Mali rječnik kajkavskoga govora stubičkoga kraja by Osnovna škola Donja Stubica

Mali rjeÄ?nik

kajkavskoga govora stubiÄ?koga kraja

Mali rječnik kajkavskoga govora stubičkoga kraja

DONJA STUBICA, 2016.

IMPRESSUM IZDAVAČ Osnovna škola Donja Stubica Toplička 27, 49 240 Donja Stubica ZA IZDAVAČA Sonja Martinek, prof. GLAVNA I ODGOVORNA UREDNICA Danica Pelko, prof. UREDNIŠTVO Anamarija Grabušić, prof., Koraljka Parlaj, prof., Danica Pelko, prof., Magdalena Blagec, Valentina Peštaj, Marta Kučko, Marta Hren, Paula Jozić, Jelena Bubanko, Antonija Bubanko, Patrik Martinek, Sara Haramustek i Eva Pelko LEKTURA I KOREKTURA Anamarija Grabušić, prof. i Koraljka Parlaj, prof. ILUSTRACIJE Silvija Kraljić, Doroteja Kišur, Magdalena Blagec, Valentina Peštaj, Marta Kučko, Marta Hren, Paula Jozić, Jelena Bubanko, Antonija Bubanko, Patrik Martinek, Rajna Landripet, Eva Pelko i Ida Matilda Repar GRAFIČKO OBLIKOVANJE Studio za umjetnost i dizajn Nikola Sinković, www.nikolasinkovic.com TISAK Studio za dizajn i tisak Arkuš, Donja Stubica GODINA IZDANJA 2016. NAKLADA 300 primjeraka ISBN 978-953-95797-1-3 CIP zapis je dostupan u računalnome katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 000942014.

Mali rjeÄ?nik

kajkavskoga govora stubiÄ?koga kraja

PREDGOVOR

Uz brojne izvannastavne aktivnosti koje postoje u Osnovnoj školi Donja Stubica, već niz godina djeluje i Mala Kajkaviana u kojoj svoje znanje proširuju te iskazuju kreativnost učenici skloni izražavanju na kajkavskom narječju, istraživanju i proučavanju zavičajnoga govora. S puno entuzijazma mentorice Danice Pelko, naše knjižničarke i vrsne poznavateljice zavičajnoga kajkavskog govora, čitaju se djela na kajkavskom narječju, pišu pjesme i prozni uradci, a nerijetko se raspravlja i o značenju pojedinih kajkavskih riječi. Pronađe li netko i donese novu riječ koju je saznao od bake ili djeda, ona se objasni i čuva u školskoj riznici zavičajnoga jezičnog blaga kako bi ju naši učenici usvojili, znali se njome koristiti i tako ju sačuvali od zaborava. Tijekom godina prikupljen je zavidan broj kajkavskih riječi te se ukazala želja i potreba za oblikovanjem rječnika koji bi iskazao sav njihov trud i zalaganje. Tijekom školske godine 2015./16. prionulo se konačnom oblikovanju školskoga rječnika koji sadrži najčešće korištene pojmove i izraze stubičkoga kraja. Izuzetno smo sretni i ponosni što je sav trud i istraživački rad okrunjen objavljivanjem ovog Rječnika, a taj projekt ne bi bilo moguće realizirati bez financijske potpore Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta kojim se potiče rad s nadarenim učenicima, stoga se zahvaljujemo na tome. Sonja Martinek

afinger vješalica za odjeću ajncug, ancuk odijelo alto, alta automobil ambriela, v. umbriela kišobran anđel anđeo apšisan izblijedio asparabus, sparabus asparagus, zelena ukrasna biljka uskih listova avijon avion, zrakoplov

baba 1. žena; 2. supruga; 3. baka; 4. dama u kartama babica 1. baka; 2. primalja bajati govoriti neistine ili poluistine bajer jarak pun vode, jezero, bara bajta, bajtica koliba, kolibica, baraka baltica mala sjekira, sjekirica bančiti dugo čuti, ne spavati, ali znači i zabavljati se noću banja, banjica posuda u kojoj se drži mast ili meso zalijano u masti ili ulju barilec, barilček bačvica za vino baviti podnositi baviti se obavljati neki posao bažulina 1. kolac za podupiranje graha; 2. komušina od graha bažulj grah (bik bažulj – debeli grah) beba 1. lutka; 2. djevojka ili djevojčica beciklin bicikl bečati 1. blejati; 2. ružno pjevati ili plakati bedak glupan bedast, bedasti glup bedastoča glupost, ludost bedenj velika drvena kaca za grožđe bedro batak, boca bek, bekane zamazano, prljavo, ovaj izraz se koristi kad se govori djeci

a b

bekanec, bekač izmet (kod djece) beknuti 1. zablejati; 2. reći nešto, bilo što belič, v. malar soboslikar, ličilac berajt spreman bertija gostionica, krčma beštek pribor za jelo beteg bolest betežen bolestan betežnik bolesnik betve stabljika kukuruza bezvierec, v. nevierec nevjernik, ateist biber 1. papar; 2. vrsta zaobljenog crijepa koji se nekad pretežno koristio u Zagorju biele 1. bijelo; 2. s čuđenjem bieli luk češnjak bieliti, v. malati 1. maljati, krečiti; 2. skidati koru, ljuštiti biežati bježati biks pasta za cipele biksati 1. mazati pastom za cipele, laštiti; 2. verbalno nekoga sređivati bistrica vrsta šljive, od koje se radila rakija i pekao pekmez biškup 1. biskup; 2. komad mesa peradi odsječen od zatka blage 1. stoka, goveda; 2. bogatstvo blajhati izbjeljivati kosu blate blato blaten blatan blazina pernata podloga za spavanje, perina blesikati se sijevati blont plavokos

boca, bocica batak, mali batak bogatuš bogataš bogčija, bokčarija siromaštvo bogec, bogica siromah, jadnik, prosjak, prosjakinja bokibogme stvarno, zaista boleti boljeti boži volek bubamara brabonjek sitan okrugli izmet bracek, bratec brat (od milja) bram smeđe brane drljača, vrsta poljodjelskog pomagala koje služi za usitnjavanje zemlje branje berba grožđa brcati razbacivati nogama breg, brieg brijeg bregi 1. vinograd; 2. brjegovi brenta posuda za nošenje grožđa na leđima brenza, bremza kočnica brf brv, brvno, mali mostić od debla brocak ranac, ruksak bruka sramota, loš glas bubati 1. tući, udarati; 2. boljeti (u dječjem govoru) buča 1. bundeva, tikva; 2. kugla; 3. glava (s podsmijehom) bučkuriš loše vino bučnica savijača od sira pomiješanog s bučama buhtati tući šakama buhtlin buhtla buncek sušena svinjska natkoljenica bušpan šimšir, od njega su se nekad radili vijenci, ljekovita biljka

bušpica 1. posuda u koju se u crkvi ubire novac za vrijeme mise; 2. ukras za božićnu jelku

cajger, cajgar kazaljka ure cajhati crtati, obilježavati cajt, v. čas vrijeme cajtunge novine canjek stara poderana krpa capa, capica šapa, šapica, ali i noga carta, cartica maza, mazica cartati maziti cedile, cedilka, cedič cjedilo cedula cedulja, komadić papira za bilježenje cendraf, cendrav plačljiv, cmizdrav cendrati moljakati, zanovijetati ciclek komadić cief cijev cielec nepregažen snijeg cifra ukras cifrati ukrašavati, kititi cigaretlin cigareta cigel cigla, opeka cimer okićena božićna jelka cinfra ukras cinfrati ukrašavati cinkuš golgotsko zvono, zvoni pri odvođenju na stratište ili pri pokopu cintor, cintar cinktor, ograđen prostor oko crkve koji je nekad služio kao groblje cipelcug pješačenje cmakati glasno ljubiti cmizdraf plačljiv cmizdravec, cmizdrec plačljivac

Čč

cmrkati srkati cof, cofek pompon, pomponić, vunena kuglica coka, v. zibitaljka, zibetaljka ljuljačka, njihaljka coklin podnožje, donji temeljni dio kuće coprati čarati coprija čarolija coprnica vještica cucek pas cug gutljaj cujzek ždrijebe cuk vlak cukari bomboni cukati 1. vući, naglo povlačiti; 2. pišati, piškiti (tako se govori djeci) cuker, cukor šećer cule zavežljaj, pinklec cundra 1. resa; 2. neuredna žena cunja krpa, iznošena odjeća cureti padati, curiti, teći, kišiti curik natrag, često se koristilo kao naredba za stoku cvajer, cvajerica meko brašno cvesti cvasti cvetje, cvietje cvijeće cvikati rezati, sjeći cvikeri naočale

čača tata, otac čačka igračka čakati čekati čarati 1. šarati, ružno crtati; 2. čarati, izvoditi čarolije čariti tresti voće sa stabla uz pomoć štapa čas, v. cajt vrijeme čavelj čavao čeber drvena posuda za grožđe ili vodu, čabar, kaca čeka lovačka promatračnica čela, čelica pčela, pčelica čelaf ćelav čeljene crveno čepeti čučati čepiti čučnuti česati (se) 1. češljati (se); 2. češkati se kad svrbi; 3. tući (u prenesenom značenju) češelj češalj četverič četveronoške či kći čiček čičak čisle krunica čistam potpuno čkometi šutjeti čoban pastir čovek čovjek črep, čriep crijep črf crv čriešnja trešnja črlene, črljene, čeljene crveno črne crno črnina 1. crna odjeća, korota; 2. crno grožđe

čuba usnica čube usta čubeti čekati nešto čuča kokoš čuček pilić, picek čukljaf kljast, sakat, nespretan (u prenesenom značenju) čukljavec, čuklavec čovjek koji je kljast čumbrav, čumbraf namršten čumbravec namršten čovjek čuška pljuska, ćuška čuškati pljuskati, ćuškati čušpajs varivo čvrček čvarak

dalke daleko damfati 1. dimiti, ispuniti parom; 2. pušiti debeli debeo decukati dovući dečakati dočekati dečec dječak deda, ded djed dedek djedica, djed (od milja) dekla 1. sluškinja; 2. djevojka dekoturati dokotrljati del, diel dio delati raditi demižuon, demižuonka veća boca za vino, obično opletena šibljem denes danas depovedati objasniti, rastumačiti depuol dopola depuoldan dopodne deseči doseći deska daska desne desno detece djetešce detelja djetelina detepenec došljak deti staviti, položiti detirati dotjerati devenica, devenička krvavica dežđ, dešč kiša deživeti doživjeti deživeti se doživjeti starost i smrt diel dio

AFINGER 66

BEDENJ 67

aerodrom, zračna luka erodrom alat sličan motici, ali mnogo jači za kopanje tvrde zemlje kopača alat, oruđe, sprave za rad halat anđeo anđel asparagus, zelena ukrasna biljka uskih listova asparabus, sparabus automobil alto, alta avion, zrakoplov avijon

bacati hitati bacati se, koprcati se, prevrtati se kopitati se baciti hititi bačva lagef, lagev bačva manje veličine, bačvica lagvič bačvica za vino barilec, barilček besplatno mukte baka, primalja babica bala, iscjedak iz nosa šmrkelj bančiti, zabavljati se lumpati bara, lokva mlaka batak, boca bedro batak, mali batak boca, bocica berba grožđa branje bez prez bez novaca švorc bicikl beciklin, kotač bijelo vino s mineralnom vodom gemišt bijelo biele bijesan, ljut stekli (stekli pes – ljuti pas) bilo gdje igde bilo kakav kakef got bilo kako kak got bilo koji iteri bilježnica, teka tieka biskup; komad mesa peradi odsječen od zatka biškup biti izbirljiv pri jelu zbrčkavati se

a b

ISBN 953-95797-1-3

789539 579713