ISSN 1330 - 5204
Godina XXXIX Broj 1536 Petak 24. studenoga 2000.
List dioniËkog druπtva “Podravka” Koprivnica Restrukturiranje u ”Podravki”
Podravki Zlatni meunarodni kuhar Uvodnik
3.str.
LovaËke priËe 2.str.
Obljetnica vukovarske tragedije
Piπe: Jadranka Lakuπ
I ”Podravkaπi” odali poËast vukovarskim ærtvama
Novine koje su pred vama, a koje iz broja u broj nastojimo poboljπati postaju nam sve tjesnijima. Dogaanja u Podravki i oko Podravke su takva da bi bez problema ispunili deset pa i viπe stranica. Ovako smo u predvienih osam nastojali ugurati sve najbitnije teme od onih vezanih za restrukturiranje i strategiju razvoja do onih o uspjeπnim marketinπkim aktivnostima, implementaciji sustava HACCP u Podravka Kft Mohacs, te o sklapanju ugovora izmeu Podravke Polska i talijanske Barille, a da istovremeno objavimo i sve stalne rubrike. U tome nismo do kraja uspjeli, jer objavljujemo i radni kalendar za 2001 godinu, pa su neke rubrike izostale. No vjerujemo da Vas to neÊe odviπe smetati jer objavljujemo zanimljive i aktualne napise. Tako na drugoj stranici moæete saznati πto Podravka oËekuje od otvaranja jugoslavenskog træiπta, a na treÊoj proËitati temu o restrukturiranju o Ëemu govori zamjenik predsjednika Uprave mr Æeljko – urina, a posebno vienje ima gost kolumnist VeËernjeg lista Æeljko Kruπelj. Raduje nas sve veÊi krug suradnika u novinama i sve bolja suradnja s razliËitim sluæbama i sektorima u Podravki. Posebice se to odnosi na Marketing iz kojeg nas gotovo zasipavaju informacijama. Jedna se odnosi i na trodnevni boravak nagraenih potroπaËa u igri “Podravkinim juhama do stana “ koji su naπi gosti od 23. do 25. studenoga. S obzirom na pripreme i veÊ uobiËajenu gostoljubivost Podravkaπa koji svoje goste doËekuju otvorena srca, nesumnjivo je da Êe se potroπaËi iz cijele Hrvatske osjeÊati »lanovi ”Podravkine” udruge, sa svojim obiteljima, bili su na kriænom putu zajedno s brojnim graanima iz svih krajeva Hrvatske ugodno u naπem kraju. Oni to i zasluæuju jer su predstavnici tisuÊa i Tekst i slika: Mladen PavkoviÊ ce, a potom Ëitanjem ulomaka - »lanovi naπe Udruge svake Nakon gradskog groblja, VutisuÊa ljudi koji kupuju naπe proizvode iz romana ”Vukovarski deveti godine na dan obiljeæavanja kovarci, roditelji poginulih, brai kojima tako zahvaljujemo na iskakrug” autora Miljenka Miljko- pada grada posjeÊuju Vukovar nitelji i drugi posjetili su i OvËalanovi Udruge branitezanoj privræenosti.
Zapaæeno Za izuzetan doprinos meunarodnom kulinarstvu Podravki i gastropromotoru Viljemu Cveku dodijeljena je prestiæna nagrada “Cuoco d‘oro internazionale 2000/ 2001 “ - Zlatni meunarodni kuhar. Kulinarska nagrada, koju je primilo samo πest restorana iz cijelog svijeta, uruËena je predstavnicima Gastrotima Podravke 21. studenoga u πvicarskom gradu Luganu .
»
lja, invalida i udovica Domovinskog rata djelatnika ”Podravke” u subotu 18. studenoga posjetili su Vukovar. Toga se dana u ovom gradu obiljeæavala deveta obljetnica njegove okupacije i tragedije, odnosno Dan sjeÊanja na ærtve iz 1991. godine. Obiljeæavanje je zapoËelo minutom πutnje za sve poginule u dvoriπtu vukovarske bolni-
viÊa, koji je, kako je i tom prigodom istaknuto, dobio nagradu ”Bili su prvi kad je trebalo” πto ju je ove godine prvi put dodijelila ”Podravkina” udruga. Nekoliko kilometara duga kolona potom je poπla ulicama grada na kriæni put do gradskoga groblja, gdje su izaslanstva i udruge poloæili vijence i zapalili svijeÊe.
- kazao nam je Mirko OæegoviÊ. Osim toga, svake Nove godine toËno u ponoÊ kod Kriæa na uπÊu Vuke u Dunav organiziramo i nesvakidaπnji doËek - sjeÊanje na sve ærtve srpske agresije. Vukovar je joπ uvijek jako razruπen, iako se mnogo toga obnovilo. Hrvatski dom kojeg gradi naπa æupanija veÊ je pod krovom, πto nas je osobito obradovalo.
ru. Tamo je stradao veliki broj nevinih graana Vukovara. Meutim, nitko od odgovornih za ova zlodjela joπ nije odgovarao. »lanovi ”Podravkine” udruge na odlasku iz Vukovara potpisali su inicijativu o prijateljskom povezivanju naπa dva grada Koprivnice i Vukovara, koju su odmah dostavili i gradonaËelniku dr. Draæenu SaËeru.
2
Broj 1536 Petak 24. studenoga 2000.
Podravka na susretu hrvatskih i jugoslavenskih gospodarstvenika u Beogradu
Osvrt
Pravi trenutak za prodor na jugoslavensko træiπte LovaËke priËe Piπe: Hrvoje ©labek
U velikom medijskom interesu za proπlotjedni susret tisuÊinjak hrvatskih i jugoslavenskih gospodarstvenika u Beogradu Podravka je igrala zapaæenu ulogu. Njen direktor za prodaju u jugoistoËnoj Europi Davor PopoviÊ bio je neizostavan sugovornik u televizijskim javljanjima iz Beograda, iako nekakav spektakularni viπemilijunski ugovor Podravka nije sklopila. Njezine su namjere, naime, dugoroËne prirode, a njen biznis sudeÊi prema najavama - brzo Êe rasti, iako joπ dugo neÊe dostiÊi predratne parametre. Desetak autobusa s 400 hrvatskih gospodarstvenika, koji su se u organizaciji Hrvatske gospodarske komore otputili u joπ uvijek u gospodarskom smislu terru incognitu, u beogradskom hotelu ”Hiat” doËekalo je joπ brojnije druπtvo od petstotinjak jugoslavenskih poslovnih ljudi, πto samo po sebi govori o æeljama i interesima za gospodarskom suradnjom. U proteklih deset godina su najprije nikad proglaπeni rat, a potom MiloπeviÊeva politika posvemaπnje izolacije, poslovne kontakte dviju susjednih zemalja sveli na razinu nepostojanja. Zasad joπ uvijek samo deklarativnim demokratskim promjenama u SR Jugoslaviji stvaraju se uvjeti za obnavljanje takvih kontakata, jer su se oËekivanja stvarne liberalizacije tamoπnjeg træiπta naglo poveÊala. Ta se oËekivanja svode na promjenu Ëetiriju kljuËnih stvari πto onemoguÊuju poslovanje hrvatskih tvrtki na jugoslavenskom, zapravo srpskom træiπtu (jer je Crna Gora ekonomski drugi par rukava). O smanjenju cari-
na, koje za glavninu prehrambenih proizvoda iznose 41 ili 101 posto, o reguliranju platnog prometa izmeu dviju zemalja, o stvaranju zakonodavnih temelja za registraciju poduzeÊa i o ukidanju viza, poredano po vaænosti, ovisi u kojoj Êe se mjeri i kada kontakti ostvareni na beogradskom susretu i ozbiljiti. Dojam s nedavno odræanog prehrambenog sajma u Novom Sadu da su jugoslavenski potroπaËi gladni Podravke potvren je i u Beogradu u miljeu poslovnih ljudi. Davor PopoviÊ tamo se susreo sa stotinjak potencijalnih partnera, a u Koprivnicu je donio i pet konkretnih poslova, narudæbi ”Vegete”, juha, djeËje hrane, ”Fantova” i ”Dolcele”. Samo o dinamici realizacije najavljene liberalizacije træiπta ovisi kada Êe roba i krenuti. S minimalnim ispunjenjem najava, tvrdi PopoviÊ, Podravka Êe u iduÊoj godini na srpskom træiπtu ostvariti promet od 50 milijuna kuna: - Ovaj susret je zapravo prvi korak. On je pokazao koliki je interes hrvatskih gospodarstvenika za træiπte SRJ, a s druge strane, pokazao je koliki je interes jugoslavenskih privrednika za proizvode iz Hrvatske. Vidjeli smo da je taj interes s obje strane velik. Ako u ovom trenutku Podravka ne ue na tamoπnje træiπte, propustit Êe veliku πansu. Za godinu-dvije dana odnosi izmeu naπih zemalja vjerojatno Êe se normalizirati jer sve govori da stvari idu u tom smjeru. Dakle, ako Êemo Ëekati taj trenutak, prodor Êe biti znatno teæi jer Êe træiπte veÊ biti popunjeno konkurencijom. Tih 50 milijuna kuna oËekivanja za iduÊu godinu tek je malen postotak nekadaπnjeg Podravkinog prometa u
Davor PopoviÊ Srbiji, koji se kretao na oko 30 posto njenog ukupnog prometa, ali nikako nije zanemariv, pogotovo ako se uzme
Podravkina imovina u SRJ NasreÊu ili naæalost, kako se uzme, Podravki su u SR Jugoslaviji od 1991. godine nedostupne (samo) dvije nekretnine. Radi se o uredskim prostorima u Beogradu i o skladiπtu u Niπu. Stvari s ta dva prostora stoje ovako: Podravka je njihov vlasnik, ali je jugoslavenska dræava svojom odlukom te prostore (kao i prostore drugih hrvatskih tvrtki) dala na upravljanje srpskim tvrtkama. Konkretno, Podravkinim uredima u Beogradu sluæi se zastupnik ”Motorole” za SRJ, a niπki skladiπni prostori sluæe u za to predviene svrhe, doduπe ne Podravki. S obzirom na vjerojatno skoro otvaranje jugoslavenskog træiπta, Podravka bi uskoro tamo mogla registrirati svoje poduzeÊe. Naravno da bi joj poslovni prostori dobro doπli. Ipak, vjerojatno se tako brzo baπ neÊe vratiti u svoje urede i koristiti se svojim skladiπtem. Ipak, kako doznajemo, joπ 1994. godine Podravka je angaæirala jednu beogradsku kuÊu koja je proteklo vrijeme vrlo efikasno πtitila njene robne marke od falsifikata, pa bi ta (ili koja druga) kuÊa mogla povesti brigu i o Podravkinoj ”izvlaπtenoj” imovini u SR Jugoslaviji. HoÊe li i u tome biti tako efikasna, vidjet Êe se...
Suradnja Podravke Polska Sp.z.o.o. i talijanske tvrtke Barilla na poljskom træiπtu
Podravka ekskluzivni distributer talijanske Barille u Poljskoj Piπe: Saπa BlaæekoviÊ U srijedu 22. studenoga Marco Bonati, izvrπni direktor Barille za meunarodno poslovanje, i Davorin GojkoviÊ, direktor Podravke u Poljskoj, potpisali su ugovor o suradnji kojime Podravka Polska Sp.z.o.o. postaje ekskluzivni distributer proizvoda talijanske tvrtke Barilla na poljskom træiπtu. Talijanska tvrtka Barilla sa sjediπtem u Parmi, koja je osnovana daleke 1877. godine, najveÊi je proizvoaË
tjestenine na svijetu i njeni se proizvodi mogu naÊi na gotovo svim kontinentima svijeta. Godine 1975. Barilla ulazi u drugu osnovnu djelatnost proizvodnju keksi pod markom Mulino Bianco. U devedesetima Barilla preuzima Misco, vodeÊeg proizvoaËa tjestenine u GrËkoj i tvrtku Pavesi, proizvoaËa konditorskih proizvoda, a 1997. godine Barilla gradi dvije tvornice u SAD-u - u gradovima Foggia i Ames u saveznoj dræavi Iowi. Podravka u Poljskoj ima razvijen vlastiti sustav distribucije, a suradnja s
kao moguÊi poËetak iskoriπtavanja potencijala desetmilijunskog srpskog træiπta. U najpovoljnim okolnostima, Podravkin rast u Srbiji tekao bi prema ovom scenariju: smanjenje carina - poËetak realizacije dogovorenih aranæmana, nestajanje zakonskih prepreka - osnivanje Podravkinog poduzeÊa u Beogradu, ugovor o slobodnoj trgovini... »vrsti rokovi sreivanja odnosa meu susjednim zemljama nisu precizirani, tek je sigurna razmjena otvaranja predstavniπtava gospodarskih komora dviju zemalja do kraja ove godine. Od iduÊe, moglo se Ëuti na beogradskom susretu, moæe se oËekivati znatnija go-spodarska suradnja. Do toga, naravno, na dræavnoj Êe razini trebati rijeπiti niz otvorenih pitanja, od povratka imovine do uspostave platnog prometa.
Barillom predstavlja suradnju dviju komplementarnih tvrtki Ëija je osnovna djelatnost proizvodnja prehrambenih proizvoda s markom. Poljska je, nakon hrvatskog, najznaËajnije Podravkino træiπte. Takoer, suradnja Barille i Podravke na træiπtu Poljske otvara moguÊnosti suradnje na drugim træiπtima, primjerice træiπtu SlovaËke gdje Podravka takoer ima razvijenu distributivnu mreæu. Isto tako, interesantno podruËje suradnje za obje tvrtke predstavlja i gastro-segment usmjeren na velike potroπaËe
poput hotela i restorana. Naime, Podravka je razvila vlastiti gastro-segment poslovanja, ukljuËujuÊi i distribuciju, te postoji moguÊnost da Barilla i Podravka surauju u obradi tog træiπnog segmenta. Direktor Barille za srednju i istoËnu Europu sa sjediπtem u Zagrebu, Fabio Fabris, izjavio je povodom potpisivanja ugovora izmeu Barille i Podravke Polska Sp.z.o.o.: - Potpisivanje ugovora izmeu dvije tvrtke otvara moguÊnost jaËeg prodora Barille na poljsko træiπte na kojem Podravka veÊ ima etablirane marke i razvijenu distribuciju, a takoer otvara i moguÊnost razvoja suradnje. Konkretno, to se u poËetku odnosi na moguÊnost suradnje na slovaËkom træiπtu, a isto tako u gastro-segmentu. Podravka veÊ ima razvijen odnos s velikim kupcima, odnosno gastro seg-mentom, te postoje izgledi da i u tom dijelu razvijemo suradnju.
Biljeπka
IsplaÊeno 300 kuna boæiÊnog dara djeci Piπe: H. ©labek
Prema Ëlanku 68. Kolektivnog ugovora svaki zaposlenik koji ima djecu do 12 godina, a koja preko njega ostvaruju pravo na zdravstvenu zaπtitu, ima pravo na boæiÊni dar za tu djecu u vrijednosti od 300 kuna. Ove se godine prvi put neÊe dijeliti darovi, nego je u drugom obroku plaÊe za mjesec listopad isplaÊen novac, dakle 300 kuna. Takva odluka donijeta je zbog Ëestog nezadovoljstva roditelja igraËkama dobivenima za svoju djecu prijaπnjih godina. Ostaje joπ pitanje πto Êe biti sa zabavnim programom i predstavama za djecu koje su pratile dodjelu darova, ali ovakvim “isplaÊivanjem boæiÊnog dara” izbjegnut Êe se reklamacije na sadræaj djeËjeg “pokon-paketa”. No, pitanje je koliko Êe roditelja svojoj djeci kupiti igraËku za 300 kuna, a koliko Êe ih djecu opskrbiti odjeÊom, obuÊom, ili pak 300 kuna upotrijebiti za krpanje kuÊnog budæeta.
Piπe: Zvonimir MrπiÊ Je li Podravka lovac ili lovina? pitanje koje se sve ËeπÊe javno postavlja. Je li sezona lovostaja ili je jesenska lovna sezona otvorena? Napokon, hoÊe li u Koprivnicu doÊi Vikinzi, Samuraji ili Matadori? Svako ozbiljno poduzeÊe ima potrebu znati postoji li potencijalni interes i potreba za stvaranjem saveza sa sliËnim i podjednako moÊnim kompanijama i s druge strane ima li u okruæenju poduzeÊa koja se mogu povoljno kupiti. Strateπko udruæivanje ima za cilj jaËanje oba poduzeÊa i trebalo bi imati sinergiËni uËinak. Udruæena poduzeÊa trebala bi biti moÊnija i uspjeπnija nego dva pojedinaËno. Dobro je znati postoje li u okruæenju poduzeÊa koja su interesantna za preuzimanje. Dakle, poduzeÊa Ëijim akviriranjem (kupovanjem) se mogu, uz znatno niæa ulaganja, ostvariti ciljevi poslovanja. DoÊi do odreenog proizvoda - marke proizvoda ili træiπta ili pak otkloniti konkurenciju. Iako je potrebno znati i tko nas moæe preuzeti i s kim bi se mogli udruæiti i koga bi Podravka mogla kupiti, to joπ uvijek ne znaËi da su zapoËeti, a kamoli uspjeπno okonËani pregovori. Predsjednik Uprave Podravke Darko Marinac izjavio je da nije toËno da naπi vlasnici pregovaraju s bilo kakvim tvrtkama o bilo kakvom preuzimanju. Jednako tako, rekao je, da bi, odluËimo li se udruæivati, logiËan izbor bio japanski “Ajinomoto”, norveπki “Rieber&son” i πpanjolska “Galina blanca” poduzeÊa s kojima Podravka dugo i uspjeπno surauje. Podravkine dionice nalaze se u javnoj ponudi ZagrebaËke burze πto obavezuje poduzeÊe na transparentnost poslovanja, ali i na transparentnost trgovanja dionicama. Pored toga Zakon o vrijednosnim papirima vrlo je restriktivan i propisuje jasnu proceduru preuzimanja odreenog poduzeÊa, njegovog strateπkog udruæivanja ili akviriranja. Podravka je istovremeno lovac, ali sasvim sigurno i neËija poæeljna lovina. Da bi teæe bila ulovljena mora neprestano rasti, razvijati se, uspjeπno poslovati i loviti. Napokon, treÊi proces koji se paralelno odvija unutar Podravke je restrukturiranje. Ovaj proces nije nuæno prisutan u svim poduzeÊima, no poæeljan je. Njime poduzeÊa odreuju drugaËiju ulogu poslovima koji nisu dovoljno profitabilni ili se iz nekih drugih razloga ne uklapaju u strategiju poduzeÊa. Prema miπljenju veÊih dioniËara Podravke i financijske javnosti proces restrukturiranja odvija se presporo. Jedna od kljuËnih toËaka na kojima je ova Uprava zadobila povjerenje vlasnika i investitora je odluËnost da se proces restrukturiranja privede kraju. Proces restrukturiranja ne mora imati loπu zavrπnicu. On se mora provesti, a od njegovog upravljanja zavisi kakav Êe konaËan rezultat biti. Sva tri procesa zajedno: udruæivanje, moguÊe akvizicije i restrukturiranje bitno Êe odrediti buduÊnost Podravke. Podravka moæe promatrati πto se oko nje zbiva - odgovarati na poticaje iz okoline ili biti kreator svoje buduÊnosti, sama poticati i stvarati odreene procese.
Broj 1536 Petak 24. studenoga 2000.
3
Tema tjedna: Otvoreno pismo podruænice Sindikata PPDIV-a Podravkinoj Upravi
Restrukturiranja opet u prvom planu Piπe: Hrvoje ©labek
Posluju li dijelovi Podravke iz poslovne divizije u restrukturiranju zaista pozitivno, kako Êe na kraju proces njihovog restrukturiranja zavrπiti i kada Êe zavrπiti, hoÊe li ili neÊe ti dijelovi ostati u Podravki, pitanja su koja nameÊe otvoreno pismo Podravkine podruænice Sindikata PPDIV-a koje je proπlog tjedna uputila Podravkinoj upravi. Ili, u konkretnom navodu iz otvorenog pisma: ”Tvornice u diviziji za restrukturiranje Danica, KoprivniËka tiskarnica, Mlinovi i hotel Podravina, viπegodiπnjim restrukturiranjem, to jest racionalnim poslovanjem, smanjenjem troπkova i nalaæenjem novih træiπta posluju pozitivno, pa zbog Ëega onda ta poduzeÊa treba DEZINVESTIRATI? I dalje: ”Strategija restrukturiranja je i oËuvanje radnih mjesta, ali na profitnoj osnovi, a nalaæenje novih træiπta i koriπtenje novih tehnologija kljuË je za uspjeπno restrukturiranje. U Podravki za to imamo sve uvjete: nove tvornice, sposobni management i vrijedne zaposlenike.” I, sasvim na kraju: ”Stoga od Vas traæimo da preispitate odluku Uprave i Nadzornog odbora o dezinvestiranju pojedinih dijelova Podravke, a sve snage usmjerite na razvojne inicijative i dokapitalizaciju Podravke.”
Opet se, dakle, pokreÊe pitanje tijeka restrukturiranja Podravke, nakon πto je to veÊ bilo u æiæi medijske pozornosti prije nekoliko mjeseci, posebice spekulacije oko ”DaniËinog” kupca. Interes za tu temu nikako nije sluËajan. Poznato je da, nakon πto je iziπla na najviπu kotaciju ZagrebaËke burze, Podravka æeli i na jednu od inozemnih, a viπekratno je ponavljano kako je dovrπetak restrukturiranja Danice, tiskarnice, Mlinova, Kvasca i hotela preduvjet za kvalitetan takav izlazak. Zadnji put je to ponovio predsjednik Uprave Darko Marinac u intervjuu jednom dnevnom listu u utorak rekavπi kako zavrπetak restrukturiranja nije uvjet za izlazak na inozemnu burzu, ali kako Êe ”restrukturirana tvrtka svakako biti mnogo vrednija na inozemnoj burzi od konglomerata razliËitih poslova”. Zamjenik predsjednika Uprave s ”resorom” restrukturiranje Æeljko –urina, u razgovoru nam je, pak, potvrdio kako Êe tijek restrukturiranja biti toËkom dnevnog reda sljedeÊe sjednice Nadzornog odbora, koja Êe se odræati potkraj mjeseca. S obzirom na to da konaËno rjeπenje niti za jednu cjelinu u restrukturiranju joπ nije dosegnuto, viπe Êe se o tome vjerojatno znati nakon te sjednice. Moæda Êe tada i sindikat dobiti odgovore na pitanja koja je otvorio svojim otvorenim pismom Podravkinoj upravi.
Mr. Æeljko –urina,, zamjenik predsjednika Uprave:
Na sljedeÊoj sjednici NO-a rasprava o restrukturiranju Podravke
- Stoji li tvrdnja iz otvorenog pisma sindikata da tvornice u diviziji za restrukturiranje Danica, KoprivniËka tiskarnica, Podravski mlinovi i hotel Podravina - posluju pozitivno? - Rezultati svih tvornica u sastavu Podravka grupe redovito se prate. Tako je i s rezultatima tvornica za koje ste pitali. »injenica je da se rezultati ne objavljuju iz odreenih poslovnih razloga. Mogu reÊi samo da tvornice za koje ste pitali posluju u skladu s prihvaÊenim planovima. - U dokumentu ”Podravka d.d. i podruænice, Revidirani financijski izvjeπtaji” od 30. lipnja ove godine na stranici 36. moæe se proËitati kako se ”prema prihvaÊenim rokovima strateπki partner za Danicu mora pronaÊi do kraja 2000. godine”, a tako stoji i za Podravske mlinove i Tvornicu kvasca. Tko je i kada odredio taj rok? Je li on relevantan? - Istina je πto ste naveli u pitanju. Moram navesti dvije Ëinjenice. Prvo, odluku o prihvaÊanju Plana restrukturiranja Podravke d.d. (na prijedlog Uprave) donio je nadzorni odbor Podravke na sjednici odræanoj dana 3. kolovoza 1998. godine. Do danaπnjeg dana taj program nije mijenjan. I drugo, rokovi napisani u ”Revidiranim financijskim izRestrukturiranje mesne industrije ”Danica” najkrupnije je pitanje vjeπtajima” koje ste spomenu-
li nalaze se u terminskom planu koji je sastavni dio programa restrukturiranja. - S obzirom na to da taj rok istjeËe, je li Uprava donijela odluku o naËinu restrukturiranja tih cjelina. Ako jest, kakva je ta odluka? - Sadaπnja Uprava samo provodi restrukturiranje prema prihvaÊenom programu, za koji sam veÊ rekao da nije mijenjan. Ako Êe se program promijeniti, jasno je da Êe se promijeniti i zadaci Uprave u tom podruËju. Na sljedeÊoj sjednici nadzornog odbora Podravke jedna od toËaka dnevnog reda je i ”Restrukturiranje Podravke d.d.”. Uprava priprema izvjeπtaj o dosad izvrπenim poslovima na tom podruËju. Sa zakljuËcima uprave i nad-
zornog odbora bit Êete upoznati nakon πto se odræe spomenute sjednice. - Molim Vas da komentirate neobvezujuÊu ponudu za preuzimanje poslovnog udjela u Danici koju su 13. studenoga uputili zaposlenici Danice. Naime, svojedobno je bilo rijeËi o tome kako je Podravki u interesu da upravo na taj naËin rijeπi problem Danice. - Ponudu zaposlenika za preuzimanje Danice smatram pozitivnom i iz razloga da zaposlenici vjeruju u buduÊnost te proizvodnje i da imaju viziju daljnjeg poslovanja. S obzirom na dosad proveden proces restrukturiranja Podravke (poljoprivreda, ”Segestica”, Daruvar), gdje su zaposlenici preuzeli poslovanje tih djelatnosti, smatram da je normalno da zaposlenici u ostalim dijelovima Podravke koji se restrukturiraju (dezinvestiraju) imaju takoer ista prava kao i oni na poËetku restrukturiranja. O samim zaposlenicima ovisi na koji naËin Êe ta prava iskoristiti. Napominjem samo da firme u kojima su zaposlenici stekli pravo vlasniπtva i daljnjeg upravljanja normalno posluju. Osobno smatram da zaposlenici u svakom sluËaju dezinvestiranja pod sliËnim uvjetima s drugima moraju imati prednost.
naπa posla
Svima je najmiliji pijetao Piπe: Æeljko Kruπelj, gost - kolumnist “VeËernjeg lista”
Novi bauk kruæi ”Podravkom” i Koprivnicom. U kuloarima se govori da Êe Norveæani, ©panjolci ili Japanci u kratkome roku zasigurno preuzeti tvrtku. Ne bi, stoga, bilo Ëudno da oni duhovitiji menadæeri veÊ treniraju i japansko klanjanje. To je samo najnoviji primjer psihoze u kojoj veÊ godinama æive zaposlenici ”Podravke”. Sama pomisao o nekom
stranom poslovnom partneru Ëini ih nervoznim i zbunjenim. Uvjereni su da je tvrtki slavne proπlosti zagarantirana i barem jednako takva buduÊnost. Mnogi ne æele shvatiti da se svjetsko gospodarstvo u posljednjih desetak godina stubokom promijenilo. ”Podravka” je, uz to, bila pred tehnoloπkim izazovima, a zbog promjene dræavnog okvira morala je naglo traæiti i nova træiπta. Vjerovati da u tim okolnostima sve moæe ”hodati” na stari naËin ogromna je zabluda. Svjedoci smo da je u Hrvatskoj propalo mnogo velikih tvrtki koje se nisu prilagodile svjetskim trendovima. U tom je kontekstu jasno da nakon ukljuËivanja Hrvatske u WTO i ”Podravka” mora traæiti strateπke partnere, s kojima Êe joπ snaænije juriπati na nova træiπta. Predsjednik Uprave Darko
Marinac se, osim toga, javno izjasnio da se glede tri veÊ spomenuta prehrambena giganta zasigurno ne radi o nekom tajnovitom preuzimanju koprivniËke tvrtke, niti o bilo kakvim drugim ”zavjereniËkim” poslovima. Ostaje, meutim, jedan joπ ozbiljniji problem, a tiËe se nezavrπenog restrukturiranja ”Podravke”. Mahom se zaboravlja da taj mukotrpni i za brojne radnike bolni proces nije zapoËeo s BabiÊevim ili MarinËevim timom, nego joπ u prvoj polovici devedesetih godina. Tada su brzopotezno uklonjeni poljoprivreda, kooperacija i sjemenarstvo. Stranom je ulagaËu tada prepuπten i veÊinski udjel u pivovari, da bi zatim bio ”otpisan” i pogon za proizvodnju kave. Razgovori o naËinu prodaje Tvornice kvas-ca, ”Danice” i Tiskarnice ta-
koer traju godinama, πto znaËi da sve to nije izmiπljeno da bi se ”Podravka” naglo ”prepolovila”, kako to neki tvrde. Razlog je puno banalniji: nijedna od dosadaπnjih uprava nije pronaπla naËin i prave struËnjake koji bi trajnije preokrenuli trendove poslovanja u tim tvornicama! Najteæe je, dakako, donijeti odluku o mesnoj industriji, πto zbog velikog broja zaposlenih, πto zbog Ëinjenice da ta tvornica ponajviπe ovisi o uvjetima poslovanja koje kreira sama dræava. Nepobitna je Ëinjenica da bi sami radnici tvornica ”na bubnju” radije ostali u ”Podravki”, makar i pod loπijim uvjetima, nego bi æeljeli riskirati kao samostalne tvrtke, ili dio nekog veÊeg proizvodnog sustava. Za njih je koprivniËki ”pijetao” trajni simbol sigurnosti, Ëak i u
vremenima kad viπe nitko ne moæe svojim radnicima garantirati ono πto je nekada nudilo socijalistiËko samoupravljanje. Poslovna Êe ih zbilja ipak tjerati da donesu neke odluke, koliko god one zasad djelovale odbojno. Usporedbe radi, zaposlenici u pivovari, sjemenarstvu ili pogonu kave, koji su silom prilika morali ”pregristi” veÊinu svojih spona s matiËnom tvrtkom, viπe ne plaËu za starim dobrim vremenima, kreÊuÊi u dinamiËniji razvoj. Joπ je bolji koprivniËki primjer izdvajanje ”Hartmana” iz posustalog ”Bilokalnika”, gdje je nostalgija joπ manje zamisliva. Takvim su raspletom zadovoljne i gradske i æupanijske vlasti, koje uspjeπnije ubiru svoje poreze i pristojbe. Sve to govori da Êe povezivanje i razdvajanje tvrtki, ovisno o træiπnim potrebama, biti sve ËeπÊa i koprivniËka i hrvatska realnost. Ukoliko to omoguÊava nova investiranja, zapoπljavanja i sigurnije plaÊe, iluzorna su lokalpatriotska osporavanja. Daleko je potrebnija hrabrost i odluËnost u odabiru najperspektivnijih rjeπenja.
4
Broj 1536 Petak 24. studenoga 2000.
Feljton: Trideset godina informatike u Podravki (4. dio)
Od G-115 do SAP R/3
gradu, onu ”Top 50” Ëasopisa ”Bug”, kao jedna od rijetkih hrvatskih industrijskih tvrti. ©to se interneta u Podravki tiËe, postoji joπ jedan ”povijesni” datum: 1. prosinca 1999. godine Podravka je pustila u pogon vlastiti server, πto znaËi da je postala veliki internetski korisnik sa stalnim, dvadesetËetverosatnim pristupom.
Piπe: Hrvoje ©labek
Godine 1998. ERC je izgubio svoje ime, ali nije i dobar glas. Naime, dotad uglavnom dio financijske ili raËunovodstvene poslovne jedinice, πto govori o tome da je bio zamiπljen kao informatiËki servis tim jedinicama, te godine postaje samostalnim Sektorom za informatiku. Podsjetimo se, u travnju te godine veÊ je potpisan ugovor izmeu Podravke i tvrtke ”SAP-Hrvatska” o uvoenju modernog poslovno-informacijskog sustava SAP R/ 3, tako da se preimenovanje ERC-a moæe uzeti kao primjer dosljednosti: Podravka Êe se stubokom promijeniti, informatizacija Êe uÊi u sve pore poslovanja, a buduÊi da se sve mijenja, mijenja se i ime ERC-a.
Sapiko Projekt uvoenja novog informacijskog sustava bio je ogroman posao u kojem su sudjelovali svi djelatnici Sektora za informatiku, nekoliko stotina zaposlenika iz drugih cjelina i brojni konzutanti iz tvrtke ”SAP”. Do kraja implementacije takoer je educirano viπe od tisuÊu korisnika novog sustava. Jedan od konzultanata i Ëlan vodstva projekta ”Sapiko” (kako je nazvan projekt uvoenja novog sustava, prema ”SAP” i KOprivnica), Ëovjek s iskustvom uvoenja toga sustava i u neke druge tvrtke, svojedobno je izjavio kako je ”Sapiko” jedan od najveÊih takvih projekata u ovom dijelu Europe.
Millenium bug Inicijalni sastanak angaæiranih na ”Sapiku” odræan je vrlo brzo nakon potpisivanja ugovora, a projektne aktivnosti ”sluæbeno” kreÊu u lipnju 1998. godine. Valjalo je raditi brzo jer je rok pune implementacije neumitno zadan s Novom 2000. godinom zbog informatiËkog problema
Hardversko ”srce” modernog Podravkinog poslovno-informacijskog sustava SAP R/3
biljeæenja datuma poznatog pod imenom ”millenium bug” ili ”Y2K”. Danas znamo da taj problem nije imao katastrofalne posljedice, kao πto su neki struËnjaci predviali, vjerojatno i zbog toga πto su potroπene gomile novca za usklaivanje kompjutorskih sustava za rad u 2000. godini. Neke su tvrtke samo zbog millenium buga kupile potpuno nove informacijske sustave. Podravkina je takva odluka, veÊ smo rekli, bila strateπke poslovne prirode, ali nije zanemarivo πto je ”onako usput” SAP-om rijeπen i Y2K.
Faze Samo je osamnaest mjeseci, dakle, bilo na raspolaganju da se ”izmijeni æivËani sustav Podravke”, kako su Podravkini informatiËari okarakterizirali uvoenje novog poslovnoinformacijskog sustava. Da bi takav projekt uspio, mora biti dobro ispla-
U Podravki Mohacs sustav HACCP Piπe: Jadranka Lakuπ
»ak dvije godine prije roka Podravkina tvornica Vegete u Mohacsu dobila je potvrdu Veterinarske inspekcije i kontrole prehrane Æu-panije Baranje iz PeËuha o uspjeπno implementiranom sustavu HACCP (Hazard Analysis Critical Control Point). Time je potvreno da se u proizvodnji primjenjuju propisi o zdravstvenoj sigurnosti namirnica i da kontrola kvalitete odgovara visokim standardima. InaËe u Maarskoj je obveza za sve prehrambene tvrtke da do 2002. godine uvedu sustav HACCP, a u suprotnom neÊe moÊi obavljati svoju djelatnost. S obzirom da se u Podravkinoj tvornici u Mohacsu to napravilo prije roka maarska dræava je subvencionirala 30 posto troπkova.
Uvoenje sustava HACCP zajedniËkim zalaganjem omoguÊili su Ëlanovi HACCP tima iz Podravka Kft. Mohacs i IMS tima (tim za projekt integriranog sustava upravljanja) iz Podravke Koprivnica. Oni su se susreli 20. studenog u Koprivnici kako bi zajedno proslavili taj uspjeh. »lanovima tima iz Mohacsa to je bio prvi posjet domicilnoj tvtrki, pa je on iskoriπten i za upoznavanje s cjelokupnim razvojem grupe Podravka, te razgledanje nove tvornice Vegete u Koprivnici. Uspostava sustava HACCP u tvornici u Mohacsu samo je prvi korak realizacije pilot projekta Vegeta kojim Êe se uspostaviti integrirani sustav upravljanja temeljen na modelu ISO 9001:2000.
niran i voen, a zastoja naprosto ne smije biti. Danas znamo da je ”Sapiko” imao sve te odlike. Prva od Ëetiri faze njegove realizacije bila je pripremna, oznaËena intenzivnom edukacijom ljudi iz Podravke o SAPu i ljudi iz ”SAP-a” o Podravki jer se posao mogao napraviti samo zajedniËkim njihovim djelovanjem. U drugoj fazi projekta izraen je konceptualni dizajn novog Podravkinog sustava i tada je zapravo naËinjena simulacija odvijanja Podravkinog poslovanja u SAP okruæenju. U okviru zadanom konceptualnim dizajnom krenulo se u treÊu fazu, u izradu detaljnog dizajna, u razlaganje svakog poslovnog procesa do pojedinosti, sve do dokumenata koji prate te procese. »etvrtu fazu puπtanje sustava u ”pogon” - prate sami historijski datumi za razvoj informatike u Podravki: 1. srpnja 1999. godine ”ugaπen” je stari
Podravkin informacijski sustav u ”Danici”, ”KoprivniËkoj tiskarnici” i ”Podravka-inæenjeringu”, 1. rujna 1999. godine SAP je ”puπten” u Podravki-matici i ”Poniju”, 1. studenoga 1999. godine u Belupu: sve prema planu, izbora i nije bilo.
Internet Joπ je jedno poglavlje nezaobilazno u svakoj kronici razvoja informatike u Podravki (pa i ovako πturoj i manjkavoj): izlazak na internet. Inicijativu za osnivanje Podravkinog WEB tima dali su Sektori za informatiku i odnose s javnoπÊu poËetkom 1998. godine, a veÊ u svibnju Podravka je dostupna on line. Sasvim precizno: 19. svibnja 1998. godine u 20 sati i 5 minuta. U dvije godine postojanja Podravkinih WWW stranica, one su dvaput redizajnirane, a isto su toliko puta dobile najprestiæniju hrvatsku na-
Informatika danas Sve u svemu, od daleke 1970. godine do danas, u tih dakle trideset godina informatike u Podravki, razvoj tog poslovnog segmenta pratio je cjelokupni razvoj Podravke. S danaπnje perspektive Ëak bismo mogli reÊi da se razvijala i bræe nego sama Podravka jer je kompjutorska tehnologija u tih trideset godina strahovito narasla i uπla u sve pore ne samo poslovnog æivota. PrateÊi taj razvoj u Podravki, pratili smo skokovite napretke: svakih deset godina instalirano je novo raËunalo i Podravka se dizala tehnologijsku stepenicu viπe. Ipak, tek je u suvremeno doba dosegla svjetsku razinu,jer mora se priznati da su i G-115 i Univac 1100/60 i Unisys 2200/400 bili koplje ispod tada modernih informatiËkih rjeπenja i tek je SAP-om R/3 Podravka zaplovila najmodernijim informatiËkim morem, kako tvrde struËnjaci. Ono πto je pak od poËetka bilo ”u trendu”, to su Podravkini informatiËari i svaki od njih 150, koliko ih je prodefiliralo kroz ERC, svoju je struËnost ugradio u tridesetgodiπnju povijest informatike u Podravki. Ako vizionarski ”Glavni projekt za izgradnju integralnog informacijskog sustava Podravke” iz 1975. godine, koji je praktiËki ostvaren tek uvoenjem SAP-a, nije dovoljan argument za tu tvrdnju, onda Êe to svakako biti sluæbena priznanja ”Hrvatske informatiËke zajednice” Podravkinoj Informatici u cjelini ili pak njenim pojedincima.
Odræan 6. meunarodni simpozij ”Gospodarenje otpadom, Zagreb 2000.”
Zapaæena uloga Podravke Piπe: mr. sci. Ljiljana Tinodi
Jedan od najveÊih problema zaπtite okoliπa u Republici Hrvatskoj svakako je gospodarenje otpadom. Zbog osobitosti Republike Hrvatske i njenog poloæaja, postoji πiri interes ukljuËivanja u meunarodnu suradnju te primjenu svih znaËajnih svjetskih iskustava i, poglavito, suvremenih europskih propisa iz podruËja gospodarenja otpadom. U posljednjih nekoliko godina donesen je velik broj propisa, zakona i uredbi zbog tendencije postupnog prihvaÊanja normi Europske unije, a moæe se primijetiti da su evidentirani pomaci u smjeru cjelovitog gospodarenja otpadom. Upravo u tom kontekstu odræan je proπlog tjedna 6. po redu me-
unarodni simpozij ”Gospodarenje otpadom, Zagreb 2000.”. BuduÊi da je Podravka jedna od tvrtki koja sve viπe paænje polaæe gospodarenju otpadom, o Ëemu je, recimo, u jednim dnevnim novinama nedavno objavljen Ëlanak pod naslovom ”Podravka moæe biti primjer drugima u gospodarenju otpadom”, na tom je simpoziju odræano i jedno kraÊe predavanje o Podravkinom doprinosu zaπtiti okoliπa, a objavljen je i Ëlanak o Podravkinim iskustvima u skupljanju otpadnog uredskog papira u struËnom Ëasopisu ”Gospodarstvo i okoliπ”. Osim toga, na simpoziju su bili analizirani brojni radovi struËnjaka iz Europe i svijeta. Najviπe je struËnih radova bilo vezano uz problematiku odlaganja otpada, a takoer su prezentirana isku-
stva u obradi otpada, posebice opasnog otpada, te oporaba (reciklaæa) ambalaænog otpada. Svakako treba istaknuti predavanja na temu izbjegavanja i smanjenja otpada - Ëistija proizvodnja, s voditeljem sekcije mr. sci. Marijanom Hostom (odræao je predavanje i u Podravki), kao i radove struËnjaka iz ”Plive” i ”Lure”, koji su prikazali svoje rezultate u gospodarenju otpadom s posebnim osvrtima na ekonomske, tehnoloπke i ekoloπke uËinke koji proizlaze iz primjene Ëistije proizvodnje. Tijekom simpozija ”Gospodarenje otpadom, Zagreb 2000.” bila je organizirana i gospodarska izloæba, poslovne prezentacije te struËni posjeti postrojenjima za odlaganje i termiËku obradu otpada.
Broj 1536 Petak 24. studenoga 2000.
Farmaceuti iz tuzlanskog kantona posjetili ”Belupo”
Dobrovoljno davanje krvi u listopadu
Najavljena bolja suradnja ”Belupa” i tuzlanskih farmaceuta
Krv dalo 128 ”Podravkaπa” U mjesecu listopadu u organiziranim akcijama u Tvornici ”Vegeta” i u ”KoprivniËkoj tiskarnici” te u hitnim sluËajevima, krv je dobrovoljno dalo 128 Podravkinih radnika. To su:
ma svjetske proizvoaËke prakse naglasio je direktor Martinaga. Takoer, farmaceute iz Tuzle i okolice tog grada struËnjaci ”Belupa” upoznali su s nekim programima proizvodnje lijekova i programom ”Favora”. U ime Druπtva farmaceuta Tuzlanskog kantona gostoljubivim domaÊinima zahvalila je predsjednica druπtva Majda IdrizoviÊ. - Za ”Belupo” smo znali i do sada, ali tek ovom posjetom smo otkrili o Stanko BiondiÊ pozdravlja goste kako velikoj i znaËajnoj farmaceutskoj industriji se radi. Ja sam oduπeFarmaceuti iz Tuzlanskog kantona vljena vienim i onim πto sam Ëula, imali su prigode obiÊi novu tvornicu, a vjerujem da su i moje kolege gdje ih je detaljno s potpuno automa- rekla je magistra IdrizoviÊ te naglatiziranim procesom proizvodnje sila da je ova posjeta bila viπe nego lijekova upoznao direktor nove tvor- potrebna da se farmaceuti iz Tuzlannice lijekova Vladimir Martinaga. skog kantona upoznaju s vrlo mo- Tehnologija 21. stoljeÊa na kojoj se dernom proizvodnjom lijekova i da radi u toj tvornici te sam proces pro- Êe se suradnja ”Belupa” i njih zasiizvodnje podlijeæe najstroæim norma- gurno joπ poveÊati.
Tekst i slika: Boris Fabijanec Pedesetak farmaceuta iz Tuzlanskog kantona proπloga tjedna bili su gosti ”Belupa”. Glavni direktor ”Belupa” Stanko BiondiÊ ukratko ih je upoznao o povijesti, tehniËko-tehnoloπkim i poslovnim znaËajkama te tvrtke, posebno naglasivπi znaËaj nove tvornice lijekova ”Belupo”, koja je zasigurno jedna od najmodernijih u ovom dijelu Europe. - ”Belupo” dræi oko 18 posto hrvatskog træiπta lijekova, a prema dosadaπnjim poslovnim pokazateljima, trend je u porastu. Lider - proizvodi su kardiovaskularni i dermatoloπki preparati koji su lideri i u nekim zemljama istoËne i srednje Europe - naglasio je BiondiÊ. Naravno, jedna od izvozno strateπkih zemalja je Bosna i Hercegovina i zbog toga je proπle godine u Sarajevu otvoreno Predstavniπtvo ”Belupa” koje vodi dr. Ivan KragiÊ.
Danijel BaËani, Tatjana Bago, Vladimir Bajzek, Boæidar Balija, Damir Baruπkin, Danijel Baruπkin, Zlatko Belec, Boæidar Belec, Slavica BelkoviÊ, Tatjana Betlehem, Vjekoslav BlatariÊ, Vladimir BlatariÊ, Vlatko Blaæek, »edomir BlaæekoviÊ, Suzana BlaæinËiÊ, Kruno Botko, Mira Brzeska, Nada BuæiÊ, Drago Ciglar, Stjepan »anji, Miro »iÊ, Zoran DamjaniÊ, Josip Dolenec, Biserko Druπko, Boæidar DukariÊ, Vladimir DukariÊ, Robert –uraj, Vjekoslav –uraπin, Ivan ErneËiÊ, Stjepan ErneËiÊ, Æeljko FilipiÊ, Ivan GalekoviÊ, Slavko GaπpariÊ, Alen Gjerek, Marija Golub, Ivica GroπiÊ, Mihajlo GunjeviÊ, Mirko Hemetek, Mirko Horvat, Draæen Horvat, –uro HreniÊ, Boæidar Husnjak, Krunoslav Huπnjak, Damir Indir, Branko Iπina, Josip IvanËok, Blaæ Jagarinec, Zdravko JakupiÊ, Branko JambroviÊ, Damir JavriÊ, Zlatko Jertec, Zlatko KiπiËek, Rudolf KolaËko, Marijan Kolar, Marija Kordina, Boæidar Korenjak, Boæo Kos, Jasna Koπuta, Miroslav KovaË, Mladen KovaËiÊ, Zlatko Kozina, Grozdana Kralj, Boæo Kriæenec, Nenad Kriænjak, Marijan Krsnik, Zvonko Krtanjek, Ivan KuπeniÊ, Ivan Ledinski, Tomislav Legemec, Petar Maerek, Damir MarkoviÊ, Æeljko MarkovinoviÊ, Zdravko Markulin, Mihael MarkuπiÊ, Nevenko MatijakoviÊ, Æeljko MatijaπiÊ, Kreπimir MatijaπiÊ, Zlatko Meimorec, Emil Meimorec, Izidor Mihaldinec, Bara Miloπ, Milan MojËec, Josip MrzleËki, Zoran MuriÊ, Ivan Nemet, Stjepan Oroπ, Ana OstojËiÊ, Miroslav Ozmec, Darko OæegoviÊ, Elvis Paleka, Zlatko PetriniÊ, Ivan Plevnik, Ivan Rac, Duπan RadanoviÊ, Mario RadiÊ, Anelko RadmaniÊ, Marijana Sambol, Zoran SamoπËanec, Damir SamoπÊanec, Damir SataiÊ, Franjo Sinjeri, Ivica Sremec, Mirjana ©anjiÊ, Boæidar ©arec, Stjepan ©aπek, Biserka ©aπek, Ranko ©egerc, Stjepan ©egoviÊ, Stjepan ©ijak, Zlatko ©imËiÊ, Kreπimir ©kofiÊ, Darko ©kripaË, Ivan ©tefanec, Aleksandar Terek, Nikola Tomas, Drgutin Toplek, Davor Trstenjak, Vlado Tuπek, Dalibor Vargek, Slavko VargoviÊ, Darko VratiÊ, Zlatko VratiÊ, Stjepan VrbaniÊ, Milica Vresk, Igor ZetoviÊ, Dobroslav Æaja, Miroslav Ælebak i Josip ÆubreniÊ.
Zabiljeæeno u ”Poni” trgovini
Novi dodatak za ljubitelje kave je ne hladi. Uz to praktiËan je za primjenu. Mogu je troπiti i osobe osjetljive na laktozu. Jednom rijeËi, ovaj proizvod pruæa potpuni uæitak pijenja kave! - rekao nam je direktor ”Ponija” Mladenko Frleta. Tijekom rujna i listopada ova je tvrtka, Ëija je veÊina djelatnika zaposlena na terenu, ostvarila zadovoljavajuÊe poslovne rezultate, koji su Ëak i iznad onih na razini proπle godine.
Osnovna djelatnost ”Poni” trgovine je uvoz i distribucija ”Ferrero” proizvoda iskljuËivo za hrvatsko træiπte. Osim toga, oni vode brigu i o distribuciji veÊ poznatih ”Podravkinih” Ëajeva, cappuccina i vafla. - Odnedavno smo poËeli s distribucijom joπ jednog proizvoda iz skupine Dutch Lady. RijeË je o bijelilu za kavu. Taj dodatak obiËnu kavu Ëini Ëarobno kremastom, a da
5
- Dobro smo se pripremili za predstojeÊe blagdane, kao πto su Sv. Nikola i BoæiÊ. Uvezli smo niz prigodnih proizvoda koji Êe uistinu razveseliti maliπane, ali i njihove roditelje. Ti proizvodi, iz naπe slatke kolekcije, bit Êe i dobro predstavljeni na pojedinim prodajnim mjestima, tako da Êe do kraja godine naπi poslovni rezultati biti joπ bolji. Ml. P.
Predlaæem Zvonimir PrepeliÊ,
flPODRAVKA«, prehrambena industrija, d.d., KOPRIVNICA
radnik u “Odræavanju”:
KALENDAR RADNOG VREMENA ZA 2001. GODINU Mjeseci
SijeËanj
Dani
Ponedjeljak Utorak Srijeda »etvrtak Petak Subota Nedjelja Dani
Mjeseci
Ponedjeljak Utorak Srijeda »etvrtak Petak Subota Nedjelja
1 2 3 4 5 6 7
8 9 10 11 12 13 14
15 16 17 18 19 20 21
VeljaËa
22 29 23 30 24 31 25 26 27 28
1 2 3 4
Srpanj 2 3 4 5 6 7 1 8
9 10 11 12 13 14 15
16 17 18 19 20 21 22
— Nedjelje i blagdani — Slobodne subote
5 6 7 8 9 10 11
12 13 14 15 16 17 18
Oæujak
19 26 20 27 21 28 22 23 24 25
1 2 3 4
5 6 7 8 9 10 11
1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
19 20 21 22 23 24 25
26 27 28 29 30 31
2 3 4 5 6 7 1 8
Rujan
Kolovoz 23 30 24 31 25 26 27 28 29
12 13 14 15 16 17 18
Travanj
27 28 29 30 31
3 4 5 6 7 1 8 2 9
10 11 12 13 14 15 16
— Kolektivni godiπnji odmor — Radni dani
17 18 19 20 21 22 23
9 10 11 12 13 14 15
16 17 18 19 20 21 22
23 30 24 25 26 27 28 29
1 2 3 4 5 6
Listopad 24 25 26 27 28 29 30
1 2 3 4 5 6 7
8 9 10 11 12 13 14
15 16 17 18 19 20 21
Lipanj
Svibanj
22 29 23 30 24 31 25 26 27 28
7 8 9 10 11 12 13
14 15 16 17 18 19 20
21 22 23 24 25 26 27
28 29 30 31
1 2 3 4
12 13 14 15 16 17 18
19 20 21 22 23 24 25
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30
Prosinac
Studeni 5 6 7 8 9 10 11
1 1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
26 27 28 29 30
3 4 5 6 7 1 8 2 9
10 11 12 13 14 15 16
17 18 19 20 21 22 23
24 31 25 26 27 28 29 30
Napomena: Kolektivni godiπnji odmor: 30. 4, 2.11, 24, 27, 28, i 31.12.
Sve ËeπÊe Ëitamo ili Ëujemo kako Êe se ”Podravka” prodati onom ili ovom stranom partneru. Takve vijesti, za koje ne znamo da li su toËne ili ne, uznemiruju radnike ”Podravke”. Pitamo se kakva nam je buduÊnost, πto Êe se dogoditi s naπim radnim mjestima? Predlaæem da se radnicima na na vrijeme pruæe prave informacije bitne za njihov poloæaj i radni status kako kroz pisanje u novinama tako i kroz neposredne razgovore.Mislim da moramo poboljπati meusobnu komunikaciju i da uprava mora Ëuti i naπe stavove .
6
Broj 1536 Petak 24. studenoga 2000.
Kultura
U ponedjeljak u Podravki
Predavanje o raku æeluca
Izloæba slika Vanese GrgiÊ u dvorcu Beæanec
Izloæba bez kraja
Piπe: Ines Banjanin
U dvorcu Beæanec otvorena je 17. studenoga izloæba slikarice Vanese GrgiÊ. Uvodnim su se rijeËima obratili direktorica ”Podravkine” Sluæbe za interno komuniciranje Jadranka Lakuπ i direktor Centra za kulturu iz –urevca Zdravko ©abariÊ, a posjetiteljima je toplu dobrodoπlicu izrazio predsjednik Cluba Diplomatic Croatia, domaÊin Siniπa Kriæanec. Izloæbu je otvorio direktor Sektora za odnose s javnoπÊu Drenislav ÆekiÊ. Na razgledavanje je ponueno 25 slika u tehnici kontroliranog akvarela. Osim motiva æena, javljaju se i motivi prirode o kojima autorica kaæe: - Oko drveta, kao simbola æivota u zemlja, zrak i nebo, te se uvlaËi u
jednu formu koja ide prema gornjem dijelu slike. Vanesa GrgiÊ slika desetak godina, meutim oduvijek se likovno izraæavala: - Crteæi koje sam crtala kao dijete najviπe su se dopadali odraslima. Ja osobno smatram da sva djeca lijepo crtaju. Mojoj su kÊeri uvijek ponueni paleta i πtafelaj, a ona ih koristi viπe nego πto sam to oËekivala i uvijek me iznova iznenadi nekim svojim djelom. Zaπto ste izabrali tehniku kontroliranog akvarela kao naËin vaπeg likovnog izraæavanja? - Ta me je tehnika osvojila veÊ pri prvom susretu, oduπevljava me boja na kistu kada prvi puta dotiËe svilu. Osim na svili, okuπala sam se i radeÊi ulja na platnu i druge tehni-
U koprivniËkom Domu oruæanih snaga
Piπe: Dr. Zlatka Nemet-Lojan
ke, npr. crteæe i ilustracije, koje za sada ne izlaæem. Akvarel sam po sebi unutar svoje tehnike ima razlijevanje boja, a ja sam tu tehniku na neki naËin pokuπala kontrolirati. Promatra li se pozorno pojedina slika, moæe se naiÊi na kombinaciju akvarela i na kombinaciju formi. Kontrolirani akvarel je neπto πto pokuπavam stvoriti unutar slike, kako se ne bi dogaale one prekrasne sluËajnosti, nego se iz tih sluËajnosti dogaa jedna kontrolirana stvar koja je negdje iznad. Kako je doπlo do suradnje s dvorcem Beæanec? - Neposredno nakon izloæbe u Podravkinom salonu, u proljeÊe ove godine, dobila sam ponudu od gospodina Siniπe Kriæanca. Ponuda me je oduπevila, jer osobno volim dvorce. Joπ prije otvorenja slike su bile izloæene u jednom od salona, sve dok nisu dovrπene pripreme za samo otvorenje. Odaziv je bio zadivljujuÊi i iskoristila bih priliku zahvaliti svima, naroËito kolegama iz ”Podravke”. Na pitanje do kada se izloæba moæe razgledati, Vanesa odgovara da izloæba nema kraja, jer u dvorcu Beæanec vrijeme stoji i nitko ne stari. Da li je tajna u posebnom ambijentu, vinu iz vinskog podruma dvorca ili neËemu treÊem, zna samo domaÊin, Siniπa Kriæanec.
Mjesec studeni je mjesec borbe protiv raka. Ove godine sve aktivnosti koje provode lige protiv raka diljem Hrvatske idu pod zajedniËkim motom: Viπe znanja - manje raka. Stoga Liga protiv raka KoprivniËko-kriæevaËke æupanije organizira 27. studenoga u 19 sati u Podravkinoj kino sali predavanje na temu: Rak æeluca - gdje smo danas? PredavaËi su dr. Zlatka Nemet-Lojan, internist i dr. Josip PetrovËiÊ, kirurg. PoËetkom ovog stoljeÊa rak æeluca bio je vodeÊi uzrok smrti od raka u svijetu. Danas je to drugi najËeπÊi rak u svijetu, ali u postupnom padu. U Hrvatskoj, prema podacima Registra za rak za 1997. god. na Ëetvrtom je mjestu (iza dojke, debelog crijeva i pluÊa). Dva puta je ËeπÊi u muπkaraca nego li u æena. »imbenici rizika za nastanak raka æeluca su nepravilna prehrana, poglavito jako zasoljena hrana, nepravilno dimljeno i præeno meso, nitrati i nitriti, mnogo πkroba a malo zelenog povrÊa i voÊa. Bolesnika koji je obolio od raka æeluca dovode lijeËniku sljedeÊi simptomi: gubitak apetita, slabost, mrπavljenje, nelagoda u gornjem dijelu trbuha, te crna stolica ili povraÊanje krvi. Naæalost, bolesnici s nekim od opisanih simptoma imaju veÊ razvijenu uznapredovalu bolest, u stadiju kad im viπe nije moguÊe puno pomoÊi. Kako si ipak moæemo pomoÊi? O svemu tome Êete saznati viπe na predavanju! Ulaz je besplatan, a nakon predavanja moÊi Êete vidjeti (i kupiti) Ligine boæiÊne Ëestitke Ëijom prodajom se skupljaju sredstva za kupnju histeroskopa (aparata za otkrivanje i operacije tumora materiπta).
Obavijesti PRODAJNA IZLOÆBA KNJIGA ”Stanek” d.o.o. iz Varaædina organizira u prostorima ”Podravke” prodajnu izloæbu knjiga na obroËnu otplatu ustegom od plaÊe na rok otplate do 10 mjeseci. Knjige Êe se moÊi razgledati i kupiti - od 27. do 30. studenoga od 9 do14 i od 18 do 19 sati u predvorju restorana druπtvene prehrane - 1. prosinca od 9 do 14 sati u prostoriji na ulazu u ”Belupo” Koprivnica. PODJELA PILE∆EG MESA
Sluæba za opÊe poslove obavjeπtava zaposlenike ”Podravke” koji su naruËili pileÊe meso da Êe podjela biti u dvoriπtu ”Galantpleta” od 13,30 do 16,15 sati prema slijedeÊem rasporedu: 28. 11. (utorak): - Mlinovi, Kokteli, Pekarnica, DjeËja hrana, Logistika, OpÊi poslovi, Hotel Podravina, Linolada, Belupo, Panonska pivovara, Danica, Odræavanje, Unutraπnji transport; 29. 11. (srijeda): - Informatika, Kadrovi i pravo, Druπtvena prehrana, Poni, KoprivniËka tiskarnica, Istraæivanja i razvoj, Inæenjering, FinanU programu je sudjelovao i Mjeπo- cije, Tvornica juha, Tvornica Vegete, Marketing, Prodaja, Vanjska viti pjevaËki zbor umirovljenika pod trgovina, Kontroling, Kvasac i Centralno planiranje. vodstvom Ane Pleskalt. PRODAJA TEKSTILA Izloæbu su zajedniËki organizirali Sluæba za opÊe poslove obavjeπtava zaposlenike ”Podravke” da Dom oruæanih snaga RH Koprivnice mogu kupiti konfekciju, trikotaæu i donje rublje na I. katu robne i Udruga branitelja, invalida i udovica kuÊe u Koprivnici od 20. studenoga do 20. prosinca 2000. godine. Domovinskog rata djelatnika PlaÊanje ustegom od plaÊe na 3 rate uz potvrdu iz Sluæbe ustega. ”Podravke”, a moæe se razgledati do kraja ovog mjeseca.
Izloæba fotografija o Vukovaru U izloæbenom prostoru koprivniËkog Doma oruæanih snaga Republike Hrvatske u petak je otvorena izloæba ”Pedeset fotografija Vukovara Mladena PavkoviÊa i jedna pjesma Nenada Marinca”. Izloæbu je otvorio zamjenik predsjednika Uprave ”Podravke” Æeljko –urina. On je podsjetio da su ove fotografije veÊ ranije bile izloæene u galerijskim prostorima u Kninu, Osijeku, Zagrebu, Kriæevcima i Delnicama.
O autoru i Vukovaru joπ su govorili gradonaËelnik Koprivnice dr. Draæen SaËer i mr. Ivan Hubalek. Rekli su kako je rijeË o potresnim slikama koje nikoga ne mogu ostaviti ravnoduπnim. Pjesmu ”Vukovar”, koju je za ovu prigodu posebno napisao Nenad Marinac, Ëasnik hrvatske vojske, koji je prije rata bio zaposlen u ”Podravki”, recitirao je glumac varaædinskog kazaliπta Berislav TomiËiÊ.
Druπtvena prehrana
Jelovnik
Izloæba u Podravki
Grafike Dubravke BabiÊ
Poslastica u Podravkinom izloæbenom salonu: izloæba grafika Dubravke BabiÊ, dekanice zagrebaËke Akademije likovnih umjetnosti postavljena je do 7. prosinca. Izloæene su uglavnom grafike iz ciklusa o koridi, konjima i kristoloπkog ciklusa ove cijenjene umjetnice, vrhunac suvremene hrvatske grafike. I samo otvorenje izloæbe proπlog petka izazvalo je doliËnu pozornost: o umjetniËkom putu Dubravke BabiÊ govorila je Draæenka JalπiÊ-ErneËiÊ, nekoliko rijeËi dobrodoπlice u Koprivnicu izrekao je gradonaËelnik Draæen SaËer, a izloæbu je otvorio direktor Podravkinih odnosa s javnoπÊu Drenislav ÆekiÊ, nakon Ëega je zahvale za srdaËan doËek uzvratila sama umjetnica. Preporuka: izloæbu obavezno obiÊi.
27. 11. ponedjeljak
- Varivo grah s jeËmenom kaπom, kuhana svinjetina, salata
28. 11. utorak
- Umak bolonjez, πpageti, salata
29. 11. srijeda
- PuËka kobasica, slani krumpir, dinstani kiseli kupus, voÊe
30. 11. Ëetvrtak
- PeËena svinjetina, krpice s pirjanim kupusom, salata
1. 12. petak
- ©pek fileki, krumpir pire, kolaË - roπËiÊi s linoladom
NOVINE DIONI»KOG DRU©TVA PODRAVKA OsnivaË i izdavaË: PODRAVKA, prehrambena industrija, d.d. Koprivnica Direktorica Sluæbe za interno komuniciranje: Jadranka Lakuπ Glavni i odgovorni urednik: Branko Peroπ Redakcija lista: Boris Fabijanec, Mladen PavkoviÊ, Branko Peroπ, Slavko PetriÊ i Hrvoje ©labek Fotograf: Nikola Wolf GrafiËki dizajn: Jana i Ivana Æiljak, FotoSoft
GrafiËko ureenje: Vanesa GrgiÊ Tisak: KoprivniËka Tiskarnica d.o.o. Koprivnica Naklada: 8300 primjeraka List izlazi svakog petka i primaju ga svi radnici besplatno. Adresa uredniπtva: Ulica Ante StarËeviÊa 32, 48000 Koprivnica Telefoni - direktni: 651-505 (urednik) i 651-503 (novinari) Faks: 621-061 e-mail: novine@podravka.hr
Broj 1536 Petak 24. studenoga 2000.
7
Sport Prva A liga rukometaπica
Portret sportaπa
Izostao hrvatski derbi
Svjetski rekord, ali na treningu
Podravka Vegeta - Split Kaltenberg 32:19 (18: 8) Sve je bilo spremno za novi hrvatski derbi izmeu Podravke Vegete i Split Kaltenberga, ekipe koje su uπle u ovaj susret kao prvo i drugoplasirane u hrvatskom prvenstvu. U najavi susreta oËekivao se pravi susret, ali od toga nije bilo niËega. SpliÊanke su bile daleko od toga da bi mogle zaprijetiti KoprivniËankama. VeÊ od poËetka znalo se tko je gazda u kuÊi pa je rezultat stalno rastao u korist domaÊih. U golovima nadmetale su se Martina Raguæ, u drugom dijelu Marija PerËulija, Renata Hodak, a istakla se i Vlatka Mihoci koja je pet puta pogodila mreæu bez πuta sa sedam metara. U drugom dijelu ne-
πto se izmijenilo, jer su SpliÊanke poËele igrati na drugaËiji naËin. Viπe se nisu bojale jake Podravke. Krenula je Æeljana ©teviÊ, bivπa Podravkina krilna igraËica, uz nju Ines TadiÊ, ali to je bilo ipak premalo, jer Podravka ima viπe ”goriva”. Susret je na kraju dovrπen oËekivanim omjerom, ali je upitno kako ”derbiji” mogu privuÊi viπe od 300 gledatelja koliko ih je bilo prisutno ovom susretu najboljih hrvatskih ekipa. Za Podravku Vegetu, u ovom susretu, igrale su: Maljko, Vresk, PopoviÊ, PerËulija 5, PalËiÊ 3, Hodak 6, Raguæ 9 (4), »uljak 4 (2), Mihoci 5, Hrg, StanËin, ©ariÊ, KnezoviÊ, JuriÊ. S. P.
Piπe: S. PetriÊ Snimke: N. Wolf
U susretu Podravke i Kaltenberga zna se tko je gazda u kuÊi
Prva liga nogometaπa
Slaven bolji u ”vaterpolu”
KoprivniËka stadionska moËvara viπe je pogodovala domaÊim nogometaπima nego ZagrepËanima, koji su SLAVEN BELUPO - ZAGREB 1:0 (1:0) svoje znanje prikazali tek na zavrπetku susreta, ali premalo za promjenu rezultata koji je postignut u 22. minuti. Tada je nakon dobrog πuta iz kornera Roy FerenËina glavom sproveo loptu pod preËku Zagrebovog vratara TomiÊa, koji Êe si i dalje razmiπljati da li je to mogao obraniti. Igralo se po vrlo raskvaπenom igraliπtu, πto je bilo Ëak teπko i gledati s tribina gdje se skuËilo neπto oko tisuÊu gledatelja pod nadstreπnicom koja nije baπ europskih standarda pa je najveÊi broj gledatelja upotrijebio svoj kiπobran, a kako je tek bilo igraËima koji su dobro namoËili dresove, najviπe uklizavajuÊi da bi sprijeËili suparniËke napade. Bilo je gusto u samom zavrπetku Vodom prekriven teren nije omoguÊavao kvalitetnu igru susreta. Zagreb, ne imajuÊi drugog
izbora, krenuo je na sve ili niπta i u posljednjih 15 minuta bilo je ”vatre” pred Solomunom. Na kraju je sve zavrπilo dobro za Slaven Belupo, koji je s nova tri boda uhvatio πesto mjesto na prvenstvenoj ljestvici i vrlo optimistiËno gleda i prema boljoj poziciji. U susretu sa Zagrebom za Slaven Belupo igrali su: Solomun, S. Boπnjak, Crnac, KaciÊ, Brgles, Bisaku (KovaËeviÊ), FerenËina, Muæek, AmiæiÊ (RadiËek), JurËec (Gerπak), Dodik. Poslije utakmice trener Slaven Belupa Mladen FranËiÊ rekao je objektivno da ih je ovaj put sreÊa malo pomazila te je istaknuo da je i za jednu i za drugu momËad najveÊi problem bio vodom natopljen teren πto je na kraju i odluËilo u nijansama koje su ovaj put bile na strani Slavena. S. P.
Prva A liga kuglaËica
Druga liga sjever - kuglaËi
Prva B liga kuglaËica
Bodovi s Poljuda Presudilo Nastavak SPLIT - PODRAVKA 2:6 2450:2513 Piπe: Æ. ©emper
Gostovanje kuglaËica Podravke na kuglani splitskog Poljuda bilo je vrlo uspjeπno. KoprivniËke kuglaËice pobjedile su ekipu Splita rezultatom 6:2. VeÊ u prvom bloku Zver i Picer dovode Podravku u vodstvo od 2:0 i +60 Ëunjeva prednosti, πto je bila velika psiholoπka prednost u nastavku. Æunek i VuËiÊ nastavljaju dobrom igrom, pa domaÊe gube nakon drugog bloka s 4:0 i zaostaju za Ëak 74 Ëunja, πto je bila najava sigurnog poraza domaÊih kuglaËica. U zadnjem bloku uspijeva im jedino smanjenje rezultata na podnoπljivih 6:2, iako bi i 8:0 za Podravku bilo sasvim zasluæeno. IgraËica utakmice bila je kapetan Podravke Ljiljana Picer, koja je sa 453 Ëunja postavila novi rekord poljudske kuglane. Gotovo u svim preostalim dvobojima karakte-
ristiËne su vrlo male razlike u sruπenim Ëunjevima, naroËito u izgubljenim partijama. U subotu u 15,30 sati u Koprivnici igra se derbi Podravka i Jedinstvo iz Zagreba, vodeÊi sastav prvenstva. Ljubitelji kuglanja, doite na kuglanu. Podravkaπice idu na pobjedu, po nova dva boda!
iskustvo serije OBRTNIK - BELMA 6:2 2381:2277
KuglaËice Belme na gostovanju u Novoj Gradiπci izgubile su protiv ekipe Obrtnika rezultatom 6:2. Belmice se protiv iskusnijih protivnica, na vrlo loπoj kuglani, nisu snaπle i domaÊe zasluæeno osvajaju dva boda. U sastavu Belme nije bilo raspoloæenih igraËica, nije bilo rezultaRezultati: ToroviÊ - Picer 0:1 ta iznad 400, dok su “obrtnice” (409:453), ©eriÊ - Zver 0:1 imale Ëak tri rezultata iznad 400 (413:429), Vugdelija - Æunek Ëunjeva. Uz veÊe iskustvo, do0:1 (425:429), Grizelj - VuËiÊ maÊe kuglaËice iskoristile su po0:1 (403:413), Biuk - Horvat znavanje svojih staza, πto je i 1:0 (395:391), Tomeljak+Vranj- odluËilo pobjednika. U nedjelju koviÊ - Æ.Paπica 1:0 u 12 sati Belma u Koprivnici (207+198:398). igra s ekipom Moslavine iz KuLjestvica: 1. Jedinstvo 12 tine. bodova, 2. Zagreb 12, 3. Osijek Rezultati: Milas 371, KuπeniÊ ’97 11, 4. Podravka 8, 5. 389, Tuba 375, HirjaniÊ 359, DuπiÊ 391, Æ. Paπica 392. Varteks 8, 6. Rijeka 7 itd.
PODRAVKA ÆELJEZNI»AR 7:1 5357:5052 Na kuglani u Koprivnici kuglaËi Podravke u 8. kolu zabiljeæili su i osmu pobjedu. Sa 7:1 pobijedili su bjelovarski ÆeljezniËar, koji se pokazao kao osrednja momËad. Pobjeda naπih kuglaËa ni u jednom trenutku nije doπla u pitanje, sve je bilo jasno od prvog bloka, kad je BakaË sruπio 951 Ëunj. U drugom bloku igraË utakmice - a tko bi drugi, nego Zdravko VuËiÊ sa 982 Ëunja “torpedira” goste, Podravka vodi 3:1 i ima +163 Ëunja. Jedina slaba karika u koprivniËkom lancu bio je BobetiÊ, pa je priliku dobio mladi Marko VajdiÊ, koji je po prvi put zaigrao u ekipi Podravke. U subotu u 10 sati u Koprivnici igra se domaÊi derbi, sastaju se ÆeljezniËar i Podravka. Rezultati: BakaË 951, GroπaniÊ 832, VuËiÊ 982, BobetiÊ 363 + VajdiÊ 405, ©tefoiÊ 891, Betlehem 933.
Zdravku VuËiÊu tisuÊu je Ëunjeva postala veÊ navika
Znalo se da kuglaË Podravke Zdravko VuËiÊ ima velike moguÊnosti, ali da Êe u posljednje vrijeme “eksplodirati”, nije se baπ oËekivalo. Jedno vrijeme je Ëak razmiπljao da viπe ne kugla i baπ poslije tog “razmiπljanja” postavio je novi rekord koprivniËke kuglane. Nadmaπio je i Marija MuπaniÊa, hrvatskog reprezentativca koji je igrao u Podravki, za dva Ëunja. Sruπio je 1041 Ëunj πto je rezultat svjetske vrijednosti i uskoro Êe biti napisan na oglasnoj ploËi koprivniËke kuglane Podravina. Meutim, zanimljivo je da VuËiÊ nije stao na tome. Na treningu je sruπio Ëak 1076 Ëunjeva za πto je njegov trener rekao da je to svjetski rekord, ali to naæalost ne moæe biti priznato, jer nije uËinjeno na sluæbenom natjecanju. VirovitiËanin - kojemu i supruga Verica igra u prvom sastavu kuglaËica Podravke - nakon 10 godina kako boravi u Koprivnici veÊ je gotovo pravi Podravac. Bio je s Podravkom u Prvoj ligi, ispali su u Prvu B, a sada su u drugoj. Tu su sada vodeÊi sa πest pobjeda iz πest susreta i na dobrom putu da opet postanu prvobeligaπi. - Moæda nam je i dobro doπlo da doemo u drugoligaπko druπtvo, jer smo veÊ zaboravili kako se to pobjeuje. Sada ostvarujemo pobjede jer smo rastereÊeni stalnog pritiska da moramo pobijediti.To Êe nam sigurno pomoÊi da opet uemo u viπi stupanj natjecanja rekao nam je Zdravko. Sada su mu 43 godine, ali to ga ne smeta da postiæe rezultate svjetskog dometa. Nije se odrekao ni toga da uskoro ue i u reprezentaciju. No, lakπe bi bilo da se natjeËe u Prvoj ligi. Ali nikada se ne zna...
8
Broj 1536 Petak 24. studenoga 2000.
Podravkin Gastro-tim intenzivira marketinπke aktivnosti i u inozemstvu
Gastro-kupci u Poljskoj oduπevljeni naπim proizvodima u velikom pakiranju
Nagradna igra !
4 Podravka d.d. A. StarËeviÊa 32 48000 Koprivnica
Nagradna igra !
Piπe: mr. sc. Davor Perkov
ba kao specifiËnih kupaca velikih pakiranja te dobivanje osnovnih informacija o tome tko su zapravo naπi gastro-kupci, πto oni æele (tradicija i navike) i koja su njihova oËekivanja prema Podravki s motriπta vrste proizvoda, veliËine pakiranja, kvalitete, distribucije i cijena. Posebno zanimljiv je bio poslovni posjet specijaliziranom gastro-distributeru ”Farutex” koji po broju stanovnika pokriva podruËje veliËine Hrvatske (takav tip trgovine kod nas joπ ne postoji !?). U njihovom skladiπtu su uz Vegetu i ajvar ”snimljeni” proizvodi dobro poznatih meunarodnih konkurenata Podravke kao i niza lokalnih proizvoaËa.
Na temelju vrlo dobrih rezultata i iskustava na hrvatskom træiπtu, proces razvoja gastro-programa πiri se i na zemlje u kojima egzistiraju poduzeÊa Podravka International. Netom πto je zavrπena sveËanost tvorenja naπe nove tvornice u Poljskoj u kojoj je zapaæenu ulogu odigrao i Gastro-tim, u gradu Zielona Gora isti tim je zajedno s kolegama iz gastro-prodaje Podravke Varπava organizirao dvije specifiËne akcije, prve takvog profila i sloæenosti izvedbe uopÊe u inozemstvu: - gastro-check - obilazak mjesta potroπnje kod razliËitih potencijalnih kupaca; - degustaciju tridesetak razliËitih proizvoda u velikim pakiranjima za 20-ak poljskih rukovoditelja s podru- Gastro-degustacija U centru grada je drugog dana upriËja gastronomije, kulinarstva i prehraliËen susret i struËna degustacija na ne uopÊe. kojoj su testirana 4 bujona, 21 juha (a Gastro-check 1 kg), 4 Fanta (Fixa), 5 Fant umaka i Proveden je u Zielonoj Gori (gradu 4 Fant dressinga (a 0,5 kg), Cmok (a u zapadnoj Poljskoj s oko 150.000 5 kg) i Ajvar. Poljski kupci su putem æitelja), kroz posjete i strukturirane posebno za ovu prigodu pripremljerazgovore u gradskoj bolnici, domu nog anketnog lista odmah struËno umirovljenika, studentskom centru, ocijenili svaki pojedini proizvod glerestoranu druπtvene prehrane, hotelu de okusa, kvalitete i izgleda. U odnoi sl. imao je s jedne strane za cilj su na povoljne rezultate i mnoge upoznavanje tih naπih buduÊih kupa- dragocjene primjedbe i struËne sugeca s Podravkom kao meunarodnim stije dobivene na ovaj naËin od koncernom i naπim gastro-asortima- izuzetno zainteresiranih, strpljivih i nom odnosno s druge strane snimanje susretljivih poljskih profesionalnih ganjihovih godiπnjih koliËinskih potre- stronoma i menedæera (neki su puto-
Gastro promotori savjetuju:
Govedina s dunjama Sastojci: govedina b. k. 1,50 kg., dunja 2 kom., slanina 0,50, braπno 0,10, ulje 0,30, senf Podravka, sol, papar, Vegeta, ocat, klinËiÊ, gussnel, limun, πeÊer NaËin pripreme Govedinu operemo i zamotamo u krpu koju smo prethodno namoËili u octu. Meso ostavimo da stoji 24 sata u toj krpi. Zatim meso odmotamo i
vali i viπe od 300 km!) uloæeni viπesatni napor hrvatsko - poljske Gastro ekipe (D. Perkov, M. Csik, V. Cvek T. Wojciechowski, A. BrkiÊ i K. Baziak) dobio je potpunu satisfakciju. Najbolje ocjene dobili su Cmok, ajvar, Fant smjesa za pohanje, dresinzi, umaci (osim holandskog) te juhe poput: proljetne, slavonske, krem juhe od gljiva, od Ëeπnjaka i sl. Za ove proizvode koji se inaËe normalno veÊ godinama prodaju u Hrvatskoj (dakle nema znaËajnije razlike u ukusima izmeu dvaju naroda!) veÊina kupaca je postavila isto, nama najdraæe pitanje: ”Koliko Êemo dugo Ëekati da ih ponudite i nama?” Kako se promptnom analizom doπlo do saznanja da se osim po deseterostruko veÊem potencijalu (ova zemlja ima oko 40 milijuna stanovnika!) gastro-træiπte Poljske od hrvatskog suπtinski uopÊe ne razlikuje, realno je za oËekivati da se osim adekvatnijeg koriπtenja hrvatskih iskustava, dodatnom uËinkovitom i usklaenijom sinergijom aktivnosti Marketinga, Istraæivanja i razvoja u Hrvatskoj te joπ uvijek nedovoljno organizirane i educirane prodajne gastro-operative u Poljskoj, u relativno kratkom vremenu postignu vrlo dobri rezultati prodaje velikih pakiranja a time i bolja zaposlenost nove tvornice odnosno poveÊanje ukupne profitabilnosti poslovanja Podravka International Varπava.
Dobra vijest iz Dolcela tima! Usporedo s nagradnom igrom "Dolcela - put slatkih æelja" koja zapoËinje ovaj mjesec, a u kojoj zaposlenici Podravke ne mogu sudjelovati, Dolcela organizira posebnu nagradnu igru za Podravkaπe. Slanjem prednje stranice svog najomiljenijeg Dolcela proizvoda u omotnici na koju treba zalijepiti kupon iz novina zaposlenici Podravke stjeËu moguÊnost dobivanja vrijednih tjednih nagrada te super nagrade na kraju akcije. Omotnice sa zalijepljenim kuponom i prednjom stranicom najdraæeg Dolcela proizvoda moæete ubaciti u posebne kutije s naznakom za nagradnu igru "Slatki dodir fantazije " ispred restorana druπtvene prehrane u poslovnoj sedmorokatnici i na Danici, zatim na Tin-baru i na porti Belupa ili ih moæete poslati poπtom. Svakog Ëetvrtka komisija sastavljena od predstavnika Dolcela tima i Odnosa s javnoπÊu izvlaËit Êe nagrade, a imena dobitnika bit Êe objavljena u novinama Podravka.
SUPER NAGRADA Dolcafe servis za cappucino, BoæiÊni set TJEDNE NAGRADE 1. NAGRADA: poklon paket (Tupperware posuda, zidni sat, kist, pregaËa, krpa) 2. NAGRADA: poklon - paket proizvoda Dolcela 3. NAGRADA: poklon - paket proizvoda Dolcela
Podravka d.d., A. StarËeviÊa 32, 48000 Koprivnica Dobitnici nagrada Dolcela Komisija u sastavu: Slavko SiÊ, Mirjana Perlok i Emilija SaËer izvukla je dobitnike. To su : 1. nagrada: Ljuba FilipoviÊ, Kalnik Varaædin 2. nagrada: Laura ©pernjak, centralni laboratorij 3. nagrada: Marina JedvajiÊ, Koprivnica tiskarnica Nagrade se mogu podiÊi u Dolcela timu, 1. kat poslovne sedmorokatnice.
πpikujemo sa slaninom i uvaljamo u braπno, sol, Vegetu, papar i senf, te lagano popræimo na vreloj masnoÊi podlijevajuÊi sa crnim vinom i mlakom vodom. Kad je meso mekano izvadimo ga iz soka. Soku dodamo klinËiÊ, naribanu koricu limuna, papar, sol prema ukusu i dvije dunje (koje smo prethodno skuhali u malo vode i malo πeÊera i narezali na rezance.) Na kraju stavimo i malo gustina. Dobro prokuhajte sok i prelijte ga po mesu koje ste narezali na reænjeve. Jelo je pikantno i izdaπno, a moæemo ga posluæiti s pireom od krumpira ili valjuπcima od ”Cmoka” Podravka. Vaπ Gastro promotor
Draæen –uriπeviÊ Crta: Ivan Haramija - Hans