Podravkine novine broj 1534 by Podravka d.d.

ISSN 1330 - 5204

Godina XXXIX Broj 1534 Petak 10. studenoga 2000.

List dioniËkog druπtva “Podravka” Koprivnica

Medalja grada predana Podravkinom Fondu za potporu teπko oboljelih

Uvodnik Branko Peroπ, glavni urednik Poπtovani Ëitatelji !

Ima li u Podravki viπka zaposlenih? str. 3.

UruËena knjiæevna nagrada UBIUDR-a Podravka

str. 5

Glavnu nagradu - stan vrijedan 400.000 kuna - osvojila je Micika Kavur iz Dugog Sela

Nagrade za 2000 potroπaËa

Svi Vi koji paæljivo Ëitate naπe novine znali ste da je izlaæenje proπlog, 1533 broja po redu bilo predvieno za petak i da Êe tako biti i u buduÊe. Oni nepaæljiviji traæili su novine u Ëetvrtak , a oni zlonamjerniji odmah su imali ”pravu” informaciju da novine kasne zbog cenzure ili da Ëak zbog zabrane neke izjave neÊe ni biti πtampane. Ovoj neutemeljenoj priËi na sreÊu malo tko je povjerovao , a novo ruho naπeg lista bilo je najboljim odgovorom ”uvijek dobro obavijeπtenim krugovima”. Prve reakcije koje smo primili su pozitivne.Uglavnom ste zadovoljni novim grafiËkim izgledom lista, prezentacijom pojedinih tema, uvoenjem nagradne igre. Primili smo i nekoliko prijedloga za nove rubrike, koji su, πto nas veseli, na tragu predviene ureivaËke koncepcije. To veÊ moæete vidjeti i u ovom broju koji za razliku od proπlog koji je bio pomalo prigodniËarski, veÊ donosi stalne rubrike komentar kojeg na drugoj stranici piπe Zvonimir MrπiÊ,a koji ovaj puta govori o poljskom iskoraku, zatim kolumnu naπeg posebnog gosta kolumnista VeËernjeg lista Æeljka Kruπelja koji Êe analizirati aktualna politiËka zbivanja i njihov odraz na Podravku u ovom broju simbiozu grada i tvrtke, temu tjedna u kojoj Êemo istraæiti dogaanja u æiæi vaπeg zanimanja ovaj puta Hrvoje ©labek pita Ima li viπka u Podravki? Vjerujem da Êemo izazvati vaπ interes i ponovo vas pozivamo na aktivniju suradnju. SanduËiÊi u koje moæete staviti vaπe primjedbe, prijedloge i Iz hrpe u kojoj je bilo oko 140.000 kuverti izvuËeno je 2000 sretnih pitanja Ëekaju na vas na Tin baru, hrvatskih potroπaËa najbolje pokazu- mini” juha. Tijekom nagradne igre ispred restorana druπtvene prehrane Piπe: Boris Fabijanec je viπe od 140.000 pristiglih kuverti u odræane su marketinπke akcije i prou poslovnoj sedmerokatnici i na Dani- Snimio: Nikola Wolf kojima je bilo po 6 razliËitih vreÊica daje uz prim u 50 hrvatskih veleproci, na porti Belupa i na ulazu u posloradicionalno ”Podravka” svake ”Podravka” juha. InaËe, to je pet puta daja i 150 duÊana, a kroz te akcije vnu sedmerokatnicu. godine organizira nagradnu igru veÊa koliËina pristiglih kuverti nego kontaktirano je s viπe od 150.000 Piπite nam, pitajte, javite nam se... za svoje potroπaËe, a osnovni motiv za proπlogodiπnju nagradnu igru, a potroπaËa. organizacije tih igara je praÊenje æelja moæemo je komparirati s nagradnom Takoer, na naπ besplatni telefon u potroπaËa, jer naπa tvrtka mora biti igrom ”Zlatni pijevac” prije Ëetiri kulinarskoj radionici dnevno je bilo blizu njih, blizu njihovih stolova. Zbog godine, kada je pristiglo gotovo isto 100 do 150 poziva potroπaËa. Nakon opseænih aktivnosti pri IzvlaËenje nagrada poËelo je pod butoga je ”Podravka” s takvim marketin- toliko kuverti potroπaËa. kraju su pripreme za otvaranje πkim akcijama prva u Hrvatskoj po ©to ta nagradna igra znaËi za ”Podrav- dnim okom komisije u sastavu: SabiPodravkinog predstavniπtva u komuniciranju s potroπaËima, a rezul- ku”, najbolje je rekla brand-manager na Tuπek, Maja StarËeviÊ, Miroslav Bukureπtu u Rumunjskoj. tat toga je dominantna træiπna pozicija za ”Podravka jela” Vlatka MartinoviÊ: BuËanec, Boæidar Salajec i javni biljeOËekuju se dobri rezultati jer su ”Podravkinih” proizvoda u Hrvatskoj, Ovom nagradnom igrom znatno je ænik Nikola BakraË. Nagrade su izvlasva istraæivanja træiπta pokazala rekao je na sveËanom izvlaËenju na- prebaËen naπ prodajni cilj, a u rujnu i Ëile dugogodiπnje radnice Tvornice izrazitu sklonost Rumunja prema graenih potroπaËa direktor marke- listopadu prodano je 45 posto viπe juha: Katarina PekiÊ, Mira Rerih i Vegeti. Putem Vegete zasigurno tinga ”Podravke” Ivica PunËikar. Ko- juha nego u istom razdoblju proπle Jelica BoroviÊ. Êe krenuti i ostali Podravkini liko je nagradna igra ”S Podravka godine. Ilustracije radi, to je 8 milijuna Upravo je Jelica - koja ima 28 godina proizvodi. juhama do stana” imala odjeka kod tanjura juha i joπ 160.000 πalica ”Fini- radnog staæa i u tom vremenu samo 13

Zapaæeno

PraÊenje telefonskih razgovora

dobitnika vrijednih nagrada dana bolovanja - izvukla kuvertu Micike Kavur iz Dugog Sela koja je osvojila glavnu nagradu - stan u Hrvatskoj u vrijednosti od 400.000 kuna. Kombinirani πtednjak Electroluxa dobili su: Sanja BariÊ iz Zagreba, Martina »rlenec iz Zagreba, Davor MalËiÊ iz Osijeka, Marina Mlinar iz Zagreba i Anita ©imiÊ iz Zagreba Televizor Sony dobili su: Jagoda Bulat iz Zagreba, Anelka »uljak iz Zagreba, Nevenka –uran iz Zagreba, Ankica SuÊ iz Novog Zagreba i Jasminka ©logar iz Zagreba. Imena dobitnika svih 2.000 nagraenih bit Êe objavljena u ”VeËernjem listu” 10. i 17. studenoga. Nagrade Êe biti predane i realizirane do 6. prosinca.

Broj 1534 Petak 10. studenoga 2000.

U povodu Dana grada Koprivnice

Osvrt

”Podravkin” Fond za potporu teπko oboljelih dobio Medalju grada

Milenijski iskorak

Piπe: Boris Fabijanec Snimio: Nikola Wolf Nizom gospodarskih, kulturnih i sportskih manifestacija proπloga je tjedna obiljeæen Dan grada Koprivnice, a najsveËanije je bilo 4. studenoga u dvorani ”Domoljub”, gdje su na sveËanoj sjednici Gradskog vijeÊa uruËene nagrade grada. PoËasnim graaninom Koprivnice proglaπen je svjetski poznati znanstvenik, istraæivaË i sportaπ prof. dr. Æarko Dolinar. Gradsku nagradu za æivotno djelo za razvoj ”Podravke” i gospodarstva Podravine dobio je nekadaπnji dugogodiπnji generalni direktor ”Podravke” Pavle Gaæi. Meu nagraenima je i Fond za potporu teπko oboljelih Sindikata PPDIV-a ”Podravke” kojem je dodijeljena Medalja grada. To znaËajno priznanje primila je od gradonaËelnika Koprivnice Draæena SaËera i predsjednika Gradskog vijeÊa Ivana FuËeka glavna povjerenica Sindikata PPDIV-a ”Podravke” Ana Katana.

InaËe, ”Podravkin” Fond za potporu teπko oboljelih prvi je i jedini fond takve vrste u Hrvatskoj koji je osnovan 12. travnja 1994. godine. Do sada je taj Fond pomagao u viπe od 400 sluËajeva i za to je izdvojeno viπe od 5 milijuna kuna. Viπe od 4.500 ”Podravkaπa” i 3.000 humanih graana KoprivniËko-kriæevaËke æupanije - koji svaki mjesec izdvajaju novËana sredstva na raËun Fonda kako bi spasili æivot i zdravlje teπko bolesnih - Ëlanovi su Fonda. - Ovo visoko priznanje Gradskog vijeÊa Koprivnice joπ je jedna potvrda da smo u Sindikalnoj podruænici PPDIV-a ”Podravke” 1994. godine, kada smo osnovali Fond za potporu teπko oboljelih donijeli ispravnu, a nadasve humanu odluku. U meuvremenu, Fond se pretvorio u znaËajnu humanitarnu instituciju, a za svoje djelovanje - uz ovo visoko priznanje - primili smo i najviπe priznanje Saveza samostalnih sindikata Hrvatske. Svako takvo

Piπe: Zvonimir MrπiÊ

U ime fonda Ana Katana primila Medalju grada

priznanje daje nam poticaj, ali i obavezu da radimo joπ bolje i joπ viπe, da u naπ Fond uËlanimo joπ viπe ljudi, jer kaæe se - bolje da ti pomaæeπ drugima, nego da je pomoÊ potrebna tebi. No, bolest ne pita, Ëovjek nikada ne zna πto ga u æivotu Ëeka, ali kada se neπto

Darko Marinac s premijerom Ivicom RaËanom u Turskoj

Krupnim koracima na tursko træiπte Piπe: Jadranka Lakuπ Jedan od trojice gospodarstvenika koji su pratili predsjednika Vlade Republike Hrvatske Ivicu RaËana u sluæbenom posjetu Republici Turskoj 6. i 7. studenoga bio je Darko Marinac predsjednik Uprave Podravke. Po povratku u Koprivnicu za naπe novine ocijenio je rezultate boravka u Turskoj, te iznio predvianja Podravke u osvajanju ovog i drugih znaËajnih træiπta. - Dojmovi su dobri, jer naravno kada se dolazi u sastavu dræavne delegaci-

je na Ëelu sa premijerom onda se otvaraju vrata koja se inaËe teπko otvaraju. Tako sam s direktorima KonËara i Vijadukta imao priliku sastati se sa ministrima, sa predstavnicima vodeÊih kompanija i organizacija u Turskoj i uspostaviti kontakte s vrhom turskog gospodarstva. Ipak jasno je da Podravka ne moæe postiÊi puno s jednom posjetom. Mi smo velika i ozbiljna tvrtka, u Turskoj radimo veÊ viπe godina i spremili smo se za ozbiljan ulazak na tursko træiπte. Samo u tijeku ove godine viπe puta smo sudjelovali na izloæbama i prezenta-

cijama, istraæivali smo træiπte, a naπ posljednji nastup na sajmu u Izmiru i prezentacija Vegete zavrπili su priliËno uspjeπno Vegeta prema naπim istraæivanjima ima buduÊnost na turskom træiπtu, a raËunamo i na plasman naπeg slatkog asortimana. OËekujemo da Êemo do kraja godine donijeti definitivnu odluku o ozbiljnom naËinu ulaska na tursko træiπte, pitanje je samo koju taktiku i strategiju izabrati. Posjet Turskoj s premijerom Ivicom RaËanom pomaæe stvaranju imidæa Podravke kao velike tvrtke u zemlji od gotovo 63 milijuna

Odjeci otvaranja tvornice u Poljskoj Velika medijska paænja koju je izazvalo otvorenje tvornice Vegete, juha i praπkastih proizvoda u Kostrzynu joπ ne jenjava. Uz televizijske i radijske postaje sveËani Ëin zabiljeæile su i brojne novine. Donosimo pregled dijela napisa i kratku biljeπku s ovotjedne press konferencije koju je organizirala Podravka Poljska. ”Gazeta zachodnia” u broju od 30. 10. 2000. pod naslovom ”Supruga me molila paketiÊ Vegete” u uvodu Ëlanka piπe o sveËanosti otvorenja uz sudjelovanje dvojice dræavnika. IstiËe, da se rijetko deπava da neku tvornicu otvaraju dvojica predsjednika. To je prva tvornica koja je pokrenula proizvodnju u zoni a na listi onih koji Ëekaju i æeljeli bi tu investirati je veÊ 30 firmi iz Poljske, NjemaËke, Italije, ©vicarske i GrËke. ”Priznajem da sam za vrijeme razgledavanja tvornice neπto uzeo” - rekao je Aleksander Kwasniewski pokazujuÊi vreÊicu Vegete. ”Da bih se opravdao mogu reÊi samo to da je supruga

molila da joj donesem malo Vegete. To je veÊ gotovo poljski proizvod, iako je stvoren u Hrvatskoj”. List prenosi i dio govora predsjednika MesiÊa koji je rekao kako je Vegeta postala nezaobilaznim dijelom poljske kuhinje, Poljaci Êe poæeljeti bolje upoznati hrvatsku kuhinju te Êe doÊi k nama kao turisti gdje Êe biti pozdravljeni πirom otvorenih ruku. Isti list u dodatku ovom napisu piπe i o zoni gdje je tvornica navodeÊi da za sedam godina viπe neÊe biti mjesta za nove investicije - tada bi u novim firmama bilo zaposleno oko sedam tisuÊa ljudi. Takoer je dat i kratki historijat ”Podravke” d.d. i objaπnjenje porijekla imena, vaæne godine u razvoju koncerna te da je tim struËnjaka ”Podravke” okupljen pod vodstvom prof. Zlate Bartl stvorio Vegetu. ”Gazeta lubuska” u nadnaslovu istiËe prisustvo predsjednika Poljske i Hrvatske na sveËanosti u Kostrzynu. Potom u Ëlanku s naslovom ”Povezani Vegetom” piπe da je ”Podravka” jedna od najveÊih europskih proizvoaËa hrane. Citira predsjednika Upra-

Zaπto je ulaganje u poljsku pjeπËanu ledinu toliko vaæno za Podravku?

ve ”Podravke” d.d. Darka Marinca: ”Poljska je jedno od naπih najvaænijih træiπta. OdluËili smo se na investiciju u Kostrzynu kako bismo bili bliæi potroπaËima i kako bismo poveÊali prodaju u regiji. Nadamo se takoer, da smo kao prvi investitori u zoni, dali dobar primjer ostalim svjetskim firmama”. Novinar istiËe da Êe sveËanost otvorenja dugo ostati u pamÊenju radnika i nekoliko stotina uzvanika. Ne dogaa se Ëesto da bi vrpcu nove tvornice prerezala dva predsjednika dræava. Predsjednik Kwasnievski se prilikom razgledavanja tvornice zanimao za uvjete rada. Dobio je uvjeravanja radnika da je ”Podravka” dobra i poπtena firma. U kratkom Ëlanku pod naslovom ”Vegeta iz Kostrzyna” poljski dnevnik ”Rzeczpospolita” u broju od 30. 10. 2000. piπe o sveËanom otvorenju tvornice i nazoËnosti dvojice predsjednika. Tvornica radi od veljaËe i u njoj se zaposlilo viπe od 280 osoba. Napominje se da koncern ”Podravka” djeluje na pet kontinenata s prometom u 1999. g. u visini od 630 milijuna DEM.

takvo dogodi, onda znaπ da nisi sam, da je tu Fond na kojega svaki Ëlan u takvoj situaciji moæe raËunati - rekla je na dodjeli gradskih priznanja Ana Katana. InaËe, osim Medalje grada Fond je dobio i novac koji je uplaÊen na æiro-raËun.

stanovnika, odnosno doprinosi osvajanju znaËajnog træiπta. A novo træiπte nam je jako bitno da bismo zaposlili sve kapacitete naπih tvornica i smanjili troπkove po jedinici proizvoda .Jedan od poteza uz ovaj u Turskoj je otvaranje predstavniπtva u Rumunjskoj, u zemlji u kojoj su sva istraæivanja pokazala da imamo πanse sa naπim proizvodima. OdluËili smo se za Rumunjsku jer je to træiπte sa 22 milijuna stanovnika, pa iako standard nije visok, meu tako brojnim stanovniπtvom lakπe je naÊi kupce nego u zemljama s manjim brojem stanovnika. Stoga vjerujem da Êe i prvi izvjeπtaji s træiπta nakon πto se ustabili Podravkina mreæa biti viπe nego pozitivni - izjavio je Darko Marinac. Izjavu predsjednika Kwasniewskog na sveËanosti o ”VreÊici Vegeta za suprugu” koju su prenijeli mnogi listovi, u ”Podravki - Poljska” smatraju do kraja iskrenom. Naime, veÊ lani u tjednom dodatku dnevniku ”Rzeczpospolita” u dijelu gdje poznate poljske liËnosti daju poneki svoj recept, gostovala je i supruga predsjednika ga. Jolanta Kwasniewski. Navela je da u pripremi tog jela koristi Vegetu. Isto tako, sam predsjednik je jednom prilikom izjavio da u pripremi specijalne juhe za mrπavljenje od kupusa upotrebljava Vegetu.

U Warszawi je odræana vrlo uspjela press konferencija Podravke Poljska na kojoj su govorili direktor Davor GojkoviÊ i njegovi najbliæi suradnici. Viπe od pedeset novinara i fotoreportera pokazalo je veliki interes za Podravku, a press konferenciji prisustvovao je i hrvatski veleposlanik u Poljskoj Zdenko Karakaπ. Odjek otvorenja nove tvornice u Kostrzynu vrlo je pozitivan i Podravka je postala vaæno poduzeÊe na poljskom træiπtu o Ëemu rjeËito svjedoËi i ogromni interes medija.

Prije svega to je prvo, stvarno ”green field” ulaganje u inozemstvu. Pokazalo se da Podravka ima dovoljno znanja i iskustva da moæe projektirati, pronaÊi izvore financiranja, voditi i nadzirati izgradnju i zapoËeti proizvodnju bilo gdje u svijetu. Prvo je to izravno ulaganje neke hrvatske kompanije u svijetu, a i u svijetu malo je kompanija koje su sposobne to Ëiniti. Izgradnjom tvornice u Poljskoj, na posljednjoj crti obrane Berlina, osigurani su dostatni kapaciteti za poljsko træiπte, ali i za okolna træiπta. Poljska je Ëlanica tzv. ”Viπegradske skupine” zemalja koje imaju meusobno povlaπteni status trgovanja. Time su i otklonjene visoke carinske barijere pa je i stvorena moguÊnost veÊe profitabilnosti poslovanja na træiπtu Poljske, ali i Podravke u cjelini. Dolazak predsjednika Republike Hrvatske Stjepana MesiÊa i predsjednika Poljske Aleksandra Kwasniewskog na otvorenje tvornice govori o znaËaju investicije za obje dræave. Prvi put su se bilateralno sreli predsjednici dviju dræava, a povod njihova susreta bilo je otvorenje Podravkine tvornice. Kad neko poduzeÊe posjeti jedan predsjednik dræave, veliki je dogaaj, ali kad ju posjete dva predsjednika i nekoliko ministara onda se svrstavate u red najzaËajnijih poduzeÊa u, ovaj put, Poljskoj i Hrvatskoj. Podravka je bila vijest dana u Poljskoj i Hrvatskoj. Podravka se vratila na naslovnice, ovaj put vrlo afirmativno, ambiciozno i liderski. Samo nekoliko dana nakon otvorenja tvornice ministar financija Mato Crkvenac Podravku Êe uzimati kao svijetli, naæalost rijedak, primjer poduzeÊa koje je napravilo regionalni iskorak. Od Podravke ministar Crkevnac, ali i Vlada Republike Hrvatske oËekuju da bude jedan od pokretaËa novog razvojnog ciklusa hrvatskog gospodarstva. Zaπto ulaganje u Poljsku, a ne recimo u Koprivnicu ili Hrvatsku? Zato jer je proπlo vrijeme kad se regionalno i πire træiπte snabdijevalo iz jednog mjesta. ©toviπe, vrlo skoro kapaciteti nove tvornice u Koprivnici trebali bi biti u potpunosti iskoriπteni na domaÊem i træiπtu jugoistoËne Evrope. Ako su pedesete oznaËavale godine kad je bilo pitanje hoÊe li Podravka opstati ili biti ”raseljena”, onda je kraj ovog stoljeÊa podjednako vaæan za Podravku. Hrvatska, pa tako i Podravka postali su sastavnim dijelom meunarodnog ekonomskog poretka u kojem ne vaæe ”neka” lokalna, domaÊa pravila i nema zaπtite, patronatstva, sanacija... nego je borba za opstanak mnogo surovija i brutalnija. Danas viπe gotovo da ne postoje kompanije Podravkine (srednje) veliËine. Ili su male, ili su velike, multinacionalne. Izbor nije velik. Ili Êe Podravka rasti, znaËajno rasti i postajati velika ili Êe postati dijelom neke postojeÊe velike, multinacionalne. Izgradnjom dostatnih kapaciteta, strateπkim potezima koji se Ëine, pripremama za uvrπtenje dionica u meunarodnu kotaciju... Podravka Ëini siguran iskorak u novi milenij.

Broj 1534 Petak 10. studenoga 2000.

Naπa tema:

Ima li ili nema viπka radne snage u ”Podravki”? Piπe: Hrvoje ©labek Snimio: Nikola Wolf

Maja Komar Da ga ima, i vrapci na granama veÊ petu godinu znaju, ali gdje i koliko toËno - to ne znaju, jer taj podatak joπ nitko nikad u ”Podravki” nije precizno iznio. Nazvalo se to viπkom radne snage, tehnoloπkim viπkom, neskladom broja zaposlenika i obujma proizvodnje, prekobrojnim djelatnim ”Podravkaπima” ili kako drukËije, potpuno je jasno o Ëemu se radi. Da ga ima, zna se iz sintagmi poput ”racionalizacija radne snage”, ”optimalizacija broja zaposlenika”, ”smanjenje troπkova osoblja” i sliËnih, koje se od poËetka procesa restrukturiranja ”Podravke” i njene tranzicije iz najveÊeg jugoslavenskog prehrambenog proizvoaËa u modernu europsku kompaniju s veÊim biznisom u Europi nego u Hrvatskoj spominju kao jedan od kljuËnih dijelova toga procesa i kao jedna od najbolnijih prepreka do jaËeg i bræeg razvoja.

”Podravka” se u Ëetiri godine smanjila za dvije i pol tisuÊe zaposlenika Da ga (joπ) ima, dakle, zna se priliËno neodreeno i nekvantificirano, ali zato se neπto pouzdanije i konkretnije zna koliko ga je bilo i koliko ga viπe nema. Uzmimo, recimo, ka-

zamijeniti preraspodjelom iz tzv. centralnih funkcija. Pogledajmo kako je teklo izvrπenje ove odluke. Od upravine odluke do danas raskinut je ugovor s 270 zaposlenika koji su imali ugovor na odreeno vrijeme. TrenutaËno ih je u grupi Podravka sada 234. Od toga broja 60 je pripravnika na odreeno vrijeme i na njih se ova odluka vjerojatno neÊe primjenjivati. Dalje, petnaest je rukometaπica ”Podravke Dolcele” i one takoer vjerojatno neÊe biti otpuπtene slijedom odluke. Tko onda hoÊe? Zasad je, prema rijeËima Maje Komar, to izvjesno samo za dvadesetak sezonaca u ”Podravkinoj” umaπkoj tvornici, dok za ostatak situacija nije potpuno jasna, jer radi se o zaposlenicima u tvornicama koje su u restruNastavak programa kturiranju (a joπ nije odreen naËin otpremnina njihove sanacije) ili se radi o visokoNastavkom programa otpremnina i kvalificiranim ljudima koji su trenuu ovoj godini moæe se argumentirati taËno nezamjenjivi u svom poslu. tvrdnja da viπka radne snage u ”Podravki” joπ uvijek ima. Joπ dvjema stvarima ta se tvrdnja moæe argumentirati: programom tzv. stimulativnih otpremnina i nedavnom odlukom ”Podravkine” uprave o otpuπtanju sezonaca. Stimulativni program daje priliËne pogodnosti zaposlenicima s duæim radnim staæem jer Êe im se isplatiti umnoæak prosjeËne bruto plaÊe i broja godina provedenih u ”Podravki”. O tome smo nedavno pisali, tako da je poznato da potencijalnih ”korisnika” ovog programa u Podravki ima 781. Rok za prijave ©to se tiËe drugog dijela upravine traje do konca ovog mjeseca pa, kako doznajemo od Maje Komar, odluke, onog o preraspodjeli, tj. zadirektorice Sluæbe za kadrovsku admi- mjeni sezonaca ljudima iz admininistraciju, oËekuje se veÊi odaziv na stracije, Sektor za upravljanje ljudtaj program kako Êe se mjesec bliæiti skim potencijalima - koji je trebao odraditi taj posao - ne moæe izraditi kraju. Zasad je on mali. prijedlog takve preraspodjele jer na Prekid ugovora o radu svoje zahtjeve o odreivanju s jedne na odreeno vrijeme strane potreba u proizvodnji i, s druOdluka ”Podravkine” uprave od 10. ge strane, viπkova u centralnim funlistopada ove godine manje je po- kcijama nije dobio podatke. Fl ukt ua c i ja ra dne sna ge u znata. U njoj se nalaæe prekid svih ugovora o radu na odreeno vrijeme, ”Podravki” postoji konstantno, a plaa sezonska radna snaga treba se nira se tjedno - o tom sloæenom, a drovsko izvjeπÊe grupe ”Podravka” za Ëetvorogodiπnje razdoblje od 31. prosinca 1995. - kada se kreÊe u intenzivno restrukturiranje - pa do 31. prosinca proπle godine, kada je ”Podravka” zatvorila prvi ciklus toga procesa (dezinvestiranje poljoprivrede, proizvodno refokusiranje, odreivanje strateπkih træiπta itd.). U te Ëetiri godine, stoji crno na bijelom, ”Podravka” se smanjila za toËno 2.583 zaposlenika. Dio ljudi otiπao je, kako je dobro poznato, programima otpremnina, dokupom staæa, prekidom ugovora o radu na odreeno vrijeme ili ”prirodnim” odljevom. StatistiËki, kad se podvuËe crta pod te Ëetiri godine, ”Podravka” je manja za 27,5 posto zaposlenika!

©to kaæu u sindikatu?

Da stvar s eventualnim viπkom radne snage u ”Podravki” bude joπ kompliciranija, navest Êemo podatak da se ona od 1. rujna ove godine pa do danas zapravo poveÊala za toËno 172 zaposlenika. Otkud takav Ëisti trend porasta broja zaposlenika u dva zadnja mjeseca? Moæda zaËuujuÊe, ali svakako ohrabrujuÊe zvuËi ovakav odnos odljeva i priliva kadrova u ”Podravku”. Njegove razloge treba traæiti u konstantnom zapoπljavanju deficitarnih visokoobrazovanih kadrova u raznim cjelinama i priliËnim porastom broja zaposlenika u ”Podravkinim” inozemnim poduzeÊima i u novootvorenoj tvornici u Poljskoj, πto sve valjda preteæe nad isto tako konstantnim odljevom zaposlenika. Na kraju zapravo nije jasno ima li, u globalu, viπka radne snage u ”Podravki”. Programi otpremnina i odluka o otpuπtanju sezonaca odgovorit Êe potvrdno, ali kadrovske brojke govore suprotno. Zato ovakvu ili onakvu tvrdnju treba uzeti s rezervom i oprezom, sve dok se ne utvrdi ËinjeniËno stanje i ne izbroji viπak glava ili manjak ljudi.

Odgovor na pitanje ima li viπka radne snage u Podravki potraæili smo i u veÊem od dvaju sindikata koji djeluju u ”Podravki”. Evo πto kaæe glavna povjerenica podruænice Sindikata PPDIV-a Ana Katana: - Znate li pouzdano ima li viπka zaposlenika u ”Podravki”? - Mi u sindikatu uvijek govorimo da nema viπka ljudi nego da ima manjka posla. A manjka posla ima i iz objektivnih i iz subjektivnih razloga. Mi smo u viπe navrata traæili toËne podatke o eventualnom viπku zaposlenika, ali ih nikada nismo dobili. - Je li sindikat radio kakve procjene o viπku? - Mi takve procjene niti ne moæemo raditi, naπ posao je neπto drugo. Meutim, mi smo zainteresirani za zadræavanje radnih mjesta u ”Podravki” i zainteresirani smo za odgovor na pitanje dokad Êe trajati smanjenje broja zaposlenika. - Kako komentirate odluku o otpuπtanju sezonaca? - Veliki broj tih ljudi i ne moæe se nazvati ”sezonci ma”, j er u ”Podravki” rade viπe godina. Mnogo ih je u naponu radne snage, mnogi su osnovali obitelj, i s tih razloga smatramo da ovakvo ”generalno” otpuπtanje nije u redu i da bi taj problem trebalo rjeπavati na drugaËiji naËin. - Treba li i kada utvrditi (ne)postojanje viπka zaposlenika u Podravki? - To je veÊ trebalo napraviti, veÊ i stoga πto ovakva situacija utjeËe ne samo na psihu ljudi, nego i na njihove radne rezultate. - ©to kaæete o znatnom poveÊanju broja zaposlenika u inozemnim poduzeÊima, prije svega u novoj tvornici u Poljskoj? - Mi vjerujemo u pozitivne efekte πto Êe imati otvaranje tvornice u Poljskoj. Æeljeli bismo da novog zapoπljavanja bude i tamo, ali i ovdje, u Koprivnici.

naenje, pa i pravu uzbunu, no sve se viπe dokazuje da je taj potez bio neminovnost. U dioniËarskim se tvrtkama, uostalom, sve zasniva na brojkama i interesima, a ne na lokalpatriotskim sentimentima. Nije veÊi “Podravkaπ“ onaj tko se jaËe busa u prsa, nego onaj koji se potvrdi boljim poslovnim rezultatima. S druge strane, moguÊnost lakog zapoπljavanja u “Podravki” i ostalim koprivniËkim tvrtkama vrlo je loπe utjecala na razvoj ovdaπnjeg poduzetniËkog duha. U uporedbi s nekim susjednim gradovima, Koprivnica je u tom segmentu daleko ispod svih gospodarskih potreba i oËekivanja. Indikativno je da se niπta bitnije nije promijenilo ni nakon πto je “Podravka” onima koji su samovoljno otiπli podijelila visoke otpremnine. Malih proi-

zvodnih i usluænih poduzeÊa opet nema, a u situaciji kad “pijevac” pod svoje skute ne moæe primati novozaposlene to postaje i sve ozbiljniji socijalni problem. Bilo kako bilo, ozbiljno grijeπe oni koje iskljuËivo zanima “æivljenje od ‘Podravke’”, kako je to nedavno upozoreno i iz sedmerokatnice u StarËeviÊevoj 32. Potencijalni bi poduzetnici i struËnjaci najrazliËitijih usmjerenja napokon morali razmiπljati kako da nau svoje mjesto “uz ‘Podravku’”, odnosno da se preusmjere na ponudu roba i usluga koje su nuæne za proizvodni i prodajni ciklus koprivniËke tvrtke. Zaπto da taj novac odlazi negdje drugdje, ako bi uz viπe volje i inventivnosti mogao ostati i u gradu koji je i postao sinonim svoga giganta?!

joπ neadekvatno rijeπenom problemu govori Maja Komar nastavljajuÊi kako bi se plan kadrova morao donositi na osnovi godiπnjeg biznis plana, na temelju strategije razvoja kom pan ije, πto jo π u vijek u ”Podravki” nije sluËaj. U kadrovskom sektoru, dakle nemaju pokazatelje koji bi im omoguÊili dugoroËnije planiranje radne snage, a o toËnoj kvantifikaciji eventualnog viπka nema niti rijeËi. I opet se vraÊamo na poËetak priËe: viπka radne snage u ”Podravki”, Ëini se, ima, ali nitko ne zna koliko i gdje toËno. Zasad taj podatak moæemo pratiti retrogradno, prema broju otpuπtenih ili na drugi naËin otiπlih zaposlenika.

”Podravka” se u posljednjim mjesecima poveÊala za 172 zaposlenika

Naπa posla:

Cijena samozadovoljstva Piπe: Æeljko Kruπelj gost - kolumnist “VeËernjeg lista” ©to gotovo svaki KoprivniËanec i Podravec veÊ desetljeÊima oËekuje od “Podravke”? Na to pitanje i nije preteπko odgovoriti. Tvrtka ga mora stipendirati, primiti ga na unaprijed osiguran posao, dodijeliti mu kadrovski stan ili barem povoljniji stambeni kredit, platiti mu prekvalifikaciju ili poslijediplomski studij, ponuditi mu neko prestiænije πefovsko ili direktorsko mjesto, slati ga u inozemstvo na struËno usavrπavanje, koju godinu pred mirovinu dati mu bogatu otpremninu i, naposljetku, primiti na posao njegovo dijete, ako treba i viπe njih. A i ta bi nova generacija “Podravkaπa” trebala imati sve pobrojene pogodnosti i onda ih,

poput πtafetne palice, predavati svome potomstvu. Iako bi se neobavijeπtenima sve to moglo Ëiniti poput utopije, sedamdesetih i osamdesetih godina, Ëak i dijelom devedesetih, najveÊi je dio tih oËekivanja bio realnost. Rad u “Podravki” bio je svojevrsna, ali i raπirena, privilegija, koja je sama po sebi garantirala i socijalnu sigurnost. Kad se dio tog blagostanja poËeo topiti, mnogi to nisu shvaÊali ozbiljno. Uljuljakavanje u staru slavu u promijenjenim politiËkim i gospodarskim uvjetima “Podravku” gotovo da je stajalo opstanka. Preustroj na træiπno gospodarstvo odmah je pokazao da zaposlenih ima daleko viπe od potreba, da su neke investicije bile preskupi promaπaji, te da za dio roba i usluga vi{e nema pravih kupaca i korisnika.

Slijedilo je bolno restrukturiranje, koje joπ traje, a ono je pokazalo koliko se teπko mijenjaju lokalne navike i mentaliteti. ©tovπe, samozadovoljstvo koje je proisteklo iz koncepta “lokomotive razvoja” naglo je postalo optereÊenje, zacijelo i koËnica daljnjem razvoju grada i regije. Zaπto? S jedne strane, sve su veÊi problem postajali kadrovi, iako “Podravka” nikad nije bila zatvorena za struËnjake svih profila, od kojih je nemali dio dosegao i najodgovornije duænosti. Pokazalo se, meutim, da mnogi danas nisu dovoljno osposobljeni i za prodore na zahtjevna strana træista, dok su neki bili i ærtve dvadesetak godina starih klanovskih sukoba. Kad je na Ëelo tvrtke prvi put doπla osoba koja nije dotad bila i njen zaposlenik, to je izazvalo nemalo izne-

Broj 1534 Petak 10. studenoga 2000.

Feljton: Trideset godina informatike u Podravki (2. dio)

Od G-115 do SAP R/3 U to doba u Hrvatskoj je ukupno postojalo stotinjak terminala, u NjemaËkoj - za usporedbu - desetak tisuÊa, a Podravka je u paketu s novim kompjutorom kupila 57 terminala.

Piπe: Hrvoje ©labek Povijesnu faktografiju uvoenja informatiËke opreme viπeg tehnoloπkog stupnja nakon prvih desetak godina razvoja automatske obrade podataka u Podravki moguÊe je utvrditi tek na osnovi rijetkih napisa u tjedniku ”Podravka”, a jedan od takvih jest tekst drugog direktora ERCa, pokojnog Zdravka VrboπiÊa iz veljaËe 1980. godine. Na dva πiroka novinska stupca on saæeto obrazlaæe zaπto je u tom trenutku prvo Podravkino raËunalo gotovo disfunkcionalno za zadovoljenje naraslih potreba i zaπto se u tom trenutku Podravka nalazi pred dilemom: vratiti se na ruËno voenje poslovnih knjiga ili napokon kupiti novi stroj (i sve ono πto uz to ide).

PoËeo je suvremeni razvoj

Iza æeljezne zavjese Prisjetimo se, joπ 1975. godine Podravkini struËnjaci definirali su, u dokumentu ”Glavni projekt za izgradnju integralnog informacijskog sustava Podravke”, sam koncept æeljenog informacijskog sustava i razradili u detalje hardverske i softverske zahtjeve. Taj dokument svjedoËi o dalekovidnosti i suvremenosti teorijski postavki za razvoj informatike u Podravki, dok odugovlaËenje s realizacijom govori o nemoguÊnosti brze primjene tih postavki u praksi. Naime, u to doba æeljezna zavjesa joπ uvijek je Ëvrsta i stabilna, a tadaπnja Jugoslavija nalazi se s njene istoËne strane. Moæda je suviπno isticati da se razlika u stupnju razvoja tehnologije izmeu Zapada i Istoka tada mjeri barem desetljeÊem i da se ”rampa” za prolaz moderne tehnologije na Istok nalazi na slovensko-austrijskoj granici. S ove pak strane te granice put do nove opreme bio je zaprijeËen nizom teπko prekoraËivih administrativnih stepe-

U Podravku uπli terminali Podravkini informatiËari odabrali su raËunalo treÊe generacije ”Sperry Univac 1100/60, prouËili rad s njime, zadovoljili zahtjevima dobavlja-

Susret - Snjeæana Janach

Ëa i raËunalo je instalirano u rujnu 1981. godine. Koliki je to bio tehnoloπki skok u odnosu na stari G-115? ”Suhi” podaci govore sami za sebe: procesor kapaciteta 2 megabajta u odnosu na 16 kilobajta, 10 diskova kapaciteta do 570 megabajta naprema starih 5,7 megabajta, 6 magnetnih traka naspram nemoguÊnosti rada s magnetnim jedinicama, i ono πto je najvaænije: Univac 1100/60 u Podravku je unio moguÊnost istodo- InformatiËari bnog rada s viπe programa (do 50, Rekli smo veÊ da u drugoj polovici ovisno o njihovoj veliËini) i disloci- sedamdesetih godina u ”ERC” ulazi rani unos podataka za obradu pu- plejada tada mladih πkolovanih struËnjaka koji ”zanat peku” na starom tem terminala.

pustu, nekako su me ”zaobiπli”. Prvo sam bila pomalo i nesretna zbog toga, dok sam se sada pomirila s time - kaæe. U ovoj se tvornici radi u tri smjene. Najteæa je - noÊna, pogotovu za æene. Zaπto? kad nisam imala svoju obitelj. Sada - Kao prvo, u ovu smjenu ne moæete doÊi neispavani. A æena koja o svemu razmiπljam drugaËije. Snjeæana nam je takoer rekla ima svoju obitelj, djecu, uvijek kako su radnici Juha najzasluæniji tijekom dana ima posla, od pripreza prosperitet naπe tvrtke, kako su manja jela do pranja. No, ukoliko se godinama odricali svega samo imate odreenu podrπku svoga suda ”Podravka” ide naprijed. No, pruga, sve se moæe, pa tako i to. ono πto su djelatnici ovog pogona Kad radim noÊu, najteæe mi je iza dugo sanjali, napokon se poËelo i jedan sat. Tada vas poËne hvatati realizirati. RijeË je o otvaranju no- umor i pospanost. To, sreÊom, travih tvornica. Ali, ova relativno mla- je kratko vrijeme... Kaæe da joj je velika æelja da i da djelatnica nije baπ oduπevljena osobno upozna novog predsjedniπto se to i dogaa! - Nezadovoljna sam jer, kao i veÊi- ka Uprave Darka Marinca. Dosad ni, nije mi jasno da li nove tvornice ga je imala prilike vidjeti jedino na juha i dodataka jelima, koje otva- televiziji ili u novinama. ramo u svijetu, ne znaËe i manju - Predsjednik je bio u naπoj tvorniproizvodnju i realizaciju naπih, ko- ci baπ kad sam ja bila na porodiljprivniËkih pogona? Bojim se na- skom. Kad bih imala priliku, uz prosto za svoju buduÊnost. Voljela ostalo bih ga pitala: zaπto naπi bih da sve te tvornice imaju sjajne menadæeri imaju tako visoke plaposlovne rezultate, ali hoÊe li ih Êe, a mi tako male? Ne, ne bi to bilo imati ili ne - vidjet Êemo. Kad se zlobno pitanje. »injenica je da se s otvarala nova tvornica na Danici naπim plaÊama teπko æivi, a ljudi mislila sam da Êu i ja tamo raditi. iskljuËivo rade zbog - novca. Zanimalo nas je, kada joj je Ali, moæda i stoga πto sam jedno vrijeme bila na porodiljskom do- tijekom svih ovih godina koje je

provela u ”Podravki” ipak bilo najteæe? - Najteæe mi je bilo za vrijeme Domovinskoga rata. »esto smo morali bjeæati u podrume, bojali smo se da nam neka granata ne razori tvornicu... Bilo mi je drago kad sam Ëula koliko je ”Podravka” svih onih ratnih godina pomagala druge. Meutim, naπa tvrtka viπe ne bi smjela biti ”krava muzara”. Viπe se treba okrenuti onima koji u njoj rade! Nismo mogli zaobiÊi ni ”vjeËno” pitanje - gableca. O tome nam Snjeæana kaæe: - Ne znam zaπto se pojedinci æale zbog gableca? On je zadovoljavajuÊe kvalitete, a nije ni skup. Jednom manjem dijelu radnika to je moæda i jedina topla hrana tijekom dana. Mislim da bi svaki radnik morao iÊi na gablec, a ne da se taj obrok i sada ”zaobilazi”, iako je po cijeni dostupan gotovo svima. A kad smo je upitali o njezinim æivotnim planovima, rekla je da ih ima mnogo, ali da joj je najvaænije dobiti kakav povoljan kredit za kupnju stana ili neke manje obiteljske kuÊe. - Nekada je ”Podravka” svojim radnicima dodjeljivala stanove, pa i kredite. ©teta πto toga viπe nema! rekla je na kraju Snjeæana Janach.

Godine odricanja za Podravku Piπe: Mladen PavkoviÊ Snimio: Nikola Wolf

Snjeæana Janach Meu zaposlenicima Tvornice juha pronaπli smo Snjeæanu Janach. Rekli su nam da je jedna od boljih radnica i da veÊ jedanaestu godinu

savjesno i odgovorno obavlja svoje radne zadatke. U ”Podravku” je doπla nakon zavrπene prehrambene πkole. Prvo se zaposlila kao sezonka na pakiranju kinder - jaja. To je trajalo neπto manje od godinu dana. - Nakon πkole, sa skupinom svojih vrπnjaka, odluËila sam se zaposliti. Do posla tada nije bilo teπko doÊi jer se traæio veliki broj radnika za pakiranje ovih popularnih igraËaka. Baπ nam je bilo lijepo - rekla je Snjeæana, koja je vrlo brzo postala i stalna radnica naπe tvrtke. VeÊ godinama radi kao majstorica. O kakvom je zapravo poslu rijeË? - Ne mogu reÊi da je moj posao teæak, ali u svakom sluËaju nije ni lagan. Zahtijeva, prije svega, punu pozornost. Vodim jednu manju skupinu ljudi. Kontroliram, pazim na datume, teæinu proizvoda, na ambalaæu... Nemam nekih znaËajnijih problema. Meutim, baπ kao i svi, mislim da imam premalu plaÊu. Bilo je dobro kad nisam bila udata,

Opet iskorak nakon deset godina Ulaskom osobnih raËunala, ”pametnih, samodostatnih terminala”, PC-tehnologije u industriju informatiËka revolucija dobva novi zamah, πto se u Podravki osjeÊa u drugoj polovici osme dekade ovog stoljeÊa. Osim osobnih raËunala tada se priliËno nesustavno, i tako sve do sredine devedesetih, nabavljaju aplikativnih programskih kompleta za uredsko poslovanje. Povezivanje tih osobnih raËunala, internih mreæa osobnih raËunala i tada veÊ nekoliko stotina terminala u jedinstveni informacijski sustav posao je koji se pojavljuje pred ”ERC-om”. Nakon deset godina zato promjena hardverske osnovice, nabavka novog, jaËeg raËunala postaje neizbjeæna. Godina je 1991., a njegovo ime je ”Unisys 2200”. (U iduÊem broju: Razvoj informatike u devedesetima.)

Jedna od magnetnih traka - ulazno-izlaznih jedinica za drugo Podravkino raËunalo Univac 1100/60 nica i Podravka nije autonomno mogla nabaviti æeljenu opremu. Joπ 1977. godine podnesen je zahtjev za odobrenje nabave novog kompjutora Narodnoj banci SRH, u 1979. godini stigao je odgovor da je taj zahtjev zastario, uslijedio je novi zahtjev i nakon mjeseci novih neizvjesnosti konaËno je odobren 7. veljaËe 1980. godine.

VeliËinu tehnoloπkog skoka u Podravki naËinjenog 1981. godine najlakπe je shvatiti ako se zna da je prvo Podravkino raËunalo podacima u jednom trenutku hranio samo jedan operater s jednog mjesta (godine 1978. G-115 je radio neprestano u tri smjene viπe od 6 i pol tisuÊa sati), da je u jednom trenutku ono radilo samo jednu obradu, da je poslovno izvjeπtavanje bilo jednomjeseËno, da je raËunalo bilo nepouzdano i Ëesto se kvarilo. U Univac 1100/60, sasvim nasuprot, podaci su se unosili na mjestu nastanka, a informacije o promjenama i novim stanjima bile su dostupne prema potrebi, teoretski unutar 24 sata. Joπ je jedna bitna stvar omoguÊena novim Univacom: poËetak integriranja Podravkinog informacijskog sustava na temeljima koji su proπirivani u iduÊa dva desetljeÊa, sve do punog ostvarenja integracije u sadaπnjem sustavu SAP R/3. Naime, niz informatiËkih podsustava - nabave, prodaje, proizvodnje itd. - na Univacu se objedinjuju, zdruæuju: integriraju u zajedniËki sustav te nastaju informacije o poslovanje Podravke u odreenom trenutku, doduπe ne trenutaËno kao πto je to danas. Zato se 1981. godina (a 1975. u teoretskom smislu) moæe uzeti kao godina poËetka suvremenog razvoja informatike u Podravki.

G-115, uvode novi Univac 1100/60 i vuku razvoj informatike u iduÊem razdoblju, neki i do danaπnjeg doba. Ne samo njima, veÊ svim Podravkinim informatiËarima - bili oni programeri, hardveraπi ili kog drugog profila - pripada zasluga πto je razvoj informatike pratio rast i razvoj Ëitave Podravke i πto je ”ERC” veÊ osamdesetih bio cijenjen informatiËki centar u kojem se razvija softver, u kojem se Ëak testira oprema, i Ëija se rjeπenja primjenjuju i u drugim tvrtkama ili institucijama u regiji. PraÊenje razvoja informatiËke tehnologije, i primjena u praksi koliko je to bilo moguÊe, uz stalnu nadogradnju i prilagodbu postojeÊeg informacijskog sustava njihov je posao u osamdesetima. Moæda i ne znajuÊi, poËeli su stvarati informatiËku kulturu i meu ”Podravkaπima” neinformatiËarima i graditi Podravkinu informatiËku tradiciju.

Broj 1534 Petak 10. studenoga 2000.

Profesori i asistenti Prehrambeno-biotehnoloπkog fakulteta u Podravki

Biljeπka

Vi ste svrha naπeg postojanja Telefon naπ sluæbeni... Piπe: Zvonko SigetiÊ Voditelj Odjela za telekomunikacije

Studenti i profesori na istom mjestu, brojna pitanja, ali ovaj puta nema ocjena, a ni straha od moguÊeg neznanja ili “aËke” nelagode. Ugodna, opuπtena atmosfera u kojoj se razmjenjuju iskustva i uËvrπÊuju mostovi suradnje karakterizirala je cjelodnevnu struËnu posjetu profesora i asistenata Prehrambeno-biotehnoloπkog fakulteta zagrebaËkog SveuËiliπta Podravki. Mnogi od njih u Podravki se zbog viπegodiπnje plodne suradnje osjeÊaju gotovo kao domaÊi, a neki pak su izbivajuÊi nekoliko godina osjetili divljenje tehnoloπkim napretkom posebice u novim tvornicama Vegete i Belupa. Ali svi su podijelili iskrenu radost zbog moguÊnosti boravka u Koprivnici i druæenja s Podravkinim struËnjacima - svojim bivπim i sadaπnjim studentima i postdiplomantima. - Ova struËna posjeta je nastavak dugogodiπnje, toËnije reËeno 40- godiπnje suradnje s Podravkom. Tu suradnju smo razvijali na Ëitavom nizu sektora i zajedno s Razvojem Podravke napravili smo brojna unapreenja. Danas smo se dogovorili oko promicanja suradnje na razliËitim poljima primjerice na podruËju ciljanog marketinga vezanog uz prehrambenu tehnologiju,odnosno prehrambenu industriju i u informatici. Razgovarali smo i o edukaciji odnosno boljoj izobrazbi na podruËju prehrane odnosno nutricionizma. Programe Êemo uskoro toËno definirati i razraditi, a seminare Êe-

mo odræati u Podravki u narednom razdoblju. Suradnja treba teÊi u obostranom interesu. Fakultet smatra da suradnja mora proizlaziti iz interesa Podravke - rekao nam je dekan PBF Branko Tripalo. Po njegovom miπljenju nove tvornice Vegete i Belupovih lijekova su vrhunska rjeπenja u evropskoj industriji koja zadivljuju i inozemne partnere.Za prihvaÊanje takove tehnologije nuæna je edukacija, a nju je dijelom dao upravo Prehrambeno biotehnoloπki fakultet. Stoga se i uspjesi Podravke, istiËe Tripalo, smatraju dijelom rezultata rada Fakulteta kojemu je na Ëelu. StruËni boravak u Podravki vrlo interesantnim ocjenjuje i profesor dr Vladimir Mrπa: - Sa svojim novim tvornicama Podravka se moæe ukljuËiti u sve svjetske trendove prehrambene industrije. Bilo bi dobro da studenti za vrijeme studija posjete ove tvornice i tako se upoznaju s modernim tehnologijama kojih nema puno u naπoj zemlji. Kroz suradnju Fakulteta i Podravke moguÊ je i niz doktorata i magisterija u ovim podruËjima. Dopalo mi se i druæenje, jer ono konkretizira suradnju, a sve potvruje da je Podravka zapravo svrha naπeg postojanja. Podravkini struËnjaci koji su trenutno na postdiplomskom studiju dobro su iskoristili priliku za razgovor sa svojim profesorima i mentorima. Njihovo miπljenje izrazila je

Sanja ZagorπËak: - U konzultacijama dolazimo do znanja kojeg moæemo upotrijebiti u poslu, πto znaËi puno za naπu tvrtku. Jer ako se ne usavrπavamo, ako ne uËimo, ne pratimo nove stvari u svijetu naπi proizvodi bi bili na razini onih od prije 10 godina. To si naravno ne moæemo dozvoliti jer konkurencija je velika, a mi moramo iÊi dalje. DomaÊin susreta bio je Sektor Istraæivanje i razvoj Ëija direktorica Vlasta »esi procjenjuje da odaziv velikog broja profesora i atmosfera u kojoj se on odvijao su najbolji pokazatelji koliko su oni svjesni da je njihov zadatak obrazovanje kadrova koji Êe se u privredi moÊi razvijati i biti sposobni razvijati nova radna mjesta, napredovati u poslu i raditi na poveÊanju izvoza, produktivnosti, a samim time i na boljem standardu i kvaliteti æivota. - Nastavak πkolovanja nakon zavrπetka studija mora biti povezan s Fakultetom,a duh i æelja za napredovanjem mora se kod ljudi odræavati i stimulirati. Zadatak Instituta je razvoj tehnoloπkog kadra koji Êe prema svojim potencijalima i potrebama radnih mjesta biti raporeivan u ostale cjeline Podravke. Svakom pojedincu treba omoguÊiti vlastiti razvoj da bi njegovi rezultati bili πto efikasniji. Ovaj susret u kojem su sruπene barijere izmeu profesora i mlaih kolega je jedan od koraka na konstatnom putu usavrπavanja - rekla je Vlasta »esi.

PREDLAÆEM Vesna SreËec direktorica Sluæbe za organizaciju i sustav nagraivanja - U Sektoru za upravljanje ljudskim potencijalima razvijamo projekt praÊenja uspjeπnosti i kvalitete rada, te njegovog nagraivanja. To je zahtjevan posao i mislim da ne bi trebalo Ëekati cjelovitu realizaciju, nego odmah krenuti s promoviranjem radnih vrijednosti u Podravki. Moramo razviti kulturu tvrtke u kojoj Êe se javno pokazati da cijenitmo postignuÊa zaposlenika i na razne naËine - novËanim nagraivanjem, javnim priznanjima, prijemima, upuÊivanjem na daljnju izobrazbu isticati osobe koje odskaËu svojim odnosom prema radu, rezultatima, inovacijama. Predlaæem dakle promociju najboljih managera, trgovaËkih predstavnika, inovatora, radnika....

Povodom objavljenog Ëlanka u VeËernjem listu (subota, 4.11. 2000.) na temu ”Prisluπkuju li se telefonski razgovori u tvrtkama?” upit s nekoliko pitanja bio je upuÊen na dvadesetak hrvatskih poduzeÊa, izmeu ostalih i na naπu adresu. Na sva pitanja dali smo odgovor, a dio odgovora je korektno objavljen. BuduÊi da se radi o vrlo zanimljivoj temi, pitanja i odgovore u cijelosti prenosimo i za naπ list, uz napomenu da smo 30.rujna 1999. godine o ovoj tematici pisali u naπem listu. Vaæno je napomenuti da je povod ovim pitanjima prije svega javnosti predstavljen ”Telecop” program za digitalno snimanje telefonskih razgovora, izraen u zagrebaËkoj firmi DEL-93. No, treba reÊi da proteklih godina nakon viπe organizacijskih promjena niti jedna uprava, niti bilo koji pojedinac nije traæio zadiranje u sadræaje telefonskih razgovora. *** Pitanja upuÊena od strane ”VeËernjeg lista”: 1. Snimaju li se u vaπoj firmi razgovori zaposlenika ....? - Kada je rijeË o ovom pitanju prva je i osnovna stvar πto treba razlikovati: SNIMANJE RAZGOVORA I SNIMANJE TELEKOMUNIKACIJSKOG PROMETA. Dakle snimanje razgovora, tj. sadræaja razgovora protuzakonito je i time se u ”Podravki” nitko ne bavi, jer za to nema potrebe niti je itko za tako neπto ovlaπten. Svaku primisao o prisluπkivanju smatramo zlonamjernom. Drugo je snimanje telefonskog prometa πto naπa interna telefonska centrala s instaliranim programom uredno prati, πto utjeËe na smanjenje telefonskih troπkova. Raspolaæemo s podacima o svim biranim brojevima, vremenu trajanja razgovora, potroπenim impulsima, tj. cijeni razgovora. Prema ovim pokazateljma vrlo je lako utvrditi i razlikovati sluæbene pozive od privatnih, a samim time i sankcionirati nastale troπkove na teret firme, a uËinjene u privatne svrhe. 2. ©to uopÊe mislite o prisluπkivanju razgovora u firmi? NajkraÊe reËeno, mislimo da je bilo kakvo prisluπkivanje unutar firme besmisleno. Miπljenja smo da su poslovni ljudi unutar svake firme svjesni podloænosti prisluπkivanja poslovnih tajni od strane konkurencije na træiπtu, poznato pod terminom industrijska πpijunaæa, te da o tome vode raËuna. 3. Koliki udio u troπkovima poduzeÊa Ëine raËuni za telefon-

ske razgovore, a koliko bi oni trebali po vaπim raËunima biti optimalniji? BuduÊi da Podravka d.d. spada u red velikih i uspjeπnih poduzeÊa s velikim brojem zaposlenika i razvijenim telekomunikacijskim sustavom, naravno da spadamo i u velike potroπaËe telekomunikacijskih usluga. Upravo prije spomenute tehniËke moguÊnosti praÊenja i tarifiranja telekomunikacijskog prometa naπi su slijedeÊi koraci dovoenje troπkova u πto realnije okvire. Takoer æelimo napomenuti da do sada unutar naπe firme nije bilo ”udara” na naπe zaposlenike korisnike telekomunikacijskih usluga koji telefon koriste i u privatne svrhe, za kratke dogovore a ne razgovore, jer kultura telefoniranja bitno utjeËe na same troπkove. *** Dodajemo da je svaki korisnik telekomunikacijskih usluga svjestan moguÊnosti koriπtenja telefona i u privatne svrhe. U tom pogledu za normalno koriπtenje telefona u privatne svrhe nije bilo sankcioniranja. Ponavljamo da nakon πto postoje tehniËke moguÊnosti, i na temelju izvjeπtaja Odjela za telekomunikacije svaki Êe direktor sektora biti upoznat sa stvarnim telekomunikacijskim troπkovima uËinjenim unutar svojeg sektora. Ukoliko ovlaπtena osoba, tj. direktor sektora na temelju izvjeπÊa ustanovi da su telefonski troπkovi preveliki, postoji moguÊnost da od naπeg odjela zatraæi specifikaciju svih biranih brojeva s podacima o utroπenom vremenu i impulsima. Takoer uz ovo nameÊe se pitanje o opravdanosti pedesetak poziva usmjerenih prema jednom broju Ëiji troπkovi i nisu neki iznos. Moæda je u ovakvim i sliËnim sluËajevima pitanje koliko vremena dotiËni korisnik ima za takve nesluæbene ponekad i uznemiravajuÊe pozive. Naravno, kao πto smo rekli, vrlo lako je vidljivo koji se troπkovi odnose na sluæbene, odnosno na privatne razgovore. Dakle, na moguÊnost sankcioniranja i smanjenja troπkova direktno Êe moÊi utjecati direktori unutar svojih sektora. Za oËekivati je protivljenje pojedinaca koji su u pravilu uvijek glasni kada i kod svoje kuÊe dobiju poveÊani iznos telefonskog raËuna, pa nerijetko traæe krivca izvan svoje kuÊe. Nadamo se da Êe ovaj tekst pridonijeti da u buduÊnosti ne dolazi do neæeljenih iznenaenja kada je rijeË o koriπtenju sluæbenog telefona.

Broj 1534 Petak 10. studenoga 2000.

Kultura Dodijeljena knjiæevna nagrada i otvorena izloæba karikatura

Likovna sekcija ”Podravka 72”

Nagrada za ”Vukovarski deveti krug”

Skupna izloæba u Zagrebu

lim naglasio: - Vrijednost te knjige je πto iz dana u dan dokazuje suprotno, dokazuje pravu istinu o naπem biÊu i o naπem teπkom æivotu u svojoj vlastitoj zemlji. Beskrajno muËenje i poniæavanje ljudskog biÊa opisuje se iz dana u dan. S jedne strane su iracionalni, suludi, perverzni muËitelji, a s druge prkosni i ponosni Hrvati koji Ëuvaju svoje dostojanstvo i u najveÊoj prljavπtini, studeni, gladi. Promociju su svojim nastupima uveliËali Ivica Percl i vukovarski glumac Slavko MaruπiÊ, a diplomu i novËanu nagradu autoru je predao predsjednik komisije Darko Marinac. Vidljivo ganut Miljenko MiljkoviÊ se zahvalio svima te rekao: - Ovu nagradu i svu radost i sve veselje ove nagrade dijelim s onima koji su sa mnom proπli pakao srpskih logora, sa svojim suborcima, sa svojim sugraanima Vukovarcima, sa svim stradalnicima Domovinskog rata, a posebno s onima kojih viπe nema.

U izloæbenom prostoru upravne zgrade Hrvatskih æeljeznica od 3. do 24. studenoga svoje radove izlaæe 37 Ëlanova Likovne sekcije ”Podravka 72”. Predgovor za katalog napisao je Zvonko PenoviÊ iz Osijeka, koji veÊ duæe vrijeme prati rad slikara i kipara ove sekcije. Na otvorenju goste je ispred ”Podravke”, KUD-a ”Podravke” i veÊeg broja Ëlanova Likovne sekcije pozdravio predsjednik Likovne sekcije Zlatko ©trfiËek, dok su u ime Hrvatskih æeljeznica govorile Vlatka ©koriÊ i Tanja Horvat. Izloæbu je otvorio Damir Tot, Ëlan Uprave HÆ, a svoje pjesme govorio je Pajo Kaniæaj dok su goste zabavili Ëlanovi tamburaπkog sastava ”Harme” iz Koprivnice. Svoje radove izloæili su: Miroslav BednajiÊ, Slava BlaæekoviÊ, Tomislav Borπo, Radmila Kolarek Boπnjak, Zvonimir DangubiÊ, Alen i Stanko Gjerek, Marija i Tomislav Grabar, Josip GreguriÊ, Gordana Grgac, Radovan Grgec, Mirko Horvat, –uro JakoviÊ, Josip Kancijan, Ljiljana KlariÊ, Zlatko i Æeljko Kolarek, Vlatka Kordina, Draæen KuharoviÊ, Krunoslav Laljek, Ljubica Kaniæaj Majhen, Marijan Napan, Darko OæegoviÊ, Barbara PercaË, Josip Peradin, Petar PetroviÊ, Ivan Roak, Zvonimir SigetiÊ, Marija Stipan, Zdravko ©abariÊ, Zlatko ©trfiËek, Biserka Talan, Denis i Josip Tot, Vjekoslav Viker i Juraj VuËetiÊ Zorko.

Izloæba karikatura u ”Podravki”

Na okupu 40 karikaturista kojemu je to inaËe prva knjiga. Treba Predsjednik Uprave Podravke istaknuti da je Miljenko MiljkoviÊ sa suprupredao je nagradu “Bili smo prvi kad je trebalo” Miljenku MiljkoviÊu gom i sinom sudjelovao u obrani Vukovara, a padom toga grada-heroja, on je Piπe: Boris Fabijanec zarobljen te je proveo devet mjeseci kao U organizaciji Udruge branitelja, invali- zatoËenik u srpskim logorima. - Ova plemenita akcija ”Podravke” i da i udovica Domovinskog rata ”Podravke” u naπoj je tvrtki dodijeljena jedinstvena njezinih branitelja vezana za knjiæevnost knjiæevno-publicistiËka nagrada u koja piπe o hrvatskim patnjama je ponos Hrvatskoj na temu Domovinskog rata pod za naπu tvrtku jer moæemo sudjelovati u nazivom ”Bili smo prvi kad je trebalo”. Od akcijama i pomagati onima koji su dali 30-ak pristiglih radova Ëlanovi prosudbe- najviπe za slobodnu i neovisnu Hrvatsku ne komisije - predsjednik Darko Mari- - istaknuo je na promociji predsjednik nac, Mladen PavkoviÊ, Zlatko Tomi- Uprave ”Podravke” Darko Marinac. Takoer, vrlo nadahnutim rijeËima o ËiÊ, Josip Palada i Mara Bareza - za najbolju knjigu izabrali su ”Vukovarski knjizi ”Vukovarski deveti krug” govorio je deveti krug” autora Miljenka MiljkoviÊa knjiæevnik Zlatko TomiËiÊ te meu osta-

U povodu Dana grada Koprivnice u izloæbenom prostoru ”Podravke” otvorena je izloæba karikatura pod nazivom ”Bili su prvi kad je trebalo” na kojoj se mnogobrojnoj publici radovima predstavilo 39 najboljih hrvatskih karikaturista. Takoer, samostalnom izloæbom karikatura predstavio se i Ivan Pahernik. Izloæbu je sveËano otvorio predsjednik Uprave ”Podravke” Darko Marinac, a tijekom otvorenja reËeno je kako karikatura moæe puno, ona nije samo obiËan crteæ jer oπtrica njenog humora i te kako zna biti ubojita. Izloæba karikatura moæe se razgledati do 19. studenoga ove godine.

Tribina: 43 minute sa...

Kemal Monteno gostovao u ”Podravki” Na popularnoj ”Podravkinoj” tribini ”43 minute sa...”, koju je organizirala Udruga branitelja, invalida i udovica domovinskog rata djelatnika ”Podravke”, u suradnji s OpÊim poslovima, u ponedjeljak je gostovao Kemal Monteno. U razgovoru s Mladenom PavkoviÊem, ovaj istaknuti sarajevski pjevaË uz ostalo je govorio o svojim danima provedenim u vrijeme rata u glavnom gradu Bosne i Hercegovine, kao i o svojem bogatom i zanimljivom glazbenom putu. Mnogobrojnoj publici otpjevao je viπe svojih poznatih pjesama.

Prigodno: vrijeme pretvorbe - moπta u vino

Obavijest:

Podravsko martinje

Podjela zimnice za hrvatske ratne vojne invalide, te udovice i roditelje poginulih

Piπe: Zvonko SigetiÊ Pred nama je neobiËan vikend, veliki blagdan, kojeg svi goriËari æeljno Ëekaju cijelu godinu. Slavit Êe se Martinje. Tu kod nas u Podravini, ali slavit Êe i Podravci u Zagrebu. Imenjak Martin Sagner opet Êe nas iznova podsjetiti: Svetog Martina slavili su svi od boljπevika, menjπevika, lijevih i desnih, demokrata i demonokrata, autokrata, ostalih drugova, gospona i kameleona. Svi su se radovali Martinju. Neki javno, neki tajno. Mnogi od nas obiËnih ljudi, bar na kratko postat Êe biπkupima i miniπtrantima. Druπtvo ”Podravec” u Zagrebu u kojem su i brojni Podravci i ”Podravkaπi” opet Êe u naπoj metropoli prenijeti duh Podravine i u kristalnoj dvorani Interkontija zatancati, zapjevati ”Ja sam junak iz doline...” , Ëut Êe se Kaniæajev stih ”Vu Zagrebu mi je glava, a Ëez srce dere Drava”. Tko zna koliko puta budu ruke s punim Ëaπama moπta, a zatim vina, stajale u vinkl, na sjeÊanje na starog i legendarnog pajdaπa »esku, kao i svih onih s kojima se viπe nikada neÊemo sretati vu goricaj. ©timali se buju Podravci sa svojom ”Podravkom” i Pivovarom, ovaj put glavnim sponzorom, svojim donatorima slikarima, od Ëijih prodanih slika

Æene Êe obilato muæeve Ëastiti jezikoSluæba za opÊe poslove obavjeπtava hrvatske ratne vojne invalide, te udovice poginulih vom juhom, a oni Êe obeÊati da od sada koji ostvaruju pravo na zimnicu da Êe podjela biti u dvoriπtu ”Galantpleta” Kolodvorska budu bolji, bar do drugog pajdaπkog 1, 14. i 15. studenoga 2000. u vremenu od 14 do 16,15 sati. zestanka po regulama naπih starih koji su znali æivljenju dati oduπka, kojima su Druπtvena prehrana ispuπni ventili vrlo dobro funkcionirali i kojima su podrumi bili apoteke, a pajdaπija vu kleti intenzivna njega.

Jelovnik

druπtvo takoer namakne odreena sredstva za svoj rad kroz godinu. Moæda bi joπ viπe trebalo podræati taj naπ podravski lobi u naπoj metropoli, bez kojeg Êe teπko ona prava slika Podravine biti prezentirana πiroj hrvatskoj javnosti. Ne zaboravimo, uz druπtvo djeluje Ogranak podravskih studenata koji Êe i te kako znati nastavljati naπu tradiciju i oËuvati stare obiËaje, dakako s vizijom bolje buduÊnosti i bræeg gospodarskog razvoja naπeg kraja. U buduÊnost treba ulagati, πto je ”Podravka” uvijek s ponosom Ëinila. Kada bude izvrπena najljepπa i najpravednija pretvorba moπta u vino, trebat Êe preæivjeti drugi dan kada Êe nam od najveÊe pomoÊi biti savjeti dr. Belana o lijeËenju mamurluka.

Martinjska noÊ u ”©taglju”

13. 11. ponedjeljak

- Varivo podravski grah, hrenovke, salata

14. 11. utorak

- Kuhana junetina, umak od hrena, krumpir pire, voÊe

15. 11. srijeda

- TeleÊi paprikaπ, tijesto, salata

Piπe: Ines Banjanin

16. 11. Ëetvrtak

- Varivo kupus u rajËici, kosani odrezak, kolaË - krafna

Tradicionalno krπtenje moπta i ove Êe se godine odræati u restoranu ”©tagelj”. CjeloveËernji martinjiski program u subotu 11. studenoga vodit Êe Kreπimir Blaæek, a goste Êe zabaviti glazbeni sastav ”Linija 5”. Uz zabavni program, ugostiteljska ponuda ukljuËuje martinjsku veËeru koja se sastoji od domaÊe juhe s rezancima, guπËjih prsa u umaku od bosiljka s hajdinskom kaπom, mlincima i martinjskim krumpirom te salate. Kavi prethodi desert - πtrukli od kupina. Cijena veËere iznosi 62 kune po osobi. Ukoliko su posjetiteljima draæi zvuci tamburice, restoran ”Podravska klet”, kao i svakog petka i subote nudi svoj uobiËajeni tamburaπki program.

17. 11. petak

- Juha, pohani osliÊ (file), krumpir-salata

NOVINE DIONI»KOG DRU©TVA PODRAVKA OsnivaË i izdavaË: PODRAVKA, prehrambena industrija, d.d. Koprivnica Direktorica sluæbe za interno komuniciranje: Jadranka Lakuπ Glavni i odgovorni urednik: Branko Peroπ Redakcija lista: Boris Fabijanec, Mladen PavkoviÊ, Branko Peroπ, Slavko PetriÊ i Hrvoje ©labek Fotograf: Nikola Wolf GrafiËki dizajn: Jana i Ivana Æiljak, FotoSoft

GrafiËko ureenje: Vanesa GrgiÊ Tisak: KoprivniËka Tiskarnica d.o.o. Koprivnica Naklada: 8300 primjeraka List izlazi svakog petka i primaju ga svi radnici besplatno. Adresa uredniπtva: Ulica Ante StarËeviÊa 32, 48000 Koprivnica Telefoni - direktni: 651-505 (urednik) i 651-503 (novinari) Faks: 621-061

Broj 1534 Petak 10. studenoga 2000.

Sport U nedjelju je odræana 22. utrka grada Koprivnice

Osma pobjeda Branka Zorka Ëar pretrËao je stazu od 5200 metara u Na ovogodiπnjoj 22. utrci grada Koprivnice sudjelovao je rekordni vremenu 16,41 minute. Tri sekunde bio je ”sporiji” Drago ParipoviÊ (Croatia Marabroj od oko tisuÊu natjecatelja ton, PakraËka Poljana), dok je treÊe mjesto Piπe: Slavko PetriÊ zauzeo Nedeljko RaviÊ (Varaædinska banSnimio: Josip Maljak ka). U utrci seniora nastupilo je 23 natjeProπle nedjelje na Zrinskom trgu u Kopriv- catelja. Zajedno na stazi od 5200 metara sa nici odræana je 22. utrka grada Koprivnice seniorima trËali su i veterani, a najbolji je kojom sportaπi obiljeæavaju Dan grada. Na bio Miroslav MikulËiÊ iz AK Gojanec. Kod ovoj utrci u velikom broju uzrasnih katego- seniorki, na stazi od 3200 metara, najbolja rija nastupio je dosad rekordni broj od oko je bila Tijana PaviËiÊ iz AK Zrinjevac iz tisuÊu natjecatelja. Usprkos kiπovitom vre- Zagreba. Kod veteranki prvo mjesto osvomenu utrke je promatrao veliki broj gleda- jila je Ankica Budija. Kod juniora, koji su telja, πto govori da je koprivniËka gradska trËali na 1050 metara najbolji je bio Vladiutrka sve popularnija. Posebice zbog toga mir ObranoviÊ (Gimnazija Fran GaloviÊ), πto je Organizacijski odbor i drugi put kod juniorki na istoj stazi Marija JaguπiÊ odluËio da u kategorijama mlaih πkolskih (Srednja πkola), kod mlaih djeËaka na uzrasta pravo nastupa imaju samo trkaËi 500 metara Marko DobriÊ (O© –uro EskoprivniËkih osnovnih i srednjih πkola te ter), a kod mlaih djevojËica Sanja Kriæan πkola koje pripadaju uæem koprivniËkom iz O© BraÊa RadiÊ. Kod starijih djeËaka u podruËju. Zbog toga i takav veliki broj utrci na 1050 metara prvi je bio Jakov ÆiliÊ natjecatelja koje pedagozi tjelesne kulture iz O© Andrije PlamoviÊa iz Rasinje, a kod spremaju za ovo natjecanje. Pokrovitelj starijih djevojËica na 500 metara prva je u Utrke grada Koprivnice bio je Grad Kopri- cilj uπla Melita KoπËak iz O© –uro Ester. U vnica, a sve je provedeno u organizaciji πkolskom uzrastu do osam godina prvi je Zajednice πportskih udruga grada Kopri- bio Tomislav StrmeËki (O© BraÊa RadiÊ), vnice i Atletskog kluba Podravka. Pobjed- kod djevojËica na istoj stazi od 500 metara nik ovogodiπnje Trke grada Koprivnice, u pobjedu je zabiljeæila Martina Gregurek utrci seniora na 5200 metara je Branko (O© Antun NemËiÊ Gostovinski). U konZorko iz momËadi KriæevaËka πtedionica, kurenciji osnovnoπkolaca do deset godikojemu je ovo osma pobjeda na na u konkurenciji djeËaka prvi je bio Ivan koprivniËkoj utrci. Najbolji hrvatski atleti- Vuljak (O© BraÊa RadiÊ).

Na tradicionalnoj Trci grada Koprivnice Branko Zorko je apsolutni rekorder po broju pobjeda

Prva utakmica pretkola kupa prvakinja za rukometaπice

Kuglanje

Poraz od rumunjskih rukometaπica

Podravka Vegeta - Oltchim 18:19 (8:9) Piπe: Slavko PetriÊ Snimio: Josip Maljak

Obistinila se bojazan da bi Podravka Vegeta mogla imati s Rumunjkama velikog posla. Krenula je po krilu raskriljeno Renata Hodak, ali su Rumunjke pokazale snagu povevπi 2:1. Odmah se vidjelo da Êe glavna opasnost iz Rumunjske prijetiti od Stelute Luca, gotovo “klonirane” Mariane Tirca, koja je ostavila snaæan trag u koprivniËkom rukometu. Susret je pobudio paænju oko tisuÊu gledatelja, πto je u posljednje vrijeme ipak puno, i ponudio je zanimljivu utakmicu. Naime, i jedan i drugi sastav njeguju poletnu, brzu i igru “bez granica”. Igralo se bez nekakvih posebnih taktiËkih zadataka, ali Rumunjke su bile u elementima rukometne igre na kraju vjeπtije. Susret se odvijao uz “egal” re-

zultat, s tim da je Martina Raguæ sjajnim udarcima dovela Podravku Vegetu u vodstvo 17:15, ali Luca se nije pomirila s tim pa je poravnala. Potom je gol postigla Stoica, izjednaËila PalËiÊ, ali to je bilo i sve πto je ubiljeæeno u Podravkin zapisnik. Jedan gol razlike za Rumunjke realni je odnos snaga u kvaliteti, meutim niπta nije gotovo. Uzvrat u Rumunjskoj bit Êe teπka prepreka Podravki Vegeti za ulazak u Ligu prvakinja, ali nikada se niπta ne zna. Tako nam je i poslije susreta s Rumunjkama rekla i Ljerka Vresk: - Æao mi je πto nismo pobijedile u ovoj utakmici, ali se nadam da mi moæemo Rumunjke iznenaditi na njihovom terenu u Vilcei. Istina je da su one kvalitetan sastav pa Êe nam posao biti teæi nego πto smo oËekivali. Ali ozbiljno se nadam da Êemo uspjeti.

U pripremnoj prijateljskoj utakmici, sedam dana prije starta u novu prvenstvenu sezonu, kuglaËice Podravke pobijedile su ekipu Varteksa u Varaædinu rezultatom 5:3. Pobjeda je ostvarena u vrlo izjednaËenoj borbi, a odluËio je viπak od 5 Ëunjeva u sveukupnom zbroju. U sastavu Podravke najbolje su bile Vesna Æunek sa 442 Ëunja, πto je bio i najbolji rezultat susreta i Marija Zver sa 439 Ëunjeva. Kod Varteksa istakle su se Pazman sa 426 i Darinka BuniÊ (bivπa Podravkaπica) sa 425 Ëunjeva. Iste ekipe imati Êe posljednju provjeru na kuglani u Koprivnici, a u subotu, u prvom kolu Podravka gostuje u Zagrebu kod ekipe Tekstilca. Rezultati: VuËiÊ 416, MikloπiÊ 357, Æunek 442, Horvat 414, Picer 403, Zver 439

...i porazi kuglaËa Oglasnik - Podravka 7:1 5566:5136 Oglasnik - Podravka 5:3 5335:5275 KuglaËi Podravke nisu uspjeli zadræati proπlogodiπnji status u Prvoj B ligi. Sada je sigurno da Êe u novoj sezoni biti Ëlanovi Druge lige. U dva dana vikenda odigrali su dvije utakmice s momËadi zagrebaËkog Oglasnika i obadvije izgubili. U subotu su doæivjeli pravu rezultatsku katastrofu od 7:1 i za protivnikom zaostali nevjerojatnih 430 Ëunjeva. Drugi dan, u nedjelju, pruæili su solidan otpor, izgubili tijesno 5:3 s manjkom od 60 Ëunjeva. Ako traæimo odgovor na pitanje o neuspjehu koprivniËkih kuglaËa, onda ih ima viπe.

Prije svega Oglasnik je kvalitetnija momËad, koja se pojaËala sa tri sjajna igraËa iz momËadi HRTV-a, od kojih su dvojica u subotu sruπila dva reprezentativna rezultata (Leko 1012, MariËiÊ 1038). Drugo, nevjerojatno je saznanje da su, navodno, zagrebaËki kuglaËi za igranje majstorice znali joπ 3. srpnja, a Podravkaπi tek 10. kolovoza, pa su i u pripremama zakasnili. TreÊe, nevjerojatno je da su Podravkaπi kao neutralnu kuglanu predloæili kuglanu GrmoπËice, a nisu znali da na njoj njihovi protivnici redovno igraju svoje prvenstvene utakmice. ZagrepËani su mudro πutjeli i pripremili staze kako njima odgovaraju. »etvrto, pola sastava je bilo na pripremama u Malom Loπinju, dok ostatak momËadi nije mogao dobiti godiπnji odmor, trenirao je u Koprivnici, a oËita razlika u pripremljenosti vidi se po postignutim rezultatima. Rezultati Podravkaπa: subota: BakaË 850, GroπaniÊ 418 + Troπelj 417, BobetiÊ 763, Betlehem 821, ©tefoiÊ 891, VuËiÊ 976 nedjelja: Betlehem 410 + Troπelj 369, BakaË 916, Gregurina 879, VuËiÊ 945, ©tefoiÊ 939, GroπaniÊ 817.

SokaË najveÊe iznenaenje Piπe: Slavko PetriÊ U sklopu proslave Dana grada Koprivnice ©ahovski klub Podravka upriliËio je turnir na kojem je nastupilo Ëak 75 πahista iz 17 hrvatskih klubova. Na kraju turnira najviπe uspjeha imao je FIDE majstor Mladen Vrban iz koprivniËkog Bilokalnika, ali je svojevrsno iznenaenje drugo mjesto Josipa SokaËa iz ©K Konaki iz Novog Virja, koji nema do sada nikakvu πahovsku kategoriju. To je rijetko doæivljeno da neafirmirani πahist u tako jakoj konkurenciji bude na samom Ëelu. TreÊe

mjesto osvojio je Pavao KegleviÊ FIDE majstor iz ©K Bilokalnik, a dalje slijede Saπa VidoviÊ i Rolnad TomaπiÊ obojica iz Bilokalnika pa Dragutim TomaπiÊ i Branko Resman iz Stridona iz ©trigove te Zvonimir PetroviÊ iz Bilokalnika. Najbolje plasirani πahista Podravke bio je Æeljko StubiËar, koji je osvojio deveto mjesto, dok je Dejan Mikulinjak osvojio 11. mjesto. Turnir je odigran u restoranu Turist, a glavni sudac bio je FIDE majstor Stjepan Vrban.

Prva liga nogometaπa

HajduËka igra Slavena SLAVEN BELUPO - HAJDUK 2:0 (0:0) Piπe: Slavko PetriÊ Pred rekordnim brojem gledatelja na Gradskom stadionu Slaven Belupo je ostvario pobjedu nad velikim Hajdukom i to vrlo uvjerljivo. Prvi dio susreta protekao je u ispitivanju obostranih kvaliteta, ali veÊ prva minuta nastavka donijela je radost koprivniËkim igraËima. Za to se pobrinuo Renato JurËec, koji je odliËno reagirao na centarπut Brglesa i poslije udarca glavom svladao reprezentativnog vratara Stipu Pletikosu. Bilo je to u prvoj minuti nastavka, a to je bio i veliki signal da bi Hajduk mogao iz Koprivnice otiÊi bez bodova. Nakon 1:0 igralo se priliËno ukoËeno, tvrdo, s tim da Hajduk nije bio na razini svog imena, dok je Slaven lukavo Ëuvao postignuto. U takvoj igri pet minuta prije kraja susreta Miladin u πesnaestercu ruπi Gerπaka, a najstroæu kaznu efektno je izveo Marijo Dodik poslavπi Pletikosu u jedan, a loptu u drugi kut. Nakon ove, recimo, neoËekivane izdaπne pobjede Slaven Belupo nalazi se na πestom mjestu prvenstvene ljestvice sa 19 bodova. U pamtljivom susretu s Hajdukom, a to je bilo 14. kolo, za Slaven Belupo igrali su: Solomun, Crnac, S. Boπnjak, KaciÊ, Brgles (Meimorec) Muæek, FerenËina, Posavec, RadiËek (AmiæiÊ), JurËec (Gerπak), Dodik.

Broj 1534 Petak 10. studenoga 2000.

Foto - biljeπke

Dobitnici nagrada Dolcela

Kako je bilo u Poljskoj?

Komisija u sastavu: Slavko SiË,Tomislav ©ajfar, Emilija SaËer i Katarina SitariÊ izvukla je dobitnike. To su : 1. nagrada Vesna PopijaË, centralni laboratorij

Nagradna igra !

2 Podravka d.d. A. StarËeviÊa 32 48000 Koprivnica

2. nagrada Danijela DinËiÊ, Tvornica juha 3. nagrada

Nagradna igra !

Darinka Baboselac, Izloæba fotografija s otvaranja Tvornice Vegete, juha i praπkastih proizvoda u Poljskoj izazvala je veliku paænju zaposlenika Podravke. Uz raznovrsne komentare oni svakodnevno pregledavaju fotografije koje svjedoËe o povijesnom trenutku. Izloæbu je pripremio Sektor odnosa s javnoπÊu, a bit Êe ootvorena do 19. studenoga.

Belupo Koprivnica Nagrade se mogu podiÊi u Dolcela timu, 1. kat poslovne sedmorokatnice.

Podravkin rekreacijski centar

Podravsko srce Prekrasni jesenji ugoaj na prostorim Podravkinog rekreacijskog centra ovih je dana ugostio Draæenku GolubiË koja je uspjeπno sudjelovala u natjecanju za Euro-top model 2000. LJepoticu je trebalo snimiti u etno stilu,a upravo prostor ispred Podravske klijeti odgovara zahtjevima organizatora natjecanja. To i potvruje snimka Draæenke GolubiÊ iz –urevca, koja je za ovu prigodu odjenula kreaciju koprivniËke modne kreatorice Vlaste Puklavec. Modna kreacija inspirirana je podravskim licitarskim srcem i svojom originalnoπÊu izaziva veliku paænju, i dokaz je sve uspjeπnijeg rada mlade kreatorice. Snimanje Euro-top modela Draæenke GolubiÊ obavio je Fotoreporter Podravkinog lista Nikola Wolf.

Dobra vijest iz Dolcela tima! Usporedo s nagradnom igrom "Dolcela - put slatkih æelja" koja zapoËinje ovaj mjesec, a u kojoj zaposlenici Podravke ne mogu sudjelovati, Dolcela organizira posebnu nagradnu igru za Podravkaπe. Slanjem prednje stranice svog najomiljenijeg Dolcela proizvoda u omotnici na koju treba zalijepiti kupon iz novina zaposlenici Podravke stjeËu moguÊnost dobivanja vrijednih tjednih nagrada te super nagrade na kraju akcije. Omotnice sa zalijepljenim kuponom i prednjom stranicom najdraæeg Dolcela proizvoda moæete ubaciti u posebne kutije s naznakom za nagradnu igru "Slatki dodir fantazije " ispred restorana druπtvene prehrane u poslovnoj sedmorokatnici i na Danici, zatim na Tinbaru i na porti Belupa ili ih moæete poslati poπtom. Svakog Ëetvrtka komisija sastavljena od predstavnika Dolcela tima i Odnosa s javnoπÊu izvlaËit Êe nagrade, a imena dobitnika bit Êe objavljena u novinama Podravka.

SUPER NAGRADA Dolcafe servis za cappucino, BoæiÊni set TJEDNE NAGRADE 1. NAGRADA poklon paket (Tupperware posuda, zidni sat, kist, pregaËa, krpa) 2. NAGRADA poklon - paket proizvoda Dolcela 3. NAGRADA poklon - paket proizvoda Dolcela

Podravka d.d., A. StarËeviÊa 32, 48000 Koprivnica

Gastro-promotori savjetuju:

Martinjska guska Sastojci:

Jedna guska (oko 2,5 kg), kesteni 1 kg, ulje, sol, Vegeta twist za piletinu, proπek ili bijeli vermut NaËin pripreme:

Gusku oËistite, operite, osuπite pa je iz vana i iz nutra natrljajte mjeπavinom soli i vegeta twistom nekoliko sati prije peËenja, a joπ Viljam Cvek i Draæen –uriπeviÊ bolje dan prije.

Kestene skuhati oËistiti i njima napuniti gusku te zatim saπijte otvor. Prije peËenja prelijte je uljem a u pleh dolijte vode u visini prsta i stavite peËi u zagrijanu peËnicu na 200C.Povremeno je zalijevajte sa proπekom ili bijelim vermutom. Po æelji u pleh moæete staviti Ëetvrtine jabuke ili dunje i zajedno peËi sa guskom. Dobar tek æeli Vam gastro promotor Draæen –uriπeviÊ!

Crta: Ivan Haramija - Hans