ISSN 1330 - 5204
www.podravka.com Godina XXXIX Broj 1539 Petak 15. prosinca 2000.
List dioniËkog druπtva “Podravka” Koprivnica
Utjecajni Podravci o Podravki i Podravini
Obiljeæavanje 45 godina æenskog rukometa u Koprivnici 8. str.
Naπa tema: Kako motivirati zaposlenike? 3. str.
Zabiljeæeno
Uprava i sindikati korak bliæe kompromisu
”Podravski lobisti” u Podravki
”BoæiÊnica” u novcu i bonovima
Piπe: Zvonimir MrπiÊ Utjecajni Podravci koji djeluju na oblikovanje javnog mnijenja ili su u poziciji donositi odluke od javnog znaËaja ponovno su se okupili u Podravki. Saborski zastupnici Ivan Kolar i Stjepan Henezi, pomoÊnici ministara Mirjana Kamber BogdanoviÊ, Nikola Kancijan i Mladen Ruæman te poznati novinari Æeljko Kruπelj i Goran Litvan sastali su se kako bi definirali zajedniËke, koprivniËko-podravske interese i pokuπali naÊi puteve kako ih ostvariti. DomaÊin, predsjednik Uprave Podravke d.d. Darko Marinac upoznao je ”podravske lobiste” s trenutnim stanjem poduzeÊa te ponudio moguÊe alternative strateπkog razvoja. Marinac æeli da lokalna zajednica bude obavjeπtena o namjerama i planovima poduzeÊa kako bi se postiglo razumijevanje i iskazao zajedniËki interes u ostvarivanju tih ciljeva na obostranu korist - lokalne zajednice, prije svega grada, i Podravke. Proces rastrukturiranja nije zapoËet dolaskom nove uprave, sredinom godine, nego davno prije. Taj odmakli proces ne moæe se zaustaviti, ali da bi se uspjeπno provelo potrebno je razumijevanje grada i kraja. Istovremeno Podravka pokuπava osnaæiti svoju poziciju na træiπtu poduzimanjem koraka za kupnju pojedinih poduzeÊa u ovom, jugoistoËnom, dijelu Evrope te ispituje moguÊnosti za sklapanje nekog oblika saveza sa sliËnim i podjednako velikim kompanijama. Kako je Podravka organski povezana s gradom, dotaknute su neke teme iz podruËja komunalne infrastrukture i πkolstva. Dogovoreno je da se u kratkom vremenu usuglase prioriteti, a zatim pokuπa, svatko sa svoje pozicije, utjecati na ostvarivanje nekih zajedniËkih interesa. Jer jedino u dobro razvijenoj i jakoj Koprivnici moæe biti uspjeπna, jaka i velika Podravka. Iako potaknut tek prije kojeg mjeseca, polako se oblikuje neπto nalik na podravski lobi - Podravci koji su na nekoj ”funkciji” i æele da se podravski kraj bræe razvija.
Zaposlenici Podravke dobit Êe ove godine boæiÊnicu u novcu i bonovima Piπe: H. ©labek Snimio: N. Wolf
P
regovori izmeu sindikata i Uprave o izmjenama Kolektivnog ugovora neÊe zavrπiti ove godine. Od svibnja, kad su poËeli, pa do danas predstavnici radnika i poslodavca dogovorili su i potpisali jedino poveÊanje plaÊa Podravkinih zaposlenika za 400 kuna bruto, joπ u srpnju. Time je rijeπen samo jedan od 27 zahtjeva sindikatâ za izmjenama Ëlanaka Kolektivnog ugovora. Nastavak pregovora slijedio je ove jeseni u dosad odræana veÊ tri pregovaraËka sastanka, na kojima je bilo
rijeËi uglavnom o od strane sindikata zatraæenom poveÊanju tzv. boæiÊnice. Naime, prema vrijedeÊem 62. Ëlanku Podravkinog Kolektivnog ugovora, poslodavac je krajem godine duæan zaposlenicima isplatiti posebni stimulativni dodatak (boæiÊnicu) u visini od 400 kuna, a Podravkini sindikati traæe da se taj iznos poveÊa na 1.000 kuna. Proπle su srijede predstavnici sindikata i Uprave ponovno razgovarali o tom zahtjevu, ali dogovor nisu postigli. Prema svemu sudeÊi, niti neÊe ove godine - naime, novi pregovaraËki krug nije precizno zakazan, ali Êe se vjerojatno odræati u sijeËnju 2001. godine. U meuvremenu je, pak, Podravki-
nim zaposlenicima podijeljeno prvih 200 kuna bonova boæiÊnice, a Uprava je odluËila da Êe druga ”polovica”, ona u novcu, iznositi 250 kuna bruto. PoËetkom ovog tjedna boæiÊnicu je dodatno ”podebljala” svojom odlukom o joπ 150 kuna bonova. Sveukupno Êe, dakle, u novcu i bonovima zaposlenici primiti nominalno 600 kuna boæiÊnice, od Ëega je jedna treÊina osloboena poreza. Uz veÊ prije dogovoren produæetak isplaÊivanja bruto dodatka na plaÊu do startanja novog obraËunskog sustava za πto je rok produljen na prvi kvartal iduÊe godine - dodatnih 150 kuna bonova jedini su rezultat ovojesenskog kolektivnog pregovaranja, iako
ovo drugo neÊe postati sastavnim dijelom Kolektivnog ugovora. Ipak, isplaÊujuÊi veÊu boæiÊnicu od one definirane Kolektivnim ugovorom Uprava je pokazala da moæe spustiti prag svoje pregovaraËke Ëvrstine, a hoÊe li to uËiniti i sindikati vidjet Êe se moæda veÊ u sijeËnju iduÊe godine. Tada Êe s Upravom pregovarati i o ostatku svojih zahtjeva, od poveÊanja regresa i jubilarnih nagrada pa do uvoenja i drugog blagdanskog dodatka - uskrsnice. ○ ○ ○
Ovoj informaciji o boæiÊnici dodajmo i to da Êe Sindikalna podruænica PPDIV-a svojim Ëlanovima uoËi blagdana podijeliti po sto kuna u bonovima.
2
Broj 1539 Petak 15. prosinca 2000. P
Osvrt
Podravka i grad Koprivnica
VijeÊnike zanimale moguÊnosti novog zapoπljavanja Naπe Piπe: Hrvoje ©labek Velikom zanimanju gradskih struktura za trenutaËnu situaciju u Podravki i za njen buduÊi razvoj barem je dijelom udovoljio zamjenik predsjednika Uprave mr. Æeljko–urina na sjednici koprivniËkog Gradskog vijeÊa ove srijede, na koju ga je pozvao koprivniÊki gradonaËelnik Draæen SaËer. Prekinuvπi na sat i pol tekuÊu raspravu o gradskom proraËunu, vijeÊnici su sasluπali –urinino izlaganje, a zatim i dobili odgovore na postavljena mu pitanja. Drugi Ëovjek Podravke gradskim je vijeÊnicima iznio najbitnije ciljeve Uprave u sljedeÊem razvojnom razdoblju rekavπi kako je Podravkina zadaÊa da mora iÊi u svijet: - Hrvatsko træiπte je lokalno, malo træiπte i Podravka se samo na njemu ne moæe razvijati. U svijet idemo s djelatnostima u kojima imamo marke proizvoda te proizvodne, kadrovske i marketinπke kapacitete - dodajuÊi kako su najveÊe zapreke do tog cilja moÊna i bogata konkurencija velikih multinacionalnih kompanija na stranim træiπtima te relativno niska Podravkina produktivnost. - Stav Uprave je da Podravka mora rasti 10 posto godiπnje. Organski, iznutra, Podravka moæe rasti najviπe 5 posto, a ostatak rasta bit Êe akvizicije, kupnje drugih tvrtki, i to naroËito na træiπtima bivπe Jugoslavije - rekao je –
urina. Kadrovske pretpostavke za takav rast Podravka ima jer je oko 70 mladih menadæera u zadnje dvije godine zavrπilo poslovnu πkolu u Sloveniji. Takoer, nedavno je ustrojen Sektor za razvoj poslovanja, na koji Êe se Podravka ubuduÊe viπe nego na vanjske konzultante osloniti kada je rijeË o razvojnoj politici tvrtke, dodao je potpredsjednik Uprave. Sjediπte Podravke uvijek Êe ostati u Koprivnici i neÊe se preseliti, a Uprava moæe biti i drugdje, odgovorio je – urina na kuloarske bojazni o moguÊem preseljenju sjediπta Podravke u hrvatsku metropolu. U njegovom izlaganju bilo je rijeËi i o moguÊnostima udruæivanja Podravke s drugim tvrtkama: - Za europske prilike Podravka nije tako velika tvrtka kako moæda neki misle. Velike europske tvrtke imaju opseg prodaje od oko milijardu maraka, a Podravka oko jednu treÊinu toga. U ovom trenutku kupac na burzi moæe kupiti Podravku i zato Uprava radi na tome da vrijednost dionica doe barem na nominalan iznos. Ne treba se bojati moguÊnosti udruæivanja s drugim tvrtkama ili strateπkih partnerstava, i to se moæe dogoditi. Uprava promiπlja takve moguÊnosti i radi razliËite simulacije. ©to se aktualnog procesa dezinvestiranja tiËe, –urina je naglasio kako Uprava nije odstupila od tri uvjeta koje postavlja pred eventualne kup-
dvoriπte Piπe: Zvonimir MrπiÊ
ce ”Danice”, ”Podravskih mlinova”, ”KoprivniËke tiskarnice” i ”Ugostiteljstva”, a to su nastavak i daljnji razvoj postojeÊe proizvodnje, zadræavanje razine zaposlenosti i poπtivanje zaposleniËki prava definiranih u Podravkinom Kolektivnom ugovoru. - Cijena nije prioritet u dezinvestiranju - istaknuo je tom prigodom. Na kraju obraÊanja vijeÊnicima – urina je iznio svoja razmiπljanja o tome u Ëemu grad Koprivnica i Podravka trebaju suraivati: u komunalnim pitanjima, izgledu grada, razvoju πkolstva, prometa i infrastrukture te u pitanjmima zaπtite okoliπa. Gradske je, pak, vijeÊnike ponajviπe zanimala moguÊnost novog ciklusa zapoπljavanja u Podravki, ali
i kadrovska politika, pitanje Tvornice kvasca kao ekoloπkog zagaivaËa i drugo. - U Podravki nije bilo otpuπtanja radnika, niti Êe ga biti. Podravka provodi programe zbrinjavanja viπka zaposlenika putem isplaÊivanja otpremnina. S druge strane, lani je Podravka zaposlila 50, a ove godine 80 ljudi visoke struËne spreme. Ipak, masovnog zapoπljavanja, kakvog je bilo nekih prijaπnjih godina, u Podravki neÊe biti, ali Êe se konstantno primati struËnjaci odreenih profila - odgovorio je Æeljko –urina, dodajuÊi kako Êe se Podravka u buduÊnosti oslanjati na vlastite, domaÊe kadrove, ali Êe pojedine struËnjake ipak morati angaæirati izvana.
Meunarodni seminar
Europske informacije - izvori, pristup i izazovi Piπe: Jasmina RaniloviÊ U organizaciji Instituta za meunarodne odnose Europskog dokumentacijskog centra odræan je 8. i 9. 12. 2000. u Zagrebu, meunarodni seminar pod nazivom ”Europske informacije - izvori, pristup i izazovi”. Seminar je bio namijenjen svima koji se u svom radu susreÊu s razliËitim oblicima europ-
skih integracija, te koji prate dogaanja vezana za Europsku uniju. Bila je to inicijativa Instituta za meunarodne odnose da se javnosti prezentiraju moguÊnosti pronalaæenja i koriπtenja informacijiskih izvora EU. Uz predavanja domaÊih i stranih struËnjaka, odræana je informatiËka radionica na kojoj su se polaznici i konkretno upoznali sa sadræajem i moguÊnostima
dva informacijska servisa i baza podataka - http:/www.know europe. net za Ëiji pristup se mora platiti godiπnja pretplata i http://www.euractiv.com koja je besplatna. Dakako da to nisu jedini izvori, treba svakoko spomenuti i http://europa.eu.int na kojem se moæe naÊi ovisno o interesnom podruËju niz odliËih pretraæivaËa poput: EURLex (http://europa.eu.int/eur-lex) koji
je besplatan, zatim CELEX, SCADPLUS, EUDOR, PreLex itd. Seminar je organiziran uz potporu Odjela za meunarodni razvoj britanskoga veleposlanstva i Delegacije Europske komisije u Republici Hrvatskoj. Ispred Podravke na seminaru su bile prisutne Dubravka GroπiÊ (pravni sektor), Snjeæana ©labek (struËna biblioteka) i Jasmina RaniloviÊ (Institut).
poslovne divizije u restrukturiranje Dragan Habdija i direktor ”Podravskih mlinova ” Tomo Troπelj. Glavni predmet interesa zaposlenika na tom skupu bio je, kao πto se moglo i oËekivati, tijek restrukturiranja odnosno moguÊeg dezinvestiranja tih cjelina, ali nisu izostavljena niti pitanja o koeficijentima za plaÊu, πto je vjeËita tema zaposleniËkih skupo-
va. Radnike su, takoer, interesirali odgovori na neka interna organizacijska pitanja poput preraspodjele radnog vremena, valorizacije noÊnog i blagdanskog rada i drugo. Danas, u petak 15. prosinca, trebao bi biti odræan skup zaposlenih u sedmorokatnici, dakle svih centralnih funkcija, dok Êe skupovi za proizvodne cjeline biti odræani iduÊi tjedan.
PoËeo drugi ovogodiπnji ciklus skupova zaposlenika
O dezinvestiranju i plaÊama Piπe: Hrvoje ©labek U Podravkinoj kino-dvorani u utorak su zaposlenici ”Druπtvene prehrane”, ”Ugostiteljstva” i ”Podravskih mlinova” otvorili drugi ovogodiπnji ci-
klus redovitih skupova zaposlenika koje saziva Podravkino ZaposleniËko vijeÊe. Na tom su skupu referirali i na radniËka pitanja odgovarali predsjednik ZaposleniËkog vijeÊa Zlatko Blaæek, zamjenik predsjednika Uprave Æeljko –urina, izvrπni direktor
Sindikalni seminar u Zagrebu
Perspektive socijalnog dijaloga Pod pokroviteljstvom i u suorganizaciji Meunarodne organizacije rada, Savez samostalnih sindikata Hrvatske organizirao je u Zagrebu 7. i 8. prosinca seminar na temu ”Perspektive socijalnog dijaloga”, u Ëijem je radu sudjelovala i Ana Katana, glavna povjerenica Podravkine podruænice Sindikata PPDIV-a kao potpredsjednica Koordinacije za multinacionalke SSSH-a. Na tom seminaru su, uz sindikali-
ste, bili prisutni i predstavnici Hrvatske gospodarske komore, Ministarstva rada i socijalne skrbi, a bili su pozvani i predstavnici Hrvatske udruge poslodavaca, koji se naæalost nisu odazvali. Sudionike seminara pozdravio je ministar rada i socijalne skrbi Davorko VidoviÊ. StruËnjaci Meunarodne organizacije rada, dr. Dimitrina Dimitrova, i dr. Marcello Ries obradili su teme Europski socijalni dijalog i njegov
utjecaj na socijalni dijalog na nacionalnoj razini, Socijalni dijalog u multinacionalnim kompanijama i na razini tvrtke, s posebnim naglaskom na zemlje srednje i istoËne Europe. Tako se govorilo o deklaraciji MORa o naËelima vezanima uz multinacionalne kompanije i socijalnu politiku, o zakonskim okvirima koji su preduvjet za neophodni socijalni dijalog, o multinacionalkama kao primarnom generatoru globalizacije, o
koordinaciji radnika kroz europska zaposleniËka vijeÊa te o kolektivnom pregovaranju na razini multinacionalnih kompanija. Na dvodnevnom seminaru jedna od tema bila je i ”Uzroci, posljedice i perspektive nezaposlenosti u Hrvatskoj”, koju je obradio Josip BaotiÊ, vlasnik i direktor ”INTERCON-a”, meunarodne konzultantske tvrtke za strateπki razvitak druπtva, poduzetniπtva i upravljanja.
Podravka i Koprivnica od samog nastanka Podravke æive gotovo u simbiozi. Povijesno gledano, na razvoj grada viπe je utjecala Podravka nego obrnuto. I tko zna πto bi bilo da se realizirao ”prvi petogodiπnji plan” ili pak ideja o ”izmjeπtanju” nekih pogona u druge gradova. Uvijek je proradio podravski inat. I uvijek je u bliskom okruæenju, u naπem dvoriπtu bilo dovoljno snage da se proces odvija na dobrobit i poduzeÊa i grada. Danas je viπe nego ikada prije i vrijeme i raspoloæenje da se uspostavljaju i razvijaju kooperativni odnosi izmeu Podravke i malih i srednjih poduzeÊa u bliskom okruæju. Tijekom posljednje tri godine za otpremnine su isplaÊeni milijuni kuna, a da nije otvoreno gotovo niti jedno novo radno mjesto. Ne moæe se od Podravke oËekivati da osniva i razvija poduzeÊa u svom okruæju, ali moæe biti dobar oslonac. Lokalna vlast osim πto je, kad bi joj politiËki odgovaralo, pokazala veliku brigu za sudbinu Podravke, nije uËinila dovoljno da se strategija razvoja grada pomakne s teze ”sve mora biti u Podravki” na tezu ”πto je moguÊe viπe neka se za Podravku radi u Koprivnici i Podravini”, naravno jednake kvalitete i cijene. Nije vrijeme za ”kuknjavu” nego za brze aktivnosti na stvaranju preduvjeta da se osnuju mala poduzeÊa i uspostave kooperativni odnosi. Gruba je Ëinjenica, ali je neminovnost, da Êe Podravka u buduÊnosti zapoπljavati gotovo iskljuËivo visokoobrazovane kadrove sa specijalistiËkim znanjima. To znaËi da se radna mjesta za druge mogu stvarati jedino u Podravkinom okruæenju, oslanjajuÊi se na nju ili ne. Ali to jednako tako znaËi da je bitno da u gradu i kraju bude dovoljan potencijal dobro obrazovanih ljudi. Naæalost, danas koprivniËki srednjoπkolci nemaju gdje pohaati nastavu jer im nedostaje nekoliko uËionica. Od umijeπnosti lokalne vlasti ovisi hoÊe li stvarati povoljne uvjete za razvoj poduzetniπtva, potaknuti ljude da se odvaæe upustiti u vlastiti posao i biti medijatorom u uspostavljanju kooperativnih odnosa. Od lokalne vlasti ovisi imaju li djeca i kakve uvjete za stjecanje prijeko potrebnih znanja kako bi se mogli ispuniti oËekivanja i nositi se s konkurentima. Danas nije dovoljna samo ”briga” nad sudbinom Podravke veÊ je potrebna odluËna, znalaËka i brza aktivnost kao bi se pokrenuo kotaË novog razvojnog ciklusa u naπem dvoriπtu. Podravka Êe biti onoliko snaæna koliko je snaæno, razvijeno i potencijalima bogato njeno okruæenje. U protivnom Êe traæiti, Podravkini vlasnici, neko drugo, jeftinije i potencijalima razvijenije dvoriπte.
Broj 1539 Petak 15. prosinca 2000.
3
Tema tjedna
Kako motivirati zaposlenike? Piπe: Jadranka Lakuπ U stanci za odmor radnika u jednoj kompaniji besplatno je serviran Ëaj. Ljudi su po grupama sjedali za stolove i iz pripremljenih Ëajnika sami toËili topli napitak. Nakon nekog vremena servirka je primijetila da na pojedinim stolovima stalno ostaju nepopijene koliËine odreenih vrsta Ëajeva. Upravi je predloæila drugaËiji raspored sjedenja, odnosno serviranja Ëaja, πto je i prihvaÊeno. Na kraju godine pokazalo se da je time postignuta najveÊa godiπnja uπteda i servirki je pripala znaËajna novËana nagrada i priznanje za racionalizatora godine. Iako moæda zvuËi banalno ili pak miriπe na jeftini holivudski proizvod, priËa je istinita. Zabiljeæena je u velikoj japanskoj automobilskoj kompaniji koja redovno nagrauje svoje racionalizatore i inovatore i kao pouËak se prenosi svima onima koji promiπljaju o tome kako motivirati zaposlenike. Moæe li se neπto sliËno dogoditi i u Podravki, odnosno stvaramo li mi kompanijsku kulturu inovativnosti? Ovo pitanje pokrenuto je nedavno i na stranicama ovog lista u rubrici ”Predlaæem” u kojoj se Vesna SreËec, direktorica Sluæbe za organizaciju i sustav nagraivanja, zaloæila za ustanovljavanje godiπnjih nagrada za pojedince i grupe koji odskaËu svojim radnim rezultatima, racionalizacijama i inovacijama. Svoj prijedlog detaljnije obrazlaæe ovim rijeËima : ”Uvjerena sam da ljudi imaju sjajne ideje i da treba napraviti instrumentarij koji Êe ih poticati da ih razvijaju i primjenjuju. Potrebne su nam nagrade za najbolje trgovaËke putnike, struËnjake u marketingu, majstore u odræavanju, radnike u proizvodnji, inovatore .... kako one u novËanom obliku, tako i one u vidu javnih priznanja, studijskih putovanja, edukacija. Trebamo stvoriti klimu u kojoj Êe se cijeniti kreativnost i u kojoj Êe sposobnost i znanje POJEDINCA biti istinske i temeljne vrijednosti bitne za napredak. Mislim da na realizaciji ove ideje zajedno moraju poraditi pravni, financijski i Sektor za upravljanje ljudskim potencijalima.”
Vrijeme je za donoπenje Pravilnika o inovacijama Ovakav prijedlog meu prvima je prihvatila dr. Vlasta »esi, direktorica Istraæivanja i razvoja, koja je i prije dvije godine bila u timu koji je inicirao donoπenje Pravilnika o inovacijama u Podravki. - KoristeÊi pozitivna iskustva nekih hrvatskih i svjetskih tvrtki predloæili smo preciznije definiranje inovacija u Podravki i stimuliranje zaposlenika na aktivno sudjelovanje u procesima inoviranja proizvoda i proizvodnog procesa. Meutim u realizaciji se nije daleko otiπlo, jasno ako izuzmemo nagraivanje putem stimulacije. S obzirom na to da sadaπnja Uprava podræava promjene, dobro je vrijeme da se krene s tim projektom. Temeljno je osigurati budæet koji Êe garantirati da Êe se poticanje inovativnosti odræati kao stalna vrijednost Podravke. Nadalje, neophodno je u posebnom aktu, pravilniku, odrediti kriterije prema kojima Êe se procjenjivati inovacije i njihov financijski ekvivalent, odrediti tko Êe biti u komisijama koje Êe to raditi i tko Êe odluËivati u sluËajevima eventualnih prigovora. Sustavno se moraju stvoriti preduvjeti za uklapanje svih cjelina u Podravki tako da se moæe vrednovati i zaposlenike koji na starim postrojenjima rade tehniËko-tehnoloπka poboljπanja, i one Ëije inovacije smanjuju πkart, i one koji omoguÊavaju bolje koriπtenje postojeÊe opreme i strojeva, i onih Ëija idejna rjeπenja doprinose uπtedi energije i onih koji osmiπljavanju nove proizvode ili marketinπke akcije kao i onih koji posebno doprinesu implemetaciji pojedinih projekata i standardi. Vaæno je i poticati svojevrsni natjecateljski duh meu zaposlenicima i isticati one koji odskaËu svojim radnim rezultatima.Time bismo zasigurno ostvarili znaËajne uπtede, poboljπanja i unapreenja, a ja sam
uvjerena da bi takvo poticanje inovativnosti i u Istraæivanju i razvoju dodatno motiviralo zaposlenike - naglaπava Vlasta »esi.
Vrijeme je za sustav isticanja dobrih Njeno razmiπljanje dijeli i Milica GrubaËeviÊ, direktorica Sektora za planiranje, kontroling i cijene u diviziji prehrambenih proizvoda s markom koja kaæe: - U svojoj 20-godiπnjoj radnoj praksi primijetila sam da se viπe bavimo s problematiËnim ljudima, onima koji zbog slabih radnih rezultata to ne zavreuju, a zanemarujemo one koji posebnim zalaganjem daju doprinos razvoju tvrtke. Doista je vrijeme da se to promijeni i da stvorimo sustav isticanja boljih, da popravimo sistem nagraivanja i napredovanja. Previπe se pesimizma nakupilo u ljudima i to se mora razbiti. Jednako tako moramo prekinuti s praksom lakog odricanja struËnjaka za Ëiju izobrazbu i usavrπavanje su utroπeni novac i vrijeme. Sposobni pojedinci jako su vaæni za unapreenje poslovanja tvrtke, a ako ih ne vrednujemo adekvatno, oni Êe otiÊi. Olako je reÊi nitko nije nezamjenjiv, jer ipak steËeno iskustvo i praktiËna znanja nije lako brzo nadomjestiti.
Vrijeme je za promjene stimulacija Dakle, oËito su nam i na ovom podruËju potrebne promjene. Imamo li veÊ sada uvjete za njih? Stari Pravilnik o inovacijama, kako nam je potvrdila Branka PerkoviÊ, izvrπna direktorica za kadrove i pravo, sluæbeno nikada nije stavljen izvan snage, ali se zapravo ne primjenjuje. MoguÊnost stimulativnog nagraivanja pruæa vaæeÊi Kolektivni ugovor, meutim i tu ima odreenih problema. - Kada smo prije tri godine krenuli s isplatama stimulacija, cilj je bio nagraditi pojedince za iznadprosjeËne rezultate. Meutim pokazalo se da ponegdje direktori
nemaju dovoljno inicijative za predlaganje pojedinaca za stimulaciju, da im nije jasno kako im je prvenstveni zadatak upravljanje ljudima i da ne mogu svoje zadatke delegirati drugima. »ak je bilo i tumaËenja da stimulaciju ne mogu dobiti ljudi iz proizvodnje. U pojedinim cjelinama pojavile su se sumnje da se stimulacije daju po simpatijama, a bilo je i raznih glasina o isplaÊenim iznosima. Mislim da je osnovni problem u tome πto najmanje cijenimo sebe, da nam viπe znaËi ono πto naprave vanjski suradnici, konzultanti, agencije. Takvu klimu moramo promijeniti, a sigurno je da bi nas manje koπtalo da nagradimo naπe zaposlenike za njihove kreacije, inicijative, uπtede i inovacije. To se moæe regulirati kroz aneks kolektivnom ugovoru ili donoπenjem odluke o godiπnjoj nagradi za pojedina podruËja - objaπnjava Branka PerkoviÊ.
©to o tome kaæu predstavnici zaposlenika? - Vrlo Ëesto radnici izraæavaju nezadovoljstvo naËinom primjene odredaba Kolektivnog ugovora o stimulaciji. »ak se i na skupovima zaposlenika koji se odræavaju ovih dana iznose primjedbe da se moguÊnost stimulacije zloupotrebljava, da zavisi od raspoloæenja pojedinih rukovoditelja i da nije sistemski rijeπena na naËin da bi doista poticala ljude. »ak ima direktora koji uopÊe ne poznaju odredbe Kolektivnog ugovora i koji uopÊe ne primjenju mjere stimuliranja zaposlenika. Ali to πto su ljudi nezadovoljni ne znaËi da bi stimulativno nagraivanje trebalo ukinuti. »ak suprotono, potrebno je izgraditi takav model u kojem Êe biti jasni svi kriteriji, u kojem bi se redovito pratili svi radni rezultati i doista nagraivalo samo one koji to zasluæuju. Pored toga trebalo bi uvesti nagrade za inovatore i racionalizatore. Dolazim iz Odræavanja i siguran sam da bi tako neπto probudilo volju u ljudima u toj cjelini da kvalitetnije rade i da ideje koje imaju poËnu pretvarati u konkretne projekte. Vjerujem da je sli-
Ëno i u drugim cjelinama. Posebno bi motivirajuÊe djelovale novËane nagrade jer veÊina zaposlenika nije zadovoljna plaÊama, ali i ostali oblici nagraivanja kao πto su primjerice besplatno ljetovanje, napredovanje na poslu, pokloni, priznanja, bolji radni uvjeti trebali bi naÊi svoje mjesto u tom sustavu. Mi sada u Podravki nemamo puno inovacija upravo zato πto nema motivacije za njih. Zaπto ne bismo iskoristili pozitivna iskustva Plive i Ericsona koji sistemski potiËu svoje zaposlenike da iskaæu kreativnost i inovativnost - zapitao je Zlatko Blaæek, predsjednik ZaposleniËkog vijeÊa Podravke. Uspostava sustava u kojemu Êe svim pojedincima biti vaæna briga o postizanju zajedniËkih ciljeva, efikasnom troπenju radnog vremena i materijala, Ëuvanje i briga o sredstvima rada, zaπtita okoliπa te shvaÊeno znaËenje vlastitog osposobljavanja posebno bi obradovala malobrojne inovatore koji rade u Podravki. Jedan od njih je –uro LovniËki koji zbog gaπenja Podravkinog i gradskog druπtva inovatora djeluje u Savezu inovatora grada Zagreba. –uro trenutno ima tri prijavljene inovacije, odnose se na druπtvene igre, a jedna od njih je u takozvanoj posljednjoj fazi primitka. Uz to izradio je prijedlog novog dizajna za ambalaæu Vegete i razoËarano konstatira da ne zna πto bi zapravo s njom. - U Podravki nema tima kojem bi inovatori mogli prijaviti svoje ideje i koji bi mogao procijeniti da li neka ima komercijalnu vrijednost. Meu stotinama predloæenih sigurno bi se naπlo nekoliko njih koje bi se mogle razviti i koje bi donijele uπtede ili unapreenje u poslovanju. Ovako smo prepuπteni sami sebi, nemotivirani, πto loπe djeluje i na ljude oko nas - kaæe –uro LovniËki, zaposlen u otpadnim vodama Kvasca. SudeÊi po svemu, Podravka doista mora viπe cijeniti svoje ljude i njihovu pamet i zapoËeti sustavno poticati i motivirati zaposlenike za kreativniji i uËinkovitiji rad. Rezultiralo bi to ne samo stvaranjem pozitivnije klime unutar tvrtke, nego bi bitno unaprijedilo poslovanje, poveÊalo konkurentnost i sposobnost prilagodbe globalizacijskim procesima.
naπa posla
I snovi se brzo mijenjaju Piπe: Æeljko Kruπelj, gost - kolumnist “VeËernjeg lista”
Svatko ima neku svoju poslovnu viziju. Tako su i generalni direktori i predsjednici Uprave Podravke, kako god se tijekom desetljeÊa zvala njihova duænost, glasno maπtali o buduÊnosti podravskog prehrambenog diva. Neki su od njih imali i intelektualne snage da neπto od toga i provedu u æivot, drugima su, pak, politiËke i gospodarske okolnosti diktirale kljuËne razvojne odluke. Podravka kakvu danas vidimo plod je tih vrlo razliËitih, pa i kontradiktornih, pogleda i interesa. Direktori koji su je stvarali æeljeli su, ponajprije, veliku i moÊnu tvrtku, koja Êe biti nositelj i trajni oslonac cjelokupnog razvoja Koprivnice i Podravine. Bilo im je sasvim dovoljno tadaπnje 20milijunsko i carinskim barijerama zaπtiÊeno jugoslavensko træiπte, na kojem su se mogle formirati i osjetno
viπe cijene od onih svjetskih. Svi su u tim okolnostima dobro poslovali i razmiπljali kako da u svoje okrilje ukljuËe i ono πto ne spada u prehrambenu industriju. To se temeljilo na logici da je sve ono πto se nudi pod Podravkinim imenom unaprijed osueno na uspjeh. Pokazalo se da je od svega toga dugoroËno uspio jedino eksperiment s farmaceutskom industrijom. Neko je vrijeme bila u modi i teorija po kojoj se uspjeπnost neke tvrtke mjeri po tome koliko je uspjela zatvoriti svoj proizvodni ciklus, od sirovina i servisnih usluga pa do proizvodnje i prodaje. U praksi je to znaËilo da i Podravka mora imati poljoprivredu, kooperaciju i sjemenarstvo, ali i najrazliËitije tehniËke, komunalne, prijevozne i zaπtitarske sluæbe, kao i svoj trgovaËki lanac. Kad je uoËeno koliko je to skupo i neracionalno, nitko se
viπe nije usudio na radikalne rezove. BuduÊi da je u komunistiËkom razdoblju politika bila neodvojiva od gospodarstva, tvrtka je poprimala i neæeljene karakteristike socijalne ustanove. Dok je nekom lokalnom poduzeÊu zaprijetio steËaj, obiËno je Podravka bila ta koja je pod politiËkim pritiskom rjeπavala njegov problem, i to tako πto je bolesnika ukljuËila u taj pozamaπni sustav. Time je problem radnika bio rijeπen, nova se radna cjelina Ëak i uklopila u zajedniËku proizvodnju, ali ti dijelovi tvrtke nikada nisu bili konkurentni za samostalno poslovanje. SliËan je problem bilo i Podravkino prisilno investiranje u nekadaπnja nerazvijena podruËja, primjerice Kosovo, πto je bila neostvarena cijena politiËke stabilnosti. Danas se sve to radikalno promijenilo. Podravka na malom hrvatskom
træiπtu u globaliziranom svijetu ima sasvim drugu razvojnu strategiju i metode poslovanja. Sadaπnji predsjednik Uprave Darko Marinac ima i drukËije snove od veÊine svojih prethodnika. SudeÊi prema onome πto je ovih dana govorio podravskim lobistima, za njega Podravka viπe nije oliËenje tradicionalizma i glomaznosti, veÊ bi jedino mjerilo uspjeπnosti trebala biti træiπna prilagodljivost i efikasnost poslovanja. KoprivniËka tvrtka se zapravo i nema s kim usporeivati u Hrvatskoj, nego su joj mjerilo najuspjeπnije svjetske prehrambene tvrtke, s kojima se i nadmeÊe na meunarodnim træiπtima. A tek se u tim realnim okvirima vidi koliko je ona, zapravo, mala i ranjiva. Tri-Ëetiri puta je, primjerice, financijski slabija od izravnih konkurenata. Zato bi je neki stvarni giganti, duhovito upo-
zorava Marinac, doista mogli kupiti na karticu. Nije tu rijeË o nekom zastraπivanju, tim viπe πto trenutno barem tri konzultantske kuÊe analiziraju vrijednost koprivniËke tvrtke. U tim je okolnostima jedino prihvatljivo rjeπenje da Podravka u cilju oËuvanja samostalnosti i identiteta joπ agresivnije krene na neka dosad neiskoriπtena træiπta u srednjoj i jugoistoËnoj Europi i da uspjeπno razvija svoje proizvode s markom, prilagoene lokalnim ukusima. Podravka je prisiljena stalno neπto kupovati i prodavati, investirati i deinvestirati, te nalaziti strateπke partnere. Naposljetku Êe o kvaliteti menadæmenta ovisiti krajnji uspjeh tog ambicioznog projekta. Poslovne su vizije, pa i ona MarinËeva, dobre samo onda kad pokaæu pozitivne rezultate.
4
Broj 1539 Petak 15. prosinca 2000.
Investicije
Zabiljeæeno: Besplatan potroπaËki telefon
PoËela rekonstrukcija zgrade ”Instituta”
Nazovi Podravku na 0800 0808...
Piπe: dr. Vlasta »esi, direktorica Sektora za istraæivanje i razvoj
U listopadu ove godine napokon je poËela velika rekonstrukcija zgrade Sektora za istraæivanje i razvoj, u πto Êe Podravka uloæiti oko 6 milijuna kuna Potreba za rekonstrukcijom zgrade Sektora za istraæivanje i razvoj, popularno zvanog ”Institut”, spominje se u ”Podravki” veÊ dugi niz godina. No, buduÊi da se u svim preliminarnim studijama pokazalo da je za realizaciju potrebno odvojiti poveÊu svotu novca, ta se investicija godinama odgaala. S ozbiljnijim pripremama unutar ”Istraæivanja i razvoja” krenuli smo prije tri godine, tj. poËetkom sijeËnja 1998. godine, i to sistematski: raπËiπÊavanjem podrumskog prostora te izradom tehniËko-tehnoloπkih podloga s planiranom funkcionalnoπÊu svake prostorije u zgradi. BuduÊi da se tada ”Podravka” nalazila u velikom investicijskom ciklusu (da podsjetim: nova ”Belupova” tvornica, tvornica ”Vegete” na Danici, tvornica ”Vegete” u Poljskoj, uvoenje SAP-a), mi smo se morali strpjeti i priËekati neka bolja vremena. Ta smo vremena doËekali ove godine, kada je od strane ”Inæenjeringa” izraena projektna dokumentacija te su u suradnji ”Odræavanja” i ”Nabave” izraeni troπkovnici. Ukupna investicija iznosit Êe πest milijuna kuna, a provodit Êe se u fazama u tijeku ove i iduÊe godine. Prva faza poËela je 16. listopada ove godine, a obuhvaÊa rekonstrukciju kompletnog podruma te dio prizemlja. Prema planu, trebala bi biti gotova do 23. prosinca ove godine. Vaæno je naglasiti da se redoviti posao Centralnog fizikalno-kemijskog i Centralnog mikrobioloπkog laboratorija ne prikida, te da se uz izuzetan angaæman zaposlenika sve aktivnosti odvijaju normalno. Od strane ”Istraæivanja i razvoja” u operativni tok rekonstrukcije ukljuËeni su dipl. inæ. Vesna PovijaË kao koordinator unutarnjih aktivnosti s cjelinama koje su direktno zahvaÊene rekonstrukcijom, te dipl. inæ. Zoran Goπek, koji je angaæiran na povezivanju aktivnosti ”Inæenjeringa”, ”Nabave” i ”Odræavanja” (izvoaË radova). Obnovljeni prostori doprinijet Êe sigurnijem i kvalitetnijem obavljanju poslova, kao i veÊem zadovoljstvu zaposlenika Sektora za istraæivanje i razvoj.
Uskoro zavrπava prva faza rekonstrukcije ”Instituta”, u koju Êe Podravka ukupno investirati 6 milijuna kuna
Broj poziva na besplatan Podravkin potroπaËki telefon 0800 0808 narastao je od sredine proπle godine do danas s desetak na oko 200 dnevno. NameÊe se zato potreba angaæiranja djelatnika Ideja o besplatnom info-telefonu za koji bi bio zaduæen za potroπaËki telefon, i samo za njega.
Piπe: Hrvoje ©labek
potroπaËe Podravkinih proizvoda tinjala je nekoliko godina u Sektoru za marketing prije nego πto je u jesen 1998. godine nastao zametak takve komunikativne veze s potroπaËima, inaËe uobiËajene u ”pristojnim firmama”. Tada se, naime, u odjavnoj πpici popularnog Podravkinog gastro-serijala ”Male tajne...” pojavio broj 048/ 651-460, kao mjesto na kojem gledatelji epizoda tog serijala mogu zatraæiti recept koji nisu stigli zapisati, naruËiti koju Podravkinu knjigu recepata ili pitati πto ih veÊ zanima. To je bio, i joπ uvijek jest, broj Podravkine ”UmjetniËke radionice” (Starogradska ulica, Koprivnica) i poziv na taj broj nije bio (niti je to sada) besplatan za potroπaËe. Ipak, bio je to poËetak realizacije ideje koja se kasnije pokazala dobrom. Operatorskog posla odgovaranja na pitanja (uglavnom) potroπaËa prihvatila se te jeseni 1998. godine prof. Nada Matijaπko, kustosica Podravkinog Muzeja prehrane, i s obzirom na tadaπnju uËestalost poziva - nekih deset dnevno - nije bilo problema, ili bolje reËeno - bilo je samo toliko problema koliko se uvijek nae kod pokretanja neke nove stvari. BuduÊi da je potroπaËki telefon (dakle, najprije nebesplatan) u poËetku objavljen samo u emisiji ”Male tajne...”, i bio zamiπljen kao servis gledateljima toga serijala, logiËno je πto su pitanja, pokude i pohvale bile skoncentrirane na tu emisiju; traæio se propuπteni recept, naruËivale su se Podravkine kuharice, slali su se vlastiti recepti itd... Stvar je otprilike tako funkcionirala i u prvoj polovici 1999. godine, s tim da se pomalo πiri krug potroπaËkih pitanja. Pitaju o karakteristikama proizvoda, o eventualnim πtetnim tvarima u njima, o tome ima li novih knjiga
recepata; sve je viπe pohvala, zahvala, primjedaba, prijedloga, narudæba knjiga recepata... telefon poËinje dobivati ”na teæini”. Zato se u svibnju te godine uvodi ”pravi” potroπaËki telefon, besplatan za potroπaËe, s brojem 0800 0808. Osim u emisijama ”Malih tajni...” poËinje se ”reklamirati” i na ambalaæi ”Vegete”. Trebalo je, naravno, proÊi neπto vremena da to potroπaËi percipiraju, i da se broj poziva vrati na prijaπnju razinu, i viπe od toga. Neπto viπe od godinu dana kasnije, u ljeto ove godine, broj dnevnih poziva na potroπaËki telefon veÊ varira izmeu 50 i 150. A tada su krenule nagradne igre... Uredno voeni mjeseËni zapisnici potroπaËkog telefona biljeæe prve veÊe dnevne ”telefonske udare” u danima objavljivanja reklamnih letaka za nagradnu igru ”S Podravka juhama do stana”. Koliko vreÊica juha, kakvih, koliko starih, mogu li one iz Slovenije, zaπto 6 razliËitih juha, zaπto Ëitava vreÊica itd., itd. Osim toga, nastavljaju se narudæbe kuharica, pitanja o karak-teristikama proizvoda, a javljaju se i prve vrlo vrijedne informacije ”s terena” o nedostatku odreenih Podravkinih grupa proizvoda ili pojedinaËnih proizvoda u trgovinama nekih mjesta u Hrvatskoj. U listopadu i studenome ove godine, kada nagradna igra joπ traje i zavrπava, zabiljeæeno je mjeseËno 6.000 (πest tisuÊa) poziva, πto Êe reÊi 200 dnevno, 25 u radnom satu. U prosjeku, telefon zazvoni svake dvije i pol minute! Takav trend se nastavlja i u prosincu; joπ uvijek se javljaju ljudi koji nisu u dnevnom tisku uspjeli vidjeti jesu li nagraeni u nagradnoj igri ”S Podravka
juhama do stana”, krenula je nova, ”Dolcelina” nagradna igra, Lino dijeli kalendare. Usto, u meuvremenu se potroπaËki telefon aplicirao i na ambalaæu drugih Podravkinih proizvoda uz ”Vegetu” (”Dolcela”, ”Lino”), a u razgovoru s marketinπkim timovima doznali smo da postoji namjera da se primijeni na ambalaæi svih Podravkinih proizvoda. Joπ se neπto u meuvremenu promijenilo. Prof. Matijaπko, naime, postala je voditeljicom ”UmjetniËke radionice”, krug poslova se poveÊao, baπ kao i broj dnevnih telefonskih poziva koje valja servisirati. Iako to ne Ëini samo ona, veÊ ”uskaËu” i tri kolegice iz ”UmjetniËke radionice”, uËestala zvonjava potroπaËkog telefona onemoguÊuje normalan rad u toj Podravkinoj cjelini. Dobra zamisao nadmaπila je oËekivanja njenih rodonaËelnika i trenutaËno uzrokuje operativni problem koji valja rijeπiti. To je moguÊe uËiniti na viπe naËina. Ukidanje besplatne potroπaËke linije? Radikalan, ali besmislen potez. Smanjenje ”radnog vremena” potroπaËkog telefona na, recimo, 4 sata dnevno? Moæda. Profesionalizacija, otvaranje radnog mjesta operatera za potroπaËki telefon, i samo za njega? Svakako najbolje, ali... U Sektoru za marketing, doznali smo od direktora Ivice PunËikara, razmiπljaju o kvalitetnijoj organizaciji toga komunikacijskog punkta, no odluka joπ nije pala. Dotad, potroπaËi koji nazovu 0800 08 08 i dalje Êe Ëuti s druge strane æice: ”Podravka, izvolite.”, a njih ne zanima tko odgovara na njihova pitanja ili sluπa njihove primjedbe. Za njih ta osoba personificira jednostavno - Podravku.
Susret: Olga SamardæiÊ, rukovoditelj Centralnog fizikalno - kemijskog laboratorija
Uvijek sam se kao ”Podravkaπica” lijepo osjeÊala Piπe: Mladen PavkoviÊ
U ”Podravkinom” Institutu, odnosno Istraæivanju i razvoju, susreli smo gos-pou Olgu SamardæiÊ. Dugo je u ”Podravki”, a poËela je dolaziti kao praktikant joπ 1968. godine. Diplomirala je 1971. a 1972. zasnovala je stalni radni odnos, ali je nakratko otiπla, pa se vratila, radila je i dvije godine u koprivniËkom Srednjoπkolskom centru, a potom je 1977. definitivno rekla ”da” firmi u kojoj je i poËela. Prvo joj je ponueno radno mjesto tehnologa u razvoju. Na tom radnom mjestu ostala je do kraja 1979. - Nakon tehnologa u razvoju ponudili su mi mjesto u ”Podravkinom” laboratoriju, gdje danas, zapravo veÊ tri godine, obavljam posao voditelja Centralnog fizikalno - kemijskog laboratorija. Laboratorij djeluju u okviru Istraæivanja i razvoja. RijeË je prije svega o jednoj ”centralnoj kontroli” gdje se obavljaju analize za cijelu tvrtku. Prije svega, kontroliramo
zdravstvenu ispravnost naπih proizvoda, radimo kompleksne analize, preteæno instrumentalne, za koje je potrebna specijalna oprema i educirani kadrovi. Kod nas svaka tvornica ima svoj laboratorij koji obavlja tzv. rutinsku kontrolu, koja je potrebna baπ za odreeni segment proizvoda. Kod nas je trenutaËno
zaposleno neπto viπe od trideset djelatnika, preteæno æena - rekla je Olga SamardæiÊ. U svakom sluËaju radi se o vrlo odgovornom i specifiËnom poslu. Tu se ne smiju dogaati greπke, jer se na temelju krivih rezultata mogu donijeti i krive odluke. - ”Podravka” ima niz raznovrsnih proizvoda i za svaki od njih kontrola mora biti provedena po toËno propisanim metodama ili po metodama razvijenima u naπem laboratoriju. Posao koji obavljam za mene je vrlo zanimljiv. Taj posao od onog tko se njime bavi u prvom redu traæi veliku ljubav, zatim veliko odricanje. Ako Ëovjek u laboratoriju ne voli taj posao, onda Êe se njegov (ne)rad vrlo brzo izraziti, odnosno doÊi na vidjelo. U ovom poslu neprestano se morate usavrπavati, pratiti struËnu literaturu, stalna edukacija treba biti u toku sa zakonskim propisima... VeÊina naπih proizvoda prodaje se i na stranim træiπtima, pa moramo biti Olga SamardæiÊ spremni da kvalitetom zadovoljimo
visoke europske, pa i svjetske standarde. Vjerujemo da obavljamo vrlo odgovoran posao, ali smatram da se ipak u ”Podravki” neπto ”malo drugaËije” gleda na nas! Kod nas je i te kako bitna praksa. Oni koji dou nakon zavrπenog fakulteta mogu reÊi da su doπli tek s nekom podlogom. Praksa i kontinuirana edukacija vrlo su bitni. Neke analitiËke tehnike morate godinama raditi da biste mogli reÊi da ste, recimo, vrsni kromatografiËar. U nekim drugim tvrtkama pojedinci moæda cijeli svoj radni vijek rade jednu analizu, πto kod nas ne moæe biti sluËaj. Tu se neprestano neπto dogaa, Ëas se analizira jedan, Ëas drugi proizvod. Naπ analitiËar mora imati veliku πirinu. U Centralnom laboratoriju vrlo su zadovoljni πto im se napokon rekonstruira radni prostor. Na taj naËin imat Êe mnogo veÊe moguÊnosti i za razvoj analitike s kojom se takoer bave. - Kod nas se rade analize gotovo
iskljuËivo za prehrambene proizvode, iako tu i tamo pomaæemo i kod nekih analiza za tvornicu ”Belupo”. Za tu tvornicu ranije smo mnogo viπe radili, ali oni su se sada dobro opremili. Kad smo gospou SamardæiÊ æeljeli skrenuti na neke druge teme, odmah je rekla kako o tome ne bi govorila, jer tu nije “doma”. - Uvijek sam se kao “Podravkaπica” lijepo osjeÊala. Skromna sam, ne zanima me tko ima viπe i tome sliËno. Kao zaposlenica ove tvrtke nekako sam se uvijek osjeÊala ”zaπtiÊenom”. PlaÊe dobivamo redovno... No uvijek mislite kako mogu biti veÊe. Sada sam, prema svemu sudeÊi, pred odlaskom iz “Podravke”. Naπla sam se na popisu onih koji mogu uz otpremninu napustiti ovu tvrtku. Vjerujem da Êe se to i dogoditi! Tek Êu tada vidjeti koliko mi ova tvrtka znaËi i veÊ znam da Êe mi puno nedostajati... - rekla je na kraju susreta Olga SamardæiÊ.
Broj 1539 Petak 15. prosinca 2000.
Novi uspjeπni marketinπko-komercijalni nastup Podravke u Istanbulu
Podravka osvaja i gastro-træiπte Turske Piπe: mr. Davor Perkov Aktivnosti naπeg koncerna koje su usmjerene na træiπte Turske sve su intenzivnije i sloæenije. Dio strategije Podravke za tu zemlju, u kojoj æivi gotovo 70 milijuna stanovnika, osim maloprodajnog odnosi se i na gastrosegment, dakle hotelijerstvo, turizam i velike potroπaËe. »lanovi projektnog tima za Tursku i Gastro-tima su u tom kontekstu, u srijedu 6. prosinca (nakon dvomjeseËnih pomno izvrπenih priprema), u prestiænom istanbulskom hotelu Erezin Topkapi, zajedniËki organizirali svojevrsnu prezentaciju proizvodnog asortimana Podravke s posebnim naglaskom na Vegeti, juhama, Fantovima, Cmoku, Dolceli i marmeladama. ZnaËajan doprinos na poslovima koordinacije i ”davanju teæine” ovoj akciji dalo je osoblje Generalnog konzulata Hrvatske u Istanbulu na Ëelu s g. Ivanom MirkoviÊem, dok je istodobno svoj obol dao i g. Cemal Bayhan, direktor tvrtke Atatur, naπeg distributera za ovaj grad, u kojemu se sljubljuju Europa i Azija, Istok i Zapad, tradicija i buduÊnost, i u kojemu æivi preko 15 milijuna æitelja! Naime, vodeÊi turski struËni magazin za kulinarske ”profiÊe”, Profesyonel Mutfak, upriliËio je sveËanost u povodu 10. godiπnjice izlaæenja i na njoj okupio preko 300 uzvanika, od vodeÊih ljudi razliËitih turskih gastronom-
skih udruga, do kulinarskih struËnjaka, hotelskih menadæera i πefova kuhinja s podruËja Istanbula i ljetovaliπta na rivijeri Antalya. Na tom respektabilnom skupu u ozraËju orijentalne kulture i Ramazana naπi gastro-promotori Viljam Cvek i Draæen –uriπeviÊ su s hotelskim osobljem priredili 15-ak raznovrsnih osmanlijskih specijaliteta u koja su bili aplicirani Podravkini proizvodi (juha od rajËica, Vegetina gibanica, punjene lignje, musaka od patlidæana, pilav od janjetine, Izmirski popeËci, piletina sa sezamom itd.). U srediπnjem dijelu dvorane Podravkaπi su na atraktivno ureenom stolu izloæili sve koriπtene proizvode u originalnom pakiranju s posebno za ovu prigodu napravljenim natpisima na turskom jeziku. Oduπevljenje svih nazoËnih, a naroËito turskih kuharskih velemajstora, iskazano je i u strukturiranom anketnom upitniku koji su oni ovom prigodom uredno i marljivo popunjavali odmah nakon degustiranja svakog pojedinog jela. Njihova miπljenja, primjedbe i sugestije bit Êe iskoriπteni kao dragocjeni istraæivaËki materijal i jedinstveni orijentir za prilagodbu naπe gastro-ponude po vrstama, okusima, pakiranjima i cijenama specifiËnim zahtjevima turskog træiπta. Podravka je na ovoj reprezentativnoj sveËanosti vrlo zavidnim profesi-
Novo iz Podravke za træiπte BiH-a
Nakon inspektora Europske unije
Begova Ëorba
onalnim pristupom napravila prvi, ali vrlo presudan taktiËki korak u pribliæavanju potencijalnim turskim gastrokupcima, ne samo kroz praktiËnu demonstraciju prednosti proizvodnog asortimana, veÊ i kroz dojmljiv nastup te angaæiranost svojih ljudi koji svakom ovakvom uspjeπnom akcijom doprinose daljnjem graenju imagea Podravke kao meunarodne kompanije sa snaænom kulinarskom reputacijom. Kratki izvaci iz uvodnih govora... Semih Somer, direktor marketinga istanbulske tvrtke Makpa: ”Vegeta je planetarni proizvod poznat u cijelom svijetu. Pogodan je za velike potroπaËe i s njom Êe turski πefovi kuhinja otkriti nove okuse. Danaπnja prezentacija to najslikovitije potvruje.” Vasfi Pakman, direktor i izdavaË gastronomskog magazina Profesyonel Mutfak: ”OdliËan list prate i odliËni proizvodi Podravke s Vegetom kao perjanicom. Toplo ga preporuËujem svim turskim kulinarskim profesionalcima, jer Êe s njom naπa nacionalna jela biti joπ ukusnija i prilagoenija zahtjevima europskih turista.” Aydin Yilmaz, predsjednik asocijacije turskih kuhara: ”UËinit Êu sve da se gastro-proizvodi Podravke a posebice Vegeta nau u kuhinjama naπih hotela i restorana. Kuhari Êe biti najbolji ambasadori Podravke u Turskoj.”
I ameriËka inspekcija potvrdila ”DaniËin” izvozni broj
5
U Budimpeπti odræan sastanak predstavnika ”Podravke International” za srednju Europu
JaËanje pozicije i imidæa Podravke u srednjoj Europi Ovih je dana ”Podravkin” koprivniËki menadæment zaduæen za srednjeeuropsko træiπte, predvoen direktorom Sektora prodaje u srednjoj Europi Zoranom Bakliæom, organizirao sastanak s predstavnicima ”Podravke International” iz Maarske, Poljske, »eπke i SlovaËke. Osnovni cilj sastanka bio je razmjena poslovnih iskustava te jaËanje pozicije i imidæa koncerna ”Podravke” na srednjeeuropskom træiπtu. Uz to, govorilo se o pojaËanim aktivnostima u prodaji i naplati ”Podravkinih” proizvoda, a posebna tema sastanka bila je uloga i rezultati pojaËanih aktivnosti u gastro-programu. Naime, ”Podravkin” gastro-program uπao je na Ëeπko træiπte, u pripremi je ulaz na poljsko træiπte, a prema reËenom na sastanku, uskoro Êe taj program krenuti i na ostala træiπta srednje Europe. - Na træiπtima srednje Europe vodi se teπka bitka za svakog kupca, trgovaËki procesi u Europi velikim koracima idu naprijed, ono πto je vrijedilo juËer, veÊ ne vrijedi danas, a s obzirom da ”Podravka” ima kvalitetan imidæ na tim træiπtima kao jedna pouzdana i profesionalna kompanija koja prodaje, prije svega, kvalitetne proizvode, mi naravno æelimo biti dio tih europskih trgovaËkih procesa - rekao nam je nakon sastanka direktor Sektora prodaje srednje Europe Zoran Bakliæa. B. F.
Dobrovoljno davanje krvi u studenome
Krv dalo 80 zaposlenika U mjesecu studenome u organiziranoj akciju u ”Belupu” te na hitne pozive krv je dobrovoljno dalo 80 naπih radnika. To su: Gordana AndraπiÊ, –uro BabiÊ, Mira BaroniÊ, Draæen BartoliÊ, Goran BegoviÊ, Stjepan Belko, Nevenka Betlehem-Poægaj, Vlado BeziÊ, Mirjana Botak, Velimir Briπki, Davor Buljan, Goran Cahunek, Mladen Cmrk, Stjepan Divjak, Damir Dombaj, Slavko –uranek, Mario FerenËiÊ, Miroslav FilipiÊ, Zlatko ForgaË, Igor Fuchs, Mladen GaloviÊ, Ivan GanæuliÊ, Damir GaπpariÊ, Mladen GerπiÊ, Duπan GojkoviÊ, Damir Hajster, Martin HalaËek, Josip Harambaπa, Æeljko HegeduπiÊ, Josip HrastiÊ, Milenko IviÊ, Stanko Jakopanec, Æeljko Jakupanec, Ivan KapustiÊ, Tatjana Keser, Nenad KoËmar, Josip Kolonjak, Valerija KovaËiÊ, Mladen KovaËiÊ, Ivica KovaËiÊ, Ivica Laljek, Anica Ledinski, Robert LjubiÊ, Mario MarkuπiÊ, Marijan Mesar, Æeljko MihaliÊ, Zdenko MojËec, Darko Nemec, Siniπa NeæiÊ, Mile OstojiÊ, Josip PavliniÊ, Darko Peras, Tomislav PeriÊ, Danijel PeroπiÊ, Ivan Peti, Damir Posavec, Tihomir Posavec, Juraj Posavec, Josip Poægaj, Mirjana Prstec, Duπan Radanac, Tihomir Raπan, Dalibor RenduliÊ, Miroslav Restek, Miloπ Selak, Miroslav Sosa, Zoran Sotirovski, Zdravko ©ajkoviÊ, Boæo ©egoviÊ, Josip ©pehar, Dragutin ©poljariÊ, Zlatko ©trfiËek, Antun Talan, Marica TreπËec, Ranko Tuπek, Milan Vadla, Zlatko VeËenaj, Branko Vuljak, Darko Zerdin i Ivica Zrinski.
Piπe: Jadranka Lakuπ
NastavljajuÊi tradiciju da se potroπaËima uvijek ponudi nesto novo, u Podravki je napravljena Begova Ëorba - fina gusta krem juha s kokoπjim mesom i povrcem. Ova Ëorba namijenjena je iskljuËivo za træiπte Bosne i Hercegovine i napravljena je prema ukusima i æeljama tamoπnjih potroπaËa. Begova Ëorba pikantnog je okusa i pripremljena je prema originalnom starom receptu. Begova Ëorba je izvanredno pogodna uz dodatak (po vlastitom izboru) drugih raznovrsnih namirnica. S receptom u prilogu domaÊica moæe pripremiti vrlo hranjivo jelo, dovoljno za glavni obrok. Sadræaj vreÊice, prema osnovnoj uputi, dovoljan je za Ëetiri tanjura juhe. Begova Ëorba je pripremljena u suradnji sa naπim Institutom i Kulinarskim centrom iz Zagreba.
Nakon inspektora Europske unije i inspekcija Ministarstva poljoprivrede SAD potvrdila je da se u mesnoj industriji ”Danica” primjenjuju najviπi svjetski standardi predvieni za proizvodnju u mesnim industrijama. Cjelodnevna kontrola koju su proveli dr Ghias Mughal, πef internacionalne inspekcije USDA / FSIS i iskusni inspektor dr Hussain Magsi proπla je bez primjedaba. ©toviπe na zavrπnom sastanku nakon vrlo preciznog uvida u procedure poslovanja, tehniËko - tehnoloπke operacije, pridræavanje higijenskih propisa, naËin odræavanja, izraæeno je zadovoljstvo vienim. - Moramo priznati da nas je pomalo iznenadilo, jer to nije uobiËajeno, da nam je πef inspekcije koji je prvi puta posjetio ”Danicu” uputio pohvale. Posebno je zamijetio visoku razinu odræavanja pogona te pohvalio odliËnu suradnju veterinarske inspekcije i menadæera ”Danice”. »ak je istakao da dio procedura moæe biti standard za druge mesne industrije - rekla nam je Marija HorËiËka, proizvodni inspekor Veterinarske stanice. Za dolazak ameriËke inspekcije obavljene su i odreene pripreme, ali provjera dokumentacije, posebice kontrola po svim kritiËnim toËkama (HACCP) pokazala je da je poπtivanje propisanih mjera stalna praksa. To se naroËito odnosilo na provjeru protoka sirovina Ëemu se pridaje velika paænja ne samo zbog pojave opasnih zaraznih bolesti u mnogim zemljama, nego i zbog ulaska Hrvatske u WTO. Prema rijeËima direktora proizvodnje Ivana ©imunoviÊa, ameriËki inspektori bili su zapravo ugodno iznenaeni kolika se briga posvjeÊuje kontroli kvalitete i zaπtiti zdravlja potroπaËa i nisu imali nikakve dvojbe za izdavanje dozvole za daljnje koriπtenje izvoznog broja 139. Pozitivnu ocjenu ameriËke inspekcije direktor Danice Darko Mikulec komentira ovim rijeËima: - U vrijeme kada su neki pogoni u Europi izgubili status izvoznih objekata znaËajno je da ”Danica” ima sluæbenu verifikaciju besprijekorne higijenske proizvodnje i da potroπaËima stiæe jasni signal da se ovdje proizvodi kvalitetna i zdrava hrana. To je trenutno naπa velika πansa i mi je kanimo iskoristiti poveÊanjem izvoza u niz zemalja, ukljuËujuÊi SAD. Znamo da je zadræavanje visokog standarda i veliki troπak (primjerice za ËiπÊenje se mogu koristiti samo atestirani, dakle i skuplji proizvodi), ali gubitak izvoznog broja - kako za ”Danicu” koja izvozi viπe od 55 posto svoje proizvodnje tako i za izvoz ostalih Podravkinih proizvoda na bazi mesa - bio bi nedopustiv. Stoga svi zaposlenici i suradnici zasluæuju pohvalu zbog savjesnog i discipliniranog rada.
PODRAVKA SLUÆBA LOGISTIKE VANJSKI TRANSPORT KOPRIVNICA Na osnovi statuta poduzeÊa flPodravka« d.d. objavljuje se prodaja rashodovanih teretnih i putniËkih vozila putem
JAVNE PRODAJE - ZATVORENIM PONUDAMA Dana 19. 12. 2000. g. u restoranu Vanjskog transporta, –elekoveËka cesta 9, Koprivnica, u 12,00 sati. Ponude se primaju do 11 sati na blagajni V. Transporta. Red. br. 1. 2. 3. 4. 5.
Marka i tip vozila FAP 16/16 FAP 16/20 TAM 190 T 15B TAM 190 T 15B FIAT FIORINO 1.7
Vrsta vozila hladnjaËa teretno teretno teretno teretno
Inv. br. 771 905 836 837 1182
God. Stanje proiz. vozila 1982. neispravno 1989. neispravno 1986. ispravno 1986. ispravno 1994. bez motora
PoËetna cijena u kn 16.000,00 16.000,00 20.000,00 20.000,00 800,00
Inv. br. 116 124
God. Stanje proiz. vozila 1994. neispravno 1994. neispravno
PoËetna cijena u kn 5.000,00 3.500,00
Vozila flPONI« trgovine d.o.o.: Red. br. 1. 2.
Marka i tip vozila FIAT FIORINO 1,7 FIAT FIORINO 1,3
Vrsta vozila teretno teretno
Navedena vozila mogu se razgledati 19. 12. 2000. g. u dvoriπtu V. Transporta –elekoveËka cesta 9, Koprivnica (MILAN KUPARI∆) od 8,00-11,00 sati. Pravo nadmetanja imaju sve pravne i fiziËke osobe koje uplate jamËevinu u iznosu 10% poËetne cijene. Vozila se prodaju po naËelu flVI–ENOKUPLJENO« bez prava na naknadne reklamacije. Porez i sve troπkove prijenosa snosi kupac. Kupac koji je u nadmetanju kupio sredstvo, duæan je ista platiti i preuzeti u roku tri dana od odræanog nadmetanja. Nakon tog roka, a u sluËaju da kupac odustane od kupnje gubi pravo na povrat jamËevine.
6
Broj 1539 Petak 15. prosinca 2000.
Kultura
DoËek Nove godine u ”Podravkinim” objektima
Bogata ponuda uz dobru skulptura glazbu
U izloæbenom prostoru ”Podravke” otvorena izloæba Likovne sekcije ”Podravka 72”
Godiπnja smotra slika i Tekst i snimka: Boris Fabijanec Krajem svake godine Likovna sekcija ”Podravka 72” organizira tradicionalnu smotru radova svojih Ëlanova. Tako se u izloæbenom prostoru ”Podravke” 8. prosinca brojnoj publici predstavio 61 Ëlan Podravkine likovne sekcije sa svojim novijim radovima. O znaËaju rada Ëlanova sekcije u predgovoru kataloga Zvonko PenoviÊ, meu ostalim, piπe: ”»lanovi ove sekcije, slikari i kipari, gotovo veÊ tri desetljeÊa Ëuvaju tradiciju i pronose vjeru da bavljenje umjetnoπÊu oplemjenjuje svakodnevnicu, uz svesrdnu pomoÊ koncerna ”Podravka” kao jedinog sponzora njihovog rada. RazliËitih su iskustava - od dvije do trideset godina rada, dakako razliËitih su i godina æivota kao i profesije. Slikari se izraæavaju u svim tehnikama: ulje na staklu, ulje na kartonu i platnu, paste-
lu, akvarelu, grafici, a kipari u drvetu i terakoti kao πto je vidljivo i na ovogodiπnjoj smotri.” O dosadaπnjem bogatom radu i aktivnostima sekcije brojnim posjetiteljima na otvorenju izloæbe govorio je predsjednik Likovne sekcije ”Podravka 72” Zlatko ©trfiËek, a sveËanost otvorenja uveliËali su Ëlanovi komornog
ansambla harmonika koprivniËke Glazbene πkole. Izloæbu je sveËano otvorio zamjenik predsjednika Uprave ”Podravke” mr. Æeljko –urina koji je tom prigodom naglasio kako se svake godine vidi napredak autora i sve veÊa kvaliteta njihovih radova. Svi zainteresirani izloæbu mogu razgledati do 20. sijeËnja iduÊe godine.
Novu 2001. godinu graani Êe moÊi doËekati i u tri ”Podravkina” ugostiteljska objekta: hotelu ”Podravina”, ”Podravskoj kleti” i ”©taglju”. U hotelu je cijena 450 kuna, a gostima Êe biti ponuena jela s buffet stola i aperitiv. Svirat Êe grupa ”Hardy bend”. U objektima ”Podravkinog rekreacijskog centra” bit Êe takoer dobra ponuda. Cijena doËeka u ”Podravskoj kleti” i ”©taglju” je 440 kuna, a u tu cijenu uraËunate su dvije veËere, aperitiv i Ëaπa πampanjca. U ”©taglju” Êe svirati ”Zona sumraka”, a u ”Kleti” veÊ dobro znani tamburaπki sastav ”Pajdaπi”.
Iz aktivnosti UBIUDR-a ”Podravka”
DoËek Nove godine kod Kriæa u Vukovaru
Udruga branitelja, invalida i udovica Domovinskog rata djelatnika ”Podravke” i ove godine organizira neuobiËajeni doËek Nove godine: Ëlanovi udruge Êe treÊu godinu zareS otvorenja izloæbe dom u Vukovaru, kod Kriæa na uπÊu Vuke u Dunav - zajedno s brojnim drugim hrvatskim braniteljima, rodbiMjeπoviti pjevaËki zbor nom poginulih i nestalih, invalidima i drugima - toËno u ponoÊ zapaliti svijeÊe i poloæiti vijence za sve poginule hrvatske branitelje. Okupljanje sudionika predvieno je U organizaciji Druπtva ”Podra- Zagrebu, a nakon pjevane mise Blaæek, a osim Podravkinog zbora u nedjelju 31. prosinca, u 23,20 sati, vec” iz Zagreba, Mjeπoviti pjeva- zbor je u programu posveÊenom joπ su sudjelovali Maja Gjerek
Koncert u Zagrebu
Ëki zbor KUD-a ”Podravka” pro- Franu GaloviÊu otpjevao dvije LovrekoviÊ, Martin Sagner, Pajo Kaniæaj, Duo Anima, J. Leπaja i πlog je petka pjevao misu Croati- skladbe. cu F. PintariÊa u crkvi Sv. Petra u Voditelj programa bio je Kreπo recitatorska grupa iz Peteranca.
U Ëetvrtak 21. prosinca u ”Domoljubu”
BoæiÊni koncert PuËko otvoreno uËiliπte organizira veÊ tradicionalni BoæiÊni koncert i to u Ëetvrtak 21. prosinca u 19 sati. Sopranistica Sandra BagariÊ, koja veÊ ima svoju koprivniËku publiku i Beri-
slav ÆivkoviÊ, bas, kojem Êe ovo biti prvi nastup u dvorani ”Domoljuba”, zajedno s Mjeπovitim pjevaËkim zborom Glazbene πkole iz Koprivnice , pod ravnanjem poznatog glazbenog peda-
Podjela riba
Poezijom nadopunjuje slike vnog druπtva donjeg Meimurja iz Preloga. Zbirka pjesama nosi naziv ”Snovi” i to zato πto je autor na taj naËin æelio podijeliti svoje snove sa svima koji zbirku uzmu u ruke. - Ove 2000. godine jubilarni je roendan Isusa Krista i to me je navelo da mu posvetim knjigu. Zbirka se sastoji od 33 pjesme, a
Zimnica za stradalnike u Domovinskom ratu
Svake godine, pa tako i ove ”Podravka” daruje svojim invalidima i udovicama poginulih iz Domovinskoga rata zimnicu, Ëija je vrijednost 2000 kuna (po izboru). Osim ratnih stradalnika iz Koprivnice, zimnicu Êe primiti goga Ivice MartinËeviÊa i klavirsku pra- i stradalnici koji stanuju i rade u drugim mjestima gdje ”Podravka” ima tnju Darka DomitroviÊa, izvest Êe tvornice. Ml. P. izuzetno zanimljiv i raznolik program. Ulaz na spomenuti BoæiÊni koncert je slobodan. Obavijest
Slikar Milan FrËko izdao zbirku poezije
Proπlog mjeseca iz tiska je izaπla prva zbirka poezije Milana FrËka, koji piπe gotovo Ëetiri godine, a kao povod pisanju navodi potrebu da rijeËima izrazi ono πto ne moæe izraziti bojom kao slikar. FrËko je 20 godina zaposlen u Podravki, a slika od 1970. godine. »lan je likovne sekcije ”Podravka 72” i liko-
na platou ispred crkve Sv. Filipa i Jakova u Vukovaru. Nakon toga odræat Êe se liturgijska molitva za poginule i nestale hrvatske branitelje i za novo tisuÊljeÊe. Potom Êe svi sudionici proπetati od crkve do Kriæa, gdje Êe toËno u ponoÊ poloæiti vijence i svijeÊe. Tamo Êe se i moliti za poginule i nestale hrvatske branitelje. Udruga branitelja ”Podravke” poziva sve zainteresirane za odlazak u Vukovar da se jave u prostorije Udruge, ili na telefon 1573, do sredine iduÊeg tjedna. Prijevoz je besplatan. Ml. P.
osim dominantne religiozne tematike, tu su stihovi o mojoj obitelji, slikarskom stvaralaπtvu i æivotu. Nekoliko ih je napisano na kajkavskom narjeËju kojeg smatram mekanim i bliskim - rekao je Milan FrËko i zahvalio Tvornici lijekova ”Belupo” kao pokrovitelju tiskanja ove knjige.
LijeËnik za vas
Pjevajte za dug æivot
Sluæba za opÊe poslove obavjeπtava zaposlenike koji su naruËili smrznutu ribu da Êe podjela biti 19. 12. (utorak) u vremenu od 13,30 do 16,15 sati u dvoriπtu ”Galantpleta”, Kolodvorska 1, za sve cjeline. Sluæba za opÊe poslove
Druπtvena prehrana
Jelovnik 18. 12. ponedjeljak - Varivo grah s jeËmenom kaπom, puËka kobasica, salata 19. 12. utorak
- Junetina na lovaËki, tijesto, salata
20. 12. srijeda
- Sekeli gulaπ, slani krumpir, voÊe
21. 12. Ëetvrtak
- Umak bolonjez, πpageti, salata
22. 12. petak
- Pohana svinjetina, krumpir na seljaËki, salata, kolaË
NOVINE DIONI»KOG DRU©TVA PODRAVKA Piπe: Dr. Ivo Belan Samo naprijed, pjevajte dok se tuπirate - Ëak i ako drugi ukuÊani moraju zaËepiti svoje uπi zbog toga πto vas Bog nije podario dobrim sluhom. Rezultat bi toga mogao biti da æivite duæe - sugerira jedna studija. »lanovi istraæivaËkog tima ispitali su funkcije srca i pluÊa usporeujuÊi 20 opernih pjevaËa u dobi od 28 do 65 godina s kontrolnom grupom mladih nepjevaËa. Ispitivanje je pokazalo da su operni pjevaËi imali jaËe grudne miπiÊe i bolju srËanu sposobnost ”pum-
panja”. Neki od pjevaËa bili su i puπaËi, neki nisu nikad bili ukljuËeni u bilo kakvu sportsku ili rekreativnu fiziËku aktivnost, meutim, svi su oni i nadalje zadræavali dijafragmalno disanje s velikim pluÊnim kapacitetom. Njihova su srca radila djelotvornije i imali su usporeniji puls nego oni nepjevaËi. ”Ova vrsta (aerobiËkog) pjevanja kondicioni je trening za miπiÊe grudnog koπa, koji su aktivni kod disanja. Takvo pjevanje vrlo djelotvorno jaËa grudne miπiÊe, na sliËan naËin kako to
Ëini plivanje, veslanje i joga”, kaæu ispitivaËi. Normalno, srËana i pluÊna funkcija u veÊine odraslih osoba slabi starenjem, i to je slabljenje ubrzano kod ljudi koji puπe i vode uglavnom sjedeÊi æivot. Meutim, ova studija ukazuje da opadanje tih funkcija moæe biti usporeno pjevanjem. To moæe pomoÊi u objaπnjenju zaπto profesionalni pjevaËi Ëesto nadæive nepjevaËe za 20 i viπe godina.
OsnivaË i izdavaË: PODRAVKA, prehrambena industrija, d.d. Koprivnica Direktorica Sluæbe za interno komuniciranje: Jadranka Lakuπ Glavni i odgovorni urednik: Branko Peroπ Redakcija lista: Boris Fabijanec, Mladen PavkoviÊ, Branko Peroπ, Slavko PetriÊ i Hrvoje ©labek Fotograf: Nikola Wolf GrafiËki dizajn: Jana i Ivana Æiljak, FotoSoft
GrafiËko ureenje: Vanesa GrgiÊ Tisak: KoprivniËka Tiskarnica d.o.o. Koprivnica Naklada: 8300 primjeraka List izlazi svakog petka i primaju ga svi radnici besplatno. Adresa uredniπtva: Ulica Ante StarËeviÊa 32, 48000 Koprivnica Telefoni - direktni: 651-505 (urednik) i 651-503 (novinari) Faks: 621-061 e-mail: novine@podravka.hr
Broj 1539 Petak 15. prosinca 2000.
7
Sport U Ëetvrtak 21. prosinca Rukometni klub Podravka sveËano Êe Snjeæana Petika ponovno u dresu Podravke proslaviti 45 godina postojanja
Prevladao zov rukometa
Iz Koprivnice do europskih visina Piπe: Slavko PetriÊ Rukometni klub Podravka u Ëetvrtak 21. prosinca sveËano Êe obiljeæiti 45 godina uspjeπnog djelovanja. U Rukometnom klubu Podravka osmislili su program u kojemu Êe ljubitelji rukometa sigurno uæivati. Tako Êe se u vremenu od 10 do 16 sati igrati utakmice mladih ru-
kometaπica Podravke Vegete, te veteranki. U 17 sati bit Êe prava ”feπta” - oproπtaj od ”zlatne generacije” Podravkinih rukometaπica koje su 1996. godine osvojile naslov europskih prvakinja. Poslije toga u 17,10 sati poËet Êe utakmica seniorskih sastava Podravke i beËkog Hypa kojega je Podravka pobijedila kada je osvojila europski tron. Kako saznaje-
mo, Hypo Êe igrati u najboljem sastavu. Bit Êe tu i poznati πef Hypa Gunnar Prokop. Poslije susreta jednih od najuspjeπnijih europskih ekipa u 18,30 sati bit Êe obavljena promocija monografije RK Podravka, a potom Êe uslijediti podjela zahvalnica, plaketa i monografija zasluænima za prosperitet æenskog rukometa u Koprivnici.
Prva A liga rukometaπica
Oslabljena neigranjem standardnih krilnih igraËica Renate Hodak i Ljerke Vresk, zbog ozljeda, Podravka Vegeta je bila ”u raskoraku” izmeu dosadaπnjih lakih pobjeda. U Poæegi je posao obavila s pristojnom razlikom, ali je ”u πkripcu” bila za Zametom u Koprivnici. Naime, ta Êe utakmica biti zapamÊena po nekoliko detalja od kojih je jedan i nesvakidaπnji. RijeËanke su u poluvremenu, zahvaljujuÊi leæernoj igri domaÊih i odliËnim obranama svoje vratarke Jelovice, vodile sa dva gola prednosti (11:9), da bi u nastavku
doπle Ëak za Podravku zabrinjavajuÊih 11:15. Tada se dogodio sluËaj koji vjerojatno nije zabiljeæen u rukometnim utakmicama. Vlatka Mihoci je izvela sedmerac i pogodila unutarnji okvir vratiju, ali je lopta proπla kroz probuπenu mreæu. Suci Sokol i Posavec iz Varaædina nisu dosudili pogodak tako da je nastala muËna situacija kada je svatko bio ”u pravu”. Stvar u svoje ruke uzeo je nadzornik susreta Miljenko MijakiÊ iz Bjelovara, koji je uzeo ”porotu” - predstavnike klubova KovaËeviÊa i SlukiÊa - i krenuo k
sluæbenom snimatelju Krunoslavu Tkalcu. On je vratio traku na kojoj se vidjelo da je bio pogodak. Natezanje je trajalo Ëetvrt sata da bi na kraju suci priznali pogodak. To je bio i preokret u igri Podravke Vegete koja je od tog trenutka zaigrala znatno bolje. ZahvaljujuÊi i dobrim obranama vratarke Sanele KnezoviÊ, Podravka je u 43. minuti povela 17:16 da bi do kraja susreta rutinski odigrala i ”ohladila” kestene koje je izvlaËila iz vatre. Sa ZveËevom su igrale: KnezoviÊ, PopoviÊ 2, PerËulija 2, Pensa 4, PalËiÊ 3, Raguæ, »uljak 3, Mihoci 10, Hrg 6, Sirovec, ©ariÊ, StanËin. Sa Zametom sastav je bio: StanËin, Pensa 3, PalËiÊ 5, Raguæ 2 (1), »uljak, Mihoci 6 (1), Hrg 3, Sirovec 4, ©ariÊ, JuriÊ, KnezoviÊ. S. P.
Prva A liga kuglaËica
u Koprivnicu stiæe u posljednjih nekoliko sezona jedini suparnik, ekipa Rijeke, koju je uvijek najslae pobijediti. Derbi se igra u subotu u 15,30 sati, pa “Podravkaπice” pozivaju svoje navijaËe da dobro “nabruse” grla i dlanove. Naπim kuglaËicama pruæa se lijepa prigoda za popravak propuπtenog u tijeku prvenstva, da poboljπaju svoju poziciju na ljestvici. Nakon posljednjeg kola na ljestvici vodi Osijek ’97 sa 17 bodova, drugi je Zagreb sa 16, treÊa je Rijeka sa 13, Ëetvrto je Jedinstvo takoer s 13, a Podravka je peta s 12
bodova. Iz ovog poretka vidi se da Êe ovo prvenstvo biti jedno od najneizvjesnijih, jer za prvaka dræave pretendira Ëak pet ekipa. Svih ovih godina borba za titulu prvaka dræave vodila se samo izmeu Podravke i Rijeke. Ako Podravka pobijedi Rijeku, jesen Êe zavrπiti na treÊem mjestu sa 14 bodova, tri boda do vodeÊeg Osijeka. A Podravka Êe u drugom dijelu biti jaËa za Æeljku Orehovec. Doite u subotu na kuglanu - jaka, kompletna Rijeka protiv oslabljene Podravke pa pomoÊ iz gledaliπta moæe biti odluËujuÊa!
Kamerom dokazana pravda ZVE»EVO - PODRAVKA VEGETA 22:30 (9:12) PODRAVKA VEGETA - ZAMET 25:21 (9:11)
U subotu derbi Piπe: Æeljko ©emper U posljednjem kolu jesenskog dijela prvenstva kuglaËice Podravke bile su slobodne. Ipak, za njih joπ uvijek nije kraj prvenstva, jer imaju jednu odgoenu utakmicu. I to ne bilo kakvu, veÊ
Druga liga sjever - kuglaËi Prva B liga kuglaËica
Prvi poraz kuglaËa CROATIA OSIGURANJE PODRAVKA 6:2 4956:4911 Derbi prvenstva, barem prema rezultatima, nije opravdao oËekivanja koja se oËekuju od takvog dvoboja. Dvije ekipe s vrha ljestvice, Croatia osiguranje i Podravka, pruæile su blijedu igru i vrlo slabe rezultate. Opravdanje sigurno leæi u poznatoj Ëinjenici da je derbi odigran na vrlo teπkoj kuglani, na stazama koje su nerjeπiva enigma i za domaÊe kuglaËe, a kamoli ne za goste (imali su Ëak 43 promaπaja). Varaædinski kuglaËi uspjeli su nanijeti “Podravkaπima” prvi poraz u ovogodiπnjem prvenstvu. Poraz Podravke nije iznenaenje, ali nevjerojatno zvuËi rezultat Zdravka VuËiÊa, najboljeg igraËa Podravke (samo 779 Ëunjeva). Iako na kraju jesenskog dijela oba takmaca imaju po 20 bodova, “Podravkaπi” vjeruju da su daleko bolja momËad, a to Êe i pokazati u drugom dijelu u Koprivnici. Ostali rezultati: Gregurina 834, BakaË 839, GroπaniÊ 808, ©tefoiÊ 825, Betlehem 826.
U znaku Vesne Paπica BELMA - –AKOVO 7:1 2459:2325 Najmlaa ekipa u Prvoj B ligi, Belma, uspjeπno je nastavila pobjedniËki niz. Tri pobjede zaredom lansirale su naπe kuglaËice u sredinu ljestvice. Visoka pobjeda od 7:1 nad kuglaËica-
ma –akova plod je bolje igre naπih mladih kuglaËica. Iznad prosjeka izdigla se sjajna Vesna Paπica, dvojno registrirana prvotimka Podravke. Nakon sjajnog nastupa u Rijeci protiv Mlake, u joπ jednoj odliËnoj igri sruπila je 461 Ëunj i postala najbolja igraËica dvoboja. GoπÊe, ekipa s dna prvenstvene ljestvice, nisu uspjele pruæiti jaËi otpor - Belmice su bile prejake. U subotu, u posljednjem kolu Belma u Zagrebu gostuje kod Elektre-Calcie.
Najbolja hrvatska kuglaËica Æeljka Orehovec ponovno trenira
Povratak i pojaËanje ekipe Nakon godinu dana izbivanja s kuglaËkih staza, Æeljka Orehovec, Ëlanica Podravke i najbolja hrvatska kuglaËica, opet se vratila na omiljene joj staze. Nitko nije oËekivao da Êe se nakon poroda tako brzo pojaviti meu svojim kolegicama, ali poznavajuÊi njezin sportski duh, nije to neoËekivano. Prema rijeËima trenerice Podravke Ivke RoguljiÊ, za sada Æeljka samo trenira koliko joj je potrebno da ue u koloteËinu u kojoj je bila. Do sada nije nastupila ni na jednom sluæbenom susretu u tijeku jesenskog prvenstva, ali Êe njeno uvrπtenje u sastav dræavnih prvakinja sigurno biti uskoro. Ona Êe, kao afirmirana hrvatska i svjetska kuglaËica, biti novo pojaËanje Podravke. S. P.
»vrsto je Snjeæana Petika, prije otprilike godinu dana, rekla da se opraπta od rukometa, ali je sportski zanos prevladao i ona Êe uskoro opet igrati za Podravku. Nakon njenog porodiljnog dopusta i odsustvovanja iz rukometa, za nju je zanimanje pokazao Ëak i Hypo iz BeËa, o kojemu znamo da je jedan od najuspjeπnijih klubova u svijetu i stari Podravkin poznanik u europskim natjecanjima. No, ona je odbila poziv Gunnara Prokopa i priklonila se pozivu Damira PolanËeca, predsjednika Upravnog odbora RK Podravka Vegeta. Na pitanje kako Êe sve to opet krenuti nakon godine igraËkog odsustva, Snjeæana je izjavila: - OsjeÊam se dobro, jer sam se u posljednjih godinu dana ”odmorila” od rukometa. Mislim da i sada mogu pomoÊi ekipi u europskom natjecanju. Krenula sam sa treninzima i vjerujem da Êu biti spremna za nastup s Nizozemkama s kojima igramo nakon novogodiπnjih blagdana. Pitaju me kako Êe se to odraziti na obiteljski æivot. KÊi Tena brzo raste, a raËunam i na supruga koji Êe to sve pratiti. Naravno da me veseli povratak u rukomet, a posebno πto Êu opet biti s divnim koprivniËkim navijaËima. Potpisivanje novog ugovora tek je formalnost. Igrala bih i na rijeË - rekla je jedna od najboljih svjetskih igraËica. S. P.
Susret s Mladenom FranËiÊem, trenerom Slaven Belupa
Uspjeπni doma, prvi put u Europi Piπe: S. PetriÊ Snimio: N. Wolf Jesensko prvenstvo u Prvoj hrvatskoj nogometnoj ligi nogometaπi Slaven Belupa zavrπili su na πestom mjestu πto je najbolji plasman koprivniËkih nogometaπa otkad igraju u prvoligaπkom natjecanju. Osvojeno je 26 bodova, πto je 48 posto od moguÊih te je Slaven stekao velike izglede da u proljeÊe 2001. godine igra u ligi za prvaka, πto bi opet bilo prvi put otkad igra u konkurenciji najboljih hrvatskih nogometaπa. - Proteklu jesensku sezonu obiljeæili smo pobjedom nad varaædinskim Varteksom rezultatom 7:1, kakvu nitko nije ostvario u ovom dijelu natjecanja, a to je i najveÊa pobjeda Slaven Belupa u dosadaπnjem igranju u Prvoj hrvatskoj nogometnoj ligi. Osim toga, Marijo Dodik je najbolji strijelac polusezone sa 14 golova, postavio je i individualni rekord lige postigavπi na utakmici s Varteksom πest golova. Po broju datih golova, a to je 25, Slaven Belupo je πesta momËad, dok je po broju primljenih (21) treÊa i to odmah iza Dinama i Hajduka. Pripremno razdoblje poËeli smo vrlo rano, 26. lipnja, zbog igranja u Intertoto kupu, a od tada je proteklo veÊ 25 tjedana, πto je vrlo veliko razdoblje za neprekidni pogon nogometaπa. Za to vrijeme odræali smo 158 treninga, odigrali 52 utakmice. Moæ-da nekoga zanima i ovaj podatak: svaki igraË Slaven Belupa u pripremnom razdoblju pretrËao je 205 kilometara - iznio je zanimljive brojËane podatke trener FranËiÊ, koji je do sada zabiljeæio najveÊe uspjehe u klubu, a meu tim uspjesima sigurno je najveÊi proboj u treÊe kolo Intertoto kupa, πto je bio prvi izlazak koprivniËkih nogometaπa u europsko natjecanje. - Ovim uspjehom u potpunosti smo opravdali ulaganje Podravke i Belupa u naπ pogon. Napravili smo i pravu promidæbu grada i æupanije u europskim razmjerima. Prije su klubovi Varteks, Segesta, Inker, Hrvatski dragovoljac, nakon igranja u Intertoto kupu ispadali
Mladen FranËiÊ: - Moæemo do lige za prvaka! iz prve lige, a nama je uspjelo da konkuriramo za doigravanjem za prvaka. To je podvig Slavenovih igraËa. Dovoenjem veznih igraËa Muæeka i Posavca iz Varteksa, koji su odliËno nadomjestili Kokola i PetroviÊa, viπe nije dvojbeno da Slaven Belupo ima dobru momËad koja je veÊ nebrojeno puta, kada je bilo najteæe, dokazala privræenost klubu, sponzorima, gradu i æupaniji. Zbog toga ne treba sumnjati da i ubuduÊe moæe postizati joπ bolje rezultate. Zasluge za ovaj uspjeh pripadaju svim igraËima na Ëelu s kapetanom Renatom JurËecom, te direktorom Robertom Markulinom i upravi kluba na Ëelu s Darkom Marincem, koji je Slaven Belupu omoguÊio kvalitetne pripreme bez kojih ne bismo ostvarili takve rezultate. Miπljenja sam da Slaven Belupo postaje stabilan prvoligaπ s realnim moguÊnostima da u proljeÊe igra ligu za prvaka. Da smo stvorili dobru momËad i dobre igraËe kazuje i to da naπe deËke prati sve viπe menedæera rekao nam je trener FranËiÊ. Na kraju razgovora navedimo i igraËe koji su veoma uspjeπno branili boje Slaven Belupa u Intertoto kupu i jesenskom prvenstvu: JurËec, Dodik, Solomun, P. Boπnjak, Crnac, KaciÊ, AmiæiÊ, FerenËina, Meimorec, HavaiÊ, RadiËek, Brgles, Mikolaj, KovaËeviÊ, Gerπak, SaboliÊ, Lisjak, OgrizoviÊ, ©omoci, Gal, Muæek, Posavec, Bisaku, Volf, SertiÊ, P. Boπnjak, MavriËek.
Prijateljski nogometni susret izmeu veterana Slaven Belupa i reprezentacije zagrebaËkih lijeËnika
Slavenovi veterani æilaviji Veterani Slaven Belupa odigrali su prijateljski nogometni susret s momËadi Cro Doc’s iz Zagreba , πto je veteranska momËad zagrebaËkih lijeËnika. Igrali su na glavnom igraliπtu Gradskog stadiona, a krajnji rezultat bio je 7:4 za koprivniËke veterane. Bilo je tu i zgodnih poteza iz proteklih nogometnih dana od kojih bi neki mogli i na izvanveteranske terene. U ponekim dijelovima susreta, koji je bio iskljuËivo pajdaπki, vidjelo se da su mnogi od aktera ovog nadmetanja i te kako potkovani nogometnim znanjem. S. P.
8
Broj 1539 Petak 15. prosinca 2000.
U Zagrebu otvoren novi hipermarket
Dolcela u ”Eurovibi”
Nagradna igra !
Tekst i snimka: Emilija SaËer Na zapadnom ulasku u Zagreb otvoren je novi hipermarket ”Euroviba”. To je novo ime u domaÊoj trgovini, a nastalo je spajanjem triju domaÊih trgovaËkih tvrtki: sinjskog Konkurenta i zagrebaËkog F.O.O.S.-a te preuzimanjem poslovnih aktivnosti sinjskog Sigma i trenutno raspolaæe sa 156 maloprodajnih mjesta. Koliki je znaËaj ove tvrtke pokazuje Ëinjenica da je za samo nekoliko mjeseci postojanja uπla meu prvih pet najveÊih hrvatskih tvrtki u trgovini na veliko i malo robom πiroke potroπnje. Podravka je tako dobila joπ jednog velikog kupca svojih proizvoda, a izuzetno atraktivno prodajno mjesto prikladno je za sve vrste promotivnih aktivnosti kojima Podravka razveseljava svoje vjerne potroπaËe. Tako je bilo i prilikom otvorenja. U predvorju Eurovibe Dolcela je izloæila automobil Renault Twingo - glavnu nagradu u nagradnoj igri ”Dolcela put slatkih æelja” koja Êe trajati do
7 Podravka d.d. A. StarËeviÊa 32 48000 Koprivnica
Nagradna igra ! Twingo - slatka fantazija ili slatka stvarnost petog sijeËnja 2001. godine. Svaki potroπaË koji je taj dan kupio proizvod iz Dolcelinog asortimana dobio je poklon, a najslai dio bile su degustacije Tiramisua i kremπnita. Ove aktivnosti okupile su veliki broj posjetitelja koji su se kod ljubaznih hostesa
mogli raspitati o uvjetima nagradne igre, a Kreπo »avljak - koji je pripremio slastice za degustaciju - savjetovao je domaÊice na koji naËin mogu pripremiti Dolceline kolaËe za predstojeÊe blagdane. Sve u svemu, bio je to i ovaj put - slatki dodir fantazije.
Tradicija se nastavlja: tiskani kalendari za djecu
Sportaπ Lino na kalendaru za 2001. godinu DjeËji prijatelj Lino i u novom Êe mileniju najmlae Podravkine potroπaËe razveseljavati i poduËavati svojim kalendarom. U kalendaru za 2001. godinu Lino je pasionirani sportaπ, i ovaj put u stihovima Mladena Kuπeca i crteæima Ivana »aËiÊa. Iako je rok za slanje deset izrezaka Lina s kutija prirodne i zdrave Podravkine
djeËje hrane - koje je valjalo poslati za dobivanje kalendara - proπao, u marketinπkom Lino-timu jamËe da Êe svoj kalendar dobiti i oni koji su malo zakasnili sa slanjem poπiljke. Osim toga, u tijeku je joπ uvijek nagradna igra putem interneta na Podravkinim WEB-stranicama (www.podravka.com). Stotinu vjeπtih malaca koji
Lina pobijede u igri ”kriæiÊ-kruæiÊ” takoer Êe dobiti kalendar za 2001. godinu. InaËe, u ”KoprivniËkoj tiskarnici” tiskano je viπe od sto tisuÊa primjeraka djeËjeg kalendara Lino i sad se ti kalendari slaæu po stranicama i πalju klincima diljem Hrvatske, Slovenije i Bosne i Hercegovine (na slici).
Dobra vijest iz Dolcela tima! Usporedo s nagradnom igrom "Dolcela - put slatkih æelja" u kojoj zaposlenici Podravke ne mogu sudjelovati, Dolcela organizira posebnu nagradnu igru za Podravkaπe. Slanjem prednje stranice svog najomiljenijeg Dolcela proizvoda u omotnici na koju treba zalijepiti kupon iz novina zaposlenici Podravke stjeËu moguÊnost dobivanja vrijednih tjednih nagrada te super nagrade na kraju akcije. Omotnice sa zalijepljenim kuponom i prednjom stranicom najdraæeg Dolcela proizvoda moæete ubaciti u posebne kutije s naznakom za nagradnu igru "Slatki dodir fantazije " ispred restorana druπtvene prehrane u poslovnoj sedmorokatnici i na Danici, zatim na Tin-baru i na porti Belupa ili ih moæete poslati poπtom. Svakog Ëetvrtka komisija sastavljena od predstavnika Dolcela tima i Odnosa s javnoπÊu izvlaËit Êe nagrade, a imena dobitnika bit Êe objavljena u novinama Podravka.
SUPER NAGRADA Dolcafe servis za cappucino, BoæiÊni set TJEDNE NAGRADE 1. NAGRADA: poklon paket (Tupperware posuda, zidni sat, kist, pregaËa, krpa) 2. NAGRADA: poklon - paket proizvoda Dolcela 3. NAGRADA: poklon - paket proizvoda Dolcela
Podravka d.d., A. StarËeviÊa 32, 48000 Koprivnica Dobitnici nagrada Dolcela Komisija u sastavu: Mirjana Perlok, Slavko SiÊ i Emilija SaËer izvukla je dobitnike: 1. nagrada: Mirjana StubiËar, Logistika 2. nagrada: Marina KrznariÊ, Odræavanje 3. nagrada: Marica Jug, Istraæivanje i razvoj, Mikrobioloπki lab. Nagrade se mogu podiÊi u Dolcela timu, 1. kat poslovne sedmorokatnice.
Gastro promotori savjetuju:
Musaka od patlidæana (za 4-6 osoba) Sastojci: 1 kg patlidæana, 40 dag mljevenog mesa (mjeπanog), 4 ælice ulja, 1 glavica luka, sol, papar, 4 Ëeπnja Ëeπnjaka, 2 rajËice, 2 paprike, 1 ælica Vegete, ulje za præenje
NaËin pripreme: Na 4 ælice ugrijanog ulja svijetlo popræite nasjeckani luk, dodajte mljeveno meso, Vegetu, papar i pirjajte uz povremeno dolijevanje vode, dok meso ne omekπa. Na kraju umijeπajte nasjeckani Ëeπnjak.
Dok se meso pirja, ogulite patlidæane, nareæite ih na ploπke debele pola centimetra, posolite ih i ostavite stajati oko 15 minuta. Zatim ih osuπite na upijajuÊem papiru i ispræite na ulju. RajËice ogulite, oËistite sjemenke i nareæite na kocke. OËiπÊenu papriku takoer nareæite na kocke i pomijeπajte s rajËicama. U vatrostalnu zdjelu sloæite red patlidæana, pa po njima rasporedite pola koliËine pirjanog mesa, zatim red rajËica i paprike. Sve prekrijte mesom, a
na vrh sloæite preostale patlidæane. Tako sloæenu musaku prelijte s 2 dl vruÊe vode i pecite u vruÊoj peÊnici na temperaturi 220˚C oko 30 minuta. Uz musaku posluæite kiselo mlijeko. Ovo je tradicionalno tursko jelo, a priopremljeno je u Istambulu u sklopu prezentacije Podravkinih proizvoda. Dobar tek æeli vam gastro-promotor Viljam Cvek
Crta: Ivan Haramija - Hans