Virski LIST Broj 15 | Godina II. |
mjesečni magazin
Siječanj 2009.
svečanost otvorenja radova | virska gradilišta | virski projekti | prvi javni doček nove godine | portret jakov rukavina | legenda o virskim sokolima | virska torcida
v
Gradilista & projekti
SIJEČANJ 2009. sadržaj Virski LIST
mjesečni magazin Izdavač Vir Turizam, Trg Sv. Jurja bb, Vir Glavni i odgovorni urednik Kažimir Škrbić kskrbic@globalnet.hr Telefon: 023/362-713 Tisak Znanje d.d. Grafička priprema Media Oglasi d.o.o., marketing i izdavaštvo, Velebitska 6, Zadar Telefon: 023/492-711 mzd@media-zd.hr Naklada 2000 komada Izlazi mjesečno. Godina II. Broj 15. 2009. godina
SVEČANOST OTVORENJA RADOVA brojni uzvanici, gosti i prijatelji Vira sudjelovali na jednom od najznačajnijih događaja u povijesti otoka
4
ZAGREBAČKI PRIJATELJ gradonačelnik Grada Zagreba Milan Bandić pružio podršku projektima Općine Vir
6
OTVORENI VODOVODNI RADOVI svečanost otvorenja radova na I. fazi mjesne vodovodne i kanalizacijske mreže
10
DJEČJI VRTIĆ I AMBULANTA zakopan kamen temeljac u kanal buduće moderne zgrade dječjeg vrtića i ambulante
12
DESET, DEVET, OSAM... otok Vir po prvi puta javno proslavio doček Nove godine
16
DOŠLA I VELIKA SLATINA NA RED spajanjem i posljednjeg virskog naselja s glavnim prometnicama obilježena svečanost otvorenja radova na rekonstrukciji i izgradnji nerazvrstanih cesta
18
U SVAKOM NASELJU ZELENI OTOK za potrebe sanacije divljih odlagališta, gradnju zelenih otoka te nabavku kanti za otpad uložit će se više od 10 milijuna kuna
20
BOĆARSKA LEGENDA prvi virski reprezentativac Jakov Rukavina priča o danima sportske slave i ponosa
24
ŠOKOL GA NIJE VOLIO tradicionalni virski i ninski gastro proizvod ljubomorno čuva tajnu originalne recepture
28
HAJDUK ŽIVI VJEČNO na Izbornoj skupštini osnovana prva virska navijačka udruga «Torcida - otok Vir»
30
Virski LIST mjeseÄ?ni magazin
4
6
10
12
16
18
24
28
30
v
Gradilista & projekti
23. siječnja 2009. svečanost otvorenja radova
v
Gradilista i proje
S
večano, spektakularno, radno i na koncu veselo – tako je bilo povijesnog 23. siječnja 2009. godine prilikom otvaranja radova na infrastrukturnim objektima Općine Vir. Rezanjem svečane vrpce na gradilištima i simboličkim zakopavanjem kamena temeljca u kanal buduće zgrade novog dječjeg vrtića i ambulante na taj su način svečano i službeno otvoreni radovi na rekonstrukciji i izgradnji nerazvrstanih cesta, odnosno spajanja i posljednjeg virskog naselja Velike Slatine s glavnim prometnicama na otoku, potom izgradnji novog dječjeg vrtića i ambulante te izgradnji vodovodne i kanalizacijske mreže otoka Vira. Prije same svečanosti otvaranja radova u virskoj općinskoj vijećnici, koja je kao mnogo puta u proteklom razdoblju bila premala i pretijesna za sve uzvanike, goste i prijatelje Vira, općinski administrator Dražen Žepina u ime Općine Vir prezentirao je sve projekte virske koalicijske vlasti koji su u tijeku, one koji su započeli s danom otvaranja te one koji će se realizirati u skoroj budućnosti. Uzvanika, gostiju i prijatelja Vira bilo je mnoštvo iz svih oblasti javnog i društvenog djelovanja; prezentaciji projekata te
4
virski list
otvorenju radova prisustvovali su izaslanik Ministarstva zdravstva Velibor Delić, dožupan Zadarske županije Đani Bunja, predsjednik Županijske skupštine i potpredsjednik HSLS-a Stanko Zrilić, potom već tradicionalni virski gost gradonačelnik Grada Zagreba Milan Bandić u društvu s pročelnicom Ureda za kulturu i sport Grada Zagreba Jelenom Pavičić, gradonačelnik Nina Emil Ćurko, član Predsjedništva HSP-a Ivan Miličević, načelnik Općine Galovac Slavko Šare, načelnik Kolana Josip Dubović Pipe, predsjednik Općinskog vijeća Općine Sukošan ujedno i direktor zadarske «Elektre» Tomislav Dražić, direktor razvoja «Hrvatskih voda Split» Petar Bilač, načelnik PU Zadarske Anton Dražina, ravnatelj osnovne škole u Privlaci Šime Vukić te brojni drugi gosti. Do Zadra za 15 minuta Svi oni, zajedno s direktorima virskih komunalnih tvrtki koje izvode radove na objektima lokalne infrastrukture, pohodili su virska gradilišta i u društvu Virana, virskih djevojaka iz KUD-a «Sveti Ivan» te virskog župnika don Stjepana Vinka,
Mnoštvo Virana na gradilištu vrtića i ambulante
ekti
Na domjenku Virane je zabavljao Bepo Matešić
Mnogobrojni Virani, uzvanici, gosti i prijatelji Vira okupili su se prilikom svečanosti otvorenja radova
siječanj
5
gradilišta & projekti nastavak
Vir je trideset godina bio prezentiran u javnosti u negativnom kontekstu, i svi virski stanovnici nosili su taj teret lošeg imidža. Zato mogu kazati kako se ovim svečanim otvaranjem događa prekretnica u razvoju Vira. Po prvi puta nakon dugo vremena država je otvorila špinu, kazao je načelnik Općine Vir Kristijan Kapović prisustvovali svečanosti otvorenja radova. Nakon otvaranja, svečanost se preselila u restoran Villa Monica gdje je više stotina Virana i njihovih gostiju slavilo ovaj iznimno značaj dan u povijesti otoka. A kakvo je značenje ovog datuma za otok Vir, obrazložio je načelnik Općine Vir Kristijan Kapović: «Vir je trideset godina bio prezentiran u javnosti u negativnom kontekstu, i svi virski stanovnici, oni stalni i povremeni, nosili su taj teret lošeg imidža. Zato mogu kazati kako se ovim svečanim otvaranjem događa prekretnica u razvoju Vira. Po prvi puta država ne samo da daje novce, već zapravo ulaže znatna financijska sredstva u pravcu otoka Vira. Prije svega riječ je o državnoj cesti koja spaja Vir s gradom Zadrom. Nakon što se ona izgradi do lipnja ove godine, ako se naravno budu poštivali planovi i dinamika Hrvatskih cesta, Vir će prometno biti spojen sa središtem Županije pa će svi stanovnici otoka do Zadra dolaziti za petnaest minuta. Praktički, Vir tako postaje prigradsko naselje grada Zadra. Zajedno s projektom magistralnog vodovodnog pravca Zadar-Vir država prema Viru investira 160 milijuna kuna, od čega će jedinice lokalne samouprave iz Nina, Privlake, Vira i Vrsi participirati s nešto manje od 10 milijuna kuna. Samo se na ova dva kapitalna projekta zapravo vidi omjer ulaganja i odlučnost države da se na ovom zapadnom pravcu krene s velikim investicijama. To su opravdana ulaganja, i to ne samo zbog Vira već zbog zajedničkog stava svih lokalnih vlasti, jer je ovaj dio Zadarske županije izrazito razvojan u turističkom smislu. Petrčane i Zaton imaju prave turističke kapacitete, a Vir ima privatni smještaj te mogućnost nekog budućeg turističkog sadržaja. Bez ove prometnice Zadar-Vir i magistralnog cjevovoda nema tog razvoja, on je naprosto nezamisliv, a i postojeći turistički kapaciteti u Petrčanima, Zatonu i Ninu brzo bi u takvim okolnostima bili pretvoreni u - ništa».
Općinska vijećnica ponovo je bila pretijesna
Država je otvorila špinu «Što se Vira tiče, mi smo kao lokalna samouprava nakon niza godina pripreme krenuli u realizaciju ovih projekata. Pri tome mislim na problem nepostojanja općinskog zemljišta. Kako nismo imali niti pedlja zemljišta, morali smo ga u proteklih šest godina otkupljivati za naše projekte po tržišnim cijenama od privatnika. To je Viru i virskom razvoju bila jedna velika otegotna okolnost, međutim sada smo osigurali zemljišta za neke projekte, za neke čekamo građevinsku ili lokacijsku dozvolu, dok su neki u fazi projektiranja. I u tim projektima također sudjeluje država, odnosno razna ministarstva, a imamo i podršku Zadarske županije te Grada Zagreba. Puno Zagrepčana na Viru ima kuće, a mnogi od njih se ovdje i naseljavaju. Moram spomenuti činjenicu kako je otok Vir prije petnaestak godina imao devet stotina stanovnika, a sada ima nešto manje od tri tisuće. Do povećanja je došlo u prvom redu zbog nesretnih ratnih okolnosti kada se doselilo stanovništvo iz Bosne i Hercegovine, dok je drugi dio stanovništva doseljen iz Zagreba. Mi smo ih dočekali
6
gradilišta & projekti
Milan Bandić
otvorenih ruku i širokog srca te bi voljeli da s nama dijele sudbinu otoka Vira. Zato ovaj dan znači prekretnicu za virski razvoj. Ponavljam kako je prvi put nakon dugo vremena Vlada Republike Hrvatske, nakon zaista dugo, dugo vremena, otvorila špinu prema Viru». Vir je primjer kako se radi Osim načelnika Kapovića, svoje impresije iznijeli su i neki od gostiju i uzvanika. Evo što su kazali: Velibor Delić, izaslanik iz Ministarstva zdravstva «Ispričavam ministra Milinovića koji nije mogao doći, ali on je ionako domaći na Viru. Svima u ovoj Općini i na ovom otoku prenosim pozdrave i najbolje želje vezane uz njegov razvoj koji će sigurno nadopuniti nova i moderna ambulanta s puno sadržaja». Đani Bunja, dožupan Zadarske županije «U ovakvim uvjetima kada Općina nema svog zemljišta već terene za sve infrastrukturne projekte mora otkupljivati, stvarno je izazov voditi te projekte. Vaša vizija razvoja je ambiciozna i hrabra, a to je činjenica koju moramo istaknuti i priznati. Vir ljeti postaje drugo po veličini naselje u Zadarskoj županiji i time sve ovo dobiva na dodatnoj težini». Stanko Zrilić, predsjednik Županijske skupštine i potpredsjednik HSLS-a «Vir je politički i demografski fenomen koji je u zadnjih četiri-pet godina postao nešto sasvim drugo u odnosu na ono što je bio prije. Vir je zato primjer načina na koji se treba i mora raditi, a mi smo u Županiji na raspolaganju te ćemo pomoći koliko god možemo».
Milan Bandić, gradonačelnik Zagreba
Ja sam tamo gdje su pobjednici Zagreb pomaže diljem Hrvatske, a kako smo obećali pomoći Viru to smo i napravili jer ovaj otok to zaslužuje. Uostalom, pobjednici uvijek idu pobjednicima. Da Kapović nije pobjednik i da to opet neće biti, ne bi ni mene bilo ovdje Kao i uvijek, omiljeni zagrebački gradonačelnik Milan Bandić razveselio je brojne Virane, virske prijatelje i posebno fotoreportere svojim neposrednim pristupom i šarmantnom smjesom populizma, spontanosti i izravnosti. Bilo da otvara radove na gradilištima, bilo da se obraća javnosti ili hvata janjad ispred začuđenog virskog pastira, Bandić je omiljena fotoreporterska meta te osvjedočeni prijatelj otoka Vira i virskog načelnika Kristijana Kapovića, što je u prvom razgovoru s novinarima posebno istaknuo: «Dva su razloga zašto sam danas ovdje na Viru. Jedan je gradnja vrtića i ambulante te otvaranje važnih radova komunalne infrastrukture za Općinu Vir, a drugi je Kristijan Kapović. Ja sam uvijek tamo gdje su pobjednici te tamo gdje se radi i gradi, a ne ruši i destruira. Zagreb pomaže diljem Hrvatske, a kako smo obećali pomoći Viru to smo i napravili jer ovaj otok to zaslužuje. Uostalom, pobjednici uvijek idu pobjednicima. Da Kapović nije pobjednik i da to opet neće biti, ne bi ni mene bilo ovdje. I ja sam južnjak i uvijek je prekrasno doći na jug u Dalmaciju, a pogotovo na Vir gdje ljeti dolazi trideset tisuća mojih Zagrepčana».
siječanj
7
Državna ulaganja prema otoku Viru i zapadnom dijelu Županije
Radovi na državnoj cesti D-306
Državna cesta D-306 Vrijednost projekta 100 milijuna kuna Investitori Hrvatske ceste, Europska banka za obnovu i razvoj i lokalna samouprava Dužina dionice 18,5 kilometara; od Žmirića do Virskog mosta Općina Vir naručila projekt za obnovu dijela ceste od mosta do Trga Svetog Ivana u dužini od 5 kilometara Vrijednost projekta 380 tisuća kuna Kraj radova na rekonstrukciji i izgradnji takozvane «brze ceste» Zadar-Vir očekuje se po planu do lipnja 2009. godine, i njome bi se od županijskog središta Zadra do otoka stizalo za petnaestak minuta vožnje osobnim automobilom. Uz samu cestu nalazit će se i biciklistička staza s njezine lijeve strane, a zaobilazit će Nin i Privlaku te se ponovno uklapati u cestu. Uz izgradnju magistralnog vodovodnog pravca te lokalne vodovodne i kanalizacijske mreže, ovaj je projekt najznačajnije infrastrukturno ulaganje s državne razine, razine lokalne samouprave i iz europskih investicijskih fondova usmjereno prema otoku Viru. Radovi na državnoj cesti D-306 počeli su u veljači 2008. godine u sklopu programa «Betterment II» s «Varaždinskim cestama» i «PZC» iz Splita kao izvođačima radova, a vrijednost cijelog projekta uključujući PDV premašuje 100 milijuna kuna.
8
gradilišta & projekti
Crpna stanica Vir
Vodosprema na Viru
Magistralni vodovodni pravac s crpnom stanicom i vodospremom na Viru Vrijednost 60 milijuna kuna Investitori Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, Hrvatske vode i lokalna samouprava Završetak radova do kraja 2009. godine Kada je u studenom prošle godine temeljem ranije jednoglasno usvojene odluke na 21. sjednici Općinskog vijeća, na Viru potpisan Ugovor o sufinanciranju građenja regionalnog vodoopskrbnog sustava PetrčaneVir-Nin, i formalno je stavljena «točka na i» projekta takozvanog Zapadnog pravca vrijednog 60 milijuna kuna. Projektom se rješava pitanje vodoopskrbe Vira, Vrsi, Nina i Privlake, pa se kao supotpisnici Ugovora osim Zadarske županije i Općine Vir, javljaju Grad Nin, Općina Vrsi te Općina Privlaka. Lokalna samouprava participirati će u ukupnim troškovima s deset posto, od čega će Općina Vir platiti 53 posto ili 3,213 milijuna kuna, Grad Nin i Općina Vrsi participirat će s po 14 posto, dok dio Općine Privlaka iznosi 18, 2 posto. Raspodjela omjera sufinanciranja vršila se temeljem podataka iz «Elektre» prema broju priključaka za kućanstva na području svake od lokalnih samouprava. Crpna stanica Vir i vodosprema na Viru, čija je izgradnja u tijeku, dio je II. i III. faze izgradnje Zapadnog vodovodnog pravca Petrčane-Nin-Privlaka-Vir koja još uključuje magistralni i podmorski cjevovod. Dovršetak radova planira se do kraja ove godine.
Kopanje kanala za spajanje s crpnom stanicom
siječanj
9
23. siječnja 2009. svečanost otvorenja radova
Moćni strojevi zadarske ««Vodoinstalacije», izvođača radova
Mjesna kanalizacijska i vodovodna mreža Vrijednost 49 milijuna kuna Investitori Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, Hrvatske vode i Općina Vir Naselja Podvornice, Laz, Kolište, Selo, Radovanjica, Bunarić, dio Luke, dio Sridnjih kućica i Krčevine Broj objekata 850
Virska svakodnevnica uz radove na lokalnoj mreži
10
gradilišta & projekti
S prvim danom listopada službeno su započeli radovi na izgradnji I. faze vodovodne i kanalizacijske mreže otoka Vira, a šest dana kasnije Rovoglodač freza zadarske tvrtke «Vodoinstalacija», koja je izvođač radova, započela je s radovima na kanalu 2, odnosno trasi K2 na Podvornicama. Za dvije i pol do tri godine, pretpostavka je kraja radova, za naselja I. faze Podvornice, Laz, Kolište, Selo, Radovanjica, Bunarić, dio Luke, dio Sridnjih kućica i Krčevine, PEHD cijevi za vodu osigurat će kvalitetni izvor pitke vode. U ovaj projekt vrijedan 49 milijuna kuna «Hrvatske vode» participiraju s 20 milijuna kuna, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture s 19 milijuna kuna dok će Općina Vir sudjelovati s 10 milijuna kuna. Svečanom otvorenju radova na I. fazi izgradnje mjesne vodovodne i kanalizacijske mreže na otoku Viru 23. siječnja 2009. godine prisustvovali su gradonačelnik Zagreba Milan Bandić, načelnik Općine Vir Kristijan Kapović, direktor razvoja «Hrvatskih voda Split» Petar Bilač i direktor «Vodovoda Vir» Hrvoje Bašić.
Kopanje kanala na Viru
Milan Bandić, Kristijan Kapović, Hrvoje Bašić i Anđelko Drnas otvaraju radove
siječanj
11
23. siječnja 2009. svečanost otvorenja radova
Načelnik Kapović zakopava kamen temeljac
S lijeva na desno: Delić, Kapović, Bandić, Bunja i Zrilić na gradilištu
Radovi na gradilištu vrtića i ambulante, objekta vrijednog 5,2 milijuna kuna
12
gradilišta & projekti
budućeg modernog objekta dječjeg vrtića i ambulante
Dječji vrtić i ambulanta Vrijednost 5,2 milijuna kuna Investitori Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture preko Zadarske županije, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture samostalno i Općina Vir Završetak radova do jeseni 2009. godine Kako je i najavljeno, početkom siječnja 2009. godine službeno su započeli radovi na novoj polivalentnoj zgradi dječjeg vrtića i ambulante vrijednoj 5,2 milijuna kuna za koje je Općina Vir okončala sav natječajni postupak i odabrala izvođača radova. Ovaj suvremeni odgojno-obrazovni i objekt zdravstvene zaštite projektanta «Gradal inženjering» iz Splita te izvođača radova građevinskog obrta «Špelić» iz Slunja, sadržavat će prostorije dječjeg vrtića i po prvi put na Viru prostorije za jasličku djecu, kuhinju te prostor ambulante zubne zaštite te ambulantu opće medicine. Općina je prethodno kupila 1,762 tisuće kvadrata vrijednosti veće od 500 tisuća kuna za potrebe objekta čija se konačna izgradnja očekuje do kraja ljeta 2009.
godine. Ovaj će projekt Općina Vir financirati s 50 posto sredstava, dok će drugu polovicu sredstava pokriti Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture u iznosu od 1,5 milijuna kuna preko Zadarske županije i samostalno s 1,1 milijun kuna. Svečanom otvorenju radova 23. siječnja 2009. godine uz brojne Virane okupljene oko gradilišta dječjeg vrtića i ambulante nazočili su gradonačelnik Zagreba Milan Bandić, izaslanik iz Ministarstva zdravstva Velibor Delić, dožupan Zadarske županije Đani Bunja, predsjednik Županijske skupštine i potpredsjednik HSLS-a Stanko Zrilić, te načelnik Općine Vir Kristijan Kapović koji je ugradio kamen temeljac u kanal budućeg vrtića i ambulante.
siječanj
13
Projekti urbane definicije otoka Vira
Osnovna škola sa sportskom dvoranom Vrijednost oko 25 milijuna kuna Investitori Ministarstvo prosvjete, Ministarstvo regionalnog razvoja, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture i Općina Vir Faza projekta trenutno u ishođenju lokacijske dozvole Općina Vir otkupila je 7 tisuća kvadrata zemljišta za potrebe izgradnje školske zgrade Radovi na izgradnji nove virske zgrade osnovne škole sa sportskom dvoranom čije je Idejno rješenje djelo arhitekta Bogdana Marova otvorit će se najkasnije do listopada ove godine, a po procjenama bi mogla biti gotova do rujna 2010. godine, odnosno do početka novog školskog ciklusa. Smještena kod virskog autobusnog kolodvora na 2,8 tisuća kvadrata površine ili s ukupnom površinom parcele od 7,5 tisuća kvadrata, ova će nova školska zgrada vrijedna 25 milijuna kuna sadržavati 8 učionica, 4 stručna kabineta, multimedijalni prostor, knjižnicu, restoran s kuhinjom te dvije sportske dvorane. Sredstva za izgradnju škole zajednički su rezervirana od Općine Vir koja je prethodno kupila 7,5 tisuća kvadrata zemljišta, potom Ministarstva regionalnog razvoja, Ministarstva mora te Ministarstva prosvjete i sporta.
Otvaranje nove školske zgrade očekuje se do jeseni 2010.
Projekt izgradnje mrtvačnice trenutno je u fazi ishođenja građevinske dozvole
Mrtvačnica i uređenje groblja Vrijednost oko 5 milijuna kuna Investitor Općina Vir Faza projekta trenutno u ishođenju građevinske dozvole Općina Vir otkupila 6,5 tisuća kvadrata zemljišta za potrebe izgradnje mrtvačnice i uređenja virskog groblja Površina buduće virske mrtvačnice prema Idejnom rješenju zadarskog arhitekta Bogdana Marova iznosit će 300 metara kvadratnih, a sam će objekt biti opremljen prostorijom koju će koristiti rodbina za primanje sućuti i odmor, te malim grobljanskim uredom 14
gradilišta & projekti
u kojem će biti službenik groblja. U sjevernom dijelu bit će prostori za odlaganje starog cvijeća, alat za uređenje i sve ono što je nužno za normalno funkcioniranje groblja. Cijeli pristup groblju bit će rekonstruiran, i to tako da će sa glavne prometnice ući na parking koji je također na općinskom zemljištu, i koji će služiti budućem sportskom centru na Prauljama. S parkinga će se dolaziti na predprostor ispred groblja na kojemu će se formirati pješačka površina za nesmetan pristup. Također, uredit će se drvored čempresa koji će vizualno i fizički odvojiti prometnicu od groblja, a u međuprostoru drvoreda i groblja bit će pješački pristup.
Budući Trg Svetog Jurja, centralna točka urbanog definiranja otoka
Rekonstrukcija Trga Svetog Jurja Vrijednost 3,3 milijuna kuna Investitor Općina Vir Faza projekta proveden natječaj i odabran izvođač radova Idejno rješenje Bogdan Marov iz zadarskog arhitektonskog studija «Rene» Iako se u ovaj projekt krenulo sa skromnijom idejom izrade spomenika povodom stogodišnjice otkupa otoka, u zadarskom arhitektonskom studiju «Rene» istraživanjem povijesti Vira zaključili su kako bi Trg Svetog Jurja mogao biti prva točka od kuda bi krenulo urbano definiranje otoka i formiranje Vira kao jedne cjeline sa svim mogućim sadržajima. Kako je svako uređenje Trga istovremeno i priča o otoku, nametnula su se tri elementa vrlo bitna za Vir. Prvi element je kapelica na istočnom dijelu Trga koja, smatraju zadarski arhitekti, sama po sebi nema umjetničke vrijednosti te je treba redizajnirati i interpretirati na drukčiji način. Drugi element su ograđene palme na sredini Trga koje predstavljaju otok, a bit će prikazan fontanom, dok bi treći element bio spomenik koji bi trebao biti podignut virskim ljudima. Tri elementa koja su dijagonalno postavljena u pravcu bit će obilježena jednom svjetlećom trakom, odnosno led-diodama u kamenu. Ta rasvjetna tijela bit će dužine 40 centimetara i širine oko 2 centimetra. Ugradit će se u pod i svijetliti poput osi, ili poveznice elemenata. Ona predstavljaju tipičnu virsku situaciju, parcelizaciju zemljišta. S druge strane, osnovna rasvjeta Trga bit će napravljena s rasvjetnim tijelima visokima oko metar i deset
centimetara i ona će osvjetljavati plohu Trga, ali se neće nametati kao dominantni element. Cijeli će Trg doživjeti i hortikulturne prostorne promjene, što znači sadnju ukrasnog bilja i postavljanje klupa. Zidovi će nestati, pa će se budući redizajnirani Trg otvarati do linije kolnika gdje se postavlja kameni rubnjak. Cijela je površina Trga zamišljena od bijelog bračkog kamena s tri načina završne obrade. Na taj će se način dobiti slojevitost kako površina ne bi bila jednolika i kako bi se dobila igra svjetla po toj površini. Projekt rekonstrukcije Trga Svetog Jurja izvest će se na površini 1,4 tisuće kvadrata, a vrijeme trajanja radova procjenjuje se na tri do šest mjeseci.
Sportsko rekreacijski centar na Prauljama Trenutna vrijednost oko 3 milijuna kuna Investitor Općina Vir Faza projekta raspisan natječaj za izgradnju nogometnog igrališta s umjetnim travnjakom, čija je vrijednost oko 3 milijuna kuna Faza projekta u izradi projektna dokumentacija za čitav kompleks sportsko-rekreacijskog centra na Prauljama Općina Vir otkupila oko 30 tisuća kvadrata zemljišta za potrebe izgradnje sportskog centra
siječanj
15
Otok Vir po prvi puta organizirano ispratio Staru i dočekao Novu godinu
Sretno u Novoj! Pjevalo se, plesalo i veselilo na docveku Nove godine koji je privukao oko pet stotina Virana i virskih posjetitelja svih uzrasta i dobi
O
ko tisuću Virana, virskih gostiju i vikendaša nije iznevjerilo očekivanja. Mada gotovo promrzli u izrazito hladnoj večeri, u društvu lakoglazbenog veterana Duška Lokina i njegove štićenice Emily, po prvi puta u povijesti otoka organizirano su ispratili Staru i dočekali Novu 2009. godinu. Deset, devet, osam..., odbrojavao je Duško Lokin posljednje trenutke 2008. godine dok su se razdragani stanovnici otoka veselili, pjevali i plesali, a nakon što su izmijenjeni poljupci i čestiteke, spektakularni vatromet pirotehnike «Mirnovec» također je nazdravio Novoj godini. Za dobar štimung i veselje pobrinula se i općinska komunalna tvrtka «Vir turizam» koja je na dva šanka Ljetne virske pozornice organizirala besplatne slatke i mesne delicije kojima se posluživalo u slavlju i veselju sve do sitnih jutarnjih sati prvog dana Nove 2009. godine.
U neko doba, ovim se curama malkice prispavalo
16
virski list
10,9,8..., odbrojava Duško Lokin
Romantične čestitke
Raspjevani i rasplesani Virani
Veselo društvo na dočeku Nove godine
siječanj
17
23. siječnja 2009. svečanost otvorenja radova
Đani Bunja, Stanko Zrilić, Kristijan Kapović i Milan Bandić otvaraju radove u Velikoj Slatini
Rekonstrukcija i izgradnja nerazvrstanih cesta Vrijednost projekta 5,4 milijuna kuna Investitori stanovnici Vira, Općina Vir Površina asfaltiranja 63,175,60 m2 Broj ulica 56 Općina Vir samostalno će sa 100-postotnim sudjelovanjem financirati glavne ceste širine 5 metara Sa spajanjem i posljednjeg virskog naselja Velike Slatine sa glavnim prometnicama, odnosno simboličkim presijecanjem vrpce te otvorenjem radova na rekonstrukciji i izgradnji nerazvrstanih cesta, virski je promet zakoračio prema novoj razvojnoj etapi. Prethodno je natječajnim postupkom i odabirom izvođača radova, «Ceste Varaždin» s najpovoljnijom ponudom od 5,4 milijuna kuna, okončan pripremni dio posla. Radovi bi po planu i natječajnoj dokumentaciji trebali trajati do pet mjeseci, odnosno trebali bi završiti do početka ljetne turističke sezone. Građani su sami financirali ovaj općinski projekt u iznosu od 75 posto, dok je Općina Vir u troškovniku participirala s 25 posto uz samostalno financiranje Starog puta, puta kroz Torove, Put velike Slatine, Put Biskupljače i cjelokupnog obalnog područja, odnosno financiranje svih glavnih putova širine 5 metara. Evo popisa svih cesta za asfaltiranje čija asfaltna
18
gradilišta & projekti
površina iznosi 63,175,60 metara kvadratnih: Biskupljača – glavna, Bobovik X, Bobovik XI, Bobovik XIII, Bobovik XV, Bobovik XVI, Bobovik XVII, Bobovik XXV, Bobovik XXVII, Kozjak XIII, Kozjak XV, Kozjak XVI, Kozjak XXII, Kozjak XXVIII, Krčevine II, Lučica XXIX, Lučica XXVIII, Lučica XXXIV, Luka II, Luka V, Luka VII, Miljkovica X, Miljkovica XVII, Miljkovica XXVIII, Prezida VI, Prezida XII, Prilaz kralja Tomislava III, Put Sita – glavna poprečna, Radnjača XXI, Radnjača XXV, Sita XIV, Sita XXIV, Soldatica I, Soldatica VI, Sridnje kućice – glavna, proširenje postojeće ceste, Sridnje kućice X – ogranak, Sridnje kućice XII, Sridnje kućice XVIII, Stara cesta, Straža XXVI, Torovi kroz selo, Velika Slatina II, Velika Slatina IV, Velika Slatina XIX – glavna uz more, Velika Slatina XIX – odvojak-dodatak, Virski put – odvojak, Žitna LI, Žitna LIII, Žitna uz plažu, Žitna VI, Žitna XVI, Žitna XVIII, Žitna XXIII, Žitna XXXIII, Žitna XXXVI i Straža X. Radovi su svečano otvoreni 23. siječnja 2009. godine uz blagoslov virskog župnika don Stjepana Vinka, a otvorili su ih gradonačelnik Zagreba Milan Bandić, izaslanik iz Ministarstva zdravstva Velibor Delić, dožupan Zadarske županije Đani Bunja, predsjednik Županijske skupštine i potpredsjednik HSLS-a Stanko Zrilić, te načelnik Općine Vir Kristijan Kapović.
Prometna studija otoka Vira Faza projekta naručena je od Fakulteta prometnih znanosti u Zagrebu prometna studija naziva Razrješavanje trenutnih problema prometa i njegova sanacija. Prema prvim idejama koje uključuju dugoročnu suradnju Općine Vir i Prometnog fakulteta, radit će se globalni razvojni program i studija koja bi obuhvatila cijelu prometnu situaciju na otoku. To znači kako bi Vir u budućnosti mogao dobiti najmanje jednu dvosmjernu prometnicu sličnu onoj koja se trenutno radi od Zadra do Vira s pješačkom i biciklističkom stazom. Ona bi išla od Virskog mosta do neposredne blizine centra, odnosno Trga Svetog Ivana, a dalje bi prema Bunarima išla jednosmjernim putem. Postoji i rješenje s kružnim tokom kako bi i taj drugi dio ceste bio dvosmjeran, ali s razmaknutim cestama. Donja cesta prema Radovanjici iskoristila bi se kao jednosmjerna cesta prema mostu u dužini u kojoj jest, a postojala bi i jednosmjerna obilaznica čime bi se dobile dvije ceste kroz centar. S dvosmjernom okosnicom iz pravca mosta, Vir bi tako bio cestovno zaokružen s povezanim jednosmjernim cestama. Osim što se planira rješenje cestovnog prometa na otoku, s konkretnim radovima radi povećanja cestovne sigurnosti već se počelo od ranije pa je komunalna tvrtka «Vir održavanje» već ugradila 120 prometnih znakova na križanjima nerazvrstanih cesta ukupne vrijednosti 70 tisuća kuna.
Prometna studija obuhvatila bi cijelu prometnu situaciju na otoku Viru
Šumski, poljoprivredni i protupožarni putovi Vrijednost oko 3,5 milijuna kuna Investitori Ministarstvo poljoprivrede, Općina Vir Dužina 15 kilometara
Radovi bi po planu trebali biti završeni do početka turističke sezone
Na 40 tisuća kvadrata površine ili s oko 15 kilometara dužine, ovi bi putovi služili u turističke svrhe kao biciklističke staze, a ujedno uz bolju pristupnost zemljištu otvaraju i novu perspektivu virskim poljoprivrednicima. Ovaj će projekt podržati država, odnosno Ministarstvo poljoprivrede s 2 milijuna kuna.
siječanj
19
Investicija više od 10 milijuna kuna za sanaciju divljih odlagališta i izgradnju zelenih otoka
Sanacija divljih odlagališta, izgradnja zelenih otoka i nabava kanti i kontejnera Vrijednost više od 10 milijuna kuna Investitori Fond za zaštitu okoliša, Općina Vir U svakom bi virskom naselju trebali biti izgrađeni zeleni otoci na kojima bi se vršila separacija metalnog i plastičnog otpada, a uz to će se nabaviti 10 tisuća kanti za otpad - ideje su ovog 3,2 milijuna kuna vrijednog projekta i komunalne intervencije na javnim površinama otoka Vira kojeg će u 60-postotnom iznosu financirati Fond za zaštitu okoliša, a s 40 posto participirat će Općina Vir. Također, za saniranje svih divljih odlagališta na području Općine Vir bit će potrebno nešto više od 7 milijuna kuna, koje će se u trošku raspodijeliti na izradu plana sanacije odlagališta otpada (70 tisuća kuna), izradu geodetskog elaborata sanacije (30 tisuća kuna), izradu okvirnih istraživačkih radova na odlagalištima (50 tisuća kuna), potom na sanaciju odlagališta u Lozicama (317 tisuća kuna), Torovima (3 milijuna i 985 tisuća kuna), Kozjaku (605 tisuća kuna), Starom putu (226 tisuća kuna) i Putu Velike Slatine (226 tisuća kuna). Postignuti dogovor o omjeru financiranja sanacije divljih odlagališta, izgradnje zelenih otoka i nabavki kanti za otpad rezultat je inicijative i prijedloga Općine Vir prema Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.
U sklopu projekta nabavit će se 10 tisuća kanti za otpad
20
gradilišta & projekti
Za sanaciju divljeg odlagališta na Torovima izdvojit će se gotovo 4 milijuna kuna
Javna rasvjeta Vrijednost više od 5 milijuna kuna Investitor Općina Vir Faza projekta realizacija postavljanja 350 rasvjetnih tijela u raznim virskim naseljima Ovaj komunalni projekt Općine Vir kojeg izvodi općinska tvrtka «Vir održavanje» vrijedan više od 5 milijuna kuna predviđa ugradnju i postavljanje preko 140 rasvjetnih stupova visine 8 metara e ekonomičnom rasvjetom, odnosno mogućnošću programiranja jačine osvjetljavanja radi uštede energije. Projekt je trenutno u fazi ishodovanja lokacijske dozvole te realizacije 350 rasvjetnih tijela u raznim virskim naseljima.
Uređenje obalnog pojasa Faza projekta u izradi Idejno rješenje Nakon prezentacije i prihvaćanje radne verzije Idejnog rješenja uređenja obalnog pojasa od uvale Sapavac do uvale Prezida, kojega po narudžbi komunalne tvrtke «Vir turizam» radi splitski arhitekt i direktor tvrtke «Obala» Ivica Galasso, projekt je u fazi «glancanja» završnih detalja nakon čega će ići izrada četiri UPU-a. Izradi spomenute radne verzije projekta uređenja obalnog pojasa prethodile su detaljne opservacije i mjerenja maritimnih te ostalih značajki ovog dijela obale. Paralelno s nastavkom razvijanja projekta radit će se i Izrada studija utjecaja na okoliš, dok će urbanisti rješavati kopneni dio vezan uz ovaj projekt. Njime bi se na cijelom dijelu obale izgradila i uredila glavna luka na predjelu Mula, lučice Radovanjica i Luka te marina Prezida. Također, planirano je uređenje plaža i turističkih sadržaja. Pored toga, moguće je i uređenje javnih površina i cestovnog prometa uz obalu, a taj će se dio posebno urediti projektima koji bi se trebali nastaviti na ovaj projekt. Realizacijom ovog projekta Vir bi dobio niz vrlo kvalitetnih sadržaja u svom obalnom dijelu s atraktivnim komunalnim i komercijalnim lučicama.
siječanj
21
Uređenje i sanacija javnih površina
Projekt uređenja i sanacije Bunara obuhvaća Trg s tri postojeća bunara koji služe kao crpilište vode lokalnih korisnika, parkiralište za posjetitelje utvrde Kašteline, šetnicu uz more i dječje igralište
Nastavljeni radovi na uređenju Bunara U siječnju su nastavljeni prethodno započeti radovi na sanaciji i uređenju sedam tisuća kvadrata općinskog zemljišta kod Bunara, odnosno radovi na projektu uređenja Trga oko bunara, dječjeg igrališta i parkirališnog prostora čiji je investitor i izvođač komunalna tvrtka «Vir održavanje». Kao još jedna općinska komunalna intervencija na uređenju javnih površina, radovi se izvode po projektu koji je kao glavni projektant izradio arhitekt Branko Bokulin. Projekt uređenja i sanacije Bunara odnosi se na tri parcele koje su međusobno odvojene kolnim površinama, a obuhvaća spomenuti Trg s tri postojeća bunara koji služe kao crpilište vode lokalnih korisnika, parkiralište za posjetitelje lokalnih znamenitosti, odnosno utvrde Kašteline, šetnicu uz more i dječje igralište. Projekt također obuhvaća i rješenje hortikulturnog uređenja, pa će sav biljni materijal biti autohtonog karaktera i udovoljavat će edafskim uvjetima ili uvjetima tla te mikroklimatskim činiteljima otoka Vira, pa će se kao takav uklapati u postojeću vegetaciju. U sklopu čitavog projekta posebno je stavljen naglasak na uređenje postojećih prirodnih kanala za odvodnju oborinske vode koji su u zapuštenom stanju. Na taj će se način zaštiti nesmetan protok oborinske vode koje se nakupljaju u kišnim razdobljima. Projektirano rješenje obuhvaća i rekonstrukciju postojećih prometnica unutar zone obuhvata između parcela za koje je projektirano uređenje. Ovim projektom Vir će dobiti još jedan kvalitetan javni prostor s kamenim trgom oko bunara i dječjim igralištem. Planirano parkiralište služilo bi i posjetiteljima utvrde Kaštelina, a kako je u planu i uređenje šetnice uz more do ove utvrde, čitav bi prostor trebao dobiti na značaju kao mjesto za odmor, šetnju, igru i obiteljsko druženje.
22
gradilišta & projekti
Projekt uređenja i sanacije Bunara izradio je arhitekt Branko Bokulin
Projekt obuhvaća i rješenje hortikulturnog uređenja
Poseban naglasak na projektu stavljen je na uređenje prirodnih kanala za odvodnju oborinske vode
siječanj
23
Portret prvi virski reprezentativac, slavi boćar Jakov Rukavina priča o danima svoje najveće sportske slave i ponosa
Legendarni virski boc'arski sampion v
Na XX. Svjetskom boćarskom prvenstvu u susretu s tada aktualnim prvacima svijeta Francuzima, Rukavina je pred deset tisuća gledatelja pogodio svih 29 izbačaja i u susretu sa Švicarcima oduševio švicarskog vlasnika tvornice koji ga je htio zaposliti kao boćarskog profesionalca
Rukavina, naslonjen na ogradu, na riječkom boćalištu Rikarda Benčića
24
virski list
ada je 1968. godine na XX. Svjetskom boćarskom prvenstvu u Torinu odjenuo dres reprezentacije Jugoslavije i «golim očima» u živo svjedočio majstorijama najvećih boćara toga vremena, poput nevjerojatnog Talijana Umberta Granaglije, osvajača 13 svjetskih prvenstava, 12 europskih i čovjeka koji je više od tisuću puta napuštao boćališta širom Mediterana i Europe uzdignute glave, Jakov Rukavina još uvijek nije dosegnuo svoj vrhunac. Rukavina, prvi virski reprezentativac i najveći boćar kojega je otok ikad imao, i sam je «ponešto» osvojio i ponekad zapanjivao svoje suparnike jednako kako je i «kralj boćara» Granaglija zbunjivao svojom virtuoznošću. Na istom Svjetskom prvenstvu u susretu s tada aktualnim prvacima svijeta Francuzima, virski je boćar pred deset tisuća gledatelja pogodio svih 29 izbačaja što u konačnici nije donijelo pozitivan rezultat njegovoj momčadi, ali je prejakim svjetskim prvacima ipak pokazalo s kim imaju posla. Rukavina je također bio i šesterostruki uzastopni prvak Rijeke, što je u šezdesetim godinama prošlog stoljeća bio rezultat vrjedniji od osvajanja prvenstva Hrvatske, a 1969. sa čuvenim riječkim Rikardom Benčićem osvojio je i naslov prvaka Jugoslavije u četvorkama te godinu dana ranije srebro u parovima. Nastupio je i na jednom Memorijalnom boćarskom turniru regija u Genovi 1967. godine u dresu reprezentacije Hrvatske. Danas 64-godišnji Rukavina bio je i prvi voditelj te suosnivač Boćarskog kluba Vir čime je dugogodišnja virska tradicija napokon oživotvorena u natjecateljskom i sportskom smislu. Golemo iskustvo i znanje jednog sportskog velikana napokon je doživjelo svoj vrhunac. Strast za boćanjem Pustoš, ovce, siromaštvo i neimaština, tako je izgledao Vir kojega se iz ranog djetinjstva sjeća Rukavina, ali unatoč tome kaže kako je bilo «lijepo i dobro». Još kao desetogodišnji dječak napustio je rodni otok i otišao u zadarski Dom za djecu poginulih boraca, gdje je završio osnovnu školu Petar Preradović i u kasnijem školovanju Industrijsko-metalopriređivačku. Rastao je kao dijete bez oca, partizana Jakova Rukavine koji je poginuo u Starigradu i kojeg je njegov djed pokopao na Viru donijevši ga u istoj mornarskoj odjeći s kojom je i otišao u partizane, a njegova majka Anka poslije se preudala. U Rijeku je došao 1962. godine gdje je daljnjih osam godina radio u tvornici «Rikard Benčić» da bi se početkom sedamdesetih ukrcao na «Jugolinijin» brod i kao brodski mehaničar odradio sljedećih deset godina. Kao pomorac obišao je cijeli svijet i plovio morima Japana, Sjeverne i Južne Amerike, Afrike, sjeverne Europe, Dalekog i Bliskog Istoka, objedinivši tako izborom zanimanja i životnih preokupacija više različitih virskih tradicija. Poput mnogih starih Virana, živio je i radio u Zadru i Rijeci, plovio je morima i oceanima diljem svijeta te na koncu i uspješno boćao. «Moja generacija Virana, potom oni nešto stariji i oni nešto mlađi od mene, smatraju kako onaj tko ne zna igrati na boće i nije pravi Viranin. Prije nije bilo nikakve zabave, pa su boćanje svi voljeli. Sami bi kresali kamen samo da bi mogli igrati. Gdje god je bilo djece na Viru, svugdje se igralo na boće», govori nam Rukavina prisjećajući se vremena kada na otoku nije bilo pravog boćališta niti organiziranog kluba, kada su improviziranim virskim boćalištima dominirali lokalni asovi
siječanj
25
boćarski šampion nastavak Vitorio Bašić i Mile Begonja, kada se igralo na starinski i boćalo srcem i sa strašću koju je, uz putne kufere, Rukavina «ponio» sa sobom u Rijeku. Svakodnevni trening Osim ljubavi i strasti, Rukavina zapravo na početku svoje boćarske karijere ništa drugo nije ni imao. «Krenuo sam od nule», kaže prisjećajući se kako je na riječko boćalište došao početkom šezdesetih godina dosađujući se tijekom kišnih dana u svom podstanarskom stanu. Rijeka je tada jedina u Jugoslaviji imala natkriveno boćalište u sastavu tvornice brodske opreme i bosch pumpi «Rikard Benčić» gdje se zaposlio po dolasku u Rijeku. Zaštićeni od hladnoće, vjetra i kiše, riječki su boćari i u zimskim danima boćali, pa je Rukavina s prijateljem iz Poljica svratio do boćališta i «po virski» raspalio po boćama. Mada nezgrapan i tehnički nesavršen, tradicionalni stil ipak je impresionirao Marina Poniša, višestrukog prvaka Jugoslavije, reprezentativca, voditelja i kapetana Rikarda Benčića. «Mali, bi li ti trenirao boćanje?», pitao je Poniš Rukavinu koji je spremno prihvatio izazov. Svakodnevno, po dva sata, Poniš je dolazio na boćalište i tada mladog Rukavinu strpljivo učio vještini boćanja i sinkronizaciji pokreta tijela. «Svaki zalet pri trčanju morao je biti jednak, jer inače ne može biti pogotka. Vremenom sam u centimetar stajao uvijek na isto mjesto na kraju zaleta», kaže Rukavina koji je neumornost testirao izbacujući svakodnevno više od 200 šuteva nabijajući pri tome kondiciju i snagu za zahtjevni kup sistem kojim su se tada igrala boćarska prvenstva. U jednom danu, kroz mnoštvo utakmica, rješavalo se pitanje pobjednika i za takvo natjecanje trebalo je održati koncentraciju i imati snagu za završne susrete. Natjecanja su održavana na nivou gradova odakle su pobjednici dolazili među 16 najboljih na republičkoj razini, da bi se potom sljedećih 16 najboljih iz svih jugoslavenskih republika natjecalo na prvenstvu države. Riječka su natjecanja redovito bila najteža zbog najvećeg broja kvalitetnih klubova, pa je često prvak Rijeke kasnije postajao i prvak Jugoslavije. Osim Rikarda Benčića, slavu riječkog boćanja pronosili su i Nafta, potom Jadran za kojega je igrao reprezentativac Ive Štulić iz Nina, Lučki radnik, Zamet i kao najveći konkurent Rikardu Benčiću – Bazovica, klub kojeg su osnovali riječki Slovenci i koji je, uz Naftu i Benčića, redovito igrao sva riječka finala. Vrlo brzo, već u godini dana, Rukavina je osjetio znatan napredak, pa je počeo nastupati za najtrofejniji riječki klub.
Strast i ljubav prema boćanju brzo su se kroz svakodnevni trening i stručno Ponišovo mentorstvo pretočili u zlatan talent i mentalitet velikog natjecatelja. «Ništa me nije moglo omesti, a najmanje dobacivanja iz publike. Naprotiv, kad god su navijali protiv mene, uvijek sam sve pogađao», govori virski boćar prisjećajući se kako je na jednom prvenstvu Jugoslavije koje je igrano u Ljubljani unatoč silnim provokacijama slovenskih navijača «uništio» njihove boćarske mezimce ne promašivši ni jedan šut! «Od deset šuteva, šest do sedam sam mogao pogoditi onako kako sam zamislio, dok one druge ne bih promašio, već bi ih za nijansu drukčije pogodio od zamišljenog, a to je vrhunski rezultat», priča Rukavina ističući kako dio svoje preciznosti duguje velikoj želji za pobjeđivanjem, odnosno činjenici kako je teško podnosio poraz. «Čestitao bih suparniku na pobjedi, nitko na meni nije primjećivao da sam uzdrman zbog poraza, ali u meni bi kuhalo. Uvijek sam želio biti bolji od suparnika», govori. S prvim osvojenim trofejima i kao vicešampion Jugoslavije Rukavina je dobio reprezentativni poziv pa je nastupio na Svjetskom boćarskom prvenstvu, a za najbolju boćarsku selekciju bivše države i dalje bi nastupao, sada već kao prvak Jugoslavije iz 1969. godine, da je njegova supruga Dinka zajedno s njim mogla na reprezentativne pripreme. Naime, samo dva dana nakon štio su se vjenčali Rukavini je stigla telegramska obavijest i poziv za kvalifikacijski turnir u Švicarskoj. Rukavina nam priča: «Pitao sam tadašnjeg izbornika mogu li suprugu povesti sa sobom, jer mi je bilo ružno ostaviti je samo nakon dva dana braka. Kako mi je rekao da ne može, odbio sam otići na kvalifikacije. Kad ne može moja supruga, neću ni ja, kazao sam i tako okončao reprezentativnu karijeru». Nesuđeni profesionalac Prije toga, Rukavina umalo nije postao boćarski profesionalac jer je njegova igra u susretu sa Švicarcima na Svjetskom prvenstvu oduševila jednog vlasnika tvornice iz Švicarske koja je poput riječkog «Rikarda Benčića» imala i svoj klub, pa je želio angažirati Rukavinu. Viranin bi se zaposlio igrajući za klub, osvajajući za njega trofeje te tako reklamirao švicarsku tvornicu, ali ta informacija nikad nije stigla do njega. Prešutio ju je trener reprezentacije Jugoslavije Rudolf Jugo misleći kako će mogućnost bolje zarade mladom reprezentativcu «udariti u glavu», a otkrio mu je tek kada se Rukavina otisnuo na more. «Nije mi ni onda to trebao kazati», dodaje.
Susret sa svjetskim prvacima
Rukavina (prvi s desna) kao član reprezentativne četvorke
26
portret rukavina
«Na Svjetskom prvenstvu u Torinu utakmice je gledalo više od deset tisuća gledatelja, a čak su mi nudili novce da im prodam svoju reprezentativnu akreditaciju», prisjeća se Rukavina svog prvog reprezentativnog iskustva u Italiji. Reprezentacija Jugoslavije tada nije imala zapažen uspjeh, jer je ispala u natjecanju po grupama, ali je i zahvaljujući vanserijskom nastupu Jakova Rukavine pošteno namučila tada aktualne svjetske prvake Francuze. «To je bio najduži meč na Svjetskom prvenstvu, trajao je četiri sata i petnaest minuta do dobivenih 13 punata, i za svaki je bila velika borba. Iako na kraju nismo niti jedan osvojili, zaista smo ih namučili. Njihova je prednost bila u znatno višoj taktičkoj razini. Ako su vidjeli da imamo boću prednosti i da ćemo osvojiti punat, oni bi izbijali bulin i s tri boće ako treba samo da ponište igru», priča nekadašnji virski boćarski reprezentativac.
Jakov Rukavina na boćalištu Rikarda Benčića 1967. godine
Nakon što je i pomorstvu odlučio reći «zbogom», Rukavina se početkom osamdesetih zaposlio u ninskom «Bagatu» gdje je 1994. godine dočekao mirovinu. No, do boćarske mirovine proći će još neko vrijeme. Kraj osamdesetih godina kada je osnovan boćarski klub na Viru značio je novi stupanj razvoja za virsko boćanje, ali i raskid s tradicijom starinskog načina boćanja koje je stupanjem Kluba u Savez moralo ustupiti mjesto natjecateljskim boćarskim pravilima. Unatoč tomu, ili upravo zahvaljujući virskoj tradiciji boćanja, Vir je bio prvi prvak Zadra i svi njegovi tadašnji suparnici, koji su danas uspješniji i više rangirani u odnosu na virske boćare, tada su se od Virana učili boćanju. U to su se vrijeme igrale četvorke i parovi, dok su ostale kategorije natjecanja poput pojedinačnog, brzinskog izbijanja i štafeta uvedene kasnije. Kao prvak Zadra Boćarski klub Vir išao je na kvalifikacije u Split za ulazak u Regionalnu ligu Dalmacije gdje su Virani izbacili momčad Šibenika koja je netom ispala iz Prve
boćarske lige ostvarivši pritom, kao prva momčad iz zadarskog kraja, plasman u viši rang natjecanja. Vlado Krnčević, Ivica Bašić, Marijan Bašić, Mile Begonja, Veseljko Rukavina i Goran Budija kao nositelji igre s voditeljem Jakovom Rukavinom, već su u prvoj godini postojanja Kluba svojim starima osvjetlali obraz. «Možda smo upravo mi boćari više nego bilo tko drugi prije nas propagirali Vir. Gdje god smo došli, svi bi nas pitali gdje je Vir. Gotovo da smo morali nositi zemljopisne karte i pokazivati gdje se nalazi», sjeća se Rukavina i s ponosom ističe začuđenost dalmatinskih boćara uspjehom malog virskog boćarskog kluba ispred brojnih klubova iz Zadra. «To je stvar tradicije. Od kad smo živi, mi smo Virani igrali na boće i svi smo voljeli taj sport. Sigurno mi je ta strast i ljubav pomogla da ostvarim rezultate koje sam postigao», zaključuje najbolji i najznamenitiji boćar kojega je otok tradicijskih boćara ikad imao.
Nepogrešiv i kao strijelac
Rukavina s puškom M-48 u Fužinama
Kao juniorski reprezentativac grada Zadra u jednom drugom sportu, streljaštvu, Jakov Rukavina je 1961. godine sudjelovao na Prvenstvu Hrvatske u Zagrebu u gađanju iz malokalibarske puške. Također je bio i prvak tadašnjeg zadarskog kotara u gađanju iz puške M-48. Prvenstvo se organiziralo prvo po svim selima u Kotaru, potom u općinama i na koncu kao glavno natjecanje bilo je prvenstvo Kotara. Rukavina je pritom bio prvak Vira i Privlake, a potom i Nina. «Normalno, tada mi u ovom kraju nitko nije mogao doći ni blizu, jer sam kao omladinski reprezentativac Zadra bio u stalnom treningu», kaže. Na glavnom natjecanju na zadarskom Bokanjcu Rukavina je doslovno izbušio metu. «Nitko nije mogao izbrojiti bodove, jer devetke i desetke nije bilo. Papir je bio potpuno rasparan, a vidjele su se samo tri osmice», prisjeća se Rukavina gađanja na kojemu je od 200 mogućih osvojio 185 bodova.
siječanj
27
Gastro proizvod virski sokol i ninski šokol
Priča kaže kako je jedna Viranka bila udata u Vrsi gdje je rodila kćerku kojoj je prenijela tajne i znanje spravljanja virskog sokola po tradicionalnoj recepturi. Kada je odrasla, život ju je odveo u Nin gdje se udala i upoznala Ninjane s proizvodnjom sokola
Legenda
K
ada polovicom srpnja ove godine žiri na tradicionalnoj «Ninskoj šokolijadi» bude ocjenjivao kvalitetu šokola ili sokola, kako na otoku Viru nazivaju taj slasni gastro proizvod, među kandidatima za prestižnu nagradu Najšokolara godine bit će i dvoje virskih proizvođača sokola. Virani Goran Budija i Antonio Liverić, poznat i kao Spavalica, zajedno sa četrdeset i jednim natjecateljem iz cijele Zadarske županije koji su se do polovice siječnja prijavili na Šokolijadu, osim za glavnu nagradu borit će se i za preostale dvije nagrade koje proizvođačima sokola donose čast i slavu najboljih proizvođača ovog autohtonog jela u Zadarskoj županiji. «Ninska šokolijada» održava se u organizaciji Turističke zajednice Grada Nina i pod pokroviteljstvom Zadarske županije, Grada Nina i Turističke zajednice Zadarske županije i temelji se, kako smo naveli, na jedinstvenom gastro proizvodu koji se od davnina proizvodi u starohrvatskom Ninu i širem ninskom kraju, odnosno samo u sjeverozapadnom dijelu zadarske regije. Kao i uoči proteklih šest manifestacija, i ovogodišnja sedma Šokolijada započela je prijavama natjecatelja i podjelom 405 kilograma mesa svinjske vratine. Dvanaest žena i dvadeset i devet muškaraca, proizvođača sokola, iz Nina, Žerave, Vrsi, Ljupča, Poljica-Briga, Privlake, Vira, Poličnika, Škabrnje, Polače, Zadra, Vinjerca i jedan prijatelj Nina iz Svetog Ivana Zeline, kroz natjecanje će promovirati ovu ukusnu deliciju i poticati proizvodnju kod mlađih žitelja u želji da se sačuva tradicija. Ninski šokol Ako govorimo o Ninu koji se općenito smatra domaćinom originalne recepture, šokol se u samom mjestu ili njegovom prirodnom okruženju priprema od davnina koristeći usmenu predaju načina izrade u svakoj obitelji. Kako je grad Nin u 17. stoljeću bio potpuno porušen, a njegovo stanovništvo raseljeno, uslijed novog naseljavanja stanovnika iz ruralnih krajeva regije koji su se bavili uzgojem svinja u vlastitim domaćinstvima, po prvi put javlja se u Ninu i pripravljanje šokola i pršuta. Razvojem turizma sedamdesetih godina prošlog stoljeća napušta se držanje stoke u urbanijim dijelovima grada, ali se tradicija proizvodnje šokola ne napušta. Ninjani u novim okolnostima nabavljaju meso iz domaćeg uzgoja iz unutrašnjosti Hrvatske i time nastavljaju drevne obiteljske običaje. Tako i danas gotovo svako domaćinstvo ima taj autohtoni prehrambeni proizvod u kući i tradicionalno ga nudi svom najdražem prijatelju ili gostu. Šokol je također neizostavni dio ponude u ugostiteljskim objektima, a naziva se još i Šoko. Posljednja istraživanja o njegovom porijeklu govore kako se vjerojatno radio za potrebe vladarske kuće, jer su se mirodije koje su se dodavale uz meso upotrebljavale i u srednjovjekovnoj gastronomiji. Inače, sam sokol ili po ninski šokol, suhomesnati je proizvod koji
28
virski list
se dobiva od mesa svinjske vratine. Najjednostavniji opis izrade govori kako se šokol tretira slično kao pršut, odnosno tri do sedam dana leži u čistoj morskoj soli, stavlja se u kuhano crno vino da bi se potom meso oblagalo s nekoliko vrsta mirodija poput papra, klinčića i muškatnog oraščića, te se kasnije špikuje s njima. Nakon toga se meso stavlja u posebno pripremljen ovitak i vezuje se na poseban način sa špagom. Potom se šokol stavlja nekoliko dana na dim, a onda na vjetar, ili bolje je reći na - buru. Upravo je, prema tvrdnjama proizvođača, prirodni faktor odnosno fenomen bure, koje u zimskim mjesecima u ninskom i virskom kraju ima obilje, presudan za sušenje šokola. Jedinstvena mikroklima koja u sebi objedinjuje burom donesen planinski zrak obogaćen mirisima i sastojcima ljekovitih trava Velebita i morski zrak, utječe na proces sušenja i kakvoću šokola. Po svemu sudeći Nin i ninsko stanovništvo opravdano se smatraju začetnicima izrade tradicionalnih šokola, ali legendama skloniji Virani vjeruju kako je upravo na njihovom otoku začeta
o virskom sokolu
U pripremi proizvoda sokol se stavlja u kuhano crno vino, a nakon cijeđenja dodaju se papar, cimet, klinčići i na kraju muškatni oraščići. Spomenuta kožica ili mrižica se također stavlja u vino, ali ne u kuhano već u mlako zagrijano kako se u sušenju ne bi ne bi previše skupila. Kao i u Ninu, i na otoku Viru svaka je kuća te svaka obitelj proizvodila jednog ili dva sokola, a sama proizvodnja seže daleko u prošlost. Po sjećanjima Virana, jedan od viđenijih proizvođača sokola i pršuta iz prošlosti bio je Ante Vučetić, rođen 1914. godine, koji je u svoje vrijeme klao svinje na otoku prenoseći znanje proizvodnje svinjskih delicija po originalnoj recepturi koju je, poput Ninjana, učio usmenom predajom od svojih starih. U to vrijeme, svjedoče Virani, nije bilo proizvodnje sokola u Privlaci, Vrsima ili širem zadarskom zaleđu, a kao u legendi o nastanku ninskog šokola, također je i u zbilji udaja jedne Viranke označila početak prenošenja znanja izrade sokola na tradicionalan način u zadarsko zaleđe. Sada već činjenice, a ne legenda, kazuju kako se upravo Vučetićeva kćerka udala u Zemunik pa je njezin otac Ante sokole proizvodio i u Zemuniku. Strogo čuvana receptura
tradicija izrade te slasne delicije. Evo, dakle, što nam govori virska legenda o nastanku ninskog šokola.
U vrijeme Domovinskog rata, virski su branitelji na ratištima Zadarske županije nastavili prenositi znanje izrade sokola, učeći Suhovarce, primjerice, kako se ne samo proizvodi već i pravilno jede sokol. Nešto škrtiji od Virana, kada je riječ o čuvanju tradicionalne recepture, su ninski majstori šokola, pa se još uvijek tvrdi kako svaka ninska obitelj svoj recept za pripremu tog ukusnog jela od mesa svinjske vratine čuva u najvećoj tajnosti. Možda je i zato od kuće do kuće, kako kažu Ninjani, svaki šokol različit i upravo je ta tradicija povod da se jednom godišnje u Ninu održava manifestacija čija je okosnica natjecanje u njegovoj pripremi. Samo natjecanje prema svjedočenju natjecatelja i gostiju popraćeno je uzavrelom atmosferom koja podsjeća na najveće sportske priredbe, a kulminira proglašenjem Najšokolara godine i degustacijom pripremljenih jela. Strogo i po načinu pripreme brižljivo čuvano od vanjskog svijeta, Šokolijada je jedinstvena prilika da se kuša ovo autohtono jelo sjeverozapadnog dijela zadarske regije.
Virska legenda Priča kaže kako je jedna Viranka bila udata u Vrsi gdje je rodila kćerku kojoj je prenijela tajne i znanje spravljanja virskog sokola po tradicionalnoj recepturi. Kada je odrasla, život ju je odveo u Nin gdje se udala i upoznala Ninjane s proizvodnjom sokola. A na samom otoku Viru sokol se tradicionalno u prosincu i siječnju priprema na sljedeći način: kožica od svinjskog sala reže se na pola, za dva sokola, potom se salo očisti, a sama kožica ili mrižica na kojoj je ostalo malo sala dodatno se soli. Ostatak sala na njoj potreban je kako bi budući sokol imao dovoljnu masnoću. Danas se umjesto kožice od svinjskog sala upotrebljavaju industrijski najloni za sokole, koji se potom po dužini i širini vezuju špagom. Tako upakirani sokol stavlja se na dim, a nakon toga do mjeseca svibnja na buru kada je spreman za degustaciju.
Prošlogodišnji pobjednici i rekordni sokoli Najšokolar godine, odnosno pobjednik prošlogodišnje «Ninske šokolijade» bio je mladi Ninjanin Marin Dejanović, drugo mjesto pripalo je prijatelju Nina iz Svetog Ivana Zeline Zdravku Svorniku, dok je treće mjesto osvojio šokolar Miroslav Šango iz Privlake. Najveći poznati sokol proizveden na Viru djelo je ovogodišnjeg kandidata za Najšokolara godine Antonija Liverića koji je u prosincu 2007. godine napravio dva sokola s prosječnih 4,30 kilograma, pri čemu je onaj veći imao više od 4,50 kilograma.
siječanj
29
Osnivačka skupština virske Torcide
Virski, splitski, stobrečki, benkovački i brojni drugi Torcidaši na Viru
Hajduk na Viru živi vječno Ponosni smo na ovaj dan koji se na Viru čekao desetljećima, kazao je Lozičanin Branimir Begonja koji je izborom postao prvi predsjednik virske Torcide
N
akon dvadesetak godina neformalnog postojanja, od 18. siječnja 2009. godine konačno je kao službena navijačka udruga zaživjela virska Torcida. «Posebno pozdravljam prijatelje iz Splita, Stobreča, Benkovca i Povljane. Ponosni smo na ovaj dan koji se na Viru čekao desetljećima», kazao je Lozičanin Branimir Begonja koji je izborom postao prvi predsjednik udruge «Torcida - otok Vir». Na dnevnom redu osnivačke Skupštine uz izbor predsjednika, donošenje odluke o osnivanju udruge i donošenje Statuta, izabrana su i tijela koja će predstavljati Udrugu. Tako su u prvo predsjedništvo virske Torcide ušli Ivan Grdović, Šime Radović, Ante Radović, Branimir Begonja kao predsjednik te Ivan Begonja. Uvodnim riječima na osnivačkoj Skupštini održanoj u vijećnici Općine Vir brojnim okupljenim Torcidašima iz svih krajeva Dalmacije obratio se i Dražen Žepina, stari virski Torcidaš i jedan od začetnika ideje o osnutku virskog ogranka ove velike hrvatske navijačke skupine. «Počeli smo krajem osamdesetih, išli u Split u zlatnim devedesetima i donijeli duh Torcide na Vir. Nadam se kako će ova nova generacija virskih navijača slijediti nas koji smo bili navijači na divlje», kazao je Žepina.
30
virski list
Kao formalno osnovanoj udruzi, primijećeno je, bit će lakše organizirati odlazak na utakmice ili samostalno organizirati sportske priredbe, a kao prvu akciju virske Torcide prvoizabrani predsjednik Begonja najavio je dobrovoljno davanje krvi svih članova te izradu novog navijačkog transparenta. Također, Begonja je pozvao sve zainteresirane da se učlane u navijačku udrugu «Torcida – otok Vir» kako bi se u što većem broju išlo na predstojeći derbi Hajduk – Dinamo u Splitu. Za počasnog predsjednika virske Torcide izabran je Vido Budija koji je, kako je kazao, utakmice na Starom placu pohodio još tijekom pedesetih i šezdesetih godina prošlog stoljeća, a u ime Općine Vir na osnivačkoj Skupštini bio je i predsjednik Općinskog vijeća Mate Radović koji je novoosnovanoj udruzi poželio puno sreće u radu te najavio kako će Općina, kao sve druge udruge, pomagati i virsku Torcidu. «Drago nam je zbog osnivanja nove udruge, jer se preko nje može napraviti puno više. Na svakom kantunu gdje su naši ljudi, tu je osnovana podružnica i to je ono što nas posebno veseli. Hajduk živi vječno!», poručio je svim navijačima Hajduka na Viru glasnogovornik Torcide Dario Lelas, dok je koordinator Torcide Ivor Jeftimijades dodao kako je uvijek dobro raditi na stvaranju što većeg broja navijača Hajduka.
Potpisani ugovori o kreditima Četiri virske komunalne tvrtke potpisale su posljednjeg dana 2008. godine ugovore kojima će od «Erste bank» dobiti 34,5 milijuna kuna
Trogodišnja Rea Radović najmlađa je virska Torcidašica
Počasni predsjednik virske Torcide Vido Budija, u pozadini najstariji virski Torcidaš 80-godišnji Ante Radović - Šljiva
Posljednjeg dana 2008. godine direktori komunalnih tvrtki «Vir održavanje», «Vodovod Vir», «Vir turizam» i «Čisti otok» potpisali su ugovore o kreditiranju kod «Erste & Steiermarkische Bank» koja je prethodno na javnim natječajima odabrana kao najpovoljniji ponuđač za kreditiranje. Ukupan iznos kreditnih sredstava iznosi 34,5 milijuna kuna, a jamac za sve kredite je Općina Vir temeljem odluke Općinskog vijeća o izdavanju kreditnih jamstava. Rok otplate kredita je 15 godina s počekom od dvije godine, a spomenute komunalne tvrtke iskoristit će kreditna sredstva u svrhe radova na komunalnoj infrastrukturi i nabavku neophodnih sredstava za rad, kao i osiguranje radnih prostora. Kreditna sredstva u iznosu od 15 milijuna kuna «Vodovod Vir» iskoristit će za projektiranje, izgradnju i nadzor nad izgradnjom vodoopskrbnog i kanalizacijskog sustava otoka Vira, «Čisti otok» će kreditni iznos od 7,5 milijuna kuna koristiti u svrhu kupovine građevinskog zemljišta, projektiranje i izgradnju gospodarskih objekata prema potrebama i ciljevima sistema gospodarenja otpadom, nabavku opreme i komunalnih vozila, izvedbu rada s javnošću, izvedbu odvojenog skupljanja otpada, uređenje više reciklažnih dvorišta te uređenje ekoloških otoka na području Općine Vir. Kreditom u iznosu od 7 milijuna kuna gospodarit će komunalna tvrtka «Vir održavanje» i to za kupovinu građevinskog terena te projektiranje i izgradnju infrastrukture u poslovnoj zoni na otoku Viru koja uključuje vodoopskrbu, izgradnju javne rasvjete i niskonaponske mreže, TK mreže, izgradnju dijela kanalizacijske i oborinske odvodnje, asfaltiranje cesta na području Općine Vir, izgradnju i sanaciju poljskih, šumskih i protupožarnih putova te izgradnju javne rasvjete u naseljima na području Općine Vir. Pola kreditnih sredstava ova će komunalna tvrtka uložiti u izgradnju mrtvačnice s kapelicom i uređenje mjesnog groblja. S iznosom od 5 milijuna kuna «Vir turizam» će izraditi projektnu dokumentaciju uređenja javnih površina, potom vršiti izgradnju i nadzor nad izgradnjom sportsko-rekreacijskog centra u Prauljama i ugostiteljskih objekata, realizaciju projekta turističke agencije te uvođenje podsustava naplate i kontrole parkiranja na području Općine Vir.
Virani na proslavi Dana Grada Garešnice U susretu s izaslanstvom Općine Vir, gradonačelnik Garešnice predložio je da Garešnica i Vir pokrenu postupak potpisivanja povelje o prijateljstvu Na poziv gradonačelnika Garešnice Milana Sužnjevića i predsjednika Gradskog vijeća Grada Garešnice Ivana Ribarića, izaslanstvo Općine Vir 17. siječnja prisustvovalo je proslavi Dana Grada Garešnice. U sastavu virskog izaslanstva bili su načelnik Općine Vir Kristijan Kapović, predsjednik Općinskog vijeća Mate Radović i općinski vijećnik Dalibor Kapović. U susretu s izaslanstvom Općine Vir, gradonačelnik Sužnjević predložio je da Garešnica i Vir pokrenu postupak potpisivanja povelje o prijateljstvu što je od strane
načelnika Kapovića i prihvaćeno. Garešnica, poput mnogih gradova i mjesta u Hrvatskoj, njeguje posebne odnose s Virom preko svojih građana koji na Viru posjeduju kuće za odmor, kojih ima više od dvije stotine. Proteklo ljeto izaslanstvo Grada Garešnice boravilo je u posjetu Viru i sudjelovalo na proslavi Dana Općine. Inače Garešnica, grad sa nešto više od 11 i pol tisuća stanovnika, slavi svoj dan u spomen na datum iz 1997. godine kada je stekla status grada.
siječanj
31
ISSN 1846-7466
Otok Vir zalazak sunca