Udruze se tri vola, te se dogovore i otidu u planinu veliku, dje su dosta trave i vode nasli. Tu se nastane. Dodje vuk da ih pokolje, ali oni se pribiju jedan uz drugoga; pa docekaju vuka na rogove, te im vuk ne mogne nista. Vuk se domisli, pa upotrebi lukavstvo. Privuce se blizu Bijelonje, pa ga zovnu i rece mu: - Dogovorite se ti i Rudanja, te mi izdajete Galonju, i nemojte ga braniti, a to je i za vas korisno, jer ce ostati sva pasa vama dvojici. Bijelonja pristane na vukov savjet, pa jos i Rudonju nagovori, te vuku izdadu Galonju. Posto vuk smiri Galonju, opet prizove Bijelonju i posavetuje ga da mu ovaj izda Rudonju, pa da za njega samoga sva pasa ostane. Bijelonj pristane i Rudonju vuku izda. Posto vuk i Rudonju smiri, onda kidise put Bijelonje. Bijelonja mu rece: - Zar ces pogaziti vjeru, vuce? Vuk mu odgovori: - Nije vjera tvrda u jacega! Salio se, ne salio Vozio Bacvanin Grka u Pestu. Jedan dan kupi Grk od cobana na putu mlado jagnje. Kad dodje u vece u krcmu na konak, Grk rece Bacvaninu: "More kocijasu, zakolji to jagnje i oderi, a ja cu ga zgotoviti, pak cemo zajedno jesti."Bacvanin rado pristane u taj ortakluk. Kad Grk zgotovi jagnje, ucini mu se malo za obojicu, zato rece Bacvaninu: "More kocijasu, ovo je za nas dvojicu malo, nego ajde da spavamo, pa koji lepsi san usni, onaj sam neka pojede sve. "Bacvanin pristane na to, pak legnu spavati. Posto Grk zaspi, Bacvanin ustane, pak uzevsi leba iz svoje torbe, metne gvozdenjak s kuvanim jagnjetom preda se, i pojede sve; pa onda ostavivsi gvozdenjak prazan na svoje mesto, legne i on, te zaspi. Kad se Grk probudi, on povice Bacvanina: "Ej, more, kocijasu! ustaj, kazuj sta si snio?" Probudivsi se, Bacvanin mu odgovori: "Ti si, gospodaru, stariji, ti si gospodar; kazuj ti najpre. "Onda Grk pocne: "Ja sam snio gde se otvorilo nebo, pa tamo sedi Bog na prestolu svome, to je tako lepo, da se ne moze kazati; pa onda Bog spusti od ozgo velike merdivene, pa zovne i mene da idem gore" - "Stani, gospodaru, dosta je, povice Bacvanin, ja sam gledao kad si ti gore posao, pak pomislim, da ne ces vise amo ni doci; pa onda uzmem, te pojedem sve meso." - "Sta more bre, povice Grk poplasen, ja se salim, more!" - "Bogme, gospodaru, odgovori Bacvanin, ti se salio ili ne salio, ja sam za istinu primio." E lijo, sad si dolijala U nekoj zemlji oglasi se lazljiv vrac. Car od one zemlje dozove ga preda se i iznesavsi u zavezanoj vreci lisicu, rece mu: - Ako pogodis sta je u toj vreci, pravi si vrac, i necu ti nista; ali ako ne pogodis, pogubicu te. Onda on, zamislivsi se malo, rece sam sebi: - E lijo, sad si dolijala| Cuvsi to car, odmah povice: - Pogodi, lisica i jest| I tako ga otpustise kao pravog vraca. Krepao kotao
Izmisli jedan prosti seljanin, kako bi prevario nekog kamatnika trgovca u varosi, koji mu je dosta krivice uradio, i podje jedan dan u trgovca moleci ga:" Gospodaru, molim te, uzajmi mi kotao rakijnski, da nesto rakije ispecem, a do danasnjega dana donijecu ti ga i dobiti nanj talijer." Slakomi se trgovac i uzajmi mu kotao, a seljanin sedmi dan podje trgovcu i odnese jedan preko mjere mali kotlic rakijnski govoreci:" Znas, sta je gospodaru?" "Sta?" zapita trgovac. Bogme se okotio tvoj kotao" odgovori seljanin, "i evo sam ti zdrijebe od njega donio, jer je u mene zdrijeban i dosao, a ja tvojega ne cu." Bravo! bravo!" odgovori trgovac, "po tome se vidi, da si covjek posten, fala ti!" "Nego molim te, gospodaru" pridoda seljanin, "neka jos koji dan u mene postoji kotao, jer ga onako bolesna ne mogu spraviti." "Dobro dokle" odgovori mu trgovac. Poslije desetak dana dotrci uplasen seljanin k trgovcu, pa mu rece: "Gospodaru, ne znas nesrece?" "Koje?" zapita trgovac. "Krepao kotao." "Kako krepao, niciji sine!" prodere se trgovac, "kako moze kotao krepati?" "Eto kako" prihvati seljanin, "stogodj se koti, valja i da krepa." I na ovaj nacin,kad trgovac potjera seljanina na sud i u sudu dobije razlog, i uzme veliki kotao za mali.