V. LIST br. 13 by Općina Vir

STUDENI 2008. sadržaj Virski LIST

mjesečni magazin Izdavač Vir Turizam, Trg Sv. Jurja bb, Vir Glavni i odgovorni urednik Kažimir Škrbić kskrbic@globalnet.hr Telefon: 023/362-713 Tisak Znanje d.d. Grafička priprema Media Oglasi d.o.o., marketing i izdavaštvo, Velebitska 6, Zadar Telefon: 023/492-711 mzd@media-zd.hr Naklada 2000 komada Izlazi mjesečno. Godina II. Broj 13. 2008. godina

PROSTORNI PLAN sve o najavljenim Izmjenama i dopunama virskog Prostornog plana

INTERVJU LETINIĆ pročelnik županijskog Odjela za provedbu dokumenta prostornog uređenja govori zašto «padaju» virski slučajevi

VIRTUALNA OPĆINA VIR startala prva službena komunalna mrežna stranica

NEMA STEZANJA REMENA načelnik Vira Kapović najavljuje još bogatiji socijalni program

SLAVONSKA TURNEJA I. dio gradonačelnik Đakova Vinković ugostio i počastio Virane

DA SU NAVIJAČI STIGLI NEŠTO PRIJE… veterani «Mornara» izgubili 3-5 u Đakovu

SLAVONSKA TURNEJA II. dio Domaćini u Osijeku ugostili Virane i prihvatili inicijativu za bratimljenjem

VIRANI U VUKOVARU tragična sudbina grada u kojemu nema nasmijanih lica

NOVO VOZILO komunalna tvrtka «Čisti otok» obogatila vozni park

NA MLAĐIMA BOĆE OSTAJU petoro mladih Virana predvodi novu boćarsku generaciju na Mulu KREDITI ZA KOMUNALNE TVRTKE virske općinske tvrtke pred realizacijom kreditnih zaduženja

28-31

izmjene i dopune nastavak kako bi na tim zonama minimalna parcela bila 500 kvadrata. Dakle, riječ je o zonama koje po zakonu mogu biti izgrađene jer se oko njih nalaze objekti u gustoj ili rijetko izgrađenoj zoni - dio su izgrađene cjeline - a još uvijek nisu izgrađene i manje su od 5 tisuća kvadrata. S druge strane, za zone, parcelu ili skupine parcela koje prelaze 5 tisuća kvadrata, bile one u «tamnoj» ili «svijetloj žutoj» zoni na karti Prostornog plana, morat će se raditi Urbanistički plan uređenja, ili UPU. To ne ovisi o lokalnoj samoupravi, Općini, ili Zavodu za prostorno planiranje, već o zakonskoj definiciji o zaštiti obalnog pojasa. Stambene jedinice Općina će po sugestiji Upravnog odjela za provedbu dokumenata prostornog uređenja i gradnje Zadarske županije morati definirati broj stambenih jedinica u izgrađenim dijelovima. Prostornim planom taj je broj već bio precizno definiran u neizgrađenim dijelovima; na 600 kvadrata iznosi 3 stambene jedinice, na 800 kvadrata 4 stambene jedinice uz 30 posto izgrađenosti i 0,6 koeficijent iskoristivosti. Predmeti stambenih jedinica u izgrađenim dijelovima iz tog razloga nisu odbijeni, već su do određivanja njihovog broja stavljeni sa strane. Dakle, u Izmjenama i dopunama Prostornog plana odredit će se koliko na parceli od 300 i 180 kvadrata, koliko sada iznosi minimalna površina u gustoj i rijetko izgrađenoj zoni, a skoro vjerojatno 250 i 150 kvadrata, može biti stambenih jedinica. Činjenice govore kako na Viru postoje objekti sa šest, osam ili dvanaest stambenih jedinica, pa i iz tog razloga treba odrediti njihov maksimalni broj kako Vir ponovno ne bi zahvatila «apartmanizacija». «Dolaskom mađarskog kapitala apartmanizacija se ozbiljno zakotrljala kada su Mađari počeli graditi objekte koji nisu bili primjereni za otok Vir. To su bili objekti u Velikoj Slatini i na Soldatici koji su imali 16 ili čak 24 apartmana. Intencija je ove općinske uprave da Vir bude otok obiteljskih kuća, odnosno objekata s najviše 3 do 4 stana. Svakako, moramo prvo analizirati te sanirati postojeću situaciju. Vidjet ćemo hoće li maksimalno dozvoljen broj tih stambenih jedinica biti osam, deset ili dvanaest, već prema broju takvih objekata na terenu i zonama na kojima ćemo dopustiti njihovu legalizaciju», kaže Kapović. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Njih je ovo ljeto, primjerice, proveo i Grad Nin, ali one se ne rade kako bi se mijenjao ili povećao gabarit građevinskih zona, jer za to nema zakonskih uvjeta. Prostorni plan za Općinu Vir donesen u veljači 2004. godine obuhvaćao je ogromne zone izgradnje, jer se htjelo maksimalno udovoljiti željama stanovnika otoka. «Željeli smo omogućiti građanima da im zemljišta budu u građevinskoj zoni kako bi ih mogli ekonomski valorizirati. Međutim, zbog zakona o gradnji bili smo prisiljeni ići u Izmjene i dopune», govori Kapović. Konkretno, iako je Prostorni plan bio donesen na vrijeme i znatno prije drugih sredina, novi je zakon svojim odredbama uvjetovao smanjivanje izgrađenosti postojećih građevinskih zona za 30 posto, i to za sve Prostorne planove koji su imali izgrađenost do 50 posto. Dakle, ništa što nije bilo građevinska zona u veljači 2004. godine, nije moglo postati građevinska zona 2006. i 2007. godine. «Kao izrađivač i predlagatelj plana Općina je», kaže Kapović, «bila ograničena zakonskim rješenjima i Uredbom koja je bila na snazi». Sljedeći značajan moment bila je akcija Vlade RH kojom je u sklopu svog velikog prostornog projekta željela uvesti red u prostoru, pa je Vir odabran za uklanjanje većeg broja objekata. Općina se našla pred Rješenjem koje je tražilo uklanjanje čak 500 objekata; na dijelu državne ceste predviđalo se rušenje 200 objekata, na obalnom dijelu srušeno je oko 100 objekata, a preostalih 200 objekata bilo je izvan građevinskih zona. «Uz naše izričito protivljenje akcija rušenja je započela kada smo doživjeli pravu okupaciju otoka s 500 policajaca, zračnih,

prostorni plan

Za one zone, parcele ili skupine parcela koje prelaze 5 tisuća kvadrata, bile one u «tamnoj» ili «svijetloj žutoj» zoni na karti Prostornog plana, morat će se raditi Urbanistički plan uređenja, ili UPU. To ne ovisi o lokalnoj samoupravi, Općini, ili Zavodu za prostorno planiranje, već o zakonskoj definiciji o zaštiti obalnog pojasa vodenih i oklopnih snaga. Na našu sreću, nije provedena do kraja, jer se stalo se na 103 srušena objekta», prisjeća se načelnik Kapović dramatičnih okolnosti oko rušenja virskih kuća. Kako je Prostorni plan koji je stupio na snagu u listopadu prošle godine te objekte, koje je Ministarstvo u prvom prijedlogu željelo ukloniti, ukomponirao unutar građevinskih zona, njihovo uklanjanje više ni pravno nije moguće. Zbog svih tih okolnosti Općina je, drži njezin načelnik, bila prisiljena pronaći optimalna rješenja. S novim Izmjenama i dopunama koje zbog zakonskih ograničenja neće mijenjati strukturu građevinskih zona, nego samo unutarnji raspored i tekstualni dio, nastojat će se pronaći najbezbolniji način kako bi većina vlasnika postojećih objekata unutar građevinskih zona dobila potrebne papire – uvjete za gradnju i građevinske dozvole. Na narednom Općinskom vijeću, koje će se održati možda već i do kraja studenog, najvjerojatnije će se donijeti odluka da se ide u Izmjene i dopune Prostornog plana, nakon čega slijedi standarda zakonska procedura prilikom izrade prostorno-planske dokumentacije. To znači javni uvid, pa primjedbe građana te nakon obrade primjedbi izglasavanje Izmjena i dopuna. I prije nego se na najavljene Izmjene i dopune stavi «konačni pečat», treba sukladno uredbama i zakonu dobiti suglasnost nadležnog ministarstva. Novi objekti Sve skupa, realno je očekivati kako će Izmjene i dopune virskog Prostornog plana zakonski zaživjeti najkasnije do kraja lipnja sljedeće godine. Kako do tog vremena postojeći Plan nije van snage, postoji i dalje mogućnost dobivanja građevinskih dozvola za postojeće objekte koji udovoljavanju uvjetima, ili za nove objekte od 600 do 800 kvadrata. «Svi građani koji žele investirati, to mogu u zonama koje su rijetko ili gusto izrađene, a na kojima još uvijek ima mjesta. Po našoj računici i s uvjetom od 300 kvadrata minimalne parcele, kako je sadašnje zakonsko ograničenje, ima mjesta za otprilike više od tisuću objekata. U novim zonama koje nisu urbanizirane ne može se graditi dok se one ne urbaniziraju, ali i ta će se situacija skoro riješiti. Po našem Planu oko 240 tisuća hektara zemljišta, ili 2,5 milijuna kvadrata, predviđeno je za urbanizaciju», zaključuje Kapović. Izuzmemo li infrastrukturne koridore, prometnice ili javne površine na tom prostoru, tih 24o tisuća hektara moglo bi ponuditi novih dvije tisuća objekata na otoku, ili zajedno s navedenim mogućnostima gradnje u rijetko ili gusto izgrađenim zonama - oko 3 tisuće novih objekata. Prekida investicija, dakle, nema, što znači da će svi koji su zatražili dozvole, a imaju uvjete, dozvole i dobiti bez obzira na proceduru Izmjena i dopuna Prostornog plana. One se rade u svrhu poboljšanja i stvaranja uvjeta za legalizaciju onih objekata koji po sadašnjim uvjetima ne mogu biti legalizirani, te da se u tekstualnom dijelu i onom koji određuje izgrađene zone naprave kvalitetniji pomaci u odnosu na postojeći Plan.

Intervju pročelnik Upravnog odjela za provedbu dokumenata prostornog uređenja i gradnje

Zeljko Letinic´

Bez naših dozvola ne može se ni do struje Pročelnik Upravnog odjela za provedbu dokumenata prostornog uređenja i gradnje govori o skorom osnutku ninske ispostave, virskim zahtjevima za izdavanjem lokacijske i građevinske dozvole te objašnjava zašto 60 posto tih zahtjeva «pada u vodu»

ada bacite pogled, makar i letimično, na uredno posloženu građu na policama u bilo kojoj od nekoliko uredskih prostorija županijskog Upravnog odjela za provedbu dokumenata prostornog uređenja i gradnje u Zadru, na mjestu koje licem gleda prema Svetom Krševanu i spomeniku Petru Zoraniću, prigodno vam se ukaže «planina» dokumenata koji uz pripadajuću kalendarsku godinu nose oznaku Vira. «Vir 2004», «Vir 2005», «Vir 2006», «Vir 2007» ili «Vir 2008», spakirani u uredske fascikle, ispunjavaju više od polovice svih dokumenata koji postoje u spomenutom Odjelu. Stoga bi inicijativa Općine Vir, Općina Privlaka i Vrsi te Grada Nina, za skorim osnutkom vlastite ispostave u sklopu zadarskog Odjela,

ako urodi plodom, zadarski Odjel mogla ostaviti – bez posla. «Tako nekako», kroz smijeh kaže pročelnik Upravnog odjela za provedbu dokumenata prostornog uređenja i gradnje, 46-godišnji Željko Letinić. Rođen na Velom Ižu, Letinić je srednjoškolsko obrazovanje stekao u Zadru gdje je i odrastao, a diplomirao je na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Splitu. Na mjesto pročelnika Upravnog odjela za provedbu dokumenata prostornog uređenja i gradnje došao je iz Ureda državne uprave, županijskog ureda za prosvjetu, i to od 1. siječnja 2008. godine kada je Odjel osnovan. Prije toga, radio je u školama u Gračacu te u zadarskoj tvrtki «Maraska». S pročelnikom Letinićem razgovarali smo o osnutku Upravnog odjela, skorom pokretanju njegove ispostave u Ninu, o brojnim virskim zahtjevima za dobivanjem lokacijske i građevinske dozvole te činjenici kako 60 posto tih zahtjeva «pada u vodu»

studeni

željko letinić nastavak nakon što se obrade u Odjelu kojemu je Letinić na čelu. VL Može li Vir dobiti vlastitu ispostavu i izdavati građevinske dozvole? Letinić Ne. Zapravo, postoje tumačenja kako bi lokalna samouprava to mogla. Recimo, Istarska županija je dio poslova prebacila na gradove, međutim za tako nešto u drugim slučajevima treba stvoriti preduvjete. To znači da bi predstavnička tijela samouprave trebala donijeti odluku o osnivanju ispostave i osigurati materijalna sredstva i kadrove. Potom bi takav prijedlog lokalna samouprava trebala dati Županiji koja ga potvrđuje, a na kraju cijelu stvar središnji državni ured za upravu treba amenovati. Dakle, potrebno je zadovoljiti cjelokupnu proceduru. VL Postoji inicijativa Općine Vir, zajedno s Općinom Privlaka i Vrsi te Gradom Ninom, za osnutkom takvog ureda u Ninu. U kojoj je fazi rješenje te inicijative? Letinić Donesena je odluka o osnivanju te ispostave sa sjedištem u Ninu, što najvjerojatnije znači da će i zaživjeti. Prostor je odabran i nalazi se u samom starom dijelu grada. Po onome što sam vidio, prostor je adekvatan iako još treba raditi na njegovom uređenju. Ono što je zapravo problem su – ljudi. VL Na koji način? Letinić Ljudi su općenito uvijek problem, odnosno problem je njihov nedostatak. Kada smo raspisivali natječaje za popunjavanje naših radnih mjesta, uvijek smo imali problem obzirom na mali broj inženjera građevine na našem području. Uglavnom su već zaposleni na gradilištima u privatnim firmama, a također su tamo i nešto bolje plaćeni. VL Kakav obrazovni profil traže takva radna mjesta? Letinić Zakon o prostornom uređenju i gradnji u svom članku 6. određuje uvjete za one koji rade u ovim tijelima, odnosno tko sve može donositi i potpisivati akt. Dakle, u članku 6. kaže se kako kandidat mora imati 5 godina radnog staža u struci, položen državni ispit i stručni ispit u branši. U našem slučaju to je građevina. To su de facto tri uvjeta za zapošljavanje. VL Koliko ljudi bi trebala imati buduća ispostava? Letinić Predstavnici Grada Nina s kojima sam razgovarao, za sada predviđaju dva inženjera, jednog pravnika i jednog stručnog suradnika. Vidjet ćemo hoće li uspjeti doći do tih ljudi, jer se ionako velik dio predmeta koje smo kao Odjel preuzeli od državne uprave odnosi na to područje. VL S obzirom na nedostatak inženjera koji spominjete, hoće li biti moguće ekipirati ninsku ispostavu? Letinić Ta će ispostava biti u našem sastavu, odnosno pod nadležnošću Županije, baš kao i sve druge ispostave. To znači da ćemo, bez obzira na broj zaposlenih ljudi u Ninu, u slučaju potrebe tamo slati naše ljude. Suradnja će biti stalna, jer će i ljudi koji ćemo zaposliti u Ninu trebati obuku i pripremu za posao što će također iziskivati određen trud ljudi koji već rade u našem Odjelu. VL Ako se ne varam, od ukupnog broja zahtjeva u Vašem uredu polovica otpada na Vir. O kakvim se brojkama radi? Letinić Vir je najzastupljeniji sa svojim zahtjevima prema našem Odjelu, i to su uglavnom oni zahtjevi koji su bili predani do 31. prosinca 2004. godine i kojih je tek nešto manje od 3 tisuće. Govorim samo o zahtjevima za lokacijskom dozvolom. VL A s ostalim zahtjevima? Letinić Zajedno sa zahtjevima za lokacijskom i građevinskom dozvolom, preuzeli smo od državne uprave nešto manje od 5 tisuća zahtjeva. VL Odnosi li se ta brojka na cijelo područje Vira, Nina, Privlake i Vrsi? Letinić Uglavnom, riječ je samo o zahtjevima s Vira. VL Što će biti s tim silnim zahtjevima? Letinić Zakon previđa za objekte koji su izgrađeni donošenje Rješenja o izvedenom stanju, a ono podrazumijeva kako je objekt izgrađen do prve ploče, zapravo najbolje do prve ploče, da je na toj ploči krov te da je useljiv. Takvih je objekata na Viru oko 90 posto.

intervju

Nama s Vira uglavnom dolaze ljudi koji nisu spojeni na struju, međutim moraju znati da ako žele biti legalizirani, mogu očekivati i trošak plaćanja komunalnog doprinosa te takozvanog tarifnog broja 62 VL Govorimo o objektima koji nemaju nikakvu građevinsku dozvolu? Letinić Tako je. Prijelazne odredbe govore kako se zahtjevi podneseni prije donošenja Zakona, dakle 1. listopada 2007. godine, rješavaju po propisima koji su vrijedili u trenutku prije podnošenja zahtjeva, osim, kaže Stavak 4., izgrađenih objekata. Oni će se rješavati po normama postojećeg zakona koja reguliraju donošenje Rješenja o izvedenom stanju. VL Znači li to da Rješenje o izvedenom stanju zamjenjuje lokacijsku dozvolu? Letinić Da. U Odjelu procjenjujemo kako je na Viru već izgrađeno preko 90 posto objekata, pa se lokacijske dozvole po zakonu preklasificiraju u Rješenje o izvedenom stanju. Kad primamo poštu s Vira koju raspoređujemo i zavodimo, vidimo kako je u 60 posto slučajeva riječ o ponovljenim zahtjevima. Dakle, ljudi su upoznati sa zakonom i sami daju zahtjeve za Rješenjem o izvedenom stanju. Te iste predmete spajamo, dakle i stare zahtjeve za lokacijskom dozvolom i od strane istih ljudi nove za izvedenim stanjem. VL Što će biti s onima koji nisu upoznati s novim zakonskim odredbama? Letinić Naši ljudi redovito izlaze na teren, poslikaju objekte ako vide kako je riječ o izvedenom stanju, te na koncu sami preklasificiraju lokacijsku dozvolu u izvedeno stanje. Naravno, takvu obavijest pošalju strankama sa zahtjevom da usklade projekte. VL Postoji li razlika između izvedenog stanja i uvjeta za gradnju? Letinić Da, svakako treba napraviti razliku između izvedenog

Neki su objekti ili položeni na premaloj parceli, ili su udaljeni od susjedne parcele manje nego što je propisano. Na Viru imamo i više slučajeva objekata koji se ne mogu legalizirati iz svih mogućih razloga stanja i Rješenja o uvjetima gradnje. Izvedeno stanje odnosi se na objekte koji zadovoljavaju barem to da imaju prvu ploču i krov. Ako se radi o objektima koji imaju kat i potkrovlje, na primjer, dovoljno je da je samo jedna stambena jedinica useljiva. To se računa kao izvedeno stanje. Zato je i potreban arhitektonski snimak postojećeg stanja. U suštini to je slično glavnom projektu, pa ga rade arhitekti. VL Što se onda traži za uvjete gradnje? Letinić Idejni projekt. VL Vratimo se građevinskim dozvolama. Netko je, hipotetski govorimo, izgradio kuću 70-ih godina za koju još uvijek nema građevinsku dozvolu. Kako će riješiti takav problem? Letinić Prvo, ne može dobiti ni građevinsku ni lokacijsku dozvolu. Jedino što može dobiti je Rješenje o izvedenom stanju. To propisuje Članak 325. Stavak 4. VL Može li se takav objekt spojiti na komunalnu infrastrukturu? Letinić Nikako bez našeg Rješenja o izvedenom stanju. Iako su neki objekti prije mogli biti spojeni na struju, sada to nije moguće bez bilo kakvog Akta kojeg naš Odjel izdaje. Svejedno je li to Rješenje o uvjetima gradnje, o izvedenom stanju ili Potvrda izvedenog stanja za objekte veće od 400 metara kvadratnih, odnosno je li to građevinska dozvola ako je Zahtjev za njezino izdavanje upućen prije 1. listopada 2007. godine. Svi zahtjevi upućeni prije tog datuma rješavat će se po starom zakonu. To znači da ako je podnesen zahtjev za lokacijskom dozvolom, on će se i okončati kao lokacijska dozvola, a potom i kao građevinska dozvola. U situaciji koju ste opisali, dakle da je

objekt već izgrađen, to ne dolazi u obzir. U tom slučaju donosi se Rješenje o izvedenom stanju. VL To je ujedno i zamjena za građevinsku dozvolu? Letinić Tako je. S njom se dobiva sve što bi se inače dobilo i s građevinskom dozvolom. VL Ako se tek želi graditi kuća? Letinić Za objekt manji od 400 kvadrata zatražit će se Rješenje o uvjetima gradnje. Pored toga, mora se dokazati vlasništvo i napraviti Idejni projekt. Objekt i projekt, nadalje, mora biti usklađen s Prostornim planom odnosno prostorno-planskom dokumentacijom. Naravno, sve to ovisi i o području u kojem se namjerava graditi. U slučaju Vira, recimo, govorimo o gustoj ili rijetko izgrađenoj zoni, pa su i uvjeti za gradnju drukčiji. VL Što se sve uvjetuje? Letinić Površina parcele, maksimalni koeficijent izgrađenosti, visina vijenca, udaljenost od susjedne parcele i sve ono što inače Planovi predviđaju. VL Od svih zahtjeva koje ste do sada obradili, a koji su došli s otoka Vira, koliko ih je «palo»? Letinić Oko 60 posto. Do sada je doneseno 80-ak negativnih Rješenja o izvedenom stanju, 27 negativnih lokacijskih i 161 negativna građevinska dozvola. VL U čemu je problem? Letinić Pa, problem je uglavnom u tome što su objekti ili položeni na premaloj parceli, ili su udaljeni od susjedne parcele manje nego što je propisano. Recimo, Prostornim planom propisana je za gusto izgrađeni dio naselja za samostojeće građevine minimalna površina od 180 kvadrata, a ima objekata na manjoj površini i za njih se trenutno ne može izdati pozitivna dozvola. Ona će doći, uz potrebne suglasnosti, tek nakon eventualnih Izmjena i dopuna Prostornog plana. Postoji i još jedan problem, a taj je nepoštivanje primjene zaštićenog obalnog područja koja kaže da se ne smije graditi u 70 metara. Odnosno, ne smiju se graditi novi objekti. VL Što se može graditi u tih 70 metara? Letinić Jedino objekti infrastrukture, a potom i objekti turističko-ugostiteljske namjene. Na žalost, na Viru imamo više slučajeva objekata koji se ne mogu legalizirati iz mnogih razloga. Izgrađeni su, ili su u fazi izgradnje, a nalaze se i na međama, i na manjoj površini, i s prevelikom koeficijentom izgrađenosti, a također nisu ni u namjeni koju predviđa spomenuta odredba o 70 metara. VL Kada govorimo o površinama parcela koje su manje od propisanih, kolika su njihova uobičajena odstupanja od zadanih uvjeta? Letinić Ima ih na granici, ali ima i parcela od svega 100 kvadrata. Također, ima objekata koji su doslovno naslonjeni na samu među, a ima i onih koji u manjoj mjeri nisu udaljeni onako kako propisuje Prostorni plan. U gusto izgrađenom dijelu objekt mora biti sa svih strana udaljen najmanje metar od granice druge parcele, dok u rijetko izgrađenom dijelu ta minimalna granica iznosi dva metra. VL Bez poštivanja tih odredbi nema ni spajanja na komunalnu infrastrukturu? Letinić Da, i to je najveći problem. Nama s Vira uglavnom dolaze ljudi koji nisu spojeni na struju, međutim moraju znati da ako žele biti legalizirani, moraju očekivati i trošak. Drugim riječima, ako su zadovoljili sve kriterije očekuje ih pozitivno rješenje, ali i plaćanje komunalnog doprinosa te tarifnog broja 62. To je takozvana kazna koja iznosi 50 posto od komunalnog doprinosa. Na žalost, oni koji nemaju naše dozvole ne mogu se priključiti na struju. VL Postoji li izuzetak za objekte koji prelaze neku vremensku granicu? Letinić Da, za one objekte koji su napravljeni prije 14. veljače 1968. godine na Odjelu se izdaju uvjerenja o starosti objekta, i taj dokument zamjenjuje građevinsku dozvolu. Naravno, prije svega od stranaka u takvim slučajevima zahtijevamo katastarsku potvrdu. Ako je nemaju, onda se vodi upravni postupak koji de facto preko vještaka utvrđuje starost objekta.

studeni

www.vir.hr Općina Vir dobila službenu mrežnu stranicu

Virtualna Općina Vir

osljednjih dana u desetom mjesecu, preciznije 28. listopada, rođendanske svijeće upalila je prva službena mrežna stranica Općine Vir, ili druga po redu koja se noseći ime Vira pojavila unutar virtualnog prostora. Iako se u tom vremenu još nije javno predstavila, oni koji su bili upoznati s njezinim stvaranjem mogli su je vidjeti u svojevrsnom test-izdanju koje još uvijek traje. Adresa www.vir.hr tako je postala službenom virskom mrežnom stranicom kao projekt Općine Vir, odnosno njezinog administratora i urednika komunalnog portala 36-godišnjeg Dražena Žepine. «Još uvijek na stranici nedostaju neki sadržaji kao što su Pitanja i Galerije fotografija te dodavanje nekih linkova poput Policije u zajednici, ali s njihovim skorim umetanjem stranica će, uvjetno kazano, biti dovršena», kaže Žepina koji je mrežnu stranicu sadržajno koncipirao. U tehničkom dijelu, ili implementaciji CMS sustava i s grafičkim izgledom, ona je djelo zadarske «Meridies grupe» koja, pored toga, radi i za Zadarsku županiju, gradove Benkovac, Obrovac te Općinu Vrsi. Mrežna stranica www. benkovac.hr koju su radili prošle godine proglašena je 2007. godine na uglednom «VIDI web top 100» natječaju među najboljima u kategoriji mrežnih stranica državnih službi.

«Stranica je u osnovi onakva kakva bi trebala biti, ali će se moći i nadograđivati. Ona poput svih drugih stranica lokalne samouprave ima četiri temeljna cilja; informirati, prezentirati, komunicirati i pružati usluge», kaže općinski administrator i urednik portala Dražen Žepina

Četiri cilja mrežne stranice Već u svojim prvim danima postojanja stranica je izazvala velik interes i posjećenost, jer nudi niz zanimljivih i za stanovnike otoka korisnih linkova. Žepina je stvarajući stranicu koristio predznanja koja je stekao tijekom poslijediplomskog studija i zapaženog rada iz informacijskih znanosti na Sveučilištu u Zadru, koji se bavio informacijsko-komunikacijskim aspektom mrežnih stranica lokalne samouprave. Tako se na službenoj općinskoj stranici mogu naći sve informacije o radu Općine Vir i svih njezinih službi, ona dalje uz Statut Općine nudi i Akte te službene odluke koje donosi, Službeni glasnik i uvid u komunalna poduzeća kojima je vlasnik. Također, građani se mogu pravovremeno upoznati i s objavljenim Natječajima Općine Vir i njezinih tvrtki, Javnim pozivima i projektima koje izvodi Općina Vir. Pored toga, na stranicama Općine Vir može se uz skidanje programa vidjeti i 3-D vizualizacija općinskih projekata kao i odgovarati na anketna pitanja, odnosno anketu koja ne predstavlja reprezentativni uzorak, ali prema postavljenim pitanjima i odgovorima može djelatnicima Općine poslužiti kao korektor rada. Komunikacija s općinskom upravom može se ostvariti i preko elektronske pošte, a drugih oblika komunikacije za sada još uvijek nema. Žepina navodi kako, primjerice, popularni Chat u inozemstvu predstavlja standardni dio internetskih stranica jedinica lokalne samouprave kada nositelji vlasti u dogovoreno vrijeme izravno odgovaraju na pitanja građana. Također, u budućnosti je moguć i link za Forum, ali bi bio zamišljen na višoj i ozbiljnijoj razini od uobičajene koja se crpi na zabavnim forumima brojnih internetskih portala.

virski list

Administrator Dražen Žepina u svom uredu

«Vrlo je malo jedinica lokalne samouprave koje imaju link za Forum na svojim stranicama, a ni odaziv nije velik, iako na Zapadu na stranicama slične namjene postoje poticajna forumska iskustva», kaže općinski administrator. «Stranica je temeljno onakva kakva bi trebala biti, ali se može nadograđivati nekim posebnim sadržajima. Ona poput svih drugih stranica lokalne samouprave ima četiri temeljna cilja; informirati, prezentirati, komunicirati i pružati usluge», dodaje Žepina i naglašava kako su prva tri cilja u potpunosti zadovoljena. Pružanje usluga preko Mreže Pružanje usluga je nešto prema čemu će se usmjeriti buduća nadogradnja stranica, a to drugim riječima znači kako će se stvoriti mogućnost da se od kuće preko mrežne stranice obave poslovi bez da se fizički pristupi zgradi lokalne samouprave ili bilo koje institucije. Konkretno, na taj će se način moći riješiti pitanje upisa djeteta u školu ili vrtić te dobivanja bilo koje vrste dozvola koje izdaje Općina. Obrazac će se tako preko službene internetske stranice moći «skinuti», popuniti i poslati lokalnoj samoupravi na isti način kao da se to obavilo u samoj zgradi Općine. Jasno, s tom razlikom što će se u prvom slučaju moći sjediti za računalnom u vlastitom domu i izbjeći eventualna gužva.

Načelnik Kapović najavljuje nadolazeće blagdane

Na Viru neće biti stezanja remena Općina će i ove godine osim božićnica isplaćivati stipendije i financijske potpore prema stanovništvu, a skoro će se realizirati ranije najavljena potpora roditeljima za pripremu školske godine te podjela laptopa za učenike odlikaše «Unatoč preporuci vlade RH, na Viru neće biti stezanja remena», poručuje virski načelnik Kristijan Kapović najavljujući već tradicionalnu isplatu božićnica virskim umirovljenicima, nezaposlenima i svim ostalim kategorijama stanovništva iz ranije utvrđenog socijalnog programa virske općinske vlasti. «Imamo najbolji socijalni program u Hrvatskoj koji brine o svima koji su u potrebi, potom o mladima, studentima, školarcima i korisnicima dječjeg vrtića. Taj naš program ostaje i dalje bez obzira na najavljene mjere štednje od strane vlade RH», dodaje virski načelnik. To znači kako će Općina i ove godine osim božićnica isplaćivati stipendije i financijske potpore prema stanovništvu, a skoro će se realizirati ranije najavljena potpora

roditeljima za pripremu školske godine te podjela laptopa za učenike odlikaše. «Vlada je najavila stezanje remena za gradove i jedinice lokalne samouprave te preporučila odustajanje od svih programa. Ne mislim pritom na nabavku božićnih darova, iako će i njih biti za građane, učenike i mališane na Viru. Međutim, mi odbijamo tu sugestiju jer se ni do sada nismo ponašali rasipnički. Sva davanja koja idu prema stanovništvu Vira su davanja koja su normalna u jednoj socijalnoj državi i jedinici lokalne samouprave koja brine o svojim građanima. Sve što smo do sada davali, davat ćemo i dalje i to u još značajnijoj mjeri», zaključuje Kapović.

Prezentacija uređenja obalnog pojasa Uređenjem obalnog pojasa od uvale Sapavac do uvale Prezida Vir bi dobio, kazao je arhitekt Galasso, niz vrlo kvalitetnih sadržaja te novu vizuru samoga mjesta

irska općinska vijećnica ugostila je 6. studenog sudionike sastanka i prezentacije radne verzije projekta uređenja obalnog pojasa od uvale Sapavac do uvale Prezida. Projekt je predstavio splitski arhitekt i direktor tvrtke «Obala» Ivica Galasso, a njegovoj prezentaciji prisustvovali su djelatnici Općine Vir i direktori komunalnih virskih tvrtki. «Projekt koji je predstavljen tek je radna verzija. On će se doraditi do konačne verzije Idejnog rješenja, nakon čega će ići izrada četiri UPU-a», kazao je Marino Rukavina, direktor «Vir turizma» koji je kao komunalna tvrtka naručitelj i investitor projekta. Izradi radne verzije projekta uređenja obalnog pojasa prethodile su detaljne opservacije i mjerenja maritimnih te ostalih značajki ovog dijela obale. Paralelno s nastavkom razvijanja projekta radit će se i Izrada studija utjecaja na okoliš, dok će urbanisti rješavati kopneni dio vezan uz ovaj projekt. Na samom predstavljanju radne verzije prezentirane su dvije varijante uređenja, a njime bi se na cijelom dijelu obale izgradila i uredila glavna luka na predjelu Mula, lučice Radovanjica i Luka te marina Prezida. Također, planirano je uređenje plaža i turističkih sadržaja. Pored toga, prikazano je moguće uređenje javnih površina i cestovnog prometa uz obalu, a taj će se dio posebno urediti projektima koji bi se trebali nastaviti na ovaj projekt. Realizacijom ovog projekta Vir bi dobio niz vrlo kvalitetnih sadržaja u obalnom dijelu koji je, riječima splitskog arhitekta, «jedini dio Vira na kojem se po trenutnom stanju može dobiti jedna nova respektabilna vizura samoga mjesta». Konačna definicija Idejnog rješenja očekuje se do kraja ove godine.

novosti

Galasso predstavlja projekt

Kreditnih 5 milijuna kuna Komunalna tvrtka «Vir turizam» raspisala je natječaj za dobivanje kredita u iznosu od 5 milijuna kuna s kojim bi financirala izradu projektne dokumentacije uređenja obalnog pojasa, sportskog centra na Prauljama te uvođenje elektronskog sustava naplate i kontrole parkiranja na otoku Viru. Natječaj je raspisan temeljem odluke Općinskog vijeća na 21. sjednici o izdavanju kreditnog jamstva za sve virske komunalne tvrtke koje bi, na taj način, financirale vlastite projekte. Osim spomenutih projekta, «Vir turizam» bi kreditnim sredstvima financirao i druge intervencije na javnim površinama.

Prvog dana slavonske turneje gradonačelnik Đakova Vinković primio Virane

Gradonačelnik Đakova s virskim prijateljima ispred đakovačke katedrale

«Bilo je i vrijeme da dođete» Dvodnevna slavonska turneja počela je i završila u Đakovu gdje je prvog dana posjete Slavoniji 18. listopada u svom Uredu gradonačelnik Đakova Zoran Vinković primio šesteročlanu virsku delegaciju. Načelnik Općine Vir Kristijan Kapović, zamjenik načelnika Mario Kapović, virski župnik don Stjepan Vinko, član općinskog poglavarstva Igor Blažević, predsjednik NK «Mornar» Živko Vučetić i sportski direktor Kluba Zvonko Čepić, uručili su poklone đakovačkom gradonačelniku koji je potom Viranima ukratko predstavio lijepi slavonski grad i

njegove znamenitosti. Ali, prije svega… «Bilo je i vrijeme da dođete», rekao je Vinković naglašavajući prijateljstvo Đakova i Vira te pozvao virske KUD-ovce na veliku međunarodnu folklornu manifestaciju «Đakovački vezovi» koja tijekom srpnja okuplja više od 7 tisuća sudionika. Uz obećanje o novom skorom susretu, Virani su zajedno s gradonačelnikom Vinkovićem prošetali đakovačkom šetnicom te se ponovno, sljedećeg dana, sastali u restoranu NK «Đakovo» nakon što su veterani «Mornara» i «Đakova» odigrali prijateljsku utakmicu.

Preuređenje zgrade Općine Kako bi se stvorili odgovarajući radni prostori za djelatnike Općine, ujedno i u želji da se osiguraju kvalitetniji uvjeti rada u skladu s novim Pravilnikom o unutarnjem ustrojstvu, započelo je preuređenje uredskih prostora u zgradi Općine. «Neki uredi će se spojiti čime će se stvoriti funkcionalniji prostori, a pregrađivanjem u dijelu prizemlja, koje je do sada služilo kao spremište, dobit će se još uredskih prostora», stoji na službenom portalu Općine Vir. Nakon građevinskih, instalacijskih i soboslikarskih radova uslijediti će i kompletiranje uredske opreme. Uredi će se tako opremiti novim namještajem, a sva

zastarjela informatička oprema bit će zamijenjena novom uz prateće suvremene računalne programe. Završetkom ovih radova trebali bi se stvoriti znatno bolji uvjeti rada, a time i bolja usluga prema građanima i ostalim subjektima koji na bilo koji način imaju kontakte s Općinom Vir. Također su počeli i radovi kojima će se postojeći ugostiteljski objekt «Kotarina» prenamijeniti u menzu za djelatnike općinske uprave i komunalnih tvrtki u vlasništvu Općine Vir. Budući restoran otvorenog tipa tako će riješiti pitanje toplog obroka i adekvatnog prostora za prehranu za sve zaposlenike Općine Vir.

studeni

Veterani «Đakova» pobijedili virski «Mornar» 5-3

Strijelac prvog pogotka za Virane - Davor Bukvić

Virski navijači umalo režirali preokret Kada je 100-tinjak virskih duša stiglo i počelo zdušno bodriti svoje nogometne mezimce, «Mornari» su se razigrali te s dva pogotka Gržete zasluženo stigli do rezultatski prihvatljivijeg poraza Veterani «Đakova» dominirali su većim dijelom utakmice i zasluženo vodili 5-1, ali nakon što su se Virani predvođeni župnikom don Stjepanom Vinkom vratili iz Aljmaša i stigli na tribine đakovačkog stadiona, «Mornari « su umalo režirali potpuni preokret. U nepunih 15-ak minuta nošeni bučnim navijačima, virski su «plavo-bijeli» preko nepredvidivog Mate Gržete dva puta zatresli mrežu domaćina i došli na 3-5, no vremena više nije bilo. Domaći su veterani slavili, a virski «Mornari» utjehu su potražili u slavonskom gostoprimstvu nakon utakmice. Sam početak utakmice kao da je nagovijestio kasniji rasplet. Nakon početnog ispitivanja snaga i privikavanja na prostranost đakovačkog igrališta, Željko Kovač doveo je domaće u vodstvo, ali je «Mornar» Davor Bukvić ubrzo poravnao. Do kraja poluvremena đakovački «Crveni» pojačali su pritisak i lako poentirali preko Blaža Krajine i Ilije Batinića, da bi s novim pogocima Ante Mikešića i Ivana Petrovića nagovijestili rezultatsku katastrofu. Ipak, kada je 100-tinjak virskih duša stiglo i počelo zdušno bodriti svoje nogometne mezimce, «Mornar» se razigrao pa je Damir Buškulić u barem pet navrata branio nemoguće i podizao samopouzdanje

slavonska turneja

suigračima koji su počeli «letjeti» đakovačkim terenom te zasluženo stigli do rezultatski prihvatljivijeg poraza. Spomenimo kako bolje nisu prošli ni virski boćari koje su također u prijateljskom susretu porazili Đakovčani.

18. listopada susret osječke vlasti i predstavnika Općine Vir

Vir će biti hrvatski Monaco Virski načelnik Kapović inicirao je buduće bratimljenje Vira s jednom osječkom četvrti, iz koje dolazi najviše virskih vikendaša, što je gradonačelnik Osijeka Matković spremno prihvatio «Kada se riješi pitanje vode i kanalizacije, Vir će biti hrvatski Monaco», zaključio je Viranima dobro poznati predsjednik Gradskog vijeća Osijeka Anto Đapić prigodom službenog susreta predstavnika osječke gradske vlasti i predstavnika Općine Vir. Uz Đapića, osječku vlast predstavljao je i gradonačelnik Osijeka Gordan Matković, dok je u ime Općine Vir govorio virski načelnik Kristijan Kapović u društvu zamjenika Marija Kapovića, člana općinskog poglavarstva Igora Blaževića te općinskog vijećnika Veseljka Orlića. «Od 20-ak virskih naselja, naselje Radnjača u slengu nosi ime Osječko naselje zbog tisuću Osječana koji tamo ljetuju. Ono je ujedno i jedno od najljepših na Viru. Ukupno iz ovog kraja na Vir dolazi između 4 i 5 tisuća ljudi, pa imamo pravo kazati kako smo u Osijeku kao kod kuće», uzvratio je načelnik Kapović predstavljajući dalje poglavarima Osijeka i osječkim medijima otok Vir. «Sa stalnim prebivalištem Vir danas ima oko 3 tisuće ljudi. Prvo su se na otok vratili Virani iz Njemačke i SAD, potom mnogi iz kontinentalne Hrvatske, a treće naseljavanje bilo je kada su za vrijeme rata došli ljudi iz Bosne i Hercegovine», kazao je Kapović i dodao kako ljeti na Viru ima 50 tisuća ljudi, te 9 tisuća stambenih objekata ili 11 tisuća stanova. Virski načelnik također je inicirao bratimljenje Vira s jednom osječkom četvrti, iz koje ljeti na otok dolazi najviše virskih vikendaša, što je gradonačelnik Matković spremno prihvatio. «To je dobra ideja. Danas je sve lakše i drukčije zbog brojnih mogućnosti komunikacije, kao i dobre cestovne povezanosti, pa nam je i Vir bliži nego što je bio prije», kazao je. Matkovića i Đapića posebno je interesirala situacija s gradnjom vodovodne i kanalizacijske mreže na otoku, pa je Kapović brojkama ilustrirao cijeli projekt koji po aproksimativnom troškovniku «Hrvatskih voda» iznosi više od 500 milijuna kuna. «Kada bi nam svi vlasnici objekata na Viru platili priključke, dobili bi tek oko 120 milijuna kuna, što znači kako sami kao komunalna vlast ne možemo iznijeti ovaj projekt. Za sada smo krenuli s radovima u dva naselja u prvoj fazi koja će koštati 50 milijuna kuna i koju će država financirati sa 70 posto, dok će

U uredu gradonačelnika Osijeka

Općina Vir pokriti preostalih 30 posto. Također, projektirane su druga i treća faza», kazao je Kapović i dodao kako je službena virska delegacija posjetila Osijek sa željom učenja od najboljih i velikih sredina kao što je Osijek. «Kada se uvode regule i nove stvari, uvijek se javljaju otpori. U početku nam na Viru iz tog razloga nije bilo lako, ali sada smo u situaciji da imamo komunalne tvrtke i projekte. Zato se i želimo dalje razvijati i učiti od najboljih te onih koji poput Osijeka imaju dugogodišnje iskustvo. Naravno, ne samo od onih koji znaju, već i od prijatelja», kazao je Kapović. U ime Grada Osijeka Đapić je podržao ovu virsku inicijativu. «Kao Grad smo zainteresirani ostvariti prijateljski odnos s Virom. Lako ćemo ostvariti sportske i kulturne odnose, a kada pripremite materijale i analize, mi ćemo i kao Grad učiniti što možemo», zaključio je. Susretu virske i osječke vlasti u Uredu gradonačelnika prisustvovali su i brojni novinari iz osječkih medija koji su po završetku sastanka intervjuirali načelnika Kapovića. Virani su prethodno darivali gradonačelnika i predsjednika Gradskog vijeća Osijeka prigodnim poklonima, dok je u ime Grada poklone virskoj službenoj delegaciji uručio Anto Đapić.

Slavonska turneja S puna dva autobusa 100-tinjak Virana je tijekom dva dana 18. i 19. listopada pohodilo Slavoniju sudjelujući u vukovarskoj komemoraciji te posjećujući Đakovo, Aljmaš i Osijek. Predstavnici virske općinske vlasti, veterani NK «Mornar», boćari «Vira», KUD-ovci iz «Svetog Ivana», potom grupa koju je vodio virski župnik don Stjepan Vinko, i svi drugi koji su htjeli posjetiti slavonske gradove, odali su počast žrtvama vukovarske tragedije, a potom se družili i veselili zajedno sa svojim domaćinima i prijateljima – predsjednikom Gradskog vijeća Grada Osijeka Antom Đapićem, dogradonačelnicom Osijeka Biljanom Borzan, gradonačelnikom Đakova Gordanom Matkovićem i veteranima NK «Đakovo». Veselo je društvo, kao i tijekom posjeta mađarskom Dombovaru, zabavljao neumorni trio Bepa Matešića.

Bepo Matešić neumorno je zabavljao Slavonce i Virane

studeni

vukovar 1991. nastavak 18. studenog 1991. godine nakon tromjesečne opsade i razaranja, takav Vukovar je nepovratno prestao postojati. Sedamnaest godina poslije Vukovar je grad svijeća koje uzduž puta od vukovarske Opće bolnice do Memorijalnog groblja hrvatskih branitelja oplakuju umrle, nestale i slomljene duše. Vukovar je danas grad obnovljenih kuća i zgrada, nanovo obojanih fasada, novog i raskošnog hotela s četiri zvjezdice, čistih ulica i ruševina. Vukovar je također grad neke jezovite tišine i tuge. Pamtimo ga po strašnim slikama ratnih razaranja; po okrutnosti, nehumanosti i bestijalnom iživljavanju njegovih osvajača. Te slike gotovo su crno-bijele. One i danas, poput kolaža, nekako organski stoje priljubljene uz nove i žive fasade. Taj je dan kada je Vukovar prestao postojati, 18. studenog, Hrvatski sabor proglasio Danom Sjećanja na žrtvu Vukovara 1991. godine, i on je za sadašnje stanovnike grada, kao i za sve ustanove i trgovačka društva u vlasništvu Grada, neradni dan. Za ostatak Hrvatske, to je dan tužnog sjećanja i masovnog pohoda na Memorijalno vukovarsko groblje. Na istoj liniji osvajačke strategije Sedamnaest godina ranije, kako svjedoče oni koji su ga statistički bilježili, Vukovar je bio važan regionalni centar na granici Hrvatske i Srbije smješten na desnoj obali Dunava. Kao važna luka i centar na granici nekadašnjih jugoslavenskih republika, činile su ga etnički izmiješane općine. Po popisu stanovništva iz 1991. godine u Općini Vukovar živjelo je više od 84 tisuće stanovnika, od čega 37 tisuća Hrvata te nešto manje građana srpske nacionalnosti. U samom gradu bilo je oko 45 tisuća ljudi. Hrvati su većinom živjeli u centru grada i činili relativnu većinu, dok su Srbi živjeli u industrijskim predgrađima. Prije 1990. godine, stanovništvo Vukovara bilo je izrazito integrirano s velikim postotkom takozvanih mješovitih brakova i ljudi koji su se nacionalno izjašnjavali kao Jugoslaveni, a ne kao Hrvati ili Srbi. Samo godinu dana kasnije Hrvatska je proglasila nezavisnost od Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije. To je za srpskog predsjednika Slobodana Miloševića i vodstvo Jugoslavenske armije bilo neprijateljski čin, kao i za pobunjenu srpsku manjinu u Hrvatskoj. Iako su se u ovom stadiju jugoslavenskog sukoba Miloševićevi i ciljevi vodstva JNA razlikovali u nekoliko točaka, jer se općenito smatra kako je Milošević želio podržati pobunjenu srpsku zajednicu u odcjepljenju od Hrvatske i priključenje Srbiji, a JNA je uz podršku pobuni imala za cilj i pokoravanje Hrvatske te održanje Jugoslavije, strateški su bili na istoj liniji. Prema izjavama bivšeg načelnika JNA Veljka Kadijevića, cilj jugoslavenske vojske bio je da uđe duboko u Hrvatsku, zauzme Zagreb, svrgne hrvatsku vlast i uništi njene oružane snage koje su bile u formiranju. Ključni element ovog plana bila je upotreba teško naoružanih snaga kojim bi se zauzela oblast istočne Slavonije koja je naseljena Srbima, kako bi se zatim dalje napredovalo na zapad do Zagreba. Vukovar je bio prvi na popisu gradova koje je trebalo osvojiti. Umrle, nestale i ranjene duše Godinama kasnije na samom ulazu obnovljene vukovarske Opće bolnice dan prije obilježavanja tragične vukovarske obljetnice zapaljene su svijeće uz spomen obilježje na kojemu piše kako je «200 ranjenih hrvatskih branitelja, civila i djelatnika medicinskog centra u Vukovaru, protivno ženevskim konvencijama o pravima ranjenika, odvedeno i ubijeno na Ovčari». Točan broj vukovarskih žrtava još je uvijek nepoznat. Po hrvatskim izvorima objavljenim od Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija 2006. godine, Hrvatska je izgubila 879 vojnika, dok je 770 ranjeno u samom gradu Vukovaru. Prema hrvatskom generalu Antonu Tusu, oko 1,100 vukovarskih branitelja je ubijeno, 2,600 branitelja i civila označeno kao nestalo, a drugih

reportaža

Ispred vodotornja, jednog od vukovarskih simbola

Uz samu kolonu koja se sporo kretala prema Memorijalnom vukovarskom groblju, u tišini je uz lijevu stranu ceste uz pomoć medicinskog ortopedskog pomagala išla i jedna ranjena duša. Ruševine koje je okružuju već su gusto srasle sa samoniklim biljem. Godinama prije taj je čovjek, možda, bio svjedokom tisuću hrvatskih vojnika ubijeno je na prilazima Vinkovcima i Osijeku. U svojoj knjizi «Hrvatska povijest» izdanoj 2004. godine hrvatski povjesničar Ivo Goldstein procjenjuje gubitke hrvatskih vojnih snaga u bitci za Vukovar na 2,500 mrtvih, uključujući i snage koje su pomagale obranu u okolici grada. S druge strane, američka CIA procjenjuje hrvatske žrtve na oko 4 do 5 tisuća mrtvih po istočnoj Slavoniji u tom razdoblju. Specijalizirani elektronički portal o Domovinskom ratu «Domovinski rat On Line» ukupan broj stradalih vojnika HV-a procjenjuje na oko 2,500; navodi se kako ih je 900 poginulo tijekom samih borbi u Vukovaru, njih 600 ubijeno je nakon pada grada, a ostalih tisuću stradalo je u borbama na širem području Vukovara. Oko 7 tisuća osoba, civila i vojnika, završilo je nakon pada grada u logorima u Srbiji. Poginulo je oko tisuću civila i 86 djece od kojih je najmlađe imalo 6 mjeseci. Ranjeno je 2,500 osoba od čega su 570 ostali trajni invalidi. Uz samu kolonu koja se sporo kretala prema Memorijalnom vukovarskom groblju, u tišini je uz lijevu stranu ceste uz pomoć medicinskog ortopedskog pomagala išla i jedna ranjena duša. Ruševine koje je okružuju već su gusto srasle sa samoniklim biljem. Godinama prije taj je čovjek, možda, bio svjedokom. Obrana Vukovara

Počast žrtvama iz vukovarske bolnice

Virska kolona pred Memorijalnim grobljem hrvatskih branitelja

Vukovarska regija već je bila u stanju političke krize. Vodeća politička stranka u Hrvatskoj početkom 90-ih godina, Hrvatska Demokratska Zajednica, imala je malo izravnog utjecaja na općinu Vukovar, jer na izborima 1990. godine nije dobila ni jedno od pet mjesta za predstavnike Općine u Saboru. U lipnju 1990. godine Skupština Općine Vukovar odbila je prihvatiti novi Ustav kojim se Republika Hrvatska proglašava neovisnom i suverenom državom. Do proljeća 1991. godine srpske paravojne formacije koje su imale Miloševićevu podršku samoorganizirale su se u nekoliko mjesta u istočnoj Slavoniji, a svoju bazu smjestile su u vukovarskom prigradskom naselju Borovo Selo u kojem je većinu činilo srpsko stanovništvo. U prvim danima svibnja dvije policijske ophodnje zaustavile su se na ulazu u Borovo Selo kada je na njih otvorena vatra. Kako su imali nekoliko mrtvih i ranjenih pozvali su u pomoć. Policija iz Osijeka koja je stizala kolegama u pomoć zaustavljena je na barikadi, dok su policajci iz Vinkovaca ušli u selo. Poginulo je 12 policajaca, a tijela nekih od njih bila su masakrirana. Nakon sukoba u Borovom Selu, kratkotrajnog rata u Sloveniji te pada Baranje, snage JNA konačno su razmještene za rat i osvajanje Vukovara. Dalekometna artiljerija počela je gađati Vukovar početkom kolovoza, da bi do kraja istog mjeseca 1991. godine broj stanovnika Vukovara pao na oko 15 tisuća. Vukovar je u tom trenutku već bio u velikom dijelu okružen teritorijem pod srpskom kontrolom, a od 25. kolovoza počelo je stalno granatiranje uz zračne napade na grad. Međutim, još uvijek nije

studeni

vukovar 1991. nastavak

Dva platoa na Memorijalnom groblju hrvatskih branitelja posveÄ&#x2021;ena ubijenim Vukovarcima

reportaĹža

studeni

vukovar 1991. nastavak zapovjednik novosadskog korpusa, umirovljeni general Andrija Biorčević, prema vlastitim se riječima nije točno mogao sjetiti koliko je ljudi izgubio, no izjavio je kako vjeruje da to nije bilo više od 1,500 poginulih. Biorčević je objasnio kako je tijekom opsade Vukovara, većina vojnih aktivnosti bila vođena na distanci i iz dobro utvrđenih rovova. Jedine izričite brojke o srpskim gubicima u opsadi Vukovara objavio je vojni komentator i neslužbeni glasnogovornik JNA Miroslav Lazanski navodeći 1,103 poginula vojnika i dobrovoljca, 2,500 ranjenih, 110 uništenih tenkova i transportnih vozila te 2 oborena aviona oborena. 1997. godine general Tus procijenio je srpske gubitke na oko 10 tisuća mrtvih, 600 uništenih vozila i 23 oborena aviona. Moderni srpski izvori, međutim, govore o samo 6 tisuća srpskih državljana ubijenih tijekom sve 4 godine rata, uključujući i neke civile. «Domovinski rat On Line» procjenjuje kako je ukupan broj stradalih vojnika JNA na širem području Vukovara bio do 8 tisuća poginulih, 15 tisuća ranjenih, između 400 do 600 uništenih tenkova i oklopnih vozila te 20 uništenih zrakoplova i helikoptera. Suđenja za zločine Tri časnika JNA, Mile Mrkšić, Veselin Šljivančanin i Miroslav Radić, bili su optuženi od Haaškog suda zbog višestrukih zločina protiv čovječanstva i kršenja ratnih konvencija. Mrkšić je osuđen

na 20 godina za ubojstva i mučenja, Šljivančanin na petogodišnji zatvor radi mučenja, ali je oslobođen optužbi za genocid i istrebljenje nesrpskog stanovništva, dok je Radić oslobođen. Vođa četničke paravojske Vojislav Šešelj optužen je za niz zločina uključujući i one povezane sa smaknućima zatočenika iz vukovarske ratne bolnice. Hrvatska je također sudila većem broju Srba za ratne zločine u Vukovaru, iako je većina optuženika umrla prirodnom smrću prije nego što su procesirani ili im se sudilo u odsustvu. U prosincu 2005. godine srpski sud je optužio četrnaest bivših pripadnika četničkih paravojnih postrojbi za njihovo sudjelovanju u bolničkom masakru. Iako za početne napade na Vukovar nisu podignute optužnice na sudu u Haagu, optužnica je teretila Miloševića za sveukupnu srpsku ofenzivu u Hrvatskoj, uključujući i borbe u istočnoj Slavoniji kao «zajednički zločinački pothvat» u svrhu uklanjanja nesrpske populacije na područjima pod srpskom kontrolom u Hrvatskoj. Slobodan Milošević je također bio optužen za pogubljenja, protjerivanja i uništenja imovine u Vukovaru, kao i sudioništvo u masakru na Ovčari. Kako opisati Vukovar sedamnaest godina kasnije? To je grad čiju tragediju oplakuju uz cestu položene svijeće, grad obnovljenih kuća i zgrada, novih fasada i ruševina. U njemu je bez jednog ili oba roditelja ostalo je 858 djece. Vukovar je grad na čijim ulicama 18. listopada nema nasmijanih lica.

Virska povorka s vijencem i općinskom zastavom kreće prema vukovarskoj bolnici

reportaža

Čisti otok čeka na najpovoljnije ponuđače za kredit od 7,5 milijuna kuna

Otkup zemljišta i izgradnja gospodarskog dvora Gospodarski dvor «Čistog otoka», odnosno njegovo projektiranje, financirat će se kreditnim sredstvima, a koja će biti njegova struktura još će se vidjeti kako se ne bi, kaže Buškulić, duplirali već postojeći sadržaji

atječaj za dobivanje kredita od 7,5 milijuna kuna s dvije godine počeka je raspisan i još uvijek u tijeku, pa komunalna tvrtka «Čisti otok» čeka na najpovoljnije ponude kako bi kreditnim sredstvima financirala otkup zemljišta za potrebe vlastitih projekta. «U planu nam je reciklažno dvorište, međutim taj projekt trebamo prvo dobro razraditi. Kako ćemo otpad gotovo sigurno voziti izravno na novi deponij, mišljenja sam kako bi bilo dobro da na istom mjestu vršimo i reciklažu», kaže direktor «Čistog otoka» Željko Buškulić. Gospodarski dvor Direktor «Čistog otoka» misli kako reciklaža znači držanje kompletne opreme u dvorištu, a s obzirom na činjenicu kako se još uvijek otpad baca na nepredviđenim mjestima, u kantama bi se i dalje nalazio otpad koji neće moći ići na deponij. «Nećemo, primjerice, 16 kubika otpada iskrcati u dvorište kako bi ga potom ponovno prebacivali i vozili na deponij. Zato mislim kako je najbolje da s kompletnim otpadom izravno idemo na deponij. Ono što je za recikliranje bilo bi reciklirano, dok bi sav ostali otpad završio na deponiju», dodaje Buškulić. U svakom slučaju, gospodarski dvor ove komunalne tvrtke, odnosno njegovo projektiranje, plan je koji će se financirati kreditnim sredstvima, a koja će biti njegova struktura još će se vidjeti kako se ne bi, kaže Buškulić, duplirali već postojeći sadržaji. «Naše bi sadržaje unutar gospodarskog dvora trebali prilagoditi sadržajima na novom deponiju, jer ćemo ionako sufinancirati njegovu gradnju», drži direktor «Čisti otoka». Što se tiče voznog parka, virska komunalna tvrtka obogatila ga je s novim specijalnim vozilom za prikupljanje i odvoz otpada. Specijalno vozilo

Specijalno vozilo je marke Iveco Daily 50 C 15, i na njemu se nalazi nadgradnja, odnosno stroj za sabijanje sa stražnjim utorom marke Farid tip Minimatic. Zapremina kontejnera nadgradnje je 6,8 metara kubičnih, a s ovim je vozilom moguće prazniti kontejnere zapremine od 120

Novo vozilo komunalne tvrtke

do 1,100 litara, kao što posjeduje i mogućnost prekrcavanja otpada u veća vozila za odvoz otpada. «Ovo je vozilo idealno za uske ulice, jer ćemo poslije iz njega otpad prekrcavati u veći kamion i voziti na otpad», kaže direktor «Čistog otoka» Željko Buškulić koji je tako uz postojeća dva velika i jedno manje za rasuti teret, s ovim manjim vozilom istog stila kompletirao vozni park komunalne tvrtke. Tako je osigurana kvalitetna usluga odvoza otpada i u dijelovima virskih naselja gdje se nalaze vrlo uske ulice. «Naši su planovi da svaki korisnik ima svoju kantu, adekvatno prema svojim potrebama», zaključuje Buškulić. Tako će vozilo u potpunosti moći izvršiti svoj zadatak i na mjestima gdje veliki kamioni za odvoz kućnog otpada ne mogu pristupiti.

studeni

Boćalište na Mulu svjedoči stasavanju nove generacije virskih boćara

Nediljko Buškulić sa svojim mušketirima

ma ih pet i svi zajedno jedva da imaju koju godinu više od svog mentora Nediljka Buškulića. Izuzev jednog, svi idu u školu i još uvijek nisu ozbiljno «bacili oko» na neku virsku curu. Slobodno vrijeme koriste poput svih svojih vršnjaka, osim u dva termina tijekom tjedna kada pohode boćalište na Mulu i pod Buškulićevim nadzorom valjaju ili izbijaju. 12-godišnji David Glavan, 14-godišnjaci Lovre Olić, Blaž Vučetić i Jakov Glavan te 18,5-godišnji Josip Beščlec, petoro su virskih boćarskih mušketira i nada kako tradicija virskog boćarskog sporta neće tako lako nestati. Neke od njih na boćalište je uputio virski boćar Ilija Galiot, neki su došli za njima, a voditelj Buškulić nada se kako će njihov primjer slijediti i brojni drugi virski mladići. «Bilo bi dobro kada bi ovi mladi doveli još nekoga. Treba nam što više mladih boćara zrelih za nastupe kako bi ih priključili prvoj momčadi», kaže Buškulić ukazujući na činjenicu kako je «Vir» jedna od najstarijih boćarskih momčadi kojoj nužno treba osvježenje. Za sada, od spomenutih mladih boćara, jedino je nešto stariji Beščlec u brzinskom izbijanju i štafeti okusio službene nastupe u protekloj sezoni. Slast pobjede još uvijek nije doživio, ali i to će, kaže, vremenom doći. «Bilo je dobro. Prvih nekoliko utakmica imao sam tremu, ali je kroz igru prošla. Tek sam počeo boćati, pa je važno da steknem iskustvo. Uz trud i volju, nadam se kako ću postati boćar», misli Josip. Boćanje je zabavno Natjecateljsko iskustvo mogu im donijeti isključivo nastupi i to eventualno u ligi mladih boćara, ali nje još uvijek nema.

sport

Doduše, i kad bi je bilo, ovih petoro mladića premalo je za formiranje jednog natjecateljskog uzrasta pa i sami apeliraju te zovu sve svoje vršnjake da se priključe boćarskom klubu. «Prijatelji nam se čude što idemo na boćanje. Misle kako je to dosadno, ali nama je zabavno. Pozivamo ih sve da probaju», govori Lovre koji voli bacati i izbijati. Lovre se boćarima pridružio jer mu se boćanje sviđa, baš kao i njegovom vršnjaku Blažu. «Gledao sam kako drugi igraju, pa sam tako počeo i ja», kaže. Blažu su sve discipline podjednako zanimljive, a najmlađem Davidu najatraktivnije je valjanje. «Meni je lijepo na boćanju. Imam volju i želju, pa bih uz trud

Petoro virskih boćarskih mušketira Vršnjaci Lovre Olić, Blaž Vučetić i Jakov Glavan s 14 godina, 12-godišnji David Glavan te 18,5-godišnji Josip Beščlec, petoro su mladih boćara i nada kako tradicija virskog boćarskog sporta neće tako lako nestati jednog dana mogao i nastupati za Vir», govori. Jakov se, također, priključio grupi najmlađih boćara gledajući druge, a igra ga je odmah osvojila. «Volim boćanje. Gledajući druge poželio sam se okušati i sada sam zavolio igru», priča nam Jakov. Petoro virskih boćarskih mušketira još uvijek savladava osnovnu boćarsku tehniku, a nakon toga radit će se na finesama. «Boćanje je», kaže njihov mentor Nediljko Buškulić, «sport glave a ne ruke». Rukavina čeka nasljednika «Tek su počeli, pa je još rano za ozbiljne procjene. Za dvije ili tri godine uz puno rada vidjet će se hoće li što biti od njih. Istina, pokazuju kvalitetu i svi imaju volju i želju trenirati», tvrdi Buškulić koji naročito ističe talent Lovre i Blaža. Virski boćarski prvotimac preuzeo je vođenje mladih boćara od prošle godine, i kroz dvodnevne treninge izvan sezone uči ih valjanje, izbijanje, korak i trčanje. Tako će biti do početka

ožujka sljedeće godine kada će krenuti nova natjecateljska sezona za «Vir», i kada će David Glavan, Lovre Olić, Blaž Vučetić, Jakov Glavan i Josip Beščlec ući u redovan ritam treninga, a Beščlec ponovno i u prvu momčad. «Pokazujem im koliko mogu i znam. Ne mogu kazati kako sam neki veliki boćarski stručnjak, pa savjete tražim od iskusnijih», dodaje Buškulić. Ono što je sigurno, ispred mladih boćara je – vrijeme. Uz trud i želju za treniranjem, napredovanjem i učenjem, možda će netko od njih stasati u vrhunskog boćara kakvih je Vir uvijek imao. Vrijeme će, također, pokazati hoće li boćarska tradicija otoka Vira pamtiti Davida koji pohađa 6. razred osnovne škole u Privlaci, Lovru koji je za dvije školske generacije stariji, ili Blaža koji je poput Jakova srednjoškolac u Zadru, te Josipa koji je okončao srednjoškolsko obrazovanje i sada pohađa auto-školu. Jednom će sigurno obući natjecateljski virski plavi boćarski dres, a jednog dana netko od njih možda i reprezentativni. Uostalom, legendarni boćar Jakov Rukavina već dugo čeka virskog boćarskog nasljednika.

Odigran 3. virski nogometni derbi

«Sveci» nadigrali «Mornare» Treći virski derbi između «Mornara» i «Svetog Ivana» u sklopu Županijske veteranske nogometne lige ponudio je istu sliku kao i prethodna dva iz prošle sezone: dominaciju i pobjedu «Svetaca» koja je ovog puta izražena rezultatom 2-0. Godinu ranije, žuto-plavi «prašili» su «Mornare» 12-0 i 10-0. Do pobjede je «Sveti Ivan» došao relativno lako dominirajući igrom preko raspoloženog Alena Lazanje cijelu utakmicu uz velik broj propuštenih prigoda, međutim ključni trenutak utakmice zbio se početkom drugog dijela kod vodstva «Svetaca» 1-0. Nakon precizno ubačene lopte s desne strane, plavo-bijeli centarfor Mate Gržeta promašio je s nekoliko metara glavom loptu i prazan gol «Svetaca». Bila je to najveća i u drugom dijelu jedina prava prigoda za «Mornare» nakon koje je «Sveti Ivan» poveo s 2-0 te utakmicu mirno i rutinski priveo kraju. Derbi je na umjetnom travnjaku na zadarskim Stanovima promatralo 30-ak Virana. Nakon 6 odigranih kola veteranske lige «Sveti Ivan» ima 9 bodova, dok «Mornari» imaju 4 boda.

studeni

Vir održavanje pred realizacijom kreditnog zaduženja od 7 milijuna kuna

Direktor Ante Marasović

oput svih drugih komunalnih tvrtki, i «Vir održavanje» se nalazi pred realizacijom dobivanja kredita u visini od 7 milijuna kuna za kojega će, kao i drugim tvrtkama u svojem vlasništvu, Općina Vir biti jamac. Kako stoji u natječajnoj dokumentaciji, riječ je o novčanom kreditu za financiranje kupovine građevinskog terena u poslovnoj zoni za potrebe tvrtke. «Kupili bi nekoliko tisuća kvadrata kako bi mogli imati skladište za kamen, građevinski materijal te bi napravili nadstrešnice za naš vozni park i cjelokupnu opremu koju planiramo nabaviti», govori direktor «Vir održavanja» Ante Marasović naglašavajući kako je riječ o minimalnoj konfiguraciji za sadašnje potrebe i uvjete tvrtke, ali je ona sukladna razvojnim mogućnostima u budućnosti. «Bitno je da kupimo dovoljno veliki prostor i da na njemu možemo planirati razvoj. Uz sam teren moramo financirati i uređenje nužnih objekata i stvari; moramo imati vodu, telefon, struju i sve što je primjereno našim sadašnjim potrebama», dodaje. Korištenje kreditnih sredstava Kako na otoku ima više od 3,5 tisuća lampi, a održavanje javne rasvjete jedan je od prvenstvenih poslova ove općinske tvrtke, potom i svih nerazvrstanih cesta i putova koji pripadaju Općini Vir te virskog groblja, sama djelatnost tvrtke nameće potrebu

komunalne tvrtke

vlastitog prostora. Osim njega, kreditna sredstva će se iskoristiti za kupovinu specijalne opreme poput nadograđene auto-korpe koja bi služila kao sredstvo održavanja javne rasvjete i kao kiper. Marasović objašnjava: «Auto-korpa nam neće trebati cijelu godinu, ali nam je kamion nužno potreban, pa kad nam platforma auto-korpe ne bude trebala za visoke radove na javnoj rasvjeti, platformu ćemo skinuti i staviti kiper kakvog primjerice ima Čisti otok». Izvedba te nadogradnje neće biti aluminijska, već čelična zbog tucanika, kamenja i ostalog čvrstog materijala koji će se prevoziti. Nadalje, kreditnim sredstvima će se financirati nabavka minimalne opreme poput motornog nabijača i valjka kako bi tvrtka mogla samostalno izvoditi manje zahvate na održavanju cesta. U tu svrhu kupit će se i motorna pila za asfalt. Financiranje javne rasvjete na otoku Viru, također, bit će izvedeno kreditnim sredstvima. Direktor «Vir održavanja» kaže: «Sve ulice koje će se sada asfaltirati, prije toga treba kablirati i postaviti javnu rasvjetu. Kako smo u suradnji s građanima išli s asfaltom, tako ćemo im i sada ponuditi sudjelovanje u financiranju onih ulica za koje Općina nema sredstava». To znači kako će «Vir održavanje» kablirati ulice, a potom po željama građana i uz zajedničko plaćanje izvesti postavljanje javne rasvjete. Sanacija i izgradnja šumskih i protupožarnih putova također je dio plana utroška novca iz kredita. Postavljanje prometnih znakova Kao komunalna firma «Vir održavanje» za sada djeluje bez profita naplaćujući Općini svoje usluge u onom iznosu

Kupovina terena za planiranje razvoja «Kupili bi nekoliko tisuća kvadrata kako bi mogli imati skladište za kamen, građevinski materijal te bi napravili nadstrešnice za naš vozni park i cjelokupnu opremu koju planiramo nabaviti», govori direktor «Vir održavanja» Ante Marasović i s cijenama koje su dovoljne za pokrivanje troškova. Tvrtka je osnovana i registrirana s ciljem održavanja javne rasvjete, groblja i lokalnih cesta i ulica, te za visokogradnju i niskogradnju, pa je u svom djelovanju u proteklom periodu riješila problem poplavljivanja od autobusnog kolodvora do Crkve. Napravljen je propust ispod ceste za oborinske vode s promjerom cijevi od 400 milimetara i dužine 12 metara te slivni kanal u dužini od 20 metara, a na isti je način s cijevima od 800 milimetara riješen propust u Brdonji gdje se radilo prekopavanje puta, polaganje novih cijevi, čišćenje kanala i betoniranje prekopa puta. Pored ovoga, «Vir održavanje» postavit će 120 prometnih znakova na svim pristupnim lokalnim cestama koje izlaze na državne i županijske ceste. Riječ je o prometnim obavijestima i upozorenjima koja bi vozačima trebala sugerirati opreznije sudjelovanje u virskom prometu, kako bi i broj prometnih nezgoda bio još manji. S ovim će se projektom krenuti odmah iza Nove godine i koštat će oko 70 tisuća kuna. «Kada bi prometno riješili cijeli otok s horizontalnom i vertikalnom signalizacijom, trebao bi nam cijeli proračun Općine Vir», kaže Marasović. Na radnim nalozima «Vir održavanja» u listopadu bilo je i klesanje kamena, pa je pet-šest kamiona s kamenjem navezeno u skladište, koji se dalje pripremao za uređenje 7 tisuća kvadrata prostora općinskog vlasništva kod Bunara. Trenutno se radi Idejno rješenje po kojemu će se na spomenutoj javnoj površini urediti bunari, napraviti parkiralište i igralište za djecu. Također će se urediti i napraviti 350 metara šetnice do Kašteline, za koju se radi projekt javne i umjetničke rasvjete. Drugim riječima, dok god radi javna rasvjeta i ovaj bi atraktivni virski spomenik kulture bio osvijetljen kako bi i po noći bio vidljiv s bilo kojeg mjesta uzduž virske obale.

boravka na Viru provode na plažama, pa nam je cilj da sav prostor uz obalu uredimo s klupama, rasvjetom i zelenilom. Naravno, ne samo zbog njih, već i zbog općeg dobra jer je to prostor kojeg koristimo svi na Viru», zaključuje direktor Marasović. Od planova koje «Vir održavanje» ima u narednom periodu, spomenimo kako će se preurediti javni prostor boćališta u Lozicama, kao i dječje igralište koje trenutno nije ni uređeno ni osvijetljeno.

Uređenje obale i šetnica Kada prođu voda i kanalizacija na prostoru od Mula do Suve Punte, i na tom će se mjestu urediti šetnica s dužinom od 350 metara. Marasović kaže: «Kada prođu voda i kanalizacija, prostor će se trebati urediti. Dakle, treba napraviti kolnik i trotoar te posaditi stabla, urediti plažu i postaviti javnu rasvjetu». U poslove koje je tvrtka «Vir održavanje» radila kroz listopad spada i uređenje prostora terase ispred «Kotarine», postavljanje 100 betonskih klupa na uređene plaže te na one koje su za sada neuređene, i to na prostoru od Luke i Prezide do gornje strane otoka. Dodatnih 100 betonskih klupa postavit će se na proljeće. «Na sve plaže otoka Vira postavit ćemo klupe, kako bi se ljudi mogli što ugodnije osjećati. Turisti najveći dio svog ljetnog

Svugdje će se raditi kolnik i trotoar, saditi stabla, uređivati plaža i postavljati javna rasvjeta

studeni

Potpisan ugovor između Općine Vir i Zadarske županije

Lonić i Kapović na gradilištu crpne stanice

Sufinanciranje građenja Zapadnog pravca Ugovorom je definirano kako cjelokupni radovi na Zapadnom pravcu iznose 60 milijuna kuna, od čega će Općina Vir financirati projekt s 3,2 milijuna kuna

emeljem jednoglasno usvojene odluke na 21. sjednici Općinskog vijeća, 14. studenog u Uredu načelnika Općine Vir potpisan je Ugovor o sufinanciranju građenja regionalnog vodoopskrbnog sustava Petrčane-Nin-Vir, ili takozvanog Zapadnog pravca vrijednog 60 milijuna kuna. Prije samog potpisivanja ugovora od strane pročelnika Upravnog odjela za razvoj i infrastrukturu Zadarske županije Davora Lonića i u ime Općine Vir načelnika Kristijana Kapovića, potpisnici su obišli virska gradilišta ovog kapitalnog infrastrukturnog projekta. «Radovi napreduju jako dobro. Zapravo, mislim kako će biti završeni i prije rokova o kojima smo razgovarali kada smo pripremali potpisivanje ovog sporazuma», kazao je županijski pročelnik Lonić. «Ovaj je projekt od jako velikog značaja za cijelu Zadarsku

aktualnosti

županiju, što se vidi iz potpisanih sporazuma koji su definirali projekt vrijedan više od 60 milijuna kuna. Njime se rješava vodoopskrba Vira, Nina, Privlake i Vrsi. Što se Vira tiče, stvorit će se uvjeti za kvalitetno rješenje vodoopskrbe na otoku», još je dodao. Lonić i Kapović razgledali su objekt crpne stanice Vir u izgradnji, potom pripremne radove na izgradnji vodospreme i na koncu radove na izgradnji mjesne vodovodne i kanalizacijske mreže u samom mjestu. Kao supotpisnici Ugovora osim Županije i Općine Vir, javljaju se Grad Nin, Općina Vrsi te Općina Privlaka. Ugovorom je definirano kako cjelokupni radovi na Zapadnom pravcu iznose 60 milijuna kuna, od čega će lokalna samouprava snositi 10 posto od ukupnih troškova. Taj dio od 6 milijuna kuna raspodijelit će međusobno jedinice lokalne samouprave, i to Općina Vir s 53 posto ili 3,213 milijuna kuna, Grad Nin i Općina Vrsi s 14 posto troškova te Općina Privlaka s 18,20 posto. Raspodjela omjera za sufinanciranje vršila se temeljem podataka iz «Elektre» prema broju električnih priključaka za kućanstva na području svake od lokalnih samouprava.

Za izgradnju vodovodne i kanalizacijske mreže za 2008. godinu

Vodovod Vir potpisao ugovor za dobivanje milijun kuna Potpisanim ugovorom u Splitu, od Ministarstva mora preko «Hrvatskih voda» osigurana je isplata svote od novih milijun kuna za virski «Vodovod Vir» za izgradnju vodovodne i kanalizacijske mreže za 2008. godinu

izu ugovora koje je potpisivala u proteklom razdoblju virska komunalna vodovodna tvrtka «Vodovod Vir» treba pridružiti ugovor potpisan u ponedjeljak 24. studenog u Splitu kojim je preko «Hrvatskih voda» od Ministarstva mora osigurana isplata svote od novih milijun kuna za izgradnju vodovodne i kanalizacijske mreže za 2008. godinu. Oko mjesec dana ranije, 30. listopada, tvrtka «Vodovod Vir» dobila je lokacijsku dozvolu za zahvat u prostoru gradnje glavnog vodoopskrbnog cjevovoda zone VirCentar, Druga faza. Ona je preduvjet izrade Glavnog projekta vodoopskrbnog cjevovoda spomenute faze koji će, u dogovoru s projektantom, biti gotov do kraja siječnja 2009. godine. Također je dobiven i Glavni projekt za Drugu fazu kanalizacijskog sustava, pa će skoro biti predan i

zahtjev za dobivanjem građevinske dozvole, odnosno za potvrdu Glavnog projekta. «Vodovod Vir» potpisao je i ugovore Idejnog i Glavnog projekta vodoopskrbnih cjevovoda otoka Vira Treće faze izgradnje sa zagrebačkom tvrtkom «HidroprojektIng», a s istom tvrtkom potpisan je i ugovor za izradu Idejnog i Glavnog projekta odvodnje fekalnih voda, Treća faza izgradnje. Projekt za izgradnju vodoopskrbnih cjevovoda vrijedan je 290 tisuća kuna i bit će financiran iz kredita od 15 milijuna kuna za kojega je «Vodovod Vir» raspisao natječaj, dok je Idejni i Glavni projekt odvodnje fekalnih voda, Treća faza, vrijedan 296 tisuća kuna. Njega će vlastitim sredstvima financirati «Hrvatske vode». Zadarska «Vodoinstalacija» koja trenutno izvodi radove na kanalu 2 Prve faze vodovodne i kanalizacijske mreže otoka Vira, planira razvući priključke kako bi završila s dionicom koja je raskopana duže od mjesec dana. Sve cijevi i priključci bit će razvučeni te nakon toga i asfaltirana cesta do kraja kalendarske godine.

Popis cesta za asfaltiranje Kompletiran je popis svih nerazvrstanih lokalnih cesta za asfaltiranje s troškovnikom prema prijavama građana, pa je objavljen natječaj za izvođača radova s rokom za podnošenje ponuda do 8. prosinca, nakon čega će se krenuti s radovima. «Kriterij za odabir izvođača radova je najniža cijena», kaže direktor «Vir održavanja» Ante Marasović, a na pitanje kada bi mogli početi, odnosno završiti radovi, odgovara: «Do početka radova slijedi obavezna zakonska procedura, a u samoj natječajnoj dokumentaciji tražili smo da radovi budu gotovi za pet mjeseci kako ne bi ušli u turističku sezonu izvodeći radove na asfaltiranju. Radovi bi se mogli prekinuti ili produžiti jedino u nekim izvanrednim okolnostima zbog više sile; u slučaju velikih požara, poplava i slično. Nama je bitno da profesionalnim pristupom i radom steknemo povjerenje naših građana». Ukupni trošak projekta asfaltiranja maksimalno će iznositi oko 6 milijuna kuna, pri čemu će Općina Vir osim osnovnog sudjelovanja s 25 posto u troškovniku

samostalno financirati Stari put, put kroz Torove i cjelokupno uz more. Evo popisa svih cesta za asfaltiranje čija asfaltna površina iznosi 63,175,60 metara kvadratnih: Biskupljača – glavna, Bobovik X, Bobovik XI, Bobovik XIII, Bobovik XV, Bobovik XVI, Bobovik XVII, Bobovik XXV, Bobovik XXVII, Kozjak XIII, Kozjak XV, Kozjak XVI, Kozjak XXII, Kozjak XXVIII, Krčevine II, Lučica XXIX, Lučica XXVIII, Lučica XXXIV, Luka II, Luka V, Luka VII, Miljkovica X, Miljkovica XVII, Miljkovica XXVIII, Prezida VI, Prezida XII, Prilaz kralja Tomislava III, Put Sita – glavna poprečna, Radnjača XXI, Radnjača XXV, Sita XIV, Sita XXIV, Soldatica I, Soldatica VI, Sridnje kućice – glavna, proširenje postojeće ceste, Sridnje kućice X – ogranak, Sridnje kućice XII, Sridnje kućice XVIII, Stara cesta, Straža XXVI, Torovi kroz selo, Velika Slatina II, Velika Slatina IV, Velika Slatina XIX – glavna uz more, Velika Slatina XIX – odvojak-dodatak, Virski put – odvojak, Žitna LI, Žitna LIII, Žitna uz plažu, Žitna VI, Žitna XVI, Žitna XVIII, Žitna XXIII, Žitna XXXIII, Žitna XXXVI i Straža X.

studeni

ISSN 1846-7466

Kolona Virana korača prema Memorijalnom groblju

Neobnovljena fasada vukovarske zgrade

Novoizgrađeni hotel s 4 zvjezdice