![](https://assets.isu.pub/document-structure/241227094927-43f1601585184d97f83beb6f2b2eb9ba/v1/4e6ef38b083c1fd69b03cb9473c946e1.jpeg)
![](https://assets.isu.pub/document-structure/241227094927-43f1601585184d97f83beb6f2b2eb9ba/v1/4e6ef38b083c1fd69b03cb9473c946e1.jpeg)
Osnovac
LIST
UČENIKA
OSNOVNE
ŠKOLE “ČENGIĆ VILA I”
![](https://assets.isu.pub/document-structure/241227094927-43f1601585184d97f83beb6f2b2eb9ba/v1/ad4a6bd1e830ded463caefd5ede7f357.jpeg)
Redakcija
Izdavač: JU OŠ “Čengić Vila I”
Urednica (učenica): Esma Honić
Novinari (učenici saradnici): Esma Honić, Iman Delić, Asija
Pamuk, Ejna Hasanović, Rejjan Masleša, Bakir Smajović, Ismail Bahtić, Isak Cerić, Dženan Hadžić, Afan Deljković, Nejla Zuko, Berina Hamzić
Naslovnica: Asija Pamuk
Čestitka: Esma Sofić
Voditeljica sekcije: Azra Rizvanbegović
![](https://assets.isu.pub/document-structure/241227094927-43f1601585184d97f83beb6f2b2eb9ba/v1/b2f0d80b27a718e756fd6ea6d8bf6e6f.jpeg)
Dragi čitatelji,
u ovom broju“Osnovca” govorimo o humanitarnim radovima, školskim aktivnostima, te mnogim stvarima koje možda niste znali...
Jedna od njih su i humanitarni paketići kojim su učenici naše škole obradovali mnoštvo djece. Ove godine dolazila nam je poznata gošća, spisateljica Elmira Helać-Mekić, s kojom smo se družili u našoj školi.
Intervjuisali smo učenicu naše škole Nedžmu Suljović koja nam je dala savjete za uspjeh u nekom sportu. Također smo intervjuisali nastavnika Saida Krantića koji nam je govorio o upotrebi matematike u svakodnevnom životu. Istraživali smo o sportovima i možete pročitati upute za treniranje, a ako ništa ne trenirate, vidjeti šta je odgovarajuće za vas. Istražili smo današnju modu, tehnologiju, te aplikacije za školu koje vam mogu pomoći. Također smo pripremili zanimljivosti o svemiru o kojem ćete puno naučiti. Zanima li vas šta sada mala raja (prvačići) misle o školi, možete pročitati u ovom broju časopisa. Donosimo vam brojne zanimljivosti o životinjama te jednu slatku osmosmjerku. Upoznat ćete lijepe planine naše domovine, a izdvojili smo i top pet destinacija koje možete posjetiti. U ovom broju vas čeka još mnogo toga, uživajte!
![](https://assets.isu.pub/document-structure/241227094927-43f1601585184d97f83beb6f2b2eb9ba/v1/93d727b16d4bcdeb7c9c122e12f430b1.jpeg)
urednica
Akcije
Humanitarni paketići za ugrožene u poplavama
U našoj školi uvijek su organizirane akcije u kojima pomažemo onima kojima je pomoć jako potrebna: siromašnim i bolesnim. I ove školske godine bilo je dosta humanitarnih akcija u kojima ste svi vi učestvovali. Prisjetimo se nekih od njih.
Poplave koje su zadesile Jablanicu, Konjic i druge dijelove naše zemlje bile su povod da se u našoj školi pokrene akcija pomoći učenicima koji su u ovim poplavama ostali bez krova nad glavom i koji nisu bili u mogućnosti pohađati školu. Ova akcija naišla je na velik odaziv naših učenika i njihovim roditelja.
Naši mališani prikupljali su i jabuke kako bi ih odnijeli u Narodnu kuhinju gdje se također hrane ljudi slabijeg imovinskog stanja, odnosno oni koji ne mogu sami zaraditi za obroke.
Pomoć se može pružiti i kroz ekološke projekte kao što je skupljanje PET ambalaže koje se i ove godine organiziralo u našoj školi. Pored toga, bazari povodom važnih datuma bili su također prilika da vrijedne ručice naših učenika, koje su izraživale nakit, sapune, kreativne kutije i slično, pomognu onima Kojima je pomoć potrebna.
![](https://assets.isu.pub/document-structure/241227094927-43f1601585184d97f83beb6f2b2eb9ba/v1/412cda60abef5aac7cd92c15995c3ff7.jpeg)
Povodom novogodišnjih praznika, odlučili smo obradovati djecu koja možda neće dobiti paketić za Novu godinu. Brižno smo im spremili paketiće koji će izmamiti osmijeh na njihova lica. Hvala svima na učešću u svim ovim
![](https://assets.isu.pub/document-structure/241227094927-43f1601585184d97f83beb6f2b2eb9ba/v1/04832e55d2b7f6ec999644cbd94017b2.jpeg)
![](https://assets.isu.pub/document-structure/241227094927-43f1601585184d97f83beb6f2b2eb9ba/v1/7ca957a5525c9ed477e5a74b63fd0c60.jpeg)
![](https://assets.isu.pub/document-structure/241227094927-43f1601585184d97f83beb6f2b2eb9ba/v1/46ca180aa5b005020ac94fe4ea61c654.jpeg)
![](https://assets.isu.pub/document-structure/241227094927-43f1601585184d97f83beb6f2b2eb9ba/v1/5e0dec98d6108c5d7de703df5eff72b0.jpeg)
Susreti u našoj školi
Elvira Helać-Mekić - spisateljica u našoj
školi
Naša škola se uvijek trudi njegovati ljubav prema knjigama kod svih učenika podjednako. Književne večeri koje se održavaju u holu naše škole su prava prilika za to. I ove godine konačno smo imali priliku družiti se s piscima, pokazati im kako mi pišemo i čuti mnogo mudrosti od njih.
U oktobru je našu školu posjetila spisateljica Elvira Helać-Mekić. Ovo druženje s piscima je održano tokom oktobra, koji je poznat kao Mjesec knjige.
Učenici su imali priliku postaviti joj pitanja u vezi s njenim radom. Čitali su svoje stihove i pokazali da se i među njima kriju budući pisci i pjesnici.
Pjevalo se i sviralo, razgovaralo o knjigama i pisanju. Po tome je naša škola poznata, da se trudi probuditi ljubav prema knjigama u svima nama. Svi su bili oduševljeni ovim druženjem s spisateljicom, a neki su se i slikali s njom.
Elmira Helać-Mekić rođena je u Sarajevu 6. maja 1965. godine. Školovala se u Sarajevu gdje je završila osnovnu i srednju školu te Pedagoški fakultet.
Pored velike ljubavi prema djeci i radu u nastavi, Elmira je oduvijek pokazivala i ljubav prema pisanoj riječi koja je namijenjena prvenstveno djeci.
Ova sarajevska učiteljica i književnica spojila je dvije ljubavi – ljubav prema pisanju i edukaciji – te objavila već četiri knjige s ciljem da educira djecu o prevenciji vršnjačkog nasilja.
Nadamo se da će i naredne godine naša škola ugostiti vrijedne pisce za djecu.
redakcija
![](https://assets.isu.pub/document-structure/241227094927-43f1601585184d97f83beb6f2b2eb9ba/v1/4039dc0fbd1fca14fcab92455172ec2e.jpeg)
![](https://assets.isu.pub/document-structure/241227094927-43f1601585184d97f83beb6f2b2eb9ba/v1/355977f168b14021778727ef5d3fc299.jpeg)
![](https://assets.isu.pub/document-structure/241227094927-43f1601585184d97f83beb6f2b2eb9ba/v1/5c9965e8b0b05fcf766ada02f2df288e.jpeg)
Interview: Said Krantić, nastavnik matematike
Učenici će voljeti matematiku kada shvate kako
se ona koristi u stvarnom životu
Za ovaj broj „Osnovca“ odlučili smo nekoliko pitanja postaviti našem nastavniku matematike, Saidu Krantiću. O matematici, svom poslu i današnjim generacijama učenika pročitajte u nastavku intervjua.
Osnovac: Koliko već dugo radite u našoj školi?
Nastavnik Said: U našoj školi radim od septembra 2007. godine, dakle više od17 godina.
Osnovac: Da li volite raditi s djecom? Šta Vas motiviše?
Nastavnik Said: Da, zato što rad s djecom može biti zaista inspirativan i ispunjavajući. Rad s djecom otvara prostor za kreativnost i priliku da se pomogne u njihovom razvoju.
Radoznalost učenika me motiviše da stalno pronalazim nove načine da ih podržim, da im pomognem na najbolji mogući način, bilo kroz učenje i rješavanje problema ili pružanje podrške u svakodnevnim izazovima.
Osnovac: Koliko djeca vole matematiku?
Nastavnik Said: Koliko će djeca voljeti matematiku zavisi od više faktora. Tu je prije svega način na koji im se prezentira gradivo, njihovo iskustvo učenja i lične sklonosti.
![](https://assets.isu.pub/document-structure/241227094927-43f1601585184d97f83beb6f2b2eb9ba/v1/62ce36d083ccdbc8e0b1cbc08c34af77.jpeg)
Djeca će sigurno voljeti matematiku više ako je nastava je zabavna i interaktivna, ako se realizuje kroz igru, zagonetke i praktične primjere, ako ostvaruju uspjeh, ako razumiju gradivo i osjećaju se uspješnim, ako im se objasni njena praktična primjena i kada shvate kako se matematika koristi u stvarnom životu.
Osnovac: Čime se bavite u slobodno vrijeme?
Nastavnik Said: U slobodno vrijeme na neki način opet se bavim naukom. Imam nekoliko hobija kojima povremeno skratim dosadu. Međutim, najviše vremena provodim za računarom kreirajući nastavne sadržaje za svoju web stranicu. U skladu s potrebama dio vremena povremeno odvojim za programiranje aplikacija i drugih alata za nastavu. Uglavnom, na kraju se sve svodi na profesionalni rad. Nažalost, samo vikendom imam vemena koje mogu posvetiti svojoj porodici, ali i to se vrlo često zna promijeniti.
Osnovac: Vaše omiljeno jelo?
Nastavnik Said: Cijela i deset, sa ili bez kajmaka, svejedno.
Osnovac: Navedite nam Vašu omiljenu aplikaciju koju koristite?
Nastavnik Said: Ovisno na koju platformu mislite, postoji više aplikacija. Ako mislite na android aplikaciju, onda ih ima više, a ako govorimo o aplikacijama za računare, onda je to Wordpress, Canva, Office 365 i još neke.
Osnovac: Kako spremate učenike za takmičenje iz matematike?
Nastavnik Said: Priprema učenika za takmičenje iz matematike zahtijeva pažljivo planiranje, motivaciju i individualizovan pristup. Kvalitetna priprema podrazumijeva da se učenicima prvo objasni nivo i format takmičenja i da se upoznaju s tipovima zadataka.
Dalje je potrebno analizirati zadatke iz prethodnih godina kako bi uvidjeli obrasce koji se ponavljaju. Potrebno je izraditi dobar plan pripreme koji podrazumijeva postepeni pristup težini gradiva, redovne vježbe najmanje dva do tri puta sedmično i redovno organizovati probna takmičenja među učenicima koji idu na dodatnu nastavu.
Potrebno je razvijati ključne vještine, logičko razmišljanje i brzinu i tačnost u rješavanju zadataka. Često zajedno analizirati gdje su učenici pogriješili i kako to ispraviti. Također, jako je bitno i korištenje resursa, raznih knjiga i materijala, zbirki zadataka za takmičenja. Tu su i online platforme.
Međutim, dvije stvari je potrebno posebno istaći. Prva je podrška i motivacija, tj. pohvaliti trud i zalaganje, a ne samo postignuti rezultat. I druga bitna stvar koju posebno ističem je priprema za stres. Učenici moraju znati i naučiti da upravljaju vremenom i ostanu smireni tokom takmičenja, a na kraju da budu spremni prihvatiti i poraz ukoliko ne uspiju.
![](https://assets.isu.pub/document-structure/241227094927-43f1601585184d97f83beb6f2b2eb9ba/v1/8519d774f8168e211d7334453b8ef7b9.jpeg)
![](https://assets.isu.pub/document-structure/241227094927-43f1601585184d97f83beb6f2b2eb9ba/v1/d09c9aeda474c7ef1fade1f46eeda2f0.jpeg)
Osnovac
Interview: Said Krantić, nastavnik matematike
Učenici su ključ vlastitog uspjeha
Osnovac: Da li su prijašnje generacije učenika bile drugačije nego danas? Po čemu?
Nastavnik Said: Može se primijetiti velika razlika prijašnjih generacija učenika od današnjih u mnogim aspektima, što je rezultat promjena u društvu, tehnologiji i obrazovnim metodama.
Navest ću neke razlike. Prvo je pristup informacijama. Prije su učenici dolazili do informacija uglavnom iz knjiga, od učitelja ili iz biblioteka, i morali su ulagati mnogo vremena u istraživanje i pronalaženjepodataka.
Danas internet omogućava brz i lak pristup informacijama koje učenici često koriste, bez da su prethodno provjerili vjerodostojnost izvora i valjanost infomacija do kojih su došli. Drugo, tehnologija i alati za učenje.
Prije se pisalo kredom na tabli, koristili su se papirni udžbenici i sveske. Današnja upotreba pametnih tabli, laptopa, aplikacija i online platformi bitnoje promijenilo način podučavanja i učenja.
![](https://assets.isu.pub/document-structure/241227094927-43f1601585184d97f83beb6f2b2eb9ba/v1/abb55f2b554cd3d534947e3c06d43af9.jpeg)
Treća bitna stvar je motivacija i pažnja. Prije su učenici često imali dužu pažnju, jer nije bilo npr. mobilnih telefona koji bi ih ometali i odvlačili pažnju. Danas TikTok i druge platforme mogu uticati na sposobnost koncentracije, jer djeca jedva čekaju kada će se čas završiti da vide je li ih neko zvao, da li je neko nešto objavio, itd.
Tu je i društveni pritisak. Prije su se društveni pritisci uglavnom dešavali uživo, u školi ili u zajednici. Danas se učenici suočavaju s pritiscima i online, kroz društvene mreže, što može utjecati na njihovo samopouzdanje i psihičko zdravlje.
Drugačiji je i stil podučavanja. Prije su se nastavnici često oslanjali na autoritativni stil podučavanja i disciplina je bila ključna za memorisanje sadržaja. Danas je fokus je na interaktivnom učenju, individualnom pristupu i razvijanju kritičkog mišljenja. Ponovo ću spomenuti takmičenja i odnos prema takmičenjima i izazovima. Prije su se takmičenja često smatrala vrhuncem uspjeha, i učenici su ulagali dodatnenapore.
![](https://assets.isu.pub/document-structure/241227094927-43f1601585184d97f83beb6f2b2eb9ba/v1/595d47328d41fd189cf06127df2ee4e1.jpeg)
Danas su neka djeca motivisana takmičenjima, ali veći broj voli praktične projekte, dok takmičenja vide kao dodatni pritisak. Iako ima još razlika, ovdje ću stati i samo još spomenuti vrijednosti i očekivanja. Prije je veći fokus bio na obrazovanju kao ključnoj vrijednosti zabudućnost.
Danas je i dalje obrazovanje bitno, ali se učenici sve češće traže između školskih i vannastavnih aktivnosti.
Osnovac: Na koji način djeca mogu iskoristiti matematiku u svom životu?
Nastavnik Said: Matematika ima brojne praktične primjene u svakodnevnom životu, koje djeca mogu koristiti kako bi bolje razumjela svijet oko sebe i postala efikasnija u rješavanju problema. Evo samo nekoliko primjera.
Rješavanje svakodnevnih problema kao što je planiranje budžeta (praćenje džeparca, štednje i potrošnje), kupovina (računanje cijena, popusta i povrata novca), vrijeme (planiranje aktivnosti, rasporeda i praćenje trajanja zadataka). Kritičko razmišljanje i logika jer matematika razvija sposobnost logičkog razmišljanja i donošenja odluka, što pomaže u svakodnevnim situacijama poput organizacije rada ili analize problema. Kreativnost i hobiji kroz primjenu u umjetnosti (geometrija pomaže u crtanju, slikanju i pravljenju dizajna), kuhanju (mjerenje sastojaka, proporcije i preračunavanjerecepata), igre i sport (shvatanje pravila, statistike i strategije).
Razumijevanje svijeta oko sebe, prirode (kroz matematiku mogu se razumjeti obrasci, simetrije i proporcije u prirodi), tehnologije (osnove kodiranja i algoritama često se oslanjaju na matematičke principe), statistike (razumijevanje brojeva pomaže pri analizi podataka, poput praćenja sportskih rezultata ili vremenske prognoze). Priprema za buduće karijere jer je matematika osnova za mnoge oblasti, uključujući nauku, inženjerstvo, medicinu, ekonomiju, arhitekturu, dizajn i dr.Društvene igre i zabava jer dok igrate igre koje uključuju brojeve, strategiju ili logiku (poput Sudoku, šaha ili Rubikove kocke), djeca razvijaju matematičke vještine na zabavan način. Građenje samopouzdanja jer kad djeca primijene matematičke vještine u stvarnim situacijama i uspiju riješiti probleme, to im daje osjećaj uspjeha i jača njihovo samopouzdanje.
Na kraju, kako bi matematika postala još zanimljivija, treba pokazatidjeci kako se može primijeniti u stvarima koje njih interesuju, bilo da je to sport, muzika ili tehnologija.
Osnovac: Šta biste poručili učenicima naše škole?
Nastavnik Said: Dragi učenici, ne zaboravite da ste lično vi ključ svog uspjeha.
Naša škola nije samo mjesto gdje učite matematiku, jezik ili nauku, to je prostor gdje gradite svoju budućnost, stičete prijatelje i razvijate svoje talente. Vjerujte u sebe jer nijedan zadatak nije pretežak ako vjerujete u svoje sposobnosti. Možda će ponekad biti izazova, ali oni su prilika da postanete jači i pametniji. Ne bojte se praviti greške, ali učite iz njih. Škola je mjesto i vaša prilika da istražite svoje interese i razvijate se, zato budite radoznali, postavljajte pitanja i tražite prilike da naučite nešto novo. Budite dobri prema drugarima i prema nastavnicima, i međusobno se podržavajte. Pronađiteonoštovolite i razvijajte svoje strasti i talente.
Budite hrabri i uporni jer svijet voli pobjednike i pun je mogućnosti, ali te mogućnosti dolaze samo onima koji su hrabri da sanjaju i dovoljno uporni da ostvare te snove. Na kraju, budite živi, zdravi i veseli i uživajte u učenju s vjerom i ubjeđenjem da ćete sutra biti veliki i imati moć da postignete velike stvari!
Intervju uradile: Asija Pamuk i Esma Honić
![](https://assets.isu.pub/document-structure/241227094927-43f1601585184d97f83beb6f2b2eb9ba/v1/401a2318f5451ac1bccfbb38bef2fc32.jpeg)
Istraživanje
Koliko dugo provodite vrijeme na tabletu/mobitelu ili laptopu?
U današnje vrijeme teško možemo zamisliti život bez svakodnevne upotrebe novih tehnologija kao što su mobiteli, računari ili tableti. Ali postavlja se pitanje koliko vremena treba dijete da provodi ispred ekrana?
U našoj školi «Čengić Vila I» početkom oktobra 2024. proveli smo istraživanje s učenicima starijih odjeljenja (5. do 9. razred). Cilj je bio istražiti koliko dnevno vremena naši drugari provode pred ekranima.
U anketi je učestvovalo ukupno 82 učenika koji su odgovarali na pitanje:
«Koliko dugo dnevno provodiš vrijeme na mobitelu/računaru/tabletu/?»
Ponuđeni odgovori su bili:
a) nikako
b) manje od sat vremena
c) 1 do 2 sata
d) 3 do 4 sata
e) preko 4 sata
![](https://assets.isu.pub/document-structure/241227094927-43f1601585184d97f83beb6f2b2eb9ba/v1/125580b321f5264229f337397b6cb0f2.jpeg)
U razgovoru smo saznali da vrijeme koje provode pred ekranima nije samo za igru i zabavu, već da na taj način stiču i nova znanja. Posebno ističu kako im korištenje mobitela/računara/tableta od izuzetne važnosti kada je online nastava u pitanju.
![](https://assets.isu.pub/document-structure/241227094927-43f1601585184d97f83beb6f2b2eb9ba/v1/3bb91786af1820737e5eafb56b5552c6.jpeg)
![](https://assets.isu.pub/document-structure/241227094927-43f1601585184d97f83beb6f2b2eb9ba/v1/6e2c25ce571da54564fc28023ebaa1da.jpeg)
![](https://assets.isu.pub/document-structure/241227094927-43f1601585184d97f83beb6f2b2eb9ba/v1/8080a89c9add59f63ea2a5cc009bf031.jpeg)
![](https://assets.isu.pub/document-structure/241227094927-43f1601585184d97f83beb6f2b2eb9ba/v1/594d952e374582b521828bbcd53151e2.jpeg)
Ako pogledamo rezultate naše ankete, možemo zaključiti da najveći procenat učenika (35%) koristi ove uređaje preko 4 sata, a samo 1% ih nikako ne koristi.
Ovi rezultati su jako porazni imajući u vidu da su istraživanja pokazala da djeca u dobi od 10 do 12 godina ne bi trebala biti ispred ekrana više od 1,5 h dnevno. Kako prepoznati znakove da previše vremena provodimo na ekranima?
Ukoliko se jave glavobolje, umor, bolovi u leđima i vratu, slaba koncentracija i slično, trebali bi skratiti vrijeme upotrebu ovih uređaja. Također, trebali biste prestati sa korištenjem ovih uređaja bar sat vremena prije spavanja, a najbolje bi bilo da svoje slobodno vrijeme što više provodimo u prirodi, na igralištu i u igri sa drugarima.
Uradili: Isak Cerić i Bakir Smajović
Naši prvačići
Polazak u školu je važan i poseban događaj u životu svakog djeteta i njegove porodice. Predstavlja jedno od najljepših trenutaka kojih se uvijek rado sjećamo.
![](https://assets.isu.pub/document-structure/241227094927-43f1601585184d97f83beb6f2b2eb9ba/v1/25500c99d9e7324a13a781702952f6f5.jpeg)
![](https://assets.isu.pub/document-structure/241227094927-43f1601585184d97f83beb6f2b2eb9ba/v1/7cba948a059918f985f8cf3081c041c0.jpeg)
Tim povodom smo posjetili naše drage učiteljice, Belmu, Željku i Maju, te učitelja Ermina, koji su ove školske godine preuzeli upravo đake prvake. Otkrili su nam da bi voljeli da i ova generacija učenika bude podjednako dobra kao i prethodna. Saznali smo da učiteljice i đaci prvaci često proživljavaju čitav niz emocija na početku školske godine. Tu je uzbuđenje zbog novog početka, novih učenika, blaga nervoza zbog želje da svi đaci budu zadovoljni i da se dobro uklope. S druge strane, učenici se na početku često osjećaju nesigurno ili tužno. Tugu zaborave onog momenta kada upoznaju svoje predivne učiteljice i nove drugare. Naši đaci prvaci su nam rekli da najviše uživaju u zajedničkim aktivnostima i timskom radu i da tako lakše uče slova i brojeve. Od omiljenih predmeta izdvojili su: matematiku, engleski, likovno, muzičko i tjelesni iz razloga što su tada svi aktivni i lijepo se druže i zabave, a kroz igru svašta nauče. Vole i odmore jer se tada druže i dijeleslatkiše. Upoznajte vesela lica naših đaka prvaka!
![](https://assets.isu.pub/document-structure/241227094927-43f1601585184d97f83beb6f2b2eb9ba/v1/bbf77a86bf00ca62b2ee1683e4f05a59.jpeg)
![](https://assets.isu.pub/document-structure/241227094927-43f1601585184d97f83beb6f2b2eb9ba/v1/4052658021c4a43d78673437c0c2943c.jpeg)
![](https://assets.isu.pub/document-structure/241227094927-43f1601585184d97f83beb6f2b2eb9ba/v1/ec9ccfeab950b6230fea3a1103554a28.jpeg)
![](https://assets.isu.pub/document-structure/241227094927-43f1601585184d97f83beb6f2b2eb9ba/v1/5d5aa9183a0cc87def00dd2a986190d7.jpeg)
Kako vam se dopada ova generacija?
Učiteljica Željka: Interesantni su i slušaju, radoznali su, vedri, veseli i razigrani. Nadam se da će i dobro učiti.
Kako vam se čini ovaj razred?
Učiteljica Maja: Slušaju i mislim da će biti pametna generacija kao vaša. Ono što sam primijetila je da vole raditi, vole da se druže, veseli su i vole da pomažu jedni drugima.
![](https://assets.isu.pub/document-structure/241227094927-43f1601585184d97f83beb6f2b2eb9ba/v1/9c6d71d24132d4454514c6bf2663bec4.jpeg)
![](https://assets.isu.pub/document-structure/241227094927-43f1601585184d97f83beb6f2b2eb9ba/v1/8f1ee14f425f8981bbb646417991f91a.jpeg)
Koji ti je najbolji drug/drugarica?
- Najbolji drug mi je Ibrahim.
- Najbolja drugarica mi je Amina.
- Najbolja drugarica mi je Dalija.
- Najbolji drug mi je Emir.
- Najbolja drugarica mi je Lorena.
![](https://assets.isu.pub/document-structure/241227094927-43f1601585184d97f83beb6f2b2eb9ba/v1/625495a8b9a3bbb5f4644f95840b3281.jpeg)
Koji ti je najdraži predmet?
- Najdraži predmet mi je likovno.
-Nemam najdraži predmet.
- Najdraži predmet mi je likovno.
- Najdraži predmet mi je matematika.
- Najdraži predmet mi je engleski.
- Najdraži predmet mi je bosanski.
Baviš li se nekim sportom?
- Treniram karate i gimnastiku.
- Treniram rukomet.
- Treniram fudbal.
- Treniram gimnastiku.
- Treniram ples i skijanje.
- Treniram plivanje.
- Ne treniram sport.
– Treniram taekwando.
![](https://assets.isu.pub/document-structure/241227094927-43f1601585184d97f83beb6f2b2eb9ba/v1/8c4e0b991c854106340842fec14e9771.jpeg)
Napisali: Ismail Bahtić, Isak Cerić i Bakir Smajović
Naši prvačići
![](https://assets.isu.pub/document-structure/241227094927-43f1601585184d97f83beb6f2b2eb9ba/v1/1b25cf421bd29f4b170c00314bfae8c0.jpeg)
Posjetili smo i druga dva odjeljenja prvog razreda, napravili fotografije i prazgovarali smo s njima. Vrlo su veseli i vedri dok rade svoje zadatke. Učitelj Ermin i učiteljica Belma rekli su nam kako se prvačići snalaze u školi.
![](https://assets.isu.pub/document-structure/241227094927-43f1601585184d97f83beb6f2b2eb9ba/v1/5f1e8e43e6b1c94abe532253233e4a67.jpeg)
Učitelj Ermin: S učenicima prvih razreda naše škole na početku školske godine se radilo na adaptaciji i socijalizaciji kako bi se učenici na što lakši način prilagodili ambijanetu, drugarima i drugim specifičnostima koje donosi polazak u školu sa ciljem da se učenicima pruži potpun i harmoničan razvoj.
Upoznajte vesela lica naših đaka prvaka!
-1 i I-4
![](https://assets.isu.pub/document-structure/241227094927-43f1601585184d97f83beb6f2b2eb9ba/v1/bb717249560fe607b012ca190cd7c06c.jpeg)
![](https://assets.isu.pub/document-structure/241227094927-43f1601585184d97f83beb6f2b2eb9ba/v1/4e37842c7a8c2744feb2c10a1b044c88.jpeg)
![](https://assets.isu.pub/document-structure/241227094927-43f1601585184d97f83beb6f2b2eb9ba/v1/e44d6d828808e0744256bedf6b5c22b1.jpeg)
![](https://assets.isu.pub/document-structure/241227094927-43f1601585184d97f83beb6f2b2eb9ba/v1/2aace3d474393bbd66b852b538e2dfc5.jpeg)
![](https://assets.isu.pub/document-structure/241227094927-43f1601585184d97f83beb6f2b2eb9ba/v1/e225e70c8a217fe817817348c36029ca.jpeg)
Učiteljica Belma: Učenici su se jako dobro adaptirali na školu i školske obaveze. Usvajaju pravila prema očekivanja, rado se druže. Razigrani su i veseli te rado obavljaju sve svoje obaveze.
![](https://assets.isu.pub/document-structure/241227094927-43f1601585184d97f83beb6f2b2eb9ba/v1/9c6d71d24132d4454514c6bf2663bec4.jpeg)
![](https://assets.isu.pub/document-structure/241227094927-43f1601585184d97f83beb6f2b2eb9ba/v1/e056836933a64accfcf2c19e5422d8d0.jpeg)
Šta ti se najviše sviđa u školi?
- najviše mi se sviđa učenje
- najviše volim igru
- najviše volim veliki odmor
- najviše volim kada učimo razne stvari
- učitelj
- najviše mi se sviđaju drugari i učiteljica
- da učim i crtam
![](https://assets.isu.pub/document-structure/241227094927-43f1601585184d97f83beb6f2b2eb9ba/v1/625495a8b9a3bbb5f4644f95840b3281.jpeg)
Koji ti je najdraži predmet?
- Engleski jezik
- Informatika
- Tjelesni
- Bosanski jezik
- informatiku, tjelesni i DKR
- vjeronauka
- likovno kad crtamo
- tjelesni
Šta želiš postati kad porasteš?
- veterinarka
- frizerka
- fudbaler
- policajac
- učiteljica
- poznati fudbaler
- kuharica
– direktorica
- glumac ili režiser
![](https://assets.isu.pub/document-structure/241227094927-43f1601585184d97f83beb6f2b2eb9ba/v1/8c4e0b991c854106340842fec14e9771.jpeg)
Istraživanje
Moda danas
Moda se u zadnjih godinu dana vrlo promijenila. Zato ćemo danas istražiti i vidjeti šta se to danas sve nosi. Tokom ovog ljeta imali smo ,,summer vibe’’ modu.To je obična ljetna moda sa puno šarenila. Jedne od najpopularnijih šnala ovog ljeta su bile ,,flower’’ šnalice, koje su u obliku cvijeta i svjetlijih boja. Najčešće majice su bile kratke i nosile su se široke pantalone, šorcevi i široke suknje. Što se tiče Nakita, nosile su se okrugle zlatne naušnice i obične ogrlice.
![](https://assets.isu.pub/document-structure/241227094927-43f1601585184d97f83beb6f2b2eb9ba/v1/68a043817591d13688ef166729e12436.jpeg)
![](https://assets.isu.pub/document-structure/241227094927-43f1601585184d97f83beb6f2b2eb9ba/v1/0f12a8370e62076e414c5adaa11b4bd5.jpeg)
A šta je s muškom modom?
![](https://assets.isu.pub/document-structure/241227094927-43f1601585184d97f83beb6f2b2eb9ba/v1/b471983383a59cc20cae08f84d7e514f.jpeg)
Ovog ljeta, kao i kod ženske mode, nosile su se široke hlače, košulje, a što se tiče obuće, nosile se obične crne espadrile. Ta moda se zove ,,casual man fashion’’ Ova moda kombinira udobnost s nekim posebnim ličnim stilom. Ovo je obična moda i nije nesto novo.
![](https://assets.isu.pub/document-structure/241227094927-43f1601585184d97f83beb6f2b2eb9ba/v1/84f669b059ab59843aa9528cc1000547.jpeg)
![](https://assets.isu.pub/document-structure/241227094927-43f1601585184d97f83beb6f2b2eb9ba/v1/553d1bcbfe5a3a2e118c4b6db6453931.jpeg)
![](https://assets.isu.pub/document-structure/241227094927-43f1601585184d97f83beb6f2b2eb9ba/v1/d4cd6e787923a02e584fa2b130a9b1ca.jpeg)
Sljedeće na redu je “y2k’’ moda...
Ova moda je ponovni povratak trendova odjeće u 2000. godini. Očito da ove godine ne možemo proći bez širokih hlača pa ih i u ovoj modi imamo. Majice su duge a najčešće su na njima zvijezde.Tene su sa puno većim đonom nego inače i crne su. Od nakita se nose ogrlice kao lanci a imamo i obične srebrne ogrlice. Kakva god moda bila, vi sami odlučujete šta ćete obući, a ono što je najvažnije jeste da ta odjeća bude udobna i da vam se dopada.
![](https://assets.isu.pub/document-structure/241227094927-43f1601585184d97f83beb6f2b2eb9ba/v1/3471cdfc347f0b35c376d086b1a08cc9.jpeg)
![](https://assets.isu.pub/document-structure/241227094927-43f1601585184d97f83beb6f2b2eb9ba/v1/238d13bcebae0a79dac614c452b55c28.jpeg)
Uradila: Ejna Hasanović
![](https://assets.isu.pub/document-structure/241227094927-43f1601585184d97f83beb6f2b2eb9ba/v1/c0f1ec1305a6db9ace70d4b186cea161.jpeg)
Pitanja za naše čitatelje
1. Da li pratite današnju modu?
2.Da li se oblačite u ovakvim stilovima?
3.Koja vrsta mode vam se najviše sviđa?
4.Da li bi poslije čitanja ovog teksta nosili ovako nešto?
4.Šta mislite kakve frizure bi išle uz ,,y2k’’ i ,,summer vibe’’ modu?
5.Da li vi nositeširoke farmerice?
Osnovac
Kultura
Posjeta Pozorištu mladih — Predstava „Bazen”
Pozorišna predstava „Bazen“, nastala po motivima slikovnice južnokorejske ilustratorice JiHyeon Lee, je dio jesenjeg repertoara Pozorišta mladih u Sarajevu na festivalu MESS. Kreirana je kao interaktivna predstava u kojoj kreativno učešće imaju i gledaoci svih uzrasta. Na poziv glumačke ekipe učestvovao sam u generalnoj probi održanoj 17. septembra ove godine.
„Bazen” je priča o usamljenom dječaku koji odlazi na bazen u potragu za novim prijateljima. Na bazenu sreće puno djece,koja su nestašna, neposlušna i sebična, i koja samo razmišljaju kako da im bude što ljepše i zanimljivije. Kada je htio da pobjegne od takvog društva, naišao je na misterioznu i neobičnu djevojčicu. S njom je odlučio da zaroni u dubine bazena i uplovi u novu avanturu.
Odjednom graja. Blještavilo. Bazen se pretvorio u novi svijet i postao okeanprepun šarenila, svjetlai boja. U tom trenutku su glumci pozvali sve gledaoce na binu da zajedno urone u njihov magični svijet. Izuli smo obuću i krenuli na binu.
![](https://assets.isu.pub/document-structure/241227094927-43f1601585184d97f83beb6f2b2eb9ba/v1/757f1d8c8de134981f7ad8e46c9784b3.jpeg)
![](https://assets.isu.pub/document-structure/241227094927-43f1601585184d97f83beb6f2b2eb9ba/v1/d304f9f8954fe99df8e8c9abfe9fa99a.jpeg)
Svjetlucava i čarobna morska stvorenja preplavila su bazen. Čudesneribesu plesale i pjevale. Dječaka je bilo strah. Taman kad je pomislio da nema spasa i da će ga neka od ribica ugristi, pojavila se njegova čarobna prijateljica. Obratila im se na njihovom jeziku i dječaka spasila nevolje. Njena magija je djelovala.
U prisustvu djevojčice dječak se osjećao sigurno i zaštićeno. Ponovo je dobio snagu i želju da pliva i prati je u stopu. Neke od ribica su bile zločeste i htjele su da ga napadnu.
Međutim, djevojčica je rekla ribicama da je on dobar i da trebaju biti ljubazne prema njemu. Uživao je s novim prijateljima i prijateljicama u ljepotama ljetnih radosti.
![](https://assets.isu.pub/document-structure/241227094927-43f1601585184d97f83beb6f2b2eb9ba/v1/ccf80fbaf22a2b7cecc4365573e0cf96.jpeg)
U predstavi su glavnu ulogu odigrali Mak Čengić i Nadine Mičić. Pored njih su glumili i Sanin Milavić, Aida Bukva, Irma Alimanović, Edin Avdagić i Nikolina Vujić. Prestavu je režirala poznata bosanskohercegovačka režiserka Selma Spahić.
Dok sam gledao kako dvoje prijatelja uživaju u igri pokreta i zvukova, poželio sam da i ja ponovo iskusim čaroliju ljeta.
Mnogo volim plivanje i ova predstava me podsjetila na tople dane, opijajući miris mora i okus najdražeg sladoleda.
![](https://assets.isu.pub/document-structure/241227094927-43f1601585184d97f83beb6f2b2eb9ba/v1/2af74f835832216c66a1fa644e0f7d63.jpeg)
Predstava i njeni motivi nas uči da je prijateljstvo veliki dar i treba ga uvijek čuvati. Napisao: Ismail Bahtić
Razgovor s glumicom Adisom Zuberović
Kako je to biti glumac?
Biti glumac znači živjeti život prepun kreativnosti, izazova i neizvjesnosti. Od pozornice kazališta do filmskih setova, glumački poziv zahtijeva potpunu posvećenost.
![](https://assets.isu.pub/document-structure/241227094927-43f1601585184d97f83beb6f2b2eb9ba/v1/d6d93636396c152502ff3f5cd87d8b73.jpeg)
Glumci često započinju svoj put s puno entuzijazma, ulažući godine u školovanje i rad na scenskoj umjetnosti. Svaka uloga, bez obzira na njenu veličinu, nosi sa sobom poseban izazov – razumjeti lik, uroniti u njegov svijet i prenijeti emocije publici. To zahtijeva snagu, prilagodljivost i duboko razumijevanje ljudske prirode.
Zato smo pitali Adisu Zuberović da nam odgovori na neka pitanja.
Osnovac: Šta Vas je inspirisalo da postanete glumica?
Adisa Zuberović: Htjela sam da vidim kako je biti u koži drugih ljudi i biti u različitim situacijama u kojima se nikad ne bih u svom životu srela.
Osnovac: Koja je najizazovnija uloga koju ste do sada igrali?
![](https://assets.isu.pub/document-structure/241227094927-43f1601585184d97f83beb6f2b2eb9ba/v1/a1679e33b4e5999f7add21b4cd269d50.jpeg)
Adisa Zuberović:Svi likovi su mi bili naajizazovniji jer su bili na stranim jezicima.
Osnovac: Koje su najvažnije osobine koje glumac treba imati?
Adisa Zuberović:Da voli da se igra.
Osnovac: Kako se pripremate za ulogu bilo da je riječ o pozorištu,filmu ili seriji?
Adisa Zuberović: Zavisi od uloge. Istražujem njegove osobine.
Osnovac: Kakav je osjećaj kaa vidite reakciju publike na svoj rad?
Adisa Zuberović: Uvijek mi je drago vidjeti reakcije publike, bilo da su one pozitivne ili negativne.
Osnovac: Koliko je važno da glumac razvia svoje dodatne vještine?
Adisa Zuberović: Glumci na Akademiji uče mnoge druge vještine,kao što su plesanje, pjevanje...
Osnovac: Šta biste savjetovali mladim ljudima koji žele postati glumci?
Adisa Zuberović: Da uvijek budu djeca i da vole da se igraju.
Uradila: Berina Hamzić
![](https://assets.isu.pub/document-structure/241227094927-43f1601585184d97f83beb6f2b2eb9ba/v1/d552ceaf575b3f044b0afbbbfb930845.jpeg)
![](https://assets.isu.pub/document-structure/241227094927-43f1601585184d97f83beb6f2b2eb9ba/v1/08f211fefeaf2cae94be67a6bca5aa77.jpeg)
![](https://assets.isu.pub/document-structure/241227094927-43f1601585184d97f83beb6f2b2eb9ba/v1/cdebce2a59311591c1a70acf37d4adb7.jpeg)
Interview
Djeca treba da rade ono što vole
Nedžma Suljović već godinama osvaja zlatne medalje u plivanju. Ponosno je predstavljala našu školu, a za novi broj „Osnovca“ smo odlučili pitati je nešto o sportu kojim se bavi, o tome šta radi u slobodno vrijeme i ko joj je najveća podrška. Odgovore na naša pitanja pročitajte u nastavku.
Osnovac: Kada si se počela baviti ovim sportom?
Nedžma: Ovim sportom sam se počela baviti s tri godine.
Osnovac: Šta voliš kod ovog sporta?
Nedžma: Kod ovog sporta volim to što nekada kada imam loš dan, samo odem na trening i zaboravim na sve.
Osnovac: Šta ne voliš kod ovog sporta?
Nedžma: Kod ovog sporta ne volim to što ne mogu baš uvijek uživati u svakom treningu.
Osnovac: Zašto siodlučila da treniraš baš ovaj sport?
Nedžma: Ovaj sport sam odlučila da treniram jer mi se odmah svidio.
Osnovac: Po čemu je ovaj sport poseban (po tebi)?
Nedžma: Po meni moj sport je poseban jer mogu graditi dugotrajna prijateljstva.
Osnovac: Ko ti pruža podršku? Na koji način?
Nedžma: Meni podršku pružaju moji roditelji jer me uvijek podržavaju na takmičenjima i prvenstvima.
Osnovac: Čime se baviš u slobodno vrijeme?
Nedžma: U slobodno vrijeme se bavim školskim obavezama i volim ići u park s prijateljima.
![](https://assets.isu.pub/document-structure/241227094927-43f1601585184d97f83beb6f2b2eb9ba/v1/e2d490be94803e5366ca098b13242399.jpeg)
![](https://assets.isu.pub/document-structure/241227094927-43f1601585184d97f83beb6f2b2eb9ba/v1/a4ff6e4463910019501726c50a5e64b2.jpeg)
Osnovac: Da li se planiraš baviti ovim sportom?
Nedžma: U budućnosti se planiram baviti ovim sportom.
Osnovac: Kako se spremaš za takmičenje?
Nedžma: Za takmičenje se spremam tako što intenzivno treniram i fokusiram se na tehniku i brzinu.
Osnovac: Koje takmičenje ti je posebno bitno i drago?
Nedžma: Meni je jako drago i posebno takmičenje Plivački miting „(RE)START“.
Osnovac: Kako izgleda jedan tvoj radni dan?
Nedžma: Moj radni da izgleda tako da ustanem u sedam ujutro i spremim se za školu, u školi budem do 13:10 sati. Nakon škole odem na trening i na treningu budem do pet popodne, a ostatak dana učim i radim zadaću.
Osnovac: Poruka za sve učenike naše škole?
Nedžma: Ja bih rekla svim učenicima je da rade ono što vole i da se fokusiraju na svoje vrline, ali i na svoje slabije strane.
Intervju uradila: Esma Honić
![](https://assets.isu.pub/document-structure/241227094927-43f1601585184d97f83beb6f2b2eb9ba/v1/13684d7f9c7a312112544f2adf3b6f19.jpeg)
![](https://assets.isu.pub/document-structure/241227094927-43f1601585184d97f83beb6f2b2eb9ba/v1/5c90d6bd6d5f4f205347d8c4847512cc.jpeg)
Osnovac
Istraživanje
Prirodne
ljepote
BiH — vode
Bosna i Hercegovina, država smještena u srcu Balkana, poznata je po bogatstvu svojih prirodnih ljepota. Među njima, vode igraju ključnu ulogu, stvarajući očaravajuće pejzaže koji privlače posjetitelje iz svih krajeva svijeta.
Rijeke, izvori, jezera i podzemne vode imaju ključnu ulogu u životu stanovništva, ekonomiji, ali i očuvanju jedinstvene prirode. Većina voda u BiH nalazi se u slivu rijeka Save i Jadranskog mora, a zahvaljujući čistim, planinskim tokovima i očuvanim prirodnim resursima, voda iz Bosne i Hercegovine slovi za jednu od najkvalitetnijih u regionu.
Najpoznatije rijeke u BiH su: Drina, Neretva, Una, Vrbas i Bosna.
Drina, koja dijelom čini prirodnu granicu sa Srbijom, poznata je po svojoj zelenoj boji i slikovitim kanjonima.
Rijeka Una, često nazivana najljepšom rijekom BiH, proslavljena je tirkizno-plavim nijansama i očaravajućim vodopadima, posebno onim kod Bihaća.
Neretva je jedinstvena jer jednim dijelom prolazi kroz krški krajolik Hercegovine, što joj daje karakterističnu boju i čini je izuzetno privlačnom turistima.
![](https://assets.isu.pub/document-structure/241227094927-43f1601585184d97f83beb6f2b2eb9ba/v1/cc103c56a69532c4de75211f00cdb067.jpeg)
![](https://assets.isu.pub/document-structure/241227094927-43f1601585184d97f83beb6f2b2eb9ba/v1/95cc48042ce0e61b34a85164a64e0257.jpeg)
Rijeka Vrbas, koja izvire ispod planine Zec u srednjoj Bosni i ulijeva se u Savu, poznata je po svojoj zelenoj boji i dinamičnom toku. Osim što prolazi kroz slikoviti kanjon, Vrbas je omiljeno odredište za rafting i kajak, privlačeći avanturiste iz cijelog svijeta.
Rijeka Bosna, najvažnija rijeka u istoimenoj regiji, izvire iz veličanstvenog vrela Bosne u podnožju planine Igman i ulijeva se u Savu kod Šamca.
Kao ključna arterija zemlje, ona ima veliku ulogu u historijskom, ekonomskom i prirodnom razvoju Bosne i Hercegovine. Čuvajmo naše rijeke jer su one veliko prirodno blago!
![](https://assets.isu.pub/document-structure/241227094927-43f1601585184d97f83beb6f2b2eb9ba/v1/52057927c69b758403e7e268f73dec29.jpeg)
![](https://assets.isu.pub/document-structure/241227094927-43f1601585184d97f83beb6f2b2eb9ba/v1/179db8ba6eca914a0778a762357f1fe0.jpeg)
Napisala: Berina Hamzić
![](https://assets.isu.pub/document-structure/241227094927-43f1601585184d97f83beb6f2b2eb9ba/v1/2c7635df01d5c3dbd0549f7316520528.jpeg)
Osnovac
Istraživanje
Prirodne ljepote - planine u BiH
Bosna i Hercegovina je bogata planinama. Ona je većinom planinska zemlja, a planine čine 4/5 površine. Planine u Bosni i Hercegovini obiluju rudnim i šumskim bogatstvom, čistim izvorima vode, raznolikim biljnim i životinjskim svijetom.
Neke od njih ćemo sada spomenuti.
To su: Maglić, Bjelašnica, Jahorina ,Igman, Grmeč, Treskavica, Zelengora, Velež, Vlašić, Dinara, itd.
Najveći vrh planine u BiH je 2396 metara nadmorske visine, i nalazi se na planini Maglić.
Maglić
Maglić je dinarska planina u Bosni i Hercegovini, na državnoj granici s Crnom Gorom. Ime je dobila što joj je vrh vrlo često prekriven maglom.
![](https://assets.isu.pub/document-structure/241227094927-43f1601585184d97f83beb6f2b2eb9ba/v1/21db0360fb0e982c9d1fec6a9b810f4a.jpeg)
Na Magliću se nalazi i Perućica, najveća prašuma u Evropi. Tu je registrovano preko 170 vrsta drveća i grmlja i preko 1000 vrsta zeljastog bilja.
Podnožje planine i sve padine su bogate vodom, s brojnim izvorima od kojih je najizdašniji Carev do koji nikad ne presušuje.
Bjelašnica
Bjelašnica je planina u središnjem dijelu Bosne i Hercegovine, smještena jugozapadno od grada Sarajeva. Susjedne planine su joj Igman, Ivanplanina te Treskavica i Visočica. Bjelašnica pripada dinarskom planinskom sistemu. Na najvišem dijelu (2067 m nadmorske visine) podignuta je meteorološka stanica, koja je ujedno i najviša stalno nastanjena tačka u BiH.
![](https://assets.isu.pub/document-structure/241227094927-43f1601585184d97f83beb6f2b2eb9ba/v1/d2b4c86e0136fadbf49e4fcce605376a.jpeg)
Na Bjelašnici su, posebno za 14. zimske olimpijske igre koje su 1984. godine održane u Sarajevu, izgrađeni brojni sportski i turistički objekti, koji se i danas koriste.
Najviša temperatura dostiže 24 °C, a najniža-41 °C. Ljeti je planina prekrivena gustom zelenom travom, a zimi i do 3 m visokimsnijegom. Snažni vjetrovi i gromovi su klimatsko obilježje ove planine.
Velež
Velež je krečnjačka planina u Hercegovini. Smještena je istočno od Mostara. Ime je dobila po slavenskom bogu Velesu.
Najviši je vrh Botin sa 1969 metara nadmorske visine.
Na planini Velež najveće površine obuhvata goli krš, s rijetkim pašnjacima i šumama. Izvori se javljaju u podnožju, a najveći je vrelo Bune.
U podnožju planine Velež, nalazi se gotovo 350 stećaka, srednjovjekovnih nadgrobnih, kamenih spomenika, iz vremena bosanske kraljevine.
To su neke od planina koje sam izabrao da predstavim u ovom broju časopisa. Nadam se da će vam se dopasti.
![](https://assets.isu.pub/document-structure/241227094927-43f1601585184d97f83beb6f2b2eb9ba/v1/5989e535b20252e0a087236406d1769c.jpeg)
Istražio: Dženan Hadžić
![](https://assets.isu.pub/document-structure/241227094927-43f1601585184d97f83beb6f2b2eb9ba/v1/1a78c26a7f36315de72d72864190d800.jpeg)
Pitanja za čitatelje
1.Koja ti je najdraža planina u BiH?
2.Koje planine u BiH si posjetio/posjetila?
3.Koju planinu želiš posjetiti?
Istraživanje
Zašto je sport važan za djecu?
Sport je mnogo više od igre. Za djecu, bavljenje sportom donosi brojne koristi, kako za tijelo, tako i za um. U današnjem vremenu, kada djeca često provode sate ispred ekrana, važno je da imaju fizičke aktivnosti koje će pomoći da rastu zdravo, razvijaju socijalne vještine i stvore zdrave navike za cijeli život.
Zdravlje i fizička aktivnost
Jedan od glavnih razloga zašto je sport važan za djecu jeste njegov pozitivan utjecaj na zdravlje. Redovno bavljenje sportom pomaže djeci da ojačaju kosti i mišiće, poboljšaju ravnotežu i koordinaciju, te razviju izdržljivost. Sport također pomaže u prevenciji pretilosti, koja postaje sve veći problem među djecom. Fizička aktivnost može pomoći djeci da se osjećaju energičnije.
Socijalne vještine
![](https://assets.isu.pub/document-structure/241227094927-43f1601585184d97f83beb6f2b2eb9ba/v1/94f35303b977b1c70cfffca7c24b015c.jpeg)
Kroz sport, djeca imaju priliku da nauče kako da sarađuju u timu, poštuju pravila i komuniciraju sa svojim vršnjacima. Timovi omogućavaju djeci da izgrade prijateljstva, nauče kako se nositi s pobjedama i porazima, te kako da poštuju jedni druge. Sport razvija osjećaj odgovornosti, jer djeca shvate koliko je važan njihov doprinos grupi.
Emocionalni razvoj
Bavljenje sportom pomaže djeci da razviju emocionalnu inteligenciju. Kroz sport, djeca mogu naučiti kako se nositi s frustracijom, stresom i pritiscima. Takođe, osjećaj postignuća nakon pobjede ili napredovanja u sportu povećava samopouzdanje i motivaciju. Djeca koja redovno vježbaju često se osjećaju sretnije i zadovoljnije,
Disciplinovanost i samodisciplina
Sport pomaže djeci da nauče važnost discipline. Kroz redovne treninge, djeca uče kako da se posvete nečemu i ostvare ciljeve. Takođe, sport pomaže djeci da razumiju vrijednost napornog rada, jer rezultati u sportu dolaze samo kroz upornost i trud.
![](https://assets.isu.pub/document-structure/241227094927-43f1601585184d97f83beb6f2b2eb9ba/v1/996107b1b2d85a78f0f7ebf659fd457e.jpeg)
Zaključak
![](https://assets.isu.pub/document-structure/241227094927-43f1601585184d97f83beb6f2b2eb9ba/v1/e25394a95b3ca2a063f321092e039679.jpeg)
Sport nije samo zabava, već je ključan za zdravlje, razvoj i emocionalnu ravnotežu djece. Sport pomaže da izgradimo zdravlje, prijateljstva i samopouzdanje, te da postanemo odgovorne i disciplinovane osobe. Zbog svega navedenog, važno je omogućiti djeci priliku da se bave sportom i uživaju u svim njegovim prednostima. Napisao: Afan Deljković
Osnovac
Zabava
Recept za zdravi smoothie uz osmosmjerku
Smoothie s bananom i đumbirom
Recept koji potiče probavu, zahvaljujući đumbiru, koji također ima i druge prednosti: pomaže u borbi protiv prehlade i poboljšava cirkulaciju krvi.
Sastojci:
1 narezana banana
1 čaša jogurta
1 čajna kašičica meda
½ čajne kašičica đumbira
Priprema
1. Narežite banana na sitne komadiće
2. Ubacite zajedno sa ostalim sastojcima u blender 3. Miksajte dok ne dobijete jednoličnu smjesu. UŽIVAJTE!!!
![](https://assets.isu.pub/document-structure/241227094927-43f1601585184d97f83beb6f2b2eb9ba/v1/e93e75b522704366e91d7b118fba6547.jpeg)
![](https://assets.isu.pub/document-structure/241227094927-43f1601585184d97f83beb6f2b2eb9ba/v1/0ff954104d18944bc4e96e575a7d1216.jpeg)
Dok pijete ovaj zdravi smoothie, zabavite uz zanimljivu osmosmjerku!
Pripremio: Rejjan Masleša
Anketa
Kojim se sportom bavite?
Vjerujemo da svi već znate za onu poslovicu: „U zdravom tijelu je zdrav duh!“ A, znate li da sport ima ogroman utjecaj na zdravlje djece u cjelokupnom razvoju, kako fizičkom, tako i mentalnom i socijalnom?
U našoj školi smo proveli istraživanje na tu temu. Zanimalo nas je koliko djece se bavi sportom i ukoliko se bave sportom, koji je to sport.
Anketno pitanje glasilo je:
Kojim se sportom bavite?
Ponuđeni odgovori su bili:
a) Fudbal
b) Košarka
c) Plivanje
d) Odbojka
e) Karate
f) Tekvando
g) Tenis
h) Nešto drugo: ________________
i) Ne treniram ništa
![](https://assets.isu.pub/document-structure/241227094927-43f1601585184d97f83beb6f2b2eb9ba/v1/09e76dbbba96f61e5fa07bedbecd5ec1.jpeg)
Ovo su odgovori učenika i učenica naše škole:
![](https://assets.isu.pub/document-structure/241227094927-43f1601585184d97f83beb6f2b2eb9ba/v1/6bf589772db9840c98c3ddeb61248462.jpeg)
Učenici koji su zaokružili odgovor „Nešto drugo“ isti su dopunili, a njihove odgovore možete pogledati na grafičkom prikazu.
![](https://assets.isu.pub/document-structure/241227094927-43f1601585184d97f83beb6f2b2eb9ba/v1/a35ee48c112b5ccab6fb2bdf76b68ba0.jpeg)
Sport je ključan za razvoj zdravih životnih navika. Djeca koja se bave sportom razvijaju jače tijelo, stabilniji um i bolje socijalne vještine, a to doprinosi boljem kvalitetu života i boljoj pripremljenosti za buduće izazove. Fizička aktivnost povećava koncentraciju i pomaže djeci da se bolje fokusiraju na školske zadatke.
Drago nam je da u našoj školi imamo drugare koji se aktivno bave sportom. Za one koji se ne bave sportom, možda je ovo idealna prilika da razmisle i odluče se za neki od sportova.
Istražili i napisali: Ismail Bahtić, Isak Cerić i Bakir Smajović
Istraživanje
Svemir oko nas
Svemir je sve ono što nas okružuje: prostor, vrijeme, materija, energija, planeti, zvijezde, galaktike, intergalaktički prostor i sve iza toga.
Grane nauke kojeproučavaju svemir su astronomija (znanost o zvijezdama), zatim kosmogonija i kosmologija.
Dio svemira koji čine Sunce i 8 planeta koji kruže oko njega (uključujući i Zemlju) zove se Sunčev sistem.
![](https://assets.isu.pub/document-structure/241227094927-43f1601585184d97f83beb6f2b2eb9ba/v1/25f3ee3414bce46a7347f06dbfd00c0b.jpeg)
U Sunčev sistem spada osam planeta: Merkur, Venera,Zemlja, Mars, Jupiter, Saturn, Uran, Neptun i jedna zvijezda, Sunce.
Pretpostavlja se da je svemir star oko 13.787±0.020 milijarda godina, te da je nastao u velikom prasku (Big Bang). Svemir se ugrubo sastoji od galaktika (nakupina miliona zvijezda), praznogprostora, te međuzvjezdane tvari.
Galaktike su organizirane u galaktička jata i superjata.
![](https://assets.isu.pub/document-structure/241227094927-43f1601585184d97f83beb6f2b2eb9ba/v1/5135ebc919624d1ca59aa38aae30cdc3.jpeg)
Napisala: Asija Pamuk
![](https://assets.isu.pub/document-structure/241227094927-43f1601585184d97f83beb6f2b2eb9ba/v1/be3d9d12eb8cb80cb07593dc5b8e1e7d.jpeg)
Istraživanje
Ugrožene vrste životinja na našem prostoru
Bosna i Hercegovina, kao zemlja bogata raznim životinjama, dom je brojnim, rijetkim i ugroženim vrstama životinja koje se suočavaju s opasnostima zbog uništavanja prirodnih staništa, zagađenja, klimatskih promjena, te krivolova. Među najugroženijim vrstama nalaze se ris, smeđi medvjed, vuk i dabar.
Ris je jedan od najugroženijih predatora u BiH, posebno balkanska podvrsta koja broji vrlo mali broj jedinki. Zbog lova i sječe šuma, njegov opstanak je doveden u pitanje, a procjenjuje se da u BiH postoji tek nekoliko desetaka jedinki.
Smeđi medvjed se i dalje može pronaći u šumovitim dijelovima BiH, ali je i dalje ugrožen, posebno zbog krivolova i nedostatka hrane. Ova vrsta igraključnu ulogu u ekosistemu, ali broj medvjeda opada zbog smanjenja staništa.
![](https://assets.isu.pub/document-structure/241227094927-43f1601585184d97f83beb6f2b2eb9ba/v1/f32cc7fdcbd01792056a711f28fe3341.jpeg)
Vuk, kao predator vrha hranidbenog lanca, ključan je za očuvanje biološke ravnoteže, ali se suočavas prijetnjama zbog sukoba s ljudima i lova. Uprkos tome što se vukovi često smatraju prijetnjom za stoku, njihova populacija opada u dijelovima gdje su lov i uznemiravanje intenzivni.
Dabar je životinja čije prisustvo pomaže u očuvanju vodenih ekosistema, ali je uslijed promjena u vodenim staništima i dalje pod rizikom. Projekti reintrodukcije ove vrste u dijelovima BiH pomažu u obnovi populacije, ali izazovi ostaju.
Iako su u BiH poduzete određene mjere zaštite, poput proglašenja zaštićenih područja i zakonske zaštite nekih vrsta, potrebne su dodatne inicijative i veće investicije u očuvanje staništa kako bi se spriječio daljnji pad populacije ovih vrsta.
![](https://assets.isu.pub/document-structure/241227094927-43f1601585184d97f83beb6f2b2eb9ba/v1/fa48bf303d0e9601311f6714ffac970a.jpeg)
![](https://assets.isu.pub/document-structure/241227094927-43f1601585184d97f83beb6f2b2eb9ba/v1/48e1166e971fb7fcc070e3ff5e57f47a.jpeg)
![](https://assets.isu.pub/document-structure/241227094927-43f1601585184d97f83beb6f2b2eb9ba/v1/26cf8bb7f1a0f84cfc4b9ec3e02f08d8.jpeg)
Osnovac
Istraživanje
Morski svijet — najstariji organizmi i fosili
Upoznat ćemo se s fascinantnim organizmima koji nastanjuju okeane i mora, kao i njihovim fosilnim ostacima koji nam pomažu da bolje shvatimo prošle ekosisteme i evoluciju života na Zemlji.
Morski svijet je nevjerojatno bogat, raznolik i zanimljiv. Obuhvata spektar od mikroskopskih planktonskih organizama do golemih morskih sisavaca poput kitova. Možemo reći da je još uvijek u potpunosti neistražen.
![](https://assets.isu.pub/document-structure/241227094927-43f1601585184d97f83beb6f2b2eb9ba/v1/4e7d491ed61814757d0781167c812791.jpeg)
![](https://assets.isu.pub/document-structure/241227094927-43f1601585184d97f83beb6f2b2eb9ba/v1/d14147e2a53daf09304ff6c9a7fd0e9e.jpeg)
Da li ste se nekada zapitali koji su to najzanimljiviji morski organizmi koji su oblikovali evoluciju okeana? Reći ću vam. To su zasigurno korali. Oni su graditelji podvodnih gradova. Pružaju stanište hiljadama drugih vrsta. Iako izgledaju poput kamena,oni su ustvari živi organizmi.
Vjerovatno ste svi čuli za morske pse. Da li ste znali da oni u okeanima žive više od 400 miliona godina, što znači da su stariji i od dinosaura. Fascinantni su predatori. Postoji više od 500 vrsta, a žive usvim okeanima svijeta.
![](https://assets.isu.pub/document-structure/241227094927-43f1601585184d97f83beb6f2b2eb9ba/v1/85dbb32d60e8cdf52782170f0d914b9c.jpeg)
![](https://assets.isu.pub/document-structure/241227094927-43f1601585184d97f83beb6f2b2eb9ba/v1/4947911e95da76d9510f68ce41b2058b.jpeg)
Meduze! To su vrlo jednostavne životinje. Gotovo u potpunosti su građeneod vode. Izvrsni su predatori i imaju značajnu ulogu u morskim ekosistemima. Neke vrste meduza, poput turritopsis dohrnii, poznate su kao "besmrtne", jer mogu vratiti svoj razvoj unazad, poništavajući starenje.
Da li ste znali da su morski sisavci, poput kitova, delfina i tuljana milionima godina unazad bili kopneni predatori?
![](https://assets.isu.pub/document-structure/241227094927-43f1601585184d97f83beb6f2b2eb9ba/v1/742d02689fa319a0897087d203a7299f.jpeg)
![](https://assets.isu.pub/document-structure/241227094927-43f1601585184d97f83beb6f2b2eb9ba/v1/5f71d9e202e9a66ed060ebeb774db4ba.jpeg)
Pretpostavljam da ste svi čuli za plavog kita. A znate li da je on najveći kit na svijetu i da može narasti do 30 metara u dužinu.
Stanovnici mora i okeana su svakako i veseli i nasmijani delfini. Oni su među najinteligentnijim životinjama na svijetu. Imaju visok stepen društvenog ponašanja i sposobnost komunikacije s ljudima.
A, jeste li čuli za morske gmazove?
![](https://assets.isu.pub/document-structure/241227094927-43f1601585184d97f83beb6f2b2eb9ba/v1/cde354add19d3367a30832c927e0ffb4.jpeg)
Znate li kada su oni živjeli?
![](https://assets.isu.pub/document-structure/241227094927-43f1601585184d97f83beb6f2b2eb9ba/v1/c20789be0d0ceac4c849f0a76e3f9b7a.jpeg)
Morski gmazovi su živjeli u eri dinosaura i svi su izumrli. Mnogi
paleontolozi vjeruju da su njihovi preci bili predatori slični današnjim kitovima.
![](https://assets.isu.pub/document-structure/241227094927-43f1601585184d97f83beb6f2b2eb9ba/v1/a01168eb5b32027702e6e5944e4a2433.jpeg)
Fosili morskih organizama imaju veliku ulogu u sadašnjosti, jer je svaki fosilni trag poveznica koja nas vodi kroz milione godina evolucije. Podsjećaju
Istraživanje
Koliko se danas zagađuje priroda?
Kao što znate, danas ljudi zagađuju prirodu više nego ikada. U ovom tekstu ćemo saznati kako očuvati prirodu i koliko je ljudi ustvari zagađuju.
Zagađenje prirode je ozbiljan problem koji stvara mnoge posljedice u životnoj sredini.
Zagađenje vode - Velike količine plastičnog otpada završavaju u okeanima i na deponijama što ugrožava životinje i biljke. Zagađuje se voda jer hemikalije i otpad često zagađuju rijeke i jezera, što utiče na kvalitet vode i zdravlje ekosistema.
Sječa šuma - Defostacija je proces uklanjanja šuma ili drveća s određenog područja, što često dovodi do gubitka biodiverziteta i promjene ekosistema. Drveće proizvodi kisik koji udišemo te zbog toga to šteti i našem zdravlju.
Gasovi - Sagorijevanje fosilnih goriva (npr. ugalj, nafta, gas) dovodi do emisije ugljen-dioksida i drugih stakleničkih gasova, što doprinosi globalnom zagrijavanju.
![](https://assets.isu.pub/document-structure/241227094927-43f1601585184d97f83beb6f2b2eb9ba/v1/5b33d25d5c5ab59f6bd9086cd38da523.jpeg)
![](https://assets.isu.pub/document-structure/241227094927-43f1601585184d97f83beb6f2b2eb9ba/v1/a83811ab4e3e914ce8f7c5d2b9c1c781.jpeg)
Uradila: Ejna Hasanović
![](https://assets.isu.pub/document-structure/241227094927-43f1601585184d97f83beb6f2b2eb9ba/v1/8b4ff4d7724cace24d013054dca63e02.jpeg)
![](https://assets.isu.pub/document-structure/241227094927-43f1601585184d97f83beb6f2b2eb9ba/v1/06068677516dcf65e70d84140d478c06.jpeg)
Pa kako očuvati prirodu?
Reciklažom! Reciklaža je proces izdvajanja materijala iz otpada i njegovo ponovno korištenje u iste ili slične svrhe. Proces uključuje sakupljanje, izdvajanje, preradu i izradu novih proizvoda iz iskorištenih stvari i materijala. Važno je odvojiti otpad prema vrsti jer se mnoge otpadne materije mogu ponovo iskoristiti ako su odvojeno sakupljene. Sve što može ponovo da se iskoristi, a ne da se baci je recikliranje.
Nakon što se sve sagleda, ne možemo da se ne zapitamo šta bi se dogodilo do naglo dođe do zatišja i da nema čovjeka? Zato Zemlja treba da prodiše, da se zrak pročisti i da vode postaju bistrije.
Odlučili smo pitati i učenike naše škole koliko zapravo oni čuvaju prirodu. Podijelili smo ankete i ovo su rezultati njihovih odgovora.
![](https://assets.isu.pub/document-structure/241227094927-43f1601585184d97f83beb6f2b2eb9ba/v1/0985cdbc23951697d79a85e4a4aa342c.jpeg)
Tehnologija
Nove tehnologije - šta da očekujemo u budućnosti?
Svijet je doživio velike tehnološke promjene. Umjetna inteligencija i roboti su već dio naše svakodnevnice. Zbog toga u budućnosti bismo se mogli voziti u letećem automobilu, jesti jela koja je pripremio robot i oblačiti odjeću koja liči na odijela iz
Iron Mana.
Robot — kuhar kojem ne može zagorjeti ručak
Moley Robotics je robotička firma sa sjedištem u Londonu. Razvila je prvu robotsku kuhinju u kojoj robot kuhar sprema čorbu ili špagete za večeru, dodaje sol i ulje, i vještim pokretima miješa kašikom i servira.
![](https://assets.isu.pub/document-structure/241227094927-43f1601585184d97f83beb6f2b2eb9ba/v1/9d2cd82790273f9823b9b84708afafbc.jpeg)
![](https://assets.isu.pub/document-structure/241227094927-43f1601585184d97f83beb6f2b2eb9ba/v1/3f0bbc124933fce62b2b479ed24ad46d.jpeg)
Neuralink — moždani čip
Tim Elona Muska je razvio moždani čip koji bi bio instaliran u ljudski mozak. Ovaj uređaj prevodi naše misli i naredbe, te bi njime mogli kontrolisati uređaje u kući. Čip bi nam omogućio da razgovaramo pomoću misli direktno sa kompjuterima.
![](https://assets.isu.pub/document-structure/241227094927-43f1601585184d97f83beb6f2b2eb9ba/v1/1bd9a1bbbb7e5f1db23b3437d91d28b1.jpeg)
![](https://assets.isu.pub/document-structure/241227094927-43f1601585184d97f83beb6f2b2eb9ba/v1/259ab6b8ae3db2bd49684f6d216c5056.jpeg)
Osnovac
Leteći automobili
Mnoge firme u svijetu poput Googlea i Toyote rade na razvoju letećih automobila koji bi prevozili putnike puno brže i bezbjednije od običnih automobila. Takvi automobili imaju karakteristike i aviona koje im omogućuju da se kreću po cesti i zraku.
![](https://assets.isu.pub/document-structure/241227094927-43f1601585184d97f83beb6f2b2eb9ba/v1/478f706d07d04ed33f71269c94960fdc.jpeg)
![](https://assets.isu.pub/document-structure/241227094927-43f1601585184d97f83beb6f2b2eb9ba/v1/20b920f31ae1dc46cfa134786e7852c4.jpeg)
Egzoskeleti — nosiva robotska odijela
Egzoskeleti su tehnologija koja se počela proizvoditi u fabrikama. 2018. godine Ford je predstavio robotsko odijelo EkoVest. Cilj egzoskeleta je smanjenje umora i ozljede radnika naposlu,aodijeloizgledakaoodjećaizfilma Iron Man ili Transformers.
![](https://assets.isu.pub/document-structure/241227094927-43f1601585184d97f83beb6f2b2eb9ba/v1/3657da6d56f4656c2f2a9aeedb42b8a2.jpeg)
Napisao: Ismail Bahtić
Tehnologija
Top 5 najboljih aplikacija za školu
Uz inovativan školski pribor i moderne vrste opreme, danas postoje i mnoge vrste aplikacija koje nam mogu pomoći pri učenju. Većina aplikacija se mogu koristiti na raznim vrstama uređaja poput laptopa, mobitela i tableta. Pored toga što su korisne, neke od aplikacija su i zabavne. U nastavku smo naveli aplikacije koje su dostupne na mobitelima, a koje su besplatne. One nam mogu olakšati učenje predmeta kao što su matematika, hemija i fizika, ali i učenje stranih jezika i organizovanje slobodnog vremena.
1.Photomath
PhotoMath je aplikacija koja vam daje rješenja matematičkih zadatka. Zadaci mogu biti iz knjige ili iz sveske. Podržava razne matematičke operacije kao što su množenje, dijeljenje, sabiranje i oduzimanje. Dovoljno je da uslikate zadataka i za nekoliko sekundi pojavi se rješenje kao i postupak za rješavanje zadatka.
2. Duolingo
Duolingo je aplikacija koja pomaže kod učenja stranih jezika. Aplikacija obuhvata jezike kao što su njemački, italijanski, francuski, engleski i druge.
![](https://assets.isu.pub/document-structure/241227094927-43f1601585184d97f83beb6f2b2eb9ba/v1/4abe2e14ccdfae279e2683d835769033.jpeg)
![](https://assets.isu.pub/document-structure/241227094927-43f1601585184d97f83beb6f2b2eb9ba/v1/7e3a6d00972209410b494cb1400f7496.jpeg)
Nakon što odaberemo jezik koji želimo naučiti, slijedi niz zadataka i vježbi za pisanje, izgovor i učenje značenja riječi. Ono što je odlična stvar vezano za aplikaciju je to što prati i naš izgovorriječi i pravilno konstruisanje rečenica.
![](https://assets.isu.pub/document-structure/241227094927-43f1601585184d97f83beb6f2b2eb9ba/v1/2aecd838f8478159ae7e270526e15f7e.jpeg)
4. To Do list
3. ClearFocus
ClearFocus je aplikacija pomoću koje organizujemo vrijeme za učenje. Na njoj je instaliran tajmer koji pratimo kada želi odrediti vrijeme za učenje i odmor.
To Do list je aplikacija koja služi kao podsjetnik naših obaveza. Možemo je koristiti tako što ćemo upisati napomenu da trebamo završiti neku zadaću ili projekat. Upišemo opis zadatka, dan i vrijeme kada moramo završiti zadatak. U zadato vrijeme pojavit će se podsjetnik da određenu obavezu moramo završiti.
5.Forest stay focused
![](https://assets.isu.pub/document-structure/241227094927-43f1601585184d97f83beb6f2b2eb9ba/v1/49dffbcce6e85e9119a3fed4e599ea3d.jpeg)
Forest stay focused je zabavna aplikacija koja funkcioniše kao igrica. U toj aplikaciji sadimo stabla tako što po jedno stablo naraste svaki put kada završimo zadato vrijeme za učenje. Ako prekinemo učenje, stablo će prestati rasti, a može i uvehnuti.
![](https://assets.isu.pub/document-structure/241227094927-43f1601585184d97f83beb6f2b2eb9ba/v1/4538e392c717e433df6ce13e3c97b363.jpeg)
Ako uspješno završimo više zadataka i uzgojimo više stabala, možemo imati svoju šumu.
Napisao: Ismail Bahtić
![](https://assets.isu.pub/document-structure/241227094927-43f1601585184d97f83beb6f2b2eb9ba/v1/a7ea631cbe5bf5d82436de0ef10d64d1.jpeg)
Nekad i sad: tehnologija i djeca
U današnjem svijetu, tehnologija je postala sastavni dio odrastanja. Pametni telefoni, tableti i računari sve su češći u dječijim rukama. Umjesto igre napolju, mnogi provode vrijeme ispred ekrana, igrajući videoigre ili pregledajući sadržaj na društvenim mrežama.
Ako uporedimo kako je bilo nekad, a kako sada, možemo vidjeti da su se velike promjene desile u različitim segmentima dječijih života, a mi ćemo ovdje spomenuti samo neke od njih.
Igra i zabava: Djeca su se nekada igrala napolju sa prijateljima. Najčešće bi igrali neke igre sa loptom, žmire ili su se ganjali i trčali po cijeli dan. Djeca su uživala u televiziji, radiju i filmovima, a sadržaji su bili ograničeni na nekoliko kanala ili filmova koji su bili dostupni. Danas djeca mnogo vremena provode na digitalnim uređejima kao što su pametni telefoni, tableti i računari gdje najčešće igraju video igre, online igre ili koriste društvene mreže. Streaming usluge poput Netflixa, YouTubea i TikToka omogućuju djeci da pristupe gotovo bilo kojem medijskom sadržaju kad god žele.
![](https://assets.isu.pub/document-structure/241227094927-43f1601585184d97f83beb6f2b2eb9ba/v1/69bf78a081e46b981752e336c4a3b22e.jpeg)
![](https://assets.isu.pub/document-structure/241227094927-43f1601585184d97f83beb6f2b2eb9ba/v1/800eff5a44128db49cf592676ff4f6bf.jpeg)
Učenje i obrazovanje: Nekada su djeca učila isključivo u školskim klupama na predavanjima svojih nastavnika. Danas, a posebno nakon doba korone, koriste se online platforme za učenje, video tutorijali i razne aplikacije za učenje. Internet je postao jedan od glavnih izvora informacija.
Komunikacija: Nekada su se djeca družila uživo, provodeći mnogo vremena u parkovima, školama ili na igralištima. Danas se komunikacija uglavnom odvija putem interneta, koristeći aplikacije kao što su Viber, WhatsApp, Facebook, Instagram, Snapchat i video pozive putem Zooma ili Skypea.
![](https://assets.isu.pub/document-structure/241227094927-43f1601585184d97f83beb6f2b2eb9ba/v1/8de0e8dd5950a9f69baac734786f96d0.jpeg)
Sigurnost: Djeca su imala veću slobodu u izlasku vani, dogovarali su se sa roditeljima gdje će biti i kada će se vratiti kući. Danas tehnologija omogućava roditeljima da prate aktivnosti svoje djece pomoću GPS-a, nadzornih kamera i aplikacija za praćenje, tako da roditelj u svakom trenutku može provjeriti kuda se dijete kreće i može ga pozvati na telefon.
![](https://assets.isu.pub/document-structure/241227094927-43f1601585184d97f83beb6f2b2eb9ba/v1/b0826f571ad2ad2fd16b6500ebd25c26.jpeg)
Utjecaj na fizičko i mentalno zdravlje: Nekada su djeca bila mnogo fizički aktivnija nego danas. Mnogo više su se igrali, trčali, penjali, kretali. Djeca su bila manje izložena stresa povezanog s tehnologijom, kao što su ekranska ovisnost i cyberbullying. Zbog prekomjernog korištenja tehnologije danas se kod djece često javljaju problemi sa očima, sa kičmom i lošim držanjem kao i sa različitim mentalnim stanjima.
Tehnologija nije neprijatelj – ona je alat. Ključ je u pravilnom korištenju tehnologije. Roditelji i nastavnici imaju važnu ulogu u učenju djece kako da koriste tehnologiju na produktivan način. Postavljanje vremenskih ograničenja za ekran, ohrabrivanje djece da se bave sportom, kreativnim hobijima i druženjem s vršnjacima može pomoći u očuvanju ravnoteže.
![](https://assets.isu.pub/document-structure/241227094927-43f1601585184d97f83beb6f2b2eb9ba/v1/aea75886cde61b58141faa7f942da2e4.jpeg)
Napisao: Bakir Smajović
Osnovac
![](https://assets.isu.pub/document-structure/241227094927-43f1601585184d97f83beb6f2b2eb9ba/v1/f7b0f61f8d09c5736080303172a8e903.jpeg)
Likovni radovi
![](https://assets.isu.pub/document-structure/241227094927-43f1601585184d97f83beb6f2b2eb9ba/v1/7f4a6070c04d6e4259c45bbccb99af31.jpeg)
![](https://assets.isu.pub/document-structure/241227094927-43f1601585184d97f83beb6f2b2eb9ba/v1/f5bad39e164317c5cb9601120cd09939.jpeg)
![](https://assets.isu.pub/document-structure/241227094927-43f1601585184d97f83beb6f2b2eb9ba/v1/f80b4f70f01e780f3da2fcca036dbaa3.jpeg)
![](https://assets.isu.pub/document-structure/241227094927-43f1601585184d97f83beb6f2b2eb9ba/v1/d28f52370d4871352c57d3da856025b6.jpeg)
![](https://assets.isu.pub/document-structure/241227094927-43f1601585184d97f83beb6f2b2eb9ba/v1/1dd60ba704ae8a4a32f0d37ae32513f4.jpeg)
![](https://assets.isu.pub/document-structure/241227094927-43f1601585184d97f83beb6f2b2eb9ba/v1/8a8283305ac5b2cefa3eb78752d19d0a.jpeg)
Anida Edhemović
Likovni radovi
![](https://assets.isu.pub/document-structure/241227094927-43f1601585184d97f83beb6f2b2eb9ba/v1/c96e35f7c901be92c335d64787c6b85e.jpeg)
![](https://assets.isu.pub/document-structure/241227094927-43f1601585184d97f83beb6f2b2eb9ba/v1/7bc6144c4d314f6a3ce7b0d7ce37cc0f.jpeg)
![](https://assets.isu.pub/document-structure/241227094927-43f1601585184d97f83beb6f2b2eb9ba/v1/58f4530f0dd51b509eb5431e443933ba.jpeg)
![](https://assets.isu.pub/document-structure/241227094927-43f1601585184d97f83beb6f2b2eb9ba/v1/f7b0f61f8d09c5736080303172a8e903.jpeg)
![](https://assets.isu.pub/document-structure/241227094927-43f1601585184d97f83beb6f2b2eb9ba/v1/a3294e7392f51ada4267d798c4c45a47.jpeg)
![](https://assets.isu.pub/document-structure/241227094927-43f1601585184d97f83beb6f2b2eb9ba/v1/f4e0a29d905d362eaa237ba783e3c7d7.jpeg)
![](https://assets.isu.pub/document-structure/241227094927-43f1601585184d97f83beb6f2b2eb9ba/v1/9af9c9ceb33f70905232b49795c4e19d.jpeg)
Osnovac
LIST UČENIKA OSNOVNE ŠKOLE “ČENGIĆ-VILA I”
![](https://assets.isu.pub/document-structure/241227094927-43f1601585184d97f83beb6f2b2eb9ba/v1/8e7ee07b133961950edf9083d397ffce.jpeg)
![](https://assets.isu.pub/document-structure/241227094927-43f1601585184d97f83beb6f2b2eb9ba/v1/93d727b16d4bcdeb7c9c122e12f430b1.jpeg)