Osnovac, decembar, 2022.

Osnovac

Redakcija

Izdavač: JU OŠ “Čengić Vila I” Urednica (učenica): Hana Kaplan Novinari (učenici saradnici): Sumeja Hujdur, Adna Borčak, Adna Kubat, Emma Jašarspahić, Iman Pamuk, Zana Sarić, Zana Omerčić, Philip Xavier Haynes, Emira Žiga, Anida Edhemović, Hana Kaplan, Ema Ćerimagić

Naslovnica: Ibrahim Mohamed Nabil Ibrahim Khalil Malek Čestitka: Emir Salčin Voditeljica sekcije: Azra Rizvanbegović

Dragi čitatelji, i ove godine, kao i prethodnih, za vas smo pripremili novi broj „Osnovca“. U ovom zimskom izdanju pripremili smo brojne tekstove, različitih tema i oblasti. Od muzike do zanimljivosti i činjenica, novi broj „Osnovca“ okićen je mnoštvom interesantnih tema za čitanje. Obilježili smo Dan državnosti Bosne i Hercegovine i zabilježili brojne humanitarne akcije za bolesne i siromašne, kao i pripremu paketića kojima je svako dijete u svom paketiću dobilo dozu sreće i veselja. Obradili smo i teme poput negativnih strana interneta, učinka boja na raspoloženje i DIY ideja. Zaronite u svijet mašte kroz tekst o praznovjerima i vratite se u prošlost kroz teme muzike 80-tih. Literarni i likovni radovi ove godine kroje priču za sebe svojom kreacijom. Novinarska sekcija želi Vam ugodno čitanje i sretan zimski raspust!

urednica

Akcije

Dobro se dobrim vraća

U našoj školi uvijek su organizirane akcije u kojima pomažemo onima kojima je pomoć jako potrebna: siromašnim i bolesnim. I ove školske godine bilo je dosta humanitarnih akcija u kojima ste svi vi učestvovali. Prisjetimo se nekih od njih.

Učenici IV razreda posjetili su humanitarno udruženje Pomozi.ba. Jednom prilikom upoznali su se s radom Udruženja, donirajući potrepštine prijeko potrebne ljudima u nevolji. Također su donirali 24 litra mlijeka kuhinji dobre volje. To je kuhinja koju koriste svi ljudi koji ne mogu sebi priuštiti topao obrok u ovim zimskim danima. Ovo udruženje pomaže brojnim ljudima koji teško žive.

Naši mališani prikupljali su i jabuke kako bi ih odnijeli u Narodnu kuhinju gdje se također hrane ljudi slabijeg imovinskog stanja, odnosno oni koji ne mogu sami zaraditi za obroke.

Pomoć se može pružiti i kroz ekološke projekte kao što je skupljanje PET ambalaže koje je organizovano u dvorištu naše škole. Novac koji se dobije prodajom ove ambalaže uplaćuje se organizaciji “Srce za djecu oboljelu od raka”. Jako je važno pomoći vršnjacima koji boluju od teških bolesti!

Naši učenici, članovi Crvenog križa naše škole, prodavali su markice kako bi prikupili novac za oboljele od tuberkuloze u Sedmici borbe protiv tuberkuloze.

Književna večer

Dva pisca - gosti u našoj školi

Naša škola se uvijek trudi njegovati ljubav prema knjigama kod svih učenika podjednako. Književne večeri koje se održavaju u holu naše škole su prava prilika za to. Ove godine, nakon pandemije korona virusa, konačno smo imali priliku družiti se s piscima, pokazati im kako mi pišemo i čuti mnogo mudrosti od njih. U oktobru su našu školu posjetila dva pisca –Nijaz Turković i Esmir Salihović. Ovo druženje s piscima je održano tokom oktobra, koji je poznat kao Mjesec knjige. Učenici su imali priliku postaviti piscima pitanja u vezi s njihovim radom, a priredili su i iznenađenje za njih. Čitali su svoje stihove i pokazali da se i među njima kriju budući pisci i pjesnici.

Pjevalo se i sviralo, razgovaralo o knjigama i pisanju. Po tome je naša škola poznata, da se trudi probuditi ljubav prema knjigama u svima nama. Svi su bili oduševljeni ovim druženjem s piscima, a neki su se i slikali s njima. Nadamo se da će i naredne godine naša škola ugostiti vrijedne pisce za djecu.

Interview: Mevlida Čavčić, nastavnica historije

Mi smo oni koji mijenjaju svijet

Ove godine odlučili smo popričati s novom nastavnicom historije, Mevlidom Čavčić. Postavili smo joj zanimljiva pitanja, a njene odgovore možete pročitati u nastavku...

Osnovac: Koliko dugo radite kao nastavnica/profesorica historije? Nastavnica Mevlida: S učenicima se družim već dvadeset godina. Osnovac: Koji je vaš posao iz snova? Nastavnica Mevlida: Kao mala djevojčica maštala sam da postanem učiteljica. Kad sam krenula u školu, imala sam učiteljicu koja je tu moju želju učinila još jačom. Na moju radost i zadovoljstvo ta želja mi se i ispunila. Osnovac: Kako održavate kontrolu u učionici? Nastavnica Mevlida: Dosljedno provođenje pravila pomaže održati poštovanje u učionici. Nijedna grupa ne može funkcionisati bez reda i zajedničkog poštivanja tih pravila. Mislim da je najvitalniji dio upravljanja učionicom razvijanje odnosa povjerenja i jednakosti.

Osnovac: Da li ste zadovoljni vašim odnosima s učenicima?

Nastavnica Mevlida: Odnos s učenicima treba graditi na jedan prijateljski način. Razgovaram s učenicima o mojim predavanjima, načinu rada i tražim da i oni iskažu svoj stav po tom pitanju. Učenik mora steći povjerenje u svog nastavnika. Nastavnik može pomoći u rješavanju problema na koje učenici nailaze u procesu odgoja i obrazovanja koristeći vlastite sposobnosti i vještine po mogućnosti uz humor, pozitivan stav, realna očekivanja, ali i priznavanje svoje greške. Trudim se da ispunim sva očekivanja mojih učenika, ali često sebi postavim pitanje: “ Radim li to na najbolji način?”

Osnovac: Čime se bavite pored škole (hobi)?

Svaki nastavnik, a posebno nastavnica ima jako malo slobodnog vremena i treba ga iskoristiti na najbolji i najučinkovitiji način. Ne bih to nazvala hobijem već slobodnim vremenom koje pripada samo meni. Dobra knjiga, šetnja, druženje sa pozitivnim ljudima utiče na mentalno zdravlje svakog od nas.

Osnovac: Jeste li zadovoljni radom naše škole?

Nastavnica Mevlida: Radila sam u mnogo škola, osnovnih i srednjih, i svaka od njih je postala dio mene. Dobri znalci zanimanja nastavnika kažu da je to zanimanje vrlo zahtjevno, odgovorno i humano. S obzirom na to da smo svi nastavnici u našoj školi i da se svi trudimo biti što bolji, rad postaje zadovoljstvo. Volim svoj posao! Mi smo oni koji mijenjaju svijet, a na to moramo biti ponosni

Osnovac: Šta poručujete učenicima naše škole? Nastavnica Mevlida: Učenicima naše škole bih poručila da znaju da volim poučavati i iskreno im želim pomoći. Ali ne mogu im pomoći ako ne ulože trud. Izabrala sam ovaj posao jer sam strastvena i marljiva i znam raditi svoj posao. Pomoći ću im da stignu tamo gdje su krenuli, ali moraju me dočekati na pola puta. Osnovac: Kako ste odlučili da se bavite Vašim današnjim zanimanjem? Nastavnica Mevlida: Uvijek možemo naći zadovoljstvo u nečemu – biti nastavnik je zvanje, a niko ne odabire to zvanje bez slušanja svog unutrašnjeg glasa. Taj moj unutrašnji glas je i nakon dvadeset godina u učionici još uvijek tu.

Osnovac: Šta preporučujete za lakše razumijevanje Vašeg predmeta?

Nastavnica Mevlida: Što više zapamtiš u školi, manje ćeš učiti kući - je moja poruka svim učenicima. Historiju promatrajte kao opću kulturu svakog od nas i učenje neće predstavljati problem.

Osnovac: Šta po Vama najviše utječe na ukupnu ocjenu učenika (aktivnost, trud, samopouzdanje ili znanje)?

Nastavnica Mevlida: Ocjenjivati možemo na različite načine, ne samo ocjenama. Učenici uče sve o ocjenama još od prvih školskih dana gledajući nas. Ako je ocjenjivanje javno i detaljno objašnjeno i ako su kriteriji jasni, tada se ne postavljaju pitanja o ocjenama. Ocjena je kombinacija nekoliko elemenata, odnos prema radu, predmetu, aktivnosti, interesu i nije uvijek mjerilo znanja učenika. Nastavnik sve ove elemente prati i donosi konačni sud.

Uradile: Anida Edhemović i Ema Ćerimagić

Anketa Šta želite postati u budućnosti? Kakve su vaše

ambicije?

Napravili smo jednu anketu i pitali učenike naše škole šta bi željeli biti u budućnosti. Na sljedećim stranicama možete vidjeti njihove odgovore i šta to zapravo učenike naše škole privlači i na koji način izabrati pravi put. Mnogo djece već od malih nogu se opredjeljuju za ono šta bi voljeli postati, čime se žele baviti. Dosta učenika bira poslove kojima se bavi neko u porodici, u kojima se može „dobro zaraditi“, poslove koji se čine najlakšim. Međutim, učenici bi trebali birati poslove koji im se čine zanimljivim i koji ih privlače/ispunjavaju. Naravno da je potpuno normalno da dosta nas ne zna šta bi voljelo biti u budućnosti, ali mi kroz osnovnu i srednju školu trebamo naći ono što nas ispunjava i što nas čini sretnim. U tome će nam pomoći nastavnici, roditelji i samim tim - mi sami sebi.

Svaka osoba ima jedinstvena interesovanja i treba da bira samostalno pri upisu u srednju školu, na fakultet, razgovore za posao. Ne bismo trebali ići negdje samo zato što tamo idu naši prijatelji, jer ako to nije nešto što želimo, to nas neće ispuniti. Konsultovati se s roditeljima je jako bitno, međutim, ukoliko je jedini razlog zašto se upisujemo u neku školu - posao trebali bi otvoreno razgovarati sa njima o ostalim opcijama koje nas interesuju kako bi došlo do kompromisa.

Uradila: Iman Pamuk

Anketa

Šta

želite

postati u budućnosti? Kakve su vaše ambicije?

A sada pogledajmo odgovore učenika i učenica naše škole:

1.Šta bi volio/voljela biti u budućnosti, imaš li neke ambicije? -hemičar -glumica -model -advokat -pravnik -profesor/profesorica engleskog jezika -psihijatar -doktorica -pejzažni arhitekta -vojnik -fudbaler -dizajner odjeće -novinar -medicinska sestra -policajka -medicinska škola/dermatolog

Učenici naše škole imaju velike snove, želje, i ambicije čime se ponosimo i nadamo se da će ispuniti svoje želje.Jedno pitanje je bilo da li naši učenici smatraju da mogu ispuniti svoju strast i ambicije. Evo njihovih odgovora.

85% učenika smatra da mogu ispuniti svoje želje i pretvoriti ih u stvarnost. 15% djece ima nešto što ih sprječava. Razlozi su najčešće da nemaju podrške, ocjene ih sputavaju, roditelji ih ne podržavaju...

Uradila:Iman Pamuk

Đaci prvaci Prvi put u školskim klupama

I ove školske godine zvono je prvi put zazvonilo za još jednu generaciju veselih prvačića koji će u našoj školi učiti prva slova, brojeve, crtati i pisati. Učiteljice Enisa Kubat, Selma Šurković, Amela Borović i Amila Curo potrudile su se da se oni što prije naviknu na školske klupe. Ugostile su nas u svojim učionicama punim osmijeha i vedrine. Pokazali su nam šta to rade, čime se bave, a učiteljice su nam objasnile kako se oni snalaze u svakodnevnim školskim aktivnostima. Postavili smo im par pitanja, a prvačići su nam dali zanimljive odgovore.

OSNOVAC: Koji ti je najdraži predmet?

Volim informatiku. (Abdulah)

Tjelesni volim. Tada trčimo i igramo se. (Uma) Informatika.(Alina)

Volim tjelesni, informatiku i matematiku. (Alen)

Informatika. Tamo crtamo na kompjuteru. (Farah)

Matematika i engleski. Lijepo radimo na engleskom. (Almir Ali) Volim sve predmete. (Ervin) Matematika (Rania) Moja okolina (Haris) Tjelesni odgoj (Abdulah) Likovno (Imran)

Bosanski jezik (Ena)

Engleski i matmatika (Mia)

Tjelesni i matematika (Kerim)

Likovno i likovna sekcija (Adnan Ali)

Moja okolina i matematika (Džan)

Fizičko i bosanski (Nejra)

Engleski (Taida)

Bosanski i matematika (Adnan) Bosanski (Asja) Matematika (Lejna)

Tjelesni i matematika (Muhamed)

Engleski i tjelesni (Harun)

Bosanski, matematika, likovno, tjelesni, moja okolina, informatika, engleski, muzičko i vjeronauka (Rejan)

Informatika i matematika (Esma)

Crtam i bojim u školi i to volim. Volim ići u školu. (Abdulah)

Volim i da crtam i da bojim. (Uma)

Volim da bojim. (Farah)

Volim da pišem i naučila sam pisati. (Alina)

Volim jako da pjevam u školi i volim muzičko. (Almir Ali)

Volim da pišem. (Ervin)

Volim da crtam na kompjuteru i da se družim s drugarima na velikom odmoru. (Esma)

Volim da bojim. (Mia)

Volim da gledam televiziju u produženom boravku. (Haris)

Najviše volim da se igram i volim da bojim. (Imran)

Volim da slažemo slagalice u timu. (Kerim)

Kad sam prvo dolazio u školu, mislio sam da mi neće biti lijepo, ali mi je sad jako lijepo. Volim da crtam. (Rejan)

Volim da crtam. (Adnan Ali)

Volim da se igramo. (Lejna)

Volim školu. Volim da crtamo i učimo. (Muhamed)

Volim ići u školu I volim da se igramo. (Harun)

Da, navikla sam se i sviđa mi se. (Taida)

Najdraže mi je kada dolazim u školu. (Džan)

U novoj školi mi se najviše sviđa kad radimo. (Adnan)

Volim da bojim. (Rania)

Najviše volim da se igram i često se igramo. (Ena)

Jako se slažem s učiteljicom. (Alen)

Slažem se sa svima. (Ervin)

Dobro se slažem sa svima, i svima već znam imena. (Imran)

Moja najbolja drugarica su Dalija, Adna, Rania… sve djevojčice iz razreda. (Lejna)

Sa svima se dobro slažem. (Kerim)

Dobro se slažemo. (Asja)

Fino. (Muhamed)

Super je. (Taida)

Dobro se slažem s učiteljicom i drugarima. (Lejna)

Dobro se slažemo. (Adnan)

Dobro. (Harun)

Našla sam puno drugara i volim učiteljicu. (Nejra)

Slažem se sa svima. (Mia)

OSNOVAC: Šta voliš da radiš u školi?

OSNOVAC: Kako se slažeš s učiteljicom i drugarima?

Đaci prvaci

Prvi put u školskim klupama

I učiteljice smo pitali kako se prvačići snalaze u školskim klupama, a u nastavku pročitajte njihove odgovore i pogledajte fotografije.

Veoma sam zadovoljna ovom generacijom. Dobro se slažemo i učenici sarađuju što je jako bitno jer je u protivnom teže uspostaviti radnu atmosferu u razredu. Učenici su jako vrijedni. Oni koju su u početku malo sporije usvajali ono što radimo, sada su uhvatili ritam u radu. U razredu ima glumaca koji vole da se ističu i jako mi je drago zbog toga. (Amela Borović)

Zaista smo se trudili s njima, da usvoje školska pravila ponašanja što prije, to nam je bilo jako bitno, kao i da se što prije upoznaju. Uvijek kažem da je ipak najbitnije da djeca pomažu jedni drugima. Da budu dobri ljudi. Učenje bude i prođe, ocjena nije uvijek mjerilo znanja, ali biti čovjek je ono najvažnije. Mi još vježbamo ta neka osnovna pravila ponašanja, koja imamo u boji. Onda kada ga prekrše, podsjete se na te određene boje. Nekoj djeci je malo teže pala ova nova školska sredina, ali generalno mogu reći da su se jako dobro snašli. Veseli su i raspoloženi. Nedavno smo imali i ogledni čas kada ih je direktor pohvalio da jako dobro rade. (Amila Curo)

Svaka generacija je za mene novi izazov i svaka generacija je sve više zahtjevna. Dolaze nam generacije koje sve manje poštuju školska pravila, a donose neka svoja pravila tako da su to poteškoće koje zajedno prevazilazimo. Tražimo zajednički neko rješenje kako bi odjeljenje funkcionisalo. (Selma Šurković)

istraživanje Ovisnost o internetu

Internet je postao dio naše svakodnevnice i svi rado koristimo njegovu dobrobit, od traženja informacija, pregledavanja društvenih mreža do gledanja raznih sadržaja... Potpunu kontrolu nad svojim ponašanjem i vremenom koje posvećujemo virtualnom svijetu imamo ako korištenje interneta ima jasan cilj i svrhu i možemo ga napustiti u svakom trenutku. Ako osoba većinu svog vremena provodi na internetu stalno provjeravajući društvene mreže i online sadržaje i nerijetko, umjesto izlaska vani, odabire ostanak kod kuće živeći život putem socijalnih mreža, razvija se ovisnost. Kad se govori o ovisnosti obično se prvo pomisli na ovisnost o psihoaktivnim tvarima. Međutim, ovisnost se može razviti i bez unošenja psihoaktivnih ili drugih hemijskih tvari u organizam odnosno može se razviti iz aktivnosti ili ponašanja koja iz navike prelaze u ponavljajuće i primoravajuće, odnosno u ovisničko ponašanje (npr. patološko kockanje, igranje kompjuterskih igara, online klađenje, provjeravanje društvenih mreža...).

Vrste ovisnosti o internetu:

• ovisnost o društvenim mrežama - Facebook, Twitter i druge mreže koje omogućavaju upoznavanje novih ljudi, komuniciranje sa starim poznanicima, lakše dijeljenje slika i ostalih novosti.

• ovisnost o online igrama

• ovisnost o online kockanju

• ovisnost o kupnji putem interneta

• ovisnost o stalnoj potrazi za novim informacijama i znanjem na internetu

Neki od korisnih savjeta za sprečavanje prekomjernog korištenja interneta su:

• držite kompjuter u dnevnoj sobi (ne u spavaćoj)

• pokušajte neko vrijeme ugasiti internet i posvetite se porodici, prijateljima

• razbijte obrazac ponašanja (ne stvarajte naviku korištenja interneta svaki dan u isto vrijeme)

• informirajte se o „zdravim“ načinima korištenja interneta

• pronađite neki hobi ili aktivnost koja ne uključuje internet, videoigre, TV, mobitel ili kompjuter

• idite spavati na vrijeme

• koristite alarm ili štopericu kako bi ograničili vrijeme provedeno na internetu

• instalirajte aplikaciju kojom možete programirati gašenje kompjutera nakon određenog vremena (google pretraživač: „shutdown timer“, „cold turkey“)

• nemojte jesti za kompjuterom

• zamolite roditelje i prijatelje da vas opomenu ako misle da ste dugo za kompjuterom/mobitelom

• ugasite obavijesti društvenih mreža.

Nadamo se da smo vam malo pomogli u snalaženju na internetu i dali vam korisne savjete u vezi s planiranjem svog vremena.

Napisao: Philip Xavier Haynes

Istraživanje

Praznovjerja

Šta je zapravo praznovjerje? Mnogi ljudi nisu priznavali praznovjere u prošlosti, ali neki ga ne priznaju ni u sadašnjosti. U nastavku teksta pročitajte šta je to zapravo praznovjerje, donosimo vam i neka od njih....

Praznovjerje je vjerovanje u djelovanje magijskih sila, odnosno vjerovanje u nadnaravnu uzročnost događaja bez ikakvog stvarnog dokaza. Osnova praznovjerja bila bi nepoznavanje prave prirode stvari i neprikladno objašnjavanje određenih pojmova i situacija.Takvim vjerovanjima i praksama pripada astrologija, vještičarstvo i znamenja. Naučnici su u prošlim vremenima odbacili istinitost takvih vjerovanja, posebno vjerovanje u magiju, gatanje, čudesa, mitove i mitološka bića. Neka od praznovjera su:  Crna mačka donosi nesreću ako prepriječi put jer označava demona koji nastoji čovjeka skrenuti s puta prema Bogu  Ko vidi dimnjačara, treba zavrnuti dugme na kaputu ukrug za sreću  Mladenka treba na sebi imati nešto staro i nešto novo  Neudana djevojka koja prva uhvati buket cvijeća koji baca mlada, okrenuta leđima, prva će se udati od prisutnih. 

Ujutru prilikom ustajanja iz kreveta treba prvo stati na desnu nogu, inače će tog dana sve ići loše. 

Ako izjavite nešto dobro, što donosi sreću, potrebno je odmah triput kucnuti o drvo, inače će zli duhovi sve pokvariti 

Razbijeno ogledalo donosi osobi koja ga je razbila sedam godina nesreće  Ako osobu zasvrbi lijevi dlan, dobit će novac, a ako je zasvrbi desni dlan, imat će trošak 

Otvaranje kišobrana u kući donosi nesreću  Konjska potkova iznad ulaznih vrata kuće, čuva kuću od zla, a zakačena iznad kreveta čuva od noćnih mora.

Moj stav Internet je put ka osamljivanju ljudi

Često se oko nas govori o štetnosti interneta. Naši roditelji nam kažu da su se djeca prije puno više družila, a sve je to nestalo otkako se pojavio internet. U ovoj svojoj analizi ću se posvetiti problemu interneta i posljedicama koje on stvara. Pokušat ću iznijeti svoje mišljenje na što pravičniji način.

Mnogi od nas su se znali zateći izgubljeni u digitalnom svijetu, ne znajući ni gdje smo ni koliko je sati. Ljudi sve više vremena provode na internetu što dovodi do velikih problema u ponašanju kao što su asocijalnost, anksioznost pa i depresija. Pojavom mobilnih uređaja početkom ovog vijekataj se problem sve više povećavao.

Svi smo se nekada zatekli u situaciji da vidimo neku grupu prijatelja kako sjedi za stolom u restoranu ili kafiću svako gledajući u svoj telefon i ni ne dolazeći u kontakt jedni s drugima. Istraživanje je pokazalo da ljudi provjeravaju svoj telefon, u prosjeku, između 35 i 75 puta dnevno. Mlađi ljudi čak i češće. Naravno, moram istaknuti da je zahvaljujući internetu mnogo lakše stupiti u kontakt s ljudima koji su kilometrima udaljeni od nas. Ipak, takva vrsta komunikacije je mnogo drugačija nego komuniciranje licem u lice jer, dok se dopisujemo, mi ne možemo vidjeti facijalne ekspresije ljudi s kojima komuniciramo. Svima nama je lakše komunicirati u tekstualnom obliku jer na taj način ne vidimo tuđe reakcije i mnogo nam je lakše reći šta mislimo.

Provodeći vrijeme na društvenim mrežama i ne izlazeći napolje, mi sebi stvaramo lažnu sliku svijeta, ne možemo znati da li osoba s kojom pričamo zaista misli to što govori. Mnogi od nas pokušavaju stvoriti drugu sliku sebe te na taj način gubimo pojam o sebi i onome što zaista jesmo. Međutim, internet nam omogućava da lakše pronađemo podatke, olakšava nam mnoge poslove koje bismo inače morali obavljati ručno. Ipak, u svijetu u kojem su svi povezani, nikada nismo bili usamljeniji. Na kraju želim reći da sam dosta generalizovala stvari i da uvijek postoje pojedinci u svakom slučaju. Mislim da lako rješenje ovog problema ne postoji jer svi živimo u doba propagande gdje niko ustvari ne zna šta da misli. Moj savjet je da se češće oragnizuju grupna druženja, izleti, ekskurzije i slično da bi se poboljšao ljudski kontakt i smanjilo korištenje interneta.

Za vas napisala: Zana Omerčić

Zdravlje

Važnost hidratacije

Da li ste se ikad pitali koliko vode trebamo unijeti na dan? Zašto je uopće tekućina toliko važna za naše zdravlje? U ovom tekstu ćete saznati odgovore na ova pitanja.

Unošenje tekućine je veoma važno za zdravlje nas i našeg čitvaog organizma. Mnogi ljudi ni ne znaju da su neke od njihovih svakodnevnih „borbi“ uzrokovane upravo manjkom hidratacije. Jedne od najvećih posljedica manjka tečnosti su: manjak energije, slabo pamćenje, usporenost, neraspoloženost, glavobolje, suha koža...

Manjak energije - Ako ne pijemo dovoljno tečnosti tokom dana, poslijepodnevni pad energije pogodit će nas još više što dovodi do nemogućnosti daljnjeg normalnog rada. Manjak energije usko je vezan za rad samog mozga, što utiče i na našu moć pamćenja.

Usporenost - Voda je potrebna za svaku funkciju u tijelu, tako da kada smo dehidrirani, naš metabolizam se prirodno usporava,a s tim i energija. Održavanje pravilne hidratacije može nam dati ono što nam je potrebno za funkcioniranje kako bismo bili zdravi i osjećali se dobro.

Suha koža i oči - Naša koža treba vodu kako bi ostala zdrava i izgledala mehko. S nedovoljno vode, kolagen može popucati, što dovodi do bora. Zato ljudi trebaju hidratantne proizvode kao nadopunu unosa vode. Naše oči također trebaju tekućinu kako bi bile zdrave, pogotovo danas, kada su zbog velikog rada za digitalnim uređajima oči još više isušene. Sve prethodno navedene posljedice navode nas na pitanje: „ Koliko vode trebamo unijeti dnevno?“

Doktori preporučuju da pijemo vodu čak i kada nismo žedni, jer voda je ključna za funkcionisanje čitavog organizma. Ženama se preporučuje 11 čaša vode dnevno, dok muškarci trebaju unijeti oko 15 čaša vode na dan.

Također, neke od preciznijih tehnika računanja potrebne dnevne tekućine je dijeljenje naše mase s 2 čime dobijamo dnevnu količinu vode u uncima.

Uradila: Hana Kaplan

Muzika

Jeste li čuli za legendarnu grupu „Queen“?

Sigurno ste čuli za „Bohemian Rhapsody“, „We will rock you“, „Radio Ga Ga“, „We are the Champions“ ...Sve ove pjesme napisao je britanski rock band „Queen“. U nastavku pročitajte nešto više o njima...

„

Queen“ je britanski bend formiran u Londonu 1970. Članovi ovog benda su Freddie Mercury (pijanist i glavni pjevač), Brian May (gitarista), Roger Taylor (bubnjar), John Deacon (basista). Prvi hit je bio „Seven seas of Rhye“, a najveći hit bio je „Bohemian Rhapsody“ iz albuma „A night at the Opera“. Ova pjesma je također jedna od najdužih pjesama tog vremena, također se smatra jedna od najboljih rock pjesama historije. Bohemian Rhaspody je bazirana na životu pjevača Freddia Mercuryja.

„Queen“ su izdali petnaest studijskih albuma, pet koncertnih albuma, te brojne kompilacijske albume. Prodali su preko 300 miliona primjeraka u cijelom svijetu, uključujući više od 35.5 miliona samo u SAD-u. Njihova prva Greatest Hits kompilacija iz 1981. godine je britanski najprodavaniji album svih vremena. Pjesme "We Will Rock You" i "We Are the Champions" iz 1977. postale su stadionske himne i još uvijek se izvode na gotovo svim sportskim događajimaširom svijeta.

Queen se smatraju jednim od najvećih, najuspješnijih i najutjecajnih britanskih i svjetskih rock sastava. Njihov nastup na Live Aid humanitarnom koncertu u Londonu iz 1985. godine se obično navodi kao najbolja koncertna izvedba ikad.

Njihov osmi studijski album „The Game“, koji postaje i britanski i američki broj jedan, postao je njihovo najuspješnije izdanje. Album je bio jedini u diskografiji sastava koji je postigao takav uspjeh, te je istovremeno bio na vrhovima Billboardove rock, disco i R&B top liste, te je prodan u više od 4.5 miliona primjeraka u SAD-u. Također je donio sastavu njihovu jedinu nominaciju za prestižnu muzičku nagradu Grammy u kategoriji najbolje rock pjesme za novi superhit, "Another One Bites the Dust".

Pjesma je bila britanski top 10 hit, ali u SAD-u je bila na vrhovima rock, disco i R&B top lista, postavši njihov najuspješniji "crossover" singl i najveći američki hit. Na albumu su se našli i prethodni hit-singlovi "Crazy Little Thing Called Love" i "Save Me", te "Play The Game" koja postaje britanski i europski top 20 hit.

Poslušajte neke od ovih pjesama i oduševit ćete se odličnom muzikom koju su slušali i naši roditelji, pa i nane/bake i dede.

Uradile: Anida Edhemović i Ema Ćerimagić

Tajne prirode

Šta to priroda skriva? Zar ona nije puna mira?

Da li cvijeće priča? To bi bila najlijepša priča.

Da li trava leti ? Ili ne zna da sleti.

Nađa Purgić, III-1

Literarni radovi

Čengić Vila - moja škola

Moja škola je mila, zove se Čengić Vila. Škola mi je kao svila. U školi pišem i učim i nikada se ne mučim.

Nađa Purgić, III-1

Domovina u mom srcu

Domovina, jedna riječ, a u nju tako mnogo stalo. Ko si? Šta si? Odakle si? Sve je to domovina. Ona je naša druga mati koja nas je u svoje brižno krilo svila. Moja je domovina Bosna i Hercegovina. Ponosim se time što sam dijete tako divne zemlje. Volim njena brda i planine, rijeke i doline, zelene ravnice i vazduh što dišem. Bosna, Drina, Una, Pliva, Neretva i Vrbas, biseri su njeni, bistre hladne vode. Nigdje nebo nije plavlje, nigdje sunce ne grije toplije, nigdje cvijeće ne miriše opojnije. Gradovi su njeni vitezovi hrabri, neuništivi spomenici njene burne historije. Iako je mala, u srcu Balkana, ona je prkosna i ponosna. Od mnogih napadana, ali nikad pokorena i savladana. Domovina se brani i čuva, njeguje i gradi i u srcu nosi. Za njenu slobodu živote su dali mnogi hrabri ljudi. Ali, šta je zemlja bez njenih ljudi? Baš zato sam ponosan, jer su Bosanci i Hercegovci hrabri, pošteni i plemeniti ljudi. Oni su ljudi dobre duše, otvorenog srca i raširenih ruku za sve koji dođu u posjetu. Ma otkud došli putnici namjernici primljeni su rado i srdačno dočekani. To je moja domovina, jedna i jedina. Ona je dala mnoga “zlatna pera” - Dizdara, Selimovića, Šantića, Kulenovića, Ćopića, Sidrana, Andrića... Zato joj neizmjerno hvala. Svi su oni njene čari i ljepotu, svojim darom pera, pronijeli po svijetu. Bosna je zemlja mojih pradjedova, tu su moji korijeni i sve što volim. U srcu je nosim i u svojoj duši. Gdje god da odem, jedva čekam da joj se vratim, jer u njoj se tuga lakše tuguje, a sreći se jače raduje. Kada sam tužan ili me nešto boli, puno lakše prođe jer nisam sam. Oko mene su ljudi moji, ljudi mehkog srca i bosanske duše. Domovina nas bodri, kroz cijeli život prati, na nama je da znamo kada krenuti, a kada stati. Živjeti život u punoj ljepoti moguće je samo u rođenoj zemlji. Domovina, kao i mnogo toga, je najljepši dar od samoga Boga. Svako novo proljeće, ljeto, jesen, zima - nove radosti, nadahnuća koja nam pruža domovina. Punih usta, punog srca, želim reći da vječno živi u miru, moja zemlja mila, moja Bosna i Hercegovina.

Alen Kumašin

Literarni radovi

Moja Bosna

Domovina moja,Bosna uvijek je bila.Na njenoj zemlji, čovjek postaješ danima.Sjećanja ti ostanu u duši, a ljudi u srcu.

Neprođedan da se nesjetiš izleta na Bjelašnici, hladnih sarajevskih noći, takmičenja u starom gradu Mostaru i da u baščaršijskim ulicama nevidiš staru nanu.Skromna ti si uvijek bila.Ljudska srca griješ svojim krilima.Kad ju vidiš, želiš jusanjati, a gdje god da dođeš, želiš pričati onjenoj ljepoti. Posjetiš Hercegovinu, dušu obasjaš zrakom, srce ispuniš toplinomi šumom bujne prirode.U Bosni, od stare majke naučiš postaviti sofru i umornog oca poslužiti.Na ulicama upoznaš ljude,pamtiš ih podobroti u njihovimočima. Bosna čuva mnogo tajni i mnogo ljepota. Njenevrline svi vide u najvećem i najljepšem svjetlu.Tvoje najdublje i najbolnije raneprekrivenesu cvijetom sjećanja. Mnogo si ti prošla i preživjela, ali svoju ljepotu u toj borbi nisi izgubila.Ljepota tvoja okupira,a ime tvoje usnemiluje. Srca ljudi zaokupiraš šarmom, to ti svako zavidi.Znaš nas zabaviti u starom gradu Mostaru, kad u Neretvuskočemo i vidimo zelenu travu.Sarajevo meni drago uvijek je bilo.Kad Baščaršijom prošetaš, vidišrazni nakit i ukusnuhranu i čuješ golubove kako lete ljudima na dlan da uzmu hranu.U Visokomse nalaze piramide.Ljudima privlačne, a meni zanimljive.Priroda ih uredila. Kroz moju Bosnu tekurazne rijeke.Stoje joj k'o salivene.Znaju biti u društvu šuma.Prave harmoniju jednedrugima, krase prirodu, dok ljusko uho umiruju svojim šumom.Dunjaluk - meni je to Bosna. Svakim danom te iznenadi.Djetinjstvo ispuni srećom i veseljem, a život ljudima kakvih u svijetu nema.Sjetiš se ponekad stare komšinicekojoj sipomagao, druga s kojimsi zijane pravio i onoga dana kada si drugarici Amni iz avlije cvijetu ruku podario.

Moja Bosna nas čuva u svom krilu i nadgleda iz prikrivenih sjena.Bosno moja,životom te cijenim.

Ajna Skopak

Prijateljstvo

Bosna

Pjevaćemo zajedno Skakutati ujedno. Odrastati i učiti, Prijatelji biti!

Kažu da je sreća veća Prijatelja imati. Onda još je veća sreća Dodatnog upoznati. Efendić Lejla

Domovino moja, pjevam pjesme tvoje i rado slušam kako majke tvoje ljubav kroje.

Držim te jako i nikada te neću pustiti, Bosno moja, uvijek ću ti se diviti. Uvijek ću te rado gledati i s ponosom o Tebi pričati.

Domovino naša mila, uvijek nam sretna i slobodna bila! Zemljo moja, i zemljo predaka mojih, voljet ću te dovijeka.

Muhamed Mašić

Likovni radovi

Anida Edhemović

Umihana Kurtović

Haris Muhedinović

Danijal Đelilović

Lamija Hodović

Sajra Pleho

Likovni radovi

Nafija Grabus

Nedžma Suljović

Ajna Kolaković

Zara Trokić Rijad Tucaković

Zanimljivosti

Atlantida

- iščezli svijet

Vjerovatno ste svi čuli za priču o tajanstvenom svijetu koji već dugo leži na dnu okeana – Atlantidi. Ipak, o tom svijetu se i danas vrlo malo zna. Platonova priča o Atlantidi i opis njene tužne propasti, tokom mnogih stoljeća smatrani su legendom. Pa i danas, u naučnom svijetu ne postoji jedinstveno mišljenje da li je ova civilizacija zaista postojala.

Atlantida je u grčkoj mitologiji ostrvo legendarne drevne kulture, o čijem samom postojanju i lokaciji nema čvrstih dokaza. Prvi put Atlantidu spominje starogrčki filozof Platon, koji kaže da je ona razorena prirodnom katastrofom, najvjerojatnije potresom ili potopom. To je navodno bilo više od 9 400 godina prije Platona.

Atlantida se prostirala iza "Herkulusovih stubova", imala je površinu od oko 154,000 kvadratnih milja i na njoj je živjelo 20,000,000 ljudi. Atlantida je, kako Platon navodi, gospodarila mediternskom carevinom.

Atlanti su se borili za osnivanje države sa idealima bratstva i prijateljstva. Također se navodi da je civilizacja Atlanta bila veoma bogata, te da je grad bio ograđen zidovima od bronze, a dvorci i hramovi od suhog zlata i najboljeg srebra. Atlantida se nalazi na dnu Atlantskog okeana, 620 milja od afričke obale. Tako je Atlantida i dobila ime.

Postoji mnogo legendi o stanovnicima Atlantide i o tome kako je njihova napredna civilizacija nestala. Po jednoj legendi, uništili su sami sebe pogrešnom upotrebom nekakve strašne energije, a po drugoj, bogovi su ih kaznili zbog nemorala. Uradio: Alden Merdović

Humanitarne

aktivnosti

“Čengić Vila I” ima srce

Sigurno ste svi vidjeli bazar u holu naše škole prije nekoliko dana. Zanimalo nas je kojim povodom je ovaj bazar napravljen, kako su tekle pripreme i kolika je zainteresiranost gostiju za bazar.

Vrijeme je novogodišnjih praznika i naša škola je uvijek posebno ukrašena u to vrijeme. Jelke, čestitke, različiti ukrasi i paketići krase našu školu. U decembru je u toku bila akcija pravljenja paketića za djecu koju će ovi paketići posebno obradovati. To su siromašna djeca ili djeca koja žive u zemlji u kojoj je rat, Ukrajini.

Kako smo saznali od naših sagovornika, i ovaj bazar je bio humanitarni jer se novac koji se prikupio od prodaje proizvoda poslao djeci koja su oboljela od raka. A šta su to pravili naših učenici? Na štanodovima ste mogli naći svašta, od različitih kolača, čestitki, nakita do proizvoda koji su kreativni, a i korisni.

Učiteljica Maja Ključo nam je rekla da se ovogodišnji bazar održava na Međunarodni dan ljudske solidarnosti. Jako je ponosna na to i rekla nam je da su učenici sretni što na ovaj način pomažu svojim vršnjacima kojima su školske klupe zamijenili kreveti u bolnici. Posjećenost ovog bazara koji se održavao dva dana, za starije i mlađe učenike, bila je ogromna. Mnogo roditelja je došlo, a svi učenici su kupovali makar po jedan muffin da se zaslade na velikom odmoru.

Nadamo se da će u našoj školi biti još ovakvih lijepih i dobrotvornih događanja.

Zana Sarić

Anketa

Bogatstva naše zemlje

Uradili smo anketu u našoj školi u vezi s tim kako učenici i učenice vide našu zemlju, Bosnu i Hercegovinu. Postavili smo im pitanja u vezi s onim što su bogatstva naše domovine, čime se svi Bosanci i Hercegovci ponose.Također nas je zanimalo da li su učenici dodatno istraživali o našoj domovini, kao i to da li su o prošlosti naše zemlje saznali od članova svoje porodice.

Anketa je urađena na uzorku od 120 učenika i učenica naše škole. Pogledajte rezultate ankete.

Zana Sarić i Zana Omerčić

Istraživanje Marilyn Monroe - zloupotreba filmske dive

Znate li ko je Marilyn Monroe? U ovom tekstu sam se bavila načinom na koji industrija iskorištava ovu popularnu glumicu. Novac se zarađuje na osnovnu njenog imena što smeta mnogim kritičarima.

Mnogi znaju ko je Marilyn Monore, ali da li je iko svjestan toga na koji način ljudi iskorištavaju nju za zaradu, čak i nakon njene smrti?

Marilyn Monroe (Norma Jeane Mortenson; 1. juna 1926 – 4. augusta 1962) je američka glumica koja je dostigla vrhunac svoje popularnosti u 50-im godinama. Čak i nakon svoje smrti, ona je i dalje znana u pop kulturi.

Marilyn je uvijek imala težak život, od uništene porodice do problema s drogom, našla se u mnogo teških situacija u životu, ali na kraju se izborila za sebe i postala jedna od najpoznatijih holivudskih glumica svog vremena.

Uprkos njenoj tragičnoj smrti, Marilyn je i dan danas iskorištena za profit od strane reditelja, glumaca, pisaca i slično.

Danas, ljudi koriste Marilynin život, pretvarajući ga u filmove, i tako zarađuju na pogrešan način. Jedan od takvih filmova je film „Blonde“ koji na veoma pogrešan i eksplicitan način prikazuje Marilyn i njena iskustva u Hollywoodu bez toga da zapravo pokuša da prikaže težinu iskustava kroz koja je ona prošla na kvalitetan način.

Njenu ekspolataciju pokazuje i činjenica da je njen „net worth“ prije smrti bio 800 hiljada dolara,a danas on iznosi oko 10 miliona dolara.

Napisala: Hujdur Sumeja

Film Girl, Interrupted - odnos filma i knjige

Girl, Interrupted je američki psihološki film koji prati mladu ženu Susannu Kaysen, koja nakon propalog pokušaja samoubistva, provodi 18 mjeseci u mentalnoj bolnici između 1963 i 1968. Film je dobio mješovite kritike od strane kritičara, ali je dobio pozitivnije ocjene u narednim godinama.

Ovaj film je ˝zasnovan˝ na knjizi pod istim imenom, iako, čak i po samoj autorici knjige, Susanni Kaysen, ovaj film nije u potpunosti precizan. Iako mnogi misle da ovaj film ne čini pravdu samoj knjizi, on ima dobre strane.

Ovaj film dobro prikazuje eru u kojoj se nalazi – 60-te godine, kada se mentalno zdravlje i dalje gledalo kao tabu tema u društvu i kada su mentalno bolesni ljudi viđeni kao autsajderi. Ovaj film jako dobro i prikazuje tadašnju situaciju u mentalnim bolnicama kada su ljudi sa raznim veoma različitim mentalnim bolestima grupisani zajedno i nisu dobivali pravilnu zaštitu i brigu, što rezultira haosom. Ovaj film je, po mom mišljenju, dobar u prikazivanju same mentalne bolesti i bolji od drugih filmova koje sam pogledala na tu temu, i ima mnoge upečatljive scene. Što se tiče glume, glumci su uradili odličan posao i prikazali su svakog lika na realističan način, međutim, neki od likova su bili mnogo drugačiji od onih prikazanih u knjizi, što smeta mnogima.

Kinematografija je bila inovativna, ali ne i ometajuća. Girl, Interrupted ima veoma dramatičnu kinematografiju koja ne oduševljava, ali vas definitivno podstiče na preispitujete svog pogled na svijet, barem sa psihološke strane.

Napisala: Hujdur Sumeja

Tehnologija

Zašto je Japan zemlja budućnosti?

Često vidimo brojne izume i nadogradnje postojećih izuma kakve nismo ni znali da nam trebaju. Upravo po ovakvim iznenađujućim izumima poznat je Japan, zbog čega brojni misle da je 10 godina prije ostatka svijeta.

Hoteli u obliku kapsula - S obzirom na velik broj populacije, mnogi hoteli imaju oblik kapsule koja ima tačno dovoljno mjesta za po jednu osobu. Oni imaju ogroman kapacitet, a štede prostor.

Restorani - Restorani imaju i opcije sjedenja za samo jednu osobu gdje osoba digitalno naruči jelo koje mu se isporuči dizanjem prozora ispred. Ovo omogućuje asocijalnim ljudima i nekome ko je imao generalno težak dan manje komunikacije.

Vozovi - Vozovi u Japanu kao saobraćaj su veoma razvijeni. Veoma su brzi i mogu prevesti ogroman broj ljudi u kratko vrijeme.

Arkade - Arkade su uglavnom zasebne višespratne zgrade.

Parkiranje - Hoteli, restorani i slično imaju automatsko parkiranje za standard. Često se auta parkiraju jedno na drugo kako bi se uštedio prostor.

Roboti – Roboti obavljaju mnogo djelatnosti. Usluga mnogih hotela su roboti kojizamjenjuju ljude u ovom poslu. Konobari mnogih restorana su također roboti, ali manji u odnosu na one koji rade kao hotelsko osoblje.

Sve prethodno navedeno navodi nas na pitanje „Zašto je Japan toliko ispred ostatka svijeta?“ Japanci su veoma disciplinovani, vrijedni i posvećeni poslu prije svega. Oni su voljni raditi ogroman broj sati kako bi postigli rezultate još od samog djetinjstva.

Uradila: Hana Kaplan

Intervju: Alona Brzina, teniserka Volim takmičenja, stalne izazove i prijateljstva

Naša škola krije mnogo talenata u različitim oblastima: umjetničkim, sportskim, naučnim. Jedan od njih je sigurno i Alona Brzina, kojoj smo postavili nekoliko pitanja u vezi s tenisom, kojim se bavi od sedme godine.

Osnovac: Kada si se počela baviti tenisom?

Alona: Tenisom sam se počela baviti sa 7 godina. Osnovac: Šta voliš kod ovog sporta?

Alona: Volim takmičenja, stalne izazove i prijateljstva koja sam sklopila širom svijeta. Osnovac: Šta ne voliš kod ovog sporta?

Alona: Ne volim poraz.

Osnovac: Zašto si odlučila da treniraš baš ovaj sport?

Alona: Kada sam bila mala, htjela sam neki sport za djevojčice i odlukaje pala na tenis.

Osnovac: Po čemu je ovaj sport poseban (po tebi)?

Alona: Tenis je poseban zbog stalnih putovanja, stalnih izazova i druženja.

Osnovac: Ko ti pruža podršku? Na koji način?

Alona: Najveću podršku mi pruža moja porodica, uz mene su na treninzima, i tokom teških mečeva daju mi veliku motivaciju i podršku.

Osnovac: Čime se baviš u slobodno vrijeme?

Alona: Tenis je zahtjevan sport pa nemam slobodnog vremena.

Treniram dva, a nekada i tri puta dnevno.

Osnovac: Da li se planiraš baviti ovim sportom u budućnosti?

Alona: Moja velika želja i san je da se profesionalno bavim tenisom i predstavljam svoju državu na svjetskom prvenstvu.

Osnovac: Kako se spremaš za takmičenje?

Alona: Pripreme za takmičenje su jako naporne, ustajem u 6:30 ujutro a s treninzima startam u 7:30. Dnevno provedem 5-6 sati u trenažnom procesu.

Osnovac: Koje takmičenje ti je posebno bitno i drago?

Alona: Najdraže takmičenje mi je Europsko prvenstvo jer sam predstavljala svoju državu. Osnovac: Kako izgleda jedan tvoj radni dan?

Alona: Ustajem u 6:30, treniram od 7:30 do 10:00. Nakon treninga se spremam za školu, u školi sam do 18 sati. Pravo iz škole idem nadrugi trening i treniram do 20:30.

Osnovac: Poruka za sve učenike naše škole?

Alona: Radite naporno i ostvarit ćete svoje želje i snove.

Uradila: Sumeja Hujdur

Raspoloženje

Kako boje utječu na naše raspoloženje?

Boje, iako naizgled nevažan faktor našeg raspoloženja, zapravo utječu mnogo na nas. U ovom tekstu ćete saznati kakav učinak boje imaju na nas.

Crvena - Crvenu često povezujemo sa snažnim emocijama. Kao boja, veoma je upečatljiva. Crvenu usko vežemo za emocije poput ljutnje, hrbrosti, ljubavi, snage, ali i opasnosti. Upravo zbog ovoga, preporučuje se nositi detalje odjeće u crvenoj boji kako bismo ostvarili efekt ekstrovertnosti u odnosu na grupu.

Roza - Roza vežemo uz srdačnost, razumijevanje i slatkoću. Roza kao boja često djeluje i blago i uravnoteženo.

Narandžasta - Narandžasta nas često asocira na samopouzdanje, komunikativnost, sreću i entuzijazam. Međutim, ova boja također utječe na osjećaj gladi, koju upravo podstiče.

Žuta - Žutu kao svijetlu boju povezujemo sa srećom, krativnošću i veselošću. Međutim previše žute boje na jednom mjestu ili jednoj osobi može imati suprotan efekt - anksioznosti i nestrpljivosti.

Ljubičasta - Ljubičasta uglavnom asociramo na spiritualnost i zamišljenost. Tamnije nijanse ljubičaste povezujemo s bogatstvom i kavlitetom.

Zelena - Zelena podstiče kreativnost, balans i stabilnost. Tamnije nijanse zelene stvaraju efekat skupocjenosti, dok svjetlije označavaju prirodu i preporod. Međutim, previše zelene odaje osjećaj ljubomore i sebičnosti. Zelena je također boja koja odmara vid - oči.

Plava - Plava je boja mira, odanosti i pouzdanosti. Ona ima u potpunosti drugačije efekte na mozak u odnosu na crvenu - ona opušta mozak, smanjuje krvni pritisak i smanjuje osjećaj gladi. Tamnije nijanse plave stvaraju osjećaj ozbiljnosti i zrelosti.

Bijela - Bijelu boju s jedne strane povezujemo s nevinošću, a s druge strane s jednostavnošću, čistoćom i iskrenošću.

Crna - Crnu boju povezujemo s elegancijom, sofisticiranošću i formalnosti. Ona je veoma upečatljiva boja.

Crna boja neke ljude podsjeća na nešto negativno, mračne sile ili nešto tužno, ali to je posljedica vjerovanja raznih naroda.

Smeđa - Smeđa boja nas asocira na pouzdanost, oslonjenost i jednostavnost. Simbol marljivosti, pouzdanosti, stabilnosti, predanosti poslu i svom poslu je upravo cimet. Negativna strana je povezanost smeđe boje sa sumnjama i razočaranjima.

Uradila: Hana Kaplan

Intervju: Esmir Salihović, pisac i pedagog

Volim raditi s djecom i pisati za njih

Pisac Esmir Salihović gostovao je u našoj školi na književnoj večeri i tada smo ga upoznali, a upoznali smo i njegova djela za djecu. Imali smo priliku postaviti mu nekoliko pitanja, ali nas je zanimalo još puno toga, pa smo mu se obratili i zamoliligazaintervju.Našapitanja,kaoinjegoveodgovore,možetepročitatiu nastavku.

Osnovac: Koliko se već dugo bavite pisanjem za djecu?

Esmir S: Od studentskih dana. Nisam počeo s pisanjem u djetinjstvu, kako to obično biva, već u kasnijim studentskim danima.

Osnovac: Gdje nalazite inspiraciju dok pišete? Šta Vas motiviše?

Esmir S: Inspiriše me porodično okruženje. Trudim se kroz humor poslati neke veoma važne poruke. Nastojim puno posmatrati neke "sitne" stvari koje mogu i često postanu u pjesamama velike teme.

Osnovac: Kako je raditi s djecom kao pedagog? Kako gledate na taj posao?

Esmir S: S djecom je ugodno raditi. To mi je bila želja da studiram i to sam i završio. To nije samo kancelarijski posao, uđem u učionice, realizujem radionice, odem na sekcije, radimo s roditeljima, sarađujem s lokalnom zajednicom. Ugodno je i široka je lepeza radnih zadataka tako da nije nimalo monotono. Imamo češće edukacije nego ostali prosvjetni radnici i to jedan benefit ove profesije.

Osnovac: Da li više volite pisati ili raditi kao pedagog? Zašto?

Esmir S: Za pisanje treba jača koncentracija. Misaono pisanje traži da se osamiš. Jako sam sretan kad napišem pjesmu koja vrijedi. Taj osjećaj sreće me drži duži vremenski period, a kad ga polako nestaje, vrijeme je za traženje inspiracije i nove pjesme. Ne znam, nekad mi je draže pisati, nekad raditi kao pedagog. Ne volim posao kad su u pitanju konflikti, kad se mora moderirati između roditelja kad je puno negativne energije, e tad poželim da sam kući da maštam i da pišem.

Osnovac: Bili ste na književnoj večeri u našoj školi. Šta će Vam najviše ostati u sjećanju?

Esmir S: Iskreno, sjajno ste organizovali naše druženje. Bio sam pozitivno iznenađen. Veliki broj učenika u publici i na bini, pa još ste neke moje pjesme preveli na strane jezike. Učinili ste me srećnim. Osjetio sam da ste se jako dobro pripremili, da ste čitali pjesme. Voditelji su također bili na visini zadatka. Što bi tinejdžeri rekli, "bilo je sve za pet".

Osnovac: Šta mislite o današnjim generacijama djece?

Esmir S: Današnja generacija djece je informatički pismena, dosta dobro poznaje strane jezike, ima mogućnost da bude konkurentna na svjetskom tržištu, ako bude učila, sanjala svoje snove, samo nebo im može biti granica. Samo bih im poručio da kvalitetnije provode svje slobodno vrijeme. Manje Tik-Toka i ostalih stvari koje oduzimaju sate, dane, godine, a da toga niste ni svjesni. To je jedna vrsta ovisnosti koja vam krade vrijeme.

Osnovac: Čitaju li današnja djeca dovoljno i zašto je čitanje važno?

Esmir S: Čitanja nikad dovoljno. Čitanje razvija vokabular, čitajući učimo iz iskustava drugih ljudi, razvija nam mentalnu kondiciju, čitanje nas čini plemenitijim, boljim ljudima. Moramo znati odabrati šta čitati, a tu djeca mogu potražiti pomoć bibliotekara, roditelja.

Osnovac: Šta ste željeli postati kad ste bili mali? Čime ste se željeli baviti?

Esmir S: Nisam imao neku čvrstu ideju šta bih želio postati. Uglavnom, sretan sam što sam u prosvjeti, što radim s djecom i pišem za djecu. Milina.

Osnovac: Čime se bavite u slobodno vrijeme? Imate li neki hobi?

Esmir S: Plivanje.

Osnovac: Šta biste poručili učenicima naše škole?

Esmir S: Ja vam se još jednom zahvaljujem na domaćinskom dočeku. Budite veseli, nasmijani. Sretni vam predstojeći praznici i raspust provedite u igri i čitanju, sa svojim vršnjacima. Anida Edhemović

Ideje za zimski raspust DIY u hladnim, zimskim danima

Imate li ideju šta ćete raditi tokom zimskog raspusta? Ako vam bude dosadno i dovoljno se odmorite, donosimo vam odlične ideje za kreativne radove, takozvane DIY aktivnosti. Pogledajte čime sve možete ispuniti svoj dan, a ne zaboravite da time razvijate sebe kao ličnost,popunjavate korisno svoje vrijeme i manje vremena provodite za računarom ili na mobitelu.

Slikanje konopcem

Konopac možete omotati oko komada drveta na razne načine kako biste dobili različite šare. Umočite u boju i lupajte kao pečate po papiru. Najljepši radovi mogu i na zid tvoje sobe.

Kolaž od dugmića

Kolaž smo obično pravili od papira, ali vi probajte ovu varijantu sa dugmićima, vidjet ćete da je jako zanimljivo.

Kolaž od leptirića

Još jedan primjer kolaža od leptirića koji je veoma jednostavno napraviti.

Lutkice za prste

Napravite slatke lutkice za prste od papira. Ovo je origami vještina i mislimo da ćete je jako lako savladati.

Brodići od zatvarača

Možete napraviti ove kreativne zatvarače od flaša. Ove makete možete iskoristiti i za časove tehničkog odgoja.

Moderna umjetnost

Jednostavan način predstavite svoju modernu umjetnost jeste da napravite sličnu stvar i poigrate se s različitim oblicima i bojama.

Cvjetići od papira

Vjerujte da je jako lako napraviti ove cvjetiće. Sve što vam je potrebno su različiti papiri, jednobojni i šareni, ljepilo i makaze.

Akvarijum

Da biste ovu ideju za pravljenje akvarijumaproveli u djelo, morat ćete da se opremite providnom folijom, tanjirima od papira i kamenčićima, između ostalog. Pustite mašti na volju.

Od kutije za jaja

Pakovanje za jaja može lako da se pretvori u malo remek-djelo, samo uzmite boje i pokušajte.

Roboti

Ove materijale možete naći u tatinoj kutiji za alat ili u podrumu. Uzmite bilo što od metala, žice i raznorazne oblike pretvorite u jednostavnog robota koji će izgledati vrlo šareno i veselo.

Raketa

Ovo ćete napravitiod rolni toalet papira. Napravite nekoliko valjaka, obojite ih i stavite im “kapice”. Dobit ćete pravu raketu!

Ukras za zid

Lijep ukras za sobu koji možete da napravite sami, popularni dreamcatcher. Odaberite boje po želji, koristite papirni tanjir i ukrase koji vam se uklapaju u dizajn vašeg dreamcatchera.

Pripremila: Lejla Imamović

Osnovac

LIST UČENIKA OSNOVNE ŠKOLE “ČENGIĆ-VILA I” Prvi snijeg

Bliži se Nova godina i ljepote njene, jedva čekam prvi snijeg i zima da krene. Skije moje čekaju me, Bjelašnicu da pregaze, Čekaju me novi puti i nove staze.

Tebe čekam, zimo bijela, Snjegovića da napravim. Dođi brzo i zabijeli, djecu svijeta razveseli.

Nedžma Suljović

Nadija Grabus