ISSN 1330 - 5204
Godina XXXIX Broj 1535 Petak 17. studenoga 2000.
List dioniËkog druπtva “Podravka” Koprivnica
S predstavnicima MORH-a razgovarali su Ëlanovi Uprave Podravke
Uvodnik Piπe: Jadranka Lakuπ Poπtovani Ëitatelji !
Na adresu redakcije stigle su prve reakcije na novu ureivaËku i grafiËku koncepciju novina. Sa zadovoljstvom istiËemo da su one pozitivno intonirane, odnosno da nas uglavnom hvalite. No, ne bojte se, neÊemo si umisliti zbog Ëestitaka, one su nam poticaj da nastavimo s poboljπavanjem lista koji ima vrlo πiroku ËitalaËku publiku. Naπa naklada je 8300 primjeraka, a zasigurno je da mnogi primjerci imaju dva i viπe ËitaËa. Osim zaposlenika Podravke i njenih umirovljenika, list redovito primaju brojne novinarske redakcije, razliËite institucije i ustanove, Podravkini poslovni partneri, znanstvenici, politiËari, umjetnici, sportaπi. Novine se od proπlog tjedna mogu Ëitati i na Internetu na adresi www. Podravka.hr πto znaËi da smo otvoreni velikom broju ljudi. Naπ izlazak na Web stranicu Podravke posebno pozdravljaju u Podravkinim internacionalama koji su do sada list Ëitali rijetko ili sa zakaπnjenjem. Prisutnost na Internetu svakako je jedan od povijesnih trenutaka za novine koje se mogu pohvaliti Ëak 39-godiπnjim neprekinutim izlaæenjem. Uz Ëestitke stigli su nam i neki vaπi prijedlozi. One ”teπkog” sadræaja (primjerice, na jednoj nepotpisanoj ceduljici piπe: molim u svaki bilten 100 kuna i πrumfirati ga da ne ispadne!) rjeπavat Êemo kada nabavimo stroj za πrumfiranje, a onima ”lakπeg” veÊ smo prionuli. Naime, jedan Ëitatelj zatraæio je da viπe piπemo o ekologiji, pa veÊ u ovom broju donosimo napis o toj temi, a umirovljenica M. P. zamolila je da u novinama pronaemo kutak i za one koji viπe ne rade u Podravki, ali su svim srcem uz nju. ObeÊajemo da Êemo obraivati teme koje zanimaju umirovljenike, te da Êemo povremeno kroz susrete s bivπim Podravkaπima progovarati o tome kako oni æive. Piπite nam i dalje, posebno Ëekamo vaπa pitanja vezana uz probleme koje ne moæete ili ne znate sami rijeπiti, zanimljiva i πirem krugu Ëitatelja, a na koje Êe vam odgovoriti lijeËnici, pravnici, ekonomisti i drugi struËnjaci. Pisma moæete uputiti direktno na redakciju putem interne poπte ili u pripremljene sanduËiÊe.
Marija Zver treÊa na svijetu 6. str. ”Danici” ponovno izvozni broj, 2. str. Preseljenja naπa svakidaπnja 3. str.
Visoka delegacija MORH-a u Podravki
Dogovor o unapreenju suradnje
Predstavnici MORH-a obiπli su mesnu industriju ”Danica” d.o.o., gdje su razgledali specijalni proizvodni program namijenjen Hrvatskoj vojsci Piπe: Zvonimir MrπiÊ Snimio: Nikola Wolf
P
odravka je jedan od najveÊih snabdjevaËa prehrambenim proizvodima Ministarstva obrane Republike Hrvatske. Kako unaprijediti suradnju izmeu najznaËajnijeg hrvatskog proizvoaËa hrane i hrvatske vojske bila je tema razgovora visoke delegacije MORH-a, koju su Ëinili pomoÊnik ministra obrane za financije Josip Budimir, pomoÊnik ministra obrane za obavjeπtajno sigurnosna pitanja Mladen Ruæman i obnaπatelj duænosti
pomoÊnika ministra obrane za nabavu i opremanje Draæen Jakopec. Predstavnici MORH-a u razgovoru s predsjednikom Uprave Podravke Darkom Marincem i Ëlanovima Uprave Nevenkom Cerovsky i Damirom PolanËecom, te direktoricom Sluæbe za kulinarstvo Vlatkom Grüngold i πefom odjela za prodaju velikim potroπaËima Marijanom Vargom pokuπali su naÊi efikasna rjeπenja za unapreenje dugogodiπnje suradnje, te moguÊnosti bolje i bræe naplate. »injenica je da je naplata u posljednjih nekoliko
mjeseci znatno poboljπana i dugovanje MORH-a Podravki viπestruko smanjeno. Posebna tema bila je kako u ravnopravan poloæaj staviti domaÊe proizvoaËe u odnosu na strane, a nakon ulaska Hrvatske u WTO. Obje strane su se suglasile da je potrebno hitno pristupiti izmjenama Zakona o nabavi roba i usluge i ustupanju radova kako korisnici proraËuna, a MORH je najveÊi, ne bi bili prisiljeni kupovati jeftinu, uvoznu hranu za hrvatsku vojsku. Pri izradi prijedloga Podravka Êe imati inicijativu.
Od predstavnika MORH-a je zatraæeno da se pokuπaju pronaÊi kanali, modeli i naËini da se hrvatski proizvodi, a tako i Podravkini, nau na nabavnim listama ostalih vojski Ëlanica NATO saveza, jer svi su suglasni da proizvodi koje Podravka nudi vojsci zadovoljavaju najviπe standarde. Predstavnici MORH-a obiπli su i mesnu industriju ”Danica” d.o.o., novu Tvornicu ”Vegete” te su razgledali specijalni proizvodni program namijenjen hrvatskoj vojsci, ali i drugim vojskama Ëlanicama NATO saveza.
2
Broj 1535 Petak 17. studenoga 2000.
Inspektori Europske komisije na ”Danici”
Osvrt
Zadræan izvozni broj
Ipak se kreÊe
Piπe: Jadranka Lakuπ Snimio: Nikola Wolf Od svog osnutka do danas mesna industrija ”Danica” nikada nije izgubila svoj izvozni broj 139 bez kojeg je nemoguÊ izvoz mesa i mesnih preraevina u zemlje Europske unije i πire. Potvrda je to kontinuirane brige o kvaliteti cijelog proizvodnog procesa od ulaska sirovine do gotovog proizvoda i pridræavanja visokih standarda koje zahtijeva Europska komisija - Odjel za hranu i veterinarstvo (FVO). Inspektori ove komisije redovito (barem jednom godiπnje) obavljaju temeljiti nadzor, a on je za neke mesne industrije prava noÊna mora jer poËesto zavrπava oduzimanjem izvoznog broja. Primjerice, lani su sve slovenske tvrtke ostale bez dozvole za izvoz takozvanih crvenih mesa, a ovogodiπnje oπtro inspektorsko oko dalo je izvozni broj za pileÊi program samo dvjema mesnim industrijama u Hrvatskoj. Jedna od njih je Podravkina ”Danica” u kojoj su ovih dana vrlo temeljiti nadzor obavili dr. Volker Thran (voditelj misije) i dr. Jose Carbajales. U poËetku su bili vrlo suzdræani, da bi na kraju nakon kontrole najsitnijih detalja, od pregleda dokumentacije, urednosti objekta, zdravstvene ispravnosti, poπtivanja proizvodnih procedura, podijelili komplimente i πto je najvaænije dozvolili daljnje koriπtenje izvoznog broja 139. Time su otvorena vrata Europske unije i dobivena jaka referenca za Sjedinjene AmeriËke Dræave, Australiju i
druge zemlje ne samo za ”DaniËin” program preraevina od mesa peradi, nego svih Podravkinih proizvoda na bazi tog mesa, ukljuËujuÊi i juhe, πto je u vrijeme zabrane izvoza mesa zbog raznih zaraznih bolesti u nizu zemalja velika prednost za Podravku i Hrvatsku. Stoga i ne Ëudi zadovoljstvo πto ga u razgovoru za naπe novine naglaπava izvrπni direktor ”Danice” Darko Mikulec. - Europska komisija utvrdila je vrlo visoke standarde, a posljednji inspekcijski nalaz pokazuje da ih mi Ëak nadmaπujemo. Rezultat je to stalne brige koju pridajemo porijeklu sirovina, proceduri proizvodnje, kontroli kvalitete u kojoj usko suraujemo sa struËnjacima Veterinarske stanice Koprivnica te odgovornog rada svih zaposlenika. Zadræavanje izvoznog broja dobra je referenca za Podravku u cjelini, daje veÊe perspektive za izvoz i donosi nam znaËajnu prednost pri ulasku Hrvatske u WTO istiËe Mikulec. Njegovo zadovoljstvo dijeli i Zvonimir Cimerman koji je veÊ niz godina na Ëelu ekipe od osam veterinarskih inspektora koji kao vanjski, nepristrani struËnjaci obavljaju kontrolu kvalitete od ulaza æive stoke i peradi do izlaza svih gotovih proizvoda. - Na ”Danici” se primjenjuju najstroæiji propisi ne samo Europske unije nego i Sjedinjenih AmeriËkih Dræava, a mi nastojimo pronaÊi zajedniËki jezik na poboljπanju kvalitete i zdravstveno- higijenske ispravnosti mesa i
Piπe: Zvonimir MrπiÊ
Nakon detaljnog pregleda ”Danica” je zadræala svoj izvozni broj mesnih preraevina. Da smo u tome uspjeπni potvruje i ova posljednja inspekcija, ali i Ëinjenica da u 27 godina koliko ja ovdje obavljam kontrolu nikad nije doπlo do povrata robe s terena, ni iz zemlje ni iz inozemstva - rekao nam je Cimerman. I Marija HorËiËka, proizvodni inspektor iz Veterinarske stanice ukazuje na postojanost kvalitete. Prema njenim rijeËima, na ”Danicu” svakodnevno mogu doÊi bilo koji inspektori, jer stalna kontrola u kojoj se usko surauje sa struËnjacima iz tvrtke garantira visoku razinu pridræavanja svih propisa. Procedura se provodi po takozvanom HACCP sistemu, a voditeljica tima Vlasta KolariÊ, te voditeljica odjela kontrole kvalitete Mirjana Lejko ne dozvoljavaju bilo kakvo odstupanje od utvrenih standarda. - S obzirom na pojavu novih bolesti, posebno zbog poznatih trovanja dioksinom u inozemstvu, veliku paænju pridajemo porijeklu sirovina i ne moæe nam se dogoditi ulazak neËega πto
nije posve ispitano i zdravo. Za svaku konzervu moæemo dokazati od kojeg je mesa napravljena, kakve su bile temperature u tvornici kada se proizvodila, kako je obavljeno ËiπÊenje pogona, a to je sve kontrolirala inspekcija - rekla nam je Mirjana Lejko. Vaænu zadaÊu ima i sluæba odræavanja. Naime, objekti na ”Danici” izgraeni su i opremljeni u vrijeme posve drugaËijih propisa i treba uloæiti dosta napora kako bi i graevinski objekti i instalacije zadovoljili visoke kriterije. Prema rijeËima Mirka ZetoviÊa, voditelja odræavanja, nikome u sluæbi nije bilo teπko i pojaËano raditi kako bi sve πtimalo. RijeËi pohvale za zaposlenike imaju i direktor proizvodnje Ivan ©imunoviÊ, te direktorica Tvornice mesnih konzervi Mirjana Horvat, koji istiËu njihovo zalaganje i odgovoran odnos prema radnim zadacima. Sve to ohrabruje uoËi dolaska ameriËke inspekcije najavljene za poËetak prosinca.
Razgovor: Viπnja Vosak, brand-manager ”Dolcele”
PoËela bogata nagradna igra”Dolcela - put slatkih æelja” Piπe: Boris Fabijanec
Viπnja Vosak ”Dolcela - put slatkih æelja”, naziv je promotivno-nagradne akcije koja je poËela 6. studenoga ove godine i trajat Êe do 5. sijeËnja iduÊe godine. Svi potroπaËi koji iz Hrvatske poπalju 7 prednjih stranica razliËitih proizvoda ”Dolcele” do 5. sijeËnja iduÊe godine na adresu ”Dolcela - Podravka” mogu osvojiti 2001 nagradu. Spomenut Êemo samo glavne: 7 osobnih automobila marke ”Renault Twingo”, zatim hladnjaci, perilice posua, πtednjaci, mobilni telefoni itd. Sretni dobitnici bit Êe izvuËeni u Koprivnici 10. sijeËnja 2001. godine, a rezultati izvlaËenja, osim u naπim novinama, bit Êe objavljeni u ”VeËernjem listu” 19. i 26. sijeËnja iduÊe godine. BuduÊi da je to prva nagradna igra ”Dolcele” za potroπaËe i to s vrlo velikim fondom nagrada, razgovarali smo s brand-managerom ”Dolcele” Viπnjom Vosak. - Prije svega, recite kada se ”Dolce-
la” pojavljuje na hrvatskom træiπtu? - Nakon dugogodiπnje suradnje i licencnog odnosa s ”Dr. Oetkerom” te nakon prijelaznog razdoblja od godinu dana, 1998. godine slatki i praπkasti program ”Podravke” izlazi na træiπte pod nazivom ”Dolcela” i to paralelno na maarskom i hrvatskom træiπtu. Nakon pomnog ispitivanja træiπta, program ”Dolcela” je promoviran po svim marketinπkim pravilima na træiπte. U poËetku smo krenuli s nekoliko proizvoda te smo s vremenom πirili paletu i sada imamo nekoliko grupa proizvoda - program slastica gdje su razne kreme za kolaËe i pudinzi, zatim πlag proizvodi i mali proizvodi koje mi inaËe zovemo pomoÊ pri peËenju kolaËa vanilinπeÊer, praπak za pecivo itd. - Zbog Ëega do sada ”Dolcela” nije imala niti jednu nagradnu igru? - »injenica je da mi do sada nismo imali niti jednu nagradnu igru jer mi smo iπli postupno u redizajn i upoznavanje træiπta s tim novim programom i smatrali smo da ne treba iÊi u nagradnu igru dok se taj cijeli program ne zaokruæi, dakle dok se program s marke ”Podravka” ne dovede na marku ”Dolcela”. Sada kada smo zaokruæili taj program, a ne namjeravamo stati na do sada uraenom, smatrali smo da moramo iskoristiti tu πiroku paletu za jednu igru, bez obzira na to πto ima puno nagradnih igara za potroπaËe i πto se misli da je to veÊ malo isprofanirano. No, potroπaËi se vole igrati, a posebno onda kada ima puno vrijednih nagrada. A ova ”Dol-
celina” nagradna igra jedna je od najbogatijih u Hrvatskoj. - Nagradna igra je tempirana u blagdansko vrijeme? - Normalno, to je vrijeme kada se najviπe peku kolaËi, kada naπi potroπaËi najviπe misle na nas, toËnije kada su najviπe motivirani za kupnju slastica. A prema dosadaπnjim pokazateljima, od svake grupe proizvoda ”Dolcele” postoje lideri koji se najviπe kupuju. Pudinzi su klasiËni proizvodi koji su izuzetno dobro prihvaÊeni na træiπtu, potom od πlag-proizvoda (njih πest) πlag-pjene dræe primat, a od njih tri - mogu vam reÊi da se potroπaËi sve teæe odluËuju koja je bolja. No, prema pokazateljima, u porastu je prodaja πlag-hita jer on ima jednu prednost moæe se pripremati i na vodi i mlijeku, dakle jedan vrlo praktiËan proizvod za svaku domaÊicu u svakoj prilici. Potom, iz programa kolaËa vrlo je traæen ”Tiramisu”, potom se traæe parfe-kreme, posebice kremπnite i to je vrlo indikativno da sve viπe domaÊica sa sela kupuje tu kremu πto prije nije bilo karakteristiËno. Naime, ta krema za kremπnite πtiti potroπaËa, nema opasnosti od salmonele koja se moæe prenijeti putem jaja, a i priprema je brza i praktiËna te domaÊice sa sela mogu upotrijebiti i svoju maπtu za pripremu slastica. Osim toga, ta je krema naπla svoje mjesto i kod velikih potroπaËa, u ugostiteljstvu i turizmu. - Nagradna igra je krenula. Kakvi su prvi rezultati? - Mi veÊ dobivamo priliËno omotnica sa 7 razliËitih ”Dolcela” proizvoda,
ima jako puno pitanja na naπ besplatni info-telefon 0800 0808, a inaËe nagradna igra je osmiπljena tako da je vrlo jednostavna. Naime, sve se baziralo na sretnom broju 7, Ëak je i poπtanski pretinac 777, a 2001 nagrada najavljuje novi milenij, a i slogan ”Put slatkih æelja” nagovjeπÊuje da idemo na put s novim autom. Posebno je stimulativno to πto ima 7 automobila za glavnu nagradu, jer kada potroπaË vidi da je jedna glavna nagrada, pomisli: to ja sigurno neÊu dobiti. A zaπto ”Renault-Twingo”, pa to je kao viπe ”æenski auto” - zgodan, mali, praktiËan i za jednu zaposlenu æenu vrlo funkcionalan, a mi zapravo nagraujemo s novim tipom tog ”Twinga” koji joπ nije u prodaji. - U sklopu nagradne igre zasigurno Êe se provoditi i akcije prodaje uz prim? - Apsolutno, posebice u prosincu bit Êe πirom Hrvatske primamljive prodaje uz prim za potroπaËe. Uz to organizirat Êemo akcije u veleprodajama za one, uvjetno reËeno, male potroπaËe trgovce u maloprodajama - koji su u principu jedni od naπih najveÊih kupaca. Mi u ”Dolceli” oËekujemo veliki odaziv potroπaËa, jer smo se zaista potrudili da pokrijemo sve segmente, a posebice æelim naglasiti da smo pokrili i one koji su naπi najvjerniji potroπaËi - ”Podravkaπe”, pa tako u naπem tjedniku ide ”paralelna” nagradna igra za radnike ”Podravke” - ipak su naπi ljudi naπi najveÊi potroπaËi rekla je na kraju razgovora brandmanager ”Dolcele” Viπnja Vosak.
VeÊ dugo vremena nije bilo takve i tolike æivosti na burzi kad se radi o dionicama Podravke. Nakon πto je cijena stagnirala ili padala, volumen trgovanja bio mali i nezanimljiv, a trgovanje naπim dionicama nelikvidno, odjednom proπlog Ëetvrtka doπlo je do nagle promjene. Cijena dionice “skoËila“ je s ispod 130 na preko 140 kuna, a broj trgovanih dionica s manje od 1000 popeo se na 5.000. PoËetkom ovog tjedna cijena se popela do 150 kuna, a dnevni volumen na Ëak 17.000 trgovanih dionica. Viπe je prodano u jednom danu nego u cijelom prethodnom tjednu. Kulminacija se dogodila ove srijede, kad je cijena dionice u jednom trenutku bila Ëak 160 kuna, da bi se na kraju dana stabilizirala na 140 kuna. ©to se zapravo dogaa? Ili bolje je moæda pitanje: zaπto se to dogaa? Pitanje koje su proteklih dana mnogi analitiËari uputili sebi i Podravki. Iako je teπko donositi zakljuËke na temelju jednog tjedna trgovanja, oËito je da Podravka i njene dionice postaju sve interesantnije, kako domaÊim tako i inozemnim ulagaËima. Poslijednjih mjeseci iz Podravke stiæu samo pozitivni signali. Objavljeni su, vrlo transparentno, polugodiπnji rezultati poslovanja, koji viπe od iskazanih brojki govore o trendu poslovanja. A trend je poveÊanje dobiti, poveÊanje efikasnosti, poveÊanje prodaje... Prvi put odræan je i sastanak s financijskim analitiËarima, na kojem je osim rezultata prikazan i veliki potencijal Podravke na meunarodnom træiπtu. Otvorena je nova tvornica Vegete, juha i praπkastih proizvoda u Poljskoj. Svi nas pitaju kako smo uspjeli da dvojica dræavnika, MesiÊ i Kwasniewski, presijeku vrpcu? Hrvatska Vlada oËekuje od Podravke da postane predvodnikom novog razvojnog ciklusa u dræavi, vjerujuÊi kako je Podravka dobar model, ali i da ima snage, sposobnosti i znanja biti liderom. Moæda najvaænije, nova Uprava Podravke zadobila je naklonost i povjerenje financijskih analitiËara, a time i ulagaËa, da ima jasnu strategiju, odluËnost da provede restrukturiranje, pripremi za izlazak i izvede Podravku na meunarodnu burzu. O tome svjedoËe izvjeπÊa analitiËara, koji svojim investitorima predlaæu da kupe Podravkine dionice i predviaju da Êe cijena dionice u narednih 12 mjeseci biti izmeu 185 i 224 kune. Podravka se iz tjedna u tjedan nalazi u æiæi interesa javnosti zbog pozitivnih pomaka koje Ëini. Onaj dio javnosti - financijska javnost, to joj honorira interesom za dionice, porastom cijene i preporukom da se dionice kupe.
Broj 1535 Petak 17. studenoga 2000.
3
Tema tjedna: uredske selidbe
Preseljenja naπa svakidaπnja Piπe i snima: Hrvoje ©labek ”Kaj su se pak preselile!!!?”, pitao Ëovjek i otiπao, a mi s drugog kata Podravkine zgrade u Kolodvorskoj b.b. (sasvim friπki tamo, na drugom katu) znali smo i bez njegovog mahanja doznakama tko se to i kamo preselio, jer ako igdje drugdje nije, u toj zgradi zaista ”samo mijena stalna jest”. Taj je Ëovjek, naime, traæio sluæbenice za obraËun bolovanja, koje su neslavne rekorderke uredske selidbe u Podravki: u zadnje tri godine selile su se 6 (πest) puta!, u prosjeku svakih πest mjeseci, a zadnji put proπlog tjedna, kada je zbog iseljavanja zgrade bivπeg ”Galantpleta” doπlo do turbulencija u Podravkinoj zgradi u Kolodvorskoj ulici. Teoretska tvrdnja da mahanje leptirovim krilcima u Tokiju ima veze s potresom u Londonu doæivjela je dakle ove kasne jeseni ostvarenje u Podravkinim uredskim prostorima s dviju strana Kolodvorske ulice. U tom konkretnom sluËaju leptir je pedeset godina star parni kotao, koji je uzrok svemu, Tokio je zgrada koju je joπ uvijek najlakπe objasniti sintagmom ”bivπi Galantplet”, a London je bivπe ”Izvorovo” skladiπte u Kolodvorskoj ulici, preureeno 1996. godine u kancelarije za Podravkine namjeπtenike. U zgradi bivπeg ”Galantpleta” smjeπteni su sindikati, socijalna sluæba, administracija i Ëelniπtvo ”Podravskih mlinova”, tamo su prostorije Podravkine udruge branitelja, a na katu svoje probe odræava pjevaËki zbor KUD-a ”Podravka”. Tako ili sliËno veÊ je tko zna koliko godina i usprkos takoer viπegodiπnjoj priËi o ruπenju ”Galantpleta”, tako je bilo i ovog ljeta, a tako bi i dalje bilo da radne prostore zimi ne treba grijati. A te prostorije veÊ pedeset godina grije jedan parni kotao, loæen prvo plinom, pa zatim ugljenom, pa opet plinom. Taj kotao nije proveden kroz ”papire”, nema atest niti dozvolu za rad, πto bi svaki pristojan kotao trebao imati. Ove je godine πibica dogorjela do prstiju, tj. gradski inspektor zaπtite na radu upozorio je Podravku neka niti ne pokuπava paliti taj kotao jer Êe momentalno stiÊi zabrana, a bogme i kazna.
©to kaæu nadleæni? Zvonko MikotiÊ direktor OpÊih poslova
Sluæbenice Sektora za upravljanje plaÊa selile su se 6 puta u zadnje tri godine Nadleæne u Podravki joπ je u lipnju ove godine na taj problem upozorio rukovoditelj Energetike Marinko BagariÊ, a svoj je dopis zavrπio rijeËima: ”Potrebno je πto prije snimiti stanje prostora te napraviti projekt novog toplovodnog grijanja s troπkovnikom, kako bismo mogli dovrπiti novu instalaciju do poËetka sljedeÊe sezone grijanja, jer u protivnom u ovom prostoru po zimi neÊe se moÊi boraviti.” Stanje je ubrzo snimljeno, a projekt nove grijaÊe instalacije bio je dovrπen veÊ u srpnju ove godine. »itava stvar koπtala bi, prema tom projektu, oko 200.000 kuna. Kupila bi se naime dva kotla za toplovodno grijanje, promijenila bi se cjevovodna instalacija i veÊi dio radijatora. Na pitanje zbog Ëega do realizacije toga projekta nije doπlo ovog ljeta, BagariÊ ne zna odgovora. Tek, Ëekale su se prve jesenske hladnoÊe da zaposleniËke kosti empirijski utvrde neugodnost boravka u negrijanim prostorijama, a tada je promptno reagirao i nadleæan za rjeπenje uredskih pitanja Sektor za opÊe poslove, ad hoc je sklepao selidbeno rjeπenje i dokument dao predsjedniku uprave na potpis. Nakon toga uslijedile su deloæacije. Iseljeno je tako ovih dana prizemlje zgrade u Kolodvorskoj ulici (dioniËarski ured u sedmorokatnicu i redakcija lista ”Podravka” u potkrovlje) kako bi se u njihove prostore uselili ”Podravski mlinovi”, a ”usput” je naËinjeno i nekoliko roπada u ”kolodvorskoj” zgradi. Kad se ide u takve zahvate, stvari bi valjalo dobro isplanirati, ali u ovom
sluËaju ispostavlja se da nekog velikog plana nije bilo, da su opet napravljena privremena rjeπenja koja ne zadovoljavaju niti one koji su se iselili, a niti one koji Êe se useliti. Naime, ”Galantplet” se u dogledno vrijeme ipak neÊe isprazniti, a ipak se krenulo i u djelomiËnu, reduciranu realizaciju projekta uvoenja novog grijanja. NeÊe se doduπe potroπiti 200.000 kuna, ali hoÊe oko 120.000 kuna, neÊe se kupiti dva toplovodna kotla nego Êe se upotrijebiti jedan stari Podravkin i nabaviti jedan manji novi, neÊe se promijeniti Ëitava cjevovodna mreæa i veÊina radijatora nego tek njihov dio. Moæe se zato lako tvrditi da je niz u posljednje vrijeme naloæenih selidbi u ”Galantpletu” i zelenoj zgradi u ”Kolodvorskoj ulici niz nepromiπljenih odluka i privremenih rjeπenja. U satiriËkom bi se, pak, tonu moglo reÊi da se radi o drilu zaposlenika, o vjeæbi u stilu ”NNNI”, a da se usput naπlo posla i za postrojbu nosaËa iz OpÊih poslova, koji inaËe valjda ne bi imali posla. ©to se tiËe drila i spremnosti na svakovrsna iznenaenja, vratimo se malo na poËetak priËe, zaposlenicama Sektora za upravljanje plaÊama, Podravkinim selidbenim rekorderkama. One su, prema vlastitim rijeËima, zaista uvjeæbale seljenje, i to mogu u veoma kratkom roku uËiniti kad god stigne nalog. I bez trunkice ojaenosti, jer valjda su se na selidbe veÊ navikle, kaæu kako Êe ih ljudi koji moraju predati doznake za bolovanje ili æele podiÊi obraËunski platni listiÊ ionako pronaÊi. Ne otprve, doduπe, ali ustrajnost je majka mudrosti...
- Zbog Ëega ovaj ciklus uredskih selidba? - PoËetak Ëitavog ciklusa preseljenja uvjetovan je time πto je inspekcija ustanovila da je kotao koji grije ”Galantplet” toliko dotrajao da predstavlja opasnost u upotrebi, tako da su prostori u toj zgradi ostali bez grijanja. - Postoji li odluka o tome πto Êe biti s ”Galantpletom” u doglednoj buduÊnosti? - Grijanje Êe se osposobiti u nekakvom minimalnom obujmu. U ovom trenutku zapravo smo otpoËeli s praænjenjem tog objekta, koji zapravo ne sluæi pravoj namjeni, a smatramo da u Podravkinim poslovnim prostorima ima dovoljno mjesta za sve sluæbe koje sada rade u ”Galantpletu”. U svakom sluËaju, u drugom koraku, dakle, ”Galantplet” Êe ostati prazan, i on Êe se zajedno s tzv. rudniËkom zgradom ponuditi na prodaju. - Svojedobno je postojala ideja o ruπenju tih zgrada i izgradnji novih Podravkinih poslovnih prostora na toj lokaciji. Postoji li joπ? - Ne, postojeÊi Podravkini poslovni prostori zadovoljavaju potrebe. S obzirom na to da je dio ljudi iz administracije, iz sedmero-
katnice, otiπao iz Podravke, vjerojatno Êe biti joπ osipanja, a nakon toga nas oËekuje temeljita reorganizacija. Sektor za opÊe poslove priprema se zato za detaljnu analizu racionalnosti koriπtenja sedmerokatnice i ostalih poslovnih prostora. - Moæete li dati rok u kojem Êe se ”Galantplet” isprazniti? - Taj rok ovisi o definiranju nove organizacije Podravke u cjelini. Spojit Êemo cjeline koje su organizacijski vezane, moæda razdvojiti one koje to nisu itd. - Nudi li ovaj ciklus preseljenja konaËno rjeπenje? - Ovo je ”vatrogasno” rjeπenje za smanjenje velike investicije koja je bila potrebna u ”Galantpletu”. Tu smo investiciju sveli u minimalne okvire da se ”preæivi” zima. - Zaπto su se Ëekale prve hladnoÊe da krenu selidbe? - Problemi su vezani uz prihvaÊanje odnosno neprihvaÊanje odreenih rjeπenja jer nitko ne æeli napustiti svoj prostor, osim ako ne ide u ”Hilton”. S obzirom na to da ”Hilton” ne moæemo ponuditi, moramo nuditi privremena rjeπenja, za neke rjeπenja koja im daju manje prostora, manje komocije i manji ”standard”. Zbog dugotrajnih dogovora i nagovaranja selidbe su krenule tek u ovo doba. Takoer, u Podravki nije toËno definirano tko upravlja prostorima i ta je problematika vrlo komplicirana. Za svako preseljenje moramo iÊi do uprave, a i zato je dogovaranje o preseljeZa sve je kriv kotao: demontaæa je poËela nju dugo trajalo.
naπa posla Prastari vic, vezan uz totalitarne sustave, govori kako buduÊnost nikad nije problem. Ona je uvijek lijepa i poæeljna, baπ kakva i treba biti. No, zato je nerjeπiva dilema slavna proπlost, koja se stalno mijenja. Svakome tko se njome bavi prijeti opasnost da i sam bude ærtvovan. Moæda bi se u toj stalnoj bojazni od okretanja unazad mogao saæeti odnos izmeu “Podravke” i njenog dugogodiπnjeg glavnog direktora Pavla Gaæija. Kao πto je poznato, Gaæi je 4. studenoga dobio nagradu grada Koprivnice za æivotno djelo. U obrazloæenju, koje je indikativno po tome πto mu je æivotna priËa svedena iskljuËivo na gospodarske zasluge, zapravo je saæeta i kratka povijest “Podravke”. ZahvaljujuÊi se na tom okaπnjelom priznanju, 73-godiπnji Gaæi nije uspio prikriti uzbuenje Ëinjenicom da je ipak izvuËen iz prisilnog zaborava,
Sustizanje neæeljene proπlosti Piπe: Æeljko Kruπelj, gost - kolumnist “VeËernjeg lista”
iako su se neki zaklinjali da mu se za æivota to neÊe dogoditi. U najveÊoj koprivniËkoj tvrtki ima, dakle, i onih koji bi razdoblje od sredine pedesetih pa do kraja sedamdesetih godina, kad je Koprivnica postala sinonim kulinarstva, æeljeli naprasno zaboraviti. O Gaæiju se u tim krugovima ne moæe razgovarati bez strasti i uvijek prisutnih osobnih frustracija. Onome tko ga spomene, pogotovo u pozitivnom kontekstu, joπ i danas prijeti opasnost da navuËe neku nevolju na vrat, jer je etiketa “gaæijevca” u proteklih dvadesetak godina bila i idealna preporuka za politiËki odstrel, kao i zamrzavanje poslovne karijere. Zato su se najgrlatijim borcima protiv toga “zla” otva-
rale moguÊnosti za uspjeπno uspinjanje na hijerarhijskoj ljestvici. Vrijeme je, meutim, neumoljivo pokazalo koliki su Ëiji realni dosezi, no takva je negativna selekcija u razvojnom i konceptualnom smislu ponajviπe stajala samu “Podravku”. Velika bi greπka bila amnestirati i samoga Gaæija od onoga πto ga je zadesilo poËetkom osamdesetih godina, otkada je i umirovljen. Nevjerojatno je koliko je on toga Ëinio u korist vlastite πtete. Zacijelo je najproblematiËniji bio njegov odnos prema bliskim suradnicima. Iz poslovodne garniture koju je sam stvorio kasnije su se regrutirali i njegovi najzagriæeniji protivnici. Neki su to Ëinili zato da bi pokazali kako viπe
vrijede od onoga πto je o njima ironiËno govorio “neprikosnoveni gazda”, a neki jer su odavno uhvaÊeni u “nestaπlucima”. Vaæan je u svemu tome bio i sudar nezajaæljivih taπtina. Gaæi nikada nije bio spreman s drugima ravnomjernije podijeliti poslovne zasluge. Ipak, najveÊi je debakl predstavljalo Gaæijevo pretvaranje u politiËaraprofesionalca, za πto nije imao talenta. On to, dakako, nikada nije priznao. Upustio se u razne politiËke intrige, i na jugoslavenskoj i na hrvatskoj razini, da bi naposljetku bio zapamÊen po brojnim uhiÊenjima. Moæda je u pozadini svega toga doista bio gospodarski kriminal, kako je tvrdio, no politiËki je odjek svega toga bio
poraæavajuÊi. Zacijelo bi se i to zaboravilo da nije strpao u “bajbok” i nekolicinu svojih “Podravkaπa”. Otada je Gaæi tabu-tema, kako u komunistiËkom, tako i u HDZ-ovu razdoblju. Iako mu je u meuvremenu nueno i politiËko reaktiviranje, uglavnom je odabirao πutnju. Kad je povremeno ipak progovorio, iz njega je izbijala gorËina, pa i neprihvaÊanje politiËkih realnosti. Sadaπnje “Podravkino” poslovodstvo, ujedno i prvo koje se nije regrutiralo na opreci “za” ili “protiv” karizmatskog direktora, ima πansu da napokon okonËa tu paranoidnu priËu o neæeljenoj proπlosti. SvaËiju povijesnu ulogu treba realno vrednovati, u Ëemu ni Gaæi ne smije biti izuzetak. Isto se to odnosi na njegove protivnike. Takav bi rasplet pripomogao da Koprivnica postane normalnijim gradom.
4
Broj 1535 Petak 17. studenoga 2000.
Feljton: Trideset godina informatike u Podravki (3. dio)
Od G-115 do SAP R/3 na 1. sijeËnja 1992. godine, ”Panonska pivovara”, ”Belupo”, ”Sana” i danas ne-Podravkino ”Podravsko gospodarstvo” 1. svibnja 1992. godine, ”Podravka-Internationali” u Maarskoj, Bugarskoj, Australiji, SlovaËkoj i Poljskoj u 1993. godini itd.
Piπe: Hrvoje ©labek Dvadeset godina nakon informatiziranja Podravke njezin Elektronski raËunski centar u hrvatskim je razmjerima veÊ cijenjena informatiËka sredina, πto je lako dokazati ukazujuÊi i samo na ”Plaketu informatika” πto je dodjeljuje ”Hrvatska informatiËka zajednica”, a koju je ERC primio 1986. godine kao cjelina, i jedan od njegovih bivπih direktora, Branko Vuljak, 1990. godine kao pojedinac. Na ”skupnom portretu s Univacom 1100/60” - imaginarnoj slici ”ERC-a” s poËetka zadnjeg desetljeÊa ovog stoljeÊa - dominirali bi veÊ ”kuhani” Podravkini informatiËari, prekaljeni programeri i vjeπti hardveraπi-serviseri ”koji svakom Ëipu znaju popraviti kvar”, ali mjesta bi se naπlo i za sve brojnije pripadnike neinformatiËarske postrojbe korisnika raËunala: tajnice oboruæane Microsoftovim ”Wordom”, trgovaËke putnike oboruæane lap-topima... Dotad samo u kompjutorskim Ëasopisima i na struËnim informatiËarskim skupovima istican a teoretska postavka da ”kompjutori vladaju svijetom” dobiva, πto se Podravke tiËe, svoje sve izraæenije stvarne obrise.
»izme od tri milje Iako novo Podravkino raËunalo, Unisys 2200/400 nabavljen 1991. godine, preskaËe stari Univac 1100/ 60 za Ëitavu kompjutorsku generaciju, tehnoloπki skok koji je Podravka tada uËinila ne moæemo mjeriti divovim Ëizmama od sedam milja iz bajke. BuduÊi da je zadræan postojeÊi koncept razvoja Podravkinog informatiËkog sustava, πto znaËi da nije u vodu baËeno proteklo desetljeÊe njegova razvoja, razinu tehnoloπkog unapreenje valja traæiti u ”profanijim” hardver-
Na pragu modernog informatiËkog doba
Unisys 2200/400 skim razlozima: veÊem kapacitetu, moguÊnostima novoga stroja.- PostojeÊe kapacitete (oprema, software) jednostavno smo prerasli u svakom pogledu, a posebno u pogledu potreba. To je posebno izraæeno poËetkom godine kada u sistemu mora biti prisutno i mnoπtvo podataka iz proπle godine pa je teπko odræavati rokove Ëak i uz rad subotom i nedjeljom. U takvim uvjetima svaki daljnji razvoj je problematiËan - na pitanje: ”Zaπto je, dakle, Podravka 1991. godine inv estirala u novo glavno raËunalo?”, odgovara onodobni diretor ”ERC-a” Dragiπa PopoviÊ u tekstu u novinama iz veljaËe te godine. Odnos novog i starog Podravkinog srediπnjeg raËunala jednostavno se moæe prikazati i formulom: viπestruko snaæniji procesor + sedam puta manja potroπnja energije + volumenski nekoliko puta manji hardver = deset puta jeftiniji informatiËki pogon. Na raËun toga veliËinu tehnoloπkog skoka proizvoljno Êemo odmjeriti Ëizmama od tri milje, a one
od sedam milja rezervirati za promjenu koja je nastupila uvoenjem SAP-a.
Tranzicija Nova kompjutorska oprema u Podravku je stigla potkraj 1991. godine, a njena instalacija odvijala se pod ratnim uzbunama. Dogaaji su se tih godina odvijali ubrzanim tempom: samostalni politiËki status Hrvatske, tranzicija iz socijalistiËkog u træiπno gospodarstvo, pretvoba i privatizacija... Zahtjevima vremena ”ERC” je odgovarao bez veÊih teπkoÊa: stavljanje Unisysa u rad proteklo je bez veÊih poteπkoÊa, odmah je podignuta razina operativnosti Podravkinog informacijskog sustava, nova oprema pokazala se iznimno pouzdanom u radu, zastoja nije bilo - πto sve iz danaπnje perspektive zasluæuje najviπu ocjenu ako se ima na umu da je Podravka tada ogromna i kompleksna kompanija, koja se iz godine u godinu πiri izvan Hrvatske. PoËinje, naime, osnivanje poduzeÊa-kÊeri: Ljublja-
Rasla je u skladu time i Podravkina informatika. Zbog sve veÊe dislociranosti poslovanja posebno vaæna postaje komunikacijska mreæa, koja devedesetih omoguÊuje povezivanje nekoliko stotina radnih stanica, dakle terminala i osobnih raËunala. Gotovo sav korisniËki softver sve su vrijeme pisali Podravkini struËnjaci, sami ili u suradnji sa specijaliziranim tvrtkama, informatiËki podsustavi (planiranja, nabave, proizvodnje, prodaje, transporta itd., itd.) sve su podrobnije graeni, sve je viπe PC-ja - sve u svemu Podravka poËinje dobivati obrise onoga πto struËnjaci nazivaju korporacijskom informatikom, ne pomoÊna sredstva za puku automatsku obradu podataka veÊ snaænu informacijsku tehnologiju koja podræava poslovni sustav i podreena je njegovom spiralnom rastu.
Odluka je pala: SAP BuduÊi da su poslovanje i informatika sve interaktivnije povezani (doduπe ne joπ u potpunosti onako kako je to teoretski poæeljeno u famoznom ”Glavnom projektu iz 1975. godine) Podravkin poslovni gubitak iz 95./96. godine i iniciranje procesa restrukturiranja do profitabilnog rasta menadæment i informatiËko vodstvo stavljaju pred novu dilemu daljnjeg razvoja informacijskog sustava. ZakljuËak Podravkine uprave iz 1997. godine glasi: ”Grupa Podravka, æeli li ostvariti svoju misiju i viziju, mora krenuti u uzgradnju
novog poslovno-informacijskog sustava.” Sasvim opÊenito, zar ne, ali strateπka odluka top-menadæmenta je donesena. ZnaËenje te odluke, i onoga πto je uslijedilo, najbolje su oslikali sadaπnji direktor Podravkinog Sektora za informatiku Neven MagdiÊ i njegov zamjenik Zdravko ©estak, ujedno i Ëlanovi vodstva projekta izgradnje i implementacije novog sustava, u materijalu koji donosi teoretske postavke i opisuje tijek realizacije toga projekta: - Izgradnja novog, integriranog i visokouËinkovitog poslovno-informacijskog sustava temeljenog na najmodernijoj tehnologiji graenje je novog æivËanog sustava grupe Podravka. To je iskorak Podravke prema novom tisuÊljeÊu, prema informacijskom dobu, a izgradnjom ovakvog sustava znatno se poveÊava i intelektualni kapital Podravke. Uloga je informacijskog sustava da djelotvorno i na najπiroj osnovi snaæno podræi poslovni sustav, i to ne samo tako da omoguÊi statistiËko praÊenje poslovnih procesa, nego da bude i odluËujuÊom potporom pri cjelovitom, sveobuhvatnom upravljanju poslovnim sustavom ËineÊi informacijski temelj za strateπko odluËivanje!” PreskoËit Êemo u ovom trenutku detaljno opisivanje tijeka biranja ”proizvoaËa” poslovno-informacijskog sustava, analize, pregovore, premiπljanja i zadræati se na najvaænijim Ëinjenicama: ugovori s odabranom kuÊom ”SAP Hrvatska” za uvoenje sustava SAP R/3 sklopljeni su 28. travnja 1998. godine, odreeni su detalji projekta i poËeo je veliki posao. ©to se roka za zavrπetak toga posla, nije se moglo puno birati, on je bio strogo odreen informatiËkim problemom 2000. godine, ”Y2K-om”, ”millenium bugom”. Sat je poËeo otkucavati... (U iduÊem broju: Informatika u Podravki danas)
Susret s Blaæenkom BarËanec, zamjenicom poslovoe restorana ”©tagelj”
U ugostiteljstvu nikada nije monotono Piπe: Ines Banjanin Snimio: Nikola Wolf
Blaæenka BarËanec
Ljudi koji dolaze u ”©tagelj”, dolaze s odreenim ciljem - jedni jer su Ëuli za naπe restorane, a drugi
πto veÊ dobro znaju kakva je ponuda jela, kakva je usluga i ambijent, kaæe Blaæenka BarËanec, zamjenica poslovoe restorana ”©tagelj”. Njezin se posao sastoji od primanja narudæbi, sastavljanja jelovnika prema potrebama gostiju, organizacije kompletnog osoblja u kuhinji i sali te nabavke potrebnih materijala. Potvruje da je zahtjevno raditi s ljudima, jer svatko ima svoje miπljenje, ali nastoji poπtivati tue stavove i iskustva starijih kolega. Blaæenka BarËanec zavrπila je srednju ugostiteljsku i turistiËku πkolu u Izoli, te 5. stupanj u Koprivnici za zanimanje konobarspecijalist, ali tu ambicijama nije kraj. Iako je zadovoljna svojim poslom, jer kako kaæe, posla ima i plaÊa je redovita, æeljela bi nastaviti πkolovanje, pruæi li joj se moguÊnost. Kao svaki posao i
ugostiteljstvo ima svojih prednosti i mana: - Ugostiteljstvo je grana vezana uz sve strukture. Kada se odluËite baviti time, morate biti svjesni da nema odreenog radnog vremena, izlazaka vikendom i da ste u potpunosti podreeni samo poslu. U poËetku je teπko, ali s godinama se naviknete. »injenica je da se ovaj posao uspjeπno moæe obavljati 15 - 20 godina, a onda poËinju zdravstveni problemi s rukama, nogama i kraljeænicom. S druge je strane opet zanimljivo upoznati ljude, njihove obiËaje, navike, tradicije i proπiriti svoje poglede. Nikada nije monotono, stalno se neπto dogaa i puno je situacija na koje morate biti spremni jer ih se ne moæe unaprijed predvidjeti. Ukoliko imate potporu drugih ljudi, do izraæaja moæe doÊi i vaπa kreativnost. Po rezultatima znate da ste cijenjeni i da
ste neπto postigli. Mogu reÊi da volim svoj posao i vjerujem da bih ga ponovno izabrala. Na pitanje kakav bi jelovnik preporuËila svojim gostima, Blaæenka priznaje da je to uistinu teπko. - Sva je hrana vrlo ukusna, ali gostima koji dolaze prvi put nudimo tradicionalni domaÊi jelovnik koji se sastoji od goriËkog pladnja, goriËkog gulaπa i bunceka sa svjeæim sirom i vrhnjem. U ovoj sezoni jesen/zima nudimo krvavice, kobasece i kotlet sa zeljem i grahom. Gostima koji preferiraju laganiju hranu, nudi se juha s vrganjima, kraljevski gulaπ ili kombinacija pureÊeg filea u umaku od sira, prilog kroketi ili krumpir te salata i bregovska pita. Tradicionalna se kuhinja moæe kuπati u ”Podravskoj kleti”, npr. gulaπ, paprikaπ, buncek, janjetina ili teletina. Moram naglasiti da imamo kra-
ljevskog kuhara koji mnogo pridonosi svojim idejama. Poπto se svakog gosta na odlasku pita da li je bio zadovoljan uslugom i pozove ga se na ponovni posjet, usmenom se anketom na taj naËin dobiva povratna informacija o zadovoljstvu gostiju. Nedostatak je ipak manjak osoblja koje bi radilo u ”Podravskoj kleti” i ”©taglju”, ali za sada primarni je cilj joπ bolja promocija restorana. - Ukoliko dobro napravite svoj posao, bez obzira na strukturu gostiju, oni Êe u razgovoru s prijateljima proπiriti to svoje iskustvo. Za sada smo imali izuzetno uspjeπno realizirano ”Martinje” s maksimalnim odazivom. Trenutno nam je cilj ËeπÊe objavljivanje u medijima, povezivanje s drugim kuÊama, agencijama i upriliËivanje druæenja rekla je na kraju razgovora Blaæenka BarËanec.
Broj 1535 Petak 17. studenoga 2000.
Novo iz Tvornice ”Studenac”
Ekologija
Nova ambalaæa mineralne vode ”Studenac”
Sustav prikupljanja kancelarijskog papira daje dobre rezultate
Piπe: Boris Fabijanec U cilju πto boljeg pribliæavanja æeljama kupaca vrijedni marketinπki i prodajni djelatnici ”Studenca”, uz suradnju kreativnog tima ”Podravke”, osmislili su novu ambalaæu mineralne vode ”Studenac”. NajveÊa novost na ambalaæi je twist-off zatvaraË, nova plastiËna varijanta zatvaraËa koji pruæa bolju zaπtitu gaziranosti mineralne vode sve dok se voda ne potroπi iz boce. InaËe, takvu varijantu zatvaraËa nove generacije poËeli su prvi primjenjivati Slovenci, a to je svjetski trend. Naravno, za takav oblik zatvaranja trebat Êe i nova
boca, a kada govorimo o novoj boci, treba istaknuti i novu etiketu na kojoj jesu koriπteni elementi starije, ali veÊ je na prvi pogled svijetlija. Takoer, naglaπen je zaπtitni znak Lipika - Kursalon, a i vidljiviji je logo ”Podravke”. Prvi testovi nove ambalaæe obavit Êe se na nekoliko prodajnih mjesta u Meimurju i Koprivnici, s obzirom da Êe cijena tog ”Studenca” biti skuplja zbog novih boca. No, bolja zaπtita gaziranosti mineralne vode, atraktivnija ambalaæa i dugogodiπnje iskustvo, glavni su aduti prodajnog tima ”Studenca” u kojemu - uskoro pripremaju joπ neka iznenaenja za potroπaËe.
Piπe: mr. Ljiljana Tinodi Sluæba za zaπtitu okoliπa
Posjet
Druπtvo kemiËara i tehnologa BeliπÊe u Koprivnici Prije nekoliko dana u prvi posjet Koprivnici doπli su Ëlanovi Druπtva kemiËara i tehnologa BeliπÊe, na poziv Druπtva kemiËara i tehnologa Koprivnica. U priliËno zgusnutom rasporedu BeliπÊani su imali prilike vidjeti Muzej prehrane i suvenirnicu uz mali domjenak, te novu Tvornicu ”Vegete” i novu Tvornicu ”Belupa”. U ”Belupu” smo imali prlike vidjeti i kratak film o firmi, a ljubazni domaÊini osigurali su za goste iz BeliπÊa i prigodne poklone. Impresionirani vienim, BeliπÊani su bili ugodno iznenaeni i Ëitavim kompleksom Danice. Nakon ruËka u restoranu ”Bilokalnika”, razgledali su tvornicu kartonaæe ”Bilokalnika” i tvornicu ”Hartmann Bilokalnik”. Na kraju dana, Ëlanovi obaju druπtava druæenje su zavrπili u ”Podravkinom” rekreacionom centru - ”©taglju”, uz domaÊe podravske specijalitete i poklone ”Podravke” i ”Bilokalnika”. Bio je to nezaboravan dan za goste iz BeliπÊa, a Druπtvo kemiËara i tehnologa Koprivnica ovim putem se zahvaljuje ”Podravki”, ”Belupu” i ”Bilokalniku” na svesrdnoj poKemiËari iz BeliπÊa sa zanimanjem su razgledali novu Tvornicu ”Vegete” moÊi u organizaciji ove posjete.
Piπe: Jasmina RaniloviÊ, predsjednica DKTK
IstiËemo:
”Belupove”humanitarne donacije Sluæba bezreceptnih lijekova ”Belupo” organizirala je niz edukativnih predavanja za lijeËnike i farmaceute o lijeËenju biljnim lijekovima koja dræe istaknuti hrvatski lijeËnici. Osim vaænog struËnog doprinosa predavanja, znaËajno je spomenuti hvalevrijednu ideju i akciju Sluæbe bezreceptnih lijekova da se sredstva koja bi bila namijenjena za organiziranje domjenka nazoËnima upotrijebe radije za neku humanitarnu svrhu. Nakon Zagreba i Zadra, 6. studenoga 2000. godine odræano je struËno predavanje u Splitu na temu primjene biljnih lijekova u psihijatriji. Predstavnici ”Belupa” su po zavrπetku predavanja donirali financijska sredstva Doma za ovisnike Zajednica Susret namijenjena lijeËenju ovisnika o opojnim sredstvima.
Predstavnici Zajednice, meu njima i sestra Bernardica, doπli su na predavanje osobno zahvaliti na ”Belupovoj” pomoÊi te su uruËili zahvalnice za donaciju. Zajednica je veÊ 1990. godine zapoËela s programom prevencije i tretmanom posljedica ovisnosti na izvanbolniËki naËin. U sklopu programa humanitarne organizacije Zajednica Susret danas rade tri savjetovaliπta za prevenciju i posljedice ovisnosti i Ëetiri centra za tretman ovisnika o opojnim sredstvima. Trenutno je u terapijskim centrima Zajednice Susret smjeπteno viπe od stotinu osoba, od Ëega i dvoje djece, a u njihovim savjetovaliπtima pomoÊ je do sada zatraæilo preko dvanaest tisuÊa osoba. U Zadru je ”Belupo” donirao financijska sredstva Rotary clubu Za-
5
Jeste li ikada razmiπljali o koliËinama otpadnog papira koji se svakodnevno stvara u kancelarijama i baca u koπeve za smeÊe, a zatim zavrπi kao tehnoloπki otpad na deponiju? ZahvaljujuÊi sustavnom prikupljanju otpadnog kancelarijskog papira, u naπoj tvrtki nije tako... Temeljem Pravilnika o postupanju s ambalaænim otpadom (NN br. 53/ 95) te sa æeljom da se s ambalaænim otpadom postupa po gospodarskim naËelima i naËelima zaπtite okoliπa, Podravka je u svojim sredinama organizirala odvojeno sakupljanje otpadnog uredskog papira, i to tako da su za zbrinjavanje otpadnog kancelarijskog papira predviene odgovarajuÊe i posebno oznaËene kartonske kutije. Te kutije smjeπtene su na vidljivim mjestima po svim katovima, u blizini svih kancelarija, kako bi se πto lakπe odloæio otpadni papir. Kutije su predviene za viπestruku upotrebu i ne bacaju se ili na bilo koji naËin uniπtavaju. Posebno se vodilo raËuna o tome da se u kutije na baca i ostalo smeÊe (npr. hrana, Ëikovi, najlon, limenke...). Sustav recikliranja otpadnog kancelarijskog papira je veoma dobro prihvaÊen od strane djelatnika Podravke i dobiveni su dobri rezultati, Ëak i veÊi od oËekivanih. Svakako valja pohvaliti i zaposlenice iz OpÊih poslova, ËistaËice, zahvaljujuÊi kojima papir iz kutija dospijeva u za to predviene kontejnere. Kada smo u Podravki d.d. krenuli s akcijom skupljanja otpadnog papira u kancelarijama, samo smo pretpostavljali o kojim se koliËinama radi. Tek nakon nekoliko mjeseci prikupljanja i usporeivanja koliËina prikupljenog papira prije poËetka akcije s prikupljenim otpadnim kancelarijskim papirom nakon akcije, doπli smo do zakljuËka da se ne radi o zanemarivim koliËinama.
Konkretno, koliËina prikupljenog otpadnog papira u prvih πest mjeseci ove godine, dakle prije poËetka ove akcije, kretala se izmeu 33 i 45 tona. U srpnju, prvom mjesecu zaæivljavanja sustavnog prikupljanja kancelarijskog papira, to se poveÊalo na 56 tona, a tako je bilo i u kolovozu, dok je u rujnu prikupljeno veÊ viπe od 60 tona kancelarijskog papira. Sve u svemu, u prosjeku je mjeseËno skupljeno 17 i pol tona otpadnog papira viπe, a da se takav kontinuitet zadræi, godiπnje bi bilo skupljeno Ëak 213 tona papira viπe, πto nikako nije zanemariva koliËina. Sve izdvojene koliËine papirnog otpada u potpunosti su iskoriπtene temeljem dobre suradnje s poduzeÊem ”Unijapapir” d.d. U buduÊnosti se planiraju joπ bolji rezultati, jer Êemo viπe pozornosti posvetiti edukaciji svih djelatnika, a takoer namjeravamo organizirano skupljati i papir koji se baca nakon brisanja ruku u sanitarnim prostorijama. Da zakljuËimo: 1. S obzirom na to da nam je cilj bio smanjenje tehnoloπkog otpada i poveÊanje papira koji se moæe reciklirati, moæemo reÊi da je akcija uspjela. 2. Recikliranjem papirnog otpada postiæu se tehnoloπki, ekonomski i ekoloπki uËinci te na taj naËin utroπak primarnih sirovina i uπteda energije doprinose smanjenju optereÊenja okoliπa. 3. Recikliranjem papirnog otpada smanjuje se optereÊenje deponija, πto znaËi smanjenje troπkova za sam deponij, te manje troπkove transporta ostalog tehnoloπkog otpada. Na kraju, morate znati da se koriπtenjem starog papira za proizvodnju iste koliËine novog papira 15 puta smanjuje oneËiπÊenost voda, 2 puta potroπnja energije, a svakom tonom papira spaπavamo 7 stabala od sjeËe, Ëime omoguÊujemo oËuvanje dragocjenih πuma.
Predlaæem Æeljko Ipπa,
dar u svrhu deminiranja podruËja radnik varaædinskog Kalnika: Babindub u Bibinju. Korak je to prema omoguÊavanju bræeg procesa razminiravanja πireg podruËja Zadra kako bi se stanovniπtvo moglo πto prije slobodno i bez straha kretati. Donaciji je prethodilo predavanje o lijeËenju difuznih bolesti jetre i kroniËne konstipacije biljnim lijekovima koje je odræao prof. dr. Marko Duvnjak. U Zagrebu su donirana sredstva Udruzi prijatelja hospicija za izgradnju regionalnog hospicijskog centra Zagreb koji bi, kao centar pomoÊi, umiruÊima ublaæavao bol i osiguravao πto ugodniji i kvalitetniji ostatak æivota. Predavanje o lijeËenju psihijatrijskih bolesti biljnim - Mislim da je Podravka na dolijekovima odræao je prof. dr. Mir- brom putu prema Europi. Jedna je od rijetkih tvrtki koja u ova ko JakovljeviÊ.
teπka vremena otvara i nove tvornice. BuduÊi da sam stradalnik Domovinskog rata, predlaæem da se Podravka joπ viπe okrene prema nama, obiËnim radnicima. Trebalo bi razmotriti prijedlog da se jedan dio zaposlenika ponovno svakog mjeseca upuÊuje na tzv. preventivne odmore, a takoer bi trebalo dobro razmisliti o otvorenju odmaraliπta Pirovac. Radnike bi trebalo i na druge naËine stimulirati na bræi i kvalitetniji rad. Dosta nam je priËa kako je ”teπko” ili ”kako u cijeloj Hrvatskoj nije dobra gospodarska situacija”. Naπa tvrtka ima moguÊnost da bude jedna od najboljih, ali ne samo po proizvodima veÊ i po skrbi za svoje djelatnike!
6
Broj 1535 Petak 17. studenoga 2000.
Kultura
Sport
U petak u ”Podravki”
KuglaËica Maja Zver treÊa je na svijetu
Izloæba akademske slikarice Dubravke BabiÊ U Izloæbenom salonu ”Podravke” u petak 17. studenoga otvorit Êe se izloæba Dubravke BabiÊ, akademske slikarice iz Zagreba, ”grafiËke poetese”, kako ju je u predgovoru u katalogu za ovu izloæbu nazvao Nedjeljko Fabrio. Dubravka BabiÊ svojevrsna je nasljednica i nastavljaË - obnovitelj najveÊih umjetnika naπe tzv. klasiËne umjetniËke grafike: Menci Clementa CrnËiÊa, Miroslava KraljeviÊa, Tomislava Krizmana, Ljube BabiÊa... Dubravka BabiÊ diplomirala je 1974. godine grafiku na Akademiji likovne umjetnosti u Zagrebu u klasi prof. Alberta Kinera. Bila je na studijskim putovanjima u Italiji, Austriji, Engleskoj, Maarskoj, Nizozemskoj, Francuskoj, GrËkoj, ©panjolskoj, Egiptu, Jordanu, Izraelu i Kini. Godine 1987. izlazi njezina monografija autora Vladimir MalekoviÊa u izdanju GrafiËkog zavoda Hrvatske. Za svoj umjetniËki rad dobila je mnoge nagrade i priznanja. Pozivamo vas na otvorenje izloæbe u petak 17. studenoga u 13 sati. IA.V.I
Izloæba slika Vanese GrgiÊ Od petka 17. studenoga u dvorcu Beæanec svoje Êe radove izloæiti slikarica Vanesa GrgiÊ. Otvorenje izloæbe je u 18,30 sati. Vanesa GrgiÊ slikarstvom se bavi desetak godina, a najËeπÊe se izraæava u tehnici kontroliranog akvarela na svili. Od 1993. godine do danas izlagala je na deset skupnih izloæbi, a ovo je njezina πesta samostalna izloæba. Vanesa GrgiÊ je zaposlena je u ”Podravki” u Odnosima s javnoπÊu kao grafiËki dizajner. II.B.I
Kod restorana prehrane ”Podravke”
Izloæba nakita U vitrinama kod restorana druπtvene prehrane ”Podravke” u vremenu od 20. do 24. studenoga ove godine bit Êe izloæen nakit ruËne izrade zlatarske radnje Biserke JakπiÊ Reif iz Zagreba. Namjera ove izloæbe je da predstavimo zlatarsku tradiciju i pokaæe se nakit koji je, osim ljepote, ispravno izveden na najviπoj tehniËkoj i estetskoj razini. Svi izloæeni eksponati su unikati i moÊi Êe se kupiti po pristupaËnim cijenama.
Piπe: Slavko PetriÊ Snimio: Nikola Wolf U posljednje vrijeme koprivniËki kuglaËi nadmeÊu se u postavljanju rekorda kuglana, u Koprivnici i na drugim stazama. Najistaknutiji u tome su Marija Zver, Podravkina kuglaËica koja se i svjetski proslavila, te Zdravko VuËiÊ koji je ”sijevnuo” rekordom koprivniËke kuglane. Marija je sigurno sada najbolja kuglaËica Hrvatske. Dugo je Ëekala reprezentativni dres i opravdala povjerenje izbornika TonËija Mikca. Na Svjetskom prvenstvu, koje je odræano u poljskom Poznanu bila je u bronËanoj ekipi Hrvatske, bila je dræavna prvakinja u pojedinaËnoj konkurenciji, a na Svjetskom kupu u Salzburgu, kao prvakinja Hrvatske, bila je treÊa sa 472 Ëunja, a u kombinaciji s Branislavom BogdanoviÊem, koji je sruπio 1090 Ëunjeva i postigao rekord prvenstva, osvojila je prvo mjesto na svjetskom natjecanju. U Bolzanu na ekipnom Svjetskom kupu Marija je bila u Podravkinoj ekipi koja je osvojila sedmo mjesto. ©to se tiËe rekorda, ona ih niæe kao na tekuÊoj vrpci. - Nikada bolje nisam igrala. Postavila sam rekord kuglane u susretu sa Zagrebom u gostima sa 494 Ëunja, kuglane Tekstilca sa 507 Ëunjeva, s Varteksom u Koprivnici 531 Ëunj i u Vrbovskom sa 497 Ëunjeva. Veoma se trudim da igram πto bolje i to mi oËito uspijeva. Nisam od ku-
Najbolja Podravkina kuglaËica dobila je na dar cvijeÊe i narukvicu
glaËica koje na velika zvona zvone o svojim rezlultatima, cifre se ne mogu zaboraviti. Mogu ja i bolje - rekla nam je Marija. Djevojka koja je u Podravku doπla 1993. godine Ëvrsto je u hrvatskom i svjetskom kuglanju. To je i dobra prilika da je Marija sve vienija i na meti je jakih klubova. Ona po tom pitanju ne æeli otvoriti duπu, ali smo dobili naznaku da bi se moglo dogoditi da nupusti redove kluba u kojem se mlada Lepoglavka afirmirala. Bio bi to veliki gubitak za dræavne prvakinje koje, u posljednje vrijeme, ne igraju baπ najbolje, ali se vidi i pomak na bolje. Marija nam je rekla da o uzrocima slabijih izdanja moraju reÊi oni koji su zaduæeni za to.
Prijem za Mariju u ”Belupu” Proπlog ponedjeljka direktor ”Belupa” Stanislav BiondiÊ upriliËio je prijem za kuglaËicu Podravke Mariju Zver, koja je zaposlena u toj tvrtki. Razlog je bio πto je Marija, popularna Maja, osvojila na nedavno odræanom Svjetskom kupu u Salzburgu bronËanu medalju sa 472 sruπena Ëunja. Osim toga, ona je kao prvakinja Hrvatske u kombinaciji s Branimirom BogdanoviÊem osvojila prvo mjestu na svijetu, s tim da je BoganoviÊev udio u tome bio 1090 Ëunjeva - πto je svjetski rekord. Direktor Belupa u Ëestitarskom raspoloæenju spomenuo je da su sportski uspjesi Podravkinih sportaπa i prava propaganda za koncern. Osim usmenih Ëestitki, direktor je Maji predao i poklon - zlatnu narukvicu.
Martinjska noÊ u Zagrebu
Obavijesti
Predsjednik Stjepan MesiÊ u druπtvu Podravaca i ”Podravkaπa”
DKTK prireuje zabavu za svoje Ëlanove
Druπtvo kemiËara i tehnologa Koprivnica poziva svoje Ëlanove na druæenje uoËi blagdana Sv. Nikole i ulaska u novi milenij, u restoranu ”Klas” Koprivnica u petak 1. prosinca. Tim povodom pripremamo prigodne poklone za svakog sudionika, tombolu iznenaenja, te veËeru uz glazbu. Glavna nagrada ove zabave je obiteljski ruËak u restoranu ”Klas”. Cijena ovog aranæmana za Ëlanove DKTK iznosi 40 kuna i uplaÊuje se kod blagajnika Sanje PavloviÊ (tel. 651-518) Ëovjeku. Bilo je pohvala za moπt od 20. do 24. studenoga.
Tekst i ilustracija: Zvonko SigetiÊ
©timung Martinjske noÊi u velikoj kristalnoj dvorani zagrebaËkog hotela Interkontinental dosegnuo je vrhunac dolaskom u goste predsjednika Stjepana MesiÊa i joπ nekih visokih dræavnih duænosnika, kao da su Ëuli popevku ”Dobro mi doπel prijatel”. Naime, kada smo u proπlom broju naπeg lista dali podrπku ovakvim druæenjima i sponzorstvima u cilju promocije Podravine i jaËanju podravskog lobija u metropoli, nismo ni slutili da Êe se upravo to dogoditi na najljepπi moguÊi naËin dolaskom visokih uzvanika. Za stolom domaÊina znanih Podravaca Martina ©pegelja, predsjednika druπtva ”Podravec” Joæe Gaæija i podpredsjednika poznatog ”Podravkaπa” Draæena Berte, knjiæevnika Paje Kaniæaja te direktora Pivovare Æeljka MarkoviÊa (ovog puta kao predstavnika glavnog sponzora) naπli su se uz predsjednika MesiÊa, gradonaËelnik grada Zagreba Milan BandiÊ,
iz bilogorskih podruma, a tek nakon pola noÊi nakon πto je Druπtvena prehrana ”biπkup” Martin Sagner s miniπtrantima i pomoÊnicima prekrstio moπt u vino, pili su se zasigurno najbolji gemiπti u metropoli. A najbolji gemiπt dobije se je- 20. 11. ponedjeljak - Varivo vojniËki grah, salata dnostavnim postupkom kada se 21. 11. utorak - Hrenovke, krumpir pire, πpinat, πtrukli s viπnjama dobrom vinu dodaje najbolja mi- PeËeni pureÊi batak, mlinci, salata neralna voda lipiËki ”Studenac. S 22. 11. srijeda Ëaπom ”Studenca” u ruci rado su 23. 11. Ëetvrtak - Sarma, krumpir pire, voÊe viene dame koje su odræavale 24. 11. petak - Svinjetina u graπku, rizi-bizi, salata ravnoteæu u koliËini ispijenog vina i mineralne vode. Dakako da su mnogi bili veseli i æivi i uz pivo NOVINE DIONI»KOG DRU©TVA PODRAVKA ”Panonske pivovare”. OsnivaË i izdavaË: GrafiËko ureenje: Vanesa GrgiÊ Aukcija slika koju vodi Mladen PODRAVKA, prehrambena industrija, d.d. Koprivnica Tisak: Stubljar i ovaj puta je ispunila sva Direktorica Sluæbe za interno KoprivniËka Tiskarnica d.o.o. oËekivanja. Mnoge kuÊne zbirke komuniciranje: Koprivnica Naklada: umjetnina postale su bogatije za Jadranka Lakuπ Glavni i odgovorni urednik: 8300 primjeraka joπ jedno djelo. Branko Peroπ List izlazi svakog petka i primaju ga svi Zanjihala se je kristalna dvorana Redakcija lista: radnici besplatno. Adresa uredniπtva: u taktu polke podravske, do du- Boris Fabijanec, Mladen PavkoviÊ, Branko Peroπ, Slavko PetriÊ i Hrvoje Ulica Ante StarËeviÊa 32, boko u noÊ redale su se popevke ©labek 48000 Koprivnica Telefoni - direktni: ispod kristalnih lustera. I tako eto Fotograf: Nikola Wolf 651-505 (urednik) i veÊ trinajsto leto Podravci pune GrafiËki dizajn: 651-503 (novinari) jednu od najveÊih dvorana u Jana i Ivana Æiljak, FotoSoft Faks: 621-061 Hrvatskoj.
Jelovnik
Dobro mi doπel prijatel...
ministar Æeljko Pecek i joπ dosta poznatih lica. Treba reÊi da nakon viπe sluæbenih posjeta predsjednika MesiÊa, vezanih uz ime ”Podravke” (otvaranje nove tvornice Vegete u Koprivnici, zatim u Poljskoj, posjet ”Podravkinom” izloæbenom prostoru na ZagrebaËkom velesajmu) raduje dolazak meu Podravce i ”Podravkaπe” u ovako opuπtenoj atmosferi. Samom posjetom iskazano je poπtovanje prema gostoljubivom domaÊinu, podravskom
Broj 1535 Petak 17. studenoga 2000.
7
Sport Drugo pretkolo Lige prvakinja Olchim - Podravka Vegeta 21:19 (11:7)
Drugi poraz od Rumunjki
Piπe i snima:Ivo »iËin-Maπansker Sve πto se dogodilo u dvije utakmice 2. pretkola za ulazak u Ligu prvakinja izmeu Podravke Vegete i rumunjskih rukometnih prvakinja Oltchima imalo je svoj poËetak i kraj u Koprivnici proπle nedjelje. Poraz od jedan razlike bio je ipak odluËujuÊi. Izgubiti u Vilcei s dva razlike je ”luk i voda” kako inaËe tamo prolaze i jaËi klubovi od Podravke Vegete, barem oni na papiru. Podravka Vegeta izgubila je sa 21-19 (11-7), ali u igri koja je oduπevila i povremeno ”smrzla” 3000 super-korektnih gledatelja. Kad smo veÊ kod gledatelja, Rumunji su nas nauËili kako treba pozdraviti gostujuÊi sastav. Tako kako je u Rumunjskoj, diljem je Europe, jedino kod nas se svakoj igraËici nemilice zviædi li zviædi. Neki put bi Ëovjek najradije preskoËio koprivniËko predstavljanje. Ako se i zazviædalo, ustao je dugogodiπnji predsjednik kluba g. Gavrilesku i oπtro pogledao svoje izuzetne i vjerne navijaËe. Sve je bilo jasno. Kad smo veÊ kod navijaËa, jedan od najvatrenijih na novinarov upit o preËici prema hotelu i telefonu, doslovce ga je uzeo za ruku i doveo do hotela (grad ima 115.000 stanovnika). Nije htio popiti Ëak ni sok za πankom. Eto, da razbijemo jednu famu koja se s pravom πirila nakon prve Podravkine utakmice 1993. godine, kada je bilo grozno, na drugoj je bilo veÊ puno ljepπe, a ovaj put Rumunjska nam je ostala, osim poraza i ispadanja, u lijepom sjeÊanju. Ne smijemo zaboraviti da se u Bukure-
Poraz usprkos dobroj igri klupskim lijeËnikom Draæenom SaËerom, tajnicom Anom MatiπiÊ te Ëlanovima Uprave kluba Dragicom ©alamon i Ivicom BenotiÊem. BuduÊi da su svi uvijek radoznali i pitaju tko je joπ putovao, reÊi Êemo da su bila i Ëetiri novinara: Ognjen NagliÊ iz Hrvatskog radija, Draæen Mrvec iz VeËernjeg lista, Renata Beluhan iz Sportskih novosti i vaπ suradnik, najstariji Ëlan ekspedicije, koji je opsluæio Vjesnik, Jutarnji list, Glas Podravine i Podravku. Kad smo veÊ kod tih podataka, jedini koji su u Vilcei boravili dosad sva tri puta bile su Mihoci, PalËiÊ, MatiπiÊ i potpisnik. O utakmici samo moæemo reÊi da je sve toËno πto je napisano u dnevnim novinama, a to je da je Podravka Vege-
ta odigrala jednu od najboljih utakmica u Europi, da nam je sluæila na Ëast i ponos, da smo istodobno nas nekolicina nezavisno utvrdili da ta momËad ima karakter. Spletom okolnosti, u kojima su dobar udio imali makedonski suci Acev i Nikolovski, Podravka Vegeta doπla je Ëak na minus sedam golova - 9:16. Bilo je to u 38. minuti, kada se ulaskom Marije »uljak dogodilo Ëudo. Moæda se trebala dogoditi Rumunjska da nam se dogodi »uljak. Uz nju posebno istiËemo Hrg, za koju smo Ëesto puta strpljivo Ëekali da shodno svojem iskustvu i potencijalu iskaæe ono rukometno neπto. Ona je to u Vilcei uËinila. Dala je πest golova, jedan zanimljiviji od drugog, manje-viπe sve
Svjetski kup u kuglanju - pojedinaËno
Prva A liga kuglaËica
Zlato i bronca za Maju
Povratak pobjedama
Orehovec) najviπe oslabljena. U sljedeÊem kolu u subotu Podravka gostuje u Splitu na kuglani stadiona u Poljudu protiv ekipe Splita.
Piπe: Æeljko ©emper Od 4. do 5. listopada u gradiÊu Halleinu nedaleko Mozartovog grada Salzburga odræan je pojedinaËni Svjetski kup za kuglaËice i kuglaËe. Na njemu se natjeËu samo pojedinaËni prvaci dræava, a ove godine Hrvatsku je zastupala Marija Zver, kuglaËica Podravke i Branislav BogdanoviÊ, Ëlan Kandit-Premijera iz Osijeka. Naπa Maja nije iznevjerila naπa oËekivanja: u subotu je izmeu 13 prvakinja πestim rezultatom (460 Ëunjeva) ”uhvatila” finale, dok je u nedjelju bila joπ bolja, sruπila je 472 Ëunja i osvojila sjajno treÊe mjesto i bronËanu medalju. U muπkoj konkurenciji Branislav BogdanoviÊ, inaËe svjetski rekorder, bio je nenad-maπan: u kvalifikacijama prvog dana sruπio je fantastiËnih 1090, a u nedjeljnom finalu 1040 Ëunjeva, πto je bilo dovoljno za zlatnu medalju. Kako se rezultati finala u æenskoj i muπkoj konkurenciji zbrajaju za ekipni poredak, naπ sjajan dvojac osvojio
πtu i lijepoj Vilcei od 8. do 13. prosinca odræava Europsko rukometno prvenstvo (bez Hrvatske, naæalost). Drugi lijepi trenutak u Vilcei bio je dolazak cijele obitelji Tirca na veËernji trening Podravke Vegete u petak. Ne moramo ni reÊi da su skoro pale suze. Marijana Tirca radi u klubu, i prije i poslije podne prve rukometne korake uvjeæbava s djecom u starosti od osam do 10 godina. KÊerkica Sorina od 17 mjeseci stalno je s njom u dvorani. Direktor Podravke Vegete Berislav SlukiÊ poæurio se i ponudio maloj Sorini ugovor s Podravkom. Za vrijeme utakmice Tirca je sjedila zajedno s Podravkinim priËuvama StanËin, ©ariÊ i JuriÊ te koprivniËkim gradonaËelnikom i
je prvo mjesto i zlatnu medalju. Tako je hrvatsko kuglanje, naπ najtrofejniji sport na svjetskoj sceni, osvojilo joπ tri medalje: dva zlata i broncu. Nakon povratka iz Austrije Marija Zver, popularna Maja, izjavila je : - Jako sam sretna nakon ovog joπ jednog naπeg svjetskog uspjeha, kako nas dvoje pojedinaËno, tako i hrvatskog kuglanja. Nemam rijeËi da opiπem taj osjeÊaj sreÊe, kad stojiπ na pobjedniËkom postolju, sluπaπ hrvatsku himnu, a ona se u nedjelju izvodila Ëak dvaput. Nisam se nadala medalji u takvoj straπnoj svjetskoj konkurenciji, a bilo je neizvjesno do samog kraja. Od Ëuvene Ëeπke kuglaËice Dobeπove, svjetske rekorderke, bila sam bolja za samo Ëetiri Ëunja, Ëak sam mislila da Êu biti Ëetvrta, ali bronca je na kraju ipak bila moja. Sve pohvale, uz naπu dobru igru, pripadaju naπim sjajnim navijaËima, naπim brojnim radnicima u Austriji, koji su bili oduπevljeni naπom igrom i plasmanom, a mi njihovim navijanjem.
Malonogometni susret Podravke i GavriloviÊa
Pobjeda u Petrinji Najave Podravkinog menadæmenta da Êe na poraz u malonogometnoj utakmici od poslovnih partnera iz GavriloviÊa u uzvratnom susretu odgovoriti pobjedom, obistinile su se. U utakmici odigranoj u petak 3. studenoga ”Podravkaπi” su postigli dva pogotka, a primili jedan, pa su uzdignutih ruku napustili parket sportske dvorane u Petrinji. DomaÊini su poveli u prvom poluvremenu, i kad su veÊ pomiπljali da Êe kao i prije dva tjedna u Koprivnici ostvariti pobjedu, proradili su Podravkini strijelci Ranko Tuπek i Miroslav Puæ. Donijeli su veselje svojoj momËadi, u kojoj su igrali Dejan SlukiÊ, Æeljko LjubiÊ, Milan ©arlija, Zlatko PaveπiÊ, Damir Perlok, Tomislav Novoselec, Marin ZeËeviÊ, Stjepan Belko, Kreπimir TodoriÊ i Stjepan CirkoviÊ. Selektor je bio Dragan Habdija. Postigli su i dogovor o tome da sportski susreti postanu tradicionalni, uz moguÊnost da im se prikljuËe i menadæeri iz drugih hrvatskih prehrambenih tvrtki.
su bili njeni poznati niski udarci. »uljak s dva skok πuta, potom PerËulija iz kontre, dovele su Podravku Vegetu u 42. minuti na 12:16, da bi Ëak i Mihoci iz skok πuta (!) smanjila na 13:16. Onda je Maljko skinula 7 m Luci, a Hrg je dovela stanje na 14:16 u 46. minuti. U istoj je Bora dala gol za Oltchim, ali je Mihoci u 47. sa 7 m smanjila na 15:17. Zadnja nada u uspjeh bio je pogodak »uljak iz protunapada u 53. minuti za 18:19, nakon Ëega je pogodila stativu, a odbijenu loptu prihvatila je Vresk, kojoj je Kerekes obranila, a Bora u protupanadu dala gol za 18:20. Zadnji pogodak »uljak za 19:20 malo je toga mogao promijeniti, jer je Bora povisila na dva razlike. Moglo je biti i samo jedan, ali je Kerekes u zadnjoj minuti obranila udarac Marije »uljak. Tako je Oltchim sa πest rumunjskih i dvije ukrajinske reprezentativke otiπao u Ligu prvakinja, a Podravka Vegeta u Kup EHFa. IzvlaËenje parova je 21. studenoga u BeËu, prvu utakmica igra se 6/7. sijeËnja, a uzvrat 13/14. sijeËnja iduÊe godine.
Susret s Marianom Tirca
Podravka - Vrbovsko 7:1 (2712:2544)
Rezultati: Æunek - Karas 1:0 (462:394), Zver - BokuliÊ 1:0 (497:414), VuËiÊ- NeraliÊ 1:0 (447:413), Horvat-BoæiËiÊ 0:1 (416:4359), V.Paπica-Hajdin 1:0 (445:444), Picer-RebroviÊ 1:0 (445:444).
samo 22 Ëunja u korist Podravkaπa, jer su imali dva izrazito slaba rezultata. IgraË utakmice bio je Marijan ©tefoiÊ sa 891 Ëunjem. Na vrhu ljestvice prva je Podravka s maksimalnim brojem bodova, 14 iz sedam utakmica. U subotu (10 sati) u Koprivnicu stiæe ÆeljezniËar iz Bjelovara. Rezultati: BakaË 829, VuËiÊ 857, GroπaniÊ 798, Troπelj 721, ©tefoiÊ 891, Betlehem 850.
Piπe: Æeljko ©emper
Prva B liga kuglaËica
Prva liga nogometaπa:
Nakon serije od tri poraza kuglaËice Podravke zaigrale su odliËno i na domaÊim stazama pobjedile ekipu iz Vrbovskog rezultatom 7:1. Podravkaπice su u ovu utakmicu uπle vrlo motivirano, sa æeljom da se iskupe za crnu seriju koja je bila posljedica teπkog rasporeda, kad su triput zaredom gostovale protiv jakih ekipa. Ivka RoguljiÊ, trenerica Podravke, krenula je na startu s ”teπkim figurama” (Zver - Æunek), s namjerom da veÊ u otvaranju razbije ambicije goπÊi. Tako su u prvom bloku odliËno odigrale Marija Zver i Vesna Æunek, dovele Podravku u vodstvo od 2:0, s prednosti od nedostiænog 151 Ëunja. U drugom bloku najviπe πto goπÊe uspijevaju, to je osvajanje poËasnog poena i smanjenje rezultata na 3:1. Verica VuËiÊ u vrlo dobrom izdanju uvjerljivo je bolja od bivπe reprezentativke NeraliÊ. U zadnjem bloku ipak malo rezultatske neizvjesnosti, jer se odigrala rijetko zanimljiva zavrπnica: Vesna Paπica i Ljiljana Picer protiv najboljeg gostujuÊeg tandema, svaka je sruπila po 445 Ëunjeva, dok su njihove protivnice bile slabije za po jedan Ëunj. Na kraju Podravkaπice s odliËnim prosjekom od 452 Ëunja osvajaju dva boda i vraÊaju se na pobjedniËku stazu. Na pitanje onih koji samo povrπno prate kuglanje ”©to se to dogaa s kuglaËicama Podravke?”, treba dati odgovor: dosadaπnji rezultati su pokazali da Êe ovo prvenstvo biti izuzetno zanimljivo i neizvjesno do kraja. Za titulu prvakinja Hrvatske borit Êe se Ëetiri-pet ekipa, prije svih pojaËani Zagreb i Osijek, tu je opet jako Jedinstvo, Rijeka je ostala u istom sastavu, dok je Podravka (bez BuniÊ i
”Razmontirale” Bod Elektroniku Belma - L.B.Elektronika 6:2 (2426:2425) Mlade kuglaËice Belme postigle su sjajnu pobjedu u rijetko dramatiËnoj zavrπnici. Sa 6:2 pobijedile su zagrebaËku L. B. Elektroniku, ekipu iz gornjeg dijela ljestvice. Nakon dva bloka Belma je povela sa 4:0 i nedostiænih 84 Ëunja prednosti, a odliËno je opet odigrala dvojno registrirana Vesna Paπica, s 455 sruπenih Ëunjeva igraËica utakmice. Ali u zadnjem bloku goπÊe se nisu predavale, te pokuπavaju nemoguÊe, velika prednost Belme od 84 Ëunja topila se poput sladoleda na ljetnom suncu. Na kraju prava drama, goπÊe su nadomak boda, odluËuju zadnje kugle, a sreÊa je na strani Belme: bolja je za samo jedan Ëunj, ali ipak dovoljno da osvoji dva vrijedna boda. Rezultati: Tuba 402, Milas 394, V.Paπica 455, Æ.Paπica 387, DuπiÊ 405, HirjaniÊ 383.
Druga liga sjever kuglaËa
Maksimalan uËinak Zanatlija - Podravka 1:7 (4924:4946) KuglaËi Podravke zabiljeæili su u 7. kolu i sedmu pobjedu. Na gostovanju u »akovcu visoko su porazili domaÊeg Zanatliju rezultatom 7:1. Nije to bila utakmica za pamÊenje, u Ëunjevima razlika je
bio blizu
Marsonia - Slaven Belupo 2:1 (0:0) Piπe: Slavko PetriÊ Ohrabreni pobjedom u Zagrebu nogometaπi domaÊe Marsonije æustro su krenuli da Ëim prije daju gol, ali su ih Slavenaπi vrlo brzo primirili i uspostavili terensku ravnoteæu. Bilo je prigoda za postizanje golova i s jedne i s druge strane, ali mreæe se u prvom dijeli nisu tresle. No, zato su domaÊi gledatelji doæivjeli neugodu kada je Dodik u 60. minuti ”preletio” obranu domaÊih, nakon neuspjelog postavljanja zalea, i rutinerski doveo Slaven u vodsto. Marsonia, predvoena trenerom Zlatkom KranjËarom, koji je imao kratku trenersku epizodu i u Slavenu, krenula je tada na sve ili niπta. VeÊ brzo dolazi do poravnanja, i to nakon osam minuta, kada je BrnjiÊ iz blizine matirao Solomuna. DomaÊima se trud isplatio kada je AliÊ, koji je uπao u igru u drugom dijelu, sa 16 metara jakim udarcem uspio svladati koprivniËkog vratara. Po obiËaju, trener Slavena Mladen FranËiÊ ne osporava pobjedu Marsonia, ali je rekao i to da bi nerijeπen rezultat bio pravilan odraz onoga πto se na terenu dogaalo. Slaven Belupo je na ovoj utakmici igrao u sastavu: Solomun, FerenËina, Crnac, KaciÊ, Brgles, Meimorec, Posavec, (HavaiÊ), Muæek, AmiæiÊ, JurËec (Gerπak), Dodik.
8
Broj 1535 Petak 17. studenoga 2000.
Marketinπka akcija
“Danica” u zagrebaËkom Kaptol centru
Dobitnici nagrada Dolcela Komisija u sastavu: Slavko SiË, Viπnja Vosak, Emilija SaËer i Katarina SitariÊ izvukla je dobitnike. To su : 1. nagrada Marijan Gal, informatika
Nagradna igra !
3 Podravka d.d. A. StarËeviÊa 32 48000 Koprivnica
2. nagrada Boæica PetriËeviÊ, druπtvena prehrana ZagrebaËki Kaptol centar bio je domaÊin vrlo uspjeπne akcije unapreenja prodaje mesne industrije “Danica”. Brojni posjetitelji nestrpljivo su Ëekali na red za okretanje ruleta - Podravkinog kola Danica kako bi osvojili nagrade slasne paπtete, a maliπani su se kroz igru zabavljali s laviÊem Leom. Akcija je posluæila i za testiranje nove ambalaæe za Podravka paπtetu. Sve reakcije su pokazale da se potroπaËima dopada crvena boja limenki, te da im sama marka Podravka ulijeva povjerenje u visoku kvalitetu proizvoda. Akcija u Kaptol centru zapravo je poËetak nove marketinπke kampanje koja Êe se u narednom razdoblju odvijati na Ëak 200 prodajnih mjesta u Hrvatskoj.
3. nagrada
Nagradna igra !
Anica Ledinski, istraæivanje i razvoj Nagrade se mogu podiÊi u Dolcela timu, 1. kat poslovne sedmorokatnice.
U Kriæevcima je od 9. do 12. studenoga odræan 3. æupanijski obrtniËki i gospodarski sajam
Uspjeπan i zapaæen nastup “Studenca” piπe Boris Fabijanec U kriæevaËkoj Sportskoj dvorani koprivniËko-kriæevaËki æupan Nikola Gregur sveËano je 9. studenoga otvorio 3. æupanijski obrtniËki i gospodarski sajam. Na sajmu se predstavilo viπe od 60 tvrtki iz naπe, potom VirovitiËko-podravske, OsjeËko-baranjske, Primorskogoranske, Bjelovarsko-bilogorske, Meimurske i ZagrebaËke æupanije, a internacionalni “πtih” sajmu dali su gospodarstvenici iz maarske æupanije Somogy. U Ëetiri dana sajmovanja nekoliko tisuÊa posjetitelja obiπlo je izloæbene prostore. Jedan od njih posebno je bio zapaæen - izloæbeni prostor “Studenca”. Naime, ljubazne hostese na malom, ali vrlo atraktivno ureenom izloæbenom prostoru svakodnevno su dijelile prigodne marketinπke materijale, a nekoliko puta na dan organizirale su se besplatne degustacije svih vrsta i okusa “Deita”, te mineralne, negazirane i izvorske vode “Studenac” i “Studena”. Sve u svemu, potroπaËi iz Kriæevaca i okolice imali su prigodu joπ jednom se uvjeriti u standardno dobru kvalitetu piÊa “Studenac” koja je sve ËeπÊe na stolovima obitelji i ugostiteljskih radnji.
Dobra vijest iz Dolcela tima! Usporedo s nagradnom igrom "Dolcela - put slatkih æelja" koja zapoËinje ovaj mjesec, a u kojoj zaposlenici Podravke ne mogu sudjelovati, Dolcela organizira posebnu nagradnu igru za Podravkaπe. Slanjem prednje stranice svog najomiljenijeg Dolcela proizvoda u omotnici na koju treba zalijepiti kupon iz novina zaposlenici Podravke stjeËu moguÊnost dobivanja vrijednih tjednih nagrada te super nagrade na kraju akcije. Omotnice sa zalijepljenim kuponom i prednjom stranicom najdraæeg Dolcela proizvoda moæete ubaciti u posebne kutije s naznakom za nagradnu igru "Slatki dodir fantazije " ispred restorana druπtvene prehrane u poslovnoj sedmorokatnici i na Danici, zatim na Tinbaru i na porti Belupa ili ih moæete poslati poπtom. Svakog Ëetvrtka komisija sastavljena od predstavnika Dolcela tima i Odnosa s javnoπÊu izvlaËit Êe nagrade, a imena dobitnika bit Êe objavljena u novinama Podravka.
SUPER NAGRADA Dolcafe servis za cappucino, BoæiÊni set TJEDNE NAGRADE 1. NAGRADA poklon paket (Tupperware posuda, zidni sat, kist, pregaËa, krpa) 2. NAGRADA poklon - paket proizvoda Dolcela 3. NAGRADA poklon - paket proizvoda Dolcela
Podravka d.d., A. StarËeviÊa 32, 48000 Koprivnica
Gastro-promotori savjetuju:
Pilav od janjetine Sastojci:
(za 4 osobe) 1 kg janjetine, 30 dag riæe, 1 sveæanj povrÊa za juhu, papar, sol, 4 lice ulja, kosani perπin, 1 ælica Vegete NaËin pripreme: Janjetinu izreæite na komade pa je skuhajte skoro do kraja zajedno s oËiπÊenim i izrezanim povrÊem Viljam Cvek i Draæen –uriπeviÊ za juhu i malo soli.
Posebno na ulju kratko popræite riæu, pospite je paprom i Vegetom, promijeπajte pa stavite u vatrostalnu posudu ili tepsiju. Na riæu sloæite komade kuhane janjetine i izrezano povrÊe za juhu. Sve zalijte juhom u kojoj se kuhala janjetina, pa stavite u peÊnicu i pecite oko 20 minuta na temperaturi od 200 stupnjeva. Uz ovo jelo obiËno se posluæuje jogurt, ali Êe prijati i neka svjeæa salata. Dobar tek!
Crta: Ivan Haramija - Hans