6 minute read

Outdoors People Magazine 36 online edition

BISSAVO KAJAK TURA

Tekst i Photo: Marko Kovač Putnik Lik

Često me ljudi pitaju gdje mi je najljepše veslati kajakom po moru u Hrvatskoj. Teško je usporediti otoke u Velebitskom kanalu, Kornate, Elafite i Srednjodalmatinske otoke ali nakon 8 godina intenzivnog veslanja kajakom po Jadranu najljepše mi je veslati oko otoka Biševa i Visa.

Užitak kajakaša na skrivenim plažama otoka Visa

Bissavo kajak tura odnosni se na veslanje oko otoka Visa i Biševa u Srednjoj Dalmaciji. Da bih odveslali krug oko spomenuta dva otoka preveslat ćete oko 80 kilometara, što je idealno odveslati unutar četiri dana. Moglo bi se odveslati spomenutu rutu unutar jednog, odnosno dva dana ali onda se nećete složiti da je to najljepša višednevna destinacija za veslanje kajakom na moru u Hrvatskoj. Upravo istraživanje obale na način da veslate nekoliko metara od obale će vam otkriti sve čari ova dva pučinska otoka u Jadranskom moru. Prvi put sam veslao ovim otocima 2012. godine, kada sam s prijateljom Šimom veslao do svih naseljenih otoka u Hrvatskoj. Tada smo imali cilj doveslati do svih naseljenih otoka u Hrvatskoj a ne istražiti obalu svakog otoka. Pošto sam ja radio rutu veslanja, imao sam ideju odveslati krug oko Biševa, ali zbog vremenskih uvjeta doveslali smo do uvale Mezuporat gdje se nalazi poznata Modra špilja. Pet godina kasnije, odveslao sam skoro svaki metar obale Visa i Biševa, da bih otkrio najljepšu obalu za veslanje kajakom na moru u Hrvatskoj.

Kajakaši u modroj špilji

Bissavo kajak tura je kombinacija starog naziva za otok Vis i Biševo (Issa i Bisovo). Upravo stari naziv za Biševo, Bisovo, karakterizira jednu od glavnih prednosti ove obale u odnosu na ostalu obalu brojnih otočja u Hrvatskoj. Bisovo znači nešto šupljikavo, puno rupa, poput spužve, što se potvrđuje brojnim špiljama koje se nalaze na otoku Biševu. Modra špilja je najpoznatiji speleološki objekt na Biševu u koji nije dopušten ulazak kajakom, ali prije deset godina nije bilo regulacije pa se moglo ući kajakom, pa čak okupati u istoj. Za vrijeme pandemije sam uspio dobiti službeno dopuštenje da grupom kajakaša uđem u popodnevnim satima u špilju, uz plaćanje ulaznice. Medvjedina špilja je najduža morska špilja u Hrvatskoj i najatraktivnija špilja za kajakaše u Hrvatskoj. Golubinka na Dugom otoku je velika konkurencija ali Medvjedina špilja ima otprilike 150 metara dužine od čega je pola špilje u potpunom mraku pa je potrebno imati čeonu lampu i pažljivo kretanje kajakom do kraja špilje gdje se nalazi mala plaža gdje je nekada Sredozemna medvjedica boravila.

Špilja potok

Na zapadnoj obali Biševa nalazi se još nekoliko špilja od kojih su dvije vrlo interesantne. Špilja potok je super mjesto u koju se ne može ući kajakom već samo roneći. Za vrijeme oseke, čak nije potrebno roniti, nego pažljivo uplivati u špilju koja ima velike vapnenačke valutice na dnu špilje. Uvala Porat je jedna od najljepših uvala na Jadranu, gdje se nalaze dvije špilje. Jedna je bliža plaži i slovi kao Ljubavna špilja, ali meni osobno prava ljubavna špilja nalazi se na izlazu iz uvale. Uz dobro istraživanje obale unutra se može pažljivo ući kajakom a razlog zašto je ljubavna nalazi se na kraju špilje, gdje se nalazi mala plaža za dvoje ljudi. Osim Biševa, južna obala Visa ima nekoliko špilja od kojih je najpoznatija Gaćice, odnosno Mudante na dalmatinski.

Špilja Gaćice

Ljepota obale otoka Visa se nalazi u raznolikosti spomenutog otoka. Sjeveroistočni dio otoka pokriven je pijeskom na vapnencu, gdje se nalaze četiri pješčane plaže od kojih je najzanimljivija za kajakaše Smokova Vela. Južna obala Visa karakteristična je po strmoj stjenovitoj obali s klifovima, gdje se nalazi jedna od najpoznatijih viških plaža, Stiniva. Zaljev grada Komiže je posebna priča jer karakteristike obale jednog od najljepših jadranskih naselja se toliko raznolika da bi tjedan dana bilo dovoljno za uživanje na svakoj plaži koja se nalazi u blizini Komiže. Sjeverna obala Visa karakteristična je po izuzetno strmoj i nepristupačnoj ali vegetacijski bogatoj obali koja zadivljuje svakog kajakaša. Jedna od rijetkost koju nudi obala otoka Visa je piti izvorsku vodu iz kajaka u moru. Pokraj poznate plaže Pizdica nalazi se izvor pitke vode. Nekoliko otočja u Hrvatskoj mogu nositi titulu najljepše obale za veslanje kajakom u Hrvatskoj ali meni osobno prvo mjesto drži upravo otočje otoka Visa i Biševa. Ovom obalom sam veslao preko 20 puta u životu i skoro znam svaki metar obale, te mi još nije dosadilo niti mislim da bude. Odveslati oko određenih otoka nije isto kao istražiti i uživati u čarima obale koji određeni otok nudi. Otok Vis i Biševo imaju toliko uvala i plaža da niti sedam dana nije dovoljno za potpuni užitak. U zadnjih nekoliko godina spomenuti otoci su sve popularnija destinacija, tako da noćenje u šatoru za vrijeme turističke sezone nije baš moguće u većini uvala. Bitno je istraživati obalu dok veslate kajakom na način da veslate samo nekoliko metara od obale jer je takav način veslanja puno dinamičniji i atraktivniji. Ovakav način je malo sporiji nego kada veslate od početne do završne destinacije, ali nema ljepšeg osjećaja nego kada otkrijete nešto vama interesantno i zanimljivo kao polušpilje u koju možete skočiti s osam metara visine a isplivati van bez ronjenja. Kajak možete ostaviti na sidro da pluta ili ako je mirno more onda možete ostaviti da pluta u blizini pod uvjetom da budete brzi s penjanjem i skokom.

Izvor pitke vode kod Pizdice

Razlog zašto je obala ova dva otoka toliko lijepa leži u pučini Jadranskog mora i žestokim uvjetima kada je more izuzetno uzburkano, odnosno kada puše snažni vjetar. Zato je potrebno znati svoje kajakaške sposobnosti i mogućnosti, te pratiti vremensku prognozu. Otvoreno more ima dvostruko žešće uvjete nego veslanje u unutarnjem moru (kanalima) Jadrana, tako da veslanje oko Biševa i Visa na uvjetima kada je vjetar jači od 10 čvorova je puno zahtjevnije nego na većini destinacija u Jadranskom moru. Ne zaboravite da je morsko kajakarenje uživanje na moru a ne dokazivanje. Kao što planine neće nigdje otići, neće niti otoci.

Veslanje prema Biševu

This article is from: