostvarenju zahtjeva zbog čega će 11. novembra mjera upozorenja biti to što će u periodu od 11 do 12 sati odložiti sve radnje u sudskim postupcima, osim u pritvorskim, postupcima prema maloljetnicima i predmeti-
ma hitne prirode gdje bi mogla nastati nenadoknadiva šteta.
argUmentacija
Komentarišući najavu štrajka i zahtjeve sudija, Božović je rekao da je ovakav stav iznenađenje posebno „ako se ima u vidu činjenica da su nedavno održani sastanci sa predsjednikom Vlade i ministrom finansija i da su sastanku prisustvovali i predsjednik Sudskog savjeta i v.d. predsjednica Vrhovnog suda i predsjednik Udruženja sudija“.
-Na tim sastancima je iskazana spremnost za izradu Zakona o zaradama u javnom sektoru a kojim će se poboljšati materijalni položaj sudija, ali i ispraviti nelogičnosti u trenutnom sistemu zarada pa i u odnosu na sudije istog ranga odnosno istih sudova. Tom prilikom im je prezentovan redosljed koraka kao i otvorenost za formiranje zajedničkih timova koji će razmatrati sve prijedloge – kazao je Božović Pobjedi.
I pored toga, kako je naveo, iz pisma koje im je dostavilo udruženje sudija, vidi se da je uslov isključivo izrada Zakona o zaradama nosilaca pravosudnih funkcija, iako je na sastancima „jasno objašnjeno zašto ova regulativa treba da bude dio jednog jedinstvenog zakona, i da će upravo odredbe koje se predlažu biti dio tog zakona i odnosiće se na sudstvo“.
Božović je naveo da zaista ne vide potrebu za insistiranjem na posebnom zakonu za sudstvo jer ni zakonodavna grana vlasti nema poseban zakon. Sastanak predstavnika sudstva sa premijerom Milojkom Spajićem, ministrom pravde Bojanom Božovićem i ministrom finansija Novicom Vukovićem održan je sredinom mjeseca nakon tadašnjih najava štrajka, kada su od nadležnih dobili obećanje da će se raditi na rješavanju problema zarada u sudovima kroz unapređenje normativnog okvira. Sindikat sudstva Crne Gore početkom prošle sedmice je saopštio da će se priključiti sudijama u obustavi rada. Uporedo Strukovni odbor pravosuđa Sindikata uprave i pravosuđa, koji čine sindikalne organizacije sudova i državnih tužilaštava, saopštio je da
-Sudije su imale sastanak sa premijerom, na kojem se razgovaralo isključivo o materijalnom položaju sudija koje Sindikat sudstva apsolutno podržava, ali moramo istaći da se mora voditi računa o materijalnom položaju administrativnih radnika koji su važan element u radu sudova, njihove uslove za rad, višegodišnju neravnopravnost u odnosu na sve ostale grane vlasti i nepravdu, jer poslije svih nastojanja, Sindikat sudstva nije potpisao Granski ugovor, a pošto je Sindikat sudstva jedini reprezentativni sindikat, to insistiramo da se napokon potpiše – naveli su iz te organizacije.
Upozorenje iz
tUžila štva
Ranije je i Sindikalna organizacija državnih tužilaca najavila da će organizovati štrajk ukoliko zarade u toj oblasti ostanu na istom nivou. Traže veće plate za službenike u tužilaštvima, ali i tužioce, jer smatraju da su, s obzirom na posao koji obavljaju, ponižavajuće.
Sindikat zaposlenih u tužilaštvima je objavio da razmatraju inicijative, a da će konačna odluka zavisiti od odgovora nadležnih, iako već duže vrijeme ukazuju na uslove rada i materijalni status, koji dodatno otežava i nepotpisivanje kolektivnog ugovora, što je sindikalna organizacija incirala još prije godinu. Advokat Veselin Radulović, koji je i autor analiza o stanju u pravosudnom sistemu Crne Gore, Pobjedi je kazao ranije da pravosuđe, generalno, mora da ima mnogo bolje materijalne i tehničke uslove, kao i bolje ljudske kapacitete u smislu stručnih saradnika. Kao jedan od ključnih problema u pravosuđu ističe ignorantski odnos i zakonodavne, a prije svega izvršne vlasti prema pravosuđu. On je istakao da su uslovi u pravosuđu loši, ali i da bi štrajk bio loš put za ostvarivanje prava u tužilaštvu, jer bi mogao da parališe sistem. Kako je prije nekoliko dana rečeno Pobjedi iz Vrhovnog državnog tužilaštva, čelnik VDT-a Milorad Marković vodi razgovore sa predstavnicima izvršne vlasti radi pronalaženja rješenja za povećanje zarada svim zaposlenim u Državnom tužilaštvu, o čemu je upoznata i Sindikalna organizacija državnih tužilaštava. Povodom najava štrajka, koji bi, kako su pravnici pojasnili, paralisao sistem, Marković je Pobjedi kazao da je rješavanje pitanja uslova rada, kroz reforme usmjerene ka njihovom poboljšanju, prioritet Državnog tužilaštva i Tužilačkog savjeta da bi se povećala efikasnost rada svih zaposlenih i ostvarili još bolji rezultati. - Činjenica je da se zaposleni u tužilaštvima suočavaju sa poteškoćama koje se tiču materijalnih i tehničkih uslova rada. Vrhovni državni tužilac imao je priliku da obiđe sva tužilaštva u Crnoj Gori i uvjeri se da su uslovi rada u većini tužilaštava daleko od zadovoljavajućih i nijesu u skladu sa potrebama zahtjevnog posla koji tužioci, službenici i namještenici obavljaju – kazali su iz Markovićevog kabineta. i.periĆ
Prema Izvještaju Evropske komisije, ranjive grupe i dalje diskriminisane i teško ostvaruju svoja
Crna Gora nastavlja da u velikoj mjeri, kako se navodi u Izvještaju, ispunjava svoje međunarodne obaveze u pogledu ljudskih prava, a zakonodavni i institucionalni okvir o temeljnim pravima je uglavnom uspostavljen. Međutim, kako se ističe u dokumentu, potrebno je više napora da bi se ovaj okvir u potpunosti sproveo i kako bi se osigurao pristup pravdi i sprovođenju prava u upravnim i sudskim postupcima, posebno za ranjive grupe (uključujući Rome i Egipćane, osobe s invaliditetom, LGBTIQ osobe), koje su i dalje izložene diskriminaciji, govoru mržnje i zločinu iz mržnje
PODGORICA – Izvještaj Evropske komisije o Crnoj Gori za 2024. godinu na gotovo 100 strana donosi informacije o statusu i napretku države u različitim oblastima: ljudska prava, pravosudni sistem, temeljna ljudska prava - sloboda govora i izražavanja, mediji, obrazovanje i javno zdravstvo, rodno zasnovano nasilje...
Izvještaj pokriva period od 15. juna 2023. do 1. septembra ove godine, a zasniva se na informacijama iz raznih izvora, uključujući doprinose Vlade Crne Gore, država članica EU, izvještaja Evropskog parlamenta i informacija raznih međunarodnih i nevladinih organizacija.
Crna Gora nastavlja da, u velikoj mjeri kako se navodi u Izvještaju, ispunjava svoje međunarodne obaveze u pogledu ljudskih prava, a zakonodavni i institucionalni okvir o temeljnim pravima je uglavnom uspostavljen.
Međutim, kako se ističe u dokumentu, potrebno je više napora kako bi se ovaj okvir u potpunosti sproveo i kako bi se osigurao pristup pravdi i sprovođenju prava u upravnim i sudskim postupcima, posebno za r anjive grupe (uključujući Rome i Egipćane, osobe s invaliditetom,
LGBTIQ osobe), koje su i dalje izložene diskriminaciji, govoru mržnje i zločinu iz mržnje. Naglašeno je i da je Agencija za elektronske medije (AEM), sada poznata kao Agencija za audiovizuelne medijske usluge (AMU), dobila zakonska ovlašćenja za izricanje kazni.
Sloboda izražavanja
Preporuke Komisije iz prošle godine su većim dijelom sprovedene, ali Crna Gora treba da nastavi sa brzim i djelotvornim sprovođenjem zakona i poboljša institucionalnu zaštitu novinara od svih oblika nasilja, dajući pritom prioritet istragama i sudskom praćenju ključnih neriješenih slučajeva. Potrebno je i da se osigura dosljedno sprovođenje svih zakona povezanih s medijima i da se podrži politika nulte tolerancije na bilo koji oblik pritiska ili uznemiravanja novinara, uključujući i onaj od strane javnih funkcionera. Brz je i efikasan odgovor institucija i organa za sprovođenje zakona na nove slučajeve nasilja nad novinarima. U aprilu je Vrhovni državni tužilac (Milorad Marković prim. aut) izdao obavezujuće uputstvo svim državnim tužilaštvima kojim se nalaže hitno intenziviranje istraga u slučajevima nasilja nad novinarima
Javno zdravstvo
Zdravstvo čini 12,5 odsto ukupnog državnog budžeta za 2024. godinu (u poređenju sa 14 odsto u 2023. godini). U januaru je Crna Gora potpisala sporazum o pridruživanju programu EU4Health. Što se tiče eZdravstva, u julu 2023. novi IT sistem Kliničkog centra Crne Gore (koji pruža dvije trećine svih medicinskih usluga u Crnoj Gori) pušten je u rad kako bi se poboljšala dostupnost i kvalitet zdravstvenih usluga pacijentima.
- Međutim, sistem nije u potpunosti funkcionalan i neki aspekti predstavljaju izazove i za ljekare i za pacijente – piše u Izvještaju. Nije bilo pomaka u kontroli upotrebe duvanskih proizvoda o kojima bi se moglo izvijestiti, napominje se u EK Izvještaju. Nije bilo pomaka o krvi, tkivima, ćelijama i organima niti o pravima pacijenata u prekograničnoj zdravstvenoj zaštiti. Nije bilo razvoja u prehrani
i napada na imovinu medija. U decembru 2023, Specijalno državno tužilaštvo je podiglo optužnicu u slučaju pucnjave na istraživačku novinarku 2018. godine, a Viši sud u Podgorici potvrdio je optužnicu u avgustu 2024. godine (napad na Oliveru Lakić). U dokumentu EK navodi se da je vidljiv pad broja slučajeva nasilja nad medijima u 2023. godini, pri čemu je policija evidentirala 11 slučajeva (u 2022. je bilo 22 slučaja). Međutim, ostaje zabrinutost zbog nekoliko incidenata uznemiravanja od strane visokih javnih funkcionera o kojima su novinari izvještavali 2024. Samo 37 odsto aktivnih medija i devet odsto subjekata javnog sektora ispunilo je zakonsku obavezu objave javnih sredstava koja su primljena, odnosno dodijeljena medijima. Novim medijskim zakonodavstvom rješava se pitanje registracije onlajn medija, koje tek treba sprovesti u praksi u skladu s važećim međunarodnim standardima.
rTCG da pošT uje zakon
Komisija je istakla da je neophodna i zaštita od bilo kakvog oblika neprimjerenog uticaja na uređivačku, institucionalnu ili finansijsku nezavisnost javnog emitera RTCG, koji treba u potpunosti
i fizičkoj aktivnosti, u smanjenju štete povezane s alkoholom ili o prevenciji zloupotrebe droga i smanjenju štete. Što se tiče zdravstvenih nejednakosti, nije bilo pomaka o kojim bi se moglo izvještavati. O korupciji, nekoliko istraživanja javnog mnjenja i izvještaja OCD-a pokazuju da mnogi građani nijesu zadovoljni javnim zdravstvenim sistemom, navodeći korupciju kao jedan od najvećih izazova.
da poštuje zakon i najviše standarde profesionalnog integriteta i odgovornosti. Javni servis RTCG se našao u ovogodišnjem izvještaju tako što su navedene dvije prvostepene presude koje su potvrdile da je Savjet RTCG nezakonito ponovo izabrao Borisa Raonića za generalnog direktora u junu 2023.
- Na obje presude uložena je žalba. U toku je i kriminalističko istraživanje ovog slučaja –piše u izvještaju EK.
Podsjećaju da je generalni direktor RTCG podnio ostavku u junu 2024. godine, ali je nastavio da bude v.d. te ga je Savjet RTCG u avgustu imenovao na dužnost s punim mandatom. Postavljena su pitanja o netransparentnosti i mogućem kršenju zakonske procedure.
- Nadležna državna tijela treba efikasno da rješavaju sve situacije mogućeg nezakonitog ponašanja u RTCG, u skladu s nacionalnim zakonodavstvom i relevantnim međunarodnim i evropskim standardima – istakli su iz Evropske komisije.
komerC ijalni mediji U Izvještaju je bilo riječi i o ekonomskoj održivosti komercijalnih medija, koja je i dalje ograničena relativno malom bazom publike i ograničenim tržištem oglašavanja. Istaknuto je da je novi Zakon o medijima uveo značajno povećanje državnog finansiranja sadržaja od javnog interesa u elektronskim, štampanim i onlajn medijima, podižući Fond za medijski pluralizam sa 0,09 odsto na 0,2 odsto budžeta.
- Time je javno finansiranje postalo značajniji izvor prihoda za komercijalne medije – piše u Izvještaju.
loš položaj medij S kih radnika Medijski pejzaž jeste pluralistički, ali je i visoko polarizovan, ocijenila je EK, a medijska zajednica je podijeljena po političkim pitanjima.
- Samo oko 10 odsto medija
bilo je uključeno u neki oblik samoregulacije. Rijetki postojeći instrumenti samoregulacije su fragmentirani, a javnost uglavnom nije upoznata s mehanizmima pritužbi koji su im dostupni – piše u Izvještaju. Generalno, kako se navodi u dokumentu, medijski radnici su i dalje izvještavali o lošim radnim uslovima, uključujući plate ispod državnog prosjeka, autocenzuru i razne oblike pritisaka i nedopuštenih uticaja, kako vanjskih, tako i unutar svojih redakcija. Nije postignut napredak prema potpisivanju zakašnjelog granskog kolektivnog ugovora za medijsku industriju.
Temeljna prava
Opšti okvir za temeljna prava je zadovoljavajući, ocijenila je EK.
Neophodno je da se ratifikuje Međunarodna konvencija o zaštiti prava svih radnika migranata i članova njihovih porodica, Protokol iz 2014. uz Konvenciju o prisilnom radu MOR-a iz 1930. i Okvirnu konvenciju o etici u turizmu Svjetske turističke organizacije UN-a iz 2019. Crna Gora takođe, treba da poboljša mehanizme za izvještavanje UN. Dobra je saradnja sa Evropskim sudom za ljudska prava (ESLJP). Tokom izvještajnog perioda taj sud je utvrdio povrede Evropske konvencije o ljudskim pravima u devet slučajeva, a svi su se odnosili na pravo na pravično suđenje i zaštitu imovine.
- Trenutno postoje tri slučaja pod pojačanim nadzorom Odbora ministara koji se odnose na nesprovođenje domaćih odluka protiv društvenih/ državnih preduzeća (nije bilo slučajeva prošle godine) – piše u Izvještaju.
U dokumentu su istaknuti nedostaci u pogledu pristupa pravdi i ostvarivanja prava u upravnim i sudskim postupcima, posebno za ranjive grupe. Do 31. jula 2024.godine zaostatak neriješenih predmeta pred Ustavnim sudom iznosio je 2440, od čega se 2107 odnosi na zaštitu ljudskih prava. EK cijeni da je potrebno skratiti trajanje postupka pred Ustavnim sudom kako bi se uskladila s praksom Evropskog suda za ljudska prava o efikasnosti ustavne tužbe kao domaćeg pravnog lijeka. Istaknuto je da je Ministarstvo za ljudska i manjinska prava (MHMP) reorganizovano i kadrovski ojačano.
- Crna Gora tek treba da usvoji sveobuhvatan sistem praćenja i prikupljanja podataka za procjenu nivoa sprovođenja zakonodavstva, politika i strategija o ljudskim pravima – smatraju u EK. Regulatorni i institucionalni okvir ombudsmana nije u potpunosti usklađen s Pariškim načelima, ističe se u Izvještaju. Piše i da su odluke i preporuke Zaštitnika neobvezujuće, a Crna Gora treba da unaprijediti njihovo sistematsko praćenje u svim javnim institucijama.
svoja prava
Zaštita ličnih podataka
Zakon o zaštiti ličnih podataka treba uskladiti s pravnom tekovinom EU. Crna Gora još nije ratifikovala Protokol Savjeta Evrope iz 2018. kojim se mijenja Konvencija o zaštiti pojedinaca u vezi s automatskom obradom ličnih podataka (CETS 223).
Ljudski i finansijski kapaciteti te informatička stručnost Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama nijesu u skladu sa zakonskim odgovornostima Agencije.
diskriminacija ostaje problem
Društvena polarizacija nastavila se i tokom ovog izvještajnog perioda. Najranjivije grupe u društvu (uključujući Rome i Egipćane, osobe s invaliditetom, LGBTIQ osobe) i dalje su izložene diskriminaciji, govoru mržnje i zločinu iz mržnje. Značajan napredak u kriminalizaciji rasizma i govora mržnje postignut je izmjenama i dopunama Kaznenog zakona usvojenim u decembru 2023. s ciljem njegovog usklađivanja s relevantnom pravnom tekovinom EU-a.
Postoji prostor za povećanje broja procesuiranih slučajeva na osnovu izmijenjenog Zakona i osiguranje odgovarajućeg institucionalnog praćenja, uključujući i od strane organa za sprovođenje zakona. Uz podršku Evropske komisije dovršava se novi Zakon o zabrani dis-
kriminacije, s ciljem potpunog usklađivanja s pravnom tekovinom EU. Zakon o ravnopravnosti polova nije u dovoljnoj mjeri usklađen s pravnom tekovinom EU i međunarodnim standardima. Nijesu definisane mjere politike za postizanje i unapređenje ravnopravnosti polova, obaveza sprovođenja rodne analize u različitim sektorima te institucionalni okvir za postizanje ravnopravnosti. Tek treba usvojiti novi zakon o pravnom priznavanju pola na osnovu samoodređenja. U julu 2023. godine objavljen je drugi Indeks rodne ravnoprav-
nosti u Crnoj Gori s ocjenom 59,3, što je poboljšanje od 4,3 indeksna boda u odnosu na 2019. godinu, ali je i dalje 9,3 indeksna boda ispod prosjeka EU-27. Indeks pokazuje najveći jaz u rodnoj ravnopravnosti u području moći, a najmanji jaz u području zdravlja, u poređenju sa prosjekom EU koji iznosi 27.
Podjsetili su i na UN Odbor za eliminaciju diskriminacije žena (CEDAW) koji je u maju objavio svoja zaključna zapažanja o trećem periodičnom izvještaju o Crnoj Gori. Pozdravio je napredak postignut od 2017. u zakonodavnim reformama, ali je sa zabrinutošću primijetio nedostatak kazni za nepoštovanje Zakona o ravnopravnosti polova. Takođe, istaknuto je da pristup žena pravdi i nacionalnim institucijama još treba poboljšati, i pozvali su na prestanak štetnih praksi kao što su selektivni abortusi i patrijarhalni stavovi i rodni stereotipi u vezi s ulogama žena i muškaraca u porodici i društvu.
Rodno zasnovano nasilje je i dalje predmet ozbiljne zabrinutosti. U junu 2023. godine usvojen je Nacionalni plan za sprovođenje Istanbulske konvencije 2023-2027. Usvojene su izmjene Kaznenog zakona iz decembra 2023, kojima su seksualno uznemiravanje i nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici definisani kao nova kaznena djela.
- Time će se operativno razjasniti kada se nasilje u porodici kvalifikuje kao prekršaj ili kao kazneno djelo – navodi se u Izvještaju.
Nema riječi o femicidu, digital-
nom nasilju i mizoginom govoru. Definicije rodno zasnovanog nasilja i nasilja u porodici je u cijelom zakonodavstvu potrebno dodatno uskladiti s Istanbulskom konvencijom i preporukama Grupe stručnjaka za djelovanje protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici (GREVIO).
- Još nijesu uspostavljeni referalni centri za slučajeve krize silovanja i/ili seksualnog nasilja -piše EK.
U 2023. godini od svih izrečenih prekršajnih kazni najčešće su bile novčane (29 odsto), a 20 odsto slučajeva završilo je oslobađajućom presudom. Zatvorske kazne izrečene su u samo oko 10 odsto svih slučajeva. Mjere zabrane izrečene su u samo 18 odsto, a deložacije nasilnika iz stana u samo 8 odsto okončanih slučajeva.
- Raspon dostupnih hitnih mjera za zaštitu žrtava tokom postupaka koji su u toku rijetko se koristi. Oko 80 odsto prekršajnih predmeta traje do šest mjeseci – podaci su koji su izneseni u EK Izvještaju.
prava djeteta pred iZaZovima
Kada je o dječijim pravima riječ, zakonodavni i institucionalni okvir je uveliko usklađen s pravnom tekovinom EU, međunarodnim instrumentima za ljudska prava, uključujući sva područja obuhvaćena Konvencijom UN-a o pravima djeteta i njenim izbornim protokolima. - I dalje postoje izazovi u efikasnom sprovođenju zakonodavnog i institucionalnog okvira, zbog lošeg okvira odgovornosti, neprimjerenih i nedovoljnih kapaciteta, nedostatka
sistemskog praćenja i finansiranja te nedostatka osiguranja kvaliteta postojećih zakona, strategija i akcijskih planova – piše u Izvještaju. Istaknuto je da se 2023. godine nije sastajao Savjet za prava djeteta. - Vlada je 29. decembra 2023. godine donijela odluku o novom sastavu Savjeta kojim pr edsjedava potpredsjednica Vlade za Nedavne izmjene Krivičnog zakona uskladile su definiciju djeteta s preporukama Odbora za prava djeteta (CRC), značajno pooštrile kaznenu politiku u pogledu seksualnog zlostavljanja djece i izrečene su posebne mjere nadzora nad počiniocima nakon izlaska iz zatvora –piše u Izvještaju Nasilje nad djecom i dalje je predmet ozbiljne zabrinutosti. Crna Gora je u avgustu uspostavila registar pedofila s trenutno 98 registrovanih osoba. Pristup pravdi za djecu, posebno u ranjivim grupama, još treba poboljšati. Postupci po mjeri djece tek se sporadično sprovode u krivičnim predmetima za djecu u sukobu sa zakonom, djecu žrtve i svjedoke krivičnih djela, dok su u građanskim i porodično pravnim i prekršajnim postupcima djeca često nevidljiva. Izmjene i dopune Zakona o postupanju s maloljetnicima u krivičnom postupku – koje bi trebalo da garantuju bolju zaštitu djece u krivičnom postupku i koje definišu pojam „dijete“ prema preporuci Ustavnog suda – čekaju usvajanje. Ne postoji ažurirana Strategija prevencije i zaštite djece od nasilja.
Postupanje s ratnim zločinima mora biti bolje
Dosadašnji rezultati Crne Gore u domaćem rješavanju ratnih zločina moraju se poboljšavati, primjenom proaktivnog pristupa za efikasnu istragu, procesuiranje, suđenje i kažnjavanje ratnih zločina u skladu s međunarodnim pravom i standardima, uključujući punu saradnju s Međunarodnim rezidualnim mehanizmom, te osigurati pristup pravdi i odšteti za žrtve.
U julu 2024. Vrhovno državno tužilaštvo je donijelo novu Strategiju istraživanja ratnih zločina za 20242027. Kako bi osigurala efikasno sprovođenje, Crna Gora treba da poboljša
svoju proaktivnu istragu i procesuiranje ratnih zločina, u skladu s međunarodnim humanitarnim pravom. U maju 2024. Zakon o krivičnom postupku (ZKP) je izmijenjen kako bi se riješile pravne i praktične prepreke efikasnom istraživanju, procesuiranju, suđenju i kažnjavanju ratnih zločina, u skladu s preporukama Međunarodnog rezidualnog mehanizma za kaznene sudove (IRMCT). Specijalno državno tužilaštvo (VDT) trenutno istražuje 12 slučajeva. Pokrenuta je istraga protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca zbog navodnih ratnih zločina protiv civilnog stanov-
ništva tokom rata 1990-ih u Hrvatskoj. U 2023. godini zaprimljeno je 10 zahtjeva za pravnu pomoć (pet iz Bosne i Hercegovine, tri iz Srbije, jedan sa Kosova). Poslato je šest zahtjeva za međunarodnu pravnu pomoć (dva Srbiji, dva Bosni i Hercegovini i dva Hrvatskoj). SSPO je postigao napredak u proaktivnoj istrazi i procesuiranju ratnih zločina. Intenzivirana je saradnja s IRMCT-om, što je rezultiralo prenosom materijala iz Kancelarije IRMCT-a koji ukazuju na uključenost crnogorskih građana u ratna zbivanja u Bosni i Hercegovini. Na osnovu ovog materijala, VSTS je u
osobe s invaliditetom
Osobe s invaliditetom ne mogu u potpunosti ostvariti svoja prava te se i dalje suočavaju s višestrukim oblicima diskriminacije, smatra EK. Na tom području nije bilo pomaka osim ponovnog uspostavljanja Uprave za osobe s invaliditetom i osnivanja Savjeta za prava osoba s invaliditetom u aprilu 2024. godine. Crna Gora tek treba da usvoji nacrt zakona o jedinstvenom tijelu za procjenu invaliditeta, koji će biti temelj za reformu sistema kako bi se ostvario pravedniji pristup pravima, omogućavajući prelazak s medicinskog na ljudski model prava. Crna Gora tek treba da usvoji zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom, kojim bi se uredila lokacija i upravljanje pripadajućim fondom. Nacionalno vijeće za prava osoba s invaliditetom, tijelo zaduženo za praćenje srpovođenja zakona i strategija i dalje nije u mogućnosti da obavlja svoje funkcije.
Preporuke Komiteta UN-a za prava osoba s invaliditetom iz 2017. godine nijesu ispunjene lGbtiQ osobe
Prethodna strategija za 2019 – 2023. nije postigla svoj cilj poboljšanja društvenog prihvatanja LGBTIQ osoba i njihovog pristupa radu, uslugama i uslugama podrške – piše u ovom izvještaju.
Iako je revidirani Krivični zakon usklađen sa Zakonom o istospolnom partnerstvu iz 2020, uključivanjem krivičnih djela usmjerenih na građansko partnerstvo kao krivičnih djela protiv braka i porodice, potrebni su dalji napori za usklađivanje svih drugih relevantnih zakona.
- Anti-LGBTIQ i mizogini govor mržnje i politička retorika i dalje su ozbiljan problem – smatraju u EK.
romi
decembru 2023. godine u saradnji s nadležnim tijelima Bosne i Hercegovine donio naredbu o sprovođenju istrage protiv jedne osobe zbog krivičnog djela zločina protiv čovječnosti iz Krivičnog zakona. Crna Gora je članica regionalne Grupe za nestale osobe i sprovodi okvirni plan potpisan 2018. Ostvarena je saradnja sa susjednim državama u okviru bilateralnih protokola o saradnji. Komisija za nestale osobe Crne Gore sačinila je popis nestalih na kojem je 51 aktivan slučaj crnogorskih državljana ili osoba čije porodice borave u Crnoj Gori.
na jdiskriminisaniji Zakonom o pravima i slobodama manjina osigurava se zaštita ljudskih prava i sloboda svih građana, uključujući i pravo na javno iskazivanje nacionalnog, etničkog, kulturnog, vjerskog i jezičnog identiteta. Cenzus za političku zastupljenost Roma u parlamentu, koji bi osigurao ravnopravan tretman manjina, još nije smanjen.
Nivo diskriminacije Roma i dalje je visok. Od septembra 2023. Skupština glavnog grada Podgorice prvi put ima jednog romskog zastupnika. Pohađanje škole među romskom populacijom je vrlo nisko, što negativno utiče na ishode učenja i prelazak na više stepene obrazovanja. Praksa dogovorenih dječjih brakova u romskim zajednicama i dalje je zabrinjavajuća. Romska djeca još se suočavaju sa značajnim preprekama i nejednakostima u pristupu osnovnim uslugama kao što su zdravstvo, ishrana i stanovanje. jelena martinoviĆ
Odloženo suđenje Veselinu Veljoviću i grupi Aleksandra Mrkića, sud odbio prijedlog da se ukine pritvor trojici optuženih
PODGORICA – Advokat
Zdravko Begović juče je u Višem sudu u Podgorici zatražio od krivičnog vijeća sutkinje Vesne Kovačević da ,,lupi šakom o sto“ i ukine pritvor Muju Nikočeviću i Nikoli Mrkiću, koji se već 16 mjeseci nalaze u pritvoru iako im se na teret stavlja „manje kriminalne energije od ostalih optuženih za pripadništvo kriminalnoj organizaciji Aleksandra Mrkića, kojima je dopušteno da se brane sa slobode“.
Ukidanje pritvora optuženom Arseniju Kaleziću zatražio je i njegov branilac, advokat Nebojša Asanović. Advokat Begović je nakon protivljenja tužioca Jovana Vukotića njegovom prijedlogu koji se pozvao na činjenice date u optužnici kazao da taj tužilački akt nije „sveto pismo“, a da je stav od kojeg SDT ne odstupa pokazatelj njihove oholosti.
Uprkos detaljnom obrazloženju advokata Zdravka Begovića i Dražena Medojevića, Viši sud je nakon desetominutnog vijećanja odbio prijedlog odbrane cijeneći da i dalje stoje razlozi da se ovi optuženi zadrže u Istražnom zatvoru.
Sutkinja Kovačević je pojasnila da je sud odlučujući o prijedlogu odbrane posebno cijenio okolnost da Nikočević, Mujović i Kalezić nijesu iznosili odbranu, te da će nakon što
Požar u Nikšiću
Izgorjela dva automobila u centru
NIKŠIĆ – Dva automobila izgorjela su juče u ranim jutarnjim časovima u centru Nikšića.
Požar se dogodio u Ulici Radoja Dakića, a nikšićkoj Službi zaštite i spasavanja prijavljen je oko 4,45 sati. Prema pisanju
to učine sud ponovo razmatrati zahtjev za ukidanje pritvora. Nikočević, Mrkić i Kalezić su jedini od 16 optuženih za pripadništvo kriminalnoj organizaciji Aleksandra Mrkića koji se nalaze u pritvoru.
Kao pripadnik ove kriminalne organizacije označen je nekadašnji direktor Uprave policije Veselin Veljović Prije nego je odbrana predložila ukidanje pritvora sud je održavanje ročišta odložio za 18. novembar zbog izostanka jednog od optuženih koji boluje od zarazne bolesti.
Advokat Begović je ukazao da je juče zakazano ročište opravdano odloženo, ali da nije pravedno da optuženi Nikočević i Mrkić sjede u pritvoru dok je ostalim optuženima dopušteno da se brane sa slobode. - Danas je odsutan jedan optuženi, sjutra će biti drugi, a Nikočević i Mrkić će i dalje na suđenja dolaziti iz Istražnog zatvora. Oni se u pritvoru nalaze zbog mnogo manje krivične energije od optuženih koji se brane sa slobode. Ukazao bih da su Nikočević i Mrkić roditelji koji imaju po troje djece – kazao je advokat Begović
On je naveo da ukoliko sud odbije prijedlog odbrane za ukidanje pritvora, to znači samo jedno - da pravde nema.
- „Lupite šakom o sto“ i pokažite tužiocima ko je glavni u sudnici. Zar je fer suđenje da se ovi ljudi vraćaju u Istražni
zatvor dok ostali idu kućama. Gdje su vam alternativne mjere, odredbe za pravično suđenje – upitao je advokat Begović članove krivičnog vijeća. On je dodao da su usljed protoka vremena oslabili razlozi SDT-a za dalje trajanje pritvora Nikočeviću i Mrkiću, podsjećajući da je optužnica u ovom predmetu podignuta 23. januara ove godine te da je od tada prošlo više od devet mjeseci.
- A tužilaštvo se nonšalantno poziva na činjenice date u optužnici koja je podignuta prije više od devet mjeseci – kazao je Begović
On je naveo da kada bi sud danas, koristeći najrigidnije stavove, izrekao presudu Nikočeviću i Mrkiću, ta kazna ne bi mogla biti veća od vremena koje su proveli u pritvoru. Branilac Mrkića, advokat Dražen Medojević, ukazao je sudu da se njegov branjenik 16 mjeseci nalazi u pritvoru jer je navodno ,,prenosio poruke“ iako on preko „Skaj“ aplikacije nije poslao nijednu poruku.
Pored braće Aleksandra i Nikole Mrkića, Veljovića i Kalezića na optužnici su Stefan i Nikola Bubanja, Željko i Dušica Bulatović, Predrag Veljić, Borislav Lečić, Nemanja Anđelković, Goran Glušević, Nikola Bačilović i Sadig Elnagar
Ovi optuženi se terete da su 2018. godine postali pripadnici kriminalne organizacije koju je Alekandar Mrkić formirao radi šverca cigareta i pranja novca. Veljović je prilikom iznošenja odbrane negirao da je Aleksandru Mrkiću javio da će policija pretresti kuću jednog od pripadnika njegove kriminalne organizacije, Podgoričanina Muja Nikočevića Članstvo u kriminalnoj organizaciji koja se bavila švercom cigareta negirao je Nikola Mrki ć tvrde ć i da je švercovao samo jednom u životu i to rješenja iz hemije u osnovnoj školi. B.rOBOviĆ
RTNK, vozilo marke „BMW“ u potpunosti je izgorjelo, dok je automobilu „audi“ izgorjela prednja strana.
Policija je obavila uviđaj na osnovu kojeg će utvrditi kako je došlo do požara. j. r.
U Izvještaju Evropske komisije upozoravaju da se naša duvana, uprkos pomoći koju su ponudili EU i Ujedinjeno
U Izvještaju je konstatovano da je potrebno znatno poboljšati efikasnost pravosuđa i upozoravaju na veliki broj neriješenih predmeta pred crnogorskim sudovima
PODGORICA – Evropska komisija (EK) u svom izvještaju o napretku Crne Gore u 2024. godini konstatovala je da je Crna Gora i dalje tranzitna zemlja za drogu kao dio balkanske rute. Naglašavaju da treba unaprijediti saradnju u oblasti narkotika.
Dodaju da je u 2023. godini zaplijenjeno ukupno 960 kilograma droge.
– U izvještajnom periodu sudovi su radili na 19 predmeta protiv 131 lica i riješili jedan predmet protiv jednog okrivljenog, pravosnažnom presudom – navodi se u Izvještaju EK. Napominju da Crna Gora ima dovoljne operativne kapacitete koji joj omogućavaju da se aktivno uključi u međunarodnu policijsku saradnju u slučajevima u vezi sa drogom, i to preko Europola i Interpola.
Šverc cigareta Nadalje, kako se navodi u Izvještaju, Crna Gora nije uništila švercovane cigarete uprkos pomoći koju su ponudili Evropska unija (EU) i Ujedinjeno Kraljevstvo.
– Podnijeta je 21 krivična prijava protiv pet pravnih lica i 39 lica. Među njima je šestorica službenika Uprave carina, od kojih su četvorica članovi Komisije za uništavanje oduzetih cigareta – stoji u Izvještaju EK. Upozoravaju da tokom 2023. godine nije donijeta nijedna pravosnažna odluka o švercu duvana.
– Crna Gora treba da uloži jače napore u rješavanju problema ilegalne trgovine cigaretama. To bi uključivalo jačanje kapaciteta svih
uključenih institucija, dalje, jačanje rada čitavog pravosudnog lanca, razbijanje kriminalnih mreža i poboljšanje rezultata u pravosnažnim presudama i konfiskacijama imovinske koristi stečene kriminalom – konstatovali su u EK.
OrganizOvani kriminal i pranje n Ovca
Crna Gora je, prema Izvještaju, između umjerenog i dobrog nivoa pripremljenosti u oblasti pravde, slobode i bezbjednosti.
– Crna Gora je postigla do-
bar napredak u borbi protiv organizovanog kriminala i u upravljanju migracijama i azilom. U junu 2024. godine, Evropska komisija je u svom izvještaju IBAR ocijenila da je Crna Gora ispunila privremena mjerila za poglavlje 24, te su shodno tome usvojena i završna mjerila za poglavlje 24 – ocijenjeno je iz EK. Kada je riječ o organizovanom kriminalu, Viši sud u Podgorici je u 2023. godini imao u radu ukupno 97 predmeta protiv 761 okrivljenog (690 fizičkih i 71 pravnog lica).
– U narednoj godini Crna
Prevencija mučenja i zlostavljanja
Crna Gora je postigla ograničen napredak u ispunjavanju preporuka Europskog odbora za sprječavanje mučenja i nečovječnog ili ponižavajućeg postupanja (CPT) i UN-ovog Odbora protiv mučenja (CAT). Izmjenama i dopunama Kaznenog zakona ukinuta je zastara u vezi s kaznenim djelom mučenja, ali nije ukinuta u vezi s iznuđivanjem iskaza i zlostavljanjem. Izmjenama su povećane kazne za mučenje, ali definicija mučenja nije usklađena s preporukom CAT-a.
-Postoje nedostaci i kašnjenja u istragama i procesuiranju slučajeva navodnog nasilja od strane službenika za provođenje zakona, kao i slučajeva nasilja u zatvorima, navodi se u izvještaju.
U 2023. godini bilo je 57 pritužbi na postupanje policije, a većina se odnosila na navode o potencijalnom nečovječnom ili ponižavajućem postupanju.
Osnovno tužilaštvo u Cetinju obustavilo je u februaru 2024. godine istragu protiv policijskih službenika osumnjičenih za manipulaciju izvještajima o upotrebi suzavca tokom septembra protiv ustoličenja mitropolita crnogorsko-primorske u septembru 2021. godine, zbog nedostatka dokaza.
naša zemlja nije riješila ilegalnog
Ujedinjeno Kraljevstvo
Gora bi posebno trebalo da poveća efikasnost krivičnog gonjenja/presuđivanja u teškim slučajevima i slučajevima organizovanog kriminala, u slučajevima pranja novca, da se bavi dugotrajnošću suđenja i čestim odlaganjima u slučajevima organizovanog kriminala, obezbijedi primjenu ključnih pravnih koncepata kao što je samostalno pranje novca (nezavisno od predikatnog krivičnog djela) i kvalitetom dokaza od sudova i tužilaštva, i obezbijedi zapljenu i konfiskaciju imovine stečene kriminalom – sistematskim praćenjem tokova novca, efikasnom upotrebom posebnih istražnih mjera i dosljednom upotrebom proširenog oduzimanja – napominju iz EK. Što se tiče pranja novca, Viši sud u Podgorici je u 2023. godini imao u radu ukupno 11 predmeta protiv 86 lica (70 fizičkih i 16 pravnih lica), od čega se pet predmeta odnosilo na organizovani kriminal u vezi sa pranjem novca. – U 2023. primljena su tri nova slučaja. Jedan slučaj pranja novca, koji je imao oblik samostalnog krivičnog dela protiv jednog okrivljenog, razriješen je oslobađajućom presudom, koja još nije pravosnažna – navodi se u Izvještaju.
Poručuju da bi u narednoj godini Crna Gora posebno trebalo da ostvari napredak u popunjavanju upražnjenih radnih mjesta u Specijalnom policijskom odje -
Više državno tužilaštvo u Bijelom Polju donijelo naredbu o sprovođenju istrage sa prijedlogom određivanja pritvora do 30 dana osumnjičenom za dvostruko ubistvo Milenke i Jovana Madžgalja u selu Sokolac
ljenju (SPO), Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) i Višem sudu u Podgorici, da obezbijedi odgovarajuće prostorije za SDT i SPO i reorganizuje Odjeljenje za posebne istražne mjere. Napominju da su uslovi rada SDT i SPO znatno ispod minimalno potrebnih evropskih standarda.
– To onemogućava SDT i SPO da svoje dužnosti obavljaju na odgovarajući način, efikasno i nezavisno. Viši sud u Podgorici, čija nadležnost pokriva organizovani kriminal, korupciju, terorizam i ratne zločine, nema dovoljno osoblja – ističu u Izvještaju.
Rad p R avosuđa
U Izvještaju je konstatovano da je potrebno značajno poboljšati efikasnost pravosuđa i upozoravaju na veliki broj neriješenih predmeta pred crnogorskim sudovima.
– Krajem 2023. broj slučajeva starijih od tri godine porastao je za 20 odsto – napominju iz EK. Poručuju da rezultati u domaćem postupanju sa ratnim zločinima moraju nastaviti da se poboljšavaju, primjenom proaktivnog pristupa za efikasnu istragu, krivično gonjenje, suđenje i kažnjavanje ratnih zločina u skladu sa međunarodnim pravom i standardima.
– Specijalno državno tužilaštvo trenutno istražuje 12 slučaje va. U 2023. godini primljeno je 10 zahtjeva za pravnu pomoć (pet iz Bosne i Hercegovine, tri iz Srbije, jedan sa Kosova i jedan iz Hrvatske). Odgovori su dati na osam zahtjeva, dok je u dva slučaja proces u toku – stoji u Izvještaju. Podjsećaju da je Crna Gora u maju 2024. godine usvojila izmjene i dopune Zakona o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću kako bi se riješile postojeće rupe u pravnom okviru i praksi u vezi sa oduzimanjem imovine. – Cilj promjena je da se pozabave relevantnim pravnim tekovinama EU i evropskim standardima. Dok se zapljeni i konfiskaciji nezakonite imovine daje adekvatan prioritet, finansijske istrage takođe treba uvijek da prate finansijske tokove koji stoje iza kriminalnih aktivnosti –navodi se, između ostalog, u Izvještaju Evropske komisije. J. RaIČEvIĆ
BIJELO POLJE – Viši sud u Bijelom Polju raspisao je lokalnu potjernicu za Alijom Balijagićem, koji se sumnjiči da je prije pet dana usmrtio brata i sestru Jovana i Milenku Madžgalj u selu Sokolac.
- Sud je donio naredbu za raspisivanje lokalne potjernice –navodi se u saopštenju bjelopoljskog Višeg suda. Prethodno, Više državno tužilaštvo je donijelo naredbu za sprovođenje istrage protiv Balijagića sa prijedlogom određivanja pritvora do 30 dana. - Državni tužilac Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju, dana 29. oktobra 2024. godine, donio je naredbu za sprovođenje istrage protiv okrivljenog A. B. iz B. P., zbog krivičnog djela teško ubistvo izvršenog na štetu oštećenih J. M. i M. M. u sticaju sa krivičnim djelom nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija, sa prijedlogom za određivanje pritvora sudiji za istragu Višeg suda u Bijelom Polju u trajanju do 30 dana – naveli su u saopštenju. Pored toga, bjelopoljska policija podnijela je krivičnu prijavu protiv osumnjičenog zbog krivičnog djela teško ubistvo u sticaju, ali i nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija.
- Krivičnom prijavom je predstavljeno da je okrivljeni A. B. u mjestu Sokolac, opština Bijelo Polje, došao do porodične kuće J. M. i iz vatrenog oružja
– lovačke puške, koje oružje je neovlašćeno držao i nosio, sa prozora dnevne sobe ispalio više projektila u pravcu oštećenih J. M. i M. M., čime im je nanio povrede opasne po život, od kojih je kod oštećenih nastupila smrt – zaključuje se u saopštenju Tužilaštva. Podsjećamo, policija već peti dan bezuspješno traga za Alijom Balijagićem, koji se nalazi u bjekstvu od petka uveče. Balijagić je naoružan, a riječ je o osobi koja je tri decenije provela u zatvoru i višestrukom povratniku najtežih krivičnih djela.
P ripadnici Odjeljenja bezbjednosti Uprave policije gradova na sjeveru države provje-
ravaju dojave i informacije da je dvostruki ubica Alija Balijagić viđen na različitim lokacijama u nekoliko gradova Crne Gore. Tokom protekla dva dana stiglo je više dojava sa različitih lokacija kako je navodno primijećen Balijagić. - Prestravljeni mještani prijavljuju da su odbjeglog ubicu vidjeli od Kolašina do Plava - rekao je Pobjedi izvor iz samog vrha bezbjednosnog sektora. Izvor je dodao da se provjerava i trag iz Brodareva iz Srbije, jer je u jednom seoskom domaćinstvu prijavljen nestanak konja, što bi značilo da je Balijagić napustio Crnu Goru. Policija je, kako je ranije objav-
ljeno, obišla juče i lokacije u Kolašinu, pri čemu su neke udaljene desetak kilometara od grada, ali neke i u prigradskim naseljima i nijesu naišli na tragove koji bi potvrdili da je dvostruki ubica stigao u taj grad.
Prethodno, mještani sela Sokolac obavijestili su policiju da se Balijagić naoružan kreće po selu, nakon čega je jedna patrola upućena u potragu. Policajci su obavili razgovor i vratili se u stanicu policije, nakon čega je Balijagić ušao u kuću Madžgalja, gdje su ga ugostili i pozdravili se sa njim. Ubrzo nakon toga, prikrao se, popeo na cigle, razbio prozor i ubio ih. J. RaIČEvIĆ
Beranska policija dostavila tužilaštvu krivičnu prijavu za porodično nasilje
BERANE – Policija u Beranama dostavila je Osnovnom državnom tužilaštvu u tom gradu krivičnu prijavu protiv A. B. i M. B , iz koje proizilazi osnovana sumnja da su izvršili po jedno krivično djelo nasilje u porodici. - Iz krivične prijave i njenog priloga proizilazi da su osumnjičeni koji su rođena braća dana 28. oktobra oko 21 čas, u ugostiteljskom objektu „N“ u Beranama, u alkoholisanom stanju tjelesno povrijedili jedan drugog - navode iz tužilaštva. Kako dodaju, oni su jedan drugog stisnutim pesnicama više puta udarali u predjelu glave i tijela i zadobili tjelesne povrede. Državna tužiteljka je prekjuče, nakon saslušanja osumnjičenih, donijela rješenje kojim im je određeno zadržavanje u trajanju do 72 časa. a. R.
NIKŠIĆ: Nakon sedam mjeseci okončani radovi u Sportskom centru
NIKŠIĆ – Olimpijski bazen u Sportskom centru Nikšić ponovo će biti otvoren od 4. novembra, najavio je direktor tog preduzeća Boško Drašković.
Bazen nije bio u funkciji od 6. aprila, a Drašković podsjeća da je zatvoren zbog kvara na kompresoru. – Kako je završena ugradnja/ montaža kompresora i elektronike za mikročiler sa montažom i prepravkom elektro ormara za toplotnu pumpu grijanja bazena, bazen je spreman da pruži kvalitetne uslu-
ge plivačkoj zajednici Nikšića i šire, a korisnicima omogući da uživaju u uslovima koji ispunjavaju najviše standarde za bezbjednost i udobnost –navodi Drašković. Korisnici mjesečnih karata moći da neiskorišćene termine koriste odmah nakon ponovnog stavljanja bazena u funkciju. – Cjenovnik i informacije o terminima za rekreativce, škole plivanja i druge aktivnosti biće dostupni na našoj veb-stranici i društvenim mrežama – kazao je Drašković. Zahvalio je korisnicima
Morskom dobru kroz IPA projekat odobreno pola miliona eura
„Liječiće“ Pizanu i još pet plaža
BUDVA – Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore učestvuje sa Hrvatskom i BiH u prekograničnom projektu ,,ClimBeach“. Vrijednost projekta je 1,8 miliona eura od kojih je Morskom dobru odobreno više od pola miliona.
Kako je saopšteno iz tog preduzeća, od dobijenih sredstava nabaviće opremu za monitoring plaža, uspostaviti zajednički „beach cloud“ sa državama partnerima, koji će obuhvatiti podatke prikupljene sa terena, sačiniti strategiju za povećanje otpornosti plaža i na osnovu dobijenih rezultata primijeniti određene mjere i pokrenuti revitalizaciju plaže Pizana u Budvi. – Sprovedene projektne aktivnosti imaju za cilj ublažavanje negativnih uticaja klimatskih promjena na 12 pilot plaža od kojih je šest u Crnoj Gori: Utjeha i Veliki pijesakBar, Pizana, Jaz i Ričardova
glava - Budva i Plavi horizonti – Tivat. Takođe, cilj je povećanje otpornosti plaža na pojave erozije i poplava s ciljem da se dobijena rješenja primjenjuju i nakon završetka projekta, na druge plaže, kako unutar, tako i izvan programskog područja – saopšteno je iz Morskog dobra. Projekat je otpočeo 1. septembra, a predviđeno je da traje 36 mjeseci.
U IPA projekta ClimBeach (Improving Coastal Areas Resilience to Climate Change Impacts and setting up Guidelines for Sustainable Beach Stabilization and Management,) učestvuju osim Morskog dobra: Sveučilište u Splitu, Fakultet građevinarstva, arhitekture i geodezije (vodeći partner) - Hrvatska, Regionalna razvojna agencija Dubrovačko - neretvanske županije – Hrvatska, Sveučilište u Mostaru, Fakultet građevinarstva, arhitekture i geodezije i Opština Neum - Bosna i Hercegovina. C.G.
Zakazana tradicionalna manifestacija
sira 11. novembra
PLJEVLJA – Opštinska Služba za poljoprivredu organizuje 21. manifestaciju Dani pljevaljskog sira, koja će biti održana 11. novembra u Hotelu ,,Pljevlja“.
Takmičenje će se održati u kategorijama: stari sir, stari kajmak, mladi kajmak i ovčiji sir, te specijalne vrste sira: trapist, koziji sir, lisnati sir i drugo. Organizatori navode da izlagači moraju donijeti kilogram sira ili pola kilograma kajmaka za uzorke.
– Prijem uzoraka vršiće se od osam do 10 časova, a od 12 do 13 sati trajaće svečano otva-
usluga bazena kao i klubovima na ukazanom razumijevanju i strpljenju. Ranije je Pobjedi iz Sportskog centra saopšteno da zamjena pumpi košta oko 70.000 eura. Prošle godine zamijenjeni su kompletni cjevovodi ugrađeni 1972. godine, a koji nijesu mijenjani 2016. godine, kada je bazen rekonstruisan. Izgradnja bazena je počela 1972. godine, trajala je do 2000. godine. Međutim, već naredne godine prestao je da radi i kao glavni razlog tada je naveden nedostatak vazdušnog grijanja. U me -
đuvremenu je pretvoren u trening dvoranu za potrebe Evropskog prvenstva u rukometu za kadete, a prije osam godina je na donatorskoj večeri prikupljeno 1,4 miliona eura za potpunu rekonstrukciju i tada je saopšteno da je sve urađeno po najsavremenijim standardima. Međutim, kvarovi su se dešavali često, a dugo su trajali i redovni remonti.
Prvi, od 28. decembra 2022. do 19. aprila 2023, drugi nakon osam mjeseci od 27. decembra 2023. do 5. februara 2024. godine. Ra.P.
BIJELO POLJE: Skupština usvojila
BIJELO POLJE – Odbornici su juče raspravljali o Odluci o izmjeni budžeta za tekuću godinu. Sekretarka za finansije Alida Nuhodžić kazala je da prema rebalansu budžet iznosi od 21,75 miliona eura i veći je u odnosu na plan za 3,5 miliona.
Usvojen je sa 19 glasova, protiv su bila dva odbornika.
TRI UZROKA
POVEĆANJA
Najvažniji razlozi za izmjene i dopune Odluke o budžetu su veća realizacija poreza na dohodak fizičkih lica sa planiranih 3,8 na sedam miliona. Zatim povećan je iznos prenešenih sredstva, a treći razlog je usklađivanje zarada sa programom „Evropa sad 2“ – kazala je sekretarka za finansije Alida Nuhodžić
Takođe je naveo, pozivajući se na medijska izvještavanja, da se stočni fond u državi smanjio za 10.000 krava muzara, što je ocijenio kao zabrinjavajuće. Što se zapošljavanja tiče, kazao je da se u Opštini odvija u skladu sa planom, statutom i sistematizacijom u okviru zakona.
ranje manifestacije i kulturno-zabavni program, te degustacija proizvoda, koja će biti otvoreno za sve posjetioce. Proglašenje pobjednika i uručenje nagrada biće upriličeno od 13 do 14 časova. Prodajni dio manifestacije će biti organizovan na mlječnoj pijaci. Pobjednicima slijede vrijedne nagrade – najavili su oni.
Pokrovitelj manifestacije je Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, a partneri organizatora NVO „Pljevaljski sir“, Turistička organizacija i kompanija „Patent ko“. I.R.
Nuhodžić je objasnila da su najvažniji razlozi za izmjene i dopune Odluke o budžetu veća realizacija poreza na dohodak fizičkih lica koji je bio planiran 3,8 miliona eura, a sada iznosi sedam miliona. Veći je iznos prenešenih sredstva. – Odlukom o budžetu početni depozit bio je planiran u iznosu od 1,4 miliona eura, a realizovan je u iznosu od 2,41 miliona ili 72,5 odsto više od plana. Treći razlog za rebalans je povećanje sredstava za zarade koje je uslovljeno izmjenom propisa koji se odnose na oblast zarada, a koji se moraju uskladiti sa programom „Evropa sad 2“ – pojasnila je Nuhodžić. Kapitalni izdaci su planirani u iznosu od 4,5 miliona eura. Nuhodžić je kazala da Opština nastavlja izvođenje radova koji su prioritetni za njene građane.
– Trenutno se izvode radovi na izgradnji mosta na Lješnici za potrebe izgradnje fudbalskih terena, trim staza na Obrovu, rekonstrukcija krova i scenskog prostora na zgradi Centra za kulturu, fasada na zgradi Opštine, adaptacija atletske staze i sportskih terena u sportskoj hali u Nikoljcu, adaptacija krova na zgradi starog načelstva, izgradnja trotoara u Tomaševu, a u toku je tenderska procedura za asfaltiranje opštinskih puteva u iznosu od 900.000 eura – kazala je Nuhodžić.
Ocijenila je da se rebalansom stvaraju uslovi za normalan rad svih organa i službi lokalne uprave do kraja godine, realizacija planiranih programskih aktivnosti, nastavak započetih radova na uređenju opštine i opštinske infrastrukture, kao i realizaciju novih investicionih projekata.
PRIMJEDBE OPOZICIJE Odbornik Dražen Petrić (PES) kazao je kako mu nije jasna formula na koju se poziva predsjednik opštine, a tiče se asfaltiranja puteva. Takođe je naveo da među građanima vlada nepovjerenje zvog partijskog zapošljavanja u Opštini. – Svakodnevno vidimo neka nova lica – konstatovao je Petrić.
Osvrnuo se i na benefite koje nosi program „Evropa sad 2“ kroz povećanje plata. Interesovao ga je i stočni fond. Predsjednik Opštine Petar Smolović je odgovorio da se
asfaltiranje i uređenje ulica izvodi prema planu i programu te da ne postoji individualna inicijativa. Što se tiče stočnog fonda, Smolović odgovorio da je za to nadležno resorno ministarstvo koje, kako je rekao, raspolaže budžetom od 62 miliona eura.
– Nije zapošljeno više od tri do pet lica – rekao je Smolović ukazujući na zapošljavanjje u CEDIS-u i Solaru gdje je zapošljen pozamašan broj novih osoba.
Polemika između Smolovića i Petrića postala je žučna, te je šefica parlamenta Selma Omerović, dala petominutnu pauzu. B.ČOKOVIĆ
Minut ćutanja za Jovana i Milenku Madžgalj
Sjednica Skupštine počela je minutom ćutanja, odata je pošta tragično nastradalima bratu i sestri Jovanu i Milenki Madžgalj koji su 25. oktobra svirepo ubijeni u selu Sokolac kod Tomaševa, u Vraneškojj dolini. Odbornik Dražen Petrić (PES) izrazio je očekivanje da će ubica što prije biti pronađen te konstatovao da se mora ispitati odgovornost institucija koje su zatajile. Predsjednik opštine Petar Smolović rekao je, da za ono što se dešava nakon ovog tragičnog događaja, neko funkcionalno treba da odgovara. – Policajci su najmanje krivi. Oni su praktično danima bili bez vode, obroka i goriva. Postoji objektivna i subjektivna odgovornost funkcionera koji treba da ponesu odgovornost – rekao je Smolović.
U kompaniji Bemax zadovoljni kako se odvija rekonstrukcija Jadranske magistrale
TIVAT – Prvi kilometar bulevara Tivat – Jaz asfaltiran je i u subotu će biti pušten u saobraćaj. Koordinator za niskogradnju u kompaniji Bemax koja je podizvođač na tom projektu Petar Leković rekao je Pobjedi da radovi teku dobrom dinamikom.
Asfaltirana je, tokom prethodna dva dana, dionica od jednog kilometra, odnosno četiri stacionaže kilometra bulevara, dok se na prva tri kilometra radovi izvode ubrzanim tempom i u završnoj su fazi.
– Do sada je asfaltirana lijeva traka budućeg bulevara, od krtoljske raskrsnice do ,,HDL Laković“. Nakon što u subotu bude puštena u saobraćaj završena dionica možemo nesmetano nastaviti radove na desnoj traci, koja predstavlja postojeću magistralu. Ubrzo ćemo početi pripreme za asfaltiranje te dionice od početka bulevara, kod tivatskog kružnog toka pa do krtoljske raskrsnice – rekao je Leković.
EKSPROPRIJACIJA
Prema elaboratu koji je urađen 2020. godine trasa puta prolazi kroz 20 katastarskih opština u Budvi, Kotoru i Tivtu, 661 parcela biće predmet eksproprijacije, od čega su 424 u privatnom vlasništvu, a 112 privrednih subjekata. Pored toga, 125 parcela se nalazi u državnom ili vlasništvu lokalnih samouprava. Taj posao nije u potpunosti okončan. Leković kaže da neriješeni imovinsko-pravni sporovi mogu uticati na nastavak radova. Dodatni problem je i izmještanje vodovodne instalacije. – Najveći izazovi su neriješena imovinsko-pravna pitanja. Posebno su izraženi na dionicama četiri i pet, od petog do sedmog kilometra bulevara.
Ubrzo ćemo početi pripreme za asfaltiranje dionice od početka bulevara, kod tivatskog kružnog toka do krtoljske raskrsnice. Mi ćemo naš posao završiti u ugovorenom roku, ali nastavak posla zavisi od rješavanja imovinskopravnih pitanja i izmještanja vodovodnih instalacija što nije u našoj nadležnosti – kaže koordinator za niskogradnju u kompaniji Bemax Petar Leković
Takođe, na tom dijelu se nalazi vodovodna instalacija u vlasništvu preduzeća Vodovod i kanalizacija Kotor. Radi se o cjevovodu koji treba iz-
mjestiti. Godinu i po rade na tom problemu i još ga nijesu riješili niti imamo najavu kad će to uraditi. Dok se ne izmjesti tu nije moguće izvoditi radove– kazao je Leković.
Bemax je ugovorio izgradnju 9,7 kilometara. –Naš dio posla biće završen u roku, ali ne možemo uticati na rješavanje problema koji nijesu u našoj nadležnosti –kaže Leković.
Jadranska magistrala je najfrekventnija dionica u državi (tokom sezone dnevno tom saobraćajnicom prođe 30.000 automobila). Rekonstrukcija podrazumijeva iz-
gradnju moderne saobraćajnice bulevarskog tipa, sa po dvije saobraćajne trake, trotoarima u cijeloj dužini puta, 12 kružnih tokova i pet tro -
krakih raskrsnica na mjestima ukrštanja sa lokalnim saobraćajnicama. Predviđeno je i postavljanje novog cjevovoda Regionalnog vodovoda
C ETINj E : Prijestonica raspisala tender za investiciju vrijednu 11 miliona eura
CETINJE - Prijestonica Cetinje objavila je javni poziv za izbor privatnog partnera za projektovanje, finansiranje, izgradnju, rekonstrukciju i upravljanje hotelom „Lokanda“ na Cetinju sa dvoetažnom podzemnom garažom i parternim uređenjem Trga umjetnika - saopšteno je iz Kabineta gradonačelnika.
Radi se o prvom javnom pozivu za dodjelu ugovora o javno-privatnom partnerstvu u Crnoj Gori shodno Zakonu o javno-privatnom partnerstvu koji je donijet 2019. godine. Iz uprave prijestonice ističu da su za to ispunjeni svi zakonski uslovi i pribavljene saglasnostizavršena je analiza opravdanosti javno-privatnog partnerstva, nacrt ugovora o javno-privatnom partnerstvu, kao i konzervatorska istraživanja u cilju dobijanja preciznih podataka o gabaritima hotela, položaju vertikalnih komunikacija, načinu zidanja i drugih podataka
koji su od značaja za izradu projektne dokumentacije. Analizu opravdanosti i nacrt ugovora o javno-privatnom partnerstvu uradila je kompanija „Berza“ iz Bara sa kojom je prijestonica zaključila ugovor u decembru 2022. godine. Procijenjeno je da bi cjelokupna investicija koštala nešto više od 11 miliona eura. – Pored svog kulturno-istorijskog značaja, izgradnjom hotela „Lokanda“ unaprijediće se turistički i smještajni kapaciteti u gradu i stvoriti uslovi za otvaranje novih radnih mjesta – saopšteno je iz prijestonice.
„Lokanda“ je izgrađena 1836. godine, na inicijativu predsjednika crnogorskog Senata Mirka Petrovića, oca knjaza Nikole, i kasnije je nazvan ,,Grand hotel“. Bio je to prvi hotel u Crnoj Gori. Radovi su počeli 1863, a završeni 1864. godine prvim akcionarskim kapitalom u Crnoj Gori. Iako je bila državno vlasništvo, data je pod zakup cetinjskom trgovcu Vuku Vuletiću. Bila je stjecište mnogih poznatih domaćih i inostranih ličnosti, a pružala je niz aktivnosti za zabavu i razonodu. U početku je to bila prizemna
koji će poboljšati napajanje vodom opštine Tivat, Kotor i Herceg Novi jer će se obezbijediti dodatnih 300 sekundnih litara, što je duplo veći kapacitet.
PROJEKAT
Ugovor o izgradnji, odnosno rekonstrukciji magistralnog puta Tivat – Jaz, dugačkog 16 kilometara, je potpisao u martu 2023. godine premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović. Početak radova, ozvaničio je 1. avgusta 2023. godine. Nakon okončanja pripremnih radova posao je stopiran jer nije dobijena građevinska dozvola zato što nijesu okončani imovinsko-pravni odnosi za izgradnju saobraćajnice, koja prolazi kroz opštine Budva, Kotor, Tivat. Posao su usporavali i protesti mještana naselja Radanovići, Lastva Grbaljska, Gornji Grbalj, Savina i Vranovići koji su zahtijevali izmještanje trase bulevara jer, naveli su, prolazi korz njihova imanja. Građevinska dozvola je izdata u oktobru, ali su radovi nastavljeni tek pet mjeseci kasnije – u januaru ove godine. Vrijednost projekta je oko 54 miliona eura, a sredstva su obezbijeđena iz kredita Evropske banke za obnovu i razvoj. Posao je na međunarodnom tenderu dobio kineski konzorcijum Šandong, po ugovoru treba da bude završen za dvije godine. Podizvođač je podgorička kompanija Bemax.
Investitori radova su Uprava za saobraćaj i Regionalni vodovod Crnogorsko primorje. Izgradnjom bulevara značajno će se smanjiti gužve u saobraćaju koje su naročito izražene u ljetnjim mjesecima, te poboljšati povezanost aerodroma Tivat sa primorskim gradovima. D. ŠAKOVIĆ
zgrada sa osam soba i restoranom. Početkom 1881. godine dograđen je sprat tako da je ona tada imala 20 soba, veliki salon, dva restorana, kafanu, kupaonicu, savršenu francusku kuhinju i podrum snabdjeven najboljim francuskim vinima i likerima. Poznato je da su se tadašnjim brojnim gostima konobari obraćali na šest jezika: francuskom, njemačkom, engleskom, italijanskom, ruskom i grčkom. U njoj se igrao bilijar, šah, karte, organizovale su se igranke, maskenbali, zabave rezervnih oficira, dočeci Nove godine, izbor mis Crne Gore. Mogle su se kupiti italijanske, grčke, njemačke, ruske i srpske novine. J.Đ.-P.
Izloža radova ,,Petar Lubarda - dva povratka kući“ večeras u Galeriji CANU
PODGORICA - Izložba radova velikog crnogorskog i jugoslovenskog slikara
Petra Lubarde (1907–1974), povodom 50 godina od njegove smrti, biće otvorena večeras u 19 sati u Galeriji Crnogorske akademije nauka i umjetnosti.
Na otvaranju izložbe koja je naslovljena ,,Petar Lubarda - dva povratka kući“, govoriće istoričar umjetnosti Petar Ćuković i akademik Žarko Mirković , potpredsjednik CANU.
- Ako bi me neko pitao ko mi je bio učitelj u umjetnosti, morao bih da odgovorim - to je jedino bila Crna Gora... - govorio je Petar Lubarda.
Istoričarka umjetnosti Ljiljana Zeković zapisala je da
UGC
Lubarda
Petar Lubarda predstavlja simbol osmišljavanja i oživljavanja tradicionalnih oblika svijesti i egzistencijalnog habitusa Crne Gore. On je, prema njenim riječima, slikar koji je eruptivnom, magijskom snagom svog duha i likovnog izraza uspio da pronikne u iskonsku energiju crnogorskog krša i njegovog čovjeka. A. Đ.
Nikola Marković izlaže u Podgorici
„Igračke bez naziva“ u Modernoj galeriji
PODGORICA - Izložba radova umjetnika Nikole Markovića, pod nazivom ,,Igračke bez naziva“, biće otvorena večeras u 20 sati u Modernoj galeriji.
Izložba je prije dvije godine održana i u Berlinu. Tom prilikom je kustoskinja Olga Listsova u tekstu za katalog zapisala da je djetinjstvo glavna tema ove složene izložbe. - Kada sagledavamo postavku ove izložbe, trebamo razumjeti da je ona i svojim konceptom podijeljena u dva gotovo autonomno odvojena dijela. Prvi se bavi igračkama, gdje se prikazuju crteži, skulpture i asemblaži, a u drugom
je riječ o slovima koja rađaju i aktiviraju neke nove simbole i forme - istakla je Listsova. Marković je rođen u Kotoru 1972. godine. Diplomirao je slikarstvo na Fakultetu likovnih umjetnosti na Cetinju. Magistrirao je slikarstvo na istom fakultetu, a doktorirao je na Arhitektonskom fakultetu Univerziteta u Beogradu na katedri za urbanizam. Druge doktorske studije na ANGEWANDTE univerzitetu u Beču upisao je 2018. godine na katedri za oblasti teorije i filozofije umjetnosti. Imao je 30 samostalnih izložbi u oblasti savremene umjetničke prakse u zemlji i inostranstvu. A. Đ.
Uspjeh projekta budvanskog Grada teatra i Narodnog pozorišta Sombor ,,Radovanu Trećem“ dvije nagrade u Vršcu
PODGORICA - Predstava
,,Radovan Treći“ Dušana Kovačevića, u režiji Vita Taufera, koprodukcija Grada teatra iz Budve i Narodnog pozorišta iz Sombora, dobila je dvije nagrade na 31. Međunarodnom festivalu klasike ,,Vršačka pozorišna jesen“.
,,Radovan Treći“ premijerno je izveden tokom 37. izdanja festivala ,,Grad teatar“. Žiri, koji je radio u sastavu Gordana Đurđević Dimić, predsjednica, Jelena Janković i Vladimir Đuričić, članovi, odlučio je da Nagra-
PODGORICA - Jugoslovenski pozorišni festival „Bez prevoda“ biće održan od 1. do 7. novembra u Užicu. Svake večeri od 19.30 sati, na Velikog sceni Narodnog pozorišta Užice, biće izvedena po jedna predstava. Tema ovogodišnjeg festivala je „Gdje živi istina i pravda?“, a predstava crnogorske rediteljke Ane Vukotić ,,Ibzen mašina“, produkcija CNP-a, biće prikazana 3. novembra.
,,Ibzen mašina“ premijerno je prikazana 28. aprila ove godine u Crnogorskom narodnom pozorištu, a u pitanju je eksperimentalni komad sastavljen od četiri drame norveškog dramskog pisca Henrika Ibzena. Radnja drame dominantno se oslanja na ,,Stubove društva“, ali obrađuje i teme iz ,,Neprijatelja naroda“, ,,Hede Gabler“ i ,,Nore“.
(NE)PRAVDA
Selektorka ovogodišnjeg festivala i redovna profesorka na Katedri za dramaturgiju i Katedri za teoriju drame na Akademiji umetnosti Univerziteta u Novom Sadu dr Marina Milivojević-Mađarev je, komentarišući ovogodišnju temu festivala, kazala da pitanja istine i pravde nikad nijesu bila tako tijesno povezana kao danas.
- U vremenu kada su se mogućnosti za kreiranje virtuelnih sadržaja toliko razvile, goruće pitanje jeste kako doći do istine. Ako ne znamo što je istina, a što nije istina, što se dogodilo, a što se nije dogodilo, što je uzrok, a što posljedica, kako ćemo znati što je pravedno? Živimo u uvjerenju da su istina i pravda vječne i ne-
promjenljive kategorije, ali svakodnevni život nas opominje da se smisao pojmova mijenja kako se mijenjaju društveni sistemi - kazala je Milivojević-Mađarev, dodajući da je svako veliko i značajno pozorište sebi o uvijek davalo zadatak da svjedoči istini i da se zalaže za pravdu. U izvještaju selektorke Milivojević-Mađarev navodi se da predstava ,,Ibzen mašina“ funkcioniše kao ,,čudesna pozorišna mašina u kojoj se prepliću dramsko pozorište, muzika i ples stvarajući upečatljivu cjelinu“.
- Dramaturškinja i adaptatorka Željka Udovičić-Pleština je za osnovu ,,Ibzen mašine“ uzela komad ,,Stubovi društva“ u kome Ibzen razotkriva tehnike i metode stvaranja krupnog kapitala i odnos kapitaliste prema prirodnim resursima i dobrobiti građana. Bjesomučno pljačkanje građana i prirodne sredine zarad dobrobiti pojedinaca i njihovih kompanija, a sve pod krinkom težnje ka progresu je problem sa kojim se bori i savremeno društvo – zapisala je o ,,Ibzen mašini“ Milvojević-Mađarev.
NASILJE
Prve večeri festivala biće izvedena predstava ,,Mihael Kolhas“ Hajnriha fon Klajsta, u
režiji Borisa Liješevića i izvođenju ansambla Jugoslovenskog dramskog pozorišta iz Beograda. Milivojević-Mađarev je zapisala da iz ove priče „snažno izbija osjećanje povrijeđenosti i nevjerovanje u božansku i ljudsku pravdu koja je tako bliska Klajstu i nama“. Drugog novembra biće izvedena predstava beogradskog Ateljea 212 ,,Nestajanje“ u režiji Sanje Mitrović, po tekstu Tomislava Zajeca. Tema komada su, kako je istakla Milivojević-Mađarev, posljedice
seksualnog zlostavljanja djece i način na koji se zločin prikriva. Treće večeri festivala biće izvedena ,,Ibzen mašina“ Ane Vukotić, a dan kasnije, 4. novembra, predstava ,,Smrt na dopustu“ Satiričkog kazališta Krempuh iz Zagreba, u režiji Kokana Mladenovića, po motivima romana ,,Smrt i njeni hirovi“ Žozea Saramaga Radnja romana i predstave, kako je zapisala selektorka, odvija se u neimenovanoj državi u kojoj na sedam mjeseci prestaje da postoji smrt.
Stranci u Podgorici kulturnu ponudu percipiraju kao nedovoljno raznovrsnu
du za najbolje glumačko ostvarenje za žensku ulogu dodijeli Biljani Keskenović za ulogu Rumenke u pomenutoj predstavi, a Specijalnu nagradu za kostimografiju Biljani Grgur, za kostimsko rješenje. Na festivalu su nagrađene i dvije predstave koje je publika ,,Grada teatra“ imala priliku da vidi tokom prethodna dva festivala; predstava ,,Mihael Kolhas“ Jugoslovenskog dramskog pozorišta, u režiji Borisa Liješevića i ,,Urnebesna tragedija“ Narodnog pozorišta Beograd i Narodnog pozorišta Banjaluke, u režiji Jagoša Markovića R. K.
PODGORICA - Stranci koji dugoročno ili privremeno borave u Podgorici kulturnu ponudu u gradu percipiraju kao nedovoljno raznovrsnu. Smatraju da postoji potreba za raznovrsnijim sadržajima koji bi uključili strane umjetnike i više međunarodnih kulturnih događaja.
To su zaključci iz upitnika i radionica koje je sprovelo nevladino udruženje (NVU) Uliks, na uzorku od 100 stranaca koji dugoročno ili privremeno borave u Podgorici, a koji su objavljeni u priručniku „Migranti i kulturna integracija Podgorice kroz prizmu migranata“.
Natalija Đaletić iz NVU Uliks, kako prenosi PR centar, kazala je da je istraživanje pokazalo da 75 odsto ispitanika smatra da je kulturna
ponuda u Podgorici nedovoljno raznolika.
- Većina ispitanika opisuje grad kao provincijalan, s ograničenim kulturnim sadržajima koji bi ih zadržali duže vrijeme. Mnogi su istakli da se kulturni život svodi na nekoliko ključnih događaja godišnje, ali nedostaju sadržaji koji bi mogli privući strane umjet-
nike i njihovu publiku. To ukazuje na velike mogućnosti za proširenje ponude i uključivanje stranaca - navela je Đaletić. Ukazala je da su Muzeji i galerije među najposjećenijim mjestima, a više od 40 odsto učesnika kaže da su zadovoljni sadržajem koji nude. - Ipak, zadovoljstvo pozorištem i teatrom je slabije - mno-
gi smatraju da je pozorište zastarjelo i da nije prilagođeno savremenim tokovima - rekla je Đaletić. Kazala je da su učesnici takođe ukazali na nedostatak prilika za učenje jezika, što otežava njihovu integraciju u kulturni život. Dodala je i da ispitanici smatraju da je potrebno više umjetnosti na javnim mjestima kako bi se Podgorica približila svjetskim metropolama. - Jedna od glavnih preporuka je poboljšanje dostupnosti informacija. Učesnicima je važno da postoje portali ili sajtovi na njihovim jezicima (turskom, ruskom, ukrajinskom) kako bi mogli da prate kulturne događaje u gradu. Ukoliko bi imali informacije dostupne na svojim jezicima, to bi doprinosilo boljem razumijevanju i praćenju kulturnih dešavanja - rekla je Đaletić, prenosi PR centar. R. K.
i predstava CNP-a ,,Ibzen mašina“
Prema riječima Marine Milivojević-Mađarev, kada sa scene u interpretaciji crnogorskih glumaca slušamo Ibzenove riječi napisane prije 140 godina, imamo utisak da su napisane juče. - Protekle su dvije industrijske revolucije, dva velika svjetska rata i na desetine lokalnih, ali čovjek je ostao isti - neki među nama govore laži i čine nepravde, a neki drugi pokušavaju da dođu do istine i isprave nepravde. Kako će izgledati budućnost naše djece zavisi od toga ko će u borbi za istinu i pravdu pobijediti danas – navela je Milivojević-Mađarev.
Petog dana festivala, 5. novembra, publika će imati priliku da vidi predstavu ,,Protekcija“ u režiji Milana Neškovića, a po tekstu Branislava Nušića. U pitanju je koprodukcija Narodnog pozorišta iz Sombora i Grada teatra iz Budve. Tema ,,Protekcije“ su zloupotrebe položaja od strane državnih službenika u cilju ličnog bogaćenja. Narodno pozorište iz Sombora će se i dan kasnije, 6. novembra, predstaviti izvedbom ,,Ljudi od voska“, predstavom koju je po tekstu Matea Matišića režirao Ivan Vanja Alač U pitanju je drama u kojoj je pisac sažeo ukupno višedecenijsko traumatično iskustvo hrvatskog društva. Posljednjeg dana festivala publika će moći da pogleda predstavu ,,Kavez za ptice“ Beogradskog dramskog pozorišta u režiji Slobodana Stankovića. Selektorka je zapisala da ova drama govori o teškom i surovom životu štićenika u kazneno-popravnom domu za maloljetnike. A. RADOVIĆ
U Muzičkom centru obilježavanje 120 godina od smrti Dvoržaka
PODGORICA - Koncert
Crnogorskog simfonijskog orkestra, pod nazivom ,,Dvoržakova godišnjica“, kojim se obilježava 120 godina od smrti velikog češkog kompozitora Antonjina Dvoržaka, biće održan sjutra veče, u 20 sati, na Velikoj sceni Muzičkog centra Crne Gore.
Na koncertu pod upravom šefa dirigenta Marka Korovića, kao solista će se crnogorskoj publici predstaviti perspektivni violončelista Petar Pejčić. Na programu je Dvoržakov Koncert za violončelo i orkestar u H-molu, op. 104 i Simfonija br. 9 u C-molu, op. 95 iz „Novog svijeta“. Cijena karte je 10 eura, dok je za đake i penzionere sedam eura. Biletarnica je otvorena radnim danima od 9 do 15 sati, a za rezervacije i informacije može se pozvati 068 004 900. Kao dobitnik nagrade i naj-
Petar Pejčić
mlađi finalista Međunarodnog takmi č enja „Kraljica Elizabeta“ u Briselu, violončelista Petar Pejčić jedan je od najperspektivnijih umjetnika svoje generacije. Petar je dobitnik nagrada na brojnim eminentnim međunarodnim takmičenjima. Kao solista nastupao je sa brojnim orkestrima pod dirigentskom palicom istaknutih dirigenata. A. Đ.
PODGORICA - Raznovrsno aktuelno umjetničko stvaralaštvo domaćih i međunarodnih umjetnika KIC „Budo Tomović“ afirmisaće i tokom novembra. Tako će Centar za očuvanje i razvoj kulture manjina Crne Gore 1. novembra u KIC-u prirediti tribinu „Obrazovanje Roma kroz dosadašnju praksu - koliko se dobro razumijemo“.
Muzički segment biće u znaku devetog međunarodnog festivala „Dani gitare u Podgorici“ koji će biti održani od 12. do 30. novembra u KIC-u. Festival će početi 12. novembra solističkim koncertom Lea Traegera iz Meksika, koji gitarističkim sviranjem proširuje konvencionalne granice i istražuje nove načine stvaranja. Iste večeri, nastupiće duo „Transhistria“, u sastavu Tamara Obrovac, vokal (Hrvatska) i Uroš Rakovec, gitara (Slovenija). U okviru istoimenog festivala, na velikoj sceni KIC-a 26. novembra gostovaće italijanski duo koji čine Roberto Fabbri, klasična gitara i Fabio Macera, električna gitara, kao i španski duo „Pasión Andaluza“ koji spaja talenat i iskustvo gitariste Karlesa Ponsa i pijaniste Hose M. Kuenka. Završnicu festivala 30. novembra obilježiće koncert klasičnog gitariste Dražena Jokovića i nastup dua u sastavu Darko Bageski, klasična gitara (Makedonija) i Marko Hatlak, harmonika (Slovenija). Festival „Dani gitare u Podgorici“ organizuju NVO Gitara i Aspekt Medija d.o.o., uz
podršku Ministarstva kulture i medija Crne Gore, Sekretarijata za kulturu Glavnog grada, Ambasade Italije u Crnoj Gori i KIC-a „Budo Tomović“. Muzički performans „The Gateway Program“ kompozitora i performera Relje Ćupića Regisa, u KIC-u će biti izveden 8. novembra.
zike, recitacije i kazivanja poezije, biće izveden u okviru dramskog programa KIC-a 11. novembra. Tribina „Podgoričke priče“ 25. novembra ugostiće glumca Davora Dragojevića. Autorski projekat Milorada Damjanovića, prvaka drame Beogradskog dramskog pozorišta, tačnije poetsko-muzička predstava „Čeznem da vam kažem“ u KIC-u će premijerno gostovati 17. novembra. U okviru segmenta posvećenog aktuelnom književnom stvaralaštvu, 28. novembra biće održano poetsko veče i promocija drugog dopunjenog izdanja knjige pjesama „Centar mog svijeta“ pisca i dramaturga Obrada Nenezića. Predavanje „Njegoš i muzika“ biće organizovano 12. novembra povodom obilježavanja državnog praznika Njegošev dan. A. Đ. Raznovrstan program
Saradnja KIC-a sa inostranim partnerima biće nastavljena kroz Dane češkog i slovačkog filma, koji će Ambasade Češke i Slovačke u Crnoj Gori upriličiti 15. novembra. Biće prikazana kinematografska ostvarenja novije produkcije čiji autori su istaknuti stvaraoci, a među njima su filmovi „Starci“ (2019) i „Invalid“ (2023). Na repertoaru će biti i prva epizoda „Kroćenja pustinje“ iz dokumentarnog serijala „Istorija Emirata“ (2019), čiju projekciju organizuje Ambasada Ujedinjenih Arap -
skih Emirata 8. novembra. Likovni program KIC-a autore različitih generacija i tematskih opredjeljenja promovisaće i tokom novembra. Kroz treću u nizu postavku pod nazivom „NoConcept 3“, svoje radove 4. novembra predstaviće akademski umjetnici iz Crne Gore. U KIC-u će 21. novembra biti otvorena izložba slika Dževdeta Nikočevića, dobitnika niza značajanih nagrada i priznanja za svoj umjetnički rad, zatim izložba fotografija „35 godina od Plišane revolucije“, ali i izložba radova afirmisanih crnogorskih umjetnika, naslovljena „Palestina kroz crnogorske oči“ koja će u organizaciji Ambasade Države Palestine u Crnoj Gori moći da se pogleda od 29. novembra. Poetsko-muzički performans antikabare „Džentlmen“, koji karakteriše izuzetan spoj mu-
Izložba skulptura Vlatke Vujošević otvorena u Podgorici
PODGORICA - Izložba skulptura vajarke Vlatke Vujošević, alumnistkinje Univerziteta Crne Gore, otvorena je u holu tehničkih fakulteta kao dio programa Festivala umjetnosti, nauke i kulture (FUNK).
Izložbu je otvorila istoričarka umjetnosti Ana Ivanović, koja je prenijela zapažanja o djelima autorke, ukazujući na njihove duboke simboličke slojeve i introspektivnu prirodu.
Ivanović je istakla specifičan način na koji umjetnica „gradi prostor“ unutar svojih skulptura. - Nešto što fascinira kod njenih skulptura je ta fokusiranost na unutrašnji svijet i način na koji Vlatka gradi prostor svojim skulpturama. Kad ih
Sa izložbe u okviru festivala FUNK
pogledate, vi ulazite u jedan svijet tišine i kontemplacije, reklo bi se da su figure prepuštene sebi i svojim mislima. Međutim, one nas nagone i da se zagledamo u sebe, da se vratimo na period kada smo mi bili u tom dijelu formativnog razvoja i da se zapitamo kako je to na nas uticalo. Ono što je još
važnije je da se zapitamo kakav to svijet ostavljamo mladima - kazala je Ivanović. Vujošević je rođena 1978. godine u Titogradu. Diplomirala je na Fakultetu likovnih umjetnosti Univerziteta Crne Gore i trenutno završava master studije na odsjeku za vajarstvo. A. Đ.
Tatjana Bijelić promoviše roman u Podgorici
„Dlake na jeziku“ u Biblioteci
PODGORICA - Banjalučka književnica Tatjana Bijelić predstaviće roman „Dlake na jeziku“ večeras u 19 sati u NB ,,Radosav Ljumović“. S autorkom će razgovarati prof. dr Aleksandra Nikčević-Batrićević.
Tatjana Bijelić je rođena u Sisku 1974. godine, a danas je profesorica angloameričke književnosti na Filološkom fakultetu Univerziteta u Banjaluci. Objavila je veći broj naučnih publikacija, nekoliko monografija, tri zbirke poezije i roman. Dobitnica je četiri nagrade: „Risto Ratković“ (2016), „Fra Grgo Martić“ (2015), a pobjednica je i BiH izbora za Evropski pjesnički turnir (2012) i konkursa „Ljupko Račić“ (2006). R. K.
SAD uvele sankcije firmama iz Srbije i Crne Gore zbog vojne saradnje sa Rusijom
VAŠINGTON - Sjedinjene Države su juče uvele sankcije za skoro 400 novih pojedinaca i kompanija iz desetina različitih zemalja zbog pružanja vojne podrške Rusiji, među kojima su i dvije firme iz Srbije i Crne Gore, prenosi Glas Amerike.
Pr ema saopš tenju Sekretarijata za finansije, srpska firma Ventrade DOO iz Subotice povezana je sa kompanijom Promsvyazradio iz Rusije. Kako se navodi, Ventrade je izvozio radio-uređaje vojne klase ruskoj firmi Promsvyazradio koja proizvodi opremu za radio-emitovanje, a uvozi i tehnologiju dvostruke namjene visokog prioriteta u Rusiju. Kompanija iz Srbije je označena za sankcije na osnovu izvršne uredbe američke vlade (E.O. 14024), zato što je pružala fi-
Crnogorska kompanija Društvo sa ograničenom odgovornošću International Business Corporation Bar (IBC), u vlasništvu ruskog državljanina Sergeja Kokoreva, kažnjena je zbog izvoza vojne opreme iz Crne Gore u Rusiju
nansijsku, materijalnu i tehnološku podršku ruskoj kompaniji Promsvyazradio, ili joj pak slala robu i usluge.
Prema podacima iz Registra poslovnih subjekata Srbije, firma Ventrade je osnovana 6. aprila 2022. godine, manje od dva mjeseca nakon početka invazije Rusije na Ukrajinu, sa 120.000 dinara osnivačkog kapitala. Firmu je osnovala i bila joj direktorica mađarska državljanka Renata Meznerics Od jula 2023. godine, kao di-
rektor i osnivač firme je upisan Zsolt Lajgut, takođe državljanin Mađarske.
Prema pisanju RSE, koji je analizirao komercijalnu bazu sa detaljima o međunarodnoj trgovini Sinoimex, Ventrade je u periodu od septembra 2022. godine do juna 2023. godine kompaniji Promsvyazradio prodao robu u vrijednosti od oko 529.000 eura.
Roba je reeksportovana za Rusiju preko Njemačke u vrijednosti od oko 310.000 eura, za-
tim Malezije vrijednosti od oko 183.000 eura i u ukupnoj vrijednosti od 35.000 eura u pošiljkama iz Austrije, Kine i Meksika, navodi se u tekstu RSE, uz napomenu da je poslovanje kompanije Ventrade blokirano u 2023. godini. Takođe je sankcionisana crnogorska kompanija Društvo sa ograničenom odgovornošću International Business Corporation Bar (IBC) u vlasništvu ruskog državljanina Sergeja Kokoreva zbog izvoza vojne opreme
Katastrofalne poplave u Španiji, najteže u posljednje tri decenije
VALENSIJA - Broj poginulih u katastrofalnim poplavama u španskoj autonomnoj pokrajini Valensiji porastao je na najmanje 95 osoba, među kojima ima i đece. Lokalne vlasti navode da taj epilog neće biti konačan, a brojno stanovništvo je evakuisano.
Oluja sa kišom u utorak je izazvala poplave u velikom dijelu južne i istočne Španije, od Malage do Valensije. U pitanju su najgore poplave koje su pogodile tu državu u protekle tri decenije, navode španski mediji. Španska državna meteorološka agencija AEMET proglasila je crveno upozorenje u regiji Valensije i drugi najviši nivo uzbune u djelovima Andaluzije. Predviđa se da će se oluje nastaviti do četvrtka, saopštila je meteorološka služba zemlje.
zaglavljeni putnici
Potragu i dalje otežavaju loši uslovi, prije svega činjenica da ima mnogo uništenih puteva.
Lokalni mediji izvijestili su da su desetine ljudi u Valensiji provele noć zaglavljeni u kamionima ili automobilima, kao i na krovovima kuća i mostovima, čekajući da budu spaseni
Desetine video-snimaka objavljenih na društvenim mrežama prikazale su ljude koji su blokirani vodom, a pojedini su se penjali na stabla da ih ne bi odnijela voda, javio je Rojters.
Vatrogasci su pomagali ljudima da izađu iz automobila koji su blokirani na poplavljenim ulicama grada Alzira. U Leturu je 30 ljudi zarobljeno nakon što se rijeka koja pro -
Za one koji traže svoje voljene, cijela Španija osjeća bol - rekao je premijer Sančez u televizijskom obraćanju. Naš prioritet je da vam pomognemo. Ulažemo sve potrebne resurse kako bismo se oporavili od ove tragedije
lazi kroz grad izlila iz korita. Vozovi ka Madridu i Barseloni obustavljeni su, a zatvorene su škole i druge ustanove u najugroženijim mjestima. Brzi voz sa skoro 300 ljudi je iskočio iz šina u blizini Malage, ali vlasti su saopštile da niko nije povrijeđen.
uništeni most
Pojavili su se zastrašujući snimci bujice u trenutku kada uništava most u Valensiji. Most Paiporta u istoimenom gradu je potpuno uništen nakon što se rijeka ispod njega izlila iz korita i nastavila da raste, sve dok se betonska konstrukcija nije raspala. Vlada Kastilje-La Manče za-
htijevala je aktiviranje Vojne jedinice za vanredne situacije zbog posljedica kiše u provinciji Kuenka.
Španski premijer Pedro Sančez rekao je da je desetine gradova poplavljeno i upozorio da opasnost nije prošla. - Za one koji traže svoje voljene, cijela Španija osjeća bolrekao je Sančez u televizijskom obraćanju. Naš prioritet je da vam pomognemo. Ulažemo sve potrebne resurse kako bismo se oporavili od ove tragedije. Vlasti najugroženijih područja pozvale su mještane da ostanu kod kuće i izbjegavaju putovanja ukoliko nisu neophodna.
iz Crne Gore u Rusiju. Kako se navodi u saopštenju, Kokorev je svoju kompaniju koristio za pretovar mašinskih centara i kugličnih ležajeva evropskog porijekla za korisnike u Rusiji, među kojima je kompanija AMS Tekhnika koja učestvuje u velikoprodajnoj distribuciji industrijske mašinerije i opreme. Od pomenutih 400 pojedinaca i kompanija, Sekretarijat za finansije je sankcionisao 274 kompanije i pojedinca, dok je Stejt department uveo sankci-
je za više od 120, a Sekretarijat za trgovinu dodao još 40 kompanija i istraživačkih institucija listi onih koji će snositi trgovinske posljedice zbog navodne podrške ruskoj vojsci. Potez američke vlade je do sada najveća akcija da se suzbije izbjegavanje sankcija preko trećih zemalja, rekao je za Rojters jedan zvaničnik Stejt departmenta. Sankcijama su obuhvaćene desetine kompanija iz Kine, Hong Konga i Indije, što je najveći do sada broj obuhvaćen istim paketom sankcija, dodao je taj zvaničnik. Mjerama su takođe pogođene kompanije i pojedinci u Rusiji, Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Tajlandu, Maleziji, Švajcarskoj i drugim zemljama. Sankcije su signal da će SAD nastaviti da reaguju na izbjegavanje sankcija uvedenih Moskvi zbog invazije na Ukrajinu.
Šef evropske diplomatije upozorio Srbiju da neusvajanjem sankcija protiv Rusije rizikuje punopravno članstvo u EU
Borelj: Beograd mora da promijeni stepen spoljnopolitičkog usklađivanja
BRISEL - Visoki predstavnik Evropske unije za spoljnu politiku i bezbjednost Žozep Borelj upozorio je Srbiju da neusvajanjem sankcija protiv Rusije, zemlja rizikuje punopravno članstvo u EU.
- Srbija mora da promijeni stepen spoljnopolitičkog usklađivanja. Prije ili kasnije će morati da se uskladi sa spoljnom politikom EU. U suprotnom će članstvo biti ugroženo - izjavio je Borelj.
On je poručio se ne mogu održavati veze sa Rusijom i očekivati članstvo u EU.
- Usklađenost je najznačajniji
pokazatelj da li kandidati dijele naše vrijednosti i našu političku orijentaciju - poručio je šef evropske diplomatije. Borelj je zajedno sa evropskim komesarom za proširenje Oliverom Varheljijem predstavio paket proširenja koji je usvojila Evropska komisija. U izvještaju koji se odnosi na Srbiju se potvrđuje da zemlja nije napredovala u procesu usklađivanja te da održavanje odnosa sa Rusijom ,,postavlja pitanja o strateškom pravcu Srbije“. Evropska komisija je usvojila svoj godišnji paket proširenja za deset zemalja koje su dio procesa proširenja.
Hrvatski predsjednik šokiran cijenom vozila koje vojska želi da kupi
Milanović: Tenk vrijedan 25 miliona eura trebalo bi da leti
ZAGREB - Predsjednik
Hrvatske Zoran Milanović učestvovao je juče na svečanosti dodjele činova i prijema u vojnu službu kadeta i prokomentarisao je cijene najmodernijih njemačkih tenkova Leopard 2A8, koje Hrvatska namjerava da kupi da bi zamijenila zastarjele tenkove M-84, proizvedene u vrijeme SFRJ.
- Oprema je nezamislivo skupa, to je prokleto, neobjašnjivo skupo. To su ekstremni iznosi koji se danas traže i dobijaju od određenih borbenih sistema i to je realnost. I da ste upućeni na veoma ograničen broj do-
bavljača, a ne da je mantra ili izreka reći oko dva odsto BDP-a za odbranu je samo obračunska stavka - rekao je Milanović. Poručio je da ne mogu priuštiti sve što bi željeli. „Ako tenk košta 25 miliona eura, taj tenk jedino što treba je da leti da bi to bila njegova prava cijena. Ne možemo sebi priuštiti sve što bismo željeli i nikada nećemo moći u takvim uslovima, ali treba da budemo, reći ću, proračunati i sebični i dobro razmislimo prije svake odluke, jer su one dugoročne – kazao je Milanović.
31. oktobar 2024.
Juče nije uklonjena zastakljena terasa ugostiteljskog objekta na Bulevaru revolucije
Iako je novim rješenjem Uprave za inspekcijske poslove glavnog grada za juče bilo zak azano uklanjanje zastakljene terase ugostiteljskog objekta ,,Lovac“ na Bulevaru revolucije, do toga nije došlo.
Za razliku od 17. septembra, kada su službenici Uprave za inspekcijske poslove glavnog grada, Komunalne policije i Zaštite prostora Crne Gore prvi put pokušali da sprovedu uklanjanje pomenute terase, državni službenici juče ujutro se nijesu ni pojavili na licu mjesta.
ODLAGANJE
Ostalo je nejasno je da li je to posljedica djelovanja pravnog zastupnika zakupca lokala ,,Lovac“, advokata Srđana Vukovića koji je podnio zahtjev za odlaganje ovog izvršenja, ili je riječ o nečem drugom. Vuković je, naime, zahtjev za odlaganja izvršenja podnio zbog toga što je za śutra (1. novembar) zakazano sudsko vještačenje ovog objekta, u okviru postupka za obezbjeđivanje dokaza koji se odnose na tu terasu.
- Ukoliko bi bilo postupano u skladu sa zakonom, ovo izvršenje uklanjanja terase bi i moralo biti odloženo kako ne bi bili uništeni dokazi o kojima sud treba da raspravlja, a sprečavanje dokazivanja je krivično djelo. Nažalost, ja o tome mogu samo da nagađam jer, kao ni prvi put 17. septembra, ni ovoga puta nijesmo dobili nikakav dokument, niti termin rušenja bašte, niti zaključak na osnovu kojeg se utvrđuju termin i rušenje – kazao je Vuković.
On je naglasio da će nakon okončanja śutrašnjeg vještačenja biti pokrenut odgovarajući sudski spor
Nakon nedavnog pretvaranja parcele iza istočne tribine Gradskog stadiona u privremeno parkiralište, gradsko preduzeće Parking servis proširuje kapacitete i u sjevernom dijelu zatvorenog parkirališta u krugu bivše kasarne ,,Morača“, preko puta Gimnazije ,,Slobodan Škerović“.
- Nakon završetka tih radova, na tom mjestu dobićemo novih 250 parking mjesta, tako da će uz postojećih 320, biti oko 570 mjesta za parkiranje na tom zatvorenom parkiralištu – kazao je za Pobjedu v. d. direktora Parking servisa Alija Hamzić
On je napomenuo da će parkiranje na tom lokalitetu biti naplaćivano 40 centi po započetom satu.
Sa novim kapacitetima, Parking servis sada raspolaže sa oko 7.400 mjesta za parkiranje.
Dosadašnjih 6.900 parking mjesta bilo je raspoređeno na sljedeći način – u parking zonama oko 4.400 mjesta, na zatvorenim parkiralištima oko 1.650, a u garažama
Za razliku od 17. septembra, kada su službenici Uprave za inspekcijske poslove glavnog grada, Komunalne policije i Zaštite prostora Crne Gore prvi put pokušali da uklone pomenutu terasu, državni službenici juče ujutro se nijesu ni pojavili
za obezbjeđenje dok aza.
Službenici UIP, Komunalne policije i preduzeća Zaštita prostora Crne Gore trebalo je 17. septembra da pristupe uklanjanju pomenute terase, ali taj postupak nije realizovan. Naime, većina gostiju toga dana nije htjela da napusti lokal, pa su ekipe ovih službi nakon skoro četiri sata ,,natezanja“ napustile lice mjesta jer nijesu mogle pristupiti uklanjanju terase.
OBAVEZE
Zakupac lokala ,,Lovac“ i vlasnik firme ,,Artip kompani“ Tomo Arapović, koji je korisnik bašte ovog lokala već 26 godina, naglasio je kako je uredno izvršavao sve obaveze kako prema vlasnicima lokala (Lovačkom savezu i Lovačkoj organizaciji) tako i prema Glavnom gradu kao vlasniku javne površine na kojoj se nalazi bašta.
- Lovački savez dao mi je saglasnost za dobijanje odobrenja za rad, ali Lovačka organizacija traži da se iselim iz njihovog dijela. Sporan je taj dio ugovora koji je istekao, a koji se tiče Lovačke organizacije. Taj predmet sam predao na sudsko odlučivanje i zbog toga hoće da mi ospore pravo na baštu
koju 26 godina uredno plaćam i održavam. Smatram da nijesu u pravu za ovo što hoće da mi sruše baštu lokala. S obzirom na to da taj postupak traje već 11 mjeseci, iz Uprave za inspekcijske poslove trebalo je da sačekaju do konačnog sud-
skog okončanja koji će, nadam se, biti u moju korist – kazao je Arapović, naglašavajući kako je uvjeren da je lokal ,,tipovan“ za nekog drugog. Iz UIP-a je ranije navedeno kako je u sastavu ,,Lovca“ ispred njega postavljen privremeni ugostiteljski objekat - zatvorena ugostiteljska terasa, kao i dvije otvorene terase i aparat za sladoled, ali da je to trenutno bez potrebne tehničke dokumentacije, na javnoj površini tj. zemljištu kojim raspolaže Glavni grad Podgorica. Komunalni inspektor, navedeno je iz UIP-a, donio je rješenja kojim je naređeno uklanjanje navedenih objekata zbog neposjedovanja potrebne tehničke dokumentacije i odobrenja nadležnog organa lokalne uprave. I. MITROVIĆ
Gradsko preduzeće Parking servis nastavlja da proširuje svoje kapacitete
oko 850 mjesta za parkiranje. Hamzić je podsjetio da su, u skladu sa Elaboratom o parking zonama, u prethodnom periodu zamijenjene dotrajale kućice za naplatu parkiranja, postavljene info-table pored parkomata kako bi bili vidljiviji, te kako je u toku tender za nabavku i ugradnju četiri rampe za smart parkinge. - Zajednički radimo na rješavanju problema saobraćajnih gužvi i nepropisnog parkiranja i jedan od načina jeste izgradnja novih parkirališta i garaža. Međutim, ništa manje važno je mijenjanje navika, odnosno potreba da u gradu što manje koristimo automobile, a više alternativne vidove prevoza – gradski saobraćaj, bicikla, trotinete, kao i pješa-
čenje, tim prije jer je Podgorica za to idealna – poručio je direktor Parking servisa. On je apelovao na vozače da poštuju propise i prilikom par-
kiranja, tj. da ne zauzimaju dva parking mjesta ili da ne ostavljaju svoja vozila na mjesta koja su rezervisan za osobe sa invaliditetom. I. MITROVIĆ
Cijene i povlastice
Elaboratom o parking zonama definisano je na koji način građani i pravna lica mogu koristiti parkirališta koja su u nadležnosti gradskog preduzeća Parking servis.
- Grad je podijeljen na tri parking zone: prvu – crvenu, drugu – žutu i treću –zelenu. U parking zonama plaćanje parkiranja tarifira se po započetom satu i to 40 centi u trećoj zoni, 50 u drugoj i 60 centi u prvoj zoni. Vrijeme parkiranja je ograničeno na jedan sat u prvoj zoni, dva sata u drugoj i tri sata u trećoj zoni.
Osim toga, stanari, pravna lica i preduzetnici koji imaju adresu u tim zoniranim djelovima grada imaju mogućnost kupovine mjesečne pretplatne karte. Za stanare u trećoj zoni ona košta šest eura, u drugoj sedam i u prvoj zoni 10 eura, uz mogućnost neograničenog korišćenja parkinga. Za pravna lica i preduzetnike mjesečne karte u prvoj zoni koštaju 30 eura, u drugoj 25 i u trećoj 20 eura, takođe sa mogućnošću neograničenog parkiranja – podsjetio je v. d. direktora Parking servisa.
Budućnost Voli na mini turneje vraća se sa polovičnim učinkom – na ubjedljivu pobjedu u Ljubljani protiv Cedevita Olimpije (91:71) nadovezao se ubjedljiv poraz u bugarskom Samokovu od izraelskog Hapoela sa 92:71 (17:22, 29:16, 28:17, 18:17) u šestom kolu grupe A Evrokupa.
Za razliku od duela u „Stožicama“, tim Andreja Žakelja je u Evrokupu podbacio, prije svega, u odbrani, počev od druge četvrtine, pa nije imao šansi da iznenadi jednog od favorita ovog takmičenja. Podgoričani su, tako, upisali četvrti evropski poraz, dok tim iz Tel Aviva, sa evroligaškim budžetom, najvećim u Evrokupu, ima skor 4-2...
DOBAR POČETAK
Budućnost je dobro otvorila meč, a do kraja prve četvrtine je prednost od pet poena (22:17) napravila zahvaljujući boljem šutu za dva poena (70 – 44,4 odsto), pošto su oba tima pogodila po dvije trojke iz šest pokušaja. Podgoričani su imali i prednost u skoku (9-6), uz dva poena više iz kontranapada (4-2), a imali su i više poena nakon izgubljenih lopti rivala (4-1).
Predvođeni Rašidom Sulejmonom (sedam poena, 4-3 iz igre), „plavi“ su u prvih 10 minuta dozvolili formalnom domaćinu da vodi samo tri puta, dva puta nakon pogođenih trojki Fostera, odnosno Motlija (7:6, 10:8), a posljednji put nakon pogođenih bacanja Motlija (12:10). U posljednjih šest minuta kvartala, međutim, samo su Podgoričani vodili, počev od trojke Sulejmona za 15:12 do trojke Jogija Ferela za maksimalnih sedam poena prednosti (22:15) u posljednjem minutu četvrtine.
Prvih šest i po minuta druge če-
tvrtine vjerovatno su odredili sudbinu Podgoričana u duelu u Bugarskoj. Budućnost je u tom intervalu upisala svega šest poena, odnosno dva koša iz igre (Aleksa Ilić je pogodio za dva, a Sulejmon za tri poena). Crnogorski šampion nije iskoristio 10 napada, pošto je promašio sedam šuteva (šest za dva i jedan za tri poena) i imao tri izgubljene lopte. Hapoel je to znao da iskoristi i sa 23 poena stigne do maksimalnih 12 poena prednosti u prvom poluvremenu (40:28). Budućnost se trgla u finišu poluvremena, povukao je Mekinli Rajt (šest poena), pa su gosti do odmora
Bivši kapiten Budućnost Volija ima novi klub
PODGORICA – Nakon osam godina igranja u Budućnosti, u kojoj je bio i kapiten, te nakon nekoliko mjeseci traženja nove sredine, Petar Popović je potpisao za FMP, saopštio je klub iz Železnika.
– Dobro poznato lice na regionalnim terenima Petar Popović (28, 192) novo je pojačanje FMP-a. Popović koji jednako dobro pokriva obje beko-
vske pozicije i nema sumnje da će njegova prepoznatljiva odbrambena agresivnost i brzina biti od velike koristi „panterima“ u nastavku sezone – saopšteno je iz FMP-a. Popović ljetos nije pronašao zajednički jezik sa podgoričkim klubom, jer nije želio da prihvati ponuđenu ulogu i limitiranu minutažu. Njegovim odlaskom, Budućnost je ostala i bez posljednjeg igrača
smanjili minus na jednocifrenu razliku (46:38).
Osim što su veoma loše igrali u odbrani, Podgoričani su u drugoj dionici bili inferiorni i u skoku (4-13), bez ijednog skoka u napadu (0-4), ali je Hapoel to kaznio sa samo dva poena iz drugog napada. Budućnost je pokvarila i procente šuta za dva poena (na 52,4 odsto), dok ih je Hapoel popravio (na 66,7 odsto), uz jednu pogođenu trojku više (2-1) u drugoj četvrtini. Motli sa 16 poena na jednoj, odnosno Sulejmon na drugoj strani sa 13 poena bili su jedini igrači dva tima sa dvocifrenim poenterskim učinkom.
TREĆA KAO DRUGA ČETVRTINA
Budućnost kao da nije odlazila na odmor na poluvremenu, pošto je sa istom energijom odigrala treću četvrtinu, u oba pravca. Primila je samo poen manje, a postigla svega poen više u odnosu na drugi kvartal, pa je Hapoel pred posljednjih 10 minuta stekao nedostižnih 19 poena prednosti (74:55). Košem Kenana Kamenjaša, Budućnost je u nastavku bila najbliža rivalu (46:40), a koševima Nikole Tanaskovića i Rajta je uspijevala da drži jednocifreni minus u prvih dva i po minuta drugog polu-
koji je nastupao u famoznom finalu sa Crvenom zvezdom, u aprilu 2018. godine, kada su „plavi“ osvojili prvu i jedinu titulu u ABA ligi (u ekipi je tada bio i Aleksa Ilić, ali nije ulazio na parket). Bio je na probi u Breoganu, ali nije ostao u Španiji.
Dvadesetosmogodišnji Cetinjanin je u Budućnost došao još 2016. godine, nakon što je igrao za matični Lovćen, grčku
Nea Kifisiju i beogradsku Megu. Popović je za Budućnost u ABA ligi odigrao 206 utakmica, uz prosjek od 5,9 poena. Najbolja mu je bila sezona 2021/2022, kada je u regionalnoj ligi prosječno bilježio 7,8 poena, 1,5 skokova, 1,4 asistencije i 0,9 ukradenih lopti. U sedam sezona u Evrokupu je na 94 utakmice prosječno ubacivao 6,3 poena, dok je u evroligaškoj sezoni 2018/2019. Popo-
Andrej Žakelj, trener Budućnost Volija, čestitao je Hapoelu na pobjedi. - Bio je bolji tri četvrtine. Mi smo odigrali dobru prvu četvrtinu, kada smo igrali malo odbrane, i to je bilo sve. Nakon toga smo prestali da igramo odbranu, posebno u situacijama „jedan na jedan“ i „pik-en-rolu“, u kojima smo bili katastrofalni. Nijesmo se borili, igrali smo bez energije, a tako ne možeš da očekuješ da pobijediš tako dobar tim. U drugom poluvremenu smo imali nekoliko dobrih minuta, ali to je bilo nedovoljno. Moramo, sigurno, da analiziramo utakmicu, da pričamo i radimo mnogo na pomenutim stvarima za sljedeće utakmice – rekao je Žakelj.
Rezultati i tabela
6. kolo: Volvs – Bešiktaš 93:78, Huventus – Gran Kanarija 76:78, Bahčešehir – Trefl Sopot 79:67, Hapoel Tel Aviv – Budućnost Voli 92:72, Ulm – Trento 84:82. 1. Bahčešehir 6 5 1 511:413 11
Gran Kanarija 6 5 1 489.449 11
Hapoel 6 4 2 509:466 10
Ulm 6 4 2 498:554 10
Bešiktaš 6 3 3 514:507 9 6. Volvs 6 3 3 492:488 9 7. Budućnost Voli 6 2 4 481:506 8 8. Huventud 6 2 4 445:470 8 9. Trento 6 2 4 460:514 8
Trefl Sopot 6 0 6 466:498 6
kolo (5/6. novembar): Trefl Sopot –Bešiktaš, Trento – Huventud, Bahčešehir – Hapoel Tel Aviv, Budućnost Voli – Ulm, Gran Kanarija – Volvs.
vremena. Međutim, sa pet poena u nizu Hapoel je otišao na 13 razlike (57:44), a prednost Izraelaca je najviše porasla u posljednja tri minuta ove četvrtine, do maksimalnih 19 razlike u dva navrata, prvi put na 72:53.
Hapoel, na krilima sjajnog Fostera (16 poena u trećoj dionici, trojke 5-4), i dalje je čuvao prednost i u skoku (28-20), u šutu za dva (70 - 48,4 odsto) i tri poena (36,4 – 33,3 odsto), uz više asistencija (18-11) i ukra-
denih lopti (4-2), dok je jedino izjednačen bio broj izgubljenih lopti.
Hapoel je početkom četvrte četvrtine imao i „plus 21“ (76:55, 78:57), ali je Budućnost serijom 8:0 smanjila na 78:65, tri i po minuta prije kraja je imala 14 poena minusa (84:70) i činilo se da može da ublaži poraz, ali je u u finišu meča upisala samo dva poena za konačnih „minus 20“... Rašid Sulejmon i Mekinli Rajt bili su najefikasniji u poraženom timu sa po 13 poena (Sulejmon sve u prvom poluvremenu), Jogi Ferel je dodao 11 poena, četiri asistencije i tri skoka. Na šestoj uzastopnoj utakmici ni sekunde na terenu nije proveo Judoka Azubuki, pa je samo pitanje vremena kada će se podgorički klub rastati od nigerijskog centra. U Hapoelu je najbolji bio Džonatan Motli sa 30 poena, sedam skokova i četiri asistencije i indeksom 39. Markus Foster je dodao 23 poena, a Bar Timor 10. Budućnost u narednom kolu, 6. novembra, dočekuje Ulm. S. JONČIĆ
vić imao prosjek od 4,9 poena. Crnogorski bek je sa reprezentacijom do 18 godina osvojio i
zlato na Evropskom prvenstvu B divizije, a standardni je seniorski reprezentativac… S. J.
Selektor Boško Radović objavio širi spisak košarkaša za dvomeč sa Bugarima u kvali kacijama za Evropsko prvenstvo
PODGORICA – Selektor
košarkaša Crne Gore
Boško Radović objavio je širi spisak od 23 igrača uoči novembarskog „prozora“ u kvalifikacijama za Eurobasket, u kojem će naša selekcija dva puta igrati sa Bugarskom, 22. novembra u Podgorici i tri dana kasnije u Botevgradu.
Na spisku nema novih imena, iz opravdanih razloga nema igrača Čikaga Nikole Vučevića, a Radović je pozvao i igrače koji zbog povreda ili poštede nijesu bili na raspolaganju za ljetošnje kvalifikacije za Olimpijske igre – Bojana Dubljevića, Nemanju Radovića, Nikolu Ivanovića, Marka Todorovića, Vladimira Mihailovića i Zorana Nikolića. Na spisku je i Fedor Žugić, koji se ljetos nije odazvao jer je planirao rad na ljetnjem NBA kampu, a u međuvremenu je otišao u Sjedinjene Američke Države, gdje nastupa za Univerzitet Krejton. Naša reprezentacija okupiće se 18. novembra, a pripreme će odraditi u Podgorici.
Crna Gora u grupi D u dosadašnjem dijelu kvalifikacija
ima polovičan učinak – poraz na gostovanju Njemačkoj 85:61 i trijumf u Podgorici protiv Švedske 95:70. Skor 1-1 ima i Bugarska, koja je nakon poraza u Švedskoj uspjela da savlada Njemačku.
Spisak – plejmejkeri Nikola Ivanović (Breša, Italija), Kendrik Peri (Unikaha, Španija), Igor Drobnjak (SC Derbi), Balša Živanović (Podgorica); bekovi Fedor Žugić (Univerzitet Krejton, SAD), Petar Popović (FMP), Zoran Vučeljić (SC Derbi), Luka Bogavac (SC Derbi), Vladimir Mihailović (Zadar, Hrvatska); krila Đorđe Jovanović (Budućnost Voli), Dino Radončić (Betis), Andrija Slavković (Budućnost Voli), Andrija Grbović (Budućnost Voli); krilni centri Aleksa Ilić (Budućnost Voli), David Mirković (SC Derbi), Emir Hadžibegović (SC Derbi), Vasilije Baćović (Pečuj, Mađarska), Nemanja Radović (Mursija, Španija); centri Filip Anđušić (SC Derbi), Bojan Dubljević (Saragosa, Španija), Marko Todorović (Mursija, Španija), Marko Simonović (Bahčešehir, Turska) i Zoran Nikolić (SC Derbi). S. J.
Bud. Bemaks 75 Montana 68
PODGORICA – Dvorana: ,,Bemaks arena“. Gledalaca: 400. Sudije: Hadžić, Bambur, Džampo. Rezultat po četvrtinama: 21:15, 18:16, 18:17, 18:20. BUDUĆNOST BEMAKS: Mi. Bigović, Brigs 11, Baošić, Radonjić 11, Dragišić, Radević 1, Bulajić 20, Racković, Ilić 3, Savković 7, Ma. Bigović 7, Amundsen 15.
MONTANA: Džonson 15, Kenareva, Todorova, Valčeva 1, Denčeva 5, Tsekova, Nikolova 9, Goranova 6, Damjanova 19, But 13. Četiri od četiri za idealan kraj prvog ciklusa – košarkašice Budućnost Bemaksa savladale su Montanu (75:68) u derbiju 5. kola WABA lige. Sa učinkom 4-0 ,,vučice“ su na idealan način završile su prvi ciklus uoči reprezentativne pauze, a u derbiju nijesu bile na nivou kao u dosadašnjem dijelu, ali su uz dosta oscilacija uspjele da dođu do trijumfa i najave spremnost da se bore za sam vrh.
Ovaj meč obilježila je 17-godišnja Jelena Bulajić sa 20 poena, uz 6 asistencija i po 4 skoka i ukradene lopte za indeks 27. ,,Plave“ su tokom svih 40 minuta imale prednost, ali nijesu mogle da prelome utakmicu, tako da se Montana do kraja nadala, a trojkom Džonson sa zvukom sirene Bugarke su uspjele da na kraju izađu iz dvocifrenog minusa što može biti značajno u borbi za fajnal-for.
Derbi je krenuo neočekivano – Budućnost je za samo četiri i po minuta napravila 11:0, dok je u sedmom minutu bilo 18:6. Montana je djelovala loše u napadu, dok su domaće pogađale iz gotovo svih pozicija, pa se sticao utisak da derbi neće donijeti uzbuđenja. Ali bugarski vicešampion brzo se konsolidovao – kapitenka Nikolova pokrenula je svoj tim, kreirala seriju 9:0, čime su se gošće vratile u meč (18:15). Bilo je jasno da slijedi, ipak, velika borba. U 13. minutu bilo je 25:22, a Montana je imala dominaciju u skoku, a posebno ofanzivnim uspjevala je da dođe do važnih poena. U prvih 18. minuta bilo je 8:0, jer je domaći tim do prvog skoka u napadu stigao tek u finišu prvog poluvremena. Ali Podgoričanke su trojkama (koju je pogodila i centar Brigs) razbile zonu rivala, a upravo nakon trojke Brigs u 17. minutu bilo je 39:23, čime je zaključena serija 14:1. Ipak, Montana je u posljednjih dvadesetak sekundi, nakon dva promašena zicera
Barski košarkaški klub doveo novog Amerikanca
PODGORICA – Nakon
poraza u Subotici od Spartaka, trener Mornara Mihailo Pavićević je najavio da će Barani pokušati da se pojačaju, jer je evidentno da fali igrača u rotaciji. Tri dana nakon te objave sti-
gla je i reakcija Kluba – američki košarkaš Čiko Karter Junior novi je igrač Mornara Barsko zlato. – Ovaj 23-godišnji bek visok je 191 cm, a karakteriše ga izuzetno stabilan šut za tri poena, a njegov prosjek za pet godina
WABA LIGA, 5. KOLO: Košarkašice Budućnost Bemaksa savladale Montanu u derbiju
Petar Stojanović, trener Podgoričanki, bio je zadovoljan pobjedom, ali ne i igrom.
– Bitna pobjeda za nas. Nijesmo izgledali na ovom meču onako kako sam želio i kako mislim da treba da izgledamo i kako kao mlad i talentovan tim treba da djelujemo. Nijesmo imali dobru energiju svih 40 minuta, tako da se dešavao pad koncentracije, ali smo došli do pobjede. Čestitam djevojkama, ali i Montani i nadam se da ćemo se zajedno vidjeti na fajnal-foru – istakao je Stojanović.
Maje Bigović, pogodila dvije trojke (Goranova i Džonson), pa su Bugarke uspjele da na veliki odmor odu sa pristojnim minusom – 39:31, što je najavljivalo da će ovo biti najteži ispit za ,,plave“ ove sezone. U nastavku su ,,plave“ uglav-
nom bile na oko 10 razlike, ali nijesu mogle da ovjere trijumf. Amundsen i Bulajić pogodile su trojke na otvaranju četvrtog perioda za 63:50, ali je Montana brzo izašla iz dvocifrenog minusa. Na tri i po minuta prije kraja Damjanova je pogodila za 69:62, ali je u finišu Maja Bigović vezala šest poena –71:62, a nakon dva penala Radonjić 74:62. Ipak, Damjanova i Džonson trojkama u posljednjem minutu uspjele su da gošćama omoguće manju razliku – 75:68. R. PEROVIĆ
studiranja je impresivan – 41 odsto! U posljednjoj sezoni nastupao je za Depol blu devilse i prosječno je postizao 10,9 poena po meču – saopšteno je iz barskog kluba. Čiko Karter je već prije dva dana stigao u Bar i četvrti je
Amerikanac u taboru Mornara, pored Brendena Dženkinsa, Džamarija Smita i Šemarija Alena Nakon šest kola, Mornar je jedini tim bez pobjede u ABA ligi. Barani u 7. kolu, u poneđeljak, dočekuju Cibonu. S. J.
Kotorani bez sreće protiv španske ekipe u 3. kolu Lige šampiona
Primorac 11
Sabadelj 11 (nakon peteraca 14:16)
KOTOR - Bazen ,,Zoran Gopčević“. Gledalaca: 300. Sudije: Tamaš (Mađarska) i Gernot (Njemačka). Rezultat po četvrtinama: 5:4, 2:2, 0:2, 4:3. Peterci: 3:5.
PRIMORAC: Masaro (devet odbrana), Brguljan 1, S. Ćetković 2, Šušiašvili, Mršić 3, Murišić 1, Matković 1, Janović, Vico 1, Perov, P. Ćetković, Stanojević 2, D. Ćetković.
SABADELJ : Lorio (osam odbrana), Eklas, Bouven 1, Asensio, Šuce, Bonet, Valera 2, Baroso 2, Rencuto, Averka 3, Perez 2, Kores 1, Bustos. Primorac je kao i na premijeri ovogodišnje Lige šampiona u Grčkoj s Olimpijakosom sinoć kod kuće izgubio utakmicu nakon peteraca - Kotorani su poraženi od Sabadelja 16:14, nakon što je regularni dio završen 11:11.
Samo bod osvojio je tim koji
predvodi Vjekoslav Pasković, a bio je bliži kompletnom plijenu. U finišu meča šampion Crne Gore nije iskoristio dva napada za pobjedu, a jedan je bio idealan sa igračem više za tri boda. U penal ruletu, u četvrtoj seriji, Petar Ćetković je pogodio prečku, Baroso je prije njega bio siguran, a u posljednjoj rundi Rencuto je stavio tačku na trijumf za dva velika boda. Sa dva osvojena boda (nakon tri utakmice) vaterpolisti iz Kotora umanjili su šansu da prođu grupu. Lider je Savona sa šest bodova, Olimpijakos i španski predstavnik imaju bod manje.
Kotorani su, u odnosu na prethodni duel sa Savonom kod kuće, sinoć djelovali mnogo bolje, efikasnije, a kao da ih je pobjeda (nakon peteraca) protiv Juga u derbiju Premijer lige još više pogurala do boljeg izdanja. Ali, ni ovakva igra nije garantovala domaćinu osvajanje tri boda. Vodili su Kotorani dva puta početkom treće i posljed-
Jadran je upisao prvu pobjedu u Ligi šampiona. Igrači trenera Vladimira Gojkovića savladali su Vašaš 14:6 (4:1, 3;1, 1:2, 6:2), a pitanje pobjednika u Budimpešti riješili su do odmora. Novljani su pokazali najbolju partiju u dosadašnjem dijelu sezone, u kojoj su se istakli Dmitri Holod sa pet golova, dvostruki strijelci bili su Strahinja Gojković i Danilo Radović
nje četvrtine golom razlike, ali je prvo prečka i zatim slaba realizacija sa igračem više stala na put da se odlijepe na dva gola. U posljednja dva minuta crnogorski predstavnik je imao ponovo višak od gola, ali je Kores bio siguran za 11:11. Na 1.23 do kraja, nakon tajm-auta, domaćin nije dobro odgovorio u napadu sa igračem više, a nakon što je Masaro zaustavio još jedan u seriji šuteva gostiju, Kotorani ponovo nijesu iskazali preciznost. A. M.
Naši vaterpolisti danas dobijaju rivale u Svjetskom kupu
„Ajkule“ kreću po vizu za SP
PODGORICA - Žrijeb
kvalifikacionog turnira A divizije Svjetskog kupa u vaterpolu, koji će se održati u Bukureštu od 7. do 12. januara naredne godine, održaće se danas od 15 sati.
Mjesto u A diviziji izborilo je 12 selekcija, na osnovu rezultata na prethodnim velikim takmičenjima.
Među njima je i Crna Gora, a na turniru će igrati još Australija, Hrvatska, Francuska, Gruzija, Grčka, Mađarska, Japan, Rumunija, Srbija, Španija i SAD. Reprezentacije će na žrijebu biti podijeljene u četiri grupe sa po tri tima. Pobjednici grupa plasiraće se u četvrtfinale, drugoplasirani i trećeplasirani razigravaće za mjesto među osam najboljih.
Šest najboljih selekcija sa kvalifikacionog turnira u Bukureštu, kao i dvije najbolje selekcije iz divizije 2 plasiraće se u finale Svjetskog kupa, koje će se igrati u aprilu 2025. godine, a sa koga će tri prvoplasirane ekipe izboriti učešće na Svjetskom prvenstvu u vodenim sportovima, čiji je domaćin Singapur (11. jul – 3. avgust 2025). A. M.
Najbolja fudbalerka svijeta Aitana Bonmati
PODGORICA - „Odakle ova djevojka, odakle je došla?“, širom Katalonije čule su se riječi nepovjerenja svaki put kada bi Aitana Bonmati (26) izašla na teren.
Tako je glasio uvod teksta koji je BBC objavio prošlog decembra, kada je junakinja ove priče osvojila prvu Zlatnu loptu u karijeri, a ,,reprizirao“ juče, dva dana nakon što je Špankinja drugi put dobila najznačajniju individualnu nagradu u svijetu fudbalu i izjednačila se sa svojom saigračicom Aleksijom Puteljas Početkom 2000-ih, kada se fudbalski tereni često nijesu doživljavali kao mjesto za djevojčice – Aitana je od početka prkosila stereotipima i skepticizmu.
OskarGames je bio njen prvi trener, koji ju je kao sedmogodišnju djevojčicu vodio u muškom timu dječaka CD Ribes. Za BBC se prisjetio kako su mu nakon mečeva roditelji djece iz protivničkih ekipa prilazili u nevjerici.
– Bila je kao cunami – rekao je Games za BBC Sport.
– Na terenu je bila sila prirode. Bila je senzacija gledati kako igra. Imala je jednu dodatnu stvar koju dječaci nijesu imali – usijanost, karakter da uvijek želi više. To je bila glavna razlika.
Bonmati je bila jedina djevojka u cijelom fudbalskom klubu Ribes. Jedan klub – 400 dječaka i jedna djevojčica.
– Znamo kakvi dječaci mogu da budu, a u to vrijeme su je diskriminisali jer je bila jedina djevojčica – kazao je Games.
– Ali nikada nijesam morao da posredujem. Aitana je imala veoma jak karakter i nije dozvoljavala nikome da je gazi.
BORBA ZA IME
Tekst za BBC o Aitani pisala je Marija Garido, koja je sa Bonmati igrala zajedno u omladinskom timu Barselone, a sada je novinarka.
Istakla je da priča o Aitani nije samo priča o djevojci koja je igrala fudbal – to je saga o mentalnoj snazi, intenzitetu i nemilosrdnoj želji koja nadilazi generacije.
Iz prljavštine i pijeska Ribesovih terena, Bonmati se uzdigla do vrhunca ženskog fudbala, ali izvor njene energije i ot-
Uprkos svom uticaju, Bonmati je ostala tiha, suzdržana djevojka koja je krenula u avanturu – piše BBC u tekstu o sjajnoj Špankinji
pornosti seže daleko izvan terena, pa čak i njenog rođenja, navodi se u tekstu.
Kakva je bila uloga Rose Bonmati, Aitanine majke? Godine 1998. pošla je da upiše kćerku u registar rođenih, ali se suočila s administrativnim problemima.
Španska tradicija i zakonodavstvo bili su jednoglasni – prezime Rosinog supruga Vinsenta Konka mora biti prvo od dva Aitanina prezimena. Bonmati bi bilo zadržano kao ime, ali samo na službenim dokumentima. Aitana bi bila opštepoznata kao Aitana Konka.
Rosa se opirala. Uz Vinsentovu punu podršku, stavila je svoje ime – Bonmati – ispred muževog.
Kada birokratija to nije dozvolila, Rosa se registrovala kao samohrana majka, potpuno izostavivši Vinsentove podatke, a Aitani dala samo jedno prezime, ali i rani primjer zalaganja za ono u što vjeruje, podsjeća BBC. Rosa je zajedno sa političarkom ImomMajol i timom pravnih stručnjaka iznijela prijedlog za izmjenu zakona kako bi se roditeljima omogućilo da prezimena svojoj djeci daju bilo kojim redosljedom. Izglasan je krajem 1999. godine, nekoliko mjeseci prije Aitaninog drugog rođendana. Vinsentovo prezime dodato je u Aitaninim službenim dokumentima, ali nakon Rosinog. Postala je Aitana Bonmati Konka, baš kao što je Rosa oduvijek namjeravala. Vinsent je aktivista u Pokretu za odbranu zemlje (MDT), koaliciji socijalističkih organizacija koje se zalažu za nezavisnost Katalonije i drugih okolnih regija.
DRES UMJESTO
HALJINE
Aitana je odrasla u selu Ribes, na periferiji Barselone, koje ima oko 30.000 stanovnika. Njeni roditelji su predavali katalonski jezik i književnost, a porodična kuća je ličila na čud-
nu biblioteku i svaka soba je bila ukrašena knjigama, napisala je autorka teksta. Roditelji su gotovo od rođenja učili da spava sama kako bi kod nje razvili nezavisnost, a usadili su joj ljubav prema knjigama. Jedno od omiljenih štiva najbolje fudbalerke svijeta su knjige o mučenicima i žrtvama nacističkih logora. Bonmati se oprobala u plivanju i košarci, ali fudbal je najviše prijao njoj i njenoj porodici. Na porodičnim okupljanjima nosila je fudbalski dres, a ne haljinu – i za to je imala podršku najbližih.
HTJELA DA ODUSTANE Bonmati je debitovala za prvi tim Barselone kao 18-godišnjakinja, ali nije odmah izborila mjesto standardne prvotimke. Prethodno, dok su njihove muške kolege imale sve uslove u čuvenoj akademiji La Masija, Aitana i njene saigračice nakon treninga su morale da se zadovolje hladnim tuševima u improvizovanim svlačionicama.
Oko ponoći su se vraćali kućama, neke od njih porodičnim automobilima, a talentovana Bonmati – javnim prevozom. Prvo autobusom, pa vozom, više od sat u oba smjera.
To je bilo zato što njena majka pati od hroničnog bola, fibromijalgije i često nije mogla da vozi, a njen otac nije položio test.
– Trčala sam da ne bih propustila voz... Čak sam se pitala da li je vrijedno truda – priznala je prošle godine.
– Htjela je da napusti fudbal dok je bila adolescent – rekla je njena tetka Lili.
Na majčin prijedlog, sa 13 godina počela je da posjećuje psihologa kako bi naučila da prihvati frustracije kao normalni dio težnje da dostigne vrhunac.
– Sjećam se da je bila izuzetno zahtjevna prema sebi, opsjednuta sportom i željna napredovanja – kazala je njena biv-
ša saigračica KarlaRivera za BBC sport.
Kada je LuisKortes imenovan za trenera Barselone 2019. godine, 21-godišnja bila je sporedna igračica.
– Aitana je veoma ambiciozna igračica koja uvijek želi da igra i da bude važna, a ta uloga se pokazala kao izazov za nju – govorio je Kortes.
Bonmati se izborila za mjesto u startnih 11, osvojila pet uzastopnih titula u Španiji i tri Lige šampiona, a njen značaj za klub i reprezentaciju postao je krucijalan nakon što je Aleksija Puteljas, njena prethodnica kao dvostruka osvajačica Zlatne lopte, povrijedila ligamente koljena 2022. godine.
– Ona je bila igračica koja je morala preuzeti tu ulogu jer smo je posljednjih godina pripremali da bude liderka u timu – naveo je Kortes.
IZA AMBICIJA
STOJI PATNJA
Bonmati je bila dio ,,revolucionarnog pokreta“ u španskom fudbalu, koji je vrhunac borbe
doživio 2023. nakon istorijskog osvajanja Svjetskog prvenstva. Veliko slavlje pokvario je momenat kada je bivši predsjednik Fudbalskog saveza Španije Luis Rubijales poljubio Đenifer Ermoso tokom ceremonije dodjele medalja. Slika tog poljupca, za koji je Ermoso rekla da je bio bez pristanka, obišla je svijet i pokrenula raspravu širom svijeta. Bonmati je bila jedna od 15 igračica koji su napisale pismo španskom savezu u septembru 2022. rekavši da više neće igrati za tim dok se ne promijene stvari koje su bile štetne po njihovo ,,emocionalno stanje i zdravlje“.
Bonmati, Batle i napadač MarionaKaldentej bile su jedine od 15 igračica koje su se žalile u sastavu za Mundijal u Australiji i Novom Zelandu 2023. – Osvojile smo Svjetsko prvenstvo, ali ne pričamo mnogo o tome zbog nekih stvari koje ne želim da ignorišem – izjavila je Bonmati na Uefinoj ceremoniji proglašenja najbolje igračice 2023.
Određeni parovi osmine nala Kupa Crne Gore u fudbalu
PODGORICA – Komisija za takmičenje Fudbalskog saveza Crne Gore odredila je parove osmine finala Kupa Crne Gore na žrijebu koji je održan u Podgorici. Prošlogodišnji osvajač najmasovnijeg takmičenja, ekipa Budućnosti, odbranu trofeja počinje na gostovanju Igalu, dok će finalista iz prethodne sezone, ekipa Jezera, dočekati Dečić Admiral bet. Mečevi osmine finala Kupa Crne Gore igraju se u srijedu, 6. novembra 2024. godine. R. P.
Parovi
Nistelroj: Biće potrebno vrijeme da se Junajted vrati
PODGORICA - Privremeni menadžer Mančester junajteda Rud van Nistelroj izjavio je da su vrijeme i naporan rad potrebni da bi fudbalski klub sa Old traforda ponovo bio nezaustavljiv. Rukovodstvo Mančester junajteda je u poneđeljak otpustilo menadžera Erika Ten Haga poslije serije loših rezultata u Premijer ligi. Van Nistelroj, koji je bio pomoćnik Ten Hagu, imenovan je za privremenog menadžera kluba sa Old traforda. - Kada sam se vratio kao Erikov pomoćnik, to sam uradio jer sam vjerovao da Mančester junajted može da se vrati na nivoe kakvi su bili kada sam bio
igrač. I dalje vjerujem u to, ali biće potrebno vrijeme i mnogo napornog rada. Vidjeli smo potencijal ekipe ove sezone, ali ne dovoljno često - rekao je Van Nistelroj. On je vodio Mančester junaj-
teda na sinoćnjem meču protiv Lestera u osmini finala Liga kupa. - Čak i privremeno, velika je čast trenirati klub koji volim, koliko god to budu tražili od mene - istakao je Van Nistelroj. R. A.
Njemački trener rekao da je donio pravu odluku da preuzme poziciju direktora fudbalskih klubova u kompaniji Red Bul
– Kao društvo ne možemo da dozvolimo zloupotrebu moći u profesionalnom odnosu, kao ni djela nepoštovanja. Želim da pružim podršku mojoj timskoj koleginici Đeni i svim ženama koje prolaze kroz isto – dodala je Bonmati. Aitana je osvojila mnogo trofeja, ali jednako kao pehari cijene se njeni drugi poduhvati – na primjer, činjenica da u klubu CD Ribes sada ima 180 djevojaka, a prije šest godina nije bilo ženskog tima. Prije devet godina u Španiji je bilo 44.873 registrovanih fudbalerki. U 2023. ukupan broj je dostigao 100.000. Bonmati posjećuje svoj matični klub nekoliko puta godišnje. I svaki put osjeti ljubav i zahvalnost jaču od svih timskih i individualnih nagrada. Njen put, obilježen tihim borbama i zvučnim trijumfima, nije uvijek bio lak, poentirao je BBC u tekstu. – Dobro je imati ambicije, ali iza njih stoji patnja – rekla je Bonmati u intervjuu za El Pais. Priredio: N. KOSTIĆ
Klop: Nijesam htio nikoga da nagazim
Njemački strateg je u maju posljednji put bio na klupi Liverpula, koga je napustio poslije devet godina. On je tada rekao da planira dugu pauzu od fudbala.
PODGORICA - Njemački trener Jirgen Klop rekao je da ,,nije htio nikoga da nagazi“ i da je donio pravu odluku da preuzme poziciju direktora fudbalskih klubova u kompaniji Red Bul. Klop će od januara preuzeti posao direktora globalnog fudbala u Red Bulu i to će biti njegov prvi posao otkako je napustio Liverpul na kraju prošle sezone. - Nijesam htio nikoga da nagazim, definitivno nijesam i volim sve moje bivše klubove - rekao je Klop u podkastu bivšeg njemačkog reprezentativca u fudbalera Real Madrida Tonija Krosa Njemački trener ocijenio je da bi njegova odluka da preuzme neki klub razočarala neke navijače.
šanost Red Bula u fudbal i sugerisao da je ta kompanija odigrala važnu ulo-
- Zaista ne znam što sam tačno mogao da uradim da svi budu srećni - dodao je Klop. Mnogi njemački fudbalski navijači ne vole Red Bul, a posebno
klub Lajpcig, jer smatraju da tu kompaniju vide kao nepoželjno korporativno iskustvo koje pokušava da kupi uspjeh. Navijači Klopovih bivših klubova Borusije iz Dortmunda i Majnca kritikovali su njegovu odluku. Navijači Majnca su ovog mjeseca istakli parole na kojima su izrazili razočaranje i upitali ga da li je ,,lud“. Klop je proveo 18 godina u Lajpciga.
- Imam 57 godina i mogu da radim još nekoliko godina, ali za sada ne vidim sebe kao trenera, ali je uvijek bilo jasno da ću ipak nešto raditi, onda se pojavila priča sa Red Bulom i za mene je to izvanredno - naveo je Klop. On je rekao da svoju ulogu u Red Bulu prije svega vidi kao savjetodavnu u radu sa trenerima. - Uvijek sam imao utisak da je trener često veoMajncu kao igrač i trener prije nego što je prešao u Dortmund 2008. godine. Osvojio je dvije titule u Bundesligi sa Dortmundom i igrao u finalu Lige šampiona.
u bivšu Istočnu Njema, veoma najusamljenija osoba u klubu - zaključio je Klop.
SP u šahu za osobe bez i sa oštećenjem vida
PODGORICA - Crnogorski
šahisti PredragNikač i RadovanDamjanović ostvarili su pobjede u petom kolu Svjetskog prvenstva za osobe bez i sa oštećenjem vida u Petrovcu.
Nikač je slavio crnim figurama protiv talentovanog predstavnika Sjeverne Makedonije StefanaMelnika On je u sicilijanskoj odbrani uspio da pronađe pravi put i u kontranapadu dođe do važne pobjede kojom je dospio na diobu drugog mjesta. Damjanović je pobijedio
MiklošaReva iz Mađarske. Osvojio je pješaka u ranoj fazi partije, a zatim se bolje snašao u komplikacijama i upisao drugi trijumf, pa se sa tri poena nalazi u gornjem dijelu tabele. - Konkurencija je na zavidnom nivou i u svakoj partiji mora se pružiti maksimum da se ostvari pozitivan rezultat. Zadržao sam dobre šanse za visok plasman, tim prije jer sam kao crni uspio da savladam najveću nadu makedonskog šaha, veoma talentovanog 16-godišnjaka čije vrijeme tek dolazi. Ušli smo u drugu polovinu turni-
U Vrnjačkoj Banji održan Evropski klupski kup
U Vrnjačkoj Banji je održan Evropski klupski kup, koji je ovoga puta okupio 84 ekipe u muškoj i 18 u ženskoj konkurenciji.
Poslije sedam odigranih kola po švajcarskom sistemu prvo mjesto kod matadora osvojio je češki Novi Bor (Santoš Vidit Vincent Kejmer, Pentala Harikrišna,
David Navara Taj Nguen Nils Grandelijus i Mateuš Bartel) sa 13 meč-bodova pri čemu su izabranici Petra Boleslavskog turnir završili bez poraza sa šest pobjeda i jednim neriješenim ishodom. Srebrna medalja pripala je makedonskom Alkaloidu sa 12, a bronzana rumunskom Vadosu sa 11 bodova. Crnu
ra, kada je neophodna i sreća u žrijebu s obzirom na to da ,,švajcarac“ ne prašta i samo jedan kiks u završnoj fazi takmičenja može skupo da košta – rekao je Nikač za Pobjedu. Nakon pet kola, na čelu tabele izdvojio se Španac Harlen HoseOteroMunelo, sa četiri i po poena. Prati ga grupa igrača sa četiri poena u kojoj su Predrag Nikač i prvi nosilac na turniru ZoltanIštvanZambo Danas je na programu šesto kolo.
- Očekujem sve teže protivnike jer ima više kandidata za titulu, tako da moram
zadržati dobru formu i koncentraciju. Na tom planu veliku podršku imam i od mog sekundanta Nenada Aleksića, sa kojim svakodnevno obavljam pripreme za meč koji mi predstoji. Isto tako, moram pohvaliti i
1.e4 c6 2.d4 d5 3.Nc3 dxe4
4.Nxe4 Nf6 5.Nxf6+ exf6
6.c3 Bd6 7.Bd3 0–0 8.Qc2
Re8+ 9.Ne2 h5 10.0–0 h4 11.h3 Nd7 12.Bd2 Nf8
13.Rae1 Bc7 14.Kh1 b5
15.Be4 Be6 16.b3 Bd5
17.Ng1 Qd6 18.Nf3 Ne6
19.Bxd5 cxd5 20.Qd3 a6
21.c4 dxc4 22.bxc4 Red8
23.Be3 bxc4 24.Qxc4 g5
25.Rc1 Qd5 26.Qxd5 Rxd5
27.Rc6 Bd8 28.g4 Kg7
29.Rb1 Ra7 30.Kg2 a5 31.a4
Rad7 32.Rb8 Rc7 33.Rxc7
Nxc7 34.Nd2 f5 35.gxf5
Bf6 36.Rb7 Bxd4 37.Bxd4+
Rxd4 38.Nf3 Rc4 39.Nxg5
Kf6 40.Nf3 Nd5 41.Rxf7+
(dijagram) Kxf7 42.Ne5+
Goru reprezentovala je nikšićka Elektroprivreda. Solidan učinak „strujaša“ od četiri pobjede i tri poraza, odnosno, osam uknjiženih bodova bio je dovoljan Denisu Kadriću, Nikiti Petrovu Luki Draškoviću, Aleksandru Tomiću, Marku Krivokapiću, Božidaru Kisiću i Vuku
Kf6 43.Nxc4 Nc3 44.Nxa5
Nxa4 45.f4 Nb6 46.Kf3
Kxf5 47.Nb3 Nd5 48.Nd4+
Kf6 49.Nc2 Nc3 50.Ne3
Kg6 51.Kg4 Ne2 52.f5+
Kf6 53.Kxh4 Nd4 54.Kg4
Ke5 55.h4 Ke4 56.h5 Ke5
57.Kg5 Nf3+ 58.Kg6 Nh4+
59.Kf7 1:0
Miletiću za 24 poziciju na tabeli. Kod dama slavile su Nana Džagnidze, Jiner Zu, Olga Badelka,Laura Unuk i Zala Urh iz ljubljanskog Tajfuna sa 12 bodova, dok je mađarskom sastavu Garuda Ajka pripala titula vicešampiona sa 11, a treće mjesto njemačkom Super Chess klubu sa 10 bodova.
igru Radovana Damjanovića, koji je za sada na visini zadatka i takođe pretenduje na mjesto u gornjem dijelu tabele – dodao je Nikač. Naš šahista istakao je da je organizator položio još jedan ispit na pripremi i realizaciji prestižnog takmičenja. - Uslovi su izvanredni, čemu najbolje svjedoče komentari učesnika iz svih krajeva svijeta koji su prvi put u Crnoj Gori i izrazili su želju da ponovo posjete našu državu – naveo je Nikač.
U Pljevljima 3. novembra Deseti Memorijal „Da
Šahovski klub Rudar, pod pokroviteljstvom Opštine Pljevlja, organizuje u ovom gradu deseti jubilarni memorijal pod nazivom „Da ih ne zaboravimo“ u znak sjećanja na preminule ljubitelje drevne igre iz Pljevalja koji su za života dali nemjerljiv doprinos razvoju i afirmaciji šaha u rodnom mjestu i našoj zemlji uopšte. Shodno propozicijama takmičenja predviđeno je da se odigra devet kola po švajcarskom sistemu sa tempom igre od deset minu-
ta po igraču i bonifikacijom od pet sekundi za svaki odigrani potez. Dijeljenje pravde povjereno je međunarodnom šahovskom sudiji Zoranu Peruničiću Obezbijeđen je nagradni fond u iznosu od 600 eura, a prvoplasiranom će pripasti 130. Specijalna priznanja namijenjena su najboljoj dami, junioru i veteranu, te najuspješnijem predstavniku grada domaćina. Turnir će se odvijati u Hotelu „Franca“ 3. novembra, a svečano otvaranje je zakazano za 10 časova.
U Herceg Novom 2. novembra trinaesti Memorijal „Obrad Manojlović“
Poslije pet kola na finalnom turniru CEDIS festivala u Podgorici na čelu tabele izdvojili su se Sreten Đukanović, Dragoljub Abramović i Đorđe Žižić sa po četiri osvojena poena. Pola poena manje sakupio je Alvir Sijarić, što znači da će neizvjesnost oko pobjed-
nika potrajati do posljednje runde. Zatim slijede Nebojša Vešović sa 2,5, Ilija Milović 2, Milena Mosurović i Željko Vujadinović po 1,5, te Miloš Kršikapa i Zoran Lakušić sa po 1 poenom. Turnir je otvorio i takmičarima poželio uspjeh predsjednik ŠK “Budućnost- CEDIS” Aleksan-
dar Radunović, a dijeljenje pravde povjereno je FIDE arbitru Zoranu Peruničiću. Festival se završava nared-
nog vikenda, a šesto kolo je na program 1. novembra u 16,30
500 eura.
ŠK Herceg Novi u saradnji sa lokalnom upravom i porodicom Manojlović organizuje XIII Memorijal „Obrad Manojlović“ u čast legende novskog šaha koji je za života preko šest decenija aktivno radio na popularizaciji ove umne discipline, kako u rodnom mjestu tako i našoj zemlji uopšte. Prema riječima sekretara kluba Miloša Bubanje, očekuje se nastup takmičara ne samo iz Crne Gore nego i iz regiona i vrlo je vjerovatno, kako ističe, da shodno interesovanju potencijalnih učesnika ovogodišnje takmičenje bude najmasovnije i najkvalitetnije od prethodnih. – Memorijal se organizuje u
sklopu svečanosti povodom Dana opštine i Dana oslobođenja grada, tako da ovoga puta ima još jednu značajnu dimenziju, a to je da naš kolektiv slavi 75 godina od osnivanja i uspješno širi misiju razvoja i afirmacije drevne igre na svim nivoima. Zahvalio bih lokalnoj samoupravi koja nam je upravo iz tog razloga povećala nagradni fond i time dodatno pokazala da su naši brzopotezni turniri jedni od najprestižnijih u Crnoj Gori, a možda i šire – kazao je Bubanja i napomenuo da titulu brani GM Pavel Anisimov Turnir će se održati 2. novembra u Hotelu „Plej“ sa početkom u 10.30 časova.
Priredio:
Slobodan ČUKIĆ
„Glas Crnogorca” od 9. decembra 1874. godine Dopisi.
Iz Nevesinja (u Hercegovini), 26. novembra – Nasilje koje čine Turci sa Hrišćanima u kadiluku nevesinjskome tako je, da se već nikako podnositi ne može, a najviše proizlazi od kuće Redžepagića, među kojima su opet najgrđi nasilnici Sulejman-beg i Muamed-beg sa njihovim područnima, koje ona na take poslove upotrebljavaju i šalju. Kad bi htjeli sva zla opisati, koja oni rade sirotinji, bio bi velik posao i napisala bi se cijela knjiga, za to ću sada samo njekoliko primjera navesti da vidite šta čine i kako je jadnoj sirotinji. Često se desi da Hrišćanin kupi od Turčina zemlju, kuću ili kakvu drugu stvar i po više godina drži. Ujedanput padne im na pamet da je uzmu natrag, ili se jadnik što zamjeri Turcima, oni je otmu ne obzirući se ni na carski sud; jer da siroma i ode da se tuži, ne samo što mu ne bi pravo sudili, no bi mu zlo bilo povratište na dom. Tako su baš skoro postupili sa Jovanom Savićem iz Krekova. On je kupio bio od njih mlin i držao ga punih deset godina, pak mu ga uzeše na pravdu Boga i siroma ne smije da se živ čuje (PRIMJEDBA PRIREĐI-
VAČA: Jovan Savić iz Krekova je bio učesnik sastanka nevesinjskih seoskih knezova 21. septembra 1874. godine kod crkve u selu Biogradu, na kome je donijeta odluka da se naredne 1875. godine podigne ustanak i da se zatraži pomoć od crnogorskog knjaza Nikole Petrovića, bez čije se pomoći i znanja ne bi ni moglo krenuti u taj poduhvat. Žalbu knjazu Nikoli je tada potpisalo i svojim pečatom ovjerilo 16 knezova među kojima je, pod brojem 16, i ime Jovana Savića.) Ima jedan među nama okorjeli zlikovac po imenu Salko Forta. On bude uplivom Redžepagića postavljen za poglavicu zaptijama kod nas. Taj Salko, kad mu je god volja, krene sa zaptijama po okolnim selima i uzima od raje šta god hoće, pa dijeli sa Turcima, a kad mu se ne bi dalo, on iznađe i izmisli ma što, pak jadnika veže, bije, baci u zatvor u kasabu i
Pri kraju mjeseca oktobra ove godine pošalje nevesinjski ućumet u Zavido zaptijskoga konjanika Ibra Golovića po Jovana Gutića. Kad je tamo došao pozove Jovana da ide u kasabu i izvadi konop da ga sveže. Jovan se ne dade svezati, no uteče. Na ovo se okupi narod i stanu govoriti da niti će ijedan više doći na poziv ućumeta
kadkad pošlje u Mostar, gdje ga drži po više mjeseci ni kriva ni dužna samo na lažne riječi koje mu se pridadu. To se je slučilo nedavno sa Perom Jakovovićem iz sela Grabovca, kome je Salko zaiskao čarape, i on ih ne htjede dati, pa kad je rečeni Pero malo dana iza toga došao u kasabu nevesinjsku, na sred čaršije skine mu Salko gunj sa leđa sa riječima: „To je, vlaše, moj gunj, ja sam ga izgubio, pa si ga ti našao”. Zaludu je Pero govorio da je gunj njegov i da mu ga vrati. Salko založi ga u jednog trgovca, i tek poslije 14 mjeseci poruči Peru da mu pošlje dvije oke kave, pa da gunj nosi, koje ovaj i učini. No i to ne bude dosta, nego iza toga prava zdrava Pera, samo za to što je govorio kako mu je Salko učinio, veže ga sa svojim ortacima i pošlje u tamnicu u kasabu, a otlen u Mostar, gdje je šest mjeseci držan kao zlikovac. Takvijeh slučajeva ima više. Spomenuti Redžepagići, ne samo što ne dadu narodu po carkom kanunu da izaberu kodžobašu koga narod želi,
nego ni poljare za čuvanje žita ne može narod postaviti, nego onoga koga oni hoće i postave. (…) Za sadanje nemirno stanje u nevesinjskom kadiluku imao bi da kažem da su ga izazvali slični događaji, a pobliži uzrok ovo je. Naše ućumetlije naučili su da se svaki čas pošlju zaptije po koga Hrišćanina, da ga dovedu vezana i to često bez ijednoga truna krivice, i što zakupnici desetine ne uzimaju onoliko koliko treba, no koliko je njima po volji. Tako pri kraju mjeseca oktobra ove godine pošalje ućumet u Zavido jednoga zaptijskoga konjanika, Ibra Golovića po Jovana Gutića
(PRIMJEDBA PRIREĐI-
VAČA: Jovan Gutić iz sela Zovido se kao prvi potpisani nalazi na naprijed pomenutom spisku nevesinjskih knezova sa skupa od 21. septembra 1874. godine kod crkve u selu
Biogradu, na kome je odlučeno da se naredne godine podigne ustanak i da se za to zatraži pomoć od crnogorskog knjaza Nikole.)
Kad je tamo došao pozove Jovana da ide u kasabu i izvadi konop da sveže Jovana. Jovan se ne dade svezati, nego uteče. Na ovo iz obližnjih sela okupi se narod i stanu govoriti da se taj zulum već ne može nikako trpiti niti će ijedan više doći na poziv ućumeta, dok se ne pošlje jedan carski čovkek, kome će svoje jade izkazati i nabrojiti zulum što ga podnose od sudnika, a naročito od porodice Redžepagića. I tako narod od četiri sela: Biograda, Zovidola, Trusine i Lukovca poruče ućumetu da više ne mogu dolaziti u kasabu od njihova zuluma, no hoće od carske strane čovjeka, kome bi se tužili na nepravde što podnose. Ućumetlije i spomenuti begovi, predviđa-
jući da bi moglo za njih zlo ispasti ako se otkriju djela koja su počinili, pošlju najprije četiri čovjeka, dva Hrišćanina i dva Turčina, među pobunjene seljane da ih stišaju ako bude moguće. Ali narod iz jednoga glasa odgovori: hoćemo čovjeka od carske strane. Spomenuti izaslanici vrate se i kažu sve, što je i kako je. Onda zulumćari skupe se svi na jedno da pišu u Mostar Mutasarif-paši i Selim-paši, komandiru hercegovačke vojske, da se odmetnuo sav nevesinjski kadiluk i hoće da na njih udare, nego da brže pošlju nam asker koji će napasti na buntovnike, a mi ćemo tada reći: to su carski odmetnici, jer su na cara i njegove ljude pušku obrnuli. Tako i učine. Ali Mutesarif-paša i Selim-paša uviđavajući da bi to moglo i drugčije biti nego je ućumet javio, a možda i bojeći se nečega grđega, ne pošalju askera, nego oprave Mustajbega Lakišića kajmekama bilećskoga, koji se baš tada bavio u Mostaru, i bimbašu zaptijskoga sa jednijem jusbašom i 17 konjanika, da tu stvar izvide. Rečeni poslanici dođu u Zavido i na njihov poziv okupe se seljani, koji na njihovo pitanje kažu sve što je i kako je, a najviše se potuže na Salka Fortu i njegove pandure i Selman-bega Redžepagića, što ga na taj posao šalje. Spomenuti vrnu se u Mostar, a malo dana kašnje dođu u kasabu nevesinjsku, i njima dolazi narod sa svake strane da se tuži na nasilja. Oni im obećavaju da će pravedno stvar izviditi i krivce kazniti. Do duše Salka Fortu stavili su odma u tamnicu i uzeli na ispit; ali rečenim begovima, kao kolovođama u svakom zlu, nije ništa učinjeno, pa se nadamo da im i neće bi-
ti ništa, dok je njihova velikoga blaga. Što bude dalje javiću vam ako ikako budem mogao. (Ispod članka slijedi primjedba uredništva „Glasa Crnogorca”: Mi smo čuli za pobunu u spomenutom nevesinjskom kadiluku i imali o istoj stvari pismeni izvještaj, i kako je među narod dolazio mostarski mitropolit Prokopije da ga umiri. U našem pismu tuže se mnogo na mitropolita. Ako se stvar dalje razvije, nastojati ćemo da o svemu dobavimo podroban izvještaj. U.) Iz Pljevalja, 22. novembra –Opet sam u stanju da vam dostavim njekoliko nemilih događaja, koji čine naši domaći Turci našoj jadnoj braći hrišćanima. U prošli poneđeljnik pođe Pero Cvijović iz sela Goleša u čaršiju pljevaljsku na pazar. Nedaleko od pazara ostavi svoje konje da popasu dok se on vrati iz čaršije. U putu srete dva Turčina gdje mu vode konje. Videći to Pero poviče im: „kuda mi Turci vodite konje? To su moji konji”. Oni mu odgovore „Prolazi bre, vlaše, ako su bili tvoji sada su naši”! Jadnik pristane uz njih govoreći im da mu se vrati njegova muka i ne htjede se okanuti. Kad vidješe Turci da se neće okanuti, opale nanj iz pušaka i ubiju ga na mjestu, pa pođu pravo kući u Kolašin. Malo kašnje nađu njeki putnici koji se povraćahu iz pazara na sred puta mrtva Pera, poznadu ga i pošlju odma da se prijavi turskoj vlasti u Pljevlja. Drugi pak malo dalje sretnu ubice gdje vode konje, ali se i to prijavi sudu. Ali još do danas nije ništa učinjeno, a kao da i neće, jer i carev sud malo što može učiniti kolašinskijem Turcima… (Nastavlja se)
31.
BAR- povoljno prodajem placeve 300, 365, 468 m2 , put.
Tel. 069/332-332
JAVNI IZVRŠITELJ Aleksandra Tomković, sa službenim sjedištem u Podgorici, ul. Pera Šoća br.12, u predmetu izvršenja po predlogu izvršnog povjerioca CRNOGORSKI TELEKOM AD PODGORICA, protiv izvršnih dužnika ASANOVIĆ DAMIR i dr., dana 30.10.2024. godine
J A V N O O B J A V LJ U J E
da je kod ovog javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnih dužnika i to: ASANOVIĆ DAMIR, sa posljednjom poznatom adresom Koste Racina bb, ROSANDIĆ DANIJELA, sa posljednjom poznatom adresom Kapino polje bb – Nikšić, na osnovu vjerodostojne isprave, a na ime dospjelog neplaćenog potraživanja izvršnog povjerioca. U gore/dolje navedenim predmetima izvršenja javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje rješenja o izvršenju i to: Iv.br.1979/2024, Iv.br.1980/2024, oba od 29.07.2024. godine, kao i rješenje o troškovima od 29.10.2024. godine, neposredno izvršnim dužnicima.
S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnici u roku od tri dana obrate ovom javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, s obzirom da je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju. Ovakav način dostavljanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnici.
UNIVERZITET CRNE GORE FILOZOFSKI FAKULTET NIKŠIĆ
O B A V J E Š T E N J E
Mr Ivan Tepavčević javno će braniti doktorsku disertaciju Procesi modernizacije crnogorskog društva 1879¬–1900. godina, pred Komisijom u sastavu:
1. Prof. dr Momir Samardžić, Filozofski fakultet Novi Sad 2. Prof. dr Živko Andrijašević, Filozofski fakultet Nikšić 3. Prof. dr Đorđe Borozan, Univerzitet Donja Gorica
Javna odbrana obaviće se 5. 11. 2024. godine u 13 časova u svečanoj sali Filozofskog fakulteta.
Poslovni broj: Iv. br. 1696/24. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara, odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO “PUT COMPANY”, Kavač bb, protiv izvršnog dužnika DOO “N.P.A. GRUPA” Bar, Zaljevo bb, na osnovu vjerodostojne isprave – račun -otpremnica br.001085 od 05.03.2024 godine; račun-otpremnica br.01226 od 12.03.20234 godine; račun-otpremnica br.01391 od 20.03.2024 godine; račun-otpremnica br.01475 od 24.03.2024 godine; račun-otpremnica br.01655 od 02.04.2024 godine; račun-otpremnica br.01907 od 13.04.2024 godine; račun-otpremnica br.02220 od 27.04..2024 godine; račun-otpremnica br.02492 od 11.05.2024 godine; račun-otpremnica br.02778 od 24.05.2024 godine, radi naplate novčanog potraživanja, dana 30.10.2024. godine
da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika DOO “N.P.A. GRUPA” Bar, Zaljevo bb, na osnovu vjerodostojne is-
prave – račun -otpremnica br.001085 od 05.03.2024 godine dr. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju sa predlogom prilozima od 15.10.2024. godine, kod izvršnog dužnika. S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja. Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović Bar, 30.10.2024. godine.
Dana 30. oktobra 2024. godine preminula je naša draga
Miodraga GOMILANOVIĆ
rođena MARKOVIĆ
Saučešće primamo u gradskoj kapeli Čepurci, Podgorica, 30. oktobra od 12.30 do 16.30 časova, a 31. oktobra u gradskoj kapeli u Pljevljima od 9 do 12 časova. Sahrana će se obaviti istog dana u 13 časova na seoskom groblju u Mrzovićima u Pljevljima.
OŽALOŠĆENI:
suprug MIODRAG - MIKI, sinovi VLADAN i DEJAN, snahe TANJA i VERICA, unučad LUKA, KSENIJA, SRĐA i SAŠKA, bratanica JASNA, đeveri BOŽO i DULE, zaova MILENKA, jetrve BOŽANKA i DUŠANKA i ostala rodbina GOMILANOVIĆ i MARKOVIĆ
LJUBICA Mirkova VUJIČIĆ rođena KOVAČEVIĆ
Saučešće primamo u kapeli pod Trebjesom 30. oktobra od 12 do 16 časova i 31. oktobra od 11 do 14.30 časova. Sahrana će se obaviti 31. oktobra u 15 časova na groblju pod Trebjesom.
OŽALOŠĆENI: sin MILENKO, ćerke NEVENKA i OLIVERA, brat BOŽIDAR, snaha ZAGORKA, unučad MAJA, TIJANA, ANASTASIJA i LAZAR, praunučad, bratanić, bratanična, zaove, jetrve, sestrići, sestrične, đeveričići, đeverične i ostala rodbina VUJIČIĆ i KOVAČEVIĆ
Tužnim srcem javljamo da je dana 29. oktobra 2024. u 71. godini tragično nastradao naš voljeni
1954 ‒ 2024.
Saučešće primamo u gradskoj kapeli Čepurci 30. oktobra od 10 do 15 časova i 31. oktobra od 10 do 12 časova, kada se kreće za selo Bobija, gdje će se na seoskom groblju obaviti sahrana u 14 časova.
OŽALOŠĆENI: sin NEBOJŠA, kćerke NATAŠA i MILICA, snaha IVANA, unučad NEMANJA, FILIP, NIKOLINA, SERGEJ, KOSTA, DANILO i UROŠ, brat MILORAD, sestre BOSILJKA i VIDOSAVA, snaha SLAVICA, braća od stričeva LUKA, SVETOZAR i MARIO, sestra od strica MARTA, bratanići ŽELJKO i IGOR, bratanična BOŽICA, sestrići, sestrične, zetovi, prijatelji i ostala mnogobrojna rodbina DRAGOJEVIĆ i VUKČEVIĆ
Četvrtak, 31. oktobar 2024. Oglasi i obavještenja
Posljednji pozdrav uvaženoj koleginici
S tugom i poštovanjem
Dragom bratu
SAVU ĐUKANOVIĆU
Opraštam se od tebe sa velikom tugom jer sam siromašnija još za jednu bratsku ljubav.
Tvoja plemenita duša neka nađe mir među anđelima kojima i pripadaš.
Sestra JOVANKA ĐUKANOVIĆ
Posljednji pozdrav dragom
SAVU ĐUKANOVIĆU
Neka tvoja dobra duša počiva u carstvu nebeskom. MLADEN i DRAGANA BORILOVIĆ sa porodicom
SJEĆANJE
Navršilo se 10 godina od smrti našeg voljenog
MILANA Božidarovog ANDRIĆA iz Paštrovića
S ljubavlju, poštovanjem, tugom i ponosom
Posljednji pozdrav
SAVU ĐUKANOVIĆU
Bio si čovjek velikog srca. Sa ljubavlju i poštovanjem čuvaćemo uspomenu na tebe.
Snaha NEVENKA, sinovac DARKO sa porodicom
Moj Đua Vrijeme leti, ali sjećanje na tebe nikad neće izblijedjeti.
ANA RADULOVIĆ sa porodicom
supruga MILANKA, kćerka IVANA, zet VIDAK STANIĆ, unučad KORA, VEDA i VITO
ĐUROVIĆ
Svaka sekunda, minuti, sati, dani, godine traju vječnost. U toj vječnosti se nalaziš i ti, prisutniji nego što si bio za života, na moju veliku žalost tvog prekratkog. Do našeg gledanja gore u Carstvu Božjem
brat BORIS i snaha MIRJANA ĐUROVIĆ
4 godine bola i tuge
Sa tobom ode i sve poštovanje, podrška, odanost Najmiliji sine, oba oka moja, polovino srca moga Duša ti carovala u Nebeskom Carstvu Tvoja majka MIKE
1223
Navršavaju se 4 godine od preranog odlaska mog voljenog sina prvijenca
MARKO ĐUROVIĆ
Sine Marko, rano moja, čuvamo te od zaborava. Tvoj otac ZORAN
MARKO ĐUROVIĆ
Brate moj, četiri tužne i teške godine. Ne prođe ni sekunda bol da stane. Zauvijek ćeš živjeti u nama. Brat DEJAN sa porodicom
Posljednji pozdrav dragom kumu
ZORANU KILIBARDI
Rijetki su ljudi koji nam dođu u život i budu sigurna luka prijateljstva. ALEKSANDRA i DANILO GVOZDENOVIĆ
Četvrtak, 31. oktobar 2024.
Danas, 31 oktobra, navršava se 15 godina od kada nije sa nama naš
1216
IVAN Svetozara RAIČEVIĆ
Nema te, nema…
Eh, kada bi znao kako je teško živjeti bez tebe Čuvamo te u srcima
Tvoji LJILJANA, SVETOZAR i LAZAR RAIČEVIĆ
Najvoljeniji naš
DRAGAN ĐUROVIĆ
Danas je tvoj rođendan, prvi koji nećeš proslaviti sa nama, tvojim najmilijim. Za rođendan ti darujemo stablo masline da ispod njenih grana mirno počivaš, onako kako si za života nalazio mir i spokoj u našem maslinjaku u Višu.
Volimo te beskrajno.
Nedostajaćeš nam dok živimo.
Tvoji: supruga TAMARA, djeca: ANA, JANA i LUKA
GILE moj
Kao i svih prethodnih dana samo čekam tvoj poziv.
Najviše mi nedostaju naši razgovori, iz dana u dan sve mi je teže. Volim te, srećan ti rođendan.
Tvoj BAKA
Danas 31. oktobra je 17 godina bolne istine, od kada nije sa nama naš jedini sin i brat
DAMIR – GAŠO RAŠKETIĆ
Dragi Gašo, sve ovo vrijeme nije umanjilo našu bol, ono je samo nijemi svjedok istine sa kojom živimo. Sa ljubavlju koju smrt ne prekida i tugom koju vrijeme ne liječi, živiš u nama voljen i nikada zaboravljen.
Tuguju za Tobom Majka VERA i sestra SEKA sa porodicom 1239
Dragi moj
GILE
Ovo si mi jednom rekao: ,,Znaš da sam uvijek tu i ne ustručavaj se da me nazoveš za bilo što“
Nazvala bih te danas da ti čestitam rođendan… Puno te volim i nedostaješ mi… Tvoja MAJA
Dragi naš
DRAGAN Ilije ĐUROVIĆ
Teško prihvatamo surovu stvarnost da danas dolazimo u Viš sa svijećama i cvijećem na tvoj rođendan.
Sa nama si zauvijek, počivaj u miru. Snaha RANKA, MAJA i BLAŽO sa porodicama 1230
Dragi moj Anđele,
Htjela bih danas da te zagrlim, da ti kažem koliko te volim. Htjela bih da ti kažem koliko nedostaješ i kako je bolno na ovaj dan zapaliti svijeću, a nekad smo slavili rođendan. U srcu te čuvam i tu smo i danas zajedno.
Tvoja tetka SANJA
Godina je dana od kada nas je vječno napustila najdraža moja majka
KOVILJKA Rista ORBOVIĆ
Tražim te u svakom zagrljaju jutra, u toplim odajama sna, u skrivenom pogledu, u nijemim dubinama sutona, u rijeci sjećanja...
Voli te LJILJANA – NANA
Godina je dana od kada nije sa nama voljena naša
KOVILJKA ORBOVIĆ
U napukloj boci života, protiču kapljice divnih uspomena, sjećanja na tvoj dragi lik.
Volimo te beskrajno i zauvijek!
Kćerka LJUBA, unuci ALEKSANDAR i DANIJEL i zet RACO KRIVOKAPIĆ
2. izvlačenje
5 x Alfa peć 55
PRAVILA NAGRADNE IGRE
10 x 5m drva
Nakon prvog izvlačenja, svi neizvučeni kuponi učestvuju i za drugo izvlačenje. Svi dobitnici će biti telefonski obaviješteni o načinu i vremenu preuzimanja nagrada.
Nagradna igra se organizuje tako što će se u dnevnom listu „Pobjeda“ objavljivati kuponi na naslovnoj strani, svakodnevno. Biće objavljeno 30 (trideset) kupona (obilježenih sa 1, 2, 3 ... 28, 29. i 30.) počev od 23. septembra, završno sa 22. oktobrom. Učesnik je dužan da sakupi pet kupona u nizu, po rednim brojevima, bez obzira kojim će brojem kupona započeti niz (npr. 1, 2, 3, 4 i 5 ili 5, 6, 7, 8 i 9 i sl…). U slučaju da propuste jedan kupon, učesnici nagradne igre imaju pravo da ga zamijene bilo kojim duplim brojem iz niza, gdje se to pravo zamjene može iskoristiti samo jednom, u datom nizu. Na kuponu treba ispisati lične podatke (ime i prezime, broj telefona, adresu za dopremu nagrade). Komplet od 5 kupona treba dostaviti u zatvorenoj, jednobojnoj koverti, na kojoj je strogo zabranjeno navođenje bilo kojih podataka o učesniku nagradne igre.
Kovertu u kojoj su kuponi učesnik treba da pošalje na adresu: Nova Pobjeda d.o.o. 19. decembra br. 5, Podgorica. Učesnik može koverat sa kuponima ubaciti i u za tu svrhu obilježeno sanduče, u holu Pobjede (Ul. 19. decembra 5 - južna tribina stadiona - IV sprat, kao i u sanduče na adresi Bulevar revolucije 15, Podgorica).
Koverte u kojima su kuponi za prvo kolo dostavljaju se zaključno sa 15. 10. 2024. godine, do 12h, a za drugo kolo kuponi se dostavljaju zaključno sa 31. 10. 2024. godine u 12h. Imena prvih 7 dobitnika (5 dobitnika drva za ogrijev i 2 dobitnika šporeta) izvučena su 15. 10. 2024. godine, a imena drugih 8 dobitnika (5 dobitnika drva za ogrijev i 3 dobitnika šporeta) biće izvučena 31. 10. 2024. godine u 13h.
Kroz dugu istoriju suočavali smo se sa svakovrsnim izazovima –počeli smo put kao „ratne novine“ u Nikšiću, preko poslijeratnog Cetinja stigli do Titograda i Podgorice... Za sve to vrijeme bili smo pouzdani hroničari obnove zemlje, raznih reformi, samoupravljanja, revolucija i kontrarevolucija, ratovanja, mirenja i izvinjavanja, razvoja i razlaza, izbora i demonstracija, ćirilice i latinice, sve do obnove državnosti, brojne medijske konkurencije i izazova modernog doba.
Strpljivo smo gradili poziciju uticajnog faktora, na neke stranice smo ponosni, a neke nam ostaju kao opomena. Ono što je sigurno – svako od tih svjedočanstava ostaje naše, iskonsko crnogorsko, sa svim vrlinama i manama.
1944 - 2024
Vodič kroz film, TV i muziku • objektiv@pobjeda.me
Četvrtak, 31. oktobar 2024. • broj 446.
zbog čega je oproštajna sezona HBO dramedije „Somebody Somewhere“, jedna od najposebnijih oda zajedništvu, saosjećajnosti i neodustajanju sa malih ekrana ili : Str. 4. i 5.
Pokušajte da zamislite sljedeći scenario: Porodica pokušava da pobjegne od rata tako što komšijama-vojnicima plati da ih bezbjedno prebace u susjednu zemlju kako bi pronašli utočište. Na putu do tamo, komšije ih ubiju i bace u rijeku. Nakon zločina odlaze u kafanu, đe obilato jedu i piju.
Epilog: Zločincima je u odsustvu suđeno i presuđeno ali ne za ratni zločin već za ubistvo iz koristoljublja (kasnije preinačeno i okarakterisano kao ratni zločin), ali niti jedan nije bio ni dana u zatvoru za to djelo. Decenije prolaze, a tijela članova ove porodice ne počivaju u miru... I kada ogolimo ovu priču na NN lica, na NN počinioce i dvije NN pogranične zemlje: zvuči jezivo. Međutim, ovo je životna sudbina porodice Klapuh iz Foče, ubijene na teritoriji Opštine Plužine.
Prošle neđelje u Bijelom Polju u organizaciji Građanske alijanse i CZK „Vojislav Bulatović Strunjo“ organizovan je panel „Krik nepravde“ na kom su prethodno prikazana dva kratka dokumentarna filma: „Klapuh – tri decenije nepravde“ Milana Žugića i „Štrpci – voz koji nije prošao?“ Seada Sadikovića. Na panelu smo o kulturi sjećanja iz pozicije filmske umjetnosti polemisali moderator Edin Smailović, režiser Mladen Ivanović i ja.
U svijetu kinematografije posljednjih godina, kako u domenu igrane, tako i dokumentarne forme, autori obrađuju teme koje baštine kulturu sjećanja, ali i proizvode takve filmove, prije svega, dokumentarce, koji će za 20 do 30 godina postati vjeran dokument ovog užasnog vremena.
Sjetimo se da je ovogodišnje uručenje Oskara obilježeno suštinski važnim govorom Džonatana Glejzera. Parafraziram: britanski režiser kazao je za svoj film „The Zone of Interest“, da pokazuje proces dehumanizacije u najgorem smislu i da to oblikuje našu prošlost i sadašnjost. Glejzer je govor završio pomenom rata Izraela i Palestine, dovodeći ga u kontekst ideje filma. Kolega, hrvatski režiser Nebojša Slijepčević osvojio je Zlatnu palmu za najbolji kratki film za „Čovjeka koji nije mogao šutjeti“, a koji tematizuje zločin u Štrpcima i smrt Tome Buzova, penzionisanog oficira JNA...
Piše:
Sead ŠABOTIĆ
Anketa Inicijative mladih za ljudska prava pokazala je da veoma mali broj mladih, prvenstveno studenata, zna za ratne zločine, deportacije, Kaluđerski laz, otmicu voza u Štrpcima, Bukovicu, Morinj, opsadu Dubrovnika... Zašto je to tako? Pa, odgovor je vrlo jasan i jednostavan
ALI, veliko ali, što se u Crnoj Gori po tom pitanju dešava? Uglavnom tišina. Rekao bih, svjesna i namjerna... Ubistvo porodice Klapuh predstavlja jedan od prvih presuđenih ratnih zločina koji su počinjeni na teritoriji Crne Gore. U filmu Milana Žugića možemo zapaziti i zanimljiv detalj koji nam pokazuje presjek stanja u našoj zemlji: anketa Inicijative mladih za ljudska prava pokazala je da veoma mali broj mladih, prvenstveno
studentske populacije, zna za ratne zločine – za deportacije, Kaluđerski laz, otmicu voza u Štrpcima, Bukovicu, Morinj, opsadu Dubrovnika... Zašto je to tako? Pa, odgovor je vrlo jasan i jednostavan.
Ono što je bitno ponoviti više puta jeste sljedeće: u ondašnjoj Jugoslaviji i socijalizmu, kakav god da je bio, postojale su dvije struje u domenu kulture sjećanja i, što je najvažnije, obje su bile u lijevom spektru politike. Sada, ovdašnjoj ljevici u Crnoj Gori (uzgred sumnjam u postojanost iste) mnogo je veći problem politički centar koji, vukući paralele među zločinima, obesmišljava svaki pokušaj da se o njima i njihovim žrtvama govori onako kako dolikuje. Nijesu potrebna Crnoj Gori spomen-obilježja, predstave, dokumentarni i igrani filmovi čiji su predmet teme ratnih zločina iz devedesetih kako bi se upirao prst u nekog ili, kako to pojedini političari vole naglasiti, da bi se jedan narod žigosao kao genocidan. Glupost i zlonamjernost politike sa takvim pričama dosežu vrhunac.
Ratne zločine i zla čine pojedinci. Mi, uslovno rečeno dobri, krivi smo ako ne budu osuđeni, a samim tim i mi onda činimo zlo. Sve što nam se dešava poslednjih 30 godina dobrim dijelom je i naša zasluga. Crnoj Gori potrebno je, prije svega, da mladi tokom formalnog obrazovanja uče o nepočinstvima pojedinaca i sistema kakav je bio onaj iz devedesetih. Tako se mijenja svijest – obrazovanjem.
Boriti se da ratni zločini dobiju epiloge; da se o njima govori transparentno i da postanu dio kulture sjećanja - nije ništa drugo do civilizacijska i moralna dužnost, a nikako ideološko ili nacionalno pitanje. A kako bi to moglo ili trebalo da izgleda, možemo da vidimo na primjeru Njemačke. Tek nakon što potomci, kroz obrazovne sisteme svih nivoa, utvrde istorijske činjenice i obrazuju se u sistemu koji istinski njeguje kulturu sjećanja - na red dolaze spomenici, knjige, filmovi i uopšte umjetnička djela o takvim temama. Mi u Crnoj Gori na tome ne radimo, a da li uopšte i želimo time da se bavimo - veliko je pitanje.
Uopšte Bridžet Everet ne pretjeruje kada kaže da joj nimalo nije žao što je serija „Somebody Somewhere“ stigla do kraja sa trećom sezonom, te da osjeća sreću i duboku zahvalnost zbog prilike koja joj je data. U eri kada mejnstrim televizijom (pa čak i ultimativnim domom najbolje TV umjetnosti kakav je već 50+ godina njena matična kuća HBO) vladaju zombiji, Rojevi, zmajevi i drugi mesožderi „veći od života“ – pravo je čudo što je uopšte dobila i tu prvu sezonu, tj. šansu da pokrene ovakvu dramediju.
Jer, cijela drama serije Hane Bos i Pola Turina počiva upravo na osjećaju njihovih likova da nijesu veći od života. Oni su uvjereni upravo u suprotno: da su mali i sasvim nebitni u velikoj životnoj utakmici. Da su samo ljuske oraha nošene odveć jakim i neukrotivim vjetrovima. I da, štogod radili, ne mogu pronaći sigurno utočište, ni zbjeg od njihove siline. Nigdje, a posebno ne u Menhetnu, u Kanzasu, u tom nebitnom gradiću, bogu iza nogu.
Prkos vjetrovima
U trećoj, oproštajnoj sezoni (sedam epizoda, 24-30 min), čije je sedmično emitovanje počelo u ponedjeljak na televiziji HBO i striming platformi Max, ta nebitnoća od gradića, pak, zamirisaće im na dom... a „Somebody Somewhere“ potvrdiće još jednom, poslije sjajne prve i blistave druge sezone, da je skriveni dragulj koji samo nastavlja da daje. Do te mjere blistav, da iz vas istjera i najmanju ljutnju što nikada (pa ni uz silne hvalospjeve kritičara i osvojenu Pibodi nagradu) nije uspjela da stigne do planetarne publike i zaslužene etikete „prestižna televizija“. Takve stvari prestaju da budu bitne kada znate da bi ljudi koji su je radili, i ispred i iza kamere, jednako plesali kao da ih niko ne gleda – i da ih svi gledaju. Taj ples – to osvajanje vječitih životnih uzbrdica iz sezone u sezonu - za „Somebody Somewhere“ ekipu i njenu publiku, najveće su priznanje. I nešto što savršeno odslikava suštinu ove predivne
Mnogo je boli i zaraznog smijeha spakovano u možda i najbolju HBO seriju koju skoro niko ne gleda... Iskrenijih likova i magnetičnijih glumaca nećete skoro vidjeti na malim ekranima
ode zajedništvu, saosjećanju, podijeljenoj brizi, krhkosti i neodustajanju – uprkos svim vjetrovima i uzbrdicama. Godine 2022, kada smo upoznali Sem (jedna i jedina Everet), nema tog vjetra čiju šibu nije osjećala na koži. Nakon smrti starije sestre Holi od kancera; bez partnera, djece, bliskih prijatelja; bez posla koji bi je barem donekle ispunio; u četrdesetim godinama, sa viškom kilograma i kamionom frustracija zbog porodičnih problema, te gorkog kajanja zbog propuštenih šansi (najviše zbog karijere pjevačice koju nikad nije imala hrabrosti da ganja) – ljuska oraha preslaba je metafora za ono kako se osjećala.
Do kraja prve sezone, spuštajući polako silne zidove koje je godinama podizala oko srca, uz „iritantno optimističnog“ najboljeg druga Džoela (fenomenalni Džef Hiler), Sem jeste uspjela da se oslobodi nagomilane ljutnje i bijesa zbog sestrine smrti. I jeste pronašla nadu u
bolje sjutra, ali ipak nije do kraja povjerovala u mogućnost „dolaska“ do bolje verzije sebe. Ozbiljniji pomak u borbi sa ličnim demonima, ponajviše sa samoprezirom i nesigurnostima, napravila je tek u drugoj sezoni. Upravo svađa sa Džoelom naučila je Sem da nikoga, pa ni njega, ne smije da koristi kao „emocionalnu štaku“, te da Holina tajna ne znači da ju je smatrala slabom ili manje vrijednom... I takođe, da niti jedna bolna ili ružna stvar koju može da doživi u tom prokletom Menhetnu ne znači da to nije njeno mjesto. I da tu nijesu njeni ljudi, njene osobe, njena izabrana porodica.
Bredova pjesma
Nova iskušenja za Sem, tako opasno privrženu komfor zoni i „svojim ljudima“, počinju odmah na početku treće sezone. Testovi njene „emocionalne infrastrukture“ samo se nižu, od Džoelove odluke da proda kuću i useli se kod svoje ljubavi Breda (sjajni Tom Begli, MVP
sezone), preko sestre Triš (nikad bolja i raskošnija Meri Katerin Garison) koja je uvaljuje preko glave u svoj Etsy biznis sa „cunt“ jastucima zahtijevajući, pritom, i njenu podršku poslije čupavog razvoda, do Freda (Murej Hil), nekadašnjeg druga za partijanje koji bataljuje alkohol i masnoćicu od hrane zbog zdravstvenih problema... I opasno papučari kod supruge Suzi (Dženifer Madž), za koju će se ispostaviti i zaključiti da je „pomalo kučketina“.
Osim što je u frci da polako gubi najbolje prijatelje, Sem kuburi i sa novcem, a uzdrmava je i malo ozbiljniji zdravstveni alarm. Sve to je, naravno, ponovo vraća crnim mislima i Holi, ali ovog puta nešto je ipak drugačije. Jer, Sem se prvi put potpuno sama bori sa strahom od samoće, i zaista pokušava da spriječi sebe da svaku bogovetnu noć baci na sjedjenje na kauču, vino i „razjebavanje kutije krofni“. Ukratko, pokušava i uspijeva da izađe iz komfor zone, i to zapošljavajući se kao šankerica u lokalnom baru Cock ‘n’ Bull, te čak i pronalazeći – simpatiju. Ta simpatija, radnog imena Island (Olafur Dari Olafson, čudo neviđeno u islandskoj seriji „Trapped“), jedan je od najbolje riješenih elemenata nove sezone i istinski pokazatelj
31. oktobar 2024.
Recimo, druga epizoda, sa Bredovom pjesmom i Sem za klavirom, možda je i najemotivniji trenutak cijele TV godine. Tom Begli šarmirao je fanove serije čim je uveden u drugoj sezoni, ali način na koji je u nastavku produbljen njegov lik – potpuno je novi nivo. Onaj koji ranjava i mami osmijeh kroz suze.
Neprekidni rast
zbog čega je „Somebody Somewhere“ drugačija i mnogo dublja od većine serija koje se bave ljubavlju u svim oblicima (romantična, prijateljska, porodična, pa i religijska) i parališućim strahom od samoće. Jer, muškarac koji neočekivano ulazi u Semin život – nije magično rješenje za sve njene probleme, nego refleksija toga ko ona jeste i sa kakvim se strahovima i problemima bori. Kao takav, čini seriju prokleto realnom i prijeko potrebnom svakoj osobi koja se ikada, makar i na trenutak, borila sa samoprezirom koji osjeća Sem. U trećoj sezoni, ta predivna Sem – konačno shvata da je mnogo dragocjenija nego što misli da jeste. Najljepši momenti novih epizoda povezani su upravo sa situacijama u kojima je ona nekome – a ne neko njoj – emocionalni oslonac.
Naš drugi omiljeni momenat iz završne sezone takođe je vezan za muziku i stiže u samom finalu. O njemu je dovoljno reći samo ovo: ne samo što je još jednom pokazao koliko je muzika integralan dio Seminog bića, nego je dočarao i koliko je evoluirala kao lik od početka serije.
A sami kraj – savršeno je nezaokruženje njene i priča svih tih predivnih ljudi u malenom Menhetnu. Milion je tu končića ostalo da visi, niko nije dobio totalni hepi end... I tako je, naprosto, moralo biti. Jer, svaka sezona ove serije, zapravo je kapsulica u vremenu, samo jedan mali istrgnuti vremenski period iz života osoba koje se stalno mijenjaju. I pate, i smiju se, i nerviraju, i pjevaju, i ćute na kauču, i rastu, neprekidno rastu čak i u trenutku dok ovo čitate.
Od dragih momenata, mora se pomenuti i četvrta epizoda, sa Triš, Sem i jednom polno prenosivom bolešću u hotelskoj sobi. Koliko je urebesna, toliko je i dirljiva i čuda radi za karakterizaciju obje junakinje... isto kao i sedma epizoda, sa Džoelom i Sem u automobilu, i njegovim priznanjem koje joj je toliko bilo potrebno. I u koje je, što je najvažnije, konačno povjerovala, možda i prvi put u životu.
A Island? (Skoro) sve što treba da znate o njemu i njoj stalo je u šestu epizodu, sa jednom šetnjom zbog koje ćete dobiti utisak da je taj nebitni Kanzas poprimio najljepše boje čuvene islandske sjeverne svjetlosti... Zapanjujuće je iskren i jednostavan, a opet sofisticiran prikaz formiranja novih i mijenjanja starih konekcija, prijateljstva, potrage za sobom i hrabrosti koja je za sve to potrebna, koji je u seriji „Somebody Somewhere“ serviran iz sezone u sezonu. U finalnoj, taj utisak doseže vrhunac; do te mjere su ove male-velike emocije savršeno izbrušene, da ostajete razoružani, iako možda ništa manje nijeste očekivali. Ta tiha i šarmantna monotonija malog grada postala je vaša; likove osjećate kao prijatelje i porodi-
cu; njihove priče toliko su rijetko uspjelo prikazane na malim ekranima, da vam djeluju radikalno. Kao ništa što ste do sada vidjeli na televiziji.
Toliko je boli i zaraznog smijeha spakovano u samo 21 epizodu možda i najbolje HBO serije koju skoro niko ne gleda... Iskrenijih osoba i magnetičnijih glumaca nećete skoro vidjeti na malim ekranima, a grdno ćete se pomučiti i da na tako „dosadnim“ mjestima pronađete toliko mnogo života.
U seriji „Somebody Somewhere“, ne da ga ima u tom nebitnom Kanzasu, na njegovom bejzbol terenu, u praznoj kafani i lokalnoj crkvi, na prašnjavim drumovima i u skučenim dnevnim sobama u kojima se čitaju Biblije, drže zdravice za Dan zahvalnosti ili „razjebavaju krofne“ –nego je ova serija život sam. U svom najčistijem obliku. Baš zbog toga će nam toliko i nedostajati... I baš nas zbog toga toliko i raduje što je dobila savršenu odjavu, pravu pravcatu „labudovu pjesmu“, poslije koje vam ne ostaje ništa osim da podignete jedan mini-martini po Seminom i Džoelovom receptu. I nazdravite... U slavu vječitih uzbrdica! Marija IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ Ocjena: 4.8/5
Piše: Marija IvanovIć-nIkIčevIć
Kada bi vas pitali da navedete ključnu odliku potrebnu za preživljavanje u divljini, koju biste odabrali? Snagu? Izdržljivost? Lukavost i pamet? Ili, pak, darvinističku sposobnost za prilagođavanje novoj okolini? Sve su to većinom varijacije na temu „Najjači opstaju“ i fakat je da biste, ma koji odgovor odabrali, imali u podsvijesti ovu rečenicu kojom smo zatrovani još u zoru civilizacije, te koja bez sumnje sve brže vodi do sumraka čovječanstva kakvo poznajemo. Od tog i takvog mišljenja, da je za preživljavanje prijeko potrebna stisnuta pesnica i nečija razbijena njuška ili lice, možda bi mogao da vas izliječi animirani saj-faj film „The Wild Robot“.
Mozak i srce
Veliki kino-hit režisera i scenariste Krisa Sandersa (Stičovog „duhovnog oca“, te autora animacija „How to Train Your Dragon“, 2010; i „The Croods“, 2013) zasnovan je na nesvakidašnjoj tezi da ključna evolutivna odlika, alat ili oružje za preživljavanje nijesu ni snaga, ni izdržljivost, ni pamet. Već, vjerovali ili ne, ljubaznost. I ne da ćete u to povjerovati, nego će vam rečenica „Najljubazniji opstaju“ postati nova mantra nakon najmagičnije bioskopske animacije 2024... I zasigurno jednog od najboljih filmova godine. Priča počinje u divljini, na jednom ljudima nenaseljenom ostrvu, gdje sticajem okolnosti završava Rozzum 7134 (Lupita Njongo). Taj robot oličenje je vlažnih snova utilitarista, a nosi i vrlo jasnu i simbolički jaku referencu na dramu „Rozumovi univerzalni roboti“ češkog pisca Karela Čapeka koji je, sa bratom Jozefom, postao ključni krivac za to što je ta riječ usvojena u engleskom jeziku. Jer, „robot“ je termin slovenskog porijekla i odnosi se na „teški rad“, a ono „Rozzum“ takođe ima korijen u našim je-
Naizgled jednostavna, a emocionalno i vizuelno hit-animacija „The Wild Robot“
Mnogo se velikih emocija i grandiozne ljepote otkriva u kadrovima ponajboljeg animiranog filma DreamWorks studija još od 1988. i remek djela „The Prince of Egypt“
zicima. I predstavlja, naravno, „razum“, racio, cerebralnost, čistu logiku, mozak zatomljen dedukcijom i onemogućen da išta sagleda srcem. Rozzum 7134, koja će ubrzo postati „samo Roz“, nema srce; ispod njenih metalnih grudi lupaju samo goli razum i nakana da zadatak bude ispunjen. Kada misiju nema, nema ni svrhu. Stoga, naš robot čini sve da do zadatka dođe, jureći kroz šumu i nudeći svoje usluge divljim životinjama. Stanovnicima šume, naravno, njegove usluge nijesu potrebne; oni su sami sebi dovoljni; priroda uvijek pronađe način da razriješi svoje probleme. No, za Roz stvari će se promijeniti nakon jednog zeznutog susreta sa grizlijem Tornom (legendarni Mark Hamil ). Bježeći od smrtonosnog napada, uništiće gnijezdo kanadskih gusaka, u kojem će ostati netaknuto samo jedno jaje. I onda, nakon što upozna oposumku Pinktejl (Ketrin O’Hara) i dobije savjet kakav samo
iskusne, konstantnom brigom o đeci vođene majke mogu dati – obezbijediće sebi novu svrhu. Postaće majčinska figura jednog malog guščeta, koje je njenom krivicom ostalo bez braće, sestara i roditelja. U Rozinu misiju uključiće se i lisac Fink ( Pedro Paskal). Naravno, prvo u namjeri da gušče smaže, a onda i kao ravnopravna, gotovo očinska figura. Zajedno, daće mu ime Brajtbil (Kit Konor), napraviti sklonište, učiniti sve da proždrljivce i predatore drže podalje... Sve dok malecki ne postane dovoljno jak za migraciju sa jatom kanadskih gusaka koje predvodi Longnek (jedan i jedini Bil Naj), a Roz, poslije uspješno obavljene misije, „stekne uslove“ za povratak „kući“, u matičnu kompaniju koja ju je stvorila.
Ekološka parabola Okruženje u kojem, navodno, najjači opstaju, debelo će iskomplikovati Rozinu misiju. Da bi održala jedno tako majušno i ranjivo biće u životu, moraće da preživi štošta, od surove smjene godišnjih doba, do svakodnevnih zamki i zamčica koje se sobom nose ekscentrični stanovnici šume. Recimo, neurotični dabar-umjetnik Padler (Met Beri, blago iz vampirske poslastice „What We Do in the Shadows“), ili gomila pljačkaški nastrojenih rakuna, ili opičeni soko Tanderbolt (Ving Rejms), koji će guščetu davati časove letjenja. Svi oni, na početku prestrašeni nečim tako neprirodnim, dalekim i strašnim kakva je metalna kanta koja se kreće svojom
voljom, polako će učiti Roz kako „razum spustiti u srce“, nesvjesno poprimajući i podražavajući osobine koje će u tom „čudovištu“ i probuditi. Tako da, na koncu, kada zla hobotnica-robot Vontra ( Stefani Šu) dođe na ostrvo, da pokupi „pokvareni Rozzum“ i odnese ga na popravku, znaće vrlo dobro kome pripadaju. I Roz, i Fink, i Brajtbil, i svaka od tih divno-divljih živuljki sakrivenih pod skute jednog robota koji ih je učio i koji je naučio kako da raskroti svoje osedlalo, metalno srce. Ekološka parabola je jasna, ali Sanders je ni u jednom trenutku ne natrljava na nos, niti se pravi pametan dok odslikava kompleksnu i nikad labilniju vezu između prirode, čovjeka i tehnologije. Za film u kojem se ne pojavljuje niti jedno ljudsko biće, „The Wild Robot“ –zapanjujuće je human i ljudski. Pritom, osim ljubaznosti i zajedništva, kao jedine stvari koja nas može sačuvati od istrebljenja, efektno obrađuje i temu majčinstva, pokazujući kroz Rozin i lik oposumke Pinktejl koliko je tu žrtve, ljubavi i ulaganja potrebno, samo da bi djeca, na koncu, bila puštena da odu.
Mijazaki i Mone
Priča, zasnovana na Njujork tajms bestseleru iz 2016. i prvoj knjizi trilogije Pitera Brauna , naizgled je jednostavna, ali emocionalno i vizuelno toliko je kompleksna i sofisticirana, da ostavlja bez daha. Mnogo se velikih emocija i grandiozne ljepote otkriva u kadrovima ponajbolje animacije DreamWorks studija
još od remek djela „The Prince of Egypt“ (1998).
Kada je ušao u adaptaciju jedne od omiljenih knjiga svoje kćerke, Sanders je imao jasnu viziju. Želio je da „The Wild Robot“ uradi kombinacijom CGI i ručno slikane animacije, tako da steknete utisak da gledate „Moneovu sliku u Mijazakijevoj šumi“. Fakat je da je cilj ispunio: njegov film djeluje kao nešto nastalo upravo na slikarskom, a ne na velikom platnu. Ili, preciznije, „The Wild Robot“ izgleda kao kolekcija impresionističkih slika u pokretu, koje u savršen galop tjera fenomenalna, gorkoslatka muzika kompozitora Krisa Bauersa („Green Book“, 2018; „King Richard“, 2021).
A Mijazaki? Pa, pronaći ćete u kadrovima, emocijama i cjelokupnom duhu Sandersovog filma mnogo predivnoće iz Hajaovih remek djela, ponajviše iz klasika „My Neighbor Totoro“ (1988). No, ima tu i mnogo Diznija i ponajboljeg od Piksara, naročito „Bambija“ (1942) i masterpisa „Wall-E“ (2008), sa još jednim robotom spremnim da uči o ljubavi i zajedništvu.
Ipak, možda i najjača animirana asocijacija jeste „The Iron Giant“ (Bred Berd, 1999). Minimalističkim dizajnom, što takođe vuče na „Star Wars“ drugare poput R2-D2 ili C-3PO, ali prvenstveno džinovskim srcem... Onim koje perfektno odslikava tagline Sandersovog filma: „Nekada, da bi preživio, moraš da postaneš više od onoga za što si programiran“. Ili, u našem slučaju, rođen. Zrelost koju posjeduje i sa sobom nosi „The Wild Robot“
rijetkost je u modernom animiranom filmu i nešto što očekujete skoro isključivo od studija kakvi su „Ghibli“ i „Cartoon Saloon“. Sandersova animacija duboko je saosjećajna i beskrajno duhovito napisana, te istinita i prodorna na mjestima gdje to možda i najmanje očekujete.
Gozba za oči, hrana za dušu –to je „The Wild Robot“ u sva-
kom od svoja 102 predivna minuta. Ovo je, jednostavno, tip filma koji se sve vrijeme igra i zabavlja vas, paralelno servirajući neprocjenljivo vrijedne životne lekcije i tjerajući vas da se zaljubite u sve njegove likove i kadrove. I navodeći vas da poželite da budemo bolji nego što jesmo... Jer, jedni bez drugih smo ništa, a jedni za druge možemo da budemo sve.
To nas je ove godine naučila jedna neukroćena goropad od robota, čija priča i te kako ima potencijala za nastavak. A drugi dio stiže, snimanje je već potvrđeno... na radost gledalaca „od sedam do 107“, uvjerenih da su ljubav i ljubaznost naše jedino i najbolje oružje protiv divljine. I u svijetu, i u ljudima.
Ocjena: 9/10
Piše:
Marko STOJILJKOVIĆ
po političkom angažmanu. Iako demokrata, Kon je održavao veze sa republikancima, od senatora Džozefa Makartija kojem je bio pomoćnik u „lovu na komunističke veštice“, preko Ričarda Niksona kojem je bio neformalni savetnik, do admini-
Dva su generalna načina da se ispriča biografska priča o Donaldu Trampu: da se zauzme strana „za“ ili „protiv“ – ili da se strana ne zauzima uopšte. U oba slučaja, naročito u potonjem, čak i ako se oslonimo na čistu faktografiju, izlažemo se riziku repetitivnosti i dosade, budući da ključne stvari o Trampu već znamo jer je dotični sveprisutan u medijima već pedesetak godina, a iza toga teško da se išta manje poznato skriva. Trebalo je, dakle, pronaći ugao za film o njemu, a režiser Ali Abasi („Shelly“, „The Border“, „Holy Spider“) i scenarista, inače novinar, Gabrijel Šerman uspeli su u tom naumu. Pritom su nas naslovom „The Apprentice“ naveli na krivi trag Trampovog takmičarskog „rijalitija“ u kojem bi otpuštao takmičare, a pobednika bi nagradio (verovatno neplaćenim) pomoćničkim radnim mestom. U ovom slučaju, „šegrt“ je mladi Donald Tramp ( Sebastijan Sten „majstor“ advokat, politički „fikser“ i generalno „ajkula“ Roj Kon ( Džeremi Strong).
theposterdb.com
stracije Ronalda Regana, a pritom je kao advokat zastupao i tajkune i mafiju. Abasi film otvara naoko slučajnim susretom
li „na nišan“ zbog rasističke politike izdavanja stanova u njihovim zgradama.
Čudovište u zametku
Lik i delo Roja Kona svakako je poznato serijskoj publici, makar zbog lika iz mini-serije „Angels in America“, u kojoj ga je odigrao Al Paćino. Široj javnosti Kon bi mogao biti poznat pre svega
malog“
dvojice protagonista u njujorškom „klubu za gospodu“ ranih sedamdesetih. Tramp je u društvu devojke koju smara poznavanjem „scene“ bogatih i uticajnih. Kada ona ode da „napuderiše nos“, njega Kon poziva za svoj sto u zadnjoj sobi za kojim sede političari i mafijaši. Kada Donald kaže čime se bavi (nekretninama) i za koga radi, Kon ga smešta kao Fredovog i upozorava da su ih i grad i država uze-
Sebastjan Sten, odličan kao mladi, zeleni i vrlo ambiciozni Tramp
Mladi Tramp će pokušati, a na kraju i uspeti da uveri oca Freda (Martin Donovan) da angažuju Kona za advokata kako bi im pomogao da se reše državnog pritiska. Donald će ga „saleteti“ u toaletu istog kluba sa pričom kako je žrtva državnog siledžijstva, pa će ga Roj uzeti pod svoje. Ali, Kon nije običan advokat koji radi za klijente, već klijenti moraju raditi za njega, slušati ga i od njega učiti. Donald, očito, ima potencijala za to, a ima i velike ambicije: da ponovo oživi Njujork koji je sedamdesetih postao prljavo mesto puno socijalnih slučajeva, narkomana i kriminalaca, a to će započeti preuzimanjem i renovacijom Hotela „Komodor“ u blizini železničke stanice Grand central. Roj, pritom, zna tajne zanata: na primer, da u „igri“ ne treba gledati „loptu“, nego protivnika; da je važnije ko je sudija od onoga šta kaže zakon i da sa državnom administracijom treba igrati psihološke igrice, a njene predstavnike pritiskati ucenom. Usput, ima i tri pravila kako uspeti u „igri“, bilo pravnoj, bilo poslovnoj. Prvo, napad je najbolja odbrana. Drugo, istina je konstrukt, te zbog toga sve treba poricati i nikad ništa ne priznati. I treće, izvedeno od prethodna dva, svaki objektivni poraz na sudu ili u novinskom „ratu“ treba predstaviti kao pobedu. Znamo šta se dalje dešava na poslovnom planu: renovacija hotela, Trampov Toranj na Petoj aveniji, Atlantik
Za pohvalu je to što režiserova osuda nije popujuća i puna zgražavanja, koliko je zaključak nakon ispitivanja fenomena nečijeg uspijeha. Fakat je da je mogao da uđe dublje u materiju, ali rezultat je svakako solidan film s odličnom izvedbom Sebastjana Stena i Džeremija Stronga
siti, vila u Mar de Lagu... Na privatnom, pak, u Donaldov život ulazi manekenka Ivana Zelničkova (Marija Bakalova, viđena u nastavku „Borata“), dok se njegov brat Fredi (Čarli Kerik) lomi pod pritiskom nikad zadovoljnog oca, i odaje alkoholu...
„The Apprentice“ je u prvoj polovini sjajan biografski film. Sa jedne strane, možda dobijamo uvid u to kako je i čijim zaslugama od „napaljenog klinca“ nastalo čudovište u slučaju Donalda Trampa. Sa druge, pak, vidimo sliku i priliku ortakluka u uslovima američkog kapitalizma, beskrupuloznost, manipulaciju, iskorišćavanje slabosti i prezir prema svakom obliku iste. Pritom, svedočimo i nekim od obrazaca ponašanja Donalda Trampa tokom njegovog predsedničkog mandata u svojim zamecima.
Sve to je fantastično odglumljeno: Sten uverljiv je kao Tramp koji je još mlad i zelen, ali željan dokazivanja i napretka, a pritom nije imun na razna „zemaljska zadovoljstva“ poput žena i glamura, ali ni na iskrene, ljudske reakcije na ono što vidi. Nije, dakle, čudovište; odnosno, nije još to postao. Strong, sa druge strane, igra Kona kao nešto između hiperaktivne i hiperverbalne varijante Geteovog Mefista i „ratnika“ sa čvrstim „idealima“, apsolutno bez emocija i ispravnog moralnog kodeksa. On je, dakle, to čudovište.
Pritom, Abasi to sve sjajno režira u stilu verističkog dokumentarca koji odgovara portretiranom periodu, sa sve oštrim švenkovima u fotografiji Kaspera Tuksena na Arri Alexa 35 kameri koja sjajno imitira analognu sliku sedamdesetih godina, te još oštrijim montažnim rezovima. Uz dinamične arhivske umetke, sam Njujork, u svojoj tadašnoj bedi i prljavštini, uzdiže se na nivo trećeg najvažnijeg lika.
Niz distrakcija
U drugoj polovini, međutim, i scenarista Šerman i režiser
Abasi upadaju na mnogo poznatiji teren, uz utisak da su rekli šta su već imali o centralnoj temi filma. Zakoni dramaturgije, pak, nalažu da ako imamo uspon, moramo da dobijemo i pad kako bismo izrekli nekakav sud, ali se autorski dvojac tu nalazi pred teško rešivim problemom.
Naime, pad u odnosu između Trampa i Kona oslikava se prekidom komunikacije. Jasno, to znači da je i po poslovnim marifetlucima, ali i po zlobi nekadašnji „šegrt“ pretekao svog „majstora“, što i nije bilo teško zaključiti, pa autorskom dvojcu ostaje samo da pokuša da nam održi pažnju distrakcijama do finala filma - Konove smrti i Trampovog potpunog moralnog potonuća.
Distrakcija sa takođe degradiranim odnosom Donalda i Ivane, jednom kad ju je on osvojio, uglavnom ne uspeva,
ne toliko zaslugom glumaca koliko iz razloga već viđene priče o tome da u transakcijskom odnosu nema prave ljubavi. Druga distrakcija su ubačeni elementi „kasnijeg“ Trampa kojeg poznajemo i iz „rijalitija“ i iz političke delatnosti, uz mnogo namigivanja.
Tu se, pak, Sebastjan Sten trudi da lik odvede do ruba karikature (prisutni su odjeci Trampovih imitacija koje je radio Alek Boldvin), ali da ne ode preko toga.
Za utehu je donekle dovoljno to da Abasi prilagođava stil i dizajn novoj dekadi radnje dovoljno da ostane veran
onom koji je uspostavio, ali i da notira koliko se duh vremena promenio i kako se istom „novi“ Tramp prilagodio. Pritom, za pohvalu je i to da autorova osuda nije „popujuća“ i puna moralnog zgražavanja, koliko je zaključak nakon ispitivanja fenomena nečijeg uspeha.
To samo ispitavanje moglo je ići i više u dubinu, sa većim fokusom na godine uspona, ali i ovako, kada podvučemo crtu ispod vrlo dobre prve polovine i one druge koja zaslužuje prolaznu ocenu, dobijamo sasvim solidnu doku-dramu.
Ocjena: 3.4/5
Možda je fascinacija serijskim ubicama delom uzrokovana i time što neki od njih na prvi pogled izgledaju sasvim normalno, neretko čak i simpatično. Ted Bandi isprva je uspešno zavodio žrtve. Ričard Ramirez imao je „grupi-devojke“ na suđenjima. Rodni Alkala je, na primer, usred sopstvenog ubilačkog pohoda, gostovao u „dejting“ kvizu i tamo „pobedio“, odnosno „osvojio“ sastanak sa devojkom po imenu Šeril Bredšo. Ona, u to doba inače glumica u „lovu“ na uloge, sastanak je ubrzo odbila zbog toga što joj se učinio suviše čudnim kada su se zapravo upoznali.
Neviđeni glupaci
„Woman of the Hour“, režiserski debi glumice Ane Kendrik, film je o njemu, njoj, tom momentu, jednom od najčudnijih u istoriji američke televizije, i o još ponečemu. Recimo, o društvu u kojem je moguće da serijske ubice godinama haraju i o poziciji žene u takvom svetu.
Kendrik otvara film u divljini Vajominga. Kroz objektiv foto-aparata posmatramo mladu ženu koja stoji ispred fascinantnih, suncem obasjanih planina i govori o sebi i kako je tu dospela - čoveku koji je fotografiše. Njegovo ime je Rodni Alkala (Danijel Zovato) i odmah nam je jasno da se nesrećnica neće izvući iz njegovih kandži. Rodni je obara na zemlju, davi skoro do smrti, oživljava, pa postupak ponavlja nekoliko puta, što mu je inače bio „potpis“. Ta scena odvija se 1977, što znači godinu pre njegovog pojavljivanja u emisiji, a dve pre hapšenja.
Riječ je o inovativnom, skoro revolucionarnom filmu u podžanru u kojem je, navodno, sve već rečeno. Mnogi će ga zbog toga porediti sa Finčerovim klasikom „Zodiac“
U Los Anđelesu 1978. godine Šeril (Kendrik) ide na još jednu audiciju koja ne prolazi dobro s obzirom na to da kasting-direktore mnogo više zanima njena figura i spremnost da je pokaže nego sposobnost glume. Vraća se kući i sa komšijom Terijem (Pit Holms), sa kojim se inače sprema, čavrlja o ulozi koju bi želela da dobije u lokalnom pozorištu. Potom je zove agentica i nudi joj pojavljivanje u popularnoj emisiji „The Dating Game“, koja se snima u Los Anđelesu i prikazuje širom Amerike. To će joj, kaže, pomoći da je ljudi vide. Godinu kasnije, u istom gradu Rodni upoznaje Ejmi (Otum Best, otkriće filma), tinejdžerku koja je pobegla od kuće, i prilazi joj da je fotografiše za svoj portfolio. Ona zna da je u pitanju nekakva igra, ali na nju pristaje zbog toga što joj se Alkala čini dovoljno bezopasno. Scenarista Ian Mekdonald i Ana Kendrik vratiće se na tu epizodu kasnije, ubacivši između još nekoliko njih o Alkali, jednom njegovom ubistvu u Njujorku šezdesetih i kratkom
stažu u novinama u Los Anđelesu tokom kojeg ga je čak jednom posetila policija.
Glavnina radnje, pak, tiče se snimanja kviz-emisije. Urednik i voditelj Ed (Toni Hejl) savetuje Šeril da ne pametuje mnogo, nego da se smeška i smeje, čak joj usput bira i haljinu jer mu se ne sviđa ona u kojoj je ona došla, dok joj šminkerke kažu da su momci koji gostuju u emisiji neviđeni glupaci i da joj je najbolje da se dobro zabavi (jer to nije „sitkom“ da bi je zvali za sledeću „epizodu“) i izabere najmanju budalu među njima.
Perfektni profili
U publici u emisiji je i Lora ( Nikolet Robinson) koja je prepoznala Alkalu kao tipa koji je zaveo i ubio njenu prijateljicu koju godinu ranije. Ona pokušava da alarmira prvo samu Šeril, koja je ne vidi zbog uperenog reflektora; onda svog dečka koji više veruje sistemu nego njoj, a na kraju i čuvara studija kako bi on ili neko iz produkcije pozvao policiju. Nažalost, ni tu nema sreće.
Budući da mu konkurencija nije ni naročito pametna ni naročito pristojna, Šeril bira Rodnija. Nakon snimanja je zove na piće kako bi se upoznali pre putovanja koje su osvojili kao nagradu i ona pristaje. Sastanak ide solidno, sve dok se Šeril ne nasmeje na neki njegov „ozbiljan“ komentar kojim je pokušao da je impresionira, pa joj on održi predavanje kako bi morala da bude sigurnija u sebe i da manje glumi u životu. Šeril će tada pokušati da se izvuče i skrati sastanak, pa onda opet da pobegne od njegovih pokušaja da je opet nekako „dobije“ nasamo...
Za Anu Kendrik već znamo da je dobra i glumica sposobna da ostvari uverljivu ulogu čak i u slabijim, tipskim filmovima. Njene role su možda tipske: po pravilu igra devojku koja balansira između flertabilnosti i defanzivnog stava, uz dozu iritantnosti i glumljene površnosti, ali taj tip ponašanja koji inače društvo traži od žena, što je zapravo u fokusu ovog filma. U Danijelu Zovatu ima glu -
mački pouzdanog partnera koji uspeva da uverljivo odigra Rodnija Alkalu u momentima kada je simpatičan, kao i u onima u kojima je jeziv i nasilan, sa posebnim akcentom na prelaze između.
Ono što, međutim, do sada nismo znali o Ani Kendrik jeste to da ima talenta za režiju i da je sposobna da skroji više nego funkcionalan i uverljiv psihološki triler koji ima ambiciju da ide mnogo dalje od „true crime“ priče o serijskom ubici. Ona savršeno profiliše likove snimajući ih, vrlo dobro koristi filmsku muziku koja je iritantna baš onoliko koliko treba, ali i shvata da je najvažnije uhvatiti suštinu pogleda i sitnih, gotovo nevidljivih gestova jer se u ovakvom filmu o tome i radi. Preko njih Kendrik uspeva da oslika onaj strah žene u mračnoj ulici dok je neko prati, jer „muškarci se boje da će biti ismejani, a žene da će biti ubijene“, pa zato moraju konstantno da „kalibriraju“ svoje reakcije i ponašanje.
Predatori i sistem Sa te strane, „Woman of the Hour“ je vrlo inovativan, skoro revolucionaran film u podžanru u kojem je, navodno, sve već rečeno. Mnogi će ga zbog toga porediti sa Finčerovim klasikom „Zodiac“ (2007), ali će se tu najčešće zadržati na površnim, fotografskim i stilskim elementima „lažnih sedamdesetih“. Oba ostvarenja je, međutim, moguće gledati kao filmove paradigme i priče koji u centar ne stavljaju ni serijskog ubicu, ni njegove žrtve, već pre svega njegove savremenike koje je susret sa njim
(kod Finčera posredan, kod Kendrik neposredan) obeležio, traumatizovao, stvorio im nekakvu opsesiju...
To ne znači da Mekdonald i Kendrik neće preceniti svoje „karte“, naprotiv. Za početak, imamo generalizaciju muškaraca koji su ili tupavi, ili suviše tašti da bi verovali ženi, a ne „sistemu“, ili su, pak, patronizirajući gadovi ili potencijalni predatori. Scenarista i režiserka muškarcima u filmu, recimo, oličenima u Teriju, ne priznaju pravo na grešku i pogrešno čitanje signala, te da bi se nakon opomene povukli.
Drugi problem je njihova teško odbranjiva teza da baš takvi glupi, lenji, tašti, patronizirajući i smotani muškarci zbog tih svojih osobina stvaraju sistem kroz koji će se Alkala i njegove „kolege“ stalno provlačiti. Tu se cilja na njihovu inherentnu mizoginiju, koje svakako ima, ali možda ne baš uvek i ne baš kod svakoga, a ona svakako nije „pogonsko gorivo“ za sistem.
U tom smislu, onaj celi podzaplet sa Lorom „visi“, posebno zbog toga što je Nikolet Robinson igra u ključu „žene na ivici nervnog sloma“. Istina je po pravilu prozaičnija; na sistem više utiče aljkavost u poslu i inercija nego neki koncept mizoginije, pa se Alkala i njemu slični mogu kroz njega provlačiti relativno nekažnjeno. Ipak, i pored toga „Woman of the Hour“ jeste zanimljiv i vrlo dobar film. Štoviše, ako uzmemo u obzir da je u pitanju režiserski debi, onda ga možemo oceniti i kao impresivan. M. STOJILJKOVIĆ
Ocjena: 4.1/5
što da brinete – nećemo vam, za filmsku plejlistu za Noć vještica, tempirati Karpenterov „Halloween“ (1978), tako da tačno u ponoć Džejmi Li Kertis prvi put pocijepa onaj vrisak. Ili, mo-
menat kada Majkl Majers prvi put raspojasa onu kuhinjsku nožinu u njenom gradu.
Filmska Noć vještica, što je istina koju tako lako zaobilaze horor sladokusci - može da bude žešće zabavna. Čak i rasplesana. I ne, za takvu đusku nećemo prizivati The Cure i neki gotičarski „Lovesong“ ples pod crnim kreonima.
Dakle: ako u 11:11 (ili: 11 minuta iza 23 časa) pustite „Hocus Pocus“ (1993) Kenija Ortege, otprilike tačno u ponoć će Beti Midler, najopakija od svih vještica, na žurkici da zapjeva „I Put a Spell on You“ Skrimin’ Džej Hokinsa. I da tu na licu mjesta baca neke čini, da svi odrasli moraju da plešu i plešu, i još plešu, sve dok mrtvi ne popadaju! Strašna fora, još kad znate da je jedna od te tri vještice i Sara Džesika Parker. Svakako, mnogo više kul i zabavna nego dok bistri i izražajno čita svoje kolumne u seriji „Sex and the City“. Akutni problem Noći vještica: Halloween vazda upadne u neke stereotipe. Pa i njena filmska varijanta – obično stane u koš nekih slasher klasika. Sa sve maskiranim progoniteljem, crnim momkom koji po pravilu prvi zagine – i curom koja jedina uspije da pretekne. I naravno, zlom koje ne umire jer je neuništivo dok je čovjeka, i sa budžetom za snimanje
sa maksimumom od pet dolarskih cifara. Znate već sve to. Istina je, takođe i to da mlađa
filmska publika ima perfektan njuh da uhvati sve reciklirano i prežvakano – i to odmah lansira u koš. Isto tako ima i apsolutno pravo da traži da bude zabavljena.
E pa, neka ovaj filmski maraton za Noć vještica bude i lekcija, da horor ima da ponudi gomilu nesvakidašnjeg, svježeg, zabavnog i pametnog – čak i u krućim žanrovskim okvirima. Pa da ovo filmsko druženje bude katapult za gomilu ideja, za neke sasvim originalne Halloween maske.
Trick ‘r Treat
oko pet popodne – neka bude kao fol lagano, skoro komedijaški – i mnogo mračnije ne-
Maj-
kla Doertija prava je gozba za trivia sladokusce. Re-
Neka ovo lmsko veče bude i lekcija, da horor i dalje ima da ponudi gomilu nesvakidašnjeg, svježeg, zabavnog i pametnog – čak i u krućim žanrovskim okvirima
cimo ovako: koji to bješe film u kom glume i oskarovka Ana Pakin (zna je odlično vampirska TV publika kao Suki Stekhaus iz „True Blood“) – i Brajan Koks, dakle Logan Roj iz remek djela „Succession“ glavom i bradom?
pod otkačenom maskom. Da postavi još uvrnutija „pravila“ za svakoga za taj ohajovski Halloween.
Svačega tu ima, recimo, tu je jedna frustrirana supruga da pocijepa sve praznične de-
Sve smješteno u izmišljeni gradić Voren Veli u Ohaju, na Noć vještica – kao jedna ne-
linearna filmska antologija... U kojoj gomila sjajnih likova ukršta puteve, svjesno ili ne, više puta tokom radnje. A u centru priče je famozni Sem, u šklampavoj narandžastoj pidžami od somota i
iz antologije
koracije prije nego što joj glave dođe misteriozni ubica; pa neke svijeće natopljene cijanidom, pa masakr u školskom autobusu, pa mnogo slatke cure koje presvlače kožu da pokažu da su prerušeni vukodlaci... Na kraju, neki mnogo opasni zombi-klinci u urnebesnoj animiranoj sceni napadaju jednog nevoljnika na sopstvenom pragu! Bukvalno, nema tog horor zaljubljenika koji nije do ušiju zaljubljen u ovaj film. „Trick ‘r Treat“ je i omaž mnogo čemu i sprdnja na račun mnogo toga – ali i svoj, pametan, sa pokrićem. I idealan izbor da se načne Halloween popodne.
The Nightmare Before
I da produžimo u animiranom svijetu, već od sedam naveče. Božićna priča na Helovin, ili Noć vještica za Božić, ili šta...? Sve to može „The Nightmare Before Christmas“ (1993) Henrija Selika, najbolje što je
Tim Barton osmislio, koncipirao i producirao. I bolje je od gomile filmova koje je od tada režirao, što mnogo govori i o tome u kakvom mu je kreativnom ćorsokaku filmsko autorstvo već ohoho godina. Pa nek misle on i cijenjena mu partnerka Monika Beluči štogod oće.
Uglavnom, u čarobnom gradu Helovin Taun, fantaziji svakakvih nadnaravnih bića i čudovišta, glavni baja je Džek Skelington, Kralj Bundeve. I on je taj koji, naravno, u takvom gradu organizuje glavnu žurku za Noć vještica. Samo što se, ove godine, opasno smorio – jer želi nešto novo, drugačije... I to nešto pronalazi u svijetu Božića. U Krismas Taunu.
Kakva moć –momenat kada Džek svim svojim Halloween čudovištima objašnjava koncept Božića, prije nego što odluči da će oni, prosto, ove godine da preuzmu sve božićne proslave! I džaba ga neodoljiva Sali, stvorenje doktora Frankeštajna, upozorava da je imala viziju da će sve da pođe po zlu... Jedna misija spašavanja Sali i Djeda Mraza, i Božića i Noći vještica – na kraju ispadne film u kom ćete stvarno mnogo naučiti o duhu praznika. E, to je taj film koji je žanrovskim ostvarenjima pružio totale novi duh, prije tri decenije i kusur, sa koliko samo malih detalja i otkačeno inventivnih rješenja... Da mu i ljubavni hepiend, na kraju, ne ispadne nimalo stereotipan.
žiju po svom meraku. Karpenter i bivša mu supruga Debra Hil su, naravno, tada i posljednji put radili na „Noći vještica“ – kao producenti. I pokazali koliko im se, suštinski, svidjela ta luda ideja.
Što je Valas sve tu spakovao: priču o mnogo opakoj i zloj firmi, koja proizvodi maske sposobne da pobiju svu djecu koja će ih nositi tokom Noći vještica! I daleko od toga da je to sve - samo je početak.
Halloween III: Season of the Witch
Ovo je horor koji, recimo, u radnju uspijeva da upakuje i nekakve robote androide, ali i Stonhendž. I Tom Etkins koji glumi nekakvog doktora kojem je jednako bitno da kakvu žensku za Halloween odvede u krevet – koliko i da razotkrije veliku horor zavjeru. Uglavnom, pakleno i urnebesno zabavno. Da ne vjerujete da je sve to dio „Halloween“ serijala. Kakav Majkl Majers, kakvi bakrači – zlo nije jedan čoek, zlo je neuništivo i prokleto zabavno onda kada Tomi Li Valas autorski otkači, sa sve Karpenterovim dopuštenjem.
U 21 čas, u udarnom terminu zakazujemo najotkačeniji od svih 13 (do sada!) filmova iz „Halloween“ serijala! Spako-
vao ga je Tomi Li Valas kada je 1982. dobio odriješene ruke od Karpentera, da za treći dio „Season of the Witch“ radi i scenario i reČola
Rekli smo već, od 11:11 uveče gledamo „Hocus Pocus“ (1993). Najbolje i najzabavnije druženje sa vješticama iz Salema, koje nekim čudom zalutaju na modernu Noć vještica. Da im zapjeva jedno „bacaš čini, ili mi se čini“ - nije im mane. Nije ništa to više nego jedna fantazijska komedija koja u
pravim momentima i pametno zna da „otkači“ na pravi način. Samo što je svaka od tri vještice, sestara Sanderson - stvarno karakterna i nezaboravna, i Beti Midler, i Sara Džesika Parker, i Keti Nadžimi. Kakve samo legende prate taj film – od priče da je, recimo, Stiven Spilberg odbio da ga snima još 1984. jer nije želio da radi za, njemu tada rivalski Dizni. Da je Beti Midler na polovini scenarija znala da je to nešto najzabavnije što je pročitala – i odmah prihvatila rolu... Ili da Leonardo Dikaprio, i pored lične želje, nije mogao da stigne na snimanje – jer je tada radio „What’s Eating Gilbert Grape“ (Lase Halstrem, 1993).
U cijeloj priči jedan dječak postaje neodoljiva crna mačka, prokleta da živi vječno zbog toga što, eto, u jednoj situaciji, tamo krajem 17. vijeka, nije uspio da spasi mlađu sestru. Pa u modernom vremenu spašava neke mnogo dobre klince od vještica i sve se pretvara u totalno ludu potjeru. Do onog momenta kada, naravno, Beti zapjeva „I Put a Spell on You“ i svi skontate da gledate najbolju porodičnu komediju o Noći vještica – baš za Noć vještica. Mnogo simpatično, baš za zajedničko gledanje sa maskiranim klincima, iz kuće ili komšiluka.
Sat nakon ponoći, već s obje noge u novembru – da zagazimo u pravi krvavi horor. „Idle Hands“ (1999) Romana Flendera je i komedija, i horor, i tinejdžerska priča, i sad već kultni film u onoj mjeri u kojoj je otkačen... a tiče se i dobre muzike.
imdb.com letterboxd.com
Devon Sava igra hronično naduvanog srednjoškolca kojeg ništa drugo ne interesuje osim da guštera i gluvari sa zgubidanima od drugova i muva se sa curom koju glumi, ni manje ni više, nego Džesika Alba. Samo što, eto, postane proklet činjenicom da njegova ruka – postaje nezavisni entitet. Oruđe zla. Nešto kao Brus Kembel u isto kultnom i malo izvikanom hororu „Evil Dead II“ - samo malo više za milenijalce.
Svašta se tu sretne i izdešava, gomilaju bongovi, nailaze nekakvi misični druidi, krvavi udovi lete na sve strane... I u najluđoj sceni, Dekster Holand – znači lično pjevač benda The Offspring (a znate kako su bili popularni krajem devedesetih) bude skalpiran onom Devonovom rukom!
neke tinejdžerke. Pa film eksplodira u pravu poslasticu mračnjačkog dizajna, preludih kostima i šminke i jedinstvene estetike! Žurka za Noć vještica tu, naravno,
Natelevizijsku žurku za Noć vještica mreža Peacock upada u najšarenijem kostimu... I tako se zori pred konkurencijom i publikom – dok joj ne jave da joj je maska dosadna i bez neke poente i smisla. E, taman takav kostim nosi serija „Hysteria!“.
Pikokov projekat od starta djeluje kao krađa „Stranger Things“ recepta, za istu publiku. Ovako su to pametne glave to zamislile: neka ne bude sredina nego kraj osamdesetih; neka ne budu osnovci nego srednjoškolci – i ožeži po istoj nostalgiji usred Halloween sezone.
Sve što „Stranger Things“ ima – ti natrpaj još više i žešće. Red mračnjačkih opštih momenata muzike, red filmskih referenci, red sjećalica prosječnog odrastanja u predgrađu. I tako ukrug. Što bi, zaboga, moglo poći po zlu?
Uz jedan mnogo kul ples Noći vještica tamo pred kraj – ovo je rijedak primjer filma koji je i klasični horor i luda zabava.
pođe po zlu – za film zbog kog je publika tada, krajem osamdesetih, stvarno skakala iz stolica i bježala iz bioskopa... Eto vam dokaza, koliko retro stil može da bude primamljiv – kada se sve spakuje u fantastičan, provokativan dijalog, seksi ples i ludi dizajn. Nešto što se osamdesetih svakako moglo snimiti, što perfektno i nosi sasvim zaboravljen duh horora svog vremena – a sada teško da bi neko imao petlje, kreativnosti i klikera da snima nešto ovako.
Pred zoru je najmračnije, pa neka za kraj filmskog maratona, od tri ujutru, bude „Night of the Demons“ (1988) Kevina S. Teneja . Sve kreće od, kao, bezazlene kletve jednog starca kojem se sprdaju i du-
U moru filmske i televizijske konfekcijske robe spremane za Halloween – valja nam, za godine pred nama, poželjeti upravo ovakve filmove. Koji znaju da iznenade i da ispričaju nešto drugačije i novo. Ma, nema tog Majkla Majersa koji onom sabljom od kuhinjskog noža za Noć vještica ovakvim filmskim pričama može doakati. S. STAMENIĆ
Hevimetal snovi Pođe po zlu to, što „Hysteria!“ nema neke suštine. Ili, to malo poente što ima, otkrije već do pola prve epizode. I do kraja vozi tu priču, žestoko, šareno i brzo, ali opet po istom tragu. Nego, idemo redom: u gradiću Hepi Holou u Mičigenu onako stidljivo odrasta sedamnaestogodišnji Dilan (Emdžej Entoni, nešto kao tinejdž-verzija Oskara Ajzaka, da ne vjerujete da već ima 21 godinu u stvarnom životu) – i sanja neke hevimetal snove. Ima i nekakav bend sa dvoje sjajnih drugara iz škole, sa Džordijem (Kjara Aurelija, može bit ozbiljan talenat za role pametnih mrguda) i Spadom (Kezaj Kertis, banalan i dobar ka ‘ljeb). Uglavnom, Dilan se osjeća užasno potcijenjeno, a Džudit u koju je odavno zatreskan (Džesika Treska kao tipična plavojka-kraljica mature) ne ferma ga kapi jedne. Sve dok se u gradu ne počnu dešavati onako jezovito čudne stvari –
a naš mali metalac u tome ne spazi šansu da konačno bude primijećen.
Dežurni krivci
Kreator serije Metju Skot Kejn dobio je šansu da radi prilično skup projekat, a sveo ga je na nabacivanje svakojakih referenci na odrastanje osamdesetih, mali grad i Noć vještica. Nema što se tu ne dešava: miks okultizma i satanizma, uz slutnju vanzemaljskih petljanja, vladinih tajnih projekata, klasične triler istrage zločina, surovog odrastanja klinaca koje vršnjaci na razne načine maltretiraju... Upetljamo u sve to i konzervativne roditelje, te neku sliku crkve kao glavnog lokalnog jahača predrasuda, pa dodamo grotesku i (auto) ironiju – i eto je „Hysteria!“. I da, u vrlo napucanom i koloritnom mračnjačkom ruhu, sa sve oštrim rezovima i još oštrijim uglovima kadrova. Uglavnom, na početku jedan mladi par „na ivici prvog grijeha“ iz sobe odrastanja otima
nekakva maskirana figura. Na kući ostaje iscrtan pentagram, satanistički simbol. Cura se za koji dan vrati kući, dok momka nađu ubijenog na obali. I to je samo početak priče koja će uskoro svu tu nesreću primaći opasno blizu Dilana, Džordi i Spada. Ukratko, njihovo interesovanje za hevimetal muziku (i prašenje Iron Maiden klasika „Number of the Beast“ na žurci) nekom će brzo postati sumnjivo i biće osumnjičeni za strašan zločin.
To je, otprilike, i sva poenta: „Hysteria!“ je priča o tome kako je u maloj, zatvorenoj ili konzervativnoj sredini veoma lako naći dežurne ili potencijalne krivce. I to je motiv koji kreator serije Metju Skot Kejn bjesomučno gazi i reciklira, do momenta kad sve to (ozbiljno) postane samoparodija.
U cijeloj priči, makar je impresivna kreatorova namjera da natrpa još brže i više nostalgičnih stereotipa: makar se ne plaši da sve to odvrne do daske i da vozi bez kočnica, do kra-
Serija od starta djeluje kao krađa „Stranger Things“ recepta, za istu publiku. I mogla bi da bude interesantna samo nekome ko je uspio da prespava silnu pompu oko Netfliksovog hita
ja posljednje, osme epizode. Okej je i performans glavnog glumačkog trija (plus mala Džudit kojoj je sve to sa satanizmom strašno interesantno) – samo što, eto, Dilan vrlo brzo ispadne i najmanje zabavan i zanimljiv. A nevolja je što, jel, treba da bude glavni.
Opšti momenti Konačno, čime se bavi „Hysteria!“ – kolektivnom paranojom (ime joj ga daje) i ničim više. Svijetom u kom postoje i kom su potrebne dežurne babaroge. E sad, zašto je to Peacock televiziji i producentima bitno i interesantno – izvjesno zbog aktuelne kampanje američkih predsjedničkih izbora i činjenice da Donald Tramp kampanju dobrim dijelom ba-
zira na kolektivnom strahu od migranata. Sasvim je legitimno da se time bave – ali nije ni originalno, ni temeljno, ni zanimljivo. Niti je dovoljno strašno da bude horor, niti dovoljno otkačeno da bude zabavno. Velika gomila opštih i prežvakanih momenata, to je „Hysteria!“ i ništa više. A angažovanje legende Brusa Kembela iz kultnih „Evil Dead“ horora za sasvim prigušenu rolu policajca – nije neka pomoć. Nekom mladom gledaocu bi „Hysteria!“, eto, mogla biti interesantna samo ako je, nekim ludim slučajem, prespavao kompletan „Stranger Things“. Što je baš nevjerovatan scenario, čak i za Noć vještica. S. S. Ocjena: 2.4/5
Naslov govori sve: u seriji „Rivals“ svi su rivali, spletkaroši i mutikaše sa motom „Osveta se najbolje servira hladna“. Nalazimo se u 1986. godini, u izmišljenom britanskom okrugu Rutšajer, u trenutku kada se svijet britanske televizije suočava sa velikim izazovom. Javni servis, u ovom slučaju BBC, dobio je žestoku konkurenciju u obliku novoformiranih privatnih TV stanica, koje gledaju da novim načinima zabave javnost i zarade, ujedno boreći se za dodjelu koncesija.
Tri mužjaka
Zasnovana na istoimenoj knjizi iz 1988. autorke Džili Kuper, „Rivals“ donosi nemilosrdni portret britanskog televizijskog svijeta osamdesetih godina, gdje su glavni likovi, od producenata do zvijezda zabave, spremni na sve kako bi napredovali – ali sa jednom velikom razlikom. Ta razlika ogleda se u tome što u seriji ima toliko golotinje i seksa (u svim oblicima i za sve ukuse), da je gotovo nevjerovatno vidjeti da je kompanija „Disney+“, kuća Mikija Mausa i Bambija, ponudila ovako nešto gledaocima.
Kroz osam epizoda prve sezone, koju je režirao Eliot Hegarti a napisali su je Dominik Tredvel-Kolins i Lora Vejd, pratimo ambicioznog i nemilosrdnog lorda Tonija Badingema (Dejvid Tenant), koji želi uspjeh svojoj Korinium mreži
Da biste uživali u ovoj priči, morate ući u habitus koji predlaže, a to je pretjerana seksualna komedija sa željnim nimfama i muškarcima i oštrim dijalozima punim dvostrukih značenja
po svaku cijenu. Iz tog razloga zapošljava Deklana O’Haru (Ejdan Turner), poštenog novinara i vještog voditelja, koji je umoran od rada na Javnom servisu zbog previše birokratskih i političkih prepirki. Nasuprot njih dvojici, u izuzetno fluidnom i stalno pro -
mjenljivom rivalstvu stoji Rupert Kempbel-Blek ( Aleks Hasel), bivši olimpijski džokej koji postaje okorjeli ženskaroš i zvijezda engleskog džet-seta, a u određenom trenutku čak i ministar sporta. Između njih trojice nastaje profesionalno, ali i duboko lič-
no rivalstvo, kao između alfa mužjaka. Oni u sukob uvlače i kolege, supruge sa djecom, pa i prijatelje, od kojih svako traži svoje mjesto pod suncem i vlastitu karijeru...
Serija „Rivals“ uvjerljivo prikazuje borbu za vlast kada su se velike odluke donosile (a donose se i dalje), kako u kancelarijama, tako i u spavaćim sobama. Dinamika ambicija i izdaje zarad uspjeha stvara tenziju koja drži radnju dovoljno interesantnom tokom cijele sezone.
Sve je to napravljeno oslobađajuće nepretenciozno i nudi zabavno putovanje kroz vrijeme u prošlost i sapunice poput „Dinastije“ ili „Dalasa“, sa mnogo izdaja, pohlepe, ekscesa. Postepeno se gradi platforma likova i situacija; opisuju se ciljevi i uloge, a zatim počinje svojevrsna igra prijestola u svijetu televizije, puna raznih strategija.
Autentična epoha
Ono što odmah upada u oči jeste autorsko oštro oko za detalje, posebno u tehničkom pogledu. Kreatori serije „Rivals“ rade izuzetan posao kada je riječ o rekreiranju atmosfere osamdestih, hvatajući glamur i eksces koji karakterišu tu deceniju.
Umjetnička režija igra ključnu ulogu u vraćanju gledaoca u to vrijeme, sa detaljima koji sve, od scenografije do muzike, čine autentičnim odrazom istorijskog trenutka. Reference na televizijske emisije i fenomene tog doba takođe dodaju sloj nostalgije koji će biti posebno privlačan onim gledaocima
koji su sve to proživjeli ili su fascinirani tom decenijom. Kako serija napreduje, odnosi likova postaju sve zamršeniji, pokazujući kako se igre moći i profesionalne ambicije često ukrštaju sa njihovim ljubavnim životima. Napetost između ličnih i profesionalnih interesa produbljuje dubinu priče, pretvarajući likove u trodimenzionalne figure koje se vremenom razvijaju.
„Rivals“ je zapravo nevjerovatno zabavna, jer zadire duboko u dubine ljudi koji su prosječnom građaninu stranci. Cijela muška glumačka ekipa radi nevjerovatan posao. Tenant kao Toni je urnebesan, a dovoljno je reći da ništa nije smešnije od toga da ga vidite kako pjeva uz džez verziju „Love is a Battlefield“. On igra najveću ulogu pokvarenjaka u cijeloj karijeri dok postaje sve žudniji i očajniji, kako priča ide dalje.
Bilo bi pogrešno ne spomenuti Kler Rašbruk kao Tonijevu otmenu suprugu, lejdi Moniku, koja je žestoka žena što stoji iza svog muškarca. Ipak, fakat je da su ženski likovi uglavnom svedeni samo na predmete za osvajanje i muške trofeje, zbog čega se mnoge pojavljuju potpuno gole ili u toplesu. U međuvremenu, muškarci pokazuju vrlo malo golotinje. Čak i tokom seksualnih odnosa, često zadržavaju odjeću dok su žene potpuno gole.
Što se ostatka glumačke ekipe tiče: Ejdan Turner izvlači manjkavog i ljutog, ali plemenitog novinara, dok Bela Maklin ima najteži posao u najnezahvalnijoj ulozi Tagi,
djevojke čija moralna čistoća osvaja Rupertovo srce. Njega prilično ubjedljivo igra Aleks Hasel, polako odvodeći mafijaša sa milionima obožavateljica do tipa punog duševne melanholije. Jedan od najsimpatičnijih likova je, pak, milioner Fredi Džons (Deni Dajer) koji krši sva društvena pravila uortačen sa suprugom Valeri (Liza Mekgrilis).
Željne nimfe
Glumačke i produkcijske vrijednosti serije na vrhunskom su nivou, a priča se interesantno razvija i mijenja fokuse, među kojima se posebno izdvaja onaj posvećen klasnom sukobu, naravno, uz glavni koji se tiče seksa i golotinje.
Da biste uživali u seriji, morate ući u habitus koji predlaže i svariti pretjeranu seksualnu komediju sa željnim nimfama i muškarcima koji se šepure dok ih gledaju, te s oštrim dijalozima punim dvostrukih značenja i logikom vremena u kojem je takva seksualnost doživljavana.
U serijama poput „Bridgerton“ i „Sex Education“, seks se koristi na komičan način kako bi se privukla publika, ali ovdje je drugačiji smisao njegovog postojanja. Ovdje nije prisutan kako bi „Rivals“ privukao gledace, već je samo ogledalo društva. Serija je definitivno puna neurednih i orgijastičnih zabava, a one su predstavljene kao savršeno svakodnevno
i normalno veselje, što se vjerovatno neće svakom svidjeti. Nemilosrdno se uzima ono što se može dobiti, vuče se u ponor svako ko ne stavi sigurnosni pojas dovoljno brzo, a tijela se koriste kao seksualno oružje za postizanje cilja... To je, ukratko, „Rivals“. Intrige, gadne zamke, odlična produkcija i genijalan ansambl, sastojci su serije koja je zabavnija od većine onih koje se trenutno vrte na televiziji. Oni koji vole drugačiji, liberalniji pristup komediji, svakako će se zabaviti. I možda i radovati tome što je ova adaptacija obuhvatila samo polovinu knjige, što znači da se ostatak vjerovatno čuva za drugu sezonu.
Ocjena: 3.8/5
FILM
Više izdvajam vrijeme za slušanje muzike i hobije, pa filmove nekada ostavljam po strani. Ljubitelj sam komedije i zdravog humora, a prvo mi pada na pamet „Liar, Liar“ (Tom Šedijak, 1997). Pored komedija, volim da gledam filmove s istorijskim temama i biografije.
TV
Nisam od onih kojima će TV stajati upaljen. Većinu sadržaja pronalazim na internetu.
di-džej stil. Ljubiteljima elektronske muzike uvijek preporučujem izgradnju ličnog ukusa u pravcima, ali i da budu otvoreni za nove zvukove.
Kada „odmaram“ od elektronike, često slušam stranu muziku devedesetih, dvijehiljaditih, orijentalni zvuk, klasiku, rok... Neka od najčešćih imena na mojim plejlistama su: The Prodigy, Evanescence, Scorpions, Andre Riju
Izbjegnite filmove bez konkretne poente, sa bezličnim, ustaljenim temama ili one čije se scene većinom sastoje od nasilja i eksplicitnosti, a pritom nemaju kvalitetan scenario ili glumu. Izbjegavam i statične ili previše sumorne filmove, a nisam pristalica ni pretjerano morbidnih scena koje se uglavnom provlače u hororima i žanru naučne fantastike.
Ipak, prije nego što su Jutjub, Netfliks i slične platforme doživjele ekspanziju, povremeno sam pratila kanale poput National Geography ili Animal Planet, a naravno u pozadini bih slušala muziku sa VH-1. Sada emisije i sadržaji na ovim kanalima izgledaju prilično drugačije, tako da ih odavno ne pratim i nisam sigurna da li bih mogla da ih preporučim.
Što se serija tiče, teško je ne izdvojiti obožavanu „Friends“, ali i sjajan humor iz domaće „Lud, zbunjen, normalan“.
MUZIKA
Zvuk je najjasniji glas umjetnosti, a muzika je uvijek prisutna u mojoj svakodnevici. Nije tajna da najviše volim elektronsku muziku različitih tehno pravaca (driving, melodic, industrial, hard, acid), ali i pravce poput tribal house, deep house, psy trance... Volim da pratim dešavanja iz ovog svijeta, od setova sa najvećih festivala do andergraunda. Uživam u otkrivanju novih imena i pronalaženju muzike koju potom uklapam u svoj
TV
Zaobiđite televizijski/ medijski sadržaj koji se bazira na prikupljanju gledanosti na osnovu „udarnih tema“ i rijaliti programa, i koji ne pokazuje ni kreativnost, ni informisanost, ni edukaciju o plasiranom. Ne preporučujem ni emisije koje se baziraju na sukobima (najčešće političkim), a doprinose formiranju nezdrave atmosfere među gledaocima.
MUZIKA
Ne slušam muziku pravljenu samo da bi se konzumirala kao prolazan trend. Preporučujem izbjegavanje folka, aktuelnog domaćeg trap pravca i sličnih novokompo-
novanih izvođača sa domaćih prostora. Smatram da su ti pravci protivrječni muzici kao umjetnosti, i zbog njih ne osjećam emocije kakve inače želim čuti u muzici. Kada je u pitanju elektronika, izbjegavam slušanje produkcije i di-džej setova u kojoj umjetnik
ne ostavlja lični pečat, već plasira samo iskomercijalizovan zvuk. Sve više primjećujem „jaka“ imena koja su rezultat samo dobrog marketinga ali ne i muzičkih kvaliteta, stoga rejverima preporučujem informisanje i stvaran osjećaj za ono što slušaju.
v
Nepravedno bi bilo reći da je epohalno važan bend Pixies raskrstio sa sopstvenom muzičkom zadužbinom.
Istina je da se slavna bostonska ekipa alternativaca, sa tim zvukom koji je nepogrešivo njen, pomirila da bi nastavila dalje.
Već deceniju i kusur nezaboravna Kim Dil nije za basom. Na novom albumu „The Night the Zombies Came“ basistkinja je mlada Britanka Ema Ričardson (Band of Skulls).
Njen glas lako hvatamo u visinama za oktavu iznad Bleka Frensisa; ne jednom, na ovoj
ploči prepustiće joj glavnu rolu. I Pixies zvuku i senzibilitetu pružiće neočekivanu delikatnost.
Daleko od toga, da je Ema donijela neko previše suptilno i meko skretanje u svoj toj Pixies buci – iako „Mercy Me“ i „Chicken“ čak slute na pop šezdesetih. Da tako nije, najbolji dokaz je „Motoroller“, pjesma najčvršćih rifova na ploči. Tu je Ričardson u pra-
grubljim vokalnim ivicama. I
vom momentu nastupila sa grubljim vokalnim ivicama. I prava je šteta, što je na albumu njen bas u drugom planu, čak sputan i stidljiv u momentima kada ima brisani prostor za nastupanje – pa se i nedovoljno sučeljava sa gitarskom energijom Džoija Santjaga. Opet, uspjeh svake Pixies ploče najviše zavisi od inspiracije Bleka Frensisa. Dobri stihovi u oblandi od britanskog
folka u uvodnoj „Primrose“, ili šmek filmova B-kategorije u „Jane“ jesu osvježenje. Igre sa temama Noći vještica nijesu do kraja dorečene ili opravdane, ali iznad toga je utisak o bendu koji grabi naprijed, osvaja novi kreativni prostor. S. S.
Ocjena: 74/100
Kdonose
šta, nego je najbolja zabava muzičke jeseni s ove strane
drame na plesni podijum Rik Smit i Karl Haj Atlantika.
„Strawberry Hotel“ albumom! Njihov poziv na žurku u Hotelu Jagodić ne da se ne propu-
Skoro pola vijeka od početaka u kardifskom Screen Gemz bendu – Velšani iznova doka-
zuju da ne promašuju bit. Sasvim aktuelni i gen z raji primamljivi, a opet sebi dosljedni, ovog puta nastupaju u jednom više meditativnom i sanjivom ruhu. Taj mekani „Black Poppies“ uvod - samo je najava radosne zabave, počev od pjesme „Denver Luna“. I to je dokaz o novom usmjerenju, ali i sjajna hiperbola u vezi sa njihovim hitom „Born Slippy“. Tempo ne pada u „Techno Shinkasen“, sve do „Sweet Lands Experience“ koja čak nosi i diskretan ukus Pink Floyd inspiracija. Momenti
koji će se pamtiti najviše se tiču podijuma za đuskanje – a „Lewis in Pomona“ bi bila idealan primjer svega što Underworld znači i zbog čega je poseban na horizontu elektronike. Momenat kada se kroz izmaglicu snenog pejzaža probije perkusijski galop apsolutno je neodoljiv. I lako je zamisliti, koliko su Karl i Rik uživali u ovom muzičkom cvjetanju.
Od himnične „Hilo Sky“ igra se stišava, muzika je manje predvidljiva, a jedan „spoken word“ Rikove kćerke, mezo-soprana Esme u pjesmi „Ottavia“ – sasvim je prikladno okomito skretanje. Na kraju će vam se i učiniti, da nema
ugodnije vožnje muzičkim rolerkosterom.
Rijedak primjer osobe za koju uvijek imate utisak da sasvim promišljeno kormilari muzičkom karijerom: Lora Marling na albumu „Patterns in Repeat“ poziva vas u komociju i intimu svog doma. Te „ponavljajuće šare“ iz naslova tiču se rutina, uloga ili čak scenarija svakodnevnog života osobe koja je našla utemeljenje u porodičnom domu. Onako vilinski mistična, Lora
je privatnost otkrivala tek na sedmoj ploči „Song for Our Daughter“ (2020), a sada je i za komad intimnija od toga. Na prvu loptu, ovo je jednoznačno priča o materinstvu („Lullaby“, „Child of Mine“)... Taj početak je u toplom žamoru i užurbanosti života mladog para na početku roditeljstva. Ploča je i snimana u njenom domu, dok joj je kćerka još bila beba – i zvuci te svakodnevice
su svojevrstan ram albuma. „Looking Back“, koju je njen otac pisao prije više od pola vijeka, dokaz je koliko je Marling pomirena i koliko joj je komotno u tom svijetu. Najbolji na ploči su, ipak, momenti onih prolaznih porodičnih oluja, briga, ljutnji - takvu „The Shadows“ sigurno nećete zaboraviti. Pa ni synth pogon jednog sjećanja na staru, napuštenu ljubav u „Interlude“.
lauramarling.bandcamp.com
„Patterns in Repeat“ tako ispadne jedna škrinja od Lorine iskrenosti, gdje je sasvim pomirena sa svim dobrim i
lošim izborima. U slavu svih ciklusa i lavirinata i vrtova nekog uvijek potpuno istog, uvijek potpuno različitog života. S. S. Ocjena: 77/100
Film koji Vas čini srećnom?
- Romantična komedija „Bridget Jones’s Diary“ ( Šeron Megvajer, 2001) je moj feel good movie. Fantastičan britanski humor i sjajna Rene Zelveger svaki put me natankaju dobrim raspoloženjem i podsete da sebe i svet ne doživljavam previše ozbiljno.
Film zbog kog ste poželjeli da ubijete režisera?
- Nisam zagovornica drastičnih mera, ako je neko uložio trud i napravio nešto što se meni ne dopada, uvek mogu da ugasim film ili izađem iz bioskopa. Svet je veliki i za svakoga ima mesta, naravno, ako sopstvenim radom ne ugrožavamo nikoga.
Sada kada sam sve to lepo razjasnila, mogu da izvadim pušku i ubijem režisera romantične komedije sa Vensan Kaselom. Ime sam potisnula, a pre nekoliko godina uzeo mi je 30 minuta dugo čekane slobodne večeri.
Film koji uopšte nijeste skapirali?
- „A Clockwork Orange“ ( Stenli Kjubrik , 1972). Bila sam možda previše mlada kada sam ga gledala, ali sećam se da mi je bilo mučno, pa ne bih proveravala kako bi mi sada išlo. Omiljeni filmski rivali?
- Kaubojci i Indijanci u vestern filmovima mog detinjstva. Čak i tada smo svi u igri želeli da budemo Indijanci; valjda nam je instinktivno bilo jasno da je istina na njihovoj strani. Upečatljiva filmska scena sa nekom životinjom?
- Ne mogu da se setim konkretne scene, ali generalno – le -
Jagoda je bivša diplomatkinja koja je napustila posao u državnoj firmi i odlučila da fantastičan smisao za humor i pronicljive opservacije o svakodnevici naših takozvanih života - pretvori u svoj poziv. Stend-ap komičarka Jovanović, koja želi da bude influenserka (zapratite je na Instagramu ako vam nije teško), živi u Beogradu sa tri psa, dva djeteta i jednim mužem.
Obilazi rupe, među njima ima favorite; mašta joj dobro radi pa zamišlja da klupe nijesu polomljene, ljuljaške ljuljaju a klackalice dižu u nebesa. Izmaštala je i ginekološko s urednim salama i ljuba-
gendaran mi je uticaj koji pas u seriji „After Life“ ima na lika kojeg glumi Riki Džervejz Koju biste važnu, još nesnimljenu crnogorsku ili regionalnu temu/priču voljeli da vidite na velikom platnu?
- Volela bih da se snimi nekoliko poučnih filmova o patrijarhatu i kako on utiče na svakodnevni život žena u regionu. Vreme je za promene, a umetnost im je uvek doprinosila. Posebno drag citat iz domaćeg filma?
- „Ako baba plače, daj joj keks.“, čini mi se iz filma „Oktobarfest“ (Dragan Kresoja, 1987).
S obzirom na to da imamo malu decu, sada je često u upotrebi, a meni je najzabavnija kada je izgovori muž Španac koji priča srpski. Ili barem on tako misli.
Najneodoljivija „štetočina“ iz animacije?
- Ptica Trkačica. Sada je ponovo gledam sa sinom i potpuno je fascinantna. Mada i Kojot ima svojih vrlina.
znim akušerima; vozače koji izbjegavaju puni gas na pješačkim prelazima. Ima vremena i za druženje i duge šetnje sa prijateljima. Redovno nastupa u beogradskom klubu „Ben Akiba“, a povremeno je možete vidjeti i u regionu i inostranstvu.
Ako, pak, želite tutorijal na temu ,,Kako da upropastiš svoj život u dva jednostavna koraka“, ništa ne brinite: Jagoda upravo piše ovu knjigu za koju vjeruje(mo) da će postati bestseler.
Morali smo da provjerimo odakle crpi inspiraciju i nepresušan humor. Poslali smo joj pismo sa brojem 33 i pogledajte što nam je napisala.
Prvi film koji ste gledali u bioskopu?
- Ne mogu tačno da se setim prvog, ali mogu da prizovem uzbuđenje koje su mračna bioskopska sala i veliko platno uvek u meni izazivali. Jasnije se sećam odlazaka u video-klub po filmove na VHS-u i porodičnih maratona u kojima samo ćale nije učestvovao jer „on je to već gledao“.
Soundtrack kog filma bi mogao ili biste voljeli da prati Vaš život?
- Soundtrack filma „Call Me by Your Name“ (Luka Gvadanjino, 2017), možda zato što kada ga slušam zamišljam predivne predele Italije koji podsećaju na sreću.
Poslije kog filma ste poželjeli da pođete u zemlju u kojoj se odvija radnja?
- Italija i Španija uvek izgledaju dobro na velikom platnu, mada sam zbog britanske serije „Top Gear“ i njihovog putovanja po Vijetnamu poželela da posetim tu zemlju. Ispostavilo se da
je njihovo oduševljenje bilo potpuno opravdano. Izdvojite tri filmska autora koja biste voljeli da izvedete u provod. U koju kafanu i na koje piće?
- Možda Alehandra Gonzalesa Injaritua, Pedra Almodovara i Fernanda Meireljesa - pored toga što su režirali neke od mojih omiljenih filmova, oni su iz zemalja u kojima ljudi znaju da se provode. Povela bih ih u Čuburu i naručila ćevape, mućkalicu i šljivu, pa bismo rumeni u licu filozofirali o smislu života. Kako zamišljate proces snimanja filma koji bi Kventin Tarantino režirao na Balkanu?
- Možda bi snimio film u kojem žene Balkana sprečavaju rat, usput praveći ozbiljno krvoproliće jer je muškarcima političarima teško objasniti mirnim putem da nam rat zapravo nije potreban.
Pjesma koja vas podsjeća na prijatelja, partnera ili člana porodice?
- „Zlatni dan“ Bisere Veletanlić bila je jedna od omiljenih pesama moje majke koja je, slušajući je, mislila na mog oca (ili bar ja tako želim da verujem). S obzirom na to da su oboje otišli, Bisera mi ih uvek na nekoliko minuta vrati. Pjesma koju biste pustili da uz nju dočekate smak svijeta?
- „Hurt“, Džoni Keš . Deluje kao adekvatan izbor za tu priliku.
31. oktobar 2024.
Pjesma koja je himna slobode/hedonizma?
- Menjaju se u zavisnosti od raspoloženja i životne faze. Trenutno mi je Dekker jako simpatičan, spot potpuno neodoljiv, a pesma „Small Wins“ dobar podsetnik da čestitamo sebi male pobede.
Jedna od najljepših pjesama s imenom u nazivu?
- Uvek sam volela kada Davor Gobac (Psihomodo Pop) zapeva: „Frida je bila moja kraljica...“
U mojoj tinejdž-glavi ja sam bila ta Frida o kojoj peva, a Davor
Gobac je bio neki strašno zgodan tip. Čak je bila i opcija da mi se dete tako zove, ali imam dva sina, pa se izjalovilo. Vaša pjesma za karaoke?
- „You Know I Am No Good“, Ejmi Vajnhaus
Da morate da slušate samo jednog autora do kraja života, koga biste odabrali?
- U ovom trenutku, odabrala bih pomenutog Dekkera, jako mi se dopada. Mada mi je teško da zamislim da moram da izaberem samo jednog, takve konstrukcije su me uvek plašile. :)
sla uz njegovu muziku. Kada je umro, bila sam u Meksiku i nekako mi je promakla ta vest, pa sam ga oplakala sa zakašnjenjem.
Pjesma koja je toliko loša, da je nemoguće ne voljeti je?
- „Makarena“. Nema veze da li ti se dopada, počećeš da se mrdaš. Hoće li nas Kit Ričards sve nadživjeti?
- Bez sumnje.
Domaći autor kog svi obožavaju, a Vi ne možete da ga smislite i/li mislite da je precijenjen?
- Uh, niko mi ne pada na pamet. Poster koje muzičke zvijezde ste držali na zidu u srednjoj školi?
- Poster Elvisa Prislija u prirodnoj veličini, uramljen i uredno zakucan za zid. Smrt kog muzičara Vas je naročito pogodila?
- Arsena Dedića. Moja majka ga je jako volela, a sa njom ga je zavoleo i moj otac, pa sam odra-
Serija idealna za kišni vikend?
- „After Life“.
Serija koja Vas podsjeća na djetinjstvo?
- „Bolji život“.
Serija koja je zaslužila mnogo veću publiku?
- Nisam u toku sa gledanošću serija, pa ne znam odgovor na to pitanje. :) Serija koju nikada nijeste završili?
- Nisam završila mnoge, uglavnom zbog toga što imam malu decu.
Serija koja je fantastična, ali ima užasan kraj/razradu?
- „Westworld“, ako se druga sezona računa kao kraj. Predmet koji ste poželjeli da imate poslije gledanja neke serije?
- Verovatno neku staru restauriranu kuću u Toskani, okruženu divnom baštom i bazenom. Najdraži par iz serije?
- Dopada mi se priča o upoznavanju i zabavljanju mladića i devojke iz serije „Foodie Love“, koji obilaze neobične, ali odlične restorane u Barseloni i pokušavaju da jedno drugom ispričaju ko su.
Radno okruženje/tim/posao iz serije koje ste poželjeli za sebe?
- Okruženje u kojem radi glavni lik iz serije „After Life“ (redakcija lokalnih novina). Svi zaposleni su pomalo pomereni, a on je nemilosrdno duhovit.
Za koga ste navijali – za Toma ili Džerija?
- Za Toma. Džeri je uvek delovao previše prepredeno.
M. ČAVIĆ
Garantujem vam da ću ovu pjesmu da userem – kazao je s ivice osmijeha plavušan u prevelikom kardiganu, prije nego što će televiziji polako spakovati njen ključni muzički momenat devedesetih. Kreće ovako: „We passed upon the stairs/ we spoke of was and when“...
Mnogo, mjesecima ranije prije nego je tog njujorškog novembra 1993, producent Aleks Koleti skupio petlju da pred njega izađe sa gomilom skica za jedan MTV Unplugged nastup. Niko, ni u bendu Nirvana, valjda ni sam taj plavušan nije očekivao, da će odmah tu Koletiju da kaže: „Okej, super“...
Crne svijeće
„Okej, super, ali želim crne svijeće, baš gomilu crnih svijeća. I ljiljane. Stargazer lilies. Znači ne obične ljiljane“. „Šta, kao na sahrani?“. „Vidiš da znaš! Da, baš kao na na sahrani“.
Kurt Kobejn imao je taj talenat, da je mogao da otpjeva i telefonski imenik, pa da to
Imao je taj talenat, da je mogao da otpjeva i telefonski imenik, pa da to djeluje kao da je pisano samo za njega i njegovu melodiju. Samo ako ima dobar dan i ako to osjeti lično. Ali, da li i jednu pjesmu Dejvida Bouvija?
djeluje kao da je pisano samo za njega i njegovu melodiju.
Samo ako ima dobar dan i ako to osjeti lično. Ali, da li i jednu pjesmu Dejvida Bouvija?
Bouvi je „The Man Who Sold The World“ pisao onda, kada je zamrzio onog sebe koji radi slave ili dobre pjesme prodaje intimu. Kada servira
najranjivije od duše. Praktično, jedan cijeli svijet. Kada je „The Man Who Sold The World“ nastajala, muzički tiranosauri još su tumarali Zemljom; bilo je proljeće sedamdesete; era neokrnjenih legendi i produkcijski genije Toni Viskonti na basu... Prvo se zvala „Saviour Machine“ i napisana je na cedulji u jednom hodniku, dok je Dejvid čekao red na zakazano snimanje u studiju. Prva od velikih pjesama koje je ta-
Kurt Kobejn u noći svog najslavnijeg nastupa
Četvrtak, 31. oktobar 2024.
„MTV
ko, u žurbi i vremenskoj stisci napisao. Mnogo kasnije opisivao ju je kao nastavak klasika „Space Oddity“ (s onim ,,I never/ We never lost control“).
Ali da, radi se o liku koji od silnog prodavanja privatnosti, sebe više nije mogao da podnese. I kako da takva pjesma ne bude bitna Kurtu Kobejnu? Niko u Nirvani, godinama i decenijama kasnije, nije vjerovao da je to uopšte pjesma Dejvida Bouvija. A Kurt je svoj „MTV Unplugged“ nastup prihvatio – ako i samo ako to budu ne njegove i njihove, nego njemu bitne pjesme. Samo sedam mjeseci nakon tog nastupa, biće mrtav.
Šest tuđinki
Prokletstvo i blagoslov. Sudbina ploče „MTV Unplugged in New York“, prvog „živog“ Nirvana albuma, od prvog dana novembra 1994. već 30 godina je, da tinja pod sjenkom Kurtovog suicida. Da bude pročitana kao hronika najavljene smrti. Za jedan nastup na kom je Kurt Kobejn, prosto, udario sebi po meraku i izveo ono što mu je već dugo bilo bitno: neke pjesme benda Meat Puppets sa dvojicom njihovih članova, pa obrada Vaselines, pa ta Bouvijeva, pa Lid Beli
Da znate da se to nikako nije sviđalo MTV ekipi. Kakav bre Meat Puppets, oni su očekivali neke bitne muzičke faca tu uz Kurta, tipa Pearl Jam ili Tori Ejmos ili bog ti ga zna koga! I željeli su njihove „In Utero“, a posebno pjesme sa kultnog „Nevermind“ albuma.
Nirvana je tog dana svirala samo četiri pjesme sa ploče „Nevermind“, tri s „In Utero“... Kurt je nastup počeo s „About a Girl“, sa sve riječima: „Ovo je nešto sa našeg prvog albuma.. a njega sigurno nijeste kupili“. Dakle, osam njihovih – i šest tuđih pjesama. I đe je, bre, tu finansijska ili bilo kakva računica, za MTV ili za Nirvanu, nebitno? Đe su tu racio i logika?
Fora je što niko od producenata nije imao petlje da priđe ili sugeriše, da se za snimanje spremi neki veći Nirvana hit. Realno – jedina njihova izvedena hitčina bila je „Come as You Are“, odmah nakon „About a Girl“! A u suštini, svi oni su se bogu molili da se Kurt uopšte pojavi na zakazanom snimanju...
Sakriveno pojačalo
Tih dana bio je u tremoru i muci ko zna kog skidanja sa droge i alkohola. Probe su bile katastrofalne; Kris Novoselić se dan pred nastup mučio s onom Viskontijevom bas linijom; na posljednjoj probi Kurta nije ni bilo i bio je ko zna đe.
E da, taj najbitniji od svih „MTV Unplugged“ nastupa na kraju nije ni bio... pa, nije bio unplugged. I to, ono što je prošlo kroz pojačalo i još učvršćeno pedalom za proste efekte na akustari, jasno možete čuti upravo u pjesmi „The Man Who Sold The World“. Producent Koleti je navrat-nanos na sceni tu zamaskirao pojačalo jednom kutijom, kao da je to postolje za jedan od monitora a ne ono što stvarno jeste...
I ozbiljno, niko, ali baš niko nije vjerovao, da taj nastup sa 14 pjesama, neće poći po zlu. Niti je uopšte postojala ideja, kako bi to na kraju moglo da ispadne. Samo što je upravo u tim i takvim okolnostima, Nirvana cvjetala. I imala najbolje nastupe. I Kurt, naravno. Sve je snimljeno iz cuga, te jedne noći.
E sad, što je Nirvana uopšte željela od tog nastupa i koja je ideja bila. Bubnjar, potom velika i moderna rok zvijezda Dejv Grol , govorio je da
su oni generalno mrzili sve te „MTV Unplugged“ svirke još od kraja devedesetih. Jer, bendovi su suštinski na isti način svirali iste stare pjesme, samo, ono, akustično. I koja je poenta i smisao toga? Kurt je imao, Nirvana je imala pravo, da od svega toga traži više. I da više i dobije. Još tada, u zrelu jesen devedeset treće, kad su već bili glavne rok baje vaseljene i dunjaluka. Njihov momenat, njihova pravila.
I stvarno, što je Kurt tu želio? Recimo, da je za tako neočekivano folkerski nastup inspiracija bila i album „The Winding Sheet“ (1990) Marka Lanegana (kako mu samo kotorski nastup dobro pamtimo!) – na kojem je Kobejn gostovao. Pa je na kraju, sve ispalo, kao da je sva ta Nirvana buka izvrnuta iznutra – da se ogoli suština nečeg ne nužno ranjivog, ali iskreno i dirljivo intimnog.
Na samom kraju, Kurt neočekivano pominje i opisuje starog predratnog bluzera Lida Belija kao najbitnijeg muzičara u svom životu. I to je tek priprema i poprište, na kom će Kobejn pjevati Belijev klasik i standard „Where Did You Sleep Last Night“. Samo što je tu, na kraju, to već svima logično; i svi su tu u Njujorku i pred televizorima sa MTV kanalom već hipnotisani toliko, da im je stvarno mogao i telefonski imenik otpjevati...
Ivica vriska
Ima taj momenat na samom kraju pjesme „Where Did You Sleep...“, kada znate da se tu dešava nešto jedinstveno i neočekivano. Za što nijeste uopšte ni znali, da taj plavušan u džemperu ima to nešto u sebi, da otključa i pruži. Dakle, na samom kraju, posljednji stih „I would shiver the whole night through“ Kurt podiže za oktavu – i s ivice od vriska pronalazi ono „shiver“ tako, da cijeli bend stane, da cijela sala i svi u produkciji i sa kamerama zaustave dah... Da bi na „whole“ otvorio i otkrio one plave oči tako iznenadno i tako prodorno – kao da je to, na kraju
Omot DVD koncerta objavljenog 1994. betteronvinyl.co.uk
bunovnog sna, pronašao dio neke istine i jasnoće. Sada je lako vjerovati, sa svim majstorstvom od naknadne pameti, da je te njujorške jeseni Nirvanin frontmen gledao pravo u oči one smrti, koju je sedam mjeseci kasnije zagrlio. I da je „MTV Unplugged“ ništa više i ništa manje od rekvijema za Kurta Kobejna, koji sebi možda nije planirao ni prizivao, ali ga jeste onim crnim svijećama i ljiljanima prizivao...
Iste noći ekipa iz benda proslavljala je nastup u klubu; svjesni da su odradili nešto mnogo dobro, što su mislili da neće biti dobro uopšte. Naravno, bez Kurta – on je noć proveo u hotelskoj sobi, na telefonskoj žici, tražeći glas svoje Kortni Lav. Njemu se, naravno, u svom njegovom stidu, učinilo da to ništa nije valjalo.
Nakon tri decenije, za nekog mladog, ko nikad nije slušao Kurta Kobejna, savršena prva stanica na tom putu upoznavanja je „MTV Unplugged“. Momenat i noć kada sve klikne, pa na komandu od akustare i zamaskiranog pojačala procvjetaju zvjezdani ljiljani. Da one svijeće nikad ne dogore. S. STAMENIĆ
Ovo možda jeste priča o usponu i padu jednog političara, ali je u isto vrijeme i vizuelni komentar o sistemu koji takve populističkokoruptivne uspone dozvoljava
Predsjednički izbori u Sjedinjenim Američkim Državama praktično vire iza ćoška, pa ćemo sljedećeg utorka imati jasniju sliku kako će svijet izgledati iz te liderske vizure. I dok ovaj nesumnjivo uzbudljivi politički period iziskuje oprez, isto tako traži i druge artističke perspektive, u kojoj jednu od glavnih uloga sasvim sigurno može igrati sedma umjetnost.
Južnjački senator
Sasvim zgodno: baš ove sedmice obilježavamo 75 godina od premijere jedne od najboljih političkih drama svih vremena. U slojevitom filmu „All the King’s Men“ Roberta Rosena možemo da pronađemo brojne lekcije, lako primjenljive i prijeko potrebne za krajnje dramatičnu sadašnjost. „All the King’s Men“, premijerno prikazan 8. novembra 1949. u Njujorku, zasnovan je
na istoimenom romanu Roberta Pena Vorena , koji je 1946. nagrađen Pulicerom. I
dok je drama o usponu i padu guvernera „južnjačke“ države Vilija Starka (Broderik Kroford) na stranicama romana ispisana iz vizure novinara Džeka Burdena ( Džon Ajrlend ), Rosen je koruptivnu prirodu fokusirao iz ugla političara. Iako je partija kojoj pripada misteriozno sakrivena, jasno je da su njegova sujeta i moć, čija će kombinacija rezultirati njegovim padom, zasnovani na liku i djelu Hjuija Longa, guvernera i senatora iz Luizijane.
Uprkos ne tako sjajnom „nastupu“ u bioskopima, „All the King’s Men“ izazvao je nevjerovatne rasprave i debate. Zahvaljujući živopisno-impresivnoj fabuli precizno je opisao praktičnu stranu po -
litike koja, iako je vizuelno u filmu dio prakse prošlosti, zahtijeva dublju savremeniju analizu. Dok na startu, kroz Broderikovu rolu, gledamo kompleksnu osobu koja se katkad čini kao potencijalni heroj i čovjeka koji zaista želi da napravi pozitivne promjene u zajednici koju predstavlja - isto tako vrlo brzo vidimo kako takve ljude uništava ona početna naivnost. I to što ulaze u političke igre, nespremni i nesvjesni da u njima glavnu riječ vodi populizam.
Na koncu, rasprodavši sopstvene principe i vrijednosti za moć i uticaj, svaki privid onog dobrog borca sa početka ubrzo uništava vrlo poznati cinizam, čije obrise možemo
pronaći u mnogim savremenim političkim igrama, nezavisno od mjesta na kojem se nalazimo. Ovaj specifičan segment političke ličnosti maestralno prenosi Broderik, koji je sasvim slučajno završio na
setu, nakon što su Rosena odbile neke poznatije face. No, trebalo je pronaći način da se vuzuelno predstave problemi koji su naglašeni u ostvarenju „All the King’s Men“ - od monopolizacije medija, preko polarizacije političke situacije, do etičke upitnosti aktera na sceni. Tako dolazimo do Rosenove režije i rada sa direktorom fotografije Barnetom Gafijem. Iako je na trenutke izgledalo nedovršeno, s obzirom na to da je režiser morao da spakuje četvoročasovni skript u dva sata, određene vizuelne sekvence zaslužuju poseban naklon. Jedna od njih je sasvim sigurno i vrhunac same drame – posljednja scena smrti političara koja perfektno opisuje značenje političkog pada.
Zamke demagogije
Iako ova tema sasvim sigurno ima savremeniji šmek – ne samo kada govorimo o predsjedničkim izborima u Sjedinjenim Državama, već i mnogo bliže, u Evropi – u to vrijeme je priroda filma takođe bila takva da je publiku tjerala da se suoči sa opasnostima od populizma, demagogije, korupcije i nepotizma, ali i sa real-politikom.
Na koncu, značaj ovog političkog diskursa je jasan: „All the King’s Men“ možda jeste priča o usponu i padu jednog politi-
Permanentna popularnost Pulicerom magrađenog romana možda nije uspjela da se preslika na Rosenovu adaptaciju, ali zahvaljujući maestralnom glumačkom umijeću aktera, jeste zaintrigirala Američku akademiju nauka i umjetnosti. Tako je „All the King’s Men“ uspio da se
okiti nominacijama u čak sedam kategorija. Iako nije trijumfovao u vrlo kompetitivnoj kategoriji montaže, a i Rosenu je umakao
Oskar za režiju, uzeo je Oskara za najbolji film, a donio je zlatne statuete i Broderiku Krofordu, i Mercedes Mekembridž za sporednu žensku ulogu.
Efektan pogled na rasprodaju principa i ideala
čara, ali je u isto vrijeme i vizuelni komentar o sistemu koji takve populističko-koruptivne uspone dozvoljava. Rosen je bez sumnje 1949. ciljao takvu sliku i poruku na premijeri u Njujorku.
Ovaj crni filmski ples politike i korupcije ispratila je i prava produkcijska drama. Tokom (ne)popularne ere Džozefa Makartija , Rosen je morao više puta da svjedoči o „antiameričkim aktivnostima“. I dok se isprva pozivao na Peti amandman, na koncu je popustio i izlistao holivudske face koje su etiketirane kao komunisti. I napokon je uklonjen sa „crne liste“. No, produkcijska kuća Kolumbija, koja je lansirala „All the King’s Men“, odgovorila mu je vrlo brzo. I
to oduzimajući mu sva prava koja se tiču filma i prekidajući dalju saradnju.
Rosenova kompleksna politička drama dobila je očekivani holivudski rimejk. No, uprkos tome što je Stiven Zajlijen okupio stelarnu ekipu za istoimeni film (Šon Pen, Džud Lo, Kejt Vinslet, Džejms Gandolfini, Entoni Hopkins, Patriša Klarkson) rimejk iz 2006. ostao je miljama daleko od originala. Sedam i po decenija nakon premijere, uprkos mnogobrojnim scenarističkim i mizanscenskim problemima, „All the King’s Men“ Roberta Rosena sa pravom ostaje visoko pozicioniran na listi vječnih političkih filmskih drama 20. vijeka. Leila MURSELJEVIĆ
Kada je u pitanju Noć vještica – evo, da se ne vatamo raznih metalaca i gotičara, ili da potežemo filmske horor klasike sa sve slasher progoniteljima - nećemo dalje od serije „Stranger Things“. Svi barem od te Netfliksove serije znate, u kojoj je mjeri muzika bitan sastojak i začin te atmosfere.
Crnogorski gradovi su prije pola vijeka imali bendove
dostojne „Halloween“ svirke. Valja tragati i ići ranije od, recimo, ivangradske Paukove mreže (prvo ime: TNT!) koja je prašila AC/DC osamdesetih, ili titogradskog benda Armagedon, barskog Ponoćnog ritma, hercegnovskog Radioaktivnog otpada... Ili, paz’ sad, u Budvi osamdesetih strašno popularne Luciferove garde (koja je koju godinu kasnije, silom na sramotu, morala nastupati samo kao Garda)...
Ovog puta, dakle, idemo još ranije – do sredine sedamdesetih – i Bijelog Polja. Gdje su svirali i glavne face bili momci iz benda Devils. Isključivo tvrđi rok, ono najbitnije iz tog svijeta i iz tog vremena, još na instrumentima u inostranstvu nabavljenim. I bili, onako, sasvim pristojna provokacija. Đaolja rabota, rekla bi gospoda iz nekog finog komšiluka, recimo, u Bijelom Polju.
Pjevač je bio Žarko Joksimović, gitaristi Bato Mašković i Stojan Coko Kovačević, a za bubnjem Goran Rakočević i na basu Predrag Pedo Tošić. Ali, ne bi bili ono što jesu – neponov-
ljivi Devils – da član benda nije bio Kars. Milovan Raonić Karson bio je nešto kao prava i savršena opskurna ličnost underground scene. Prije pola vijeka, u Bijelom Polju.
Svašta je taj Karson u rokenrolu i oko rokenrola tada radio, bio i pisac i voditelj, a za Bjelopoljce i oriđinal jednog vremena, kad se tu na Limu počela spuštati i jedna magla prave i iskrene urbanštine. Uglavnom, što zbog pojave, što zbog oblačenja i senzibiliteta – naš Milovan je dobio čvrsto obećanje od lokalnog direktora policije, da mu nigdje da vodi muzičko ili književno veče neće dozvoliti. Što ga Kars, naravno, nije poslušao – i što je dovelo do nezaboravnog vijanja sa policijom na jednom od nastupa benda. Zbog kojeg je, u sve šljaštećem italijanskom ruhu, usred zime Lim preplivao... I eto, urbana legenda. Bend je svom Karsu izdao i knjigu, zbirku poezije „Crnac u Bijelom Polju“. U toj mjeri je te 1979. bila underground, da joj je u „Omladinskom pokretu“ posvećena duga i oštra kritika – iz pera Fahra
Radončića (isti onaj rođeni Beranac, novinar što je mnogo kasnije utemeljio Dnevni Avaz u Sarajevu, pa ušao u politiku i bio i ministar sigurnosti BiH).
Na kritiku, naravno, Devils nije ostao dužan; momci su čak odgovorili kritičarima i zvaničnim reagovanjem u listu („Njihovo gledanje je jednosmjerno poput konja sa zaštitnicima i amovima, zato ne bi mogli da budu ni portiri u fabrici konjskih zaštitnika i amova...“ – pisali su oni!). I još dodali da su „dušebrižnici po Sigmundu Frojdu ljudi bez superega“ – i još svašta nešto. Otprilike, to otvoreno, javno i totale simpatično prepucavanje u crnogorskim medijima, na muzičkoj sceni – to je i najbolji dokaz, kako je alternativa nalazila načine da cvjeta i u Crnoj Gori, prije skoro pola vijeka.
I da su, naravno, Devils bili neki tipovi sasvim u skladu muzike koju su svirali i pjesama koje su propovijedali... Negdje na tragu hard roka, pa skoro i zamalo hevimetal. Taman nešto kao Edi Manson u seriji „Stranger Things“. Devilsi su svirali do 1983. godine. Lako ih je zamisliti, da u našem vremenu praše neki mračnjački rok uz malo štosne i bezazlene provokacije za Noć vještica. A sad, ko su ti crnogorski bendovi, na čijoj bi svirci novembar dočekali? Stojan STAMENIĆ
31. oktobar 2024.
Dok su londonske ulice krajem oktobra platforma za tradicionalan ples kostima za Noć vještica, na pragu Temze u Sautbanku protekle sedmice kuvala se lijepa literarna čorba. Tako su sladokusci na marginama hororistično-zabavnih mizanscena na trenutak pobjegli u svijet koji „slavi moć pisane riječi“ tok om Londonskog festivala književnosti.
Nezavisno od toga kojem literarnom klanu pripadate, na Sautbanku mogli ste pronaći kutak za sebe.
Najveće ime na Londonskom festivalu književnosti otvorilo je ovogodišnje izdanje smotre: glumac Kijanu Rivs iskoristio je oblačni London da predstavi „The Book of Elsewhere“, roman o besmrtnom borcu koji na putu pronalaska sebe možda i traži način da se vječnog života oslobodi.
Julija , supruga preminulog političkog aktiviste Alekseja Navaljnog, govorila je o njegovim memoarima „Patriot“, koje je počeo da piše nedugo nakon trovanja 2020. godine. Razgovor o ovom specifičnom testamentu njegovog života, sa posebnim fokusom na posvećenost borbi protiv režima Vladimira Putina , bio je očekivano najposjećeniji događaj na festivalu. Pored glumca Ruperta Evereta i kolekcije priča „The American No.“, popularnog britanskog autora Hanifa Kurejšija i njegovih memoara „Shattered“ u kojima je pokušao da približi događaj zbog kojeg je završio sa inva-
Direktor i glavni i odgovorni
urednik Nenad Zečević
Urednica
Nezavisno od toga kojem literarnom klanu pripadate, na Londonskom festivalu književnosti mogli ste pronaći kutak za sebe. Ovogodišnje izdanje otvorio je Kijanu Rivs predstavljajući roman „The Book of Elsewhere“
liditetom, te Jasmin Mohamed Kahin i Aše Jufu , spisateljica iz Somalije čiji su radovi premijerno dostupni na engleskom jeziku - posjetioci festivala imali su priliku da se upoznaju i sa nekim novajlijama. Tako je segment posvećen piscima-debitantima otvorio vrata zanimljivim romanima koji, uprkos različitim temama, imaju jednu zajedničku lokaciju – London. Od harizmatičnih priča o prijateljstvu, umjetnosti i feminizmu, do pustolovina u sjevernom dijelu grada i mi-
Ivanović-Nikičević Saradnici
Zamjenik urednice
Stojan Stamenić
Drobnjak-Vukašinović,
sterioznih priča iz tamnih londonskih ulica, „debitantski ugao“ ponovo je pokazao zbog čega je uvijek jedan od najzanimljivijih. U okviru ovogodišnjeg festivala mnogo se govorilo i o v ezi muzike i književnosti. Tako je festival adekvatno „pogurao“ i londonski reper Gets , koji je oštrom lirikom i humorom adekvatno dočarao tu neraskidivu konekciju. Takođe, srednjoškolci su se pridružili lokalcu iz južnog Londona, Anifioku Ekpudumu , sa kojim su razgovarali o socio-kulturnoj istoriji britanske rep muzike, u okviru prezentacije njegove prve knjige „Where We Come From: Rap, Home & Hope in Modern Britain“.
Leila MURSELJEVIĆ
