PARTNER23

Događaj mjeseca

SADRŽAJ INTERVJU SA DRŽAVNIM SEKRETAROM MINISTARSTVAODBRANESAVEZNEREPUBLIKE NJEMAČKE TOMASOM KOSENDEJOM ............................. 4 CRNA GORA - SIGNAL ZA VEĆU POSVEĆENOST AVGANISTANU MrVidak Latković KOMENTAR: VLADA JE NEZAMJENJIVA - POMOĆ DRUGIH KORISNA ... 7 Ilija Despotović TEMA: DOSTOJANSTVENO ĆE SE I VRATITI ................................. 9 Mihailo Danilović PARTNERSKICILJEVI, STRATEGIJSKI PREGLED ODBRANE .................................. 11 kbb Branislav Keković TEMA: CRNAGORANAPUTUKANATO ....................................... 12 OliveraĐukanović CRNA GORA JE IZVOZNIK BEZBJEDNOSTI ...................... 14 IlijaDespotović SIGURNOST ZEMLJE SA NEBA ........................................15 Mihailo Danilović ISKUSTVO IZ MISIJE CRVENOG KRSTA U KENIJI .............17 MONTENEGRO, WELCOME TO AFGHANISTAN .............. 19 kap Ivica Simonović POVOD: HVALAVOJSCI ZA SPAŠENE KONJE ................................. 21 DO MARTA IDUĆE GODINE 124 STANA ...........................22 Mihailo Danilović SPORTUVCG: NAŠI RADIO-AMATERI NA PRVOM MJESTU ...................23 DNEVNIKVOJNOG POSMATRAČA ................................... 24 KapetanBrankoĐurđić SPOLJNA I BEZBJEDNOSNA POLITIKA EVROPSKE UNIJE .............................................................25 IMPRESSUM Partner - mjesečnik o evroatlantskim integracijama, odbrani i Vojsci Februar 2010. godine BROJ: 23 IZDAVAČ: Ministarstvo odbrane Crne Gore ZA IZDAVAČA: mr Boro Vučinić UREĐIVAČKI ODBOR: Draško Jovanović, Olivera Đukanović, Vidak Latković i Ilija Despotović REDAKCIJA: pk Čedo Marinović, Mihailo Danilović, Irena Radoman, Zorica Minevski i Petar Koprivica TEHNIČKI UREDNIK: Miodrag Kankaraš FOTO: Ivan Petrovic i arhiva Ministarstva odbrane KONTAKT: Portparol // TEL/FAX: +382 20 241 375 E-MAIL: pr@mod.co.me WEB: www.gov.me/odbrana ADRESA: Jovana Tomaševića 29 ŠTAMPA: Pobjeda, Podgorica // TIRAŽ: 5.000

Ništa bez Vojske Brigada kopnene vojske nastavila je da daje svoj doprinos na uklanjanju posljedica nedavnih poplava koje su zadesile naseljena mjesta u priobalju Skadarskog jezera. U vrijeme kada su bile nabujale rijeke i nadošlo jezero prijetila je opasnost da se naplati dug čovjeku za nehuman odnos i loše gazdovanje. Pripadnici Brigade su priskočili u pomoć u spasavanju stanovništva i njihovih dobara, uspostavljanju električne mreže, kao i evakuaciji ostavljenih životinja iz poplavljenih područija.

Tada se branio čovjek od razjarene prirode, a sada se brani priroda od nemara ljudskog.

Dvadeset šest pripadnika Brigade kopnene vojske i ovaj put su među prvima. Sa nama su i izviđači i planinari. Svi smo na istom zadatku. Uklanjanje otpada sa obala koje je Jezero ostavilo za sobom, u rejonu prilaznih puteva lijepe varoši, nekada glavne jezerske luke i početne stanice prve pruge uskog kolosjeka u regionu - Podgorica- Plavnica.

Ne štedeći sebe, uz povremene nalete pljuska i grada, iz teško pristupačnih mjesta pripadnici su nastojali da izvuku svaku kesu, plastičnu bocu i sve ono za čiju razgradnju je potreban makar jedan vijek. Odakle je došlo sve to?

Kako akcija odmiče u blizini hotela ''13. jul'', raste nova ,,građevina“, ne od cigle, već od crnih kesa punih onog istog

nemara koje upozorava i prijeti. Na svu sreću ta ,,građevina“ će biti razrušena i deportovana na zasluženo mjesto za to deponiju.

Nakon uspješno realizovane akcije mještani Virpazara i organizatori akcije nemaju riječi kojim bi zahvalili. U njihovim očima prepoznajem olakšanje, a ujedno i očekivanje i nadu za ponovno viđenje. Od prisutnih mještana čuju se riječi: ,,Nema bez Vojske ništa''.

Na kraju, uz vojnički pasulj razmjenjujemo telefone, ponosni što smo bili dio one iste prirode koja će nam nadamo se ipak oprostiti. major Nenad Ivović

PARTNER 3

Intervju

Državni sekretar Ministarstva odbrane Savezne Republike Njemačke Tomas Kosendej

Crna Gora -

signal za veću posvećenost Avganistanu ISAF pomaže vlastima Avganistana u uspostavljanju i održavanju sigurnog i stabilnog okruženja sve dok nacionalne snage Avganistana ne preuzmu odgovornost za bezbjednost njihove države i naroda, kaže za Partner državni sekretar njemačkog Ministarstva odbrane i dodaje da je doprinos Crne Gore ISAF-u u tome što šalje jak signal za širu međunarodnu posvećenost Avganistanu.

Gospodine Kosendej, ovo nije Vaša prva posjeta Crnoj Gori. Kako sada ocjenjujete saradnju između Njemačke i Crne Gore na planu odbrane i gdje vidite prostor za unapređenje?

Bilateralna vojna saradnja između Njemačke i Crne Gore se uspješno razvila posljednjih godina. Trenutni fokus je na našoj predstojećoj saradnji u Avganistanu. Posebno cijenimo posvećenost Crne Gore da podrži međunarodne napore unutar ISAF misije u sjevernoj regiji. Njemačka će nastaviti blisku bilateralnu saradnju u budućnosti. Na primjer, naš vojni savjetnik podržava crnogorske snage da unište višak municije i pruža savjete vašem Ministarstvu odbrane koji se odnose na logistička pitanja i NATO standarde. Obuka pilota helikoptera u Crnoj Gori može otvoriti nove mogućnosti za buduću saradnju.

Kao zemlja koja komanduje na sjeveru Avganistana, kako procjenjujete bezbjednosnu situaciju i koje su prijetnje prisutne u tom dijelu Avganistana? Koji su dalji planovi za doprinos Njemačke ISAF misiji?

Posebna karakteristika sjeverne regije

4 PARTNER

Avganistana je u uplitanju suprotstavljenih vojnih snaga sa organizovanim kriminalom i lokalnim vođama koje imaju različite motive, ali slične ili čak iste interese. Suprotstavljenim vojnim snagama na sjeveru još uvijek nedostaje jaka podrška cjelokupnog stanovništva.

Trenutno nisu u mogućnosti da spriječe akcije nasilja kojih ima u velikoj razmjeri. Stoga, na sjeveru moraju da se fokusiraju na lokalne aktivnosti. Glavna prijetnja i uzrok za većinu gubitaka koalicionih snaga ostaju imprivizovana eksplozivna sredstva. Asimetrične operacije suprotstavljenih vojnih snaga će nastaviti da budu način djelovanja.

Udarci i vođenje napada, zasjede i upotreba bombaša samoubica će se, takođe, nastaviti. Ipak, tehnike, taktike i procedure suprotstavljenih vojnih snaga će se konstantno prilagođavati reakcijama sopstvenih snaga.

ISAF misija i dalje ostaje najveći prioritet Njemačke kada su u pitanju misije u svijetu. Njemačka će se dodatno fokusirati i pojačati svoje dugoročne napore u sjevernom Avganistanu i ući će u novu fazu ka proširenju svog uticaja na cijelu teritoriju Avganistana.

Glavni fokus vojnih doprinosa Njemač-

Budućnost bezbjednog Avganistana i stabilnost regiona su direktno povezani sa bezbjednošću naših država, naših građana i šire međunarodne zajednice i više nikada Avganistan ne smije postati siguran raj za terorizam, kaže Kosendej.

Intervju ke ISAF-u - ugrađen u širok sveobuhvatni pristup biće orijentisan ka obuci i sklapanju partnerstva sa nacionalnim snagama bezbjednosti Avganistana dok ne budu sami mogli da preuzmu odgovornost za bezbjednost. Stoga, na-

Trenutni fokus je na našoj predstojećoj saradnji u Avganistanu.

Posebno cijenimo posvećenost Crne Gore da podrži međunarodne napore unutar ISAF misije u sjevernoj regiji. Njemačka će nastaviti blisku bilateralnu saradnju u budućnosti, poručuje prilikom posjete Crnoj Gori njemački državni sekretar.

mjeravamo da povećamo broj trenera sa 280 na 1.400, kroz reorganizaciju i povećanje trupa. Tražena dozvola Parlamenta Njemačke za implementaciju nove faze je predvidjena na vrijeme.

Koje su to naučene lekcije iz Avganistan? I šta zapravo podrazumijeva sveobuhvatni pristup?

Posvećenost Njemačke u Avganistanu se zasniva na principima sveobuhvatnog pristupa. Dobra vlast, kao i rekonstrukcija i razvoj, najvažniji su za samoodrživu i dugotrajnu stabilnost u zemlji. Međunarodna vojna, kao i policijska posvećenost, imaju funkciju doprinosa neophodnom bezbjednom okruženju kroz podršku nacionalnih snaga bezbjednosti Avganistana. Koncept sveobuhvatnog pristupa bio je realizovan, između ostalih, sa Provincijskim timom za rekonstrukciju (PRT).

Vojni kadar, diplomate, policija i osoblje za pomoć u razvoju rade zajedno pod dvojnim vođstvom vojnog komandanta i civilnog načelnika. Četiri vladine agencije su u bliskoj saradnji. Njemačka ministarstva inostranih poslova, odbrane, unutrašnjih poslova i za ekonomski razvoj djeluju zajedno.

Kada pogledamo naše iskustvo u praksi tokom proteklih šest godina, koncept predstavljen u našem Provincijskom timu za rekonstrukciju se isplatio.

U čemu se, prema Vašem mišljenju, ogleda značaj našeg učešća u ISAF misiji?

Budućnost bezbjednog Avganistana i stabilnost regiona su direktno povezani sa bezbjednošću naših država, naših građana i šire međunarodne zajednice.

Avganistan ne smije više nikada postati siguran raj za terorizam. ISAF pomaže vlastima Avganistana u uspostavljanju i održavanju sigurnog i stabilnog okruženja dok nacionalne snage bezbjednosti Avganistana ne preuzmu odgovornost za bezbjednost njihove države i njihovog naroda. Doprinos Crne Gore ISAF-u pomaže u postizanju ovog cilja i tako šalje jak signal za širu međunarodnu posvećenost Avganistanu.

Recite nam na koji način je Njemačka pomogla naše učešće u ISAF misiji?

Vujanović: Zahvalnost na podršci Predsjednik Crne Gore Filip Vujanović razgovarao je sa državnim sekretarom Ministarstva odbrane Njemačke Tomasom Kosendejem.

Predsjednik se zahvalio Ministarstvu odbrane i Njemačkoj za podršku Crnoj Gori njenom integracionom putu, kao i za ekspertsku pomoć u reformama Vojske i dostizanju visokih bezbjedonosnih standarda. Predsjednik je ocijenio posebno vrijednim obezbijeđeno školovanje u Njemačkoj za jedan broj crnogorskih oficira i spremnost za partnerstvo u oblsti obuke.

Državni sekretar Njemačke visoko je ocijenio dostignuća Crne Gore u procesu integracija u NATO, zašto je najbolji dokaz članstvo Crne Gore u MAP-u, kao predvorju NATO-a. Sekretar Kosendej je afirmisao individualni tretman pristupanja iskazujući spremnost za dalju podršku i pomoć Crnoj Gori, saopštavajući uvjerenje brzog dostizanja integracionih standarda.

Uz pomoć Regionalne komande Sjever, Njemačka obezbjeđuje dodatnu opremu za operacije izvan kampa Marmal, u skladu sa standardima i uslovima koji se primjenjuju za njemački kontigent.

Tokom faze raspoređivanja, crnogorski vojnici dobiće medicinsku njegu u našim medicinskim objektima. Osim toga, Njemačka obezbjeđuje prevoz kapaciteta iz Njemačke za Avganistan.

Kao što znate, individualni transport iz

PARTNER 5

Intervju blagostanje. Uz odobrenje Akcionog plana za članstvo - MAP, svi mi pomažemo Crnoj Gori da uspješno implementira neophodne reforme koje će, ne kraju, voditi punopravnom članstvu.

Glavni praktični korak će biti ocjena prethodnih napora i poziv Crne Gore da pripremi svoj prvi godišnji Nacionalni progam za dalje reforme. mr Vidak Latković Crne Gore za Njemačku, kao i povratak, organizovan je od strane Crne Gore.

I za kraj našeg razgovora, koji su to benefiti članstva u NATO za jednu državu? I, koji su to budući koraci za Crnu Goru na njenom evroatlantskom putu?

Ono što drži NATO zajedno jeste odlučnost naših nacija da štite slobodu, vrijednosti i civilizaciju naših naroda.

Ovaj napor se zasniva na zajedničkim principima demokratije, individualne slobode i vladavine prava. NATO čuva jedinstvenu eru mira i stabilnosti kao preduslov za prosperitet i ekonomsko

Njemačka ostaje partner Crnoj Gori na putu integracija Njemačke će i dalje biti značajan partner Crnoj Gori na putu ka Evropskoj uniji i NATO, konstatovano je u razgovoru šefa crnogorske diplomatije Milana Roćena i državnog sekretara Njemačke Tomasa Kosendeja.

Roćen je zahvalio na dosadašnjoj političkoj i finansijskoj podršci Njemačke Crnoj Gori.

On očekuje da će njemačka Vlada i u daljem, sve zahtijevnijem procesu pristupanja EU i NATO, biti značajan partner Crnoj Gori i zemljama regiona u ostvarivanju njihovih strateških ciljeva. Roćen se zahvalio što je posjeta Kosendeja organizovana uoči upućivanja crnogorskih voj-

6 PARTNER

nika u ISAF misiju u Avganistan u sektoru pod njemačkom komandom.

Kosendej je odao priznanje za progres koji je Crna Gora ostvarila u procesu evropskih i evroatlantskih integracija i apostrofirao značaj crnogorske kontribucije ISAF misiji.

“Vi ste mala zemlja, sa malom vojskom, ali ste slanjem vojnika u Avganistan pružili važan doprinos miru, stabilnosti i globalnoj bezbjednosti”, rekao je on. Kosendej je ocijenio da postoje različite mogućnosti za jačanje saradnje između dvije zemlje, posebno naglasivši važnost uloge parlamenta na putu pristupanja EU i NATO, kao i potrebu bilateralne saradnje.

Važan uspješan start u ISAF-u Crnoj Gori je važno da njeni vojnici imaju uspješan start u ISAF-u, jer je to misija koja nosi rizik, saopštio je ministar odbrane Boro Vučinić, nakon susreta sa državnim sekretarom njemačkog Ministarstva odbrane Tomasom Kosendejom. On je kazao da je Crnoj Gori važno da kroz partnerstvo i saradnju s Njemačkom učini sve da „taj početak bude uspješan i da ne donese sa sobom bilo kakav rizik“. Vučinić se zahvalio Ministarstvu odbrane Njemačke na učinjenom u vezi sa odlaskom crnogorskih vojnika u mirovnu misiju u Avganistan, gdje će biti sa mađarskim trupama, a pod komandom njemačkih snaga. On je kazao da Crna Gora očekuje da će biti jedna od prvih, ako ne i prva, zemlja koja će uskoro biti pozvana u NATO. Kosendej je naveo da je Crna Gora u posljednjih godinu i po, otkako je posljednji put bio u Podgorici, napredovala na putu ka NATO. „U međuvremenu se dogodilo mnogo toga. Reforme koje su sprovedene u vašoj zemlji doprinose bitno razvoju u tom smjeru“.

On je rekao da prijem Crne Gore u MAP, krajem prošle godine, pokazuje da su postignuti veliki rezultati. Kosendej je kazao da je Crne Gore počela približavanje Evropskoj uniji i NATO punim srcem, dodajući da je siguran da će to u dogledno vrijeme donijeti plodove. „Kao njemački političar, nadležan za pitanja odbrane, izuzetno sam vam zahvalan za to što ste kao mala zemlja sa malim oružanim snagama, uprkos tome što nijeste član NATO, spremni da nam pomognete pri rješavanju pitanja u Avganistranu“, naveo je on.

Kosendej je podsjetio da će crnogorske snage biti rasposređene u Sjeverenom Avganistanu gdje će štititi tim za rekonstrukciju. „Time se iskazuje da misija u Avganistanu nije u suštini vojna, nego je u pitanju pružanje podrške narodu Avganistana“. On je najavio da će na jesen Njemačka uputiti pilote na obuku u Crnu Gori, gdje će se obučavati u Centru za obuku pilota helikoptera. Kasendej je ponudio da bude povećan broj crnogorskih vojnika koji se mogu obučavati u Njemačkoj.

Komentar

Vlada je nezamjenjiva pomoć drugih korisna Nevladine organizacije su i u sistemu odbrane Crne Gore prihvaćene kao partneri čije je djelovanje poželjno i koje se uvažava. Raduje posebno činjenica da se nekoliko NVO uključilo u aktivnosti u vezi sa integracijom Crne Gore u NATO. Većina njih, ili sve, štaviše, podržavaju ulazak Crne Gore u Sjevernoatlantsku alijansu. One i same preduzimaju akcije na upoznavanju javnosti sa ulogom NATO-a. I ne samo to, nego i dokazuju da je pridruživanje tom savezu potrebno i korisno. Mora se, takođe, priznati da su metode nekih od tih NVO u animiranja javnosti za ovu temu katkad inventivnije, prikladnije, nego one koje primjenjuju zvanične institucije.

Ali, neke interpretacije koje su, u posljednje vrijeme, došle od pojedinih nevladinih organizacija, reklo bi se, imaju nešto što bi se moglo okarakterisati kao neumjerenost, pretjerivanje, pa i neka vrsta pretencioznosti. Od tih NVO stigla je ocjena - NATO nema dovoljnu podršku u javnosti zato što je Vlada "monopolisala" kampanju o članstvu u Alijansi. Navodno, ispitanici u njihvim anketama kažu da se Vladini ljudi zalažu za članstvo iz svojih interesa, pa, eto zato nije dovoljna podrška javnosti za članstvo.

Trebalo je, prije svega, ipak, saopštiti procentualnu zastupljenost takvih mišljenja.

Pa, možda, i produbiti ispitivanje slojevitosti ovakvih ocjena, da bismo znali odakle potiču takva uvjerenja, ili utisci.

Kada bi se raspolagalo raznovrsnijim odgovorima, mogli bi se, na osnovu njih, izvoditi pouzdaniji zaključci.

Ostajanje, pak, samo na konstataciji da bi podrška NATO-u možda bila veća kad bi se Vlada u to manje "miješala", u najmanju ruku, nije korektno. Takvom interpretacijom, u neku ruku, šalje se porukada Vladina "kampanja" o NATO-u nije kredibilna. Realno, valjda nje tako, ali logika bi mogla da ide dalje - Vlado, povuci se, prestani sa "kampanjom", to prepusti

javnosti prema članstvu. Objavljeni su, naime, rezultati ankete prema kojima je nivo podrške članstvu Crne Gore porastao na 40%. Anketa je, čini se, metodološki vrlo kredibilna. Prvi put poslije dužeg perioda, podrška je znatno skočila.

Dugo se kretala oko 30%. Vladina Komunikaciona strategija, uz sve manjkavosti, ipak, po svemu sudeći, daje rezultate. A

nama, nevladinim organizacijama, mi to bolje radimo. Pročitali smo, štaviše, da neke NVO i žele da se članstvo u NATO-u što više napada, "jer (ako toga nema) šta bismo mi radili".

njen uspjeh, svakako, nije samo u tih 40 %. Smisao Komunikacione strategije je, prije svega, animacija građana, njihovo motivisanje da razmišljaju o članstvu u NATO-u, da sami prosuđuju - treba li ući, ili ne. Državi, Vladi, nije stalo da javno mnjenje preko noći okrene u korist NATO članstva, nego da se do toga dođe u dužem periodu, kroz proces sazrijevanja svjesti o značaju takve integracije.

Vladi, državi, nije u interesu, NATO-u još manje, da se u savez uđe sa, u javnosti

Suština, vjerovatno, nije u tome ko vodi "kampanju", nego šta govori o NATO, koju priču priča, da li je uvjerljiva ili nije.

Pomenutu interpretaciju, sticajem okolnosti, demantovala je jedna anketa čiji su rezultati objavljeni upravo u vrijeme kad su i NVO iznijele svoje poglede na odnos

PARTNER 7

Komentar neutemeljenom, zrelom, čvrstom podrškom, onom koja je zasnovana na uvjerenju svih onih koji imaju pozitivan odnos prema tom pitanju. Nikakva ishitrenost, labilnost uvjerenja, nikakva "namještaljka", nikakva "prevara" nikome nije potrebna.

Samo zrelo, čvrsto većinsko "da" članstvu može donijeti, prije svega, poštovanje Crne Gore kao članice NATO-a i, što je važnije, produktivnija dejstva članstva, veće koristi, za crnogorsko društvo. Jer, ako bi učlanjenje bilo politički nametnuto, ono bi izgubilo svaki smisao, u prvom redu, u potpunosti bi bio neutralisan aktivan odnos svih subjekata" društva prema članstvu. Samo formalno, na prvi pogled, u NATO ulaze država, u užem smislu, Vlada, odnosno, vojska. Već po svojoj prirodi, NATO je toliko sveobuhvatan sistem odnosa, standarda, postupaka, ponašanja, procedura, da niko u državi, u društvu, ne može ostati "netaknut".

NATO će se osjetiti na cio državni mehanizam, na društveni kontekst u najširem smislu.

Svakako, shodno tome, i "kampanja" o NATO članstvu treba da bude u širokom dijapazonu, sa raznovrsnim akterima.

Htjeli, ne htjeli, Vlada je u toj aktivnosti stožer. Njena uloga je presudna u komunikaciji sa svijetom, sa međunarodnim organizacijama. Vlada, uostalom, vodi unutrašnju i spoljnu politiku, ona je odgovorna za obje dimenzije. Treba li podsjećati da Vlada samo izvršava stratešku politiku, ili politike, koje usvaja parlament. Ako je Skupština Crne Gore, i to u Deklaraciji o proglašenju Crne Gore nezavisnom državom, politički promovisala opredjeljenje da se država pridruži evroatlantskim integracijama, Vlada kao njen izvršni organ, logika je jednostavna, treba da slijedi taj stav, da ga realizuje. Potpuno je legitimno da ona preduzima sve operativne aktivnosti za ostvarenje takvih opredjeljenja, strateških projekata države.

Vlada se tako odnosi i prema NATO članstvu. U nekom smislu, ako je u tome i malo "pristrastna", to ne mora da znači, i nije, a priori presuđivanje o članstvu - da Vlada unaprijed presuđuje - idemo u NATO. Ako Vlada uvjerava u svrsishod-

8 PARTNER

nost, u razloge uključenja u alijansu, to nije puko ubjeđivanje. Vlada, zapravo, samo izlaže argumentaciju u prilog opredjel jenja o potrebi, korisnosti, članstva. To radi svaka vlada - u operativnoj aktivnosti na izvršavanju politike koju joj određuje nacionalni parlament. Ni crnogorska se ne ponaša ništa drugačije.

Kad je riječ o "NATO kampanji", vratimo se na to pitanje, Vlada dokazuje da članstvo ima niz prednosti. Pa i same NVO koje se zalažu za članstvo, to isto navode.

Možda Vlada ne nudi dovoljno argumenata koji bi lakše uvjerili javnost u opravdanist, tačnost, takvog stava. Ali, ne bi se reklo, ni NVO da idu dalje od samih tvrdnji o benefitima od članstva. Međutim, ako vlada kaže da će zemlja biti bezbjednija ako uđe u NATO, nije li to već samo po sebi dovoljan argument? Vlada je, po svojoj ulozi, zadužena za procjene ukupnih prilika u zemlji, njenog razvoja, njene budućnosti, naravno, i njene bezbjednosti i odbrambene perspektive. Pitanje je, objektivno, koliko se to razumije u široj javnosti, koliko je ona senzibilna prema ovim pitanjima, i ne može niko, na bilo koji način, tražiti od Vlade da se odrekne tako važnih zadataka kao što je članstvo zemlje u NATO-u. Na kraju krajeva, Vlada, niko drugi, odgovara, i pred samim NATOom, za obim i kvalitet, stepen, pripremljenosti, spremnosti, zemlje da uđe u Alijansu. Nju niko ne može zamijeniti u tom važnom poslu.

Naravno, (ne)posredna kritika "pronatovskih" nevladinih organizacija, na račun "zvanične kampanje" o NATO članstvu, možda opravdano nalazi uporište u tome da bi čitava ta aktivnost morala biti osmišljenija, razuđenija, suptilnija, "nenametljivija". I Koordinacioni odbor za komunikacionu strategiju o NATO članstvu, na čiju aktivnost, ponekad dolaze prigovori, ne poriče potrebu unapređenja njegove "kampanje". Spremnost na samokritički pogled na svoj rad, uvijek je dobra pretpostvaka koja garantuje veći uspjeh. U konkretnom slučaju, dokaz je i da je Koordinacioni odbor za komunikacionu strategiju, ipak, najzaslužniji za već dostignutih 40% građana koji vjeruju u članstvo Crne Gore u NATO-u.

Ilija Despotović

Tema

Prvi oficiri VCG otišli u Avganistan

Dostojanstveno će se i vratiti Prvi oficiri Vojske Crne Gore otputovali su nedavno u misiju ISAF u Avganistanu, a komandant tog kontigenta, major Saša Jovanović obećao je, na ispraćaju, da će sa svojim kolegama na najbolji način predstaviti svoju državu, vojsku i narod.

“Izvještavam vas da su izvršene sve specijalističke, materijalne, psihološke i druge pripreme… Siguran sam da ćemo po izvršenom zadatku biti dostojanstveno ispraćeni od partnera iz Avganistana i dočekani u Crnoj Gori”, rekao je Jovanović, obraćajući se ministru odbrane Boru Vučiniću.

Crnogorski oficiri biće smješteni u, kako ga zovu, najsigurnijem avganistanskom gradu Mazar e Šarif, gdje je smještena jedna od regionalnih komandi ISAF-a, pod njemačkim vođstvom.

Vučinić: Ovo je istorijski događaj

Gore, kao članice Ujedinjenih nacija da da svoj doprinos uspostavljanju mira u ovom dijelu svijeta. Tako da smo kao članica UNa, a u želji da budemo odgovoran partner NATO-u, dodatno prepoznali važnost učešća naše Vojske u ovoj misiji, u okviru naših mogućnosti”, kazao je Vučinić novinarima.

Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija procijenio je da je situacija u Avganistanu prijetnja međunarodnom miru i sigurnosti, pa je preporučeno svim državama članicama da pomognu operaciji ISAF, kako osobljem i opremom, tako i ostalim resursima.

Misija ISAF postala je NATO vojna operacija podrške miru 2003. godine, kad je UN promijenio mandat misije u skladu s Poglavljem VII Povelje UN-a, dopustivši upotrebu sile u očuvanju mira.

S obzirom na to, operacije se dijelom finansiraju iz zajedničkih sredstava NATO-a, a dijelom u tome učestvuju pojedine države, bez obzira na to jesu li one članice NATO. Vučinić je objasnio da nedavno dobijanje poziva za Akcioni plan za članstvo u NATO nije bilo uslovljeno učešćem Crne Gore u misiji ISAF, ali da će svakako značajno doprinijeti budućim koracima ka što skorijem punopravnom članstvu u NATO, a posebno, kako je kazao, međunarodnom kredibilitetu Crne Gore.

Vučinić je ocijenio da će događaj ispraćaja prvih crnogorskih oficira u međunarodnu mirovnu misiju ostati upisan u istoriji države.

On je podsjetio da je, u skladu sa strateškim spoljnopolitičkim opredjeljenjem države, Skupština Crne Gore prošle godine donijela tri važne odluke o upućivanju pripadnika Vojske u mirovne misije u Avganistanu, Liberiji i obalnim vodama Somalije.

“U tom smislu, učešće u ovakvoj misiji na izvjestan način predstavlja obavezu Crne

”Stoga je, s pravom, naše realno očekivanje da Crna Gora postane prva zemlja koja će biti naredna članica NATO-a”, dodao je on.

Jovanović je naglasio da mu izuzetnu čast predstavlja to što će komandovati prvim kontigentom crnogorskih oficira u Avganistanu.

Ponosan je, kako je rekao, zbog ukazane prilike što je na čelu tima koji će u toj zemlji pomagati onima kojima je pomoć potrebna.

“Svjesni smo zadataka i odgovornosti koji nam povjeravate. Stekli smo, međutim, do-

voljno znanja da možemo vojnički, disciplinovano, časno i odgovrno obaviti sve zadatke. Pred nama nije samo period od šest mjeseci, već brojni izazovi u kojima ćemo pokazati svu čvrstinu našeg kolektiva i na najbolji način predstavti svoju državu, vojsku i narod”, rekao je Jovanović.

Mazar e Šarif je četvrti po broju stanovnika

PARTNER 9

Tema u Avganistanu i ima 183.000 stanovnika.

Nalazi se na oko 320 kilometara od Kabula.

Ime grada znači plemenito svetilište, po plavoj džamiji. Grad predstavlja veliku turističku atrakciju zbog muslimanskih i helenističkih arheoloških lokaliteta.

Hvala Crnoj Gori Crnoj Gori je važno da njeni vojnici imaju uspješan start u ISAF-u, jer je to misija koja nosi veliki rizik, saopštio je ministar odbrane Boro Vučinić, nakon susreta sa državnim sekretarom njemačkog Ministarstva odbrane Tomasom Kosendejom.

On je kazao da je Crnoj Gori važno da kroz partnerstvo i saradnju s Njemačkom učini sve da „taj početak bude uspješan i da ne donese sa sobom bilo kakav rizik“.

Kosendej je kazao da je Crna Gora počela približavanje Evropskoj uniji i NATO punim srcem, dodajući da je siguran da će to u dogledno vrijeme donijeti plodove. „Kao njemački političar, nadležan za pitanja odbrane, izuzetno sam vam zahvalan za to što ste kao mala zemlja sa malim oružanim snagama, uprkos tome što nijeste član NATO, spremni da nam pomognete pri rješavanju pitanja u Avganistanu“, naveo je on.

On je najavio da će na jesen Njemačka uputiti pilote na obuku u Crnu Gori, gdje će se obučavati u Centru za obuku pilota helikoptera.

Kosendej je ponudio da bude povećan broj crnogorskih vojnika koji se mogu obučavati u Njemačkoj.

Jovanoviću će, u tom gradu, između ostalih, društvo praviti i oficiri Ivica Simonović i Radosav Nikolić.

Kapetan Simonović, koji je oficir u Odsjeku za vojno vojnu saradnju u odjeljenju za razvoj J-5 Generalštaba Vojske Crne Gore u Mazar e Šarifu će biti zadužen za “planiranje psiholoških operacija”, a poručnik fregate Nikolić (zamjenik komandanta pomorskog odreda Mornarice Vojske Crne Gore) za prikupljanje “info-operacija”.

10 PARTNER

Ponavljajući da su spremni za sve zadatke koji ih očekuju, dvojica vojnika pred put poručila su “da nemaju straha, već malo treme zbog želje da sve zadatke obave na najbolji način”.

Nemaju straha “Spremni smo naravno. Više od godinu dana se pripremamo za ono što nas očekuje i strah ne postoji. Takođe, obojica imamo punu podršku naših porodica”, kazao je Simonović.

Nikolić je tako završio Kurs za mlađe oficire u operacijama podrške miru, koji je, na nivou bataljona, u kampu u Sarajevu organizovan od avgusta do decembra 2008. godine.

Drugi, jednomjesečni kurs (BALSOC) završio je ove godine u Beogradu.

Simonović je djelovao u kombinovanim komandama NATO-a. Završio je, takođe, osnovni kurs u Sarajevu, te napredni kurs u Brunsumu u Holandiji. Inače, ta baza je ustvari jedna od dvije glavne evropske komande za operacije NATO-a u Avganistanu.

“U obuci smo prošli sve i svašta… od ljudskih resursa do civilno-vojne saradnje. Prošli smo bukvalno 90 odsto situacija koje nas tamo mogu snaći tako da veoma samouvjereni krećemo u mirovnu misiju”, kazao je Simonović.

Glavna Komanda međunarodne misije nalazi se u glavnom gradu Avganistana, Kabulu, gdje je smještena “Kabulska multinacionalna brigada”. U strukturi su i pet regionalnih komandi (Prijestonica, Istok, Sjever, Zapad, Jug), čija su sjedišta u Kabulu, Bagramu, Mazar e Šarifu, Heratu i Kandaharu. Prvom regionalnom komandom komanduju Njemci, drugom Italijani, trećom Englezi, dok četvrta “pripada” Amerikancima.

Operacija ISAF je zamišljena u pet faza.

Prvobitno, ISAF je djelovao u području glavnog grada Kabula i njegove bliske okoline.

Rezultat je veća i jača struktura ISAF-a u području operacija. Veliki napori se tada ulažu u planiranje i sprovođenje operacija.

U isto vrijeme UN je mandat misije proširio na cijelu teritoriju Avganistana.

Mihailo Danilović

Prijem kod Samardžića Prijem povodom odlaska u misiju UN ISAF u Avganistanu, priredio je i načelnik Generalštaba Vojske Crne Gore viceadmiral Dragan Samardžić, koji je ugostio Jovanovića, i podoficire, starijeg vodnika I klase Mladena Perića i zastavnika Šemsa Musića.

Oni će u bazi „Panonija“ u Poli-Komriju, u saradnji sa izvidnicom mađarskog kontigenta, izvršiti pripremu za prihvat glavnog dijela crnogorskog kontigenta. „Vaš odlazak u misiju, u ulozi prethodnice glavnog kontigenta je izuzetno važan zadatak. Sama činjenica da se u sastavu angažuje komandant kontigenta major Saša Jovanović, dovoljno govori koliko je važno da se pravovremeno izvrše sve pripreme za dolazak naše jedinice u bazu u Poly e Khomriju. Drago mi je da su ovdje prisutni članovi vaših porodica i koristim priliku da im posebno zahvalim na saradnji, pruženoj podršci i razumijevanju koje nam svima mnogo znači. I vama napominjem da smo otvoreni i spremni da pružimo svu potrebnu podršku i pomoć članovima vaših porodica“, istakao je između ostalog viceadmiral Samardžić.

Pored pripadnika Vojske Crne Gore koji odlaze u navedenu misiju, prijemu su prisustvovali članovi njihovih porodica, članovi kolegijuma ministra odbrane i načelnika Generalštaba.

Povod

Partnerski ciljevi i Strategijski pregled odbrane Crna Gora je uspješno sprovela prvi ciklus Partnerskih ciljeva, koji je usvojen u Briselu u martu 2008. godine. Prvi paket Partnerskih ciljeva Crne Gore je sadržao 32 Partnerska cilja, od kojih je u nadležnosti MO i Vojske bilo 26 ciljeva.

Partnerski ciljevi su dvogodišnji ciklus koji se ponavlja svake parne godine.

Nakon dobijanja predloga drugog paketa Partnerskih ciljeva, sredinom januara ove godine, Komisija za interresorne aktivnosti Crne Gore za PzM je 27.1.2010. godine u skladu sa sadržajem partnerskih ciljeva izvršila određivanje nosilaca za njihovu implementaciju.

što zahtjeva određene materijalne i finansijske izdatke, što će povećati ukupne troškove odbrane.

Nakon usvajanja Informacije o Partnerskim ciljevima od strane Vlade Crne Gore, konačno usaglašavanje Partnerskih ciljeva i njihova verifikacija izvršiće se na multilateralnom sastanku između Crne Gore i zemalja članica NATO 1.3.2010. godine u Briselu.

Nakon usvajanja PC u Briselu, NATO će Crnoj Gori dostaviti konačan paket Partnerskih ciljeva i PARP procjenu. Svi nosioci PC će izraditi dinamičke planove u skladu sa metodologijom za njihovu implemen-

Prvi u nizu Partnerskih ciljeva je Strategijski pregled odbrane (SPO). Prethodni paket je predvidio početak, a novi paket završetak izrade SPO. Obzirom da je SPO u završnoj fazi, sastanak u Podgorici 5.2.2010. godine je bio prilika da se NATO ekspertima prezentuje draft SPO, koji je uzeo u obzir nove PC. Otvorena pitanja kao Kontrola i zaštita vazdušnog prostora, Obalska straža i Krizni menadžment, sprovodiće se u vidu studija uz uvažavanje bezbjedosnih interesa i najrentabilnijih rješnja za Crnu Goru. Po Programu rada Vlade usvajanje SPO je predviđeno za drugi kvartal.

U tom cilju kao nastavak ovog procesa u Podgorici je od 3. do 5.2.2010. godine boravila ekspertska delegacija NATO, koju je predvodio Frenk Boland, direktor Direkcije za planiranje NATO. Tom prilikom, razmatran je predlog novog paketa Partnerskih ciljeva Crne Gore. Novi paket Partnerskih ciljeva ima ukupno 51 Partnerski cilj, od koji su 24 novi a 27 ciljevi iz prethodnog paketa sa čijom se implementacijom nastavlja.

Nosioci Partnerskih ciljeva su sa NATO ekspertima usaglasili sadržaj i realne rokove implementacije, koje je verifikovala i Komisija za interresorne aktivnosti Crne Gore za PzM je na sastanku 17.2.2010. godine.

Nosioci implementacije za novi paket Partnerskih ciljeva (PC) su: Ministarstvo odbrane - 43 PC, Ministarstvo inostranih poslova - 1 PC, Ministarstvo unutrašnjih poslova i javne uprave - 1PC, Uprava policije - 5 PC i Direkcija za zaštitu tajnih podataka - 1 PC. Povećani broj PC kao i iskazani stavovi visokih predstavnika NATO na sastanku u Podgorici, ukazuju da se od Crne Gore kao članice MAP-a očekuje njihova striktna implementacija. Najveći broj 28 partnerskih ciljeva se odnosi na Generalštab i Vojsku.

To podrazumijeva nabavku nove opreme,

taciju, uz iskazivanje finansijskih zahtjeva, što će se pratiti kroz mjesečne, kvartalne i godišnje analize.

Takođe, implementacija Partnerskih ciljeva u okviru MAP-a će podržati dostizanje sposobnosti koje se zahtijevaju u svim oblastima MAP-a. Time će direktno uticati na brzinu integracije Crne Gore u NATO. Nakon što je Crnoj Gori, na sastanku ministara inostranih poslova NATO zemalja 4.

12.2009. godine odobren MAP, Frenk Boland, NATO Direktor za planiranje snaga i politiku odbrane je sugerisao da se odloži završetak Strategijskog pregleda odbrane do dobijanja novog paketa mnogo zahtjevnijih Partnerskih ciljeva.

Tokom sprovedenih usaglašavanja na inter-resornom nivou, je potvrđeno da je dokument urađen u skladu sa sugestijama partnerskih zemalja, prvenstveno MO Norveške i NATO, ali takođe treba istaći kontinuiranim skoro dvogodišnjim angažovanjem sopstvenih kapaciteta.

Nakon usvajanja SPO od strane Vlade, stvoriće se uslovi za izradu Dugoročnog plana razvoja Vojske Crne Gore (DPR VCG), koji treba da obezbijedi projekciju i način opremanja i modernizacije Vojske Crne Gore za period od 10 godina težištno kroz implementaciju PC. kbb Branislav Keković Šef Odsjeka za Strategijsko planiranje

PARTNER 11

Prenosimo

Crna Gora na putu ka NATO U intervjuu naslovljenom „Crna Gora sljedeća članica NATO-a?“ predsjednik Vlade, predstavljen u prvoj rečenici kao „fascinantan čovjek, koji danas, u svom trećem mandatu na čelu vlade, predvodi Crnu Goru u njenom nastojanju da postane članica NATO-a.

Njegova zemlja je upravo primljena u Acioni plan za članstvo NATO-a, što predstavlja korak koji nije omogućen ni Gruziji ni Ukrajini. Ovo je bio glavni predmet razgovora kada je Đukanović prošlog mjeseca doputovao u Vašington na susrete sa državnim sekretarom Hilari Klinton, potpredsjednikom Džozefom Bajdenom i zakonodavcima.

Molim Vas ispričajte mi o Vašim sastancima sa državnim sekretarom Klinton i potpredsjednikom Bajdenom. Kakvu ste im poruku prenijeli? Koja je bila njihova poruka Vama?

Moja poruka njima je zapravo bila veoma jednostavna. Crna Gora stoji čvrsto na putu ka svojim evropskim i evroatlantskim ciljevima. Drago nam je da ste najavili obnovljeno i jače prisustvo Sjedinjenih Država na Balkanu i spremni smo da budemo Vaši partneri u rješavanju preostalih otvorenih 12 PARTNER

Crna Gora postojano kreće ka svojim evropskim i evroatlantskim ciljevima. Njene prednosti su što je uspjela da očuva unutrašnji mir i da se sačuva od rata na svojoj teritoriji - rekao je predsjednik Vlade Milo Đukanović prilikom nedavne posjete Sjedinjenim Američkim Državama u intervjuu magazinu Forin polisi (Foreign Policy - Spoljna politika), autora Džoša Rogina. pitanja u regionu.

Njihova poruka je bila pohvala Crnoj Gori za ono što je do sada učinjeno, priznanje za ono što smo uradili, a takođe i izrazi poštovanja za spremnost Crne Gore da učestvuje u Avganistanu i drugim mjestima gdje je podrška međunarodne zajednice potrebna. Njihova poruka je bila spremnost da nastave da podržavaju Crnu

Goru u pravcu punog članstva u NATO-u. Ove poruke su za nas bile veoma ohrabrujuće.

Crna Gora je dobila MAP status za pristupanje NATO-u. Toliko mnogo drugih zemalja je tražilo ovaj status, ali je ovaj napredak umjesto njih učinila Vaša zemlja. U čemu je tajna? Zašto je Vaša zemlja bila uspješnija?

Prenosimo

Za razliku od drugih, Crna Gora je uspjela da očuva unutrašnji mir i sačuva se od rata na svojoj teritoriji to je bila naša prva prednost. Druga prednost je bila činjenica da smo sprovodili realnu politiku. Ovo može izgledati prirodno, ali ću Vam reći da je ovo prednost, naročito u našem regionu, koji je opsjednut istorijom i lažnim idejama o nečijoj istorijskoj važnosti. Ukratko, nismo se bavili bilo kakvim pogrešnim temama. Sve to nam je dozvolilo da se fokusiramo na ključne zadatke i zato ne iznenađuje napredak koji je Crna Gora ostvarila. Šta Vam je iz Vlade SAD-a rečeno u pogledu dinamike pristupanja Vaše Baza “Marmal” u Mazar e Sharifu zemlje NATO-u? Da li očekujete da će se to uskoro dogoditi? Koje Vas prepreke očekuju do tog trenutka?

Najvažnija poruka koju sam čuo u razgovoru sa državnim sekretarom Klinton i potpredsjednikom Bajdenom je bila da sve zemlje Balkana treba da postanu dio NATO-a i EU kada za to ispune uslove. Takođe, potpredsjednik Bajden je rekao da one treba da postanu članice nakon što nastave da sprovode i sprovedu potrebne reforme. Istovremeno, oni čvrsto vjeruju da Crnogorci imaju kapacitet da ispune ove zahtjeve.

Ako sam dobro razumio, namjeravate da uskoro pošaljete vojnike u Avganistan u sklopu jednog malog kontigenta, koji će predstavljati prvo prisustvo crnogorskih vojnih snaga. Molim Vas da objasnite zašto ste se odlučili za slanje vojnika u

Avganistan. Da li smatrate da je to u bezbjednosnom interesu Vaše zemlje ili je tu više riječ o izgradnji odnosa sa Amerikom i drugim zapadnim zemljama?

Ja čvrsto vjerujem da je prijetnja od terorizma globalnog karaktera i da je to nešto što će, prije ili kasnije, predstavljati prijetnju svima. Smatram da ima smisla podržati borbu protiv ove pošasti u vrijeme kada se čini da ta opasnost nije toliko neposredna.

Osim toga, naravno da mislimo da je potrebno da pokažemo Americi i drugima našu spremnost da budemo dio ove demokratske koalicije.

To zaista potvrđuje našu spremnost ne samo da koristimo privilegije koje imate kako članica NATO-a, već i da ispunjavamo obaveze koje iz tog statusa proizilaze.

Odgovarajući na pitanje o odnosima sa Rusijom, predsjednik Đukanović je kazao: ,,Prvo bih želio reći da je saradnja sa Rusijom, saradnja između naše dvije zemlje, važan dio crnogorske tradicije. Sa druge strane, Crna Gora se, sasvim logično, kreće ka Evropi u nastojanju da bude dio Evrope i NATO-a. Ovo je, vjerujem, nešto što je veoma prikladno za čitav region u kome živimo. Ipak, ne smatram da treba da napustimo neke od naših tradicionalnih prijatelja. Jedno ne isključuje drugo.“ Preuzeto iz Foreign Policy Magazine/The Cable Autor: Josh Rogin Priredila Olivera Đukanović PARTNER 13

Povod

Ministar odbrane Boro Vučinić u posjeti Kraljevini Belgiji

Crna Gora je izvoznik bezbjednosti Eksperti NATO-a iz Podgorice donose samo dobre vijesti Ministar odbrane Boro Vučinić boravio je 22. i 23. februara u službenoj posjeti Kraljevini Belgiji, na poziv ministra odbrane te zemlje Pietera De Kreme. To je prva posjeta jednog crnogorskog ministra toj zemlji, sa kojom je Crna Gora imala diplomatske odnose još početkom 20. vijeka. Pored te činjenice, Vučinićeva posjeta Briselu je značajna i zbog toga što će Belgija u drugoj polovini ove godine preuzeti predsjedavanje u Evropskoj uniji. Domaćin našeg ministra obećao je punu podrške svoje zemlje procesu evropskih i evroatlantskih integracija Crne Gore.

Vučinić je, u isto vrijeme, imao i radnu posjetu sjedištu NATO-a, gdje je razgovarao sa zamjenikom generalnog sekretara Alijanse, ambasadorom Klaudijom Bisonjijero.

Ministar je belgijskog domaćina upoznao sa ostvarenim napretkom Crne Gore na putu evroatlantskih integracija, kao i sa izgradnjom modernog sistema odbrane u našoj zemlji. Vučinić je, pri tome, naglasio čvrstu posvećenost Crne Gore ispunjenjuu uslova na putu ka Evropskoj uniji i NATOu. Posebno je istakao punu spremnost da se

14 PARTNER

realizuju obaveze iz Akcionog plana za članstvo u NATO-u, koji je Crnoj Gori odobren krajem prošle godine. Belgijski ministar je izrazio zadovoljstvo prvom posjetom crnogorskog kolege, kao i odlukom Crne Gore da učestvuje u međunarodnoj mirovnoj misiji u Avganistanu.

Vučinić i De Krem su razgovarali i o odnosima u regionu Balkana. On je tom prilikom istakao posvećenost Crne Gore unaprijeđivanju regionalnih odnosa. Pozvao je belgijskog ministra u posjetu Crnoj Gori, što je De Krem prihvatio.

Slične stavove i ocjene, Vučinić je iznio i u razgovoru sa visokim zvaničnikom NATOa Bisonjijerom, ali je svog sagovornika detaljnije informisao o važnosti intenzivne saradnje između crnogorskog Ministarstva odbrane i eksperata Alijanse, posebno u pripremi za MAP i u izradi Strategijskog pregleda odbrane, jednog od ključnih reformskih dokumenata za oružane snage Crne Gore.

Vučinić je sagovorniku u NATO-u rekao da Crna Gora ne pravi nikome probleme, sa-

radnjom sa NATO-om, nego da pomaže stabilnosti. Crna Gora se prepoznaje kao izvoznik bezbjednosti, kazao je Vučinić.

Bisonijero je rekao Vučiniću da je NATO zadovoljan uspjesima Crne Gore u realizaciji Individualnog partnerskog akcionog plana, kao jednog od instrumenata u procesu priprema za uključivanje zemlje u Alijansu.

Početkom marta, kako je Bisonijero najavio, biće urađena posljednja procjena ostvarivanja IPAP, a nakon toga će uslijediti sastanak Sjevernoatlantskog savjeta sa Crnom Gorom. Tema će biti ostvarivanje Akcionog plana za članstvo. Funkcioner NATO-a je, takođe, prenio Vučiniću da se eksperti Alijanse iz Crne Gore redovno vraćaju sa pozitivnim ocjenama. Naš ministar je rekao da su te posjete važne, jer su obaveze Crne Gore na putu ka punopravnom članstvu u NATO-u sve brojnije.

Vučinić je svoje briselske sagovornike obavijestioo da će u prvoj polovini marta u Avganistan otputovati vod Vojske Crne Gore koji će se pridružiti međunarodnoj mirovnoj misiji u toj zemlji.

I. Despotović

Tema

U pripremi Studija o zaštiti vazdušnog prostora

Sigurnost zemlje sa neba Do kraja ove godine, prema planu, biće završena izrada Studije o zaštiti vazdušnog prostora (VaP) Crne Gore.

Studija će definisati mogućnost, opravdanost, osposobljenost i rentabilnost uspostavljanja kontrole vazdušnog prostora.

„Osmatranje vazdušnog prostora obavlja se upotrebom radarsko-računarskih sredstava (RRS), sa zadacima neprekidnog osmatranje VaP-a na prilazima državne granice i nad teritorijom, otkrivanja i praćenja vaz-

onima u nuždi, obezbjeđenja dejstava protivvazduhoplovnih snaga, obezbjeđenjem specijalnih letova (predsjednici i važne ličnosti stranih država), kao i NHB i meteorološkim osmatranjem“, kazao je Hadžija za

duhoplova, prikupljanja, obrade i distribucije podataka slike situacije svim korisnicima u realnom vremenu, kontrolom letova sopstvene avijacije, pružanja navigacijske pomoći avi-

„Partner“.

Potpukovnik Agron Hadžija kazao je da je izrada tog dokumenta počela u oktobru prošle godine, kada je i dogovoren plan rada.

U izradi Studije, prema njegovim riječima, učestvuju eksperti Direktorata za protivvazduhoplovnu odbranu i kontrolu vazdušnog prostora NATO, radni tim Ministarstva odbrane sa grupom iz Generalštaba Vojske Crne Gore, Vazduhoplovne baze i Mornarice Vojske Crne Gore, te predstavnici Terminalne kontrole letjenja Podgorica.

Hadžija je objasnio da zaštita vazdušnog prostora predstavlja važan segment odbrane i zaštite suverenosti države nad teritorijom od svih vrsta povreda vazduhoplovnog prostora, nelegalnih preleta, terorističkih akcija iz vazduha, NHB udara i praćenja složenih meteoroloških pojava.

Sistem zaštite VaP-a, rekao je, sastoji se iz dva međusobno povezana elementa, odnosno od osmatranja vazdušnog prostora i protivvazduhoplovne odbrane.

Kao dopuna sistemu osmatranja VaPa, kako je naglasio pukovnik, uključene su i obalske osmatračke stanice za nadzor mora MV CG (za osmatraPARTNER 15

Tema

nje visina do 3.000 metara). „Iz civilnih struktura u sistem se uključuju i senzori Terminalne kontrole letjenja Crne Gore i Senzori Uprave Policije u obalskom dijelu teritorije“, dodao je Hadžija.

Protivvazduhoplovna odbrana vrši se upotrebom vazduhoplovnih snaga i zemaljskih nišanskih radara sa svojim protivavionskim sredstvima. „Na osnovu svih tih veoma važnih zadataka koji se postavljaju pred državu, Ministarstvo odbrane i Vojsku Crne Gore, pristupilo se izradi strateških dokumenata i Studije zaštite vazdušnog prostora“, istakao je Hadžija.

U skladu, pojasnio je, sa strateškim ciljevima države Crne Gore za pristupanje članstvu NATO i realizacije Partnerskih ciljeva vezanih za vazduhoplovne snage, upućen je zahtjev NATO za izradu Studije zaštite suverenosti vazdušnog prostora Crne Gore.

Studija će, naveo je, predstavljati polazne osnove za objedinjavanje, razvoj osposobljenosti zaštite vazdušnog prostora, sa upotrebom postojećih nacionalnih sistema za osmatranje kako bi se vizuelizovala i distribuisala prepoznatljiva slika o situaciji u VaP-u. „Studija će predstavljati i razvoj sposobnosti za uvezivanje i razmjenu podataka sa susjednim NATO centrima za kontrolu i izvještavanje (CRC) i združenim centrima za vazduhoplovne operacije (CAOC). U prvoj fazi Studije planirana je realizacija učešća u NATO programu za prijem poda16 PARTNER

taka o osmatranju VaP-a (ASDE).

Završna faza predviđa implementaciju nacionalnih procedura za upravljanje vazdušnim prostorom i pravila razmjene sa NAEW&C vazduhoplovom“, kazao je Hadžija.

Izradu Studije o zaštiti vazdušnog prostora, prema njegovim riječima, finansiraće NATO, a dijelom Danska.

Država Crna Gora, tvrdi Hadžija, kao buduća članica NATO-a treba da ima Studiju o zaštiti vazdušnog prostora, jer se njome, kako je kazao, definiše mogućnost, opravdanost, osposobljenost i rentabilnost uspostavljanja kontrole i zaštite VaP-a. „Uspostavljanjem ovog sistema, doprinijeće se bezbjednosti i sigurnosti letjenja u zemlji i na regionalnom nivou. Osim toga, uspostava sistema osmatranja VaP-a će promovisati unapređenje interoperabilnosti i podržati saradnju civilnih i vojnih sistema za vazduhoplovno osmatranje“, naglasio je on.

U narednom periodu, rekao je potpukovnik Hadžija, težišni zadatak ekspertskog tima Sektora za politiku odbrane i Generalštaba Vojske Crne Gore je osposobljavanje i opremanje Operativnog centra i upućivanje zahtjeva za dobijanje softverskog programa slike radarskog osmatranja iz NATO centara, koji je besplatan za partnerske zemlje buduće članice NATO. „Konačno Studija zaštite suverenosti vazdušnog prostora Crne Gore dobiće suštinski značaj kao Studija o integri-

Usaglašavanje studije u aprilu Od 8. do 11. februara održan je drugi radni sastanak sa ekspertom NATO-a iz Direktorata za protivvazduhoplovnu odbranu i kontrolu vazdušnog prostora.

Tada su, kako je rekao Hadžija, dogovorene aktivnosti na izradi zahtjeva Direktoratu NATO za ustupanje slike radarskog osmatranja iz NATO centara u martu, sastanak koordinacije sa NATO ekspertom oko usaglašavanja konačnog dokumenta Studije o zaštiti VaP-a u aprilu i organizovanje radnog sastanka oko povezivanja i prijema slike situacije u VaP-u. „Na sastancima je, takođe, iskazana i zainteresovanost direktorata NATO za uključenjem nacionalnih radarsko-računarskih sredstava u regionalnu kontrolu i zaštitu VaP-a nakon njihove modifikacije“, kazao je Hadžija.

sanom sistemu kontrole VaP-a i biće kompatibilna sa već završenom Studijom o integrisanom sistemu za nadzor mora. Kao takve, obje studije će predstavljati osnov za izradu doktrine upravljanja vazdušnim prostorom Crne Gore... Izrada Studije počela je u oktobru, kada je dogovorena - prezentacija sopstvenih vazduhoplovnih snaga, prikupljanje podataka o nacionalnim kapacitetima zaštite i kontrole VaP-a, geo-strateški položaj Crne Gore i procjena potrebe i rentabilnosti uspostavljanja sistema vazdušnog osmatranja“, zaključio je Hadžija.

Mihailo Danilović

Predstavljamo

DELEGAT CRVENOG KRSTA učestvovao u misiji u Africi Misija u Keniji od 1-15.11.2009. godine Prirodne katastrofe pogađaju ljude širom svijeta, bilo to da se dešava kod nas u Crnoj Gori ili da se dešava negdje drugo u svijetu, uvjek postoji dobra volja i organizovan pristup da se na njih snagama humanosti odgovori ili makar u određenom smislu smanji ljudska patnja.

Da je to tako, možemo proći kroz priču našeg kolege, našeg aktiviste i entuzijaste, koji je nesebično pružao pomoć i na drugom kontinentu, daleko od svog doma. Ovog puta je bilo negdje daleko u zemlji nasmijanih i dobrih ljudi koji su trebali pomoć i koji zaista zaslužuju podršku i dosojanstven život.

Priča počinje kao i obično od našeg Pokreta Crvenog krsta i Crvenog polumjeseca, tačnije od sekretarijata koji okuplja sva Nacionalna društva širom planete, čiji član i to punopravni i Crveni krst Crne Gore.

Sve je počelo kada se prihvatila Aplikacija od

strane Međunardone federacije Crvenog krsta i Crvenog polumjeseca, koja potvrđuje učešće predstvanika Crvenog krsta Crne Gore na Međunarodnoj misiji u Istočnoj Africi, tačnije u Keniji. Gdje je koncept programa sačinjen i potpomognut od strane Međunarodne federacije Crvenog krsta i Crvenog polumjeseca, norveškog Crvenog krsta i Crvenog krsta zemlje domaćina.

U operaciji učestvuje preko 70 delegata koji predstavljaju skoro 70 Nacionalnih društava Crvenog krsta i Crvenog polumjeseca širom planete. U cjelokupnoj aktivnosti Međunarodnog karaktera, postoji i prisustvo i doprinos daje i nacionalno društvo Crvenog krsta Crne Gore, koji tačno poslije 100 godina po prvi put šalje svog predstvanika u međunarodnu misiju.

Najprije se prošlo kroz specijalističke obuke, koje su neophodne za takav karakter aktiv-

nosti, a nakon toga se sektoralno pristupilo utvrđivanju potreba i procjene ugroženosti stanovništva.

Pogođena populacija velikom poplavom u regiji Tana Delta District, broji oko 700.000 stanovika, od kojih je 40% pogođeno razornom poplavom koja je ostavila jako velike posljedice na uslove života pogođene populacije.

Grupa od preko 70 delegata je bila podijeljena u manje grupe po 7 članova, koji su pred-

PARTNER 17

Predstavljamo stavljali Međunarodnu federaciju CK i CP kroz specijalizovane jedinice za procjenu i koordinaciju (FACT), koji su imali zadatak da obave operaciju na određenim lokalitetima koji su bili zadati od strane fasilitarora i mentora, koji su budnim okom posmatrali cjelokupnu aktivnost i tokom misije i tokom sprovođenja plana akcije kojeg je svaka gupa morala da sačini i sprovede u djelo nakon odobrenja više instance u saradnji sa lokalnim vlastima, Crvenim krstom Kenije i lokalnom zajednicom koja je bila pogođena poplavom.

Najprije je bila kroz trening napravljena procjena ugroženosti kroz sektore, kao što su Voda i sanitarni uslovi, pomoć u hrani, zdravstvena briga i smještaj, kroz koje je bilo potrebno saznati i procijeniti stvarne potrebe lokalnih zajednica i na osnovu njihovih potreba napraviti incijalna plan za odgovor na iste. Sledeći korak je bio nakon treninga, kontaktirati Crveni krst Kenije i lokalne vlasti i sa njima zajednički uobličiti i definisati prioritete, mogućnosti i smjerove djelovanja, kao i procijeniti uključivanje drugih subjekata Pokreta u hitan odgovor u nesrećama.

Nakon toga se priprema plan akcije i šalje na odobrenje i verifikovanje od strane šefa operacije, pa tek onda nakon odobrenja bilo je potrebno stupiti u sprovođenje zacrtanih aktivnosti definisanih planom.

Grupa koja je imala u svom sastavu predstavnika Crvenog krsta Crne Gore je imala za cilj da pomogne populaciju koja je broja skoro deset hiljada stanovnika, koji su bili smješteni na razuđenim lokalitetima.

Tim za koordinaciju i procjenu je u sardnji sa subjektima Pokreta i svih aktera na terenu procijenio i sproveo distribuciju sredstava za prečišćavanje vode, mreže za zaštitu od komaraca koji prenose malariju i drugih opasnih insekata, kao i kanistere za vodu, koji su im bili potrebni za snabdijevanjem vodom za dnevne potrebe. Takođe, u saradnji sa domaćim Crvenim krstom, podijeljena je velika količina hrane i napravljeno je nekoliko privremnih smještaja za domaćinstva koja su bila ostala bez krova nad glavom.

Tim za procjenu i koordinaciju , čiji je bio član i naš predstavnik je usko sarađivao sa volonterima lokalnog Crvenog krsta koji su se ujedno i obučavali i sprovodili aktivnosti, a zatim nakon predaje misije, preuzeli odgovornost za realizaciju aktivnosti u trajanju od tri mjeseca,

18 PARTNER

kako je i bilo predviđeno planom akcije. Volonteri su jako puno pažnje posvećivali i promociji higijene, za što su bili ranije i obučavani u svojim organizacijama.

Predstvanik Crvenog krsta Crne Gore je najviše ocjene dobio na osnovu stres menadžmenta, jer tokom puta bio u prilici da se u takvim uslovima snalazi bez prtljaga i ijedne stvarčice koje bi mu bila od koristi za svoju ličnu higijenu, zdravlje i gagrderobu, a da pritom nije pružio nijedan prigovor ili tražio odlaganje poslova i obaveza zbog nastalih okolnosti.

Zanimljivosti : Nakon 100 godina Crveni krst Crne Gore ponovo šalje svog predstavnika u humanitarnu misiju, najprije dr. Petra Miljanića, a nakon toga Momčila Martionovića.

Kenija je populacija od oko 40.000.000 stanovnika, glavni grad je Nairobi sa 3.000.000 stanovnika.

Većina populacije uprkos velikoj stopi nepismenosti govori engleski jezik, što je ostalo kao nasljeđe Engleske kolonizacije.

Veći dio populacije na istoku Kenije, gdje je bila sprovedena tening misija, živi sa ispod jednog dolara dnevno po glavi stanovnika.

0

Klima u Keniji je bila visoka čak preko 40 C preko dana, s tim što za nekih 10 do 150C padne preko noći, hrana je uglavnom zastupljena od povrća, pirinča i teletine, sa dosta voća od kojih je najzastupljeniji mango, banana i lubenica.

BRAVO (FACT) tim, gdje je bio i predstavnik Crvenog krsta Crne Gore je imao kolege iz Nacionalnih društava: Alžira, Tanzanije, El Salvadora, Zambije, Kenije, Zimbabvea.

Smještaj delagata je bio u šatoru sa posebnom vrećom, tačnije mrežom koja posebno štiti od insekata i komaraca (mosquito DOME).

Bolesti koje su bile prisutne tokom misije su bile: Malarija, lepra, TBC, dijareja, boginje, HIV, AIDS...

Uprkos opasnom terenu, jako teškim uslovima za rad i život, naš predstavnik je odradio Misiju, promovisao Crveni krst Crne Gore kao i Crnu Goru u svijetu.

Nakon završetka misije, ekipa koja je bila zadužena za praćenje će uraditi dokumantrani film, na kojem će govoriti i predstavnik Crvenog krsta Crne Gore.

Predstavniku Crvenog krsta Crne Gore je data jedna specijalna ponuda koju je teška srca morao da odbije. Ponuda je bila vezana za poklon, koji je sačinjavao dijete i kozu, kao znak iskrene pažnje i poštovanja.

Momčilo Martinović

Povod Prvi dani u mirovnoj misiji

Montenegro,

welcome to Afghanistan

,,Napokon. Stigli smo kući, prijatelju.“ Ova rečenica, upućena poručniku fregate Radosavu Nikoliću, uz grmljavinu točkova legendarnog Herkulesa po pisti aerodroma u bazi Marmal u Mazar e Šarifu, označio je kraj našeg dvodnevnog putešestvija, maršrutom Podgorica-Keln-Termaz(Uzbekistan)Mazar e Šarif... Radosav, na samo njemu svojstven način odgovara: ,,Ne znam za tebe, ali ja mojima nijesam rekao da me na aerodromu sačekaju. Baš će se obradovati kad im pokucam na vrata.”

Avganistan… zemlja koja kao kakav privezak visi od ostatka svijeta, krajolika koji i u 21. vijeku podsjeća na opise sa pergamenata starih hiljadama godina, konačno mi je pred očima. Avganistan, zemlja istorije… i siromaštva. Sve ono čekanje i razmišljanje šta će i kako biti, prestalo je onog trenutka kada sam ugledao podnožja planina, vrhovima utonulih u guste, kišovite oblake… i vazduh, tako specifičan vazduh. Dočekao nas je administrativni podoficir Odjeljenja za informativne operacije, Regionalne komande sektora Sjever, u punoj ratnoj opremi:

,,Montenegro, welcome to Afghanistan”, reče na perfektnom engleskom jeziku i samo je uniforma ta koja odaje da je on zapravo-Njemac. Dok smo se vozili do našeg odredišta, u daljini se čula prilično jaka paljba iz pješadijskog naoružanja.

Nije se radilo o akciji već o uobičajenom gađanju, kojeg sve jedinice, uključujući i komandu, imaju.

Stadioni- za egzekuciju Mazar e Šarif, to ime tako gordo zvuči,

naročito kada ga izgovori Omar Šarif, u jednom od svojih mnogobrojnih filmova. Četvrti je grad po veličini, a poznat je po svojoj Plavoj džamiji, koja je jedno od čuda muslimanskog svijeta, zbog koje i nosi to ime, a kako legenda kaže, svoj nastanak duguje - snu. Na početku 1100. godine, lokalni mula je imao san u kojem mu se Ali Bin Abi Talib, prorokov rođak i jedan od četvorice ,,pravdom vođenih kalifa” javio i saopštio mu da je tajno sahranjen u blizini grada pod imenom Balk.

Nakon istrage, Sultan Sanjar Seldžuk je naredio da se na tom mjestu izgradi sve-

PARTNER 19

Povod tilište i grad, koji je egzistirao do svojeg potpunog uništenja od strane Džingis Kana. Iako je kasnije ponovo izgrađen, Mazar e Šarif je ipak bio u sjenci susjednog grada Balka, sve dok stanovništvo tog grada nije iseljeno 1866. godine, zbog smrtonosnih bolesti koje su u to vrijeme harale u njemu. U ovoj situaciji kakva jeste, ljudima je jedina razonoda nacionalni sport

Po dolasku u Komandu, dobrodošlicu su nam prvi poželjeli ,,naši”… oficiri iz Bosne i Hercegovine, a nakon njih i kolege iz Hrvatske, koji imaju značajan kontingent ovdje. Dan smo proveli sa njima, u upijanju što je moguće više informacija o svemu i svačemu što bi moglo da nas čeka. Šest mjeseci je realan period, tokom kojeg oficir može da stekne priličnu rutinu u

nog radnog prostora. Kako i ne bi, kada u ovom odjeljenju rade, između ostalih, eksperti za TV, štampane i radio medije, a posjeta neke od poznatih ličnosti Avganistana mu dođe kao standardna procedura.

Prije puta, imali smo saznanje da su petak i nedjelja neradni dani… možda, u civilstvu.

Nakon razgovora sa načelnikom Odjeljenja za psihološke operacije, Njemcem koji odaje utisak čovjeka koji u svom poslu ne griješi i tačno zna šta traži, kako od svojih potčinjenih, tako i od starješina iz drugih odjeljenja, upoznao sam i sve kolege, sa kojima ću dijeliti dobro i zlo tokom narednih mjeseci.

Uslijedio je ručak, a zatim zaduženje naoružanja i opreme… što me podsjetilo na pitomačke dane i gomilu stvari koje treba da se uguraju u ionako mali ormar… sada konačno mogu da se usredsredim na moj novi posao i obaveze koje me očekuju.

pod nazivom buzgaši, kojeg Avganistanci naprosto obožavaju. Nažalost, u doba talibanske vlasti, stadioni ovog sporta su korišćeni za egzekucije žena i ljudi koji nijesu htjeli da žive pod njihovim pravilima i od tih pogubljenja, uvijek su pravili… spektakle! Srećom, nastupili su bolji dani za Avganistan, a samim tim i za njihov nacionalni sport. Samo, pitam se da li i oni imaju strasne kladioničare kakvi se kod nas mogu sresti. Vidjećemo, biće prilike i da se lično uvjerim u to.

20 PARTNER

obavljanju svih mogućih funkcionalnih dužnosti, od ljudskih resursa do civilnovojne saradnje, u okviru jednog NATO Štaba bilo da se radi o štabu jedinice ili jednom ovako ozbiljnom, kao što je Regionalna komanda sektora Sjever. Njemačka je komanda, a Njemci ništa ne prepuštaju slučaju.

Kontejner kao radni prostor U 13h, uz društvo oficira za pratnju, uđoh u PSYOPS kontejner, fantastično uređe-

Treba opravdati povjerenje i pokazati se u najboljem izdanju, a grb kojeg na ramenu nosim me obavezuje i podsjeća na državu i narod koje ovdje predstavljam.

Ivica SIMONOVIĆ OF-2, MNE Air Surveillance SO PSYOPS current Ops ISAF RC NORTH, Mazar-e-Sharif

Povod

Dva reagovanja spašen Hvala Vojsci za

e konje

ja, svih tu životin i t š a z a z gorske tva kao i crno U ime Druš , a j n i t o v i ž ila značaj ljubitelja og a je shvat j o k i a Skadarsk t s o n jav ih konja s n e ž o r t g s u o n a l spasavanj liku zahva ražavam ve apel da se š a n a N . jezera, iz G C e k s j o a, prvi ma V jim konjim pripadnici l v i d m i n e rož ke. Bez pomogne ug dnici Vojs a p i r p i l a v a su se odaz sama akcij gažovanja n a g o v o h . i nj ela ne bi uspj spasavanja ve ci i njiho a su vojni n prkoseći a d , o i r r b i a t r e h Č ično, b e s e n iznemogle e n i romrzle i starješ p i l i č a l v iz nevremenu, a kopno. n e j n i t ojnici živo da su se v a k , a n t u s ri ječe krdo Bila sam p li da spri i r o b i k s n e koja se nadčovječa toku Morač a k se sa e n e r k m. Iako im o r konja da e z e J m i adošl ovuku, iz slila sa n lo da se p a s i r e omoć samo g u s obale reba nam p T „ : o l u č e eramo ka motorole s da ih potj i od u n a r b o m ...“. Niko da napravi h ostaviti i o a m s e ž o o a m oš obali. Ne ana nije p tnih mješt u su uspjeli s i i r m p a S a d . a a t m i j n a k dna od cima je samo je svojim čam o v O . o d r o k o. Priče o da spasu t ih je mnog o l i ti u b a , a pri č plemenitos , i t s o r b a r h mladosti, . i te m r o f i n u ratu. Vi s je samo u a a, t m s i o ć p i b e n oć nim Heroj se ste bespom i l g o m t o s p o heroji t i nemil m na milos judi. Ovaj ostavljeni i nemaru l i d o r i r p oj adatak pomahnital nostavan z d e j e n i nimalo lak o. te uspješn izvršili s anojlović Svetlana M životinja a zaštitu z o v t š u r D ( Podgorica)

Bez pomoći Vojske, konji ne bi bi li spašeni U vezi sa tekstom “Borci protiv talibana ne mogu da spasu ni kon je”, objavljen 21. 02. 2010. godine, u listu “Dan”, na naslovnoj i 3. strani, cijenimo za shodno da objavite slj edeći tekst: “Velike poplave koje su se dogodile u basenu Skadarskog jezera od kraja decembra prošle do sre dine januara tekuće godine, zahvatile su i prirodno stanište krda divljih konja - Žabljačke livade, koje se nalaze u blizini naselja Žabljak Crnojevića. Kak o je stanište bilo naročito pogođeno velikim rastom nivoa vode, to su se ove životinje našle opkoljene vodom. S tim u vezi, NP Skadarsko jezero, Društv o za zaštitu životinja, Vojska Crne Gore i Uprava policije pokrenuli su akciju spasavanja divljih konja koja je trajala četiri dana. U akciji su, por ed Službe zaštite NP Skadarsko jezero, klj učni doprinos dali i pripadnici Vojske Crne Gore.

Naime, u ovom periodu Vojska Crne Gore je svakog dana opredjelj ivala po pet svojih pripadnika, kao i po jedno desantno plovilo, dok je Služba zaštite učestvovala sa po dva nadzornika i jednim plovilom. U ovo j akciji spaseno je oko osamdeset konja, koji su odmah pušteni u prirodu i tri desetak konja koji su bili smješteni na sportskom poligonu u naselju Pon ari oko 15 dana.

PR Služba JP “Nacionalni parkovi Crne Gore”

PARTNER 21

Povod Izgradnja stanova za potrebe Vojske i Ministarstva odbrane po planiranoj dinamici

Do marta iduće godine 124 stana Izgradnja stanova za potrebe Vojske Crne Gore na Starom Aerodromu biće završena do kraja godine, a, prema najavama, samo tri mjeseca kasnije biće završeni radovi i na 46 stanova, koji se u Tološima grade za pripadnike Ministarstva odbrane.

Pomoćnik ministra odbrane, pukovnik Rifet Kosovac podsjetio je da je izgradnja stambenih objekata za kolektivno stanovanje u Tološima počela u septembru 2009. godine. „Izgradnja u zahvatu Detaljnog urbanističkog plana 'Stambena zajednica 6 - Kruševac', počela je u septembru 2009. godine. Spratnost objekata je suteren, prizemlje, četiri sprata i potkrovlje. Stambeni blok u Tološima gradi se u saradnji sa D.O.O. ''Cijevna Komerc'' po principu suinvestiranja“, rekao je on.

Kosovac je objasnio da je izgradnja drugog stambeno-poslovnog objekta, u zahvatu Detaljnog urbanističkog plana ''Konik sanacioni plan'', počela u avgustu, takođe, prošle godine.

Taj objekat, rekao je, sastojaće se od podruma, prizemlja, pet spratova i potkrovlja.

Radove na Starom Aerodromu izvodi D.O.O. „Kroling“' iz Danilovgrada. „U Tološima se gradi 141 stambena jedinica, od čega 46 stambenih jedinica pripada Ministarstvu odbrane, po osnovu ulaganja zemljišta. Na Starom Aerodromu se gradi 78 stambenih jedinica“, rekao je Kosovac.

On je kazao da se u Tološima trenutno izvode betonski radovi na izradi prizemlja bloka, dok su na objektu na Starom Aerodromu završeni grubi građevinski radovi. „Ugovoreni rok izgradnje u Tološima je 18 mjeseci, odnosno do marta 2011. godine.

Ugovoreni rok izgradnje na Starom Aerodromu je 14 mjeseci, tj. do kraja 2010. godine“, kazao je Kosovac.

Raspodjela stanova na tim lokacijama, prema njegovim riječima, obavlja se preko Sektora za ljudske resurse, Odsjeka za stambene potrebe, a na osnovu prethodno objavljenog konkursa, a sve u skladu sa Pravilnikom o raspodjeli stanova u Ministarstvu odbrane i Vojsci Crne Gore. „Na konkursu mogu da učestvuju svi zaposleni u Ministarstvu odbrane i Vojske Crne Gore koji nemaju riješeno stambeno pitanje, kao i penzionisana vojna lica i civilna lica u penziji, koja su do penzionisanja radila u Vojsci, a u skladu sa Odlukom ministra odbrane o određivanju broja stanova koji pripadaju pojedinim kategorijama lica“, kazao je Kosovac.

U Tološima, naglasio je, projekat se realizuje u saradnji sa „Cijevnom Komerc“, kojoj će pripasti 95 stambenih jedinica i 25 poslovnih prostora, tako da je i u interesu firme da stambeni objekat završi u ugovorenom roku. „Pretpostavljamo da suinvestitor dio svojih stanova prodaje u fazi izgradnje, kao i po-

slovne prostore, tako da sada ne vidimo nikakvog razloga da se stambeni blok ne završi na vrijeme“, kazao je Kosovac.

Na Starom Aerodromu, prema njegovim riječima, izvođaču radova pripadaju svi poslovni prostori (32) u prizemlju objekta, dok se ostali radovi finansiraju iz budžeta preko Direkcije javnih radova. „Sredstva za završetak stambeno poslovnog objekta odobrena su kapitalnim budžetom za 2010. godinu i očekujemo završetak istih u ugovorenom roku“, istakao je Kosovac.

Prema njegovim riječima, ekonomska kriza nije uticala na dinamiku gradnje ta dva objekta.

Mihailo Danilović

22 PARTNER

Sport u Vojsci Crne Gore

Naši radio-amateri na prvom mjestu Od 13. do 15. februara održano je radio-amatersko svjetsko prvenstvo CQWW WPX RTTY 2010, u kome su i crnogorski radio-amateri imali zapaženo učešće. Prošle godine, na istom takmičenju, osvojeno je prvo mjesto u svijetu i oboren evropski rekord u kategoriji MS - više operatora, jedna radio-stanica. Ove godine, ekipa SKY Contest kluba u sastavu Ranko Boca 4O3A, Dragan Đorđević 4O4A, Bore Ležaić 4O6Z, Simon Sintič S51D, Miloš Aćimović YU1YV oprobala se u težoj kategoriji M2 - više operatora, dvije radio-stanice, i, prema nezvaničnim rezultatima, osvojila je prvo mjesto u svijetu, uz oboren evropski rekord u broju održanih veza i broju poena, i to za više od 40 odsto. Član takmičarske ekipe SKY Contest Cluba je i pripadnik Vojske Crne Gore, stariji vodnik I klase Dragan Đorđević, na službi u Mornarici Vojske Crne Gore, na patrolnom brodu P-33. Njegov pozivni znak je 4O4A. Đorđević je radio-amater od 1982. godine, kada se kao trinaestogodišnjak učlanio u radio-klub u Čapljini, u Bosni i Hercegovini. Početkom devedesetih godina prošlog vijeka došao je u Bar i izvršni je direktor NVO Radio-kluba „Volujica“ u Baru i NVO Mreža za afirmaciju radio-amaterskog pokreta u Crnoj Gori.

U radio-amaterizmu fokusiran je na takmičenja, konstruktorsku djelatnost i uspostavljanje dalekih veza malim snagama predajnika, ispod 10W snage. U više navrata osvajao je prva mjesta na svjetskim prvenstvima radeći sa snagom predajnika od 100W, a najnoviji uspjeh postigao je prošle godine kada je osvojio prvo mjesto u svijetu u CQWW WPX CW 2009 takmičenju, u kategoriji radio-stanica sa predajnikom sa snagom do 10W. Zbog postignutih rezultata u takmičenjima, Đorđević je čest gost u takmičarskim ekipama sa prostora bivše Jugoslavije, a posebno priznanje stiglo je ovih dana iz Rusije, gdje će se od

8. do 15. jula održati peta po redu Radio-amaterska olimpijada WRTC 2010. Pedeset timova, iz deset regiona cijelog svijeta, na olimpijadu se pozivaju na osnovu postignutih rezultata iz prethodnog četvorogodišnjeg perioda.

Najbolje plasirani tim u regionu kojeg čine zemlje Balkana, zatim, Moldavija, Bjelorusija i Ukrajina bio je tim Sky Contest kluba, čiji će predstavnici na olimpijadi biti Ranko Boca i Siniša Hristov. Zbog svog iskustva i postignutih rezultata na svjetskim prvenstvima, Đorđević je određen za jednog od pedeset sudija koji će pratiti rad takmičarskih ekipa.

R.P. PARTNER 23

Dnevnik vojnog posmatrača

Afrička zabit - šta je to Treća prekomanda, nakon Grinvila u crvenoj zoni i Kakate u plavoj, me je ponovo odvela u crvenu zonu. Ovaj put na krajnji sjever zemlje, na planinsku tromeđu Liberije, Sijera Leonea i Gvineje, u Voindžamu. Nakon boravka u plavoj zoni i redovnijeg snabdijevanja namirnicama i ostalim potrepštinama iz prodavnica u Monroviji, pomalo sam zaboravio „čari“ zabiti koje su udaljene preko dva sata letom helikopterom iz Monrovije. Ipak, nije mi dugo trebalo da se ponovo priviknem.

U odnosu na Grinvil, ovo mjesto ima povoljnije uslove, prije svega u slučaju potrebe postoji i kopneni put do Monrovije. Doduše, treba oko 10 sati vožnje.

Osim toga i smještaj je bolji. Sa bezbjednosne strane, pak, Voindžama je neuporedivo izazovnija. U Grinvilu postoji nekoliko lokacija gdje su okupljeni bivši pripadnici zaraćenih frakcija na plantažama kaučuka i u rudnicima dijamanata i zlata. Ovdje svuda su oko nas. Besposleni i željni bilo kakve „akcije“ koja će ih vratiti u dane stare slave. Režimi Liberije, Obale Slonovače, Sijera Leonea i Gvineje su u zavisnosti od situacije, sarađivali ili podrivali jedni druge slanjem oružanih formacija preko granice i podržavanjem frakcija koje su sijale smrt u građanskim ratovima u sve četiri zemlje tokom posljednjih 20-tak godina. Čarlsu Tejloru, svrgnutom predsjedniku Liberije, se recimo u Hagu ne sudi zbog zločina koje je počinio u Liberiji, nego zbog zločina koje su frakcije pod njegovom kontrolom počinile u Sijera Leoneu. Voindžama je bila glavna tranzitna stanica za frakcije iz sve tri države koje se ovde graniče.

Po dolasku, imao sam uvodni brifing organa bezbjednosti. Pored opštih stvari koje sam odranije znao, upozoreni smo na konkretne stvari koje se dešavaju na terenu. Postoje pouzdane informacije o vrbovanju bivših ratnika sa ovog područja od strane oružanih frakcija iz Gvineje. Gvinejom nakon smrti predsjednika upravlja vojna hunta od početka 2009-te godine. Neposredno po preuzimanju vlasti, trupe vojske Gvineje su zaposjele granicu sa Liberijom. Nakon diplomatskih aktivnosti u kojima je UN odigrao veliku ulogu, trupe su povučene.

Prevashodni zadatak ovog posmatračkog tima je da obilazi granicu i prikuplja informacije o ilegalnim prelascima. Situacija se pogoršala posljednjih mjeseci, na vođu hunte je pokušan atentat u decembru. Prvi talas izbjeglica je zapljusnuo

24 PARTNER

susjedne države. Situacija u Sijera Leoneu je slična kao u Liberiji.

Osim o ilegalnim prelascima, postoji briga o još nečemu. Prašume Gvineje su još uvijek bogate divljim životinjama, koje nesmetano prelaze granicu obje zemlje. U ovom dijelu, Liberija ima jedan od rijetkih preostalih područja sa slonovima. Lovokradice sa obje strane granice nesmetano love. Leševi životinja ubijenih vatrenim oružjem su najneposredniji dokaz da proces razoružanja na granici nije, niti može biti priveden kraju. UN nema sredstava da nadzire granicu. Upućivanje patrola kopnom i izviđanje iz vazduha nije dovoljno.

Narod se boji da otvoreno razgovara sa UN, ne zato što nema povjerenja u nas, nego zato što se boji šta će biti nakon povlačenja misije.

Granica se obilazi isključivo sa oružanom pratnjom. Vazdušno izviđanje se vrši parom letećih topovnjača MI - 24. Situacija u samoj Voindžami nije kritična. Prisustvo pakistanskog mehanizovanog bataljona nam uliva dovoljno spokojstva. Za sada.

Branko Đurđić UNMIL, Voindžama

Tema

Spoljna i bezbjednosna politika

Evropske unije NATO se identifikuje kao institucija za odbranu Evrope Zajednička spoljna i bezbjednosna politika Evropske unije (ZSBP EU) inicirana je EPC (European Political Cooperation odnosno Evropskoj političkoj saradnji), iz 1970. godine. Sve je počelo neformalnim procesom konsultacija država članica u vezi sa pitanjima inostrane politike, sa ciljem kreiranja jedinstvenog pristupa.

Formalno, ZSBP je uspostavljena Ugovorom o Evropskoj uniji, potpisanim u Mastrihtu 1993. godine (shodno tome se naziva i Ugovorom iz Mastrihta).

Prema članu 11. Ugovora iz Mastrihta (verbalno slična, a suštinski identična formulacija se nalazi i u članu 10 A tačka 2 Ugovora iz Lisabona) pet osnovnih ciljeva ZSBP su: Očuvanje zajedničkih vrijednosti, osnovnih interesa, nezavisnosti i integriteta EU u skladu sa Poveljom Ujedinjenih nacija (UN), Jačanje bezbjednosti EU u svim aspektima,

Ugovorom iz Amsterdama iz 1999. došlo je do napretka u razvoju ZSBP, kada je uvedena i funkcija visokog predstavnika za ZSBP EU. Uloga visokog predstavnika bila je da formuliše, pripremi i implementira političke odluke, ali i da vodi politički dijalog sa trećim zemljama na zahtjev Savjeta ministara (SM).

Njegova funkcija je spojena sa funkcijom generalnog sekretara SM-a. Pored toga, visoki predstavnik je imao za obavezu da pomaže Predsjedništvu u dijelu koji se odnosi na spoljnu politiku. Za prvog visokog predstavnika je izabran Havijer Solana, čiji je mandat trajao od 1999. do 2009. godine.

Amsterdamski ugovor je uveo i Jedinicu za planiranje politika i rano upozorenje koja funkcioniše u okviru sekretarijata SM. Njena uloga je da vrši monitoring i analizu događaja na globalnoj sceni uključujući i identifikovanje mogućih kriznih područja.

Promocija međunarodne saradnje,

Ugovorom iz Lisabona uvedena je funkcija visokog predstavnika za inostrane poslove i politiku bezbjednosti (funkcija koja je spojila nekadašnje funkcije visokog predstavnika za ZSBP i komesara za inostrane poslove) i eliminisana podjela EU na tri tzv. stub. Za visokog predstavnika izabrana je baronesa Ketrin Ešton.

Razvoj i konsolidacija demokratije i vladavine prava i poštovanje ljudskih prava i osnovnih sloboda.

Prema članu 10 C tačka 1 stav 2 Ugovora iz Lisabona, ZSBP utvrđuju i vode Evropski savjet (ES) i SM, pri čemu se

Očuvanje mira i jačanje međunarodne bezbjednosti u skladu sa Poveljom UN, Helsinškim aktom i Pariskom poveljom, uključujući i spoljne granice,

odluke donose jednoglasno. Prema članu 10 B tačka 1 stav 2 Ugovora iz Lisabona, ES odlučuje jednoglasno na preporuke SM i usvaja odluke koje je SM usvojio shodno definisanim procedurama. Predloge SM-a za oblast ZSBP podnosi visoki predstavnik, dok za preostale oblasti u domenu inostranih poslova to radi Evropska komisija (EK).

Dodatno, ZSBP realizuje visoki predstavnik Unije za inostrane poslove i politiku bezbjednosti, kao i države čla-nice Unije. U okviru ZSBP, Evropski parlament (EP) i EK imaju specifične nadležnosti, dok Sud pravde Evropske Unije (SPEU) u ovoj oblasti nema nadležnosti. Naravno, izuzetak od ovog pravila su kontrola poštovanja Komunitarnog prava i u ovoj oblasti, kao i kontrolu legaliteta odluka.

Visoki predstavnik je i potpredsjednik EK i predsjedavajući Savjeta za inostrane poslove. Prema Ugovoru iz Lisabona visoki predstavnik više nije i

PARTNER 25

Tema generalni sekretar SM-a.

Savjet za inostrane poslove i Politički i bezbjednosni komitet (PSC) predstavljaju značajna tijela u okviru ZSBP. Zadaci PSC su da prati razvoj događaja iz domena ZSBP na međunarodnom planu, dostavlja mišljenje SM-a, kako na zahtjev SM-a, tako i na osnovu sopstvene inicijative i prati implementaciju dogovorenih politika. PSC se sastoji od predstavnika država članica na ambasadorskom nivou, kojim predsjedava država članica koja je istovremeno na čelu rotirajućeg predsjedništva SM-a i sastaje se dva puta nedjeljno u Briselu.

Evropski stub NATO Ključni element ZSBP-a, od njenog osnivanja, jeste evropska bezbjednosna i odbrambena politika (ESDP - European Security and Defence Policy), u čijem su domenu odbrambena i vojna pitanja.

Nakon Ugovora iz Lisabona ESDP se naziva Politikom zajedničke bezbjednosti i odbrane odnosno CSDP (Common Security and Defence Policy).

ESDP (danas CDSP) je osnivanjem naslijedila Evropski bezbjednosni i odbrambeni identitet (ESDI - European Security Defence Identity), koji je postojao od 1996. i koji je bio zamišljen kao evropski stub unutar NATO-a. Dva su ključna razloga za stvaranje evropskog stuba u okviru NATO-a: omogućavanje evropskim državama da vojno djeluju tamo gdje NATO nema interesa i ne želi, rasterećenje SAD-a od finansijskog doprinosa za održavanje vojnih baza u Evropi.

Berlinskim sporazumom je omogućeno Evropi da kroz ZEU realizuje zadatke, shodno prvom razlogu stvaranja evropskog stuba NATO-a, odnosno omogućeno im je da za to koriste sredstva NATO-a. Sedam godina nakon, 2003. evropskim partnerima je na osnovu Sporazuma Berlin plus omogućeno da

26 PARTNER

koriste NATO sredstva, mehanizme i strukture, u cilju sprovođenja misija ukoliko NATO ne želi to uraditi.

U okviru ESDP-a, EU je realizovala prvi konkretan cilj 1999. kada je dogovoreno ostvarivanje glavnih helsinških ciljeva koji podrazumijevaju kreiranje operabilnih snaga, sposobnih da izvedu tzv. petersburgške zadatke. Kako je već na samom početku uočeno da ostvarivanje helsinških ciljeva neće biti jednostavno, maja 2004. ministri odbrane država članica EU su postavili „Glavne ciljeve 2010“ i na taj način omogućili veći vremenski inter val za p okušaj postizanja istih.

Prema Ugovoru iz Lisabona, politika zajedničke bezbjednosti i odbrane uključuje i postepno utvrđivanje politike zajedničke odbrane EU. Preduslov zajedničkoj odbrani jeste jednoglasna odluka ES. U okviru ove politike, države članice koje imaju razvijene vojne kapacitete i koje su shodno učešću u tim misijama kreirale međusobno čvršće obaveze uspostavljaju permanentno strukturiranu saradnju u okviru Unije. PSCoop (permanentno strukturirana saradnja) je definisana članom 28 A tačka 6 Ugovora iz Lisabona.

Politikom zajedničke bezbjednosti i odbrane vodilo se računa i o reakcijama na evenutalne oružane napade na neku od država članica, odnosno njime se prvi put u okviru komunitarnog prava institucionalizuje neki oblik reakcije ostalih država članica. Shodno tome, član 28 A tačka 7 stav 1 Ugovora iz Lisabona obavezuje preostale države članice na pružanje raspoložive pomoći i podršku svim raspoloživim sredstvima u skladu sa članom 51. Povelje UN. Ipak, istom tačkom istog člana, ali u stavu 2, potvrđuje se da su sve aktivnosti u ovom domenu u skladu sa saradnjom u okviru NATO-a koji za njegove države članice ostaje osnova kolektivne odbrane i ins-

tanca za sprovođenje iste. Uzrok pozicioniranja NATO-a kao takvog je kako značajna međuzavisnost ove dvije transatlantske institucije, tako i realni kapaciteti u okviru NATO-a.

I pored svih mehanizama i napora ZSBP nije na nivou intenzivne saradnje i nema značajnijih efekata na bezbjednost u Evropi. Čini se da je EU više orijentisana na igranje igre globalnog igrača i riješavanje problema van kontinenta, nego na doprinos funkcionisanju zone bezbjednosti u Evropi u kontekstu novih bezbjednosnih izazova.

Postojanje NATO-a kao globalnog garanta kolektivne bezbjednosti u kojem učestvuje i više evropskih zemalja možda utiče na efikasniji angažman EU u kreiranju intenzivne saradnje u okviru ZSBP i njenih elemenata. Možda bi i samo postojanje nekog evropskog sistema predstavljalo suvišno preklapanje funkcija. NATO je stvoren kao organizacija sa ciljem zaštite jasno definisanog prostora koji uključuje i Evropu. Značaj i snaga nacionalnih država i njihovih političkih elita na komunitarnom nivou uz istovremeno učešće u NATO-u kreiraju shvatanje da ne postoji potreba za većom saradnjom u okviru ZSBP, kako zbog NATO-a, tako i zbog umišljenje (samo)dovoljnosti evropskih država. Veoma je moguće i da bi taj vid saradnje bio suvišan. Ono što je izvjesno je da se i sa aspekta ZSBP i prema Ugovoru iz Lisabona (član 28 A tačka 7 stav 2), NATO identifikuje kao odgovorna institucija za teritorijalnu odbranu Evrope i uspostavljanje mira dok je nadležnost EU od 1999. sprovođenje misija različitog oblika. Ipak, države članice EU mogu povećati svoje učešće i finansijski doprinos u okviru NATO-a.

Ivan Jovetić Autor je analitičar Instituta za strateške studije i saradnik na Univerzitetu Donja Gorica Fakultet za međunarodnu ekonomiju, finansije i biznis