V. LIST br. 1 by Općina Vir

Virski LIST

Broj 1

Godina I.

Studeni 2007.

VRTIĆ VODOVOD AMBULANTA

Turističke zone PROSTORNI PLAN

u temi broja

Vir budućnosti

tema broja

travanj 2007.

Projekti Općine Vir već sljedeće godine novi vrtić i ambulanta, a do kraja 2009. godine i kompletni vodovodni Zapadni pravac

Vir

VRTIĆ,

Ambulantni dio od 150 kvadrata sadržavat će dvije ordinacije - opće medicine i stomatološku te stan za liječnika

Adio, stara školo

budućnosti

Virska je želja moderna školska zgrada 21. stoljeća sa sportskom dvoranom nalik onoj u Ninu. Međutim, 15 milijuna koji su uloženi u ninsku školu i dvoranu ipak su preveliki financijski zalogaj pa će Općina Vir želje uskladiti s mogućnostima i tražiti jeftinije, ali jednako kvalitetno rješenje. Novi sporazum je pred potpisivanjem, a jedinica lokalne samouprave spremna je participirati u izgradnji s nekoliko milijuna kuna godišnje.

AMBULANTA I VODOVOD Već sljedeću školsku godinu virski bi mališani trebali krenuti u veliki i novi vrtić, a na istom mjestu, u samom centru mjesta, građanima će na usluzi biti i moderna ambulanta. Uz magistralni vodovodni pravac Zapad, jedan od najvećih i trenutno najznačajniji projekt u općini Vir, ali i cijeloj Zadarskoj županiji, zgrada u kojoj će biti smješteni vrtić i ambulanta, ovih dana doživljava puni zamah: zajedničkim snagama s Ministarstvom zdravstva i socijalne skrbi odrađen je papirnati dio posla vezan uz projektnu dokumentaciju. Projekt vrtića i ambulante Cijela priča o gradnji vrtića i ambulante započela je još prije pet godina kada Općina u centru Vira otkupljuje

Sredstva za izgradnju vrtića i ambulante već su ranije osiguravana preko Ministarstva zdravstva i Ministarstva razvitka i upravo to omogućit će da cijeli projekt najvećim dijelom bude financiran s državne razine

zemljište od 1800 metara četvornih površine upravo za izgradnju kompleksa koji će trajno i kvalitetno riješiti problem ta dva objekta. Ova dva iznimno važna segmenta za društveni život zajednice trenutno djeluju u nedovoljno adekvatnim uvjetima iako broj njihovih korisnika raste iz godinu u godinu, paralelno sa sve boljom demografskom slikom otoka. U virskom vrtiću «Smješko», primjerice, već je 50-ak djece, što znači da su razredna odjeljenja prerasla

standard od 20 mališana. Rješenje, ipak, postoji. «Virski list» u svom prvom broju donosi detalje iz projekta koji je izradila splitska tvrtka «Gradal inženjering». Ambulantni dio od 150 kvadrata uz sve će prateće tehničke prostorije imati dvije ordinacije - opće medicine i stomatološku - a u istom je komplesku previđen i stan za liječnika, što se pokazalo kao nužnost želi li Općina Vir imati stalnu i kvalitetnu zdravstvenu zaštiti za svoje građane.

Sav ostali prostor od 500 metara četvornih pripast će dječjem vrtiću koji će uz kuhinju i uredske prostorije imati i tri učionice veće od 60 kvadrata. Kao četvrta predviđena je multimedijalna dvorana za prezentaciju raznih sadržaja koja će se spajati sa školom. Ispred je parkiralište, a iza prostor za vanjske aktivnosti djece iz vrtića. Dovršetak do rujna 2008? U Općini Vir odlučeno je da se ide na dugoročno rješenje i dovoljno velik teren koji će zadovoljiti sve potrebe. Općinsko vijeće nedavno je izglasalo oslobođenje od komunalnog doprinosa za novu zgradu, a bude li se sve odvijalo po očekivanjima općine Vir, objekt bi mogao biti dovršen do rujna 2008.,

Nastavak na str. 6. Dječji vrtić će uz kuhinju i urede imati i tri učionice, multimedijalnu dvoranu, parkiralište i vanjski prostor za igru

vir budućnosti

studeni 2007.

INTERVJU Nastavak sa str. 7 zadnjem zajedničkom sastanku koji je krajem prošle godine održan u «Hrvatskim vodama», koje su jedan od nositelja ovog projekta, dogovoreno je kako će nakon završetka Zatona krenuti radovi na podmorskom dijelu. Zapadni pravac do 2009. Na tom području, naime, nema uobičajenih imovinskopravnih sporova pa se očekuje da će se radovi izvoditi ubrzanim tempom. Kako je za sve navedeno osigurana papirnata podloga, a zadarski «Vodovod» kao nositelj projekta ima financijsku potporu Ministarstva mora, prometa, turizma i razvitka i «Hrvatskih voda», u virskoj općini vjeruju kako nema razloga da 2009. godine kompletni Zapadni pravac ne bude završen. Izgradnju vodovodnog pravca pratit će i početak radova na prvoj fazi u mjesnoj kanalizacijskoj mreži, a nakon što je po hitnom postupku zatražena suglasnost na Studiju zaštite okoliša za odvodnju otoka Vira, na koju se također čekalo čak tri godine, nedavno je konačno dobiveno potrebno pozitivno rješenje iz Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja. Predviđanja zadarske «Vodoinstalacije» Izvođač radova, zadarska tvrtka «Vodoinstalacija», predviđa kako cijeli posao neće trajati dulje od godinu i pol dana. Prva faza uključuje Centar, Radovanjicu i dio Luke, od Crkve do Preuznih kuća, odnosno ukupno oko 900 objekata koji će do 2009., ako Zapadni pravac dođe u Vir, biti priključeni na mrežu i dobiti vodu.

Kristijan

Kapović Jedan od najmlađih općinskih načelnika u Hrvatskoj, SDP-ovac Kristijan Kapović, općinu Vir vodi već drugi mandat. Javna percepcija Vira u Hrvatskoj, samo dijelom i opravdana, uglavnom se svodi na slike prenatrpanog i neuglednog mjesta masovnog vikendaškog turizma te mjesta čiji se identitet izjednačava s rušenjem nelegalno izgrađenih objekata. Ipak, Vir ima i drugu priču. O budućnosti Vira i njegovoj novoj, razvojnoj perspektivi kroz projekt

turističkih zona, interesu investitora, otkupu zemljišta te rješavanju krupnih infrastrukturnih problema, razgovarali smo s načelnikom Kapovićem. VL Kako promijeniti sliku Vira od mjesta masovnog vikendaškog turizma u privlačnu turističku destinaciju s mediteranskim identitetom? Kapović Upravo to i planiramo, a prvi ozbiljniji korak napravit ćemo preko tvrtke «Vir Turizam» koju smo nedavno osnovali. Općina Vir planira krenuti u ozbiljne inves-

Turističke zone za 5 godina? VL U kojem bi roku cijeli projekt turističkih zona trebao biti realiziran? Kapović Kad bismo u idućih pet godina započeli s realizacijom tog projekta, to bi bilo fantastično. Riječ je o poslu u kojeg ulazimo s puno nade i entuzijazma, jer nije riječ o kratkotrajnom potezu, već o dugotrajnom poslu od kojeg puno očekujemo. Samo rješavanje papirologije za urbanističke planove može uzeti tri do četiri godine, a tek onda slijedi otkup.

Turističke zone kao odskočna daska ticije i to otkupom privatnog zemljišta u turističkim zonama koje su već predviđene u prostornom planu, kako bi objedinili područje i dobili jedinstveni prostor od stotinjak tisuća metara četvornih. Time bi, kako sada planiramo, stvorili predispozicije za izgradnju ozbiljnog projekta koji će, prije svega, predstavljati odskočnu dasku Vira u turističkom smislu. Kad govorim o ozbiljnom projektu, mislim na turističko naselje sa svim pratećim sadržajima koji će biti važan odmak od sadašnjeg poimanja Vira kao isključivo vikendaškog otoka koji sav turizam razvija kroz apartmane i kuće za odmor. To bi za nas bio veliki korak naprijed, jer ono bez čega je ovakav turistički razvoj nezamisliv - organiziranog smještaja - na Viru trenutno nema, a upravo je to ono što je otoku potrebno kako bi se isprofilirao kao turistička destinacija koja ima što ponuditi. Vir je privatni otok VL Te zone tek čekaju projekte i investitore. Koliko zona, i kojih kapaciteta previđa Prostorni plan? Kapović Nakon što su županijskim Prostornim planom ukinute dvije od nekadašnje četiri turističke zone - Virić te Kozjak koja se oslanjala na poljoprivredno zemljište i kulturna dobra – Izmjenama i dopunama Prostornog plana previđene su dvije turističke zone. Također, te već postojeće zone u Velikoj Slatini i Srpljici, na potezu do Lanterne, smanjene su. Velika Slatina sada ima 100 tisuća kvadrata, što je dobra cjelina za realizaciju ozbiljnog turističkog projekta dok je Srpljica zaokružena na 400 tisuća kvadrata, što znači da su tamo moguće četiri zasebne

Pravi i ozbiljni turistički projekt sa svim pratećim sadržajima predstavljat će odmak od sadašnjeg poimanja Vira kao isključivo vikendaškog otoka koji sav turizam razvija kroz apartmane i kuće za odmor cjeline. Uz to, važno je napomenuti kako se obje zone mogu širiti. Što se turističkih kapaciteta tiče, u Slatini je predviđeno 500 postelja, a u Srpljici i Samotvorcu oko dvije tisuće. To je dovoljno za jedno novo naselje s pratećim sadržajima. VL Takvi zahtjevni turistički projekti traže ozbiljne investitore. Izuzmemo li gradnju apartmana za prodaju, postoji li interes investitora za Vir? Kapović Interes uvijek postoji, ali kad potencijalni investitori saznaju da Vir nema krupnu infrastrukturu, vodovod, kanalizaciju te kako do tih previđenih turističkih zona, gdje bi trebali graditi, nemaju riješen put niti električnu energiju, interes se gasi i investitori odlaze na druge destinacije. Pored toga, Vir ima još jednu otegotnu razvojnu okolnost za razliku od drugih jedinica lokalne samoprave: sve turističke zone predviđene su na privatnom zemljištu. Cijeli Vir je, naime, privatni otok. Nadalje, 99 posto općina u Hrvatskoj

Prijevoz pitke vode i odvoz fekalija Uskoro planiramo krenuti u rješavanje dugogodišnjeg nereda s prijevozom pitke vode i odvozom fekalija, ali i stati na kraj pojednicima koji fekalni otpad iz Privlake i Nina ilegalno bacaju na

raspolaže s određenom površinom javnog zemljišta u svom vlasništvu, i upravo tamo planiraju razvojne projekte te tako jako brzo rješavaju sva pitanja vezana uz investicije, a Vir to nije u mogućnosti. Okrupnjavanje na 100.000 kvadrata Štoviše, imaju i mogućnost prodaje tog zemljišta po simboličnoj cijeni kako bi privukli investitore. A jasno je kako privatni vlasnik uvijek želi postići tržišnu cijenu koja je u zadnjih godinu dana na Viru dosta visoka. VL Na koji način Općina planira otkupljivati zemljište od privatnih vlasnika? Kapović Samo Općina može sebi dozpustiti kupovinu po tržišnoj cijeni, dok investitor takve uvjete teško prihvaća. Radije će otići s Vira na Povljanu ili Pašman gdje se zemljište može kupiti za 5 ili 12 eura. Čak se i na Šolti od privatnih vlasnika kvadrat zemljišta kupuje za 15 eura. Zato veliku važnost pridajemo nedavno pokrenutoj općinskoj tvrtki «Vir turizam» koja će odraditi sve potrebne predradnje i razgovore s vlasnicima. Općina bi se mogla upustiti u kreditna zadruženja kako bi se namirili privatni vlasnici od kojih ćemo otkupljivati zemljište. Tek kad se ta površina okrupni na oko 100 tisuća kvadrata, Općina može biti ili ravnopravni partner s investitorom, ili ćemo u svom vlasništvu imati nekretninu na kojoj ćemo samostalno raditi projekt preko svoje tvrtke. Takva rješenja uz pomoć plaćenog stranog menadžmenta, kako danas radi većina velikih tvrki, već postoji, a mi ne trebamo izmišljati toplu vodu već takva rješenja prilagoditi našim potrebama na Viru.

područje Vira. O tom su problemu već obaviješteni Državni inspektorat i PU Zadarska. Općinska komunalna tvrtka sklopit će ugovore s poduzetnicima, prije svega ljudima s otoka Vira, koji se bave takvom djelatnošću. Svi će biti u sustavu koncesija i plaćati svoje obveze prema općini i državi.

vir budućnosti

studeni 2007.

Nove općinske tvrtke Početkom lipnja Vir Održavanje, Vodovod Vir i Vir Turizam registrirani na Trgovačkom sudu u Zadru Slijedeći primjer drugih jedinica lokalne samouprave kojima je razvoj i zapošljavanje prvi i najvažniji cilj, općina Vir pokrenula je u mjesecu lipnju na Trgovačkom sudu u Zadru postupak za osnivanje svoje dvije nove komunalne tvrtke. Već do kraja ove godine, u punom će zamahu biti komunalna tvrtka «Vir Održavanje», potom tvrtka čija je primarna zadaća osiguravanje podloge za turistički razvoj otoka i gospodarenje obalnim resursima «Vir Turizam», a od ranije djeluje «Vodovod Vir» koji je na sebe preuzeo odrađivanje kompletnog posla vezanog uz projektnu i drugu dokumentaciju za kapitalne infrastrukturne projekte na otoku: vodovodizaciju i mjesnu kanalizacijsku mrežu. Poslovni uredi za sve tri tvrtke već su osigurani u tornju zgrade osnovne škole na Trgu Svetog Jurja, u neposrednoj blizini zgrade Općine, a njihovo uređenje ovih se dana privodi kraju. Imena vodećih ljudi tvrtki također su poznata: na čelu «Vir Održavanja» bit će Ante Marasović, «Vir Turizma» Marino Rukavina, a direktor tvrtke «Vodovod Vir» je Hrvoje Bašić. Više od 5 milijuna kuna za održavanje Kad je djelokrug rada u pitanju, tvrtka «Vir Odražavanje» prvenstveno će se baviti komunalnim gospodarstvom na otoku odnosno održavanjem nerazvrstanih cesta i putova, javne rasvjete i mjesnog groblja, a zamišljeno je kako će se u budućnosti proširiti i na djelatnosti visoko i niskogradnje. Samo na održavanju javne rasvjete zaposlit će se troje ljudi, a na cestama do deset novih radnika uz nužno tehničko opremanje. Za ovakav korak osnivanja zasebne tvrtke koja će se baviti isključivo komunalnom infrastrukturom, Općina Vir se odlučila nakon što je stavka održavanja u proračunu zadnjih godina počela prelaziti iznos od čak pet milijuna kuna. Ovaj su posao, naime, do sada dobivale privatne firme putem i to putem

Stvaranje uvjeta virski turistički Osnivanjem tvrtke «Vir Održavanje» Općina Vir ostvaruje višestruku korist: uz to što sredstva ostaju u općinskom proračunu, ova će tvrtka otvoriti 10-ak novih radnih mjesta javnog natječaja, što se za Općinu pokazalo poprilično velikim izdvajanjem. Osnivanjem vlastite tvrtke koja će preuzeti te poslove, Općina Vir ostvaruje višestruku korist: uz to što sredstva ostaju u općinskom proračunu, ova će tvrtka otvoriti 10-ak novih radnih mjesta. Uz to, Općina Vir već šest godina provodi jedinstveni program sufinanciranja uređenja i asfaltiranja takozvanih pristupnih putova koje, za razliku od glavnih putova, nema zakonsku obvezu samostalno uređivati i održavati. Građanima koji se samostalno organiziraju Općina Vir na njihov zahtjev pomaže da zajedničkim sredstvima riješe

problem javne rasvjete i asfaltiranja. Detaljnije rečeno, građani za asfaltiranje svoje ulice moraju prikupiti 75 posto potrebnih sredstava, a za javnu rasvjetu 50 posto novca. Ostatak iz svog proračuna na zahtjev građana podmiruje Općina Vir. Već tri godine ovakva jedinstvena suradnja općine i građana Vira oko rješavanja komunalnih problema u njihovom «dvorištu» već je postala čestom praksom koja se provodi na obostranu korist, a ovim modelom svake se godine asfaltira i osvijetli u prosjeku oko 40-ak ovakvih ulica. Glavni cilj osnivanja druge općinske tvrtke, «Vir Turizam», prvenstveno je raz-

11 «Vodovod Vir» na sebe preuzima odrađivanje posla vezanog uz projektnu i drugu dokumentaciju za kapitalne infrastrukturne projekte na otoku: vodovodizaciju i mjesnu kanalizacijsku mrežu se, kako je predviđeno u već postojećim projektima, trebao naslanjati na glavnu mjesnu luku, odnosno Mul. Previđa se kako bi tamo trebala biti sportska luka s minimalno 200 vezova što je u skladu s Prostornim planom koji je na tom prostoru i predvidio maksimalno 300 mjesta. Idejno rješenje sa svim potrebnim ispitivanjima za ovakav projekt već postoji, a detaljnije analize stručnjaka koje će uskoro uslijediti, pokazat će je li isplativije ići na maksimalni dopušteni broj vezova, ili ostati s predviđenih 200 mjesta. Još 20 radnih mjesta

za razvoj voj, točnije njezina zadaća bit će stvaranje gospodarskih predispozicija za turistički progres otoka. Nautički centar Ova tvrtka bavit će se ugostiteljstvom i turizmom te upravljanjem lukama i lučicama kojih je na Viru 15-ak. Međutim, osim Luke koje je pod koncesijom firme «Merkur» te sportske lučice u Gomilici kojom gospodari ŠRD «Jadran», sve ostale do sada su bile nedefiniranog statusa i bez dodijeljene koncesije što je dovodilo do brojnih zloupotreba i protuzakonitog naplaćivanja vezova u tim lučicama. Upravo zato, nova općinska tvrtka u potpunosti će preuzeti upravljanje i nadzor nad lukama i lučicama, uređivati ih, ali i naplaćivati njihovo održavanje. Uz to, bavit će pripremom izgradnje velikog nautičkog centra u središtu Vira, a koji bi

Ovakav projekt, smatraju u Općini, imao bi i ekonomsku isplativost jer uz devet tisuća objekata na otoku, na Viru postoji stalna potreba za sređenim privezištima, sportskim lučicama i nautičkim centrom. Uz gospodarenje spomenutim morskim dijelom, tvrtka će preuzeti i upravljanje ugostiteljskim objektima, ali i izgradnju budućeg sportsko-rekreacijskog centra na Prauljama koji je već previđen Prostornim planom. Riječ je nogometnom igralištu s pratećom zgradom, ugostiteljskoturističkim i trgovačkim sadržajem te osiguranim parkiralištem za posjetitelje. Za početak bi ova tvrtka zapošljavala pet ljudi, a to znači da bi se u obje spomenute tvrtke koje općina Vir planira osnovati u vremenu koje predstoji otvorilo 20 novih radnih mjesta. Uz dvije nove tvrtke koje su osnove na Viru već tri godine djeluje i tvrtka «Vodovod Vir» koja već radi na projektnoj dokumetaciji i pripremi radnih studija koje su preduvjet za dobivanje građevinskih dozvola za infrastrukturne projekte vezane uz dolazak vode i kanalizacijske mreže na otok Vir. Do sada je dobivena građevinska dozvola za mjesnu vodovodnu mrežu, prva faza, i pozitivno mišljenje Ministarstva zaštite okoliša na Studiju zaštite okoliša za odvodnju otoka Vira. Dokumentacija potrebna za dobivanje lokacijske dozvole već je predana, a do kraja godine, kako se očekuje, bit će i građevinska dozvola.

7 milijuna kuna za održavanje Održavanje javne rasvjete, nerazvrstanih cesta i plaža jedna je od najvažnijih i najkrupnijih stavki u općinskom proračunu. Iako su ovolika izdavanja znatno opterećenje proračuna, u virskoj općini kažu kako su postavili standard ispod kojeg ne žele ići. Ilustracije radi, za ukupno investicijsko održavanje prošle je godine izdvojeno sedam milijuna kuna, a u tri godine prije toga, svaki put iznad pet milijuna.

... od čega 1,2 milijuna za javnu rasvjetu Duž cijelog otoka Vira postavljeno je čak tri tisuće rasvjetnih tijela koja zahtjevaju brigu tijekom cijele godine. Lani je, primjerice, na javnu rasvjetu potrošeno oko 1,2 milijuna kuna, od čega se 700 tisuća kuna odnosi na potrošnju elektične energije i još pola milijuna na samo održavanje.

50 kilometara asfaltiranih cesta Nakon samog grada Zadra, upravo je Vir najasfaltiranije mjesto u Zadarskoj županiji. Duž otoka asfaltirano je više od 50 kilometara cesta koje također traže konstantna izdavanja iz općinskog proračuna.

vir budućnosti

studeni 2007.

Prostorni plan uređenja općine Vir Što i zašto? Sjednica Općinskog vijeća, koja je održana 18. srpnja 2007. godine, svakako spada među povijesne sjednice održane u Općini Vir. Nakon dvije godine, tog je dana usvojen novi Prostorni plan, točnije Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Vir iz 2004. godine, kojeg se moralo uskladiti s Uredbom o zaštiti obalnog pojasa. Riječ je o temeljnom dokumentu zahvaljujući kojemu je Vir konačno ostvario sve preduvjete za početak normalnog razvoja, a infrastrukturni projekti od iznimne važnosti za budućnost otoka poput vodovodizacije te gradnje vrtića i ambulante, koji su bez Prostornog plana bili osuđeni na neizvjesnost i čekanje, ulaze u fazu realizacije. Upravo zbog spomenute uredbe postojeće građevinsko područje Vira, koje je utvrđeno Prostornim planom uređenja Općine Vir, a čiji je izgrađeni dio manji od 50% od ukupnog građevinskog područja, moralo se smanjiti na 70% postojeće površine. To je ujedno i najveća novost u odnosu na raniji Plan prije usklađenja s uredbom, s time da se pri određivanju građevinskih zona rukovodilo upravo spomenutim Planom iz 2004. godine. Odnosno, građevne zone postala su ona područja koja su to već bila 2004. godine. Osim što će omogućiti realizaciju dugo očekivanih projekata, vitalnih za život stanovnika otoka, ovaj Plan je razvojnog karaktera i usmjeren gospodarskom, ili prije svega turističkom razvoju otoka. Njime su predviđene dvije gospodarske zone - Sjever i Jug - te dvije turističke zone na predjelu Velika Slatina i Samotvorac-Srpljica na ukupno oko 500 hektara. Otok bi time prestao biti simbol divlje gradnje te postao uređena i zaokružena lokalna zajednica sa stvorenim preduvjetima za daljnji razvoj.

Kada i tko?

Na sjednici Općinskog vijeća od 18. srpnja svoj glas za prihvaćanje Izmjena i dopuna Prostornog plana dali su članovi vladajuće koalicije SDP-HNS-Nezavisna lista te vijećnici HSP-a. Protiv Plana bila su dva oporbena vijećnika HDZ-a.

vir budućnosti

studeni 2007.

Uvjeti za gradnju unutar građevinske zone a) Posebni uvjeti za gradnju stambenih i pomoćnih građevina unutar izgrađenog dijela građevinskog područja naselja (izuzev stare jezgre) za gusto izgrađeni dio naselja: tip građevine

min. površina građ. parcele m2

max. max. koekoeficijent ficijent isizgrađenosti koristivosti

samostojeća građevina

180

0,50

1,0

dvojna građevina

150

0,50

1,0

građevina u nizu

100

0,60

b) Uvjeti za gradnju stambenih i pomoćnih građevina unutar neizgrađenog dijela građevinskog područja naselja Planom se dopušta izgradnja tipova stambenih građevina: obiteljska kuća i višestambena građevina. Obiteljska kuća je stambena građevina koja može imati najviše tri stana uz sljedeće uvjete: • max. ukupna bruto razvijena površine /BRP/ svih nadzemnih etaža je 400 m2. • max. dozvoljena katnost je: P+1+Pk ili VP+1+ Krov. • max. visina krovnog vijenca je 7,50 m.

1,0

za rijetko izgrađeni dio naselja: tip građevine

min. površina građ. parcele m2

max. max. koekoeficijent ficijent isizgrađenosti koristivosti

samostojeća građevina

300

0,40

1,0

dvojna građevina

250

0,45

1,0

građevina u nizu

200

0,50

1,0

Planom dopuštena maksimalna katnost građevine i visina vijenca ovisi o tipu građevine na sljedeći način: tip građevine

max. dopuštena katnost

max. visina krovnog vijenca

samostojeća građevina

Po+P+2

9,0 m

dvojna građevina

Po+P+1+PK

8,0 m

građevina u nizu

Po+P+1

6,0 m

c) Uvjeti za izgradnju ugostiteljsko-turističkih objekata unutar građevinskog područja naselja Unutar izgrađenog dijela GP-a naselja moguća je izgradnja ugostiteljsko-turističkih sadržaja po sljedećim uvjetima: - min. veličina parcele 600 m2 - max. visina objekta Po+ P+1 - max. koeficijent izgrađenosti 0,3 - max. koeficijent iskoristivosti 0,6 - max. visina vijenca 8m. - udaljenost građevinskog pravca od regulacijskog je min. 6,0 m. - smještajni kapacitet 1 postelja / min. 100 m2 - max. kapacitet građevina za smješta je 80 kreveta Javne i poslovne sadržaje moguće je uređivati i u sklopu stambeno-poslovnih građevina.

tip građevine

min. površina građ. parcele m2

koeficijent koeficijent izgrađenosti iskoristivosti

samostojeća građevina

600

0,30

0,6

Višestambena građevina je sukladno odredbama Plana stambena ili stambeno-poslovna građevina koja može imati najviše četiri stana uz sljedeće uvjete: • max. ukupna bruto razvijena površine /BRP/ svih nadzemnih etaža je 600 m2. • max. dozvoljena katnost je: P+1+Pk ili Po+VP+1+ Pk • max. visina krovnog vijenca je 8,00 m. Planom su utvrđeni osnovni prostorni pokazatelji: tip građevine

min. površina građ. parcele m2

koeficijent koeficijent izgrađenosti iskoristivosti

samostojeća građevina

800

0,30

0,6

Također, udaljenost od susjedne parcele mora biti h/2, ali ne manje od 3,0 m.

Unutar neizgrađenog dijela GP naselja moguća je izgradnja i novih turističkih kapaciteta za smještaj i boravak, te pratećih ugostiteljskih sadržaja, kao i sadržaja za sport, zabavu i rekreaciju. - min. veličina parcele je 1000 m2 - max. koeficijent izgrađenosti 0,30 - max. koeficijent iskoristivosti 1 - visina objekta Po+P+1+Pk - max. visina vijenca 8 m - smještajni kapacitet 1 postelja / min. 100 m2 - max. kapacitet građevina za smješta je 80 kreveta - udaljenost građevinskog pravca od regulacijskog je min. 10,0 m.

21 S prvim danima rujna petnaestero učenika prvog razreda područne škole u Viru po prvi put sjelo je u školske klupe i razmislilo o vlastitoj budućnosti

Balerine, konobari, specijalci i pjevačica sentiša Iako je od početka školske godine prošlo jedva mjesec dana, virski prvašići već su punom parom prionuli na posao. U tijeku su pripreme za pisanje prvih slova i čitanje, otkrila nam je učiteljica Sandra Peruza Dražević, dok smo čekali da za petnaestero učenika prvog razreda osnovne škole Privlaka, područne škole u Viru, završi sat engleskog jezika. Škola ove godine im 67 učenika s kojima rade četiri učiteljice, a nastava se održava u dvije smjene. Posljednjih godina, broj prvašića raste. Tako ih je s minimalno 9 broj skočio na 15, a iduće školske godine moglo bi ih biti i dvadeset, govori učiteljica Sandra koja nas je nakon kratkog razgovora povela do obližnjeg razreda. Slovo po slovo Ovo je u posljednjih nekoliko generacija prvi put otkako je više djevojčica, čak ih je deset, no dječaci iako u manjini, nisu se dali nadglasati, pa čak ni u pjesmicama koje su nam otpjevali. «Male glave» sve od reda tvrde kako im je u školi daleko ljepše i zanimljivije nego u vrtiću. Eto, Karlo kaže kako se više radi, a Matej mu upada u riječ i napominje kako su puno pametniji otkako

Ovo je u posljednjih nekoliko generacija prvi put otkako je više djevojčica, čak ih je deset, no dječaci iako u manjini, nisu se dali nadglasati su krenuli u školu. Josipa dodaje kako se ipak još uvijek i puno igraju, a Filip stavlja «šećer na kraju» podsjećajući svoje kolege na tradicionalni izlet na kraju školske godine, što njega, iskreno, najviše veseli u školi. Mnogi Virani ni ne slute kako u klupama njihove mjesne škole sjede mališani koji će jednoga dana Vir obogatiti najmanje za nekolicinu pjevača, policajaca, šminkera i još mnogih zanimljivih zanimanja koja su djeci trenutno vrlo interesantna i rado bi se njima htjela baviti kad odrastu. Pjevačica sentiša Na pitanje koje se rado postavlja djeci – što bi htjela biti kad odrastu? - neka su odmah «kao iz topa ispalila» svoje buduće zanimanje, a poneka su ipak malo morala razmisliti. Tako smo vrlo brzo doznali kako će Anđela biti balerina, Matej specijalac, Petra će raditi u lunaparku, Vanja će liječiti bolesnu djecu, Dominik će poput oca biti konobar, Filip će nositi policijsku odoru, Monika će biti šminkerica, Vanessa i Veronika frizerke,

dok će Antonija biti odlična pjevačica, i to laganih stvari, sentiša. Najdražim «predmetom» u školi jednoglasno je ocijenjen veliki odmor, dok na top-ljestvici «pravih predmeta» najviše bodova đaci prvaci daju matematici, za kojom slijede vjeronauk i engleski jezik. Kada svima najomiljenije školsko zvono oglasi kraj nastave, udžbenike, bilježnice i olovke još uvijek jako zaigrani prvašići rado će zamijeniti još dražim igračkama. Dok se većina djevojčica ne odriče svojih barbika, Karlo se voli popeti na garažu i igrati se rata s prijateljima, dok se Monika rado poigra sa svojom mačkom Zvončicom. Naš razgovor naglo je prekinula učiteljica drugog razreda Marica Kršlović s pozivom na zajedničku proslavu rođendana Đanija Bašića i Paole Buškulić u susjednoj učionici. Ne čekajući iz sekunde, mališani su pojurili u drugi razred gdje su zaželjeli sve najljepše svojim starijim kolegama, malo zaplesali, zapjevali i počastili se slatkišima i sokom, a mi smo ih ostavili da uživaju do nekog drugog susreta.

Gornji red: Sandra Peruza Dražević (učiteljica), Petra Vučetić, Antonija Crnjak, Monika Radović, Matej Bilbija, Filip Bajčić, Dominik Radović. Donji red: Antonela Peruza, Matea Olić, Vanessa Nedić, Vanja Halilović, Veronika Buškulić, Josipa Mršić, Vanessa Bašić, Karlo-Ivan Gržeta, Ivan Dumančić.

sudbine

Virski župnik 68-godišnji duhovni pastir Virana rado se prisjetio svoje mladosti Imao sam prekrasno djetinjstvo. Kao dječak često sam išao na pašu s kravama, igrao nogomet s prijateljima, a tu i tamo sam se znao i potući. Čak i s djevojčicama, s osmijehom i dozom sjete prisjećao se virski župnik don Stjepan Vinko svoga djetinjstva i mladosti nakon što je provjerio gori li dobro vatrica za hobotnicu ispod peke koju je u poslijepodnevnim satima pripremao za svoje prijatelje iz Australije. Sjedeći za velikim stolom župne kuće, 68-godišnji duhovni pastir Virana rado se s nama na trenutak vratio u prošlost. Od 1970. u Dalmaciji Rođen je 1939. godine u međimurskom mjestu Štrukovec kraj Čakovca gdje je i živio sa svojom obitelji, odrastajući zajedno sa svoje dvije sestre i petero braće. U školu je rado išao i uvijek su ga veselile domaće zadaće, a kaže kako je imao jako ružan rukopis koji se ni do danas nije proljepšao. Iako mu je djetinjstvo bilo najljepše u rodnom mjestu, još kao 13-godišnji dječak, otišao je u Banja Luku u samostan Trapista. U tom gradu pohađao je srednju školu, nakon čega je prešao u zagrebačko, a potom i u đakovačko sjemenište. Mladu misu služio je 1970. godine u rodnom Štrukovcu nakon čega je kao župnik

studeni 2007.

Don Stjepan Vinko

Dobri virski Često sam išao na pašu s kravama, igrao nogomet s prijateljima, a tu i tamo sam se znao i potući. Čak i s djevojčicama... upućen u dalmatinske krajeve, i to na otok Pašman. Do tada nisam bio u sličnoj okolini kakva je bila na otoku. Isprva mi je bilo malo neobično, no ubrzo sam se navikao na takav način života i na tamošnje župljane koji su mi uvelike pomogli da se osjećam dobrodošlo, rekao je velečasni.

U crkvu je tada dolazilo puno ljudi, a u sklopu Župe bilo je 12 crkvenih objekata zbog čega je uz svesrdnu pomoć otočana imao pune ruke posla. Zajedničkim snagama svake godine popravljena je neka od crkava i crkvica tamošnje župne kuće koje su bile u prilično trošnom stanju. Radeći na obnovi zapuštenih sakralnih objekata u suradnji

s mještanima tada još mladi svećenik osjećao je zadovoljstvo svojih župljana koje je raslo iz godine u godinu. Nikad dosadno na Viru Svećenićki mandat, koji inače traje tri godine te nakon kojega se uglavnom dobiva premještaj u druge župe, don Stipi je na Pašmanu produžen

Obnova župne Crkve Od dolaska don Stjepan Vinka u Vir, uz svesrdnu pomoć župljana, završena je obnova virske župne crkve Svetog Juraja koju je započeo još don Nediljko Badurina. Kako se godišnje u virskoj crkvi okuplja i do 70 tisuća vjernika, prostora je premalo da bi svi mogli u nju stati, stoga je bilo nužno urediti njezin okoliš kako bi se sveta misa mogla služiti na otvorenom. Upravo zato ćemo i vani napraviti oltar. Nedavno su kraju privedeni i radovi na dvorani u kojoj se održava vjeronauk, ali i mnoge druge aktivnosti. U crkvi i dvorani postavljeno je i osam klima uređaja, kaže don Stjepan. Pored toga, završeni su i radovi na zvoniku. Preuredilo se sve, od pjeskarenja, izbijanja žbuke do stavljanja novih fuga. Napravljena su tri nova betonska poda, postavljene su hrastove skale, a stigle su i nove grede. Sa starog zvonika u novom ruhu zazvonila su i tri zvona. Nakon ljeta kreće se s novim radovima na obnovi župne kuće koju će financirati općina Vir, jer kako kaže virski župnik, u goste često navraćaju razni predavači kojima je potrebno omogućiti adekvatan smještaj.

Duhovna obnova Mladi često dolaze po savjet za što im je župnik uvijek na raspolaganju uz nadu da će u suradnji s roditeljima uspjeti sačuvati virsku mladež i pomoći im da stasaju u dobre ljude. Djecu najprije treba razumjeti i razgovarati s njima, misli don Stjepan, napominjući kako su najmlađi Virani odlični, bez nekih velikih problema, ali upozorava kako je za one starije, pogotovo srednjoškolce, velik gubitak vremena čekanje na autobus za Zadar i natrag. Valjda će se za to pronaći adekvatno rješenje, dodaje.

Župnik je uvijek mladima na raspolaganju u nadi kako će im, zajedno s roditeljima, pomoći da stasaju u dobre ljude

pastir čak devet puta. Tako nakon punih 27 godina napušta otok i odlazi u Ražanac. U sedam godina provedenih u tom malom mjestu u Velebitskom kanalu, najviše pažnje posvećivao je katehizaciji djece, za što je i obnovio dvoranu i mjesnu biblioteku. U susjednoj Rtini i Jovićima uz svesrdnu pomoć vjernika napravljen je novi zvonik crkve koji zbog don Stjepanovog novog premještaja nikada nije u potpunosti dovršen jer je trebao biti obložen u

kamen. I napokon, prije četiri godine, don Stjepan se ponovno skrasio na otoku, ovaj put u Viru. Od kada sam 2003. godine stigao na Vir, nikada mi nije bilo dosadno. Posla ima uvijek jer tijekom ljeta osim tisuću virskih vjernika u crkvu dolazi i jako puno ljudi koji su na odmoru, a u zimi pune ruke posla imamo s obnovom crkve i uređenjem okoliša, našim redovnim aktivnostima te vjero-

naukom za djecu koji se održava svake subote, navodi don Stjepan. Danas na Viru čak 90 posto djece osnovnoškolske dobi dolazi u mjesnu crkvu Sveti Juraj dok je srednjoškolaca, priča nam, nešto manje. Govoreći o mladima, don Stipe upozorava na sve prisutniji problem droge navodeći kako je danas, za razliku od nekih drugih i prošlih vremena, prava umjetnost sačuvati je od opasnosti i izazova što ih nude suvremene pošasti.

Došavši u Vir, don Stjepan je započeo s duhovnom obnovom koja se održavala uglavnom tijekom ljeta jer se tom prigodom znalo okupiti i do tri tisuće vjernika. Na dugom putu od Štrukovca, Banja Luke, Zagreba, Đakova, Pašmana, Ražanca do Vira, dobri virski pastir don Stjepan Vinko nije okončao svoju duhovnu misiju. Najveći izazovi tek slijede, no nema sumnje da će ih zajedno sa svojim župljanima dočekati spreman.

sport

studeni 2007.

Boćarski klub «Vir» Osvojenom titulom prvaka u Drugoj županijskoj boćarskoj ligi ostvaren plasman u viši rang natjecanja Kao najstarija sportska momčad u zadarskoj regiji možda više i nisu u «godinama za ženidbu», ali kada je u pitanju precizno izbijanje, valjanje, igranje u trojkama ili u krug, širom Županije gotovo im nema ravnih. Najuspješniji virski sportaši stanuju na Mulu, točnije na jednom od najljepših otvorenih boćališta u Hrvatskoj koje se može podičiti rasvjetom i tribinom sa sto sjedećih mjesta, a s osvojenom titulom prvaka u Drugoj županijskoj boćarskoj ligi, i novim županijskim prvoligašima. Virska boćarska škola Naša je kvaliteta u tomu što smo orijentirani isključivo na vlastite igrače. Svi su naši boćari Virani, s ponosom ističe predsjednik virskih boćara Tomislav Bašić. Uz sve igrače, djelatnike te voditelja momčadi Darka Bašića, Tomislav Bašić jedan je od kotačića ugrađenog u uspjeh Kluba. Logično je zato pitati hoće li ostvareni uspjeh povećati ambicije, odnosno kako će se Klub razvijati u želji za napretkom, kako u organizacijskom, tako i natjecateljskom smislu. Ono što je vrlina Boćarskog kluba «Vir», a to je njegova vlastita boćarska škola iz koje su iznjedreni prvaci, u određenom smislu predstavlja i slabost s obzirom kako je koncentracija kvalitete u Prvoj županijskoj ligi znatno jača, čime je i samo natjecanje zahtjevnije, a boćara na Viru baš i nema

Ponos s boćal «za bacanje». Možda ćemo se nadopuniti kvalitetnijim igračima sa strane, pojačanjima, govori predsjednik Bašić, i dodaje: Ali, samo ako se tako dogovorimo i ako to bude u interesu našeg mjesta i, općenito, sporta na Viru. Kod nas je sve stvar dogovora. A taj će dogovor, doznajemo, ovisiti i o mogućnosti da se momčad pomladi s obzirom na već spomenutu činjenicu kakao su Virani s gotovo 50 godina u prosjeku najstarija momčad u Županiji. Zaista, puno smo stari. Slab nam je dotok mlađih ljudi, za razliku od nekih drugih sredina. U Vrsima

su, primjerice, protiv nas igrala tri momka koji nemaju više od 1213 godina. Jesu oni izgubili, ali u dogledno vrijeme sigurno će biti najbolja momčad u regiji. Kod nas su mladi zaokupljeni drugim aktivnostima. To može biti pozitivno ako govorimo kako se u slobodno vrijeme posvećuju obrazovanju i znanosti, ali mislim da, na žalost, ne troše svi tako svoje slobodno vrijeme, govori Bašić. Preokret u radu i rezultatima Ipak, postoji mlađi igrač zbog kojega

Legendarni Rukavina Osim što se u povijesti virskog boćanja javlja kao prvi voditelj Boćarskog kluba «Vir», legendarni boćar Jakov Rukavina dosegao je među Viranima u boćarskom sportu najveće domete. Dok je radio u tvornici «Rikard Benčić» u Rijeci, nastupao je za istoimenog ligaša ostvarujući rezultate koji nisu promakli očima tadašnjih reprezentativnih izbornika, tako da je 1967. boćao za reprezentaciju Hrvatske u Genovi, a kao kruna sjajne karijere stigao je državni reprezentativni poziv, pa je Rukavina 1968. nastupao u Torinu za reprezentaciju Jugoslavije na Svjetskom boćarskom prvenstvu. Jakov Rukavina (desno u bijeloj majici).

virski boćari

studeni 2007.

Josip Vučetić

Nediljko Buškulić

Ilija Galiot

rođen: 1959. Vir visina: 170 cm valja i izbija: desna ruka osobni rekord: 33 u preciznom izbijanju

rođen: 1947. Vir visina: 170 cm valja i izbija: desna ruka osobni rekord: 13-0 pojedinačno

rođen: 1950. Rupe kod Skradina visina: 180 cm valja i izbija: desna ruka osobni rekord: 13-1 pojedinačno

Momčad za povijest Evo, na koncu, s mirisom i okusom povijesne patine, fotografije momčadi «u živo» s igrališta, koja je pobijeđivala u nezaustavljivom nizu prema višem rangu natjecanja. Pa, evo ih imenom i prezimenom, od lijevo-gore prema posljednjem u redu, desno-dolje: Šime Radović, Milivoj Liverić, Ilija Galiot, Ivica Bašić, Mladen Radović, Tomislav Bašić, Vlado Krnčević, Šime Radović, Igor Vučetić, Joso Vučetić, Zdravko Buškulić, Nediljko Buškulić, Darko Bašić.

Tomislav Bašić predsjednik Kluba rođen: 1937. Vir visina: 172 cm valja i izbija: desna ruka

Ive Bašić

Zdravko Buškulić

Šime Bašić

rođen: 1941. Vir visina: 173 cm valja i izbija: desna ruka osobni rekord: 28 u krug

rođen: 1955. Vir visina: 180 cm valja i izbija: desna ruka osobni rekord: 18 u krug

rođen: 1943. Vir visina: 172 cm valja i izbija: desna ruka osobni rekord: 13-2 u trojkama

Šime Radović

Vlatko Krnčević

Igor Vučetić

rođen: 1943. Vir visina: 184 cm valja i izbija: desna ruka osobni rekord: 13-2 u trojkama

rođen: 1938. Zemunik Donji visina: 170 cm valja i izbija: desna ruka osobni rekord: 28 u preciznom izbijanju

rođen: 1971. Vir visina: 172 cm valja i izbija: desna ruka osobni rekord: 26 u krug

vir iz prošlosti

studeni 2007.

Kronika Ljeta Gospodnjeg 1069. PRVI SPOMEN VIRA U sačuvanim povijesnim dokumentima otok Vir po prvi put se spominje daleke 1069. godine u darovnici kralja Petra Krešimira IV. pod nazivom «Mare nostrum Dalmatikum», kojom kralj Petar Krešimir daruje, kako kaže, « …naš vlastiti (kraljevski) otok koji se prostire u našem dalmatinskom moru, a zove se Maun, kojemu se s istočne strane stere otok, koji se u hrvatskom jeziku zove Vir. Ovaj otok (Maun) dakle neka posjeduje samostan sv. Krševan u sve vijeke i neka ga nitko od smrtnika u tome ne smeta jer tako je odredila naša dobra volja uz privolu i na molbe velmoža čitavoga kraljevstva našega». U potpisu «Ja Krešimir, kralj Hrvata i Dalmacije». Nek’ se zna.

Godine 1951. OSNUTAK POŠTANSKOG UREDA Kako Vir nije imao vlastitu poštu, s prvim godinama nakon Drugog svjetskog rata virski su entuzijasti, svjesni nedovoljnog poštanskog prometa za rad i osnutak pošte, inzistirali kod tadašnjih vlasti da se na Viru osnuje poštanski ured. Kako bi održali promet i udovoljili formalnom zahtjevu za osnutak ureda, bilježi profesor Ive Bašić, sami sebi upućivali su velike količine dopisnica iz Zadra. Ovo lukavstvo i nije imalo presudan učinak, jer su poštu uglavnom održavale poveće količine novčanih doznaka koje su virski pomorci upućivali svojim obiteljima na Viru. Prvi poštanski ured godinama je djelovao u prizemlju Spavalove kuće, gdje je bio i stan prvog virskog poštara Marka Batura iz Pridrage i supruge mu Ljubice iz Smilčića koja je radila kao listonoša.

U ožujku 2007. TRADICIONALN Više od 700 Virana zajedno s uzvanicima i dragim gostima slavilo je drugu, ali sada već i tradicionalnu Virsku noć u Zagrebu. Mjesto radnje: za veselo društvo gotovo pretijesni «Gastro Globus LP». Vrijeme radnje: počelo je 30. ožujka, ali je nepristojno spominjati kada je slavlje okončalo. Svi se slažu: bilo je ludo i nezaboravno! A evo kako je počelo. Četiri autobusa podmazivala su se cijelo jutro 30. ožujka da bi u popodnevnim satima tri zaprašila na 290 kilometara dug put za Zagreb. Jedan je,

31 U travnju 2007. PLESALA SE VIRSKA SAMBA Imao je projekt radnog naziva «Brazilska nogometna kolonija na Viru», želio je završiti karijeru na Prauljama, ali nije se ostvarilo. Ipak, vrijedno je spomenuti i zabilježiti. Claudio Eduardo Silva Salazar, 34-godišnji nogometni gastarbajter, plesao je sambu jednu polusezonu u NK «Vir» kao prvi Brazilac u povijesti u nebesko-plavom dresu. Počeo je u FC «Brasiliji», ali je preko prijatelja Sergija Oliveire došao u Hrvatsku i pojačao ambiciozne Novaljce s kojima je, kao vrhunac profesionalne karijere, igrao kvalifikacije za Prvu HNL. U dvije i pol sezone u «Novalji» zabio je 25 zgoditaka, potom je u polusezoni pojačao «Hrvatski dragovoljac» i biogradski «Primorac», da bi proteklu polusezonu u proljetnom dijelu završio u virskom četveroligašu. Još nije objesio kopačke o klin, vratio se u Novalju.

NA VIRSKA NOĆ U ZAGREBU saznali smo, nestrpljivo krenuo ranije. Boćarima i nogometašima očigledno je više odgovarala sportska vožnja. Tijekom puta pjesma i veselje, a po dolasku u Zagreb koktel dobrodošlice za dobre virske duše. Pa nastup klape «Vir», pa malkice plesa u izvedbi KUD «Sveti Ivan», pa večera, pa vječni veseljak Bepo Matešić uz podršku klape i nezaobilaznog «Jole & benda», pa Bepo, pa Jole, pa Bepo, pa Jole..., i tako stalno do svima teškog oproštaja. A u autobusu na povratku, kao i na početku puta, pjesma i veselje.

U rujnu 2007. SLIKARSKA KOLONIJA

U svibnju 2007. «SMJEŠKO», MOLIM! Tete Jagoda, Mladenka, Irena i domaćica Danica su ih pratile, budno motrile i držale za ruke, došli su u koloni k’o pravi mali vojnici, ali kad su ušli - spasa više nije bilo. Neki su se vozili u «marici», neki na motorima, učili su borilačke vještine, preko zatamnjenih stakla prepoznavali su izvršioce kriminalnih djela, ili više njih, javljali su se kao pravi djelatnici operativnog odjela PU Zadarske na usijane telefonske linije, nosili policijske kape i odore, a potom, opet u koloni i držeći se za ruke, vratili su se na Vir. Mislite da se šalimo? Ni slučajno, ekskluzivno predstavljamo dokazni materijal broj 1. Osmijeh za virske mališane iz dječjeg vrtića «Smješko».

Slikari iz Bugarske nisu krili oduševljenje; u devetodnevni boravak na Viru pridodali su pokoju nijansu svijetloplave prostranog virskog neba, tamnozelenu crnike i bora, te dječje veselje prigodom demonstracije slikarskih vještina u dvorani Župnog ureda Svetog Jurja. Došli su prvi, ali ne i posljednji put, naglasio nam je Konstantin Kostov, kipar i predsjednik umjetničke organizacije «Jadertina» koja već 12 godina provodi programe likovnih kolonija na zadarskom području. Usporedo s virskom likovnom

kolonijom, sličan program održan je i u Kukljici, pa je za listopad predviđena zajednička izložba radova s ovih kolonija s aukcijom humanitarnog karaktera za obitelji tragično stradalih vatrogasaca na Kornatima. Red je i spomenuti umjetnike koji su boravili na Viru: ugledni europski slikar Mihail Kamberov, inače Dr. Honoris Causa in Arts, njegova supruga Slvetla Kamberov, slikar Paro Ferđanov i Slava Ferđanov, slikar Valentin Šaltev i Rosica Šaltev, te slikar Dojčin Rusev i hrvatski kipar Željko Zima.

Otok Vir

smještaj

Smješten u sjeverozapadnom dijelu Dalmacije i položen u Virsko more na 15 nautičkih milja od Zadra, Vir je jedan od 300 otoka i otočića zadarskog arhipelaga, ili jedan od 1186 otoka i hridi u hrvatskom Jadranu. Kako je s kopna spojen preko Privlačkog gaza lučkim mostom od 1976. godine, Vir je postao sastavnim dijelom kopna kojim se do regionalnog centra Zadra stiže za 20-ak minuta prevaljujući 26 kilometara dug asfaltirani put. Otok Vir dvadeseti je po veličini među hrvatskim otocima, a osmi u Zadarskom arhipelagu. Nastavlja se na Privlački poluotok od kojega ga rastavlja 3 metra dubok i 300 metara širok Privlački gaz. Od otoka Paga na sjeveroistoku dijeli ga 0,7 nautičkih milja, odnosno kanal Nove Povljane. Na istočnom dijelu u Gazu, prekriven borovom šumom i dugom pješačkom plažom, smjestio se susjedni otočić Školjić. Sve do nedavno Školjić je bio spojen putom za Vir i u vrijeme oseke bio njegov sastavni dio. Od sjevera prema zapadu otok Vir okružen je otočkom skupinom koju čine otoci Pag, Mauna, Planika, Olib, Ist, Molat, Sestrunj, Rivanj i Ugljan. Ima površinu 22,38 km, ukupnu dužinu 10,12 i najveću širinu 4,25 km te obalnu liniju dugu 31,43 km. Zbog povoljnih dubina u Virskom moru, uz Vir vode važni pomorski putovi prema Rijeci, Italiji, Zadru i Jugu Hrvatske. Upravo zbog tih morskih putova na zapadnom dijelu otoka podignut je svjetionik. Kroz kanal Nove povljane za veće, a kroz Gaz za manje brodove, morski put vodi kroz Ninski i Ljubački zaljev te Ljubačka vrata – Forticu - u Velebitski kanal.