PARTNER21

Događaj mjeseca

SADRŽAJ INTERVJUSADRAGANOM KUJOVIĆEM, PREDSJEDNIKOM ODBORA ZA BEZBJEDNOST I ODBRANU SKUPŠTINE CRNE GORE .................................. 4 NADZORNA ULOGA SKUPŠTINE POTVRDA NOVE DEMOKRATSKE STVARNOSTI MrVidak Latković NOVIIZAZOVIU2010.GODINI ......................................... 6 Ilija Despotović KOMENTAR: PIPCI TERORIZMA SVE DUŽI ............................................. 8 Ilija Despotović TEMA: KANDIDATURA ZA ČLANSTVO U NATO ...............................10 Mihailo Danilović POVOD: SIROMAŠTVO I MEDRESE REGRUTUJU EKSTREMISTE ..13 POVOD: DRŽAVA ĆE NASTAVITI DA SE BRINE O VOJSCI ...............15 Mihailo Danilović PREDSTAVLJAMO: WEST POINT - ŠKOLA VOJNE ARISTOKRATIJE ................17 pk Čedo Marinović TEMA: OBUKA U MAĐARSKOJ POTVRDILA SPREMNOST CRNOGORSKIH VOJNIKA .......................... 19 MihailoDanilović IZ DIREKCIJE ZA ZAŠTITU TAJNIH PODATAKA: SPORAZUMNAZAŠTITAIRAZMJENASADRUGIM ZEMLJAMA ....................................................................... 22 GLOBUS: NATO I RUSIJA PRIBLIŽAVAJU STAVOVE ....................... 23 Zorica Minevski DNEVNIKVOJNOG POSMATRAČA ................................... 24 KapetanBrankoĐurđić TEMA: NATO-BEZBJEDNOSNI ASPEKT ........................... 25 IMPRESSUM Partner - mjesečnik o evroatlantskim integracijama, odbrani i Vojsci Decembar 2009. godine BROJ: 21 IZDAVAČ: Ministarstvo odbrane Crne Gore ZA IZDAVAČA: mr Boro Vučinić UREĐIVAČKI ODBOR: Draško Jovanović, Olivera Đukanović, Vidak Latković i Ilija Despotović REDAKCIJA: pk Čedo Marinović, Tihomir Mijović, Mihailo Danilović, Irena Radoman, Zorica Minevski i Petar Koprivica TEHNIČKI UREDNIK: Miodrag Kankaraš KONTAKT: Portparol // TEL/FAX: +382 20 241 375 E-MAIL: pr@mod.co.me WEB: www.gov.me/odbrana ADRESA: Jovana Tomaševića 29 ŠTAMPA: Pobjeda, Podgorica // TIRAŽ: 5.000

Filatelistička izložba

“Crna Gora i evroatlantske integracije”

Filatelistička izložba posvećena evroatlantskim integracijama otvorena je početkom mjeseca u Kuslevovoj kući u saradnji Ministarstva odbrane i Euroatlantskog kluba sa Poštom Crne Gore.

Izložbu pod nazivom ,,Crna Gora i evroatlantske integracije", čiji je pokrovitelj predsjednik Filip Vujanović, otvorio je ministar odbrane Boro Vučinić.

Ministar odbrane Boro Vučinić je kazao da je Crna Gora odlučno riješena da ide evroatlantskim i putem kolektivne bezbjednosti i izrazio uvjerenje da će građani Crne Gore prepoznati i biti bolje informisani o onome što donosi članstvo naše države u NATO, kao i da će pokazati veći stepen interesovanja za ukupne koristi koje će imati ne samo u bezbjednosnom, nego i u ekonomskom smislu. Takođe, istakao je da Crna Gora želi da bude odgovoran i kredibilan partner zemljama NATO. ,,Ovo je dobar način kako treba predstaviti široj javnosti ono što je ukupno interesovanje društva za integracije, jer

u NATO se ne integrišu samo Vojska, Ministarstvo odbrane i Vlada, već čitava zemlja sa svim svojim segmentima", rekao je ministar Vučinić.

Prof. dr Radovan Vukadinović, koji je sa Berislavom Turudijom autor ove izložbe, kazao je da je nakon sličnih postavki u Briselu i Dubrovniku, ovo prilika da se preko filatelističke dokumentacije prikaže djelatnost NATO. Takođe, izrazio je želju da Crna Gora izda svoju poštansku marku prilikom ulaska u NATO, kao što je to učinjeno u Hrvatskoj.

I.R.

PARTNER 3

Intervju

Dragan Kujović, predsjednik Odbora za bezbjednost i odbranu Skupštine Crne Gore

Nadzorna uloga Skupštine potvrda nove demokratske stvarnosti Saradnja Ministarstva odbrane i Vojske Crne Gore, sa jedne, i Parlamenta, sa druge strane je izvanredna, ocjenjuje predsjednik Odbora Kujović za „Partner“ i dodaje da je „i po kvalitetu i po kvantitetu dosta posla učinjeno“ u sistemu odbrane u ovoj godini.

Na početku, molim Vas da nam ukratko kažete kako danas vidite saradnju Ministarstva odbrane i Vojske Crne Gore sa Odborom kojim predsjedavate, ali i sa Skupštinom Crne Gore?

Saradnja uvijek podrazumijeva spremnost dvije strane da shvataju suštinu na kojoj saradnja počiva. Mislim da se radi o primjeru izvanredne saradnje Ministarstva odbrane i Vojske Crne Gore, sa jedne, i Parlamenta, sa druge strane. Istina ovdje obje strane izvršavaju ustavne i zakonske obaveze, ali na način koji teče neusiljeno i

Koliko je do sada urađeno kada je riječ o nadzornoj funkciji parlamenta kada je u pitanju bezbjednost i odbrana?

bez teškoća, sa najboljim namjerama u traženju najboljih rješenja za opšti, nacionalni, državni interes. Nadzorna uloga Parlamenta u ovoj oblasti ostvaruje se pred licem crnogorske javnosti, što ni malo nije nevažno. Naprotiv, čini jedan od klujučnih elemenata novog odnosa Ministarstva odbrane i Vojske Crne Gore prema demokratskoj i civilnoj stvarnosti u državi. Da nije dobre saradnje ne bi bilo ni rezlutata, onih koje danas jasno vide i u EU i u NATO savezu.

4 PARTNER

Siguran sam da je ostvaren jedan zavidan učinak, te da će to tek da se vidi. Imamo nemalo pojavnih i suštinskih pokazatelja da parlamentarni nadzor nad odbranom i Vojskom nije formalan i površan. Ministar odbrane i načelnik Generalštaba su pred Odborom saopštavali stanje stvari koje danas afirmišu demokratske vrijednosti zapadnih država i koje grade ne samo bezbjednosne sisteme utemeljene na održavanju i unapređenju civilizacija.

Kako ocjenjujete nedavno održanu raspravu o pripremama vojnika za upućivanje u mirovnu misiju ISAF u Avganistanu?

To je bila sadržajna rasprava, otvorena i svakako povremeno politički obojena.

Predstavnici Ministarstva odbrane i Vojske Crne Gore su bez uvijanja saopštavali pojedinosti i uslove koji čekaju našu jedinicu i mirovnoj misiji, dok su se od opozicionih poslanika mogle čuti ocjene u skladu sa njihovim političkim programima ili aktuelnim poltičkim interesima.

Kako gledate na inicijativu poslanika Medojevića da Ministarstvo odbrane Skupštini podnosi polugodišnji izvještaj o učešću pripadnika VCG u mirovnoj misiji?

Mislim da je ne treba a priori odbaciti.

Parlament treba da bude u toku i biće i u toku tog važnog učešća Crne Gore u međunarodnim misijama i kolektivnoj bezbjednosti.

Intervju Kako ocjenjujete vojni budžet za 2010. godinu i raspravu povodom usvajanja tog dokumenta?

Najviše pažnje, sa razlogom, od svih korisnika Budžeta iz oblasti bezbjednosti i odbrane posvećeno je, upravo, odbrani.

Važno je znati da ona institucija koja dodjeljuje novac, koja o tome odlučuje, treba da zna kako će se i za što on trošiti.

Bitno je da smo čuli da sa raspoloživim sredstviima za 2010. godinu, Ministarstvo odbrane i Vojska Crne Gore mogu izvršavati sva ustavna i zakonska ovlašćenja i obaveze.

Nadzorna uloga Parlamenta u ovoj oblasti ostvaruje se pred licem crnogorske javnosti, što ni malo nije nevažno. Naprotiv, čini jedan od klujučnih elemenata novog odnosa Ministarstva odbrane i Vojske Crne Gore prema demokratskoj i civilnoj stvarnosti u državi, kaže Kujović.

Koliko su crnogorski poslanici uključeni u proces evroatlantske integracije i uopšte u aktuelne procese u sistemu odbrane?

Dovoljno su uključeni, posebno u evroatlantske procese, samo što nam se odnos prema tim ciljevima razlikuje u zavisnosti od političkih i stranačkih programa i ciljeva. Članovi Odbora su veoma dobro uključeni i u aktuelne procese u samom sistemu odbrane ili, preciznije, uključuju se veoma brzo.

koja se, kao što se potvrdilo višestruko i snažno, pokazala jednim dobrim državnim projektom za građane. Treba biti do karaj istrajan i nastaviti sa neutralisanjem razloga zbog kojih su građani i dalje protiv NATO saveza, a koji leže prije svega u prošlosti. Budućnost Crne Gore je, između ostalog, i u kolektivnoj bezbjednosti i mi nemamo razloga da se ugledamo na neke velike države svijeta u tom pogledu, već ne one male i one velike koje su članice NATO saveza. To je, inače, budućnost cijelog našeg regiona i kraj svim onim ranijim i skorašnjim nesporazumima i sukobima. Ja čak mislim da su stvari u tom pogledu toliko jasne da bi i Parlament, sa dvije trećine glasova, mogao donijeti tu odluku. Znači, bez referenduma. Vlada je za ovaj projekat ulaska u NATO savez dobila i neporecivo međunarodno priznanje prijemom Crne Gore u MAP čime je potvrđeno da smo na samom pragu ulaska u NATO. Poltički protivnici ulaska u NATO reći će da je naš ulazak tamo interes moćnih sila tog Saveza zbog, recimo - izlaska na Jadran, što nije netačno, ali je naš interes za prijem znatno veći nego tih velikih sila. A izlazak NATO Alijanse na Jadran davno je obavljen. Treba imati u vidu da su samo interesi trajni, a ostalo sve relativno.

Imamo nemalo pojavnih i suštinskih pokazatelja da parlamentarni nadzor nad odbranom i Vojskom nije formalan i površan, kategoričan je predsejdnik Odbora.

Kako gledate na informativnu kampanju Vlade Crne Gore o evroatlantskim integracijama?

Što je potrebno još uraditi da bi građani bili većinski opredijeljeni za NATO integracije?

Vlada to čini osmišljeno, nastojeći da svoj politički stav oko tog državno važnog pitanja ne nameće građanima, ali da im približi razloge zbog kojih Crna Gora treba da bude članica te najmoćnije vojne alijanse na planeti. Vlada to radi sa onim iskustvom koje već ima iz kampanje za ostvarenje crnogorske nezavisnosti, a

Biti i dalje otvotreno i iskreno dosljedan u saopštavanju razloga zbog kojih smo opredijeljeni za NATO, objašnjavati to srednjoškolskoj i univerzitetskoj omladini, štiti njih prije svih drugih od politizacije kada je riječ o ovom pitanju jednom riječju - biti među građanima, kao kad smo radili na državi. Stvari nijesu

tako jednostavne za objašnajvanje i za kampanju. Ali su toliko važne da ih treba u potpunosti predstaviti kakvim sada jesu i kakvim bi mogle biti, zavisno od ishoda i odluke.

Članovi Odbora za bezbjednost i odbranu dovoljno su uključeni u proces evroatlantskih integracija, smatra Kujović pri tom ističući da se „samo odnos prema tim ciljevima razlikuje u zavisnosti od političkih i stranačkih programa i ciljeva“.

Kakva su iskustva naših poslanika iz rada Parlamentarne skupštine NATO? Milsim da su i u ovom pogledu dobra i očekujem da oni, prije svih, daju puni doprinos razumijevanju našeg cilja članstva u NATO. Kako procjenjujete rad Ministarstva odbrane i VCG u 2009. godini?

I po kvalitetu i po kvantitetu posla učinjeno je dosta. Meni ostaje da se saglasim sa svim onim visokim ocjenama koje su stigle od međunarodnih stručnih institucija i da se pozovem na visoke ocjene koje su došle iz zemalja u regionu o dobroj saradnji na ovom polju. Želim da čestitam svima u Ministarstvu odbrane i Vojsci Crne Gore na takvim rezultatima i želim im tako uspješnu i sljedeću godinu.

Ili, barem, u tom smislu da bude nalik na ovu. mr Vidak Latković

PARTNER 5

Godišnja konferencija za novinare ministra odbrane Bora Vučinića

Novi izazovi u 2010. godini Aktivnosti Ministarstva odbrane Crne Gore su veoma transparentne prema javnosti. Pored toga što je rad Ministarstva nekoliko puta bio na "pretresu" nadležnog parlamentarnog Odbora, javnost je do aktuelnih informacija iz ovog resora dolazila i preko redovne komunikacije sa medijima. Sam ministar odbrane Boro Vučinić je, nema sumnje, među onim ministrima koji se najčešće sastaju sa novinarima i odazivaju na pozive medijskih redakcija za intervjue. Ministar je polovinom decembra održao i godišnju konferenciju za novinare.

Podsjetio je na aktivnosti Ministarstva odbrane u 2009. i ukazao na zadatke u novoj godini.

okružena participacija Crne Gore u svim regionalnim bezbjednosnim strukturama.

U 2009. godini ministar je boravio u posjeti SAD, gdje je razgovarao sa sekretarom za odbranu Robertom Gejtsom. Ta posjeta je potvrdila ukupno prijateljeske odnose između dvije zemlje, posebno u domenu odbrane. Posjeta je dodatno afirmisala crnogorsko-američko strateško partnerstvo.

Ministar Vučinić se u protekloj godini sastao i sa svojim kolegama-ministrima odbrane Srbije, Bosne i Hercegovine, Makedonije, Estonije, Bugarske, Norveške, Austrije.

zovala dosadašnje faze u procesu pristupanja Alijansi, ali da je sada čeka intenzivniji rad na izvršavanju novih obaveza.

MAP je dokaz i jasna potvrda uspjeha reformi sistema odbrane u Crnoj Gori, ali i u drugim oblastima društva, ali i jak podsticaj za nastavak reformi.

Vučinić očekuje i jačanje podrške javnosti za članstvo Crne Gore u NATO-u. Sadašnji nivo podrške, prema anketama, nije ništa drugačiji nego što je bio i u drugim zemljama regiona, u vrijeme kada su se one pripremal za ulazak u sjevernoatlantski savez. Ministar je ponovio da je strateški cilj Crne Gore da štro prije bude u punopravnom članstvu NATO-a.

2009. najuspješnija U 2009. godini ojačana je vojno-diplomatska mreža Crne Gore. Vojni izaslanici su upućeni u Njemačku i u Komandu Združenih snaga NATO u Napulju. Početkom 2010. godine trebalo da se ojača vojna misija u Briselu.

Godina je protekla i u intenzivnom radu na važnom dokumentu - Streategijskom pregledu odbrane. Dokument je priveden kraju, a biće uskoro završen.

MAP zaslužen napornim radom Godina za nama biće snažno upamćena, rekao je Vučinić. Zašto? Crna Gora je dobila poziv za Akcioni plan za članstvo u NATO (MAP) i već se nalazi pred vratima Alijanse. Ostaće upamćena i po sticanju punopravnog članstva u Procesu saradnje ministara odbrane u Jugoistočnoj Evropi (SEDM). Na taj način je za-

6 PARTNER

U godini koja odlazi donesena je i odluka o upućivanju pripadnika Vojske Crne Gore u mirovne misije, a intenzivno se radilo i na njihovoj pripremi.

Crna Gora je, po ocjeni Vučinića, rekordno brzo, ali uz naporan rad, dobila poziv za MAP i tako stekla status kandidata u članstvo NATOa. To znači da je Crna Gora uspješno reali-

Skupština Crne Gore je 28. jula donijela odluku o upućivanju pripadnika Vojske Crne Gore u mirovne misije ISAF u Avganistanu, UNMIL u Liberiji i EUNAVFOR-ATALANTA u obalnim vodama Somalije. Na ovaj način Crna Gora pokazuje svoju privrženost očuvanju svjetskog mira i daje doprinos kolektivnoj bezbjednosti, kazao je ministar Vučinić.

Ocijenio je da je to Crnu Goru učinilo kredibilnim i pouzdanim partnerom u međunarodnim odnosima, a to je potvrđeno prvenstveno pozivom u MAP. Vučinić je, zbog svega toga, ocijenio da je 2009. godina bila "najznačjanija od formiranja crnogorskog sistema odbrane".

vog paketa partnerskih ciljeva Vojske, kao i priprema i realizacija vježbi koje će biti održane u Crnoj Gori. Riječ je o vojno-medicinskoj vježbi "MEDCEUR 2010" i još nekoliko vježbi.

Još ima viškova municije

Naši mirovnjaci potpuno spremni Uz odluku o upućivanju vojnika i oficira u mirovne misije doneseni su i zakon i prateće uredbe koje regulišu konkretna pitanja u vezi sa učešćem u misijama. Naši vojnici su potpuno obučeni, opremljeni i spremni za mirovne zadatke i o tome su dobili odgovarajuće sertifikate, podsjetio je Vučinić.

Biće nastavljeno uništavanje viškova naoružanja i municije. Ostalo je da se delaboriše ili uništi još oko 4.000 tona. Na osnovu Tehničkog sporazuma sa SAD, do sada je delaborisano oko 450 tona municije. Dvije hiljade tona municije je prodato, ali kupac još nije preuzeo. Ukupne količine municije u skladištima VCG svedene su na oko 8.500 tona,

komunikaciona okosnica sistema odbrane.

Urađene su i studije jedinstvenog nadzora akvatorije i nadzora vazdušnog prostora.

Biće i stanova Ministarstvo odbrane radi i na izgradnji stambeno-poslovnih objekata. U Podgorici je predviđena izgradnja 126 stambenih jedinica. U 2010. godini trebalo bi da počne gradnja stambenog objekta u Danilovgradu sa oko 120 stambenih jedinica. Počeće i izgradnja stambeno-poslovnog objekta u Tivtu. Inače, 2009. godine izvršena je raspodjela 18 stanova. Školovanje kadra je stalna briga Ministarstva

U samom Ministarstrvu odbrane, po njegovoj ocjeni, učinjeno je sve da pripadnici naše Vojske budu sasvim osposobljeni da izvrše zadatke, da znanjem zaštite svoj život i svoju državu predstave na najbolji način.

Vojska Crne Gore je tokom 2009. godine formacijski organizovana po modelu savremenih evropskih armija. Određeno je 2.356 formacijskih mjesta. U 2010. godini će početi sa formiranjem aktivne rezerve.

Ministarstvo odbrane je aktivno učestvovalo u pripremi odgovora na Upitnik Evropske komisije o stanju pripremljenosti Crne Gore za priključenje Evropskoj uniji. Odgovorilo je na 90 pitanja iz Upitnika, od čega na 36 samostalno.

Ministarstvo je tokom 2009. godine radilo i na razvoju informaciono-komunikacioniog sistema. Uveden je internet servis u Ministarstvu i na gotovo svim izdvojenim lokacijama širom Crne Gore

Misija odlazi u martu Godina koja dolazi biće posebno važna, ocijenio je Vučinić. Očekuje nas upućivanje prvog crnogorskog kontigenta u misiju ISAF, početkom marta, kao i rotacija u septembru.

Treba se pripremiti i za Misiju u vodama Somalije i nastaviti učešće u UNMIL misiji u Liberiji.

U 2010. godini je predviđena i realizacija no-

od čega su 2.500 tona ubojna sredstva, predviđena za potrebe VCG. Crnogorska Vojska je dobila 13 novih terenskih vozila TOYOTA Achlaitner, zatim, automatske i snajperske puške marke Hekler i Koh. Ugovorena je nabavka borbenih kompleta za misiju ISAF, zatim, opreme za spasavanje na remorkeru PR-41, municije i ABHO opreme. Dva Helikoptera, tipa "Gazela" su remontovana.

U 2010. godini biće implementirana prva zona interne komunikacije, koja će omogućiti sigurnu komunikaciju trupa u mirovnim misijama i vojnodiplomatskih predstavništava. Projektovana je digitalna radiorelejna mreža, koja treba da bude glavna tele-

odbrane. Na vojnim akademijama u inostranstvu se školuju 34 kadeta, a u toku je odabir kadeta za školovanje na prestižnom West Pointu u SAD. Novinari nijesu pokazali naročito interesovanje za pitanja, vjerovatno zbog toga što su Ministarsrtvo odbrane i ministar, upravo posljednjih mjeseci 2009. godine, često bili "na meti" javnosti. Na jedno pitanje, načelnik Generalštaba Vojske Crne Gore, viceadmiral Dragan Samaržić je odgovorio da vazdušni prostor nad Crnom Gorom sada kontroliše njena Vojska, ali da se radi na tome da se to pitanje riješi sa NATO-om.

I. Despotović

PARTNER 7

Komentar

Pipci terorizma sve duži Kad su avioni-kamikaze 11. septembra 2001. godine srušili i spržili oblakodere u Njujorku, svijet je, s pravom, doživio šok. I zbog načina na koji je to izvedeno, ali i zbog činjenice da je napadnuta tehnički i tehnološki najmoćnija zemlja. I to njen privredno finansijski centar. Sudeći, pak, na osnovu logike terorizma, njujorški crni septembar i ne mora biti jedino iznenađenje te vrste. Čini se, u prirodi je terorizma da, s vremena na vrijeme, priređuje iznenađenja. Ne mora to uvijek biti spektakularno, kao što je bilo u Njujorku. Važno je da se svijet "iznova" podsjeti da je terorizam svuda prisutan, da se nikad ne zna kad i gdje može da napravi svoju "predstavu". Upravo se tako širi strah i gradi fama o njegovoj moći i "nepobjedivosti".

Teroristi su nedavno udarili u srcu Rusije. Da li je slučajno što je njihova meta bio voz Nevski ekspres, između Moskve i Sankt Petersburga? Naravno, ne. Treba svijetu pokazati da nema neranjive zemlje. Eksploziv je ovog puta podmetnut ne na bilo koji ruski voz, nego baš na ovaj koji povezuje dvije prestonice Rusije. Nijesu teroristi prezali da uđu u centralni dio moćne zemlje, da nasrnu na njenu žilu kucavicu. Ne "zabavljaju " se oni više "sitnim" eksplozijama po južnim rubovima Rusije, u Čečeniji i u nje8 PARTNER

nom neposrednom okruženju. Prije nekoliko godina "ušli" su i u jedno moskovsko pozorište. Sada su krenuli sjeverno od Moskve. Ubili su veći broj ljudi. Mnogo više ranili. I ostavili "poruku" - da se mogu pojaviti, takoreći, svuda, u vrijeme koje oni odrede.

TERORIZAM Svijet, nažalost, kao da se navikava na ovakve, još nekažnjene, zločine. Ipak, Vašington i Moskva, dva najmoćnija centra svijeta, kao da približavaju svoje međusobne stavove o terorizmu. Rusija je saopštila da podržava osnovne elemente strategije Baraka Obame za rješavanje situacije u Avganistanu. Zvanična Moskva je poručila da je zainteresovana da Avganistan postane slobodna i prosperitetna zemlja, oslobođena od terorizma.

Negdje ranije, Rusija se saglasila da se njena teritorija koristi za doturanje materijala međunarodnim vojnim snagama koje u Avganistanu pokušavaju da tamošnjoj vladi pomognu u

uspostavljanju demokratskog poretka, u kome terorističke bande neće držati u strahu i avganistanski narod i mnoge druge narode, prije svega, na evro-američkim meridijanima.

Sjedinjene Američke Države i Rusija su i danas dvije velesile, međusobno suparničke, u mnogo čemu. Teško je očekivati da će se one baš potpuno i otvoreno saglasiti, čak i o stvarima o kojima imaju slične stavove. Svjetski džinovi u svemu imaju svoje sopstvene interese i razloge. I sujeta im ne dopušta da otvoreno prihvate svog rivala, ni onda kada im se interesi, objektivno, poklapaju ili se djelimično preklapaju. Ali, ako Rusija kaže da želi Avganistan "oslobđen od terorizma", a Amerika i NATO tvrde da je Avganistan "glavna ideološka i politička centrala terorizma", nije li već u tome "spoju" mogućnost njihove bolje, iskrenije, sveobuhvatnije, efikasnije, antiterorističke saradnje. I vjerovati je da su Moskva i Vašington iskreni kad osude teroristički napad u SAD, odnosno, u Rusiji. Jer, iza ataka na njujorške kule i Nevski ekspres, u suštini, stoje isti motivi, snage sa istovjetnim ideološkim i političkim predznakom, oni koji bi da svoje ciljevepolitičke, ideološke, vjerske, profiterske, postižu strahom, krvlju nedužnih ljudi, nasiljem, terorom.

Crna Gora, koliko god geografski i po

Komentar svojim ukupnim potencijalima, mala zemlja, odavno je shvatila da su pipci međunarodnog terorizma sve duži i da je stvar ozbiljnosti, principijelnosti, svake države da, koliko može, pomogne u zajedničkim naporima da se iščupaju korijeni terorizma. To je, štaviše, stvar morala državne politike, rekao je nedavno ministar odbrane Boro Vučinić. Vjerovatno je i međunarodna zajednica to shvatila. Niti se Crna Gora prsi da će pobijediti avganistanske talibane, niti svijet traži od Crne Gore da podnese žrtvu veću nego što joj pripada. Ali, SAD, Evropa,

visoko cijene upravo moralni odnos Crne Gore, njenu želju da pruži doprinos u borbi sa novim svjetskim zlom-terorizmom. I zato nema ničeg čudnog što je Crna Gora ovog mjeseca dobila poziv da počne sa primjenom Akcionog plana za članstvo u NATOu. Svakako, u prvom redu, to je priznanje za ono što je Crna Gora postigla na izgradnji i modernizaciji sopstvenog sistema odbrane, ali su ministri zemalja - članica NATO-a, naravno, vrednovali i spremnost Crne Gore da se uključi u međunarodnu antiterorističku alijansu. Zašto ne otvoreno reći da je Crna Gora MAP zaslužila i odlukom da pošalje pripadnike svoje Vojske u mirovne

misije u Avganistanu i još neka nestabilna područja svijeta. Jer, zemlja koja hoće da pomogne svijetu u savladavanju zajedničke nevolje, nema sumnje, zaslužuje i da se približi najvećoj bezbjedno-odbrambenoj alijansi u svijetu, NATO-u.

zavisnosti. I tu nema nikakvog vakuuma. I niko, pa ni NATO, ne dolazi ovdje da "popuni" neki "vakuum".

Crna Gora sama ocjenjuje da je, kako reče ministar Vučinić, njena trajna bezbjednosno-odbrambena perspek-

Namjerom da što prije uđe u taj savez, Crna Gora, treba li stalno ponavljati, radi samo za svoj interes, i, koliko je moguće, za opšte interese mira, demokratije i stabilnosti svijeta. Njena NATO ambicija nije uperena protiv bilo koga. Ni protiv Rusije, što se nerijetko pokušava nametnuti kao "krivica" Crne Gore u procesu evroatlantskih integracija. Crna Gora ne razdvaja uključivanje u Evropsku uniju i NATO. Time se postiže cjelina njenih strateških državnih interesa.

Nema razloga, stoga, da joj se šalju poruke da Crna Gora "može" u Evropsku uniju, ali da je NATO "nešto drugo". Isto tako, nijesu, ni diplomatski, ni politički, ni pravnički, odmjerene ocjene kako širenje NATO-a na Balkan "ne trpi užurbane korake u pokušajima da se zauzme pravni i politički vakuum, nastao poslije raspada Jugoslavije".

Vjerovatno se u taj kontekst smješta i Crna Gora, sa njenim ciljem da uđe u NATO. Crna Gora, međutim, nije u bilo kakvom vakuumu. Ni političkom, ni pravnom. I politički, i pravno, i istorijski, i međunarodno-pravno, svakako, Crna Gora je legalno i legitimno i, reklo bi se, i krajnje korektno, povratila svoju državnost. Štaviše, i moralno. Ispunila je najstrože referendumske uslove za ostvaren je ne-

tiva učlanjenje u NATO. U NATO koji više nije suparnički vojni savez sa ideološkim predznacima "Zapada", NATO koji nije ni "antiruski", ni "proamerički", već alijansa za suočavanje sa savremenim bezbjednosnim i odbrambenim izazovima.

Ilija Despotović .

PARTNER 9

Tema

Crna Gora dobila poziv za MAP

Kandidatura za članstvo u NATO Ministri inostranih poslova Sjevernoatlantskog saveza donijeli su 4. decembra odluku o prijemu Crne Gore u Akcioni plan za članstvo (MAP) u NATO. Odluku, koja je donijeta godinu dana nakon što je premijer Milo Đukanović u sjedištu NATO-a podnio zahtjev, u Briselu su okarakterisali kao rezultat naprnog rada zvanične Podgorice.

Ministri su, prema proceduri, odluku da Crna Gora uđe u “predvorje” Sjevernoatlantske alijanse donijeli jednoglasno, pa se velikim uspjehom smatra što je država nakon samo nešto od dvije godine članstva u Partnerstvu za mir dobila status kandidata za punopravnog člana NATOa.

ske povelje, koji omogućava proširenje NATO-a u Evropi, ali i predviđa poseban mehanizam i procedure koje moraju da prođu države aspiranti za članstvo. “Čestitam Crnoj Gori na uspjehu. To je rezultat napornog rada. Sa stalnim naporima ka narednim reformama, poziv u MAP biće kamen temeljac krajnjem cilju punom članstvu u Alijansi”, rekao je na dan donošenja odluke generalni sekretar Sjevernoatlantske alijanse Anders Rasmusen.

Program) kojeg predstavlja NATO-u. Na kraju godišnjeg ciklusa, ministri inostranih poslova i odbrane prezentuju rezultate reformskog programa i buduće aktivnosti pred Sjeverno-atlantskim savjetom NATO-a (NAC), koji zatim procjenjuje individualni napredak u pripremama za članstvo.

Akcioni plan za članstvo kao proces predviđa prireme i reforme u državi aspirantu za članstvo koje uključuje pet područja politička, odbrambena i vojna, finansijska, bezbjednosna i pravna pitanja. Po svim poglavljima MAP-a svaka zemlja kandidat priprema svoj Godišnji nacionalni program (ANP - Annual National

Crnu Goru, region i samu Alijansu.

Đukanović: Ohrabrenje za sve u državi Premijer Đukanović smatra da odluka o prijemu u MAP ima višestruki značaj za

Rasmusen: Rezultat napornog rada

Akcioni plan za članstvo (Membership Akcion plan, MAP) predstavlja posljednju stepenicu koju država, zainteresovana za članstvo, mora da prođe prije poziva za punopravno članstvo, a ustanovljen je na NATO samitu u Vašingtonu 1999. godine.

MAP se temelji se na članu 10 Vašington-

10 PARTNER

On je konstatovao da je Crna Gora, tim potezom, stigla do pretposlednjeg stepenika na putu ka punopravnom članstvu u NATO. “Prijem u MAP ima veliki značaj za Crnu Goru, jer je punopravni prijem u NATO i Evropsku uniju dio državne strategije, ne

Tema zbog samog članstva, već kvaliteta života za sve građane koji podrazumijeva prijem u evropske i evroatlantske strukture”, rekao je Đukanović.

oružanim snagama, ali i promovisanju stabilnosti putem slobode ekonomskog djelovanja i odgovornosti prema zaštiti životne sredine.

djelovanje Savjeta za Partnerstvo za mir, na čelu sa premijerom Đukanovićem, najefikasnije ispunjavaju obaveze iz procesa integracije”, rekao je šef diplomatije.

On je ocijenio da odluka ministara država članica NATO-a predstavlja priznanje da je Crna Gora puno napravila, ne samo na planu odbrambenih, nego i ukupnih društvenih reformi.

Roćen: Bez euforije

Roćen je dodao da je vijest o MAP-u dočekana sa velikim zadovoljstvom, ali bez euforije.

MAP je u suštini sveobuhvatan program prilagođavnja zemlje mogućem članstvu u Savezu u političkom i ekonomskom smislu.

Ministar inostranih poslova Crne Gore Milan Roćen smatra da je odluka ministara NATO-a ustvari potvrda “meteorskog uspjeha” Crne Gore u procesu integracija.

“Nemamo vremena za slavlje, fokusirani smo na sve zahtjevnije obaveze koje nas čekaju na putu do članstva u NATO”, rekao je Roćen.

Vučinić: Nove obaveze

Ovim Crna Gora praktično postaje kandidat za članstvo u NATO i prema njegovim riječima, to predstavlja najvažniji korak koji je država napravila u evroatlantskoj integraciji, od prijema u PzM. “To je, istovremeno, i veliko ohrabrenje za Vladu Crne Gore i ostale državne strukture da nastave još snažnijim tempom na sljedećim dionicama do ostvarenja punopravnog članstva u EU i NATO”, kazao je Đukanović.

Naglasio je da ta odluka pokazuje svoju čvrstu privrženost politici otvorenih vrata.

“MAP nije garancija za punopravno članstvo u Alijansi, ali jeste jasan putokaz i preporuka od presudnog značaja. Da biste diplomirali, morate prethodno položiti posljednji ispit. Ja sam siguran da ćemo ga položiti u redovnom roku, sa visokom ocjenom”, kazao je Roćen.

On je rekao da prijem u MAP podrazumijeva i nove obaveze koje se postavljaju pred Crnom Gorom, a prije svega se odnose na nastavak reformi u sistema odbrane, ali i na drugim poljima.

“Dakle, ne samo deklarativno već i stvarno, NATO na ovaj način potvrđuje da zemlje Jugoistočne Evrope vidi kao svoj sastavni dio”, istakao je crnogorski premijer.

MAP je koncipiran u svrhu olakšavanja procesa pristupanja Savezu i uključuje sveobuhvatne savjetodavne mjere, kako bi se zemlji kandidatu omogućilo što uspješnije ispunjavanje ciljeva i prioriteta potrebnih za članstvo. Namjera NATO-a je da se primjenom MAP-a osigura koordinirani pristup svih relevatnih resora državne uprave u ispunjenju ciljeva koji se sastoje, između ostalog, u posvećenosti vladavini prava i poštovanju ljudskih prava, jačanju demokratskog nadzora nad

Ministar odbrane Boro Vučinić kazao je da će Crna Gora predano biti posvećena ispunjavanju obaveza koje proizilaze iz prijema u Akcioni plan za članstvo.

Vučinić je cijenio da je punopravno članstvo u Sjevernoatlantskom savezu interes kompletnog crnogorskog društva.

On je dodao da taj uspjeh predstavlja veliko priznanje za postignuti napredak, posvećenost i uložene napore koje Vlada preduzima u reformi sektora odbrane i bezbjednosti.

“Aktivno ćemo raditi na ispunjavanju obaveza iz MAP-a, jer koliko budemo brzo išli sa dinamikom sprovođenje reformi, toliko je realno da prije možemo očekivati prijem u NATO”, rekao je on.

“Naš ozbiljan rad, uz nesebičnu pomoć prijatelja i partnera iz regiona, i iz Alijanse, urodio je plodom. Mislim da je ovo obrazac kako se koordiniranim radom MIP-a i Ministarstva odbrane, kao i kroz -

Ministar odbrane, međutim, podsjeća da punopravno članstvo u NATO nije uvijek samo pitanje dostignutog stepena reformi, već i političko pitanje.

“Na nama je da i dalje radimo, mnogo

PARTNER 11

Tema intezivnije nego do sada, i da na domaćem planu obezbijedimo neophodnu podršku građana, a ne sumnjam da će biti na potrebnom nivou”, kazao je on.

Krivokapić: Velika državna pobjeda Predsjednik Skupštine Ranko Krivokapić ocijenio je da je odluka o prijemu Crne Gore u Akcioni plan za članstvo još je jedna velika državna pobjeda, koja izvjesno najavljuje da će “naša zemlja u bliskoj budućnosti postati punopravna članica NATO”.

“Crna Gora, milenijumski simbol slobode, na današnji dan ulazi u predvorje najsnažnije zajednice za odbranu najviših demokratskih vrijednosti”, kazao je Krivokapić, na dan kada je donesena odluka.

Prema njegovim riječima, uspostavljanje strateškog i neraskidivog partnerstva sa državama koje su sinonim demokratije, priznanje je kojim se osnažuje zajednički osjećaj pripadanja demokratskom svijetu.

“Ovom odlukom države NATO-a prepoznaju Crnu Goru kao pouzdanog i kredibilnog partnera, koja će svojim demokratskim kapacitetom biti u stanju da aktivno doprinese politici Alijanse”, kazao je Krivokapić.

Mihailo Danilović

12 PARTNER

Važna poruka za region “Odlukom o MAP-u šalje se i snažna poruka da Alijansa vjeruje u kapacitete Crne Gore i zemalja Zapadnog Balkana”, rekao je Roćen.

On je dodao da je ovo bila izuzetno uspješna godina za region, podsjećajući šta je sve učinjeno: “Hrvatska i Albanija su postale punopravane članice NATO, Makedoniji su otvorena vrata kad se za to steknu uslovi, Bosna i Hercegovina je ohrabrena da ubrza reformske procese i mi se nadamo da će nam se uskoro pridružiti u MAP, snažna poruka je upućena i Srbiji za brži napredak, koji će zavisiti od njenih planova. To uka-

zuje da su sve zemlje Zapadnog Balkana, među kojima se visoko respektuje i uloga Crne Gore, spremne da preuzmu punu odgovornost za stabilnost i bezbjednost ne samo našeg regiona, već i šireg evropskog prostora”.

Jovanović: Prvi izvještaj o MAP-u 2011.

“Poziv za za MAP došao je kao kruna uspješnih reformi u sistemu odbrane i bezbjednosti naše zemlje i kao potvrda odličnog rada, ne samo nas u Ministarstvu odbrane, nego i drugih institucija u Crnoj Gori. MAP se smatra predvorjem punopravnog članstva u NATO i sada možemo reći da nas od njega zaista dijeli još samo jedan korak”, rekao je za “Partner” pomoćnik ministra za politiku odbrane Draško Jovanović.

On je pojasnio da su Češka, Mađarska i Poljska primljene u NATO direktno bez MAP-a, ali da se, međutim, pokazalo da je reforma sektora bezbjednosti veoma složen i komplikovan proces, da su djelatnosti u njemu široko raspršene, te da je nužan dodatni predpristupni proces kako bi se integrisale sve djelatnosti država kandidata za članstvo u NATO. “Stoga možemo reći da je MAP nastao kao nužna potreba proširenja NATO-a na bivše komunističke zemlje, a na osnovu člana 10 Vašingtonskog sporazuma 1999. godine. Sam akcioni plan za članstvo predstavlja svojevrstan katalog u kom se opisuju poželjni profili i karakteristike aspiranata za članstvo u NATO i to u sledećim područjima: političkom i društvenom, odbrambenom i vojnom, finansijskom, bezbjedonosnom, kao i pravnom”, rekao je Jovanović.

On je kazao da Crnu Goru čeka mnogo posla, navodeći da već početkom iduće godine državu očekuje početak intenzivnog rada sa NATO ekspertima u Briselu na pažljivom odabiru aktivnosti iz mnogih oblasti svih, koja će Crna Gora

opredijeliti za svoj prvi Godišnji nacionalni program.

Kada taj posao bude završen, a po NATO rasporedu, prema njegovim riječima, sredinom iduće godine Crna Gora će pred svih 28 članica NATO obrazlagati i formalno taj program.

“Sa implementacijom samog Godišnjeg nacionalnog programa, a time i MAP-a, počinje se od septembra. Sam ciklus traje godinu dana, što znači da ćemo u septembru 2011. biti u prilici da pred NATOom podnesemo izvještaj o ostvarenim rezultatima iz našeg prvog MAP ciklusa, nadamo se uspješno”, kazao je on.

On je dodao da je teško reći koliko je MAP ciklusa potrebno da bi se dobio poziv za punopravno članstvo u NATO. “MAP je do sada pomogao da devet država postanu članice NATO-a: Bugarska, Estonija, Letonija, Rumunija bile su u MAP-u od 1999. kao i Albanija koja je ove godine primljena u NATO, dakle poslije desetogodišnjih ciklusa. Hrvatska je bila u MAP-u od 2002. i imala sedam godišnjih ciklusa, Makedonija je u MAP-u od 1999. godine i još uvijek je u njemu istina zbog sporenja sa Grčkom oko naziva države. Crna Gora je uspješno u svega tri godine od obnove nezavisnosti, u rekordnom roku postala dio ekskluzivnog MAP kluba, što mi daje povoda da budem optimista i u pogledu našeg daljeg veoma brzog napredovanja ka punopravnom članstvu. A brzi napredak Crne Gore u odbrambenim i bezbjednosnim reformama više nije iznenađujući ni za bilo koga u Briselu”, zaključio je Jovanović.

Povod U saradnji sa Tv Atlas prenosimo serijal o Avganistanu

Siromaštvo i medrese regrutuju ekstremiste Odgovornost međunarodne zajdnice ogleda se u tolerisanju saradnika koji obezbjeđuju sigurno utočište za ekstremiste (naročito u pograničnom pojasu s Pakistanom). To je, prije svega, odgovornost američke vlade da izvrši pritisak na pakistansku vladu, kako bi zatvorila madrese jer one generisu duh ekstremizma. One ne samo da kreiraju nestabilnost u Avganistanu već i u čitavom svijetu.

Partner će u ovom i u nardnih nekoliko brojeva prenijeti inserte iz serije emisija TV Atlas o prilikama u Avganistanu. U ovom broju prenosimo dijelove intervjua sa zamjenikom gradonačelnika Kabula Vahabadinom Sadatom.

Gospodine Wahabuddine Sadat, kako ocjenjujete trenutnu političku i bezbjednosnu situaciju u Avganistanu?

Wahabuddine Sadat: Ja vidim da se politička situacija u Avganistanu promijenila od 2001. godine. U oblasti vladavine prava ova zemlja je, srećom, počela da korača pravim putem i prvi put u istoriji imamo demokratsku vladu koja je izabrana od strane naroda.

Kada je riječ o bezbjednosnoj situaciji u zemlji tu imamo izvjesnih prepreka u smislu održivosti i u dijelu pograničnih krajeva između Avganistana i Pakistana. U tom smislu imamo još nekih izazova koji se odnose na sposobnosti avganistanske nacionane armije i policije, ali to treba shvatiti kao proces.

Dakle, politička i bezbjednosna situacija u Avganistanu se mijenjaju i da se razumijemo one nijesu perfektne, ali nije realno očekivati da se one u potpunosti riješe preko noći.

Pomenuli ste demokratski izabranu Vladu, međutim, postoji puno komentara koji ocjenjuju posljednje predsjedničke izbore kao nedemokratske i nedovoljno poštene.

Kako to komentarišete?

W. Sadat: Ja na to gledam na sljedeći način: ako na Avganistan gledate iz vizure Zapada,

odnosno Evropske Unije onda ćete pronaći puno problema u vezi s izborima. Međutim, ukoliko to promatrate kroz prizmu Avganistana ili cjelokupnog regiona onda ćete zaključiti da su izbori apsolutno prihvatljivi. Sta mislim pod tim?

ako uzmete bilo koju drugu državu koja je imala sličnu prošlost situacija u njoj se ne bi bitnije razlikovala od trenutne u Avganistanu.

Svakako treba uzeti u obzir i drugu stranu koja podrazumijeva da nema izbora na svijetu na kojima nijesu činjene greške.

U državi koja je vjekovima imala nedemokratski sistem u kojem ljudi nijesu glasali, onda posljednji izbori nijesu bili perfektni, ali to se mora posmatrati u širem kontekstu u kojem moramo biti svjesni avganistanske skorije prošlosti i toga da smo samo 30 godina unazad gledali borbu opozicije, što je znatno imalo uticaja na stav naroda. Nalazim ključnim da

Šta je trenutno najveći problem i najveći izazov za Vladu Avganistana?

W. Sadat: Mislim da je najveći problem za moju državu jačanje institucija sistema. Mi nemamo jake institucije koje bi bile u mogućnosti da vode državu i to je realnost ove zemlje. Ukoliko ne investirate u razvoj institucija onda ne možete očekivati da će vaša država

PARTNER 13

Povod funkcionisati na valjan način.

A šta je sa korupcijom?

W. Sadat: Korupcija je posljedica, nije uzrok.

Zašto mi imamo korupciju? Zato što nije dovoljno uloženo u jačanje institucija sistema koje bi trebalo da pružaju osnovne usluge građanima. Daću vam nekoliko primjera. Pružanje zdravstvenih, obrazovnih ili usluga koje obezbjeđuje lokalne vlasti u provincijama zahtijeva snažnije institucije u kojima će raditi ljudi s više obrazovanja i iskustva. Ukoliko imate neobrazovane ljude kako možete očekivati da će sve te usluge koje pružaju institucije sistema biti održive. Ako nijesmo ulagali

su građani Avganistana siromašni i da je siromaštvo jako izraženo, odnosno rasprostranjeno. Takođe, građani Avganistana nijesu imali pristup adekvatnom sistemu obrazovanja, niti kredibilnom sudskom sistemu.

Pomenuli ste susjede. Htio bih da Vas pitam, pored toga što pobunjenici koriste oružja koja su proizvedena u Iranu, da li postoje druge dokazane veze izmedju pobunjenika i Irana?

Što se tiče spoljašnjih uzroka, mislim na uticaj naših susjeda prevashodno Pakistana i Irana.

To je umnogome pogoršalo situaciju u Avganistanu. Dozvolite mi da to malo približim.

Ekstremna ideologija koja je imala uticaja na čitav svijet prvenstveno je prihvaćena od strane medresa i ostalih religijskih škola u Pakistanu, kojih u toj zemlji ima na hiljade. Ta ideologija koju oni emitiju i izvoze, razlog je zbog kojeg je naš konflikt prolongiran.

W. Sadat: Dosta se priča o tome, ali do sada ne postoji ni jedan dokaz. Moguće je da Iran ima interes da destabilizuje Avganistan. Jedna narodna poslovica kaze “gdje je ima dima tu ima i vatre“ tako da je moguće da postoje linkovi o kojima me pitate.

Da li je Predsjednik Hamid Karzai, u svom prethodnom mandatu, uradio dovoljno kako bi poboljšao situacije u zemlji?

W. Sadat: Prdsjednik Karzai je predsjednik koji je pomogao zemlji da izađe na pravi put.

Karzai je bio prvi, na izborima, izabrani predsjednik Avganistana. On je bio, ne smijete zaboraviti, faktor ujedinjenja. On je faktor ujedinjenja među različitim etničkim grupama koje postoje u zemlji. To je politička uloga koju je on jako dobro odigrao. U toku njegovog mandata ostvareno je nekoliko značajnih rezultata. Jedan od njih je sloboda medija. Nivo slobode medija koji imamo nevjerovatan je.

Vjerovatno nećete naći ništa slično kod naših susjeda. Sa strane socio-ekonomskog razvoja naići ćete na hiljade kilometara puta koji je asfaltiran. Stotine bolnica i škola se gradi.

Takođe, milioni djece pohadjaju škole od čega 50 odsto čine djevojčice.

dovoljno u naš obrazovni sistem u prošlosti onda morate da se vratite i da pronađete uzrok, uzrok zašto nijesmo ulagali dovoljno. Sve što smo uložili, uz asistenciju i međunarodne zajednice, uložili smo u silu, kako bi eliminisali talibane, Al Qaidu ili opoziciju.

U vašoj zemlji sukob izmeđju talibana i zapadnih snaga traje skoro devet godina. U nekim teorijama izvode se zaključci da Zapad namjerno odugovlači konflikt zbog skrivene agende koja postoji, a koja se vezuje za stratešku geopolitičku poziciju koju ima Avganistan na srednjem istoku u širem smislu riječi. Vaš komentar?

W. Sadat: Ja to gledam iz dva ugla. Konflikt ima dva uzroka: unutrašnji i spoljašnji.

Unutrašnji uzrok se tiče činjenice da država nije zadovoljila legitimne potrebe građana, da

14 PARTNER

Stoga postoje odgovornosti koje bi trebalo razdvojiti. Odgovornost Vlade i odgovornost međunarodne zajednice.

Odgovornost Vlade sastoji se u tome da sarađuje i da je u potpunosti podržana od strane međunarodne zajednice i da u tom smislu pruži pomoć svom narodu i popravi institucionalni sistem.

S druge, pak, strane, odgovornost međunarodne zajdnice ogleda se u ideologiji, odnosno tolerisanju postojanju saradnika koji obezbjeđuju sigurno utočišta za ekstremiste (naročito u pograničnom pojasu s Pakistanom). To je prije svega odgovornost američke vlade da izvrši pritisak na pakistansku vladu kako bi zatvorila madrese jer one generišu duh ekstremizma. On ne samo da kreiraju nestabilnast u Avganistanu već i u čitavom svijetu (Evropi, Africi i SAD).

Želio bih da naglasim da je i u oblasti privatnog sektora postignuto dosta uspjeha: u oblasti ekonomske infrastrukture, informacionih tehnologija i dr. tako da na osnovu svega toga smatram da je prvi mandat Predsjednika Karzaia bio uspješan.

Kako komentarišete navode iz članka New York Timesa da je brat predsjednika Karzaia umiješan u krijumčarenje droge?

W. Sadat: Pročitao sam taj članak i nijesam vidio da postoje dokazi o tome. Ukoliko New York Times posjeduje dokaze protiv brata predsjednika Karzai onda bi bilo dobro da ih taj list podijeli s avganistanskim narodom i institucijama. Zasad je to u domenu nedokazanih teza, tvrdnji. Dok se ne pruži dokaz, to će narod Avganistana tretirati kao tračeve koji podižu tiraž novinama.

Autor emisije je mr Miroslav Radojević, izvršni direktor Tv Atlas

Povod

Predsjednik Crne Gore u posjeti kasarni “Milovan Šaranović” u Danilovgradu

Država će nastaviti da se brine o Vojsci Predsjednik Crne Gore Filip Vujanović poručio je da je država odlučna u namjeri da poštuje konkretne potrebe Vojske i spremna da, kroz realne mogućnosti, to valorizuje iz budžeta Crne Gore.

Vujanović je to izjavio tokom posjete kasarni „Milovan Šaranović“ u Danilovgradu, u prisustvu ministra odbrane Bora Vučinića i načelnika Generalštaba Vojske Crne Gore viceadmirala Dragana Samardžića.

Nakon obilaska kasarne, predsjednik je novinarima saopštio da je Vojska Vujanović je, međutim, ocijenio da u

bjednosnoj strukturi, već i ono što to

javnosti postoji manjak informacija o

članstvo donosi u političkom i eko-

pravim vrijednostima sjevernoat-

nomskom smislu. Poznato je da su

lantske Alijanse i da se one uglavnom

države, koje su pristupile NATO-u,

odnose na bezbjedonosno pitanje i da

za kratko vrijeme promijenile na bolje

zato podrška članstvu još nije ade-

svoj ekonomski ambijent“, naglasio

kvatna.

je Vujanović.

NATO, prema njegovim riječima,

Predsjednik Crne Gore je rekao da

nije potreba samo Vojske, već kom-

smatra da će se i to pitanje riješiti kroz

pletnog društva.

kvalitetnu komunikaciju sa građa-

tetom tih reformi, kako bismo što

“To stalno promovišem,jer od toga ne

nima.

prije bili u NATO-u”,rekao je on.

zavisi samo članstvo u jednoj bez-

„Da sve više prenosimo ono što je

ostvarila visok nivo reformi i obezbijedila dostignuća najvrijednijih standarda NATO-a, te da je samim tim i zaista zavrijedila da bude u Akcionom planu članstva (MAP). “Članstvo u MAP-u, kao predvorju NATO-a, doživljavam kao priznanje Crnoj Gori za sve što je učinila u reformama Vojske, ali i kao dodatnu obavezu da nastavi sa istim intenzi-

PARTNER 15

Povod prava vrijednost NATO-a, da, na-

kod njih prepoznao želju i spremnost

ravno, sagledamo i emocije, koje su

da Crnu Goru predstave u najboljem

opravdane i razumljive, ali da savla-

svijetlu, tokom doprinosa globalnom

damo i ono što je manjak informacija.

miru.

Zato sve više treba objašnjavati šta je zapravo NATO, ne samo u bezbjednosnom smislu, već i u političkom i ekonomskom“,istakao je on.

kazao je da su sa Vujanovićem

treba da učestvuje u mirovnim mi-

razgovarali o zadacima Vojske,

sijama i podsjetio da je država to prvi

njenom materijalnom statusu i da

put učinila još davne 1897. godine.

su od crnogorskog predsjednika,

dalje sa posebnim senzibilitetom odnositi prema VCG.

mirovnim misijama, za koje sam ja siguran da će biti uspješne”, kazao je Vujanović

evroatlantskim integracijama podrazumijevaju i nove obaveze države prema Vojsci.

“Bićemo posvećeni tim zadacima, jer su u interesu, najprije, Crne

uniforme, opremu i kompletnu orga-

Gore, zatim regiona, ali naročito

nizaciju dokazuje da je na nivou oče-

budućih generacija koje će ovdje

kivanja najvećih standarda.

živjeti”,rekao je Vučinić.

“U svim reformama Vojske imali smo

Prilikom posjete danlovgradskoj

pažljiv pristup. Vojska, koja je imala

kasarni, Vujanović je izvršio smo-

zaposlenosti bez socijalnih problema, primjeren NATO standardima… i osigurali smo brigu o stambenim po-

tru počasne jedinice. Vujanoviću su, takođe, predstavljena nova terenska vozila koja je VCG nabavila u Austriji. Riječ je o 13 vozila tipa ,,Ahlajtner” (achleitner) koja

trebama Vojske, u mjeri maksimalnih

su razvijena na bazi Tojotinog te-

mogućnosti”,rekao je.

renca ,,Land Cruiser 120”.

Dodao je da će se taj trend nastaviti maksimalnom dinamikom, kako bi se,

16 PARTNER

On je kazao da nove okolnostu u

On je rekao da Vojska i kroz nove

oko 7.000 zaposlenih, došla je na nivo

mirovnu misiju u Avganistan i da je

ku ohrabrenja da će se država i

mogne mir i sada pomažemo mir.

Crne Gore podrazumijeva učešće u

nicima koji će uskoro otputovati u

po tom pitanju,dobili jasnu poru-

spremnost da svojom Vojskom poMislim da jedan odgovoran odnos

posjete kasarni, razgovarao i sa voj-

Ministar odbrane Boro Vučinić

On je kazao da Crna Gora smatra da

“Crna Gora je i tada iskazala

Vujanović je objasnio da je, tokom

Vučinić: Poruke ohrabrenja

prema njegovim riječima, pripadnicima VCG stanovi što prije obezbijedili.

Mihailo Danilović

Predstavljamo

WEST POINT

škola vojne aristokratije

Nije zabava uz učenje, niti vojni piknik Kameno utvrđenje, na zavijutku rijeke Hadson, nalazi se na oko 80 km sjeverno od Njujorka, i najstarije je zdanje od kamena u SAD. Džordž Vašington nazvao je to mjesto najvažnijom strateškom tačkom Amerike. West Point, gradić, postao je poznat i prepoznat u svijetu po instituciji koja je iznjedrila veliki broj oficira i elitnog američkog komandnog kadra.

Zbog ugleda škole, širine obrazovanja koju pruža i liderskih iskustava, diplomci West Point su veoma traženi kao vođe i lideri u različitim sferama života i nivoima. Predsjednici SAD Julisis S.Grant i Dvejt D.Ajzenhauer su diplomirali na West Point akademiji. Mnogo je uglednih građana, ambasadora, državnih guvernera, sudija, profesora, direktora itd. prošlo školovanje na West Point-u.

ženju koje uzdiže primjerni karakter.

Akademski program uključuje izvrstan, široko strukturiran, plan nastave koji uravnotežava prirodne i društvene nauke. Cilj je za sve diplomce je da mogu kreativno da misle, da jasno izražavaju kreativne ideje o tehnološkim ili interpersonalnim pitanjima.

Profesija počinje upisom na američku vojnu akademiju. Po završetku-diplomiranju, postajete potporučnik i aktivno služite vojsci, odnosno državi, najmanje pet godina u SAD. Za diplomce koje je uputilo Ministarstvo odbrane Crne Gore obaveza služenja u Vojsci Crne Gore je osam godina.

Započinjanjem vojne karijere postajete odgovorni za ljude, obuku i opremu.

Najstarija nacionalna vojna akademija u SAD osnovana 1802. godine. Akademska institucija prvog reda, u istoj kategoriji sa Jejlom, Prinstonom ili Harvardom. West Point obrazuje, podučava i inspiriše mlade, stvarajući od njih karakterne oficirske lidere. Uzbudljiva i nezaboravna četvorogodišnja priča, koja širi intelekt, razvija samouvjerenost i liderske potencijale i priprema kadete za lidersku ulogu dok služi svojoj naciji.

Kada se pridružite The Long Gray Line (dugačkom sivom nizu) postajete dio tradicije stare skoro kao američka nacija.

Kao prva akademija, dakle, obučava oficire više od 200 godina.

Svako unapređenje u službi donosi dodatne odgovornosti i veće mogućnosti.

Sve što kadeti dožive u toku 47 mjeseci na West Point-u je fokurisano na njihovo pripremanje za karakternog lidera, koji će služiti kao oficir u Vojsci zemlje koja ga je uputila. Ne postoji drugi cilj akademije.

Američki vojni mentalitet, razumjevanje discipline i karaktera obrazovanja kadrova, način stvaranja budućih lidera u trupi i na bojnom polju, položaj vojske u društvu, način razmišljanja američkog oficira, sve se to najbolje može osjetiti upravo u West Point-u. Sistem pruža uzastopni i progresivni razvoj u tri komplementarna programa akademskom, vojnom i fizičkom u moralno-etičkom okru-

Akademski vojni program pruža izvanredanu profesionalnu osnovu zasnovanu na obrazovanju u američkoj vojnoj etici i suštinskim vojnim vrijednostima, obučavajući pojedince za vještine u malim liderskim jedinicama. Kadeti su inspirisani da se posvete nacionalnoj službi kao

PARTNER 17

Predstavljamo

vojni oficiri i da usvoje ideale sedam vojnih vrijednosti.

Kadeti svake godine dobijaju formalno vojno obrazovanje iz predmeta koji ih pripremaju da budu lideri. Ovo obrazovanje je dopunjeno ljetnjom vojnom obukom gdje kadeti uče osnovne vojne vještineprecizno rafalno gađanje, navigacija u šumi sa mapom i kompasom i penjanje na visoke stijene. Pri tome, kadeti imaju priliku da provedu dio ljeta u jedinicama na bojnom polju. Na ovim zadacima kadeti često idu u Evropu, Koreju, Aljasku ili Havaje. Konačno, i možda najvažnije, kadeti imaju privilegiju da vode i obučavaju mlađe članove kadetskog korpusa.

Fizički program je fokusiran na fizičke zahtjeve kopnenog oficira. Ovaj program nastoji da razvije u kadetima sposobnost da održe ličnu spremnost i spremnost jedinice, podstiče ratnički duh, priznavanje timskog rada i podstiče želju za pobjedom. Određene programske aktivnosti uključuju obrazovne časove, redovno testiranje fizičke spremnosti i takmičarsku atletiku.

Moralno-etički razvoj je glavni za 47 mjeseci iskustva na West Pointu i to je eksplicitno naređenje. Naglasak na ličnom karakteru jeste podrška motoa West Pointa - „Dužnost, Čast, Otadžbina“ i ideala sedam vojnih vrijednosti: lojalnost, dužnost, poštovanje, nesebična služba, čast, integritet i lična hrabrost. U vojnim programima kadeti neizbježno iskuse širok spektar etičkih dilema dok vrše svoje dužnosti kao lideri i kao podređeni.

Program časti znači sposobnost da se obrazuju, obučavaju i podstiču lideri je povezan sa posvećenošću vrijednostima kao što su istinoljubivost, iskrenost, poštovanje i posvećenost uvjeravajući i drugih da je posao Vojske da održava ove vrijednosti.

18 PARTNER

Program poštovanja podrazumijeva sposobnost da se edukuje, obučava i podstiče karakterni lider posvećen akademiji stvaranju pozitivne komandne klime, eli-

minisanja diskriminacije i podsticanju atmosfere digniteta i vrijednosti.

Kako kadeti napreduju u toku 47 mjeseci, oni mogu iskoristiti mogućnost da teže za određenim oblastima ličnog interesovanja kroz program višeg individualnog razvoja. Mnoge od ovih aktivnosti vode kadete u strane zemlje, vladine agencije ili međunarodne organizacije. Ovo je dostupno samo kadetima sa prve i druge godine koji su uspješno završili svoje osnovne dužnosti.

Dnevni raspored simboliše kadetski život tokom godine od avgusta do maja. Kadeti imaju mnogo dodatnih nastavnih mogućnosti. Mogu izabrati od 100 nastavnih aktivnosti 25 sportova u okviru koledža. Crkvene službe i druge religiozne aktivnosti su, takođe, dostupne kadetima. Za vrijeme ljetnjih mjeseci kadeti idu na odmor i učestvuju u vojnoj obuci i višem individualnom razvoju.

Broj odmora i dužina slobodnog vremena zavise od starosti, kao i od uspješnosti.

Dok kadeti prvog reda (stariji) imaju mnogo mogućnosti da provedu vikend, brucoši imaju samo nekoliko vikenda da iskoriste kako žele. Brucoši mogu otići iz akademije ako imaju atletske aktivnosti ili vannastavne aktivnosti ili kulturna putovanja. Svi kadeti mogu osvojiti izlaz za vikend u zavisnosti od individualnih ili ličnih postignuća. Svi kadeti mogu slaviti Dan zahvalnosti, zimski raspust, proljećni i ljetnji.

West Point nije zabava uz učenje, još je manje vojni piknik. Da bi došli do prstena akademije na kraju školovanja, koji simbolizuje da su se vječno vjenčali s akademijom, kadeti moraju krvavo da se namuče. Jer, West Point daje aristokratiju američkog vojnog establišmenta. pukovnik Čedo Marinović

Tema PRIPADNICI JEDINICE ZA MIROVNE MISIJE SPREMNI ČEKAJU ODLAZAK U AVGANISTAN

Obuka u Mađarskoj potvrdila spremnost crnogorskih vojnika Pripadnici Jedinice Vojske Crne Gore za mirovne misije boravili su od 2. do 28. novembra na obuci u trening centru Oružanih snaga Mađarske u Taborfalvi.

Obuka za 37 vojnika u Mađarskoj imala je karakter zajedničke obuke, sa ciljem upoznavanja pripadnika mađarskog kontigenta i usavršavanja procedura koje će se primjenjivati u misiji u Avganistanu. Svakako, i učenje engleskog jezika bio je prioritetan cilj zajendičke obuke.

Za tri mjeseca, prvi crnogorski kontingent, na čelu sa majorom Sašom Jovanovićem, odlazi u provinciju Baglan. Crnogorski pješadijski vod, u pratnji tročlanog medicinskog tima i oficira za vezu, u periodu od marta do septembra 2010. godine, preuzeće stacionarno obezbjeđenje mađarske baze „Panonija“ u gradiću Poli Komri, u okviru misije ISAF (International Security Assistance Force) u Avganistanu.

Ekipa časopisa „Partner“ zatekla je pripadnike Jedinice za mirovne misije, kada su se nakon zahtjevnih, jutarnjih fizičkih vježbi na aerodromu u Golubovcima, spremali za doručak.

Potpukovnik Saša Ivanović, načelnik potcentra za obuku, dočekuje nas riječima da je obuka pripadnika jedinice bila više nego uspješna, da su svi prijavljeni pokazali izuzetnu profesionalnost, te da je u značajnoj mjeri unaprijeđena njihova sposobnost za doprinos očuvanju mira.

U Golubovcima ističu da su potpuno spremni za put. Ivanović potencira podatak da je angažovanje crnogorskih vojnika u čuvanju baze jasan i sada već sasvim poznat zadatak.

Potpukovnik Saša Ivanović

„Osnovni zadatak je čuvanje baze. Nijesu predviđeni drugi zadaci na kojim bi se angažovali naši vojnici. Svakako da smo obukom razvijali i druge

PARTNER 19

Tema sposobnosti kod naših vojnika kako bi smo rizike smanjili na najmanju moguću mjeru“, kazao je Ivanović.

Prema njegovim riječima, na obuci u Mađarskoj su uvježbavane konkretne situacije i procedure koje će vojnici sprovoditi u bazi. „Bitno je naglasiti da smo imali priliku u Mađarskoj da u modelovanom kampu izvodimo obuku u postupanju po procedurama kaje će se primjenjivati u bazi.

Primjenom takvog metoda neposredno se i na najbolji način unapređuje pojedinačna sposobnost za zadatak. U ovom dijelu želim reći da je posebno važno što smo uvidjeli značaj koordinisanog angažovanja naših vojnika sa pripadnicima mađarskog kontigenta i pripadnika avganistanske nacionalne armije“, objasnio je Ivanović.

Jedan od nekoliko desetina scenarija koji su pripadnici crnogorske Vojske uvježbavali prije nego se zapute u bazu „Panonija“, na sjeveru Avganistana izgledao je ovako: Naoružani talibani opkolili su mađarsku bazu na sjeveru Avganistana.

Ne obaziru se na nekoliko upozorenja da se udalje od kapije i otvaraju vatru. Pripadnici crnogorske Jedinice za mirovne misije uzvraćaju istom mjerom i za nekoliko minuta uspješno obavljaju zadatak i situaciju vraćaju pod kontrolu.

U ovoj akciji, međutim, stvarni su bili jedino crnogorski vojnici - municija nije bila bojeva, talibane su glumili maskirani mađarski vojnici, a baza koju su čuvali ustvari je vojni trening kamp u Mađarskoj.

Međutim, na sreću, u mađarskoj bazi, gdje će biti smješteni naši vojnici, do sada nije zabilježen nijedan, ni najmanji incident.

Jedinica je formirana u avgustu 2008. godine i čine je, u skladu sa zakonom, isključivo dobrovoljci. Kada je Skupština donijela Odluku o upućivanju pripadnika Vojske Crne Gore u ISAF misiju izrađen je Plan priprema i Program obuke i jedinica je počela da se obučava za ovu misiju. Od dana njenog formiranja, potencirano je razvijanje psihofizičkih sposobnosti i

20 PARTNER

učenje engleskog jezika, jer je iskustveno poznato da su za vojničke zadatke u misijama mira te sposobnosti prvenstveno potrebne kod svakog pojedinca, bez obzira na prostor angažovanja. Obuka je intenzivirana postepeno i vremenom su uvođeni složeniji sadržaji posebno iz domena vježbi sa gađanjem, transporti kopnenim i vazdušnim putem, izvođeni su marševi i do 40 kilometara, a sve u namjeri jačanja sposobnosti, bez obzira na vrstu zadatka u misiji.

šnjikovima, puškomitraljezom, snajperskom puškom. Rukovanje različitim vrstama oružja je redovan vojnički zadatak, te je i ova obuka dijelom bila posvećena razvijanju tih pojedinačnih vojničkih vještina.

“Vojnik uvijek mora da bude spreman da izvrši zadatak. Iznenađenje je rizik koji vojnik sebi ne smije da dozvoli. Dakle, preduzeti sve da se iznenađenje svede na

Krajem jula, kada je i utvrđeno da će naši vojnici obezbjeđivati bazu, u posjetu VCG dolazi mađarska delegacija, koja nedugo zatim šalje plan njihove obuke koju je poželjno bilo da prođu i naši vojnici. Istovremeno dogovara se i dolazak naših vojnika u trening kamp u Mađarskoj. „Nije cilj obuke u Mađarskoj bio da upoređujemo kvalitete mađarskih i crnogorskih vojnika. Ciljevi su, prije svega, bazirani na dugogodišnjoj iskustvenoj praksi drugih oružanih snaga koje izvršavaju zadatke u misijama. Svi vojnici u Avganistanu su na jednom zadatku i prvenstveno je važno da se poznaju i da u radu postupaju na jedinstven način. Mi smo boravak u Mađarskoj potpuno posvetili tim ciljevima. Svakako su velika prednost i olakšanje brojne sličnosti naša dva naroda. Ta činjenica će značajno pojednostaviti boravak u bazi. Šest mjeseci nije previše dug period, ali ni kratak. Sigurno da će se razviti mnoga prijateljstva i to je poseban kvalitet koji misija u Avganistanu daje. Lijep je osjećaj imati prijatelje i šire od granica svoje zemlje. Crnogorski vojnici za to do sada nijesu imali previše prilika, usuđujem se da kažem, i ovo je jedna od prvih“, kazao je čovjek koji će komandovati našim pješadijskim vodom u Avganistanu, kapetan Enes Murić.

Do kraja druge nedjelje obuke u Mađarskoj, rekao je on, vojnici su vježbali umjerenim tempom i više se vremena posvećivalo jednostavnijim sadržajima, dok se treće nedjelje obuka pretvara u cjelodnevnu, dvadesetčetvoročasovnu vježbu, sa supozicijama u različitim vremenima.

I tokom ovih 27 dana, gađalo se kala-

Kapetan Enes Murić

najmanju moguću mjeru. Uvježbavali smo u Mađarskoj i takve modelovane situacije. One razvijaju kod vojnika sigurnost u vještine koje posjeduje, razvijaju i vjeru u druga, opremu i naoružanje koje posjeduje. Modelovane situacije čine vojnika spremnijim za konkretan zadatak i prije nego što se nađe u stvarnom ambijentu”, rekao je Murić.

On je objasnio da je tamošnja baza vjerna kopija one u kojoj će boraviti šest mjeseci i da zato obuka u Mađarskoj predstavlja generalnu probu pred odlazak. „Maksimalno ozbiljno smo se posvetili ovom poslu. Sigurno ćemo na najbolji mogući način odgovoriti svim zadacima koji se od nas očekuju. U Mađarskoj smo

Tema bez greške obavili posao. Načelnik mađarskog Generalštaba nam je, tokom razgovora, saopštio da je zadovoljan našim radom i da smatra da je Jedinica spremna za zadatak“, rekao je Murić i dodao da je takva ocjena za nas priznanje koje godi, ali i dodatno obavezuje.

Murić ističe da ne može nikoga od vojnika posebno da izdvoji, jer su se svi zalagali maksimalno. „Ponosan sam na činjenicu da niko ne iskazuje potrebu posebnog izdvajanja, a svi se profesionalno i ljudski odnose prema zadacima. Taj osjećaj pripadanja kolektivu nam je izuzetno važan. I on garantuje da ćemo biti dostojanstveni predstavnici naše Crne Gore u Avganistanu“, kazao je on.

Pištolji CZ 99 „putuju“ u Avganistan Jedinica za mirovne misije, prva u Vojsci, zadužila je nove komplete uniformi i borbene prsluke koje je nosila tokom čitave obuke.

Ivanović je rekao da je to veoma bitan podatak, jer je uniforma testirana „na djelu“. „Pokazala se kao veoma dobra i momci su zadovoljni. Pokretljivost u njoj je odlična, lako se održava i samim tim olakšava nam izvršenje zadataka“, rekao je on.

U Avganistanu, crnogorski vojnici će koristiti automatsku pušku 7,62 mm, koju su, takođe, koristili i tokom obuke u Mađarskoj.

Prema tehničkom sporazumu, na Crnoj Gori je da odluči koje će naoružanje koristiti, naše ili mađarsko. „Vojnici su tokom obuke u Mađarskoj koristili puške AK 47 - 7,62mm koje su vrlo slične automatskim puškama 7,62 mm koje posjeduje Vojska Crne Gore. Pokazalo se da naši vojnici sa njima rukuju potpuno vješto i da mogu da ih koriste u misiji. Iz praktičnih razloga, posebno kada je održavanje u pitanju, odlučili smo se za ovu vrstu oružja“, istakao je Ivanović.

Osim automatskih pušaka, vojnici crnogorskog kontigenta će biti naoružani i pištoljima CZ 99.

Američko iskustvo puno pomoglo

Dodao je da se obuka i dalje nastavlja i da će u periodu do polaska u Avganistan pripreme privesti kraju na kvalitetan način.

Svjestan je, kao i svi pripadnici kontingenta, da u Avganistanu postoje bezbjednosni rizici, ali će profesionalnim radom umanjiti njihove neželjene efekte.

Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija procijenio je da je situacija u Avganistanu prijetnja međunarodnom miru i sigurnosti, pa je preporučeno svim državama članicama da pomognu operaciji ISAF, kako osobljem i opremom, tako i ostalim

resursima.

Misija ISAF postala je NATO vojna operacija podrške miru (Peace Support Operation) 2003. godine, kad je UN promijenio mandat misije, u skladu s Poglavljem VII Povelje UN-a, dopustivši upotrebu sile u čuvanju mira.

S obzirom na to, operacija se dijelom finansira iz zajedničkih sredstava NATOa, a dijelom učestvuju pojedine države, bez obzira jesu li one članice NATO. Mihailo Danilović

Od početka septembra vojnici se konstantno obučavaju uz pomoć pripadnika specijalizovane američke agencije MPRI. Članovi ove angencije su najprije posmatrali obučenost crnogorskih vojnika, a potom se posvetili onim tačkama za koje su ocijenili da bi im dobrodošla dodatna pomoć i obuka.

Murić tvrdi da je iskustvo prekaljenih američkih vojnika upravo ono što je, osim obuke u Mađarskoj, najviše koristilo Jedinici.

“Dobar dio obuke prošli su sa njima i prenijeli su nam njihova iskustva.

Između ostalog, posebna novina za nas su bile procedure u konvojskim operacijama, pružanje medicinske pomoći uz upotrebu vazduhoplova i slične. Veoma su iskusni i to nam je puno koristilo”, kazao je Murić.

Podsjetio je da su zajedno sa pripadnicima američke Agencije u novembru imali pokaznu vježbu za ambasadore i vojne atašee akreditovane u Crnoj Gori, koja je realizovana vrlo kvalitetno.

PARTNER 21

Iz rada Direkcije za zaštitu tajnih podataka

Sporazumna zaštita i razmjena sa drugim zemljama Nakon potpisivanja Sporazuma o uzajamnoj zaštiti i razmjeni tajnih podataka između vlada Crne Gore i Slovačke intenzivno su nastavljene aktivnosti na usaglašavanju tekstova sporazuma sa velikim brojem zemalja. U septembru Direkcija za zaštitu tajnih podataka posjetila je Nacionalni bezbjednosni ured Češke sa ciljem usaglašavanja teksta Sporazuma o razmjeni i uzajamnoj za-

štiti tajnih podataka. Predstavnici obje zemlje imali su prilku da se upoznaju i sa nacionalnim zakonadavstvima, kao i procedurama razmjene i zaštite tajnih podataka koje su na snazi u Crnoj Gori i Češkoj. Pored razmjene iskustava sa češkim kolegama, posjeta je rezultirala i konkretnim dogovorima o ekspertskoj pomoći te zemlje. Češki četvoročlani ekspertski tim je početkom decembra posjetio Direkciju za zaštitu tajnih podataka sa najsavremenijom tehnikom za mjerenje zračenja opreme i prostorija.

Ovom prilikom češki tim je pružio ekspertsku pomoć Crnoj Gori kroz korišćenje svoje tempest opreme u prostorijama u kojima se obrađuju i čuvaju

22 PARTNER

tajni podaci, u cilju potvrđivanja da ove prostrije zadovoljavaju neophodne uslove za potpunu zaštitu tajnih podataka.

Od posebne važnosti za Direkciju bila je posjeta interresornog pregovaračkog tima Savezne Republike Njemačke, koji je u Crnoj Gori boravio krajem oktobra, kako bi sa crnogorskim kolegama usaglasio tekst Sporazuma o uzajamnoj zaštiti tajnih podataka između dviju vlada. Njemački pregovarački tim sastojao se od predstavnika Ministarstva unutrasnjih poslova, budući da funkciju Nacionalnog bezbjednosnog organa u Njemačkoj vrši Odjeljenje u okviru tog ministarstva, kao i predstavnika Ministarstva inostranih poslova, odbrane i finansija koji imaju ovlašćenja da parafiraju tekst Sporazuma prije samog potpisivanja. Direkcija je, takođe, imala čast da se u toku pregovora susretne i sa njemačkim ambasadorom u Crnoj Gori, Peter Pllate-om.

Ova posjeta je bila od izuzetnog značaja za Crnu Goru jer je potpisivanje navedenog Sporazuma jedan od osnovnih preduslova za odlazak pripadnika Vojske Crne Gore u mirovnu misiju, budući da će oni u Avganistanu biti u regionu Sjever koji je pod komandom Njemačke.

Nakon usaglašavanja teksta, direktor Direkcije i predstavnik Ministarstva inostranih poslova Njemačke su, u ime svojih Vlada, parafirali tekst, poslije čega su obje države pokrenule svoje nacionalne procedure neophodne za potpisivanje Sporazuma. U međuvremenu, Vlada Crne Gore je na sjednici u no-

vembru prihvatila pomenuti tekst Sporazuma i ovlastila Direktora Direkcije da u njeno ime potpiše Sporazum. Po završetku unutrašnjih procedura Njemačke uslijediće čin potpisivanja, nakon čega će Sporazum i stupiti na snagu.

Vlada je prihvatila i tekst Sporazuma o uzajamnoj zaštiti tajnih podataka između Vlade Crne Gore i Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, tako da se po završetku procedure u toj zemlji očekuje i njegovo potpisivanje.

Od 16. do 18. decembra ove godine realizovana je posjeta Državnoj komisiji za zaštitu informacija Bugarske, u cilju usaglašavanja teksta Sporazuma o razmjeni i zaštiti tajnih podataka između vlada Crne Gore i Bugarske. Iako su predstavnici Direkcije imali priliku da se upoznaju sa predstavnicima Državne komisije na konferenciji u Ohridu, ovo je prva zvanična posjeta od koje se očekuje ne samo da bude uspješna u pogledu utrvđivanja teksta, već i u pogledu stvaranja osnove za buduću obostrano korisnu i kvalitetnu saradnju Crne Gore i Bugarske u oblasti zaštite i razmjene tajnih podataka. Nakon iskazane potrebe Ministarstva odbrane Crne Gore, pokrenute su i inicijative za potpisivanje sporazuma sa Italijom i Norveškom.

Zaključivanje ovih sporazuma, pored regulisanje razmjene i zaštite tajnih podataka između navedenih država i Crne Gore, omogućiće i implementaciju obaveza koje proističu iz bilateralne saradnje, a odnose se na Vojsku i sistem odbrane.

B.D., I.P., P.K.

Globus

NATO i Rusija približavaju stavove Dvodnevni sastanak ministara inostranih poslova NATO, održan početkom decembra u Briselu, na kome je Crna Gora pozvana da pristupi Akcionom planu za članstvo (MAP), pored pitanja proširenja uglavnom je bio posvećen Avganistanu i odnosu NATO - Rusija.

Sa sastanka je poručeno da misija u Avganistanu ostaje ključni prioritet NATO. Generalni sekretar NATO Anders Fog Rasmusen je izjavio da je najmanje dvadeset pet članica vojnog saveza ponudilo dodatne trupe koje bi se našle u sklopu međunarodnih snaga koje su pod vođstvom NATO angažovane u Avganistanu. On je rekao da su članice ponudile oko sedam hiljada novih vojnika i uzme li se u obzir i doprinos SAD, to znači da će međunarodne vojne snage u Avganistanu 2010. godine imati najmanje trideset sedam hiljada vojnika više nego danas. “To je solidarnost na djelu", rekao je Rasmusen. Iz Brisela je, međutim, upućena i poruka vlastima u Kabulu da i oni moraju da ispune svoje obaveze.

NATO želi da naredne godine, čim okolnosti dozvole, avganistanske snage bezbjednosti počnu da preuzimaju odgovornost za održavanje reda u zemlji. Generalni sekretar Rasmusen je, međutim, insistirao da tranzicija ne znači odlazak i da žurbe u napuštanju Avganistana neće biti.

Takođe, održana je i svečana sjednica Savjeta NATO-Rusija, kojoj je, pored minis-

tara inostranih poslova NATO, prisustvovao i ministar inostranih poslova Rusije Sergej Lavrov.

Ministri su raspravljali o političkim i bezbjednosnim pitanjima sa kojima se suočava evroatlantsko područje. Posebno su diskutovali situaciju u Avganistanu, čija stabilnost se smatra zajedničkim ciljem svih 29 članova Savjeta. Odražavajući novu političku klimu u odnosu NATO-Rusija, ministri su donijeli niz važnih odluka, sa ciljem ponovnog osnaživanja odnosa. Usvojili su Program rada Savjeta NATO-Rusija za 2010. godinu. On predstavlja ambiciozan set obaveza, fokusiranih na nekoliko prioritetnih područja kao što su politički dijalog, praktična saradnja i vojno-vojna saradnja.

Lista projekata je sveobuhvatna, obuhvata saradnju po pitanju Avganistana, borbe protiv terorizma, raketnog štita, civilne zaštite, naučne saradnje, javne diplomatije i drugo.

Takođe, ministri su se dogovorili da pokrenu zajedničko istraživanje zajedničkih bezbjednosnih izazova i prijetnji 21. vijeka, sa osvrtom na buduću saradnju u borbi protiv tih prijetnji. Obje strane su pokazale interes da poboljšaju svoju saradnju po pitanju bezbjednosnih izazova poput droge i terorizma i, naravno, po pitanju Avganistana. Ruski ministar je na sastanku izložio i plan Rusije za novi pravno obavezujući sporazum, čiji je cilj definisanje pravila za vojne i bezbjednosne akcije u Evropi, Rusiji i Sjevernoj Americi. Koncept “nove evropske bezbjednosne arhitekture” zapadne sile su ranije ocijenile kao skriveni pokušaj Rusije da dobije pravo veta na akcije NATO-a.

Lavrov je odbacio takve tvrdnje, ali i istakao da Rusija zadržava pravo da se suprotstavi NATO politici po pitanju izgradnje baza u Rumuniji i Bugarskoj i vojnoj podršci Gruziji. Dogovoreno je da zajedničke radne grupe u januaru razgovaraju o razlikama po

pitanju formiranja protivraketnog odbrambenog sistema u Evropi, što predstavlja značajan dio koncepta “nove evropske bezbjednosne arhitekture”. Ministri inostranih poslova NATO pozvali su Rusiju da promijeni svoju odluku o priznanju nezavisnosti Južne Osetije i Abhazije, što nije prihvaćeno.

I pored određenih nesuglasica i jedna i druga strana su se saglasile da je sastanak bio veoma konstruktivan i da nesuglasice ne mogu zasijeniti saradnju na nekim značajnim područjima. Sastanak u Briselu je predstavljao prvi zvanični sastanak Savjeta NATO - Rusija od početka rata u Južnoj Osetiji, avgusta 2008. godine, i predstavlja prvi korak u izgradnji strateškog partnerstva između NATO i Rusije.

Z. Minevski

PARTNER 23

Dnevnik vojnog posmatrača

Uvijek oprez i najiskusnijih Svih rizika koji prijete u misiji su najsvjesnije novajlije. Još pod svježim utiskom od obuke, često su u grču tokom prvih mjeseci. Kasnije i oni najiskusniji ponekad prave početničke greške jer postanu previše opušteni i pretjerano puni samopouzdanja. Nekako svi oguglamo na opasnost i - kao da izazivamo sudbinu.

Mjera bezbjednosti vremenom, dok se ništa ne dešava, se sve manje pridržavamo.

Ipak, incident koji smo nedavno imali je potresao cio tim. Taj dan sam bio dežuran. Pored dvije patrole imali smo i jedno vozilo van naše zone odgovornosti, dva člana tima su otišla na neku konferenciju. Pošto sam poslao i zadnji izvještaj i ispratio sve članove tima kući, ostao sam u kancelariji, čekajući kraj dežurstva i ovo dvoje kolega. Došli su kasno uveče. Kratko su izvijestili da nije bilo problema pa sam pokupio stvari i krenuo ka autu, u kojem inače nije bilo svijetla tako da nijesam vidio ništa dok sam ubacivao ranac na zadnje sjedište.

24 PARTNER

Tek kad sam sjeo osjetio sam miris krvi sa sjedišta gdje sam stavio ranac. Obično prije nego što sjednem provjeravam auto za slučaj da se nije uvukla neka zmija, ali nijesam očekivao da nađem krv u vozilu.

Po dolasku kući na svijetlu sam mogao da vidim to sjedište, dobro natopljeno krvlju. Neraspoložen, nijesam pitao odakle im smjelost da ovo ne prijave. U sobi sam se tek sledio, palac desne ruke mi je bio krvav, najverovatnije od ranca! Utrčao sam u kupatilo, srećom nigdje više tragova krvi. Prst sam očistio dezifekcionim gelom i tad mi je laknulo, nije bilo posjekotine. Ovdje inače preko 65 odsto stanovništva ima sidu. Zbog toga nijesmo obavezni da pružamo prvu pomoć, nego samo da potražimo pomoć preko radio stanice kad naiđemo na povrijeđene.

Ujutru, ovo dvoje su izlagali šta im se sve desilo, ostali članovi tima su ih sa nevjericom slušali dok je meni pritisak polagano rastao. Pored toga što su se pogubili na putu, uspjeli su da jednu za drugom pokupe ne jednu nego dvije

osobe koje su krvarile pored puta. Jedan je mokrio krv, a drugi je pokušao sam sebe da kastrira mačetom i hitno im je trebao prevoz do bolnice. Nijesam želio da razmišljam čiju sam konkretno krv imao na ruci. S obzirom na to da je krvarenje bilo obilno, odlučili su da ne traže pomoć nego da ih povezu. Ovo je bilo donekle i razumljivo sa tačke humanosti, ali je predstavljalo ozbiljan prekršaj. Osim što su ugrozili sebe i prekršili propis da ni u kom slučaju ne primaju lokalce u kola UN, pogotovo ne na samrti, ugrozili su još jednog člana tima. Od moje reakcije zavisio je njihov dalji status u misiji.

Sačekao sam zdravstveni pregled, koji je dobro prošao. Zbog toga, prekršaj naših nesmotrenih drugara nije prijavljen. Vozilo smo isprskali svim mogućim deterdžentima i kisjelinama koje smo imali u timu. Ipak, jedno vrijeme sam izbjegavao da sjedam u njega.

Branko Đurđić, Kakata, UNMIL, Liberija

Tema

NATO bezbjednosni aspekt Stvaranje Evropske unije je odbrambeno, političko i ekonomsko pitanje.

Istovremeno razvoj EU je upitan. Od tri nivoa integracije ekonomska je najznačajnija i najintenzivnija, dok u političkom kontekstu pokušavaju centralizovati nadležnosti i funkcije. Ipak, pitanje koje traži odgovor(e) je da li je politička integracija evropskog kontinenta moguća, poželjna, smislena i svrsishodna. Najmanji stepen dinamizma i saradnje država članica postoji na nivou odbrane. Iako značajni partneri u transatlantskom projektu, evropske države članice ne uspijevaju zaokružiti svoj dio odbrambenog aspekta integracija i time doprinijeti snažnijem NATO-u. Mogući razlozi ovakve situacije su ili i dalje previše jaki nacionalni osjećaji država članica ili je u pitanju nesposobnost efikasnog zajedničkog djelovanja država članica na polju odbrane. Svakako, EU ima svoju odbrambeno-bezbjednosnu ulogu i svrhu koju je neophodno dalje razvijati, što i sam NATO kao garant kolektivne bezbjednosti Evrope zahtijeva.

EU u određenim segmentima jeste značajna bezbjednosna institucija na evropskom kontinentu makar zbog činjenice da svojim proširenjem na nove države članice preventivno djeluje na eliminaciju bezbjednosnih izazova unutrašnjeg porijekla. Iako je činjenica da je EU doživjela politički i bezbjednosni neuspjeh tokom čitave posljednje decenije XX vijeka na prostoru bivše SFRJ, ova dimenzija dobija na značaju

počev od 2004. godine i integracije deset postsocijalističkih država. Svakako, bezbjednosna uloga EU ne obuhvata bezbjednost u smislu pružanja garancija kolektivne odbrane, kako to čini NATO koji i prema Evropskom parlamentu jeste suština evropskog sistema bezbjednosti.

Prema nekim analitičarima poput Vivera, tri su bezbjednosne funkcije EU odnosno tri su mehanizma jačanja bezbjednosti unutar evropskog kontinenta. Viver kao prvu bezbjednosnu funkciju identifikuje integracioni proces EU, naročito u okviru drugog stuba integracija. Ovu finkciju, Viver, posmatra u kontekstu kreiranja jedinstvene pozicije na globalnoj sceni i kreiranja zajedničke politike u domenu bezbjednosti i inostranih poslova. Iako se ova funkcija nastoji realno pokrenuti, smatram da će to biti i veoma težak zadatak i da je pitanje da li će se i desiti. Otvoreno pitanje je i uzrok (ne)mogućnosti realizacije iste, odnosno da li uzrok može biti nacionalna zaljubljenost i uvjerenje o samodovoljnosti velikih evropskih država, prebacivanje tereta na sistem NATO-a ili nešto treće. Prebacivanje tereta na NATO je i realno stanje stvari, posebno imajući u vidu da tri države (SAD, Velika Britanija i Nje-mačka) finansiraju dvije trećine NATO izdataka.

Druga bezbjednosna funkcija je privlačnost EU same po sebi za male potencijalne članice koje su doskoro bile

sklone konfliktima, ali i koje su bile dijelom nekadašnjeg neprijateljskog svijeta. Upravo ta privlačnost, ali i sklonost EU da uređuje bezbjednosno okruženje (istina, sklona je i uređenju (pre)ostalih okruženja!) u tim državama u kontekstu njihovog približavanja demokratskim vrijednostima i standardima i samom članstvu preventivna je mjera obezbjeđenja sigurnosti evropskog kontinenta. Standardi koji se na određeni način zahtijevaju od tranzicionih zemalja odnose se na pitanja demokratije, zaštite svojine, ljudskih prava, privatizacije, pitanja granične saradnje i bezbjednosti i slično. U tom kontekstu se može posmatrati i želja EU da u cjelosti integriše prostor Balkana u svoje strukture kako bi eliminisala mogućnost pojave još jednog konflikta

PARTNER 25

Tema koji su bili tako česti na Balkanskom poluostrvu u posljednjih sto godina. Na ovaj način se preventivno rješava bezbjednosno pitanje na teritoriji tih zemalja, ali i dodatno učvršćuje rješenje pitanja bezbjednosti na čitavoj teritoriji unije i okolnih država. I sa tog aspekta uticaj Evrope je poželjan. Međutim, sveukupno je zabrinjavajuća želja Evrope da uređuje opšte stanje u demokratijama u razvoju, što je prije svega problematično zbog pokušaja izvoza gotovog evropskog razvojnog modela.

Treća bezbjednosna funkcija EU je, svakako, više tradicionalnog i formalnog karaktera nego prve dvije i odnosi se na samu vojnu strukturu, odnosno Zapadnoevropsku uniju i ostvarivanje ciljeva helsinškog procesa. Ipak, u poređenju sa NATO-om ili čak samim članicama, EU nema značajnu vojnu ulogu i ova funkcija je najslabija od svih bezbjedonosnih funkcija EU. Ipak, imajući u vidu da EU pokušava kreirati političku uniju čini se da je pitanje vremena kada će se i sama odbrambena dimenzija intenzivirati i dostići određen nivo efikasnosti. Mogući efekti ovakvog scenarija bi bili kako rasterećenje NATO-a, tako i rast uticaja EU na globalnoj sceni. Istina, ovakav scenario na putu ostvarivanja ima prepeka, uključujući i one smislene. NATO, do tada makar, ostaje vojni garant bezbjednosti kako Evrope tako i Atlantika, dok EU zadržava političku inicijativu kao osnovno oružje osiguranja mira na čitavoj evropskoj teritoriji.

Osnovna razlika između EU i NATO-a u bezbjednosnom kontekstu se odnosi na činjenicu da je NATO vojni garant kolektivne bezbjednosti i sigurnosti, dok je EU mehanizam političke prevencije sukoba i na taj način bezbjednosni okvir za države članice. Upravo u tom kontekstu treba i posmatrati nezvanično „pravilo“ o neophodnosti

26 PARTNER

integracije post-socijalističkih i nekada nestabilnih država u NATO prije integracije u EU, jer za ulazak u EU treba ispuniti određene bezbjednosne preduslove kroz mehanizam odnosa unutar NATO-a. Dodatno, na osnovu relevantnih istorijskih činjenica i događaja, poput zapadnobalkanskih može se izvesti zaključak da politička inicijativa EU ima, u ovom trenutku, manji značaj u osiguranju bezbjednosti evropskog prostora u odnosu na NATO garancije bezbjednosti.

NATO je u vremenu osnivanja i dizajniran u cilju odbrane i zaštite prostora Evrope i Sjevernog Atlantika, a uprkos promjeni prijetnji, postojanju novih bezbjednosnih izazova i transformaciji NATO-a takvu ulogu ima i dalje. NATO u Evropi ima poseban značaj imajući u vidu da su neke od najznačajnijih evropskih država i članice NATO-a dok su gotovo sve uključene u neki oblik saradnje sa NATO-om. Ovo važi i za tzv. neutralne zemlje poput Irske, Austrije, Švedske i Švajcarske koje su članice Partnerstva za Mir i bile su ili jesu angažovane u ISAF misiji. Značaj NATO se vidi i u ovoj značajnoj međuzavisnosti evropskih država i same Organizacije.

I sam Evropski parlament je u Izvještaju o ulozi NATO-a u bezbjednosnoj arhitekturi EU zaključio da „...da NATO predstavlja jezgro evropske sigurnosti...“. Dodatno, EP u ovom Izvještaju smatra „...i da EU ima značajnog potencijala da podrži ove aktivnosti, jačanje evropskih odbrambenih kapaciteta i proširenje saradnje će biti korisno za obije organizacije...“. Ključna poruka EP-a jeste da NATO jeste jezgro oko kojeg će se odvijati i sva (moguća) proširenja aktivnosti EU u domenu bezbjednosti.

U tom kontekstu, zabluda je govoriti o (samo)dovoljnosti članstva u EU ili u PzM u slučaju Crne Gore. Prvo, EU

odnosno njene institucije, kao što smo vidjeli, definišu NATO kao jezgro evropske bezbjednosti. Drugo, članstvo u PzM je učešće u programu NATO-a koje sa aspekta osiguranja bezbjednosti nema smisla. Članstvo u PzM predstavlja bilateralnu saradnju NATO i države članice, doprinosi reformi sistema bezbjednosti i doprinosi rastu međusobnog povjerenja i nivoa saradnje. Iako su ovo važni koraci u procesu kreiranja bezbjednog okruženja u potencijalnoj članici, izostaje ključna determinanta svrhe članstva - izostaje garancija bezbjednosti. Samo članstvo u NATO prema članu 5 Ugovora iz Vašingtona omogućava zaštitu državi članici.

Crna Gora ima sasvim jasan izbor jer kao dio evropskog civilizacijskog prostora treba da postane članicom NATO. Jedino članstvo u NATO-u pruža adekvatan sigurnosni okvir uz minimiziranje troškova odbrane. Ovo posebno dobija na značaju kada se pogleda finansijska sposobnost Crne Gore, teritorijalna dimenzija kao i nepotrebnost posjedovanja odbrambenog sistema po ugledu na velike zemlje. Dalje, iako je Crna Gora uspješna evropska priča nije za očekivati da EU odustane od nezvaničnog pravila o neophodnosti članstva u NATO-u prije članstva u EU za postsocijalističke države. I na kraju, NATO bezbjednosne garancije predstavljaju izuzetno značajan inicijalni impuls privlačenja stranih direktnih investicija što nije slučaj sa PzM-om. Iskustva pokazuju da je nakon članstva u NATO-u došlo do povećanja ukupnih investicija ali i istih iz najrazvijenijih država globalne scene.

Ivan Jovetić Autor je analitičar Instituta za strateške studije i saradnik na Univerzitetu Donja Gorica Fakultet za međunarodnu ekonomiju, finansije i biznis