Podravkine novine broj 1540

ISSN 1330 - 5204

www.podravka.com Godina XXXIX Broj 1540 Petak 22. prosinca 2000.

List dioniËkog druπtva “Podravka” Koprivnica

Sretan BoæiÊ i Nova 2001. godina Uvodnik Piπe: Jadranka Lakuπ

Joπ svega nekoliko dana dijeli nas od ulaska u treÊi milenij. Vjerojatno su mnogi veÊ odluËili kako Êe ga doËekati, spremljene su toalete, utvreni jelovnici, pozvani gosti...U zraku lebdi topla blagdanska atmosfera koja potiskuje svakodnevne brige i probleme. Mi vas i ne pozivamo da sada puno o njima mislite stoga u novinama koje izlaze na dvostruko veÊem broju stranica nego je uobiËajeno donosimo niz prigodnih priloga kao πto su razgovori sa zanimljivim osobama - ©ajeta, Haramija, (reportaæe na osmoj, jedanaestoj i dvanaestoj stranici), prijedloge kulinarskih struËnjaka koji Êe vam pomoÊi u pripremanju blagdanskih jela (stranica 15), humoresku ( dobri stari »im gostuje na posljednjoj stranici), retrospektivu sportskih dogaanja u ovoj godini, nagradnu kriæaljku. Raspisali su se i naπi literati koji uz pomoÊ ilustracija Zvonka SigetiÊa na 14. stranici doËaravaju blagdanski ugoaj.

Zabiljeæili smo i niz dogaanja u kojima je Podravka sudjelovala u ovim predblagdanskim danima, a dio prostora rezervirali smo i za ugledne hrvatske novinare i njihova vienja Podravke danas i sutra (stranica 4). A kad veÊ spominjemo sutraπnjicu dobro je ipak i u ovom sveËarskom rapoloæenju promiπljati i o njoj. Moæda vam u tome pomognu i rijeËi predsjednika Uprave Darka Marinca koji u specijalnom novogodiπnjem intervjuju kojeg objavljujemo na drugoj i treÊoj stranici, iznosi optimistiËko gledanje na godine koje su pred nama. Uz viπe vjere u sebe i svoje sposobnosti, predanim radom, zajedniπtvom, kreativnoπÊu i onom poznatom podravskom upornoπÊu sigurno moæemo postiÊi visoke ciljeve i zauzeti pozicije koje nam pripadaju u evropskom poslovnom svijetu. I zbog sebe i zbog generacija koje su stvarale Podravku i zbog naπe djece koja nam ne bi oprostila da ovaj cilj ne ostvarimo. Jer on nije samo blagdanska æelja.

2

Broj 1540 Petak 22. prosinca 2000.

Intervju: Darko Marinac, predsjednik Uprave Podravke

Iskoristimo Podravkine potencijale Razgovarala: Jadranka Lakuπ Snimio: Nikola Wolf

Godina kojoj brojimo posljednje dane za Podravku je svakako godina velikih promjena i godina povijesnih iskoraka. Otvorene su dvije nove tvornice Vegete - jedna u Koprivnici, a druga u Poljskoj, krenulo se u osvajanje novih træiπta.

Na Ëelo tvrtke doπla je nova Uprava koja je pred sebe postavila visoki cilj - biti najbolji u srednjoj i istoËnoj Europi. Da li se takva vizija poËela ostvarivati i πto joπ treba uËiniti da Podravka uspjeπno odgovori svim izazovima svjetske globalizacije, zapitali smo predsjednika Uprave Darka Marinca. Uvijek raspoloæen za novinare, vrlo otvoreno progovorio je o dosadaπnjim rezultatima, problemima, oËekivanjima, o odgovornom poslu kojeg se prihvatio u Podravki, a koji mu ostavlja premalo vremena za obitelj, posebice unuke Ëije slike su gotovo jedini ukras njegovog ureda na sedmom katu.

No Darko Marinac se ne æali, svjestan je da je funkcija predsjednika Uprave Podravke isuviπe zahtjevna da bi ostavljala puno vremena za odmor. Jedini æal kojeg osjeÊa vezan je uz uspavane godine Podravke koja zaËudo nije uvijek slijedila svoju tradiciju da bude prva, najbolja, da kreira promjene...

- Kakvo ste stanje zatekli u Podravki po svom dolasku, a kakvo je ono danas?

- Kad sam doπao zatekao sam ono πto sam i inaËe kao graanin Hrvatske izvana gledao cijeli svoj æivot - jednu lijepu prehrambenu tvrtku s velikim imidæem, s proizvodima koje mnogi vole jesti, pa tako i ja i moja djeca. Bio sam pozitivno iznenaen stanjem u Podravki, pogotovo na podruËju ljudskih potencijala, gdje sam uspio pronaÊi jedan veÊi broj mladih i menadæera srednje generacije za koje mislim da Êe u buduÊnosti jako dobro voditi Podravku. S druge strane svaka tvrtka gledana izvana izgleda ljepπe nego iznutra. Tako smo u knjigama pronaπli neka iznenaenja u smislu nedovoljno dobro rijeπenih meuodnosa u tvrtki, nedovoljno jasne raspodjele troπkova prema proizvodnim i prodajnim jedinicama tako da iskazivanje naπe uspjeπnosti nije bilo potpuno adekvatno i bilo je teπko upravljati ako se toËno ne zna na kojem se proizvodu i koliko zarauje a na kojem to tako nije.

Dakle, u poËetku najviπe su me oduπevili ljudi, a najmanje knjige.

Upravo zbog toga smo napravili niz kadrovskih promjena i pomjeranja u kojima smo pokuπavali ljude drugaËije organizacijski rasporediti i naÊi bolja rjeπenja za kvalitetu koju imaju. Pogotovo u meunarodnoj mreæi i na mjestima gdje smo vidjeli pad na træiπtu ili u aktivnostima.

Promjene smo izvrπili koristeÊi postojeÊe ljudske potencijale uvidjevπi da u tvrtki ima ljudi koji mogu i koji su spremni ponijeti odgovornost u danaπnjem modernom evropskim biznisu. Drugo podruËje na kojem smo radili naravno bilo je ono πto

NajveÊa pobjeda u biznisu je preuzeti konkurenta.

Ne mogu shvatiti zaπto joπ uvijek neki u Podravki misle da je to poraz. nam se najmanje svidjelo, a to je bila financijska situacija. Najviπe smo radili na kratkoroËnoj i dugoroËnoj stabilizaciji tvrtke i stvaranju temelja za razvoj. PoveÊali smo financijsku disciplinu i to ponajviπe paæljivim gospodarskim ponaπanjem unutar tvrtke. Ipak ono joπ uvijek nije na nivou na kojem bi trebalo biti, joπ Êemo puno morati napraviti da financijska stabilnost bude veÊa. Nikad neÊe biti potpuna jer mi smo u biznisu u kojem je velika konkurencija i drugi æele svoje mjesto na træiπtu i mi ih moramo pobijediti.

Moramo biti svjesni da usporeivanje rezultata izmeu Kalnika i Umaga, Vegete s Belupom nema nikakvog smisla i nikom niπta ne donosi.

Osim laænih osjeÊaja vrijednosti. Jedina naπa usporedba je kad usporedimo Vegetu i »okolino s konkurentskim proizvodima na polici u Varπavi i BeËu, ako tamo pobijedimo onda moæemo dobiti plaÊe, moæemo se razvijati i stvarati novu Podravku. Ako tamo izgubimo, onda je usporedba tko je od nas veÊi i ljepπi samo zavaravanje i priËa za malu djecu. Na æalost joπ uvijek se tako ponaπamo i morat Êemo svi, od radnika na stroju do inæenjera, a prvenstveno menadæment koji stvara, vodi i odreuje strategiju razvoja, okrenuti se prema kupcu. Svoju vrijednost dokazujemo jedino kad kupac odnese naπu Vegetu ili juhu s police, kad je ta juha po kvaliteti u vreÊici, po izgledu na vreÊici i po cijeni ispod vreÊice konkurentna onoj drugog proizvoaËa. I danas moramo priznati da imamo puno mjesta gdje to tako nije, pogotovo nije na naπim najvaænijim træiπtima u srednjoj i istoËnoj Europi na kojima imamo znatno manje plasiranih proizvoda nego je to u zemljama jugoistiËne Europe. Moramo shvatiti zaπto je to tako, moramo sebe promijeniti da bi bili konkurentniji i da bi osiguravali buduÊnosti sebi i svojoj djeci. Mogu reÊi da to za sada ide u pozitivnom smjeru i da situacija, gledajuÊi financijsko stanje i strukturu zaduæenosti, govori da ne-

πto mirnije ulazimo u slijedeÊu godinu nego πto smo uπli u ovu, s tim da i nadalje postoji niz stavki koje ne stvaraju nove vrijednosti, πto gledano u rjeËniku biznisa znaËi da nam ne trebaju, ili da ih treba bolje koristiti, ili ih prodati nekome da bi ih koristio. U to ulazi i niz nekretnina kojima raspolaæemo, jer nismo tvrtka za trgovanje nekretninama ili njihovo iznamljivanje niti nam to treba, mi smo za proizvodnju hrane sa znakom i to Êemo ubuduÊe Ëiniti.

Dakle, joπ uvijek ima puno toga πto se mora mijenjati.

- Kako ste zadovoljni brzinom restrukturiranja - procesa za kojeg istiËete da nikad neÊe biti dovrπen?

- Restrukturiranje naπeg vlasniπtva je dovoenje u funkciju svakog dijela Podravke, da svaki dio zna za πto postoji i πto radi. Svaki dio Podravke mora stvarati novu vrijednost, inaËe to nema nikakvog smisla. U proπlim vremenima odreeni su neki dijelovi tvrtke za koje se misli da ne trebaju biti u sastavu Podravke i da ne spadaju u naπu osnovnu djelatnost. Rekli smo da Êemo to restrukturirati, ali Êemo zapravo te dijelove dezinvestirati. Pokuπat Êemo naÊi rjeπenje prema kojem bi ti dijelovi u vlastitom okruæenju s vlastitim potroπaËima æivjeli bolje nego πto æive u jednom velikom konglomeratu razliËitih nespojivih aktivnosti. Na tome radimo i rjeπenja su vrlo blizu za sve tvrtke koje su u programu restrukturiranja. Vjerujemo da smo s Kvascem postigli oËekivani rezultat, a sa svima ostalima to Êe biti ubrzo, pa tako taj dio neÊe koËiti Podravku. Problem s restrukturiranjem na naËin kako to radi Podravka i zaπto to izgleda sporo je zbog toga πto smo kasno poËeli, puno se priËalo, a malo napravilo.

- Mislite li pri tome na poteze stare ili nove uprave?

- Ja radije govorim o Podravki, uprava je danas jedna, juËer je bila druga, sutra Êe biti treÊa, a Podravka Êe uvijek biti Podravka. Prema tome, sasvim je svejedno da li je neπto

poËelo 1. 3. ili 1. 7. - to je bilo prekasno. Trebalo je to raditi znatno ranije, ali proπlost ne moæemo mijenjati. Trenutno se sve aktivnosti, po mojoj procjeni, odvijaju u pristojnom poslovnom ritmu. Za sve tvrtke se traæe originalni modeli jer u Hrvatskoj niπta ne moæemo iskopirati, jer nema ni jednog pozitivnog rjeπenja.

- Kakva je razvojna strategija?

- Mi se stalno moramo restrukturirati, prilagoavati træiπtu da bi bili bolji od konkurencije. Onog dana kad pomislimo da smo dobri,moguÊe je da smo propali. Nadam se da je slijedeÊa godina prva razvojna godina, u kojoj Êemo manje priËati o proπlosti, a viπe o buduÊnosti.

Odræali smo niz sastanaka i aktivnosti na kojima je razgovarano o strategiji. Naπa nova sluæba za razvoj poslovanja je pripremila preglede na bazi kojih se na jedan struËan i ozbiljan naËin moæe razgovarati o razvoju Podravke. UËinjeno je to na jedan visoko profesinalan naËin na kakav se prije u Podravki nije radilo. OdluËili smo se za osnovne vrijednosti i osnovne puteve razvoja, ali nismo joπ sasvim gotovi da bismo to izrazili u potpunosti i javno. Æelimo promijeniti naπ naËin razmiπljanja, moramo predviati promjene jer kad ih uoËimo onda je to prekasno.

ZnaËi da ih je netko veÊ izazvao i da mu to donosi prednost i da smo mi pratnja koja kasni i koja je u tom svom kaπnjenju manje efikasna i manje uspjeπna i ima manji postotak træiπta. Mi sada to nastojimo mijenjati i predviati promjene. Radimo test analize politiËkih, ekonomskih, socioloπkih, tehniËko - tehnoloπkih faktora razvoja na naπim træiπtima u slijedeÊih pet do sedam godina.

Pokuπavamo predviati trendove na najbolji moguÊi naËin.Osnovali smo sluæbu za poslovno informiranje i raspolaæemo s nizom podataka, od onih najtajnijih o Europskoj uniji do onih s pojedinih træiπta da bismo mogli podestiti sebe prema budu-

Gdje Êemo zapoπljavati?

U sedmerokatnici sigurno viπe ne. Radna mjesta se otvaraju u Ukrajini, NjemaËkoj, Rumunjskoj, to je prava prilika za mlade ljude.

Êim promjenama - geopolitiËkim, ekonomskim i u kulturoloπkim navikama naπih kupaca.

- Moæe li u sadaπnjim uvjetima, posebice u uvjetima globalizacije, Podravka opstati sama na træiπtu?

- NemoguÊe je da opstane samostalna. Pogledajte Daimler i Chrysler - najveÊe tvrtke na svijetu se spajaju, jer su procijenile da jedino zajedno postiæu na træiπtu poziciju koja im omoguÊava dugoroËnu stabilnost.

Imate niz primjera i u drugim industrijama, u prehrani dva izrazito velika - Nestle i Unilever kupuju treÊeg velikog - Best foodsa. OËito okrupnjavanje je svjetski trend. Zapravo spajanje je odgovor na globalizaciju træiπta i Podravka od toga ne moæe pobjeÊi. Mi smo se sada organizirali tako da moæemo stvarati svoj odnos prema okolini, ne samo da pratimo promjene nego da budemo aktivni, da dræimo volan svoje buduÊnosti, da se razvijamo, da nismo slijepi. U maloj zatvorenoj Hrvatskoj na jugoistoku Europe mi smo najveÊa prehrambena tvrtka, ali kad Hrvatska postane dijelom Europske unije - mi Êemo biti samo malo poduzeÊe. Tu promjenu moramo sami sebi ugraditi u glave.

Podravka je to jednom veÊ uradila.

VeÊ odavno je shvatila da ne moæe opstati kao sve i sva za Hrvatsku pa je zato najveÊa hrvatska tvrtka u Poljskoj, Maarskoj, »eπkoj , SlovaËkoj, Sloveniji. I na tim temeljima moramo graditi svoju buduÊnost.

Moramo joπ shvatiti da ono iz Ëega mi proizlazimo i ono πto su naπe moguÊnosti nije dovoljno .

- Tko to joπ u Podravki i izvan nje ne shvaÊa nuænost promjena i Vas kao promotora tih promjena, a za πto je Nadzorni odbor dao potpunu podrπku Upravi?

- ToËno, politika, koju to nismo traæili, ali joj ipak hvala i naπ Nadzorni odbor koji odreuje i usvaja strategije podræava promjene. Ja ovo ne govorim zbog nekoliko ljudi u Nadzornom odboru i Upravi nego zbog svih zaposlenih, od ËistaËice do direktora tvornica. Svi moramo shvatiti da nismo najbolji i najveÊi i da se moramo jako boriti i jako truditi da budemo bolji da bi opstali i bili onakvi kakvi æelimo - bogati, veliki, dobro plaÊeni, uspjeπni, sigurni. To se moæe boljim, znatno boljim angaæmanom i znanjem nego πto to radimo danas. Sve osim spoznaje i motiva da to radimo imamo.

Mi imamo ljude, imamo dobre obrazovane struËnjake, vrijedne radnike, bogati smo ljudima i brendovima kao malo tko, tvrtka smo koja je znatno vrednija od onoga πto piπe na burzi, naπi su potencijali veliki. Æelim da ih iskoristimo sa 100 posto, a ne s 20 posto. Mi to moæemo.

Svi od radnika do menadæmenta, ne 15 ili 20 posto nego svi 100 posto.

Ne svi isto misliti, isto raditi, ali svi iÊi istim smjerom.

Nastavak na 3. stranici

Broj 1540 Petak 22. prosinca 2000.

3

Intervju: Darko Marinac, predsjednik Uprave Podravke

Treba nam viπe hrabrosti i prave vizije Nastavak s 2. stranice

- Uz pravo na greπku ?

- To ponavljam stalno - uz pravo na greπku. Donijeti 10 odluka dnevno za svakog naπeg menadæera, naroËito za naπe mlade, nove menadæere je obaveza. Ako ih je sedam krivih - mi joπ uvijek idemo naprijed.

- Zaπto se orijentiramo na srednjeeuropska i istoËna træiπta ?

- Na træiπtima jugostoËne Europe tradicionalno smo jaki, dobro je da imamo tu poziciju i nadalje Êemo je koristiti najbolje πto znamo. Sada nam je cilj razviti se jaËe na træiπtima srednje Europe. Javno proklamiramo da su to naπa ciljna træiπta i s njih æelimo krenuti dalje. Vjerujemo da Êe prvi val zemalja koje ulaze u EU ubuhvatiti Poljsku, Maarsku i Sloveniju, a mi imamo sve πto nam treba za poslovanje u Europskoj uniji: i trgovaËku mreæu i proizvodne pogone i svu infrastrukturu pravog poduzeÊa. Dakle, ulaz u ove zemlje nije samo zbog æelje da osvojimo njihova træiπta nego da i kroz to uemo u EU, na æalost prije naπe zemlje. Istovremeno prisutni smo i u Austriji i u NjemaËkoj, joπ nismo spremni za ozbiljnu ekspanziju ali vrπimo sve pripreme i neÊe nam dugo trebati da se odluËimo da i tamo budemo jaËi. Meutim tu moram reÊi da nismo dovoljno veliki da bi se πirili tako jako i tako brzo kako bismo htjeli. Jer, meu prvih 500 tvrtki u Europi tek na 499 mjestu je tvrka iz proiozvodnje hrane. Njen ukupni prihod je otprilike 3 mrlrd dolara, a ona je gotovo πest puta veÊa od Podravke, tako da je to objektivna slika. Mi dolazimo na træiπte na kojem su i male tvrtke za nas jako velike. Borba Davida protiv Golijata je jako teπka i moæda je dobro posluæiti se kineskom poslovicom: Ako ne moæeπ pobijediti neprijatelja, ti mu se pridruæi. Podravka je dovoljno jaka da ne moæe izgubiti, ima dobre proizvode s markom, svoju silu da se moæe u partnerstvu sa sliËnim tvrtakama razvijati. Oblici partnerstva koje tvrtka moæe koristiti nisu tako jednostavni i tako jednoznaËni kao πto se Ëesto u naπoj javnosti vidi. Nije sve u tome da se neπto proda i kupi, preuzme i uniπti. KapitalistiËki svijet je puno sofisticiraniji, puno se viπe brine za zaposlenike, za kapital, za okolinu nego πto mi mislimo i nego πto smo mi navikli tako da su moguÊe asocijacije na pojedinim træiπtima, od suradnje u marketingu do vlasniËke suradnje. Postoji cijeli niz moguÊih odnosa u kojima Podravka ima dovoljno prednosti da bude ravnopravni partner.

- A kakve su moguÊnosti gospodarske suradnje s tvrtkama u Koprivnici i okolici, odnosno kako gledate na suradnju grada i Podravke ?

- Ne znam za proπlost, uostalom tada su vladali neki posve drugi uvjeti, ali znam da se danas moæe puno bolje suraivati nego se to Ëini. Podravka je veliko træiπte, jedno od najveÊih u Hrvatskoj za rezervne dijelove, sirovine, ambala-

æni materijal, radnu odjeÊu itd. Mi smo veliki kupac, tipiËna tvrtka njemaËkog tipa, mi smo u jednom gradiÊu velika tvrtka koja moæe vuÊi cijeli kraj za sobom. Meutim, za to trebaju dvojica partnera. Podravka otvara svoja vrata i pruæa ruku. Mi nudimo dugoroËne stabilne ugovore o snabdijevanju Podravke, a s druge strane traæimo evropsku kvalitetu i evropsku cijenu. Prema tome, sva naπa okolica ima iznimno veliku πansu da ue u Podravku, ali se za to moraju organizirati pravni i gospodarski subjekti. Sasvim sigurno mi ne-Êemo otkupljivati mrkvu od 1200 kooperanata, ali Êemo otkupljivati mrkvu od onih koji se za to organiziraju. Sasvim sam siguran da su Koprivnica i okolica visoko razvijeni kraj u kojem se moæe organizirati proizvodnja onog πto Podravki treba i u kvaliteti i u cijeni. Ne moæemo to postiÊi ekstenzivno, raπtrkani, nesloæni, nejedinstveni. Ako naπi privatnici mogu prodavati dijelove Mercedesu, mogu i Podravki. Samo πto Êe se vjerojatno desiti da oni koji prodaju Mercedesu da Êe prodati i Podravki, a oni drugi neÊe nikome. Tu moæe pomoÊi utjecaj Gospodarske komore, grada i politiËkih struktura da omoguÊe razvoj manjih privatnih biznisa koji bi pratili veliku tvrtku. Mi imamo niz servisa u tvrtki od kojih Êemo neke dezinvestirati, jer nije prirodno da sve bude u tvrtki. Prirodno je da sve bude oko tvrtke, da ima sigurnost, ali i da ima træiπni odnos. Zatvorenost u tvrtku, u regiju ili dræavu je proπlo svrπeno vrijeme, to viπe ne prolazi.

- U tome bi πansu naπli i radnici koji iz Podravke odlaze s otpremninama, ovako su oni zapravo prepuπteni sami sebi bez sustavne podrπke da krenu u neko poduzetniπtvo, zar ne?

- Mislim da to nije karakteristika samo Koprivnice i samo naπih radnika. To je naæalost joπ uvijek tako u cijeloj Hrvatskoj. Ali moramo biti iskreni, mi smo zemlja u kapitalistiËkim poËecima, tek kreÊemo, uËimo sa svim svojim dilemama, strahovima, neznanjima. Mislim da je to prirodno u ovom trenutku, ali vjerujem da bi u tom pogledu Koprivnica mogla voditi u Hrvatskoj, a ne ju slijediti.

- SliËno zasigurno vrijedi i za suradnju na drugim podruËjima?

- Koprivnica se vrlo jasno izrazila da æeli da sjediπte Podravke bude u ovom gradu, da Podravka bude tvrtka koja Êe se razvijati u Koprivnici, stvarati uvjete za zapoπljavanje, za razvoj grada i okoline. Od toga ne moæemo pobjeÊi i tako Êe i biti. S druge strane, moramo biti u jaËim partnerskim odnosima. Naime, mi jesmo u Koprivnici, ali nismo koprivniËka tvrka. Mi smo srednjeeuropska tvrka sa sjediπtem u Koprivnici. Mi smo preveliki i preozbiljni i za Hrvatsku, a kamoli za Koprivnicu.Vrlo ozbiljno i profesionalno planiramo svoj razvoj i puno ulaæemo u to i ne moæe nam se desiti da nam netko u gradu mijenja uvjete kada se promijeni vlast ili osoba. Primjerice, ne moæe doÊi do promjene cijene vode samo zato πto netko tako misli. Nama to

mijenja dugoroËne planove. Naravno, mi ne æelimo krojiti gradsku politiku, grad zna svoje, ali mi bismo kroz partnerstvo trebali zajedniËki kreirati buduÊnost, naroËito u podruËju komunalne infrastrukture i obrazovanja. Zainteresirani smo da u Koprivnici djeluje najbolja gimnazija u Hrvatskoj, da iz nje izlaze najbolji mladi ljudi i da dugoroËno sebi osiguravamo priljev kadrova. Koprivnica je lijepa, ali ono πto Ëini Koprivnicu i Podravku su ljudi, a ne zgrade.

Prema tome, ako æelimo razvijati Podravku trebamo imati najbolju gimnaziju, a ne ju izgubiti. Podravka æeli sudjelovati i s programima i s prijedlozima i s buduÊim zapoπljavanjem. VeÊ smo se izjasnili da nam trebaju pravnici, financijaπi, struËnjaci za marketing, ljudi koji govore dva jezika, ljudi koji su orijentirani prema træiπtu, koji znaju kako udovoljiti zahtjevima kupaca, a sve to æelimo dobiti u Koprivnici. Spremni smo i participirati da se to tako i dogodi.

- Vaπ cilj je oËito razviti πto bolje partnerske odnose na træiπtu i u okruæenju, a kako ocjenjujete razinu socijalnog dijaloga i partnerstva sa sindikatima u Podravki?

- Uprava i sindikat pokuπavaju stvoriti odnos bez sukoba, nastojeÊi pronaÊi svoje mjesto u razvoju tvrtke.

Naravno da je interes sindikata i zaposlenih πto bolja socijalna pozicija i sigurnost, a interes menadæmenta je puno viπe od toga, jer mi osim o interesima zaposlenih moramo voditi raËuna o vlasnicima, kupcima, dobavljaËima, gradu. Za sada smo zadovoljni meusobnim odnosom, iako postoje neke iskrice, uvijek se neπto pojavi. Iako smo na razliËitim stranama, zapravo cilj nam je isti - πto bolja i πto uspjeπnija Podravka. Samo je pitanje na koji naËin to postiÊi, Ponekad ljudi u sindikatu misle da Êemo to tako postiÊi da prvo budu zadovoljni radnici pa tek onda moæemo imati dobar proizvod i profit, a mi mislimo obrnuto. Prvo se mora napraviti dobar proizvod pa iz toga profit iz kojeg se moæe dijeliti i vlasnicima i zaposlenima. U principu mislim da su i nivo sindikalnog organiziranja i spoznaje o poslovanju Podravke u sindikalnim redovima na visokoj razini i da sindikalne organizacije rade dobar posao za svoje Ëlanove. Zbog toga malo menadæmentu oteæavaju poteze, ali to je normalno i tako mora biti. Mi imamo jedan problem koji nam je zajedniËki - a to je veÊi broj zaposlenih nego πto dozvoljava efikasnost koju postiæemo. Po svakom pokazatelju kojeg iskazujemo po zaposlenom morali bismo biti znatno efikasniji. Za sada rjeπavanje ovog problema funkcionira zbog meusobnog razumijevanja i nadam se da Êe i u buduÊe biti tako.

Nadamo se da Êemo poboljπanjem prodaje i razvojem tvrtke poveÊati efikasnost i da Êemo uspjeti dobiti podrπku sindikata za promjene koje su nam neophodne.

- Nitko ne negira viπak zaposlenika, Ëak i zaposlenici sami na skupovima progovaraju o njemu.

- Koprivnica se vrlo jasno izrazila da æeli da sjediπte Podravke bude u ovom gradu, da Podravka bude tvrtka koja Êe se razvijati u Koprivnici, stvarati uvjete za zapoπljavanje, za razvoj grada i okoline.

Od toga ne moæemo pobjeÊi i tako Êe i biti.

Ipak, do sada nije bilo mjera klasiËnog otpuπtanja viπkova. HoÊe li se to promijeniti u 2001. godini?

- U Podravkinom menadæmentu i u Upravi ima dovoljno znanja i sposobnosti da se ne trebaju vuÊi nikakvi grubi potezi. Mi znamo kako razviti Podravku i kako po zaposlenom postiÊi efekte konkurentne na srednjeeuropskom i nakon toga na europskom træiπtu. ©teta da to nismo poËeli raditi prije, ali kako sam veÊ rekao - ne treba plakati nad proπloπÊu. Prema tome, mi ne namjerevamo raditi takve poteze, dovoljno smo dobra firma da viπkove moæemo rjeπavati na drugi naËin. Meutim, ne mislimo da se zbog toga mora zaustaviti razvoj Podravke ne smatramo da svi dijelovi moraju biti pod imenom Podravke. Dakle, metode restrukturiranja i dezinvestiranja Êe se nastaviti, a otpuπtati se neÊe. NeÊe otpuπtati ni naπe kÊeri, niti mi, niti kÊeri koje Êe prijeÊi u drugo vlasniπtvo. Zato procesi malo dulje traju, ali odluËujemo se za modele koji osiguravaju razvoj, a ne zastoj.

- Viπe puta ste veÊ naglasili da u svim razgovorima s potencijalnim partnerima jedan od kljuË-nih momenata je upravo poloæaj zaposlenika...

- Istina je da mi naπim zaposlenicima kroz kolektivni ugovor i pravilnike koje imamo garantiramo odreeni status i da mi to traæimo i za naπe radnike koji Êe eventualno mijenjati vlasniËki status. Oni to ne mogu izgubiti, jer smo ipak dosegli tu razinu etike i morala da se i dalje tako moramo ponaπati. Ja takvo ponaπanje oËekujem prema sebi, pa Êu se tako ponaπati i prema drugima.

- Kad ste veÊ spomenuli sebe, recite kako se osjeÊate nakon nekoliko mjeseci provedenih u Podravki, a u kojoj Vas nisu svi doËekali s oduπevljenjem. Imam dojam da se dosta toga promijenilo i da su vas ljudi dobro prihvatili?

- Doista?! Ja sam jednostavno profesionalni menadæer s veoma dobrim iskustvom. Imao sam u æivotu sreÊe da sam prije od veÊine drugih u naπoj zemlji mogao sudjelovati u procesi-

ma koji danas idu u Hrvatskoj. Bio sam u prilici raditi na poslovima akvizicija, spajanja dezinvestiranja, proπao sam listanje na stranim burzama, nisam uËio samo iz knjiga, nego to radio i nosim odreeno iskustvo i nadam se da Êe zajedno s Podravkinim znanjem i ambicioznoπÊu mladog menadæmenta moje iskustvo malo pomoÊi da Podravka sutra bude bolja. ©to se tiËe odnosa u tvrtki, meni je puno draæe da imamo normalne optimistiËne, vedre odnose, da si kaæemo dobar dan, da se smjeπkamo nego da smo posvaani, utuËeni, nezadovoljni. Trudim se usaditi optimizam u svaki dio Podravke, jer ona to zasluæuje, za to ima bazu, moramo samo viπe angaæirati ljudske potencijale. Ja sâm ne znaËim niπta, jer nisam dovoljan da bih mogao stvarati velike promjene. Pokuπavam ih inicirati i mislim da u Podravki ima dovoljno ljudi koji Êe to unaprijediti i vuÊi Podravku naprijed. Jer, povrat-ka na staro nema, nemoguÊ je.

- Koja je Vaπa poruka Podravkaπima na kraju godine ?

- Ponajprije moram reÊi da je moje miπljenje da su najteæa vremena za nama. Moja poruka nije samo za one koji trenutno rade u Podravki, jer pod Podravkaπima mislim i na one koji su je stvarali, neki su stvarali Vegetu, neki veliku Podravku, ali i na one koji Êe sutra u njoj raditi - na koprivniËku mladost. Najteæa vremena su iza nas.

Podravka je veÊi potencijal od onoga koliko to danas koristimo. Podravka je veÊa vrijednost od one koje iskazujemo na kraju godine kao naπ poslovni rezultat i ukoliko se svi zajedno ne potrudimo da to iskoristimo sutra Êemo svi morati pogledati u oËi novoj generaciji, ali to neÊemo moÊi uËiniti onako kako mi gledamo u oËi onima koji su stvorili Podravku i napravili je ovakvom kakva je. Prema tome, morat Êemo uloæiti viπe znanja i viπe rada ne samo zato da bi naπi vlasnici bili sretni nego da bi svi skupa bili sretni i ostvarivali ono πto sigurno svi æelimo, a to je da naπa djeca æive bolje od nas.

Naravno, svima æelim Sretan BoæiÊ i uspjeπnu Novu godinu!

4

Broj 1540 Petak 22. prosinca 2000.

Podravka u 2000. oËima novinara otvaranja nove tvornice Vegete u Koprivnici krajem svibnja, investicije ”teπke” 53 milijuna njemaËkih maraka.

Naravno, najveÊi uspjeh Podravke je Piπe: Snjeæana VujasinoviÊ, zasigurno poËetak proizvodnje u tvorJutarnji list nici Vegete, juha i praπkastih proizvoda Nakon burnih dogaaja u Belupu u slobodnoj carinskoj zoni na sjeveru krajem proπle godine, kada je protiv Poljske, vrijedne 34 milijuna njemaËkih πest odgovornih osoba podnesena ka- maraka. Ova prva hrvatska green field znena prijava zbog osnovane sumnje investicija u Europi isplatit Êe se za da su poËinili kazneno djelo zloporabe manje od pet godina, a Podravki Êe poloæaja i ovlaπtenja, Ëime je Belupo omoguÊiti proboj na inozemna træiπta, oπteÊen za viπe od 56 milijuna kuna, veÊu konkurentnost, niæe troπkove pospekulacija oko ostavke tadaπnje Upra- slovanja i, πto je dugoroËno najvaænije, ve na Ëelu s Antom BabiÊem u veljaËi daleko veÊu dobit.

2000. te imenovanja nove Uprave u oæujku, Grupa Podravka je ”preæivjela” ostatak godine relativno mirno. PoËetno nepovjerenje u novog prvog Ëovjeka Podravke, bivπeg ”Plivaπa” Darka Marinca, koji je Plivu uspjeπno izveo na meunarodnu burzu i koji je prilikom Piπe: Sanja Bach, Hrvatska imenovanja za predsjednika Uprave televizija Podravke optimistiËno najavio opseSuglasna sam s onim analitiËarima æne pripreme za planirani izlazak koji smatraju da je najteæe vrijeme iza Podravke na neku od inozemnih burzi do kraja ove godine (a πto Êe se vjero- Podravke i da je Ëeka blistava budujatno desiti u sljedeÊoj godini), brzo je Ênost. Restrukturiranje tvrtke i proces splasnulo. Marinac se pokazao kao fokusiranja na njezine osnovne vrsni menadæer koji sigurno vodi Po- djelatnosti potrajat Êe joπ neko vrijeme. dravku.

UnatoË tomu, oËekujem da Êe iduÊih ZateËeno stanje u Podravki Marinac godina prihodi i dobit tvrtke rasti. nije mogao promijeniti preko noÊi, pa Posebice zahvaljujuÊi Upravi tvrtke je i rezultate poslovanja Grupe u prvih πest mjeseci okarakterizirao kako su u koja, po svemu sudeÊi, poznaje i skladu s oËekivanjima, ali daleko ispod slijedi svjetske trendove i okreÊe komnjegovih ambicija. Bitno je da su nega- paniju prema svijetu. Otvaranje tvortivni trendovi iz proπle godine zausta- nice Vegete u Poljskoj, najveÊem træivljeni, smatra Marinac, i da Êe 2001. πtu u srediπnjoj Europi, odliËan je godina, po svemu sudeÊi, biti puno potez. Ponajviπe zbog blizine zapabolja. dnoeuropskog træiπta, te stoga πto je Neto dobit od 21,4 milijuna kuna u Poljska u prvoj grupi zemalja koja Êe prih πest mjeseci, πto je rast od 21 posto u odnosu na isto razdoblje lani, kao i za tri do Ëetiri godine pristupiti Europporast prodaje od pet posto su ohra- skoj uniji.

Vjerujem da Êe iduÊih godina znatno brujuÊi podaci za Podravku. Cilj koji Podravka pod MarinËevom palicom porasti dobit Podravke, ponajviπe zbog namjerava postiÊi je, osim izlaska na poveÊane prodaje na meunarodnim burzu, ojaËati infrastrukturu u Poljskoj træiπtima, kao i zbog agresivne prodai sjeveroistoËnoj Europi, poveÊati proje i marketinga svojih ”core” proizvoda. daju te dovrπiti program restrukturiranja zapoËet 1996. godine. Nadalje, Vjerujem takoer, da Êe demokratske Podravka Êe se fokusirati na proizvo- promjene u SR Jugoslaviji pridonijeti dnju profitabilnih proizvoda s mar- poveÊanju prihoda Podravke. Vjerokom, odnosno, kako je rekao Marinac: jatno ne toliko ovih godina, s obzirom ”Æelimo biti jaËi tamo gdje smo i sada na siromaπtvo tamoπnjeg puËanstva, jaki, a gdje smo slabi pustit Êemo one no za tri do Ëetiri godine prodaja bi na koji to rade bolje od nas”. tom træiπtu trebala osjetno porasti kako To, meu ostalim, znaËi da se za mesnu industriju Danicu traæi rjeπenje, prodaja prehrambenih, tako i farmaili u strateπkom partneru ili likvidaciji. ceutskih proizvoda. Nakon ove Godinu 2000. obiljeæilo je nekoliko godine, u kojoj je zavrπen proces bitnih poslovnih dogaaja, poËevπi od investiranja, vjerujem da su stvoreni

Veliki dogaaji

Podravka je na pravom putu

Osvrt

Novi milenij

dovoljni kapaciteti za poveÊanje prodaje. Uz to, vjerujem da Êe se dionice Podravke uskoro naÊi uvrπtene na Londonsku ili neku drugu veliku eu- Piπe: Zvonimir MrπiÊ ropsku burzu, πto Êe ojaËati njezin Kraj godine vrijeme je kad se zbrajaju i analizirraju uËinci godine na izmaku pozitivan image kako kod ulagaËa, i rade planovi za nadolazeÊu. tako i potroπaËa. ©to smo radili u posljednjoj godini dvadesetog stoljeÊa svi se joπ jako dobro sjeÊamo. Kako smo to radili, odnosno kakvi su nam rezultati, znat Êemo tek za koji mjesec. VeÊ sada je sigurno da Êe objava rezultata poslovanja izazvati veliku pozornost.

Prije negoli uperimo pogled u novi milenij, pokuπajmo se u vrlo grubim crtama i datumima prisjetiti πto se zbivalo s naπim poduzeÊem u ovom milenijumu.

Tek letimiËnim pogledom na pedestogodiπnju povijest moglo bi se zakljuËiti da su sedme godine pojedine dekade bitno utjecale na buduÊnost Podravke.

Tako je ’47 Podravka podræavljena i dobila ime, ’57 predstavljene su nove juhe, ’67 zbile su se prva udruæivanja ili kako bismo danas rekli ”akvizicije”, Kalnik Piπe: Robert MihaljeviÊ, VeËernji i Sana... ’97 zapoËeo je procese reastrukturiranja. list I svaka dekada imala je svoje vaæno obiljeæje. Prva je oznaËila borbu za NekoÊ je to bila terra mistica u kojoj opstanak, osmiπljavanje i uvoenje potpuno novih proizvoda na træiπte (juhe i ”Vegeta”). ©ezdesete su bile vrijeme velikog okrupnjivanja posjeda - udruæivasu æivjeli neki Ëudni i nedodirljivi striËeki koji su radili stvari toliko va- nje Kalnika, Sane, Umaga, Termi - Lipik... Sedamdesete su bile veliko gradiliπte æne da ih se nitko nije usudio niπta u Koprivnici. Izgraena je pivovara, klaonica i mesne konzerve, kokteli, kvasac, pitati. Ove je godine dobra stara teta Belupo... Sve do poËetka osamdesetih i velike afere.

PoËetak devedesetih oznaËit Êe pretvorba Podravke iz, mislili smo naπeg, u ”Podravka”, pod Ëije su se skute skrivali i moÊni i slabaπni, viπe nego ikad vlasniπtvo dioniËara. Borba za opstanak, osvajanje novih, srednjoevropskih træiπta, poËetak dezinvestiranja (Segestica, Podravsko gospodarstvo), prvo dosad otvorila svoju praπnjavu πkrinjipropadanje (Poljoservis)... cu s obiteljskim blagom i tajnama.

Kraj devedesetih oznaËava kraj jednog velikog ciklusa. Gotovo simboliËno Tvrtka je, gle Ëuda, odjednom postala pristupaËnija i otkrivenija. Prestala nakon pedeset godina postojanja - zapoËinje proces restrukturiranja. Izdvajanja je biti podravskim fetiπem, svetinjom iz Podravke sve πto se ne smatra ”core businessom”, investiranjem u proizvona Ëijem se oltaru hametice padalo u dnju u drugim dræavama i snaæni prodor na nova træiπta. Moæemo slobodno reÊi znak golemoga (strahopo)πtovanja. da je odlukama i kadrovskim promjenama ’97 Podravka prestala postojati u stereotipu kakvom smo je veÊina nas zamiπljali, a da je poËela djelovati snaæna Doπlo je i to vrijeme (moralo je doÊi) multinacionalna kompanija koja Êe imati sjediπte (pamet i kasu) u Koprivnici, kada je Koprivnica ”Podravku” poËetvornice u Koprivnici, ali i diljem svijeta i prodavati i zaraivati diljem svijeta. la jaËe dijeliti s drugim gradovima, Uostalom, nije li Podravka i u jednoj proπloj dræavi imala proizvodnju u sedam sredinama pa i dræavama. Pojavili su gradova i prodavala u sedam republika. Samo danas se ili bolje reËeno sutra Êe se vlasniËki interesi, strateπki partneri, se ”dræava” zvati ujedinjena Evropa, imati 400 milijuna potroπaËa i Ëetrdesetak inozemne burze, core i non-core bus- ”saveznih dræava”. sinesi, novi management... ©to nas to oËekuje u prvoj godini novog milenija? Prva, a moæda i najteæa!

Podravska je teta nabacila face li- Moramo, moramo dovrπiti proces restrukturiranja. Prije svega, to znaËi pronaÊi fting, pristojno se zbigecala i kao najbolje rjeπenje za Danicu. poæeljna udavaËa, doduπe u poznijim Poæeljno je da, dok s jedne strane dezinvestiramo, s druge strane okrupnjugodinama, Ëeka pravu prigodu. A jemo posjed kupovanjem poduzeÊa u jugoistoËnoj, a bilo bi dobro i srednjoj prosaca nikad viπe...

Evorpi. ”Podravka” Êe takva biti i u 2001.

Potom bi bilo jako dobro da se uvrstimo u kotaciju neke od stranih burzi.

Nikad manje naπa, a viπe njihova, ma Proizvodnih kapaciteta za glavne grupe proizvoda imamo dovoljno da πto to znaËilo. U podravsko Êe sjediπte moæemo osvajati nova træiπta Pribaltika, Trske, GrËke... hodoËastiti sve viπe bjelosvjetskih tiImamo li alternative? Neki Êe reÊi da uvijek ima alternative. Alternativa je pova koji Êe se diviti tamoπnjoj hrani, ponovni, znaËajan pad cijena dionica, a onda Êe nas netko kupiti i od Podravke piÊu i gostoljubivosti, a londonski Êe u Koprivnici neÊe ostati niti ”P”. brokeri konaËno neπto uπiÊariti i na U nekim procesima, obeÊanjima i najavama otiπli smo predaleko da bismo se njezinim dionicama. Teta Êe svoju mogli suprotstavljati ili bitno korigirati. Protiv ”matice rijeke”, ili bolje reËeno udaju dobro unovËiti, a maÊeha dræa- bujice, teπko je plivati. va tu viπe neÊe imati svoje prste.

Stoga se od svakog oËekuje da zasuËe rukave i upre se kako bi obavljanje posla Proces demitologizacije prehrambe- bilo πto efikasnije, a rezultati bolji. Sve bi to moglo rezultirati znaËajnim nog diva uÊi Êe u zavrπnu fazu. Kao, porastom cijena dionica, a tada Êemo biti ili preskupi za ”jeftini πoping” ili Êemo uostalom, i naπe kolektivno otreænje- moÊi postavljati uvjete. Joπ uvijek sami moæemo bitno utjecati na vlastitu nje. I spoznaja kako je kapitalizam buduÊnost. Za to imamo i dosta pameti i iskustva i volje i programa i... ipak priliËno bezosjeÊajan sustav.

Neka nam je sretna i uspjeπna prva godina novog milenija!

Naπa i njihova teta udavaËa

naπa posla

Na raskriæju strepnje i nade Piπe: Æeljko Kruπelj, gost - kolumnist “VeËernjeg lista” Gotovo da nema hrvatskog graanina kojemu godina na isteku nije donijela svakojakih iznenaenja. PoËelo je sa sijeËanjskim izborima, koji su jednima, zagovornicima πestoËlane koalicije, donijela pravu pobjedniËku euforiju, dok su poraæeni veÊ onda postajali nervozni i apatiËni. Kako je godina tekla, tako je raspoloæenje splaπnjavalo, a socijalni problemi postajali sve izraæeniji. RaËanova Vlada to silno razoËaranje brzinom i razinom promjena objaπnjava potrebom ”uklanjanja gospodarskih ruπevina”.

No, danas bi mnogi najradije da se 2000. nije ni pojavila u kalendaru, jer se svaka promjena vlasti zasniva na tezi o daleko boljoj sutraπnjici. ”Podravkinim” zaposlenicima, a samim tim i nemalom dijelu KoprivniËanaca, kao da ta politiËka uzbuenja nisu bila dovoljna. Za razliku od veÊine hrvatskih tvrtki, ”Podravka” je

upravo 2000. uπla u jedno od najintenzivnijih i najburnijih razdoblja svoga postojanja, traæeÊi svoje mjesto u globaliziranom svjetskom gospodarstvu. RijeË je o velikoj prekretnici u naËinu strateπkog razmiπljanja i poslovanja. Takva promjena nuæno donosi stvaralaËki nemir i krupne kadrovske zaokrete. Jasno, neki ne mogu prihvatiti takve izazove, smatrajuÊi da je sve ono πto se dogaa unutar tvrtke oblik ”zavjere” i ”diverzije” protiv njih samih, ali i najπirih podravskih interesa. Kolektivna je paranoja uvijek bila najbolje utoËiπte svakojakih nezadovoljnika.

TekuÊa je godina, prisjetimo se, zapoËela ostavkom dotadaπnjeg predsjednika Uprave Ante BabiÊa, buduÊi da se s Nadzornim odborom nije uspio usaglasiti oko popune poslovodstva. U pozadini su, dakako, bila i mnogo krupnija pitanja restukturira-

nja tvrtke i njena prodora na inozemna træiπta. Nastala je svojevrsna patpozicija, jer je dio zaposlenika i lokalnih politiËara inzistirao da na Ëelu ”Podravke” ostane netko ”domaÊi”.

Sporost u usaglaπavanju stavova u jednome je trenutku prijetila i javnim prosvjedima, koji bi izazvali nagli pad vrijednosti dionica i gubitak povjerenja stranih partnera.

To se, sreÊom, nije dogodilo, pa je Darko Marinac krajem proljeÊa preuzeo tvrtku i odmah krenuo u cijeli val promjena. Novi je predsjednik Uprave u tih pola godine morao dokazati da kao ”menadæer iz kataloga” nije ”trojanski konj” zagrebaËke ”Plive”, kako su to zbog djelomiËnog preplitanja interesa te dvije tvrtke govorili njegovi oponenti, niti da je doπao u kratkome roku ”rasprodati” koprivniËke tvornice. VeÊinu je tih sumnji uspio rasprπiti, a kraj poslovne godine

doËekuje u nadi da Êe na svim razinama biti podræan i njegov plan pretvaranja ”Podravke” u najsnaæniju prehrambenu tvrtku u srednjoj i jugoistoËnoj Europi.

Naime, temeljna su poslovna opredjeljenje usvojena joπ za MajdanËiÊeva i BabiÊeva mandata, kada su i sagraene tri nove tvornice, no od Marinca se oËekuje da Êe povuÊi joπ neke korake u osnaæivanju tvrtke, bilo to osjetnim poveÊanjem izvoza, bilo kupnjom joπ nekih kompatibilnih tvrtki na prostoru bivπe federacije, kako bi opet zagospodarili i tim træiπtem. Proteklih je godina bilo i izvjesno da iz ”Podravke” moraju izaÊi i djelatnosti koje se ne uklapaju u osnovni program, od mesne industrije do tiskarstva, ali to je toliko sloæen problem da ne dozvoljava ishitrena rjeπenja.

Novo je poslovodstvo dosad pokazalo najviπe hrabrosti u kadrovskim

pitanjima, gdje je u svega nekoliko mjeseci uspjelo bitno pomladiti menadæment tvrtke, istodobno se oslobaajuÊi i do juËer ”nezamjenjivih” autoriteta, kojima ni poslovno posrtanje ni razne financijske afere Ëesto nisu bile dovoljan argument za samovoljni odlazak. Na kljuËnim duænostima viπe nisu oni koji se busaju u svoje lokalpatriotske osjeÊaje i snaæna politiËka zalea, veÊ oni koji zavrπavaju prestiæne poslovne πkole i dokazuju se svojih rezultatima. U tom segmentu ”Podravka” veÊ dostiæe kriterije uspjeπnih zapadnih tvrtki, s kojima i mora voditi neravnopravnu træiπnu bitku.

SuoËeni s nizom (pre)naglih promjena, ”Podravkaπi” u ovim blagdanskim danima zacijelo nisu dovoljno svjesni da ipak ne spadaju u onaj oveÊi krug hrvatskih gubitnika. Zato bi Silvestrovo moglo biti i novo raskriæje strepnje i nade.

Broj 1540 Petak 22. prosinca 2000.

Sa sjednice Upravnog odbora Udruge dioniËara Podravke

Razgovor s direktorom predstavniπtva ”Podravke” u Rumunjskoj Marijanom Posavcem

Poslovni plan u prvom planu

”Podravka” ima velike πanse na rumunjskom træiπtu

Piπe: H. ©labek

Proπlog petka Upravni odbor Udruge malih dioniËara odræao je svoju 7. sjednicu kako bi Ëlanovima Podravkinog Nadzornog odbora koji u tom tijelu zastupaju interese ”malih” dioniËara dao naputke za glasovanje na sjednici NO-a, πto je u meuvremenu odræana u ponedjeljak. Srediπnja tema tog sastanka bila je odreena dnevnim redom sjednice Nadzornog odbora, na kojoj je najvaænija bila verifikacija Podravkinog poslovnog plana za iduÊu godinu.

Predstavnicima dioniËara taj je plan oslikala Ëlanica Uprave za financije Nevenka Cerovsky, rekavπi kako je njime predvien rast prodaje i na domaÊem i na stranim træiπtima, πto Êe utjecati i na ostale pokazatelje poslovanja, ukuljuËujuÊi i planiranu dobit za iduÊu godinu. Cerovsky je istaknula kako Podravka neÊe rasti samo putem poveÊanja prodaje, veÊ i akviriranjem odreenih kompanija, naj-

prije u zemljama bivπe Jugoslavije, a zatim i u srednjoj Europi, ali nije iznijela podatke o poveÊanju prometa koje Êe te akvizicije donijeti. ©to se troπkova tiËe, rekla je dalje Cerovsky, njih Uprava æeli zadræati na razini iz 1999. godine, tako da Êe iduÊe godine voditi restriktivnu troπkovnu politiku.

Nakon toga izlaganja Ëlanovi Upavnog odbora Udruge dioniËara Podravke donijeli su zakljuËak kojim su dali mandat Ëlanovima NOa da glasaju za Podravkin poslovni plan za 2001. godinu, a nakon toga su raspravljali i o ostalim temama iz dnevnog reda sjednice NO-a. Meu ostalim, izdvajamo najavu zajedniËkog nastupa Podravke, Francka i Lura grupe na susjednom bosanskohercegovaËkom træiπtu, o Ëemu je Ëlanove Upravnog odbora izvijestio Ëlan Uprave Davor Cimaπ, dodavπi kako razgovori izmeu te tri hrvatske kompanije traju veÊ dulje vrijeme, ali kako je joπ rano govoriti o tome kakav Êe konaËan dogovor biti postignut.

Piπe: Boris Fabijanec

U sijeËnju 1990. godine Marijan Posavec poËeo je raditi u ”Podravki” i desetak godina radi na poslovima u ”Podravkinom” izvozu. Nakon pomnog istraæivanja potencijala træiπta u Rumunjskoj donesena je odluka da se tamo osnuje ”Podravkino” predstavniπtvo. ©to naπa tvrtka oËekuje od tog træiπta, pitali smo direktora predstavniπtva Marijana Posavca.

- ”Podravka” ima saznanja o rumunjskom træiπtu, na temelju kojih je izraen projekt o osnivanju tvrtke u Rumunjskoj, unatoË tome πto nikada nismo tamo bili prisutni u organizacijskom smislu. No, to je træiπte veliki potencijal, tamo æivi viπe od 22 milijuna stanovnika, velike su potrebe za prehrambenim proizvodima, a ”Podravka” od 1992. godine svoje proizvode direktno plasira na to træiπte. Uglavnom je to ”Vegeta”, i ona je dobro poznata na rumunjskom træiπtu, ali joπ uvijek je nepoznanica ime ”Podravka”.

- Kolika je kupovna moÊ na rumunjskom træiπtu?

- Naæalost, kupovna moÊ u Rumunjskoj je na niskoj razini, a prema statistiËkim pokazateljima, meu zemljama CEFTA-e ta dræava ima najniæi prosjek plaÊa. Meutim, mi smatramo da Rumunjska ima dobre preduvjete za razvoj, posebice je kod njih jaka poljoprivreda, a da to sigurno nije zanemarivo træiπte dokazuje Ëinjenica da su veÊ gotovo svi svjetski prehrambeni koncerni uπli u Rumunjsku.

- ©to je ”Podravka” do sada uËinila kako bi osnovala svoje predstavniπtvo u Rumunjskoj?

- U tijeku su zavrπne radnje za osnivanje predstavniπtva i mi se nadamo da Êemo najkasnije do 20. prosinca ove godine imati dozvolu od Ministarstva gospodarstva Rumunjske za njegov rad. Za sada je planira-

Marijan Posavec

no da tamo radi dvoje ljudi iz ”Podravke”, dakle osim mene i joπ netko iz Koprivnice, a zaposlili smo jednog Rumunja, kojemu je prioritetni posao organizacija prodaje na rumunjskom træiπtu. To znaËi pregovaranje s rumunjskim distributerima i ponuda palete proizvoda ”Podravke”.

- S obzirom da Êe to u poËetku biti predstavniπtvo, kada se oËekuje osnivanje tvrtke?

- Naπa je intencija da u tijeku iduÊe godine osnujemo tvrtku, ali to Êe ovisiti o brojnim faktorima, prije svega o potraænji naπih proizvoda. No, iskustva ostalih svjetskih prehrambenih kompanija, koje su na rumunjskom træiπtu prisutne veÊ 5, 6 godina, pokazuju da su u poËetku bile organizirane u komercijalnom smislu, a veÊina ih danas u Rumunjskoj ima svoju proizvodnju. Naπ osnovni zadatak iduÊe godine bit Êe poveÊanje indeksa distribucije, da naπi proizvodi budu na policama trgovina, te usklaivanje politike cijena s konkurencijom imajuÊi u vidu niæi æivotni standard u Rumunjskoj u odnosu na srednju Europu.

- Sigurno Êe veliki znaËaj imati i promotivne akcije, buduÊi da ste rekli

5

kako je u Rumunjskoj poznata ”Vegeta”, ali ne i ime ”Podravka”. Upravo s takvim izazovom susreli su se Podravkaπi u Maarskoj 1992. godine...

- Naravno, veliki znaËaj imat Êe dobro osmiπljene i kvalitetne promotivne akcije jer od sadaπnjih izvoznih koliËina na rumunjskom træiπtu oko 90 posto je ”Vegeta”, a ostalo je joπ nekoliko vrsta juha. Dakle, mi moramo proπiriti asortiman, rumunjskom træiπtu predstaviti ”Podravku” kao jednu ozbiljnu i pouzdanu tvrtku, koja se moæe boriti svojim kvalitetnim proizvodima sa svim svjetskim prehrambenim kompanijama.

-Prema vaπem miπljenju, koji ”Podravkini” proizvodi osim ”Vegete” imaju πansu na rumunjskom træiπtu?

- Sigurno πansu imaju, osim dosadaπnje, i πira paleta juha, ”Fixevi”, ”Vegeta Twist”, a naæalost prema istraæivanjima na tom træiπtu - mala je potroπnja djeËje hrane. Bez obzira na to mislim da i u tom segmentu imamo πansu, posebice zbog toga jer je naπa djeËja hrana kvalitetna.

- U poËetku za ”Podravku” Êe raditi rumunjski distributeri. Kada Êe se krenuti u razvoj vlastite distributivne mreæe na tom træiπtu?

- Naπ je cilj pokriti kompletno træiπte i u poËetku se moramo osloniti na domaÊe distributere. Naime, moramo se detaljno upoznati sa stanjem na tom træiπtu. Kada Êemo imati bolji pregled s terena nego πto ga sada imamo, kakvi su potencijali i, naravno, isplativost πirenja vlasitite distribucije, te ako Êe svi ti parametri biti pozitivni - niπta nas neÊe prijeËiti da na rumunjskom træiπtu πirimo vlastitu distribuciju. Bez obzira πto kreÊemo u novi i zahtjevan izazov, spremni smo na bespoπtednu borbu za potroπaËe na rumunjskom træiπtu i vjerujem da Êemo uskoro pokazati prve dobre rezultate poslovanja - optimistiËki nam je na kraju razgovora rekao direktor ”Podravkinog” predstavniπtva u Rumunjskoj Marijan Posavec.

Kadrovske promjene Sa sjednice Nadzornog odbora

PrihvaÊen poslovni plan za 2001. godinu Na svojoj sjednici odræanoj u Zagrebu u ponedjeljak 18. prosinca Nadzorni odbor prihvatio je poslovni plan grupe Podravka za 2001. godinu.

Tim planom predvien je rast prodaje i na domaÊem i na stranim træiπtima, daljnja restrikcija troπkova, nastavak proseca restrukturiranja prema utvrenom programu i implementacija nove poslovne organizacije tvrtke.

Od 1. prosinca 2000. godine imenovani su novi direktori pojedinih sektora. Dosadaπnji struËni suradnik u Sektoru za planiranje i kontroling Dragiπa PopoviÊ imenovan je direktorom Sektora za informatiku, dosadaπnji direktor toga sektora Neven MagdiÊ imenovan je direktorom Sektora za opÊe poslove, a Zdravko MikotiÊ, koji je bio direktor OpÊih poslova, imenovan je direktorom ”Podravka-Inæenjeringa” d.o.o. Takoer, Ksenija PunËikar, bivπa voditeljica Sluæbe za financijske operacije postala je direktoricom Sektora za financije, a Mirjana Kadija, prije voditeljica Sluæbe za raËunovodstvo matiËnog druπtva, sada je direktorica Sektora za raËunovodstvo.

Karikatura: Ivan Haramija - Hans

6

Broj 1540 Petak 22. prosinca 2000.

Foto-zapis

U lipiËkoj tvornici ”Studenac”

Nove boce ”Studenca”od 0,75 i 0,25 litre SveËanost na snimanju Tekst i snimke: Boris Fabijanec U lipiËkoj tvornici ”Studenac” odræana je 16. prosinca promocija nove boce ”Studenca” od 0,75 l i 0,25 l premium kvalitete. Uz predstavnike prodaje, marketinga i tvornice ”Studenac”, na predstavljanju su bili gradonaËelnik Lipika Stjepan Horvat, predstavnici tvornice ”Straæa” iz Huma na Sutli koji su proizveli novu bocu te predstavnici lokalnih medija.

- Nakon dugo vremena napokon jedna lijepa informacija iz Lipika - naglasila je direktorica tvornice ”Studenac” Vlasta ©epetavec, pozdravljajuÊi prisutne na promociji, te aludirajuÊi na vrlo teπko ekonomsko i socijalno stanje u lipiËkom kraju.

O brojnim novim zahvatima u paleti proizvoda ”Studenac” vrlo opπirno i konkretno govorio je direktor prodaje i marketinga ”Studenca” Valent Vrhovski. Naime, osim πto je promijenjena etiketa na mineralnoj vodi ”Studenac” koja je sada svijetlija i izraæajnija, nedavno je poËela i proizvodnja mineralne vode od jedne litre s plastiËnim navojnim Ëepom. Time ”Studenac” ulazi u svjetski trend proizvodnje mineralne vode, a takvim se Ëepom i duæe zadræava kvaliteta mineralne vode. No, sigurno najveÊi korak ka osvajanju træiπta su nove boce ”Studenca” od 0,75 l i 0,25 l, prije svega namijenjene ugostiteljstvu. Izuzetno atraktivnog izgleda, premium svjetske kvalitete, nove boce ”Studenca” su zaista jedinstvene na hrvatskom træiπtu i sigurno nikoga neÊe ostaviti ravnoduπnim. Njima ”Studenac” bitno popravlja imidæ na træiπtu i donosi neπto novo, daleko naprednije od ostale konkurencije.

- Kvaliteta nema kompromisa to je naπ glavni moto u buduÊnosti, a moram naglasiti kako je od osnovne ideje do proizvodnje nove boce proπlo tek dva mjeseca.

JuËer smo imali prvu promociju nove boce u PoreËu, a vjerujem da Êe se nova boca mineralne vode ”Studenac” veÊ naÊi na novogodiπnjim stolovima u boljim hotelima Istre, Dubrovnika, Rijeke i Zagreba - naglasio je Valent Vrhovski.

- Zaista je ugodno vidjeti tako

blagdanske emisije ”Malih tajni”

GradonaËelnik Lipika Stjepan Horvat i direktor prodaje piÊa Valent Vrhovski s posebnim su zanimanjem razgledali nove boce ”Studenca”

lijepu bocu kraj kvalitetne butelje vina, a i prema istraæivanjima træiπta, upravo je 0,75 litara adekvatna koliËina mineralne vode uz bocu vina. Osim toga, nova etiketa na boci ”Studenca” vrlo je atraktivna i ima sva povijesna obiljeæja Lipika. Valent Vrhovski je takoer istaknuo da lipiËka tvornica ”Studenac” ima veliku buduÊnost, da Êe ”Podravka” investirati u program ”Studenac”, a to znaËi moguÊnost novih zapoπljavanja u Lipiku.

- Drago mi je πto ste tradiciju i povijest Lipika iskoristili u tom

”Blagdani su i vrijeme darivanja. Odmalena nas uËe da nije vaæna materijalna vrijednost dara, nego paænja, sama radost darivanja. Svoje drage, obitelj i prijatelje, susjede, a i poslovne suradnike razveselit Êemo jednostavnim stvarima ako ih lijepo ukrasimo...” bile su uvodne rijeËi voditeljice Sanje Marin u petak 8. prosinca 2000. na snimanju blagdanske emisije ”Malih tajni”, a koja je na temu - darivanja.

Gost emisije bio je Saπa ©ekoranja, akademski slikar i cvjeÊar koji je svojim unikatnim cvjetnim aranæmanima prisutan na mnogim znaËajnijim druπtvenim prigodama, pa tako i na prezentacijama Podravke. On je pokazao gledateljima kako se lijepo mogu upakirati i darivati jela (npr. francuska ili neka druga salata), posebice ako idete na kuÊni doËek Nove godine. Jednako tako krasan dar bit Êe domaÊi kolaËi ili zimnica. U blagdanski dar nadahnuto i zaista svima pristupaËno upakirao je i razne proizvode iz πirokog Podravkinog asortimana.

Za Vegetine prijatelje Sanja je preporuËila i napravila jednostavnu, internacionalnu i sveËanu Waldorfsku salatu. ”ÆeleÊi, kao i svakoga dana, biti dio vaπe obitelji, i za blagdanskim vam se stolom s najboljim æeljama pridruæuje vaπa Podravka...” rijeËi su blagdanske Ëestitke za sve naπe poslovne partnere i potroπaËe koju upuÊujemo i svim Podravkinim djelatnicima i Ëitateljima.

vaπem novom proizvodu i prema onome πto sam vidio i Ëuo, vjerujem u vaπu ekipu, vaπ entuzijazam, jer Lipik treba kvalitetne razvojne programe - rekao je gradonaËelnik Lipika Stjepan Horvat na promociji.

Nakon promocije i razgledavanja proizvodne linije ”Studenca” na kojoj se punom parom radi na proizvodnji i punjenju nove boce mineralne vode od 0,75 l, za sve nazoËne organiziran je prigodan domjenak na kojemu su djelatnici ”Studenca” svima zaæeljeli Ëestit BoæiÊ i sretnu Novu 2001. godinu.

Blagdanska ponuda u pivnici ”Kraluπ”

Besplatni pereci za goste

Gotovo tradicionalno svake godine u ”Podravkinoj” pivnici ”Kraluπ” pripremi se neko iznenaenje za goste tog lokala. Tako i ove godine u blagdanske dane, toËnije od Nikolinja, gostima pivnice nude se besplatno pereci iz ”Podravkine” pekare. »etrnaestoro djelatnika pivnice, predvoeni poslovoom Andrijom KrËakom zadovoljni su ovim poslovnim potezom, a posebno istiËu kako su besplatni pereci jedan mali znak paænje prema dugogodiπnjim gostima pivnice.

No, iznenaenjima u pivnici tu nije kraj. Naime, prema rijeËima zamjenice poslovoe Marine AndriloviÊ, od BoæiÊa do Nove godine gosti pivnice moÊi Êe svakodnevno uæivati u izvornoj podravskoj muzici. Tih dana poznati podravski cimbulaπ Andrija MaroniÊ s prijateljima zabavljat Êe goste pivnice ”Kraluπ”.

Sve u svemu, nekoliko zanimljivih poslovnih poteza povuËenih da gosti pivnice budu zadovoljni pokazali su se viπe nego dobri, a kao πto istiËu djelatnici pivnice, zadovoljna lica gostiju i svakodnevna guæva u pivnici - pokazatelji su da su na dobrom putu u ugostiteljskoj ponudi.

B. F.

Na slikama N. Wolfa: Sa snimanja popularne Vegetine tv-emisije ”Male tajne”

Broj 1540 Petak 22. prosinca 2000.

7

Domjenak za novinare u Pivnici

Novinarima uvijek otvorena vrata Podravke Piπe: Goran »iËin-Maπansker Podravkin Sektor za odnose s javnoπÊu i ove je godine uoËi boæiÊnih i novogodiπnjih blagdana organizirao domjenak za predstavnike medija koji djeluju na podruËju Koprivnice. U utorak je tako Pivnica ”Kraluπ” ugosti-

la predstavnike HRT-a, Jutarnjeg i VeËernjeg lista, Radio Drave i Radio Koprivnice te Glasa Podravine i Prigorja.

Odaziv je i ovaj put bio velik koprivniËkim novinarima je to bila jedna od rijetkih prilika kad ih je veÊina zajedno, a s druge strane mo-

gle su se iz prve ruke, sluæbeno i nesluæbeno, doznati i aktualnosti iz Podravke. Predsjednik Uprave Podravke Darko Marinac rekao je kako je iza Podravke uspjeπna poslovna godina, dok je za prvu godinu novog milenija najavio da Êe donijeti joπ viπe dobrih vijesti iz koprivniËkoga koncerna.

- Naπa su vam vrata uvijek otvorena.

Kad piπete o Podravki, bit Êe nam drago da pitate i nas, vjerujemo da Êe tako biti bolje, za Podravku sigurno, a vjerujem i za informiranost vaπe publike - istaknuo je Marinac.

Dan kasnije Podravkina je Uprava u Zagrebu upriliËila domjenak i za novinare zagrebaËkih redakcija.

Prednovogodiπnje ”feπte” zaposlenika Podravke Piπe: Ml. PavkoviÊ Snimke: N. Wolf

Na prigodnoj sveËanosti radnicima Odræavanja uruËene su jubilarne plakete

Zaposlenici VoÊa u veseloj atmosferi

Zadovoljstvo na kraju godine - radnici Pekarnice i Mlinova

Na kraju svake godine u naπoj tvrtki prireuju se sveËanosti na kojima se dodjeljuju nagrade za viπegodiπnji rad u firmi, a Sindikalna podruænica PPDIV-a za svoje Ëlanove prireuje ”novogodiπnje veselice”, kojima se odaziva veliki broj Ëlanova. Mi smo od brojnih zabiljeæili tek tri ”feπte”.

Radnici VoÊa proπlog su petka na neki naËin prvi ”otvorili” ova veselja u privatnoj gostionici ”MoËilska klet”, gdje su se okupili i uz bogati stol jela i piÊa jedni drugima Ëestitali nadolazeÊe blagdane.

- Ranijih godina mnogo smo se viπe druæili. »ak smo povremeno i posjeÊivali jedni druge, odlazili na zajedniËke izlete diljem Hrvatske, ali i dalje.

Jedno vrijeme zbog rata to nije bilo moguÊe, ali to nam naprosto nedostaje. ©teta πto nema viπe novaca, pa da se barem dva puta na ovakav naËin naemo zajedno - Ëuli smo od nekoliko radnika, jednog od najstarijih ”Podravkinih” pogona.

Bilo je i miπljenja da bi se sindikat viπe trebao okrenuti drugim temama, a manje ”veselicama” i prodaji prigodnih proizvoda. No, kad je poËeo ples na trenutak se zaboravilo na sve brige, kako one na poslu tako one i kod kuÊe.

SliËno je bilo i u pivnici ”Kraluπ”.

Tamo su se okupili zaposlenici Pekarnice i Mlinova, dakle ljudi koji godinama rade noÊu. Za njih je takoer prireena bogata veËera, a πef objekta nam je rekao kako su mu ”Podravkaπi” uvijek dragi gosti, tim prije πto je to njihov objekt. Bila je to prigoda da se onima koji su navrπili 10, odnosno 20 godina radnog staæa u Podravki uruËe i prigodna priznanja.

Na ”feπti” zaposlenika Odræavanja, odræanoj u restoranu Druπtvene prehrane takoer su dodijeljena prigodna priznanja jubilarcima, a naravno i tu je bila prireena bogata zakuska.

Iste veËeri zaposlenici Logistike odræali su veselicu izvan grada, u hotelu ”Picok” u –urevcu. Nismo bili tamo, ali vjerujemo da je takoer bilo ugodno i veselo.

VeÊ danas (Ëetvrtak, 21. prosinca) veselice Podravkinih sindikalista kreÊu dalje. Radnici Informatike bit Êe u hotelu ”Podravina”, a Koktela u ”©taglju”. Potom Êe na red doÊi i svi ostali, sve do 28. prosinca.

Za veÊinu Êe to na æalost biti jedini (i najjeftiniji) organizirani ”doËek” Nove godine!

Majstorstvo zaposlenika Druπtvene prehrane Zaposlenici Druπtvene prehrane ponovo su ovih dana dokazali svoje majstorstvo i spretnost. Redovnim obvezama na pripremi gableca - prosjeËno se dnevno kuha oko 2000 toplih jela i servira 2000 hladnih obroka - pridodali su organizaciju domjenaka. KoristeÊi uglavnom Podravkine proizvode - nareske

i paπtete Danice, kolaËe Pekarnice, senfove i ajvar, dodatke jelima, salate Kalnika i drugo pripremili su maπtovite πvedske stolove. Za to su dobili brojne komplimente, posebice zbog pripreme jela koja su posluæena na prijemu kojeg je predsjednik Uprave Darko Marinac priredio za menadæere Podravke.

Na slikama: Svoje zadovoljstvo pripremljenim i aranæiranim stolom ne kriju Nena Zbodulja, Pero VukajloviÊ, Zlata Mikac i Boæica GaliÊ

8

Broj 1540 Petak 22. prosinca 2000.

Susreti s ”Podravkaπima”

Franjo Kolar, umirovljenik

–uro Briπki, VKV kovinotokar i najpoznatiji ”Podravkin” inovator

Strojeve znao ”u duπu”, a mnogima je i ”neπto dodao” Piπe: Mladen PavkoviÊ Snimio: Nikola Wolf

Jeste li Ëuli za VKV kovinotokara – uru Briπkoga, koji je godinama bio zaposlen kao tehnolog u ”Inæenjeringu”? Ovih dana uz otpremninu odlazi u mirovinu, ili bolje reËeno, na Zavod za zapoπljavanje. RijeË je o Ëovjeku koji se godinama uspjeπno bavio inovacijama, koji je za ”Podravku” uËinio vrlo velike uπtede, a da za to unazad deset godina nije dobio ni poπteno - hvala.

- Naπao sam se na popisu onih za otpremninu. Joπ mi pet-πest godina nedostaje do mirovine. Kad su me veÊ stavili na popis, shvatio sam to kao da, naæalost, viπe nisam potreban ovoj tvrtki u kojoj sam joπ od 1965. godine. Prije toga ovdje sam uËio i zanat. Sada idem.

S tugom u srcu - kaæe –uro Briπki, u prvo vrijeme nimalo raspoloæen za ”novogodiπnji razgovor”.

Mnogi ga poznaju kao marljivog i savjesnog radnika. Vodio je brigu o odræavanju brojnih strojeva, uglavnom na ”Koktelima”, ”VoÊu” i ”DjeËjoj hrani”.

- Bilo je vaæno da u svakom trenutku strojevi rade, da nema zastoja. Moja ekipa i ja nikada nismo pitali za radno vrijeme. Radilo se danima, blagdanima, pa Ëak i duboko u noÊ. Mnogi kaæu

kako su strojevi stari, pa da zbog toga ”πtekaju”. To su najobiËnije fraze. Stroj je dobar dok radi! Svaki ispravni stroj je dobar. Najvaænije je strojeve pravilno odræavati, baπ kao i automobile. »injenica je da se stari strojevi ili automobili ne mogu mjeriti s novima, ali za svaki se stroj toËno zna koliko moæe dati - priËa Briπki, koji je strojeve upoznao ”u duπu”.

–urina velika ljubav su inovacije. Uvijek je stroju æelio neπto ”dodati” kako bi πto bolje obavio svoju zadaÊu. Svojevremeno je s joπ dvojicom kolega, koji viπe ne rade u ”Podravki”, napravio strojnu pilu koja je godinama koristila Odræavanju za rezanje materijala.

- S Izidorom PopijaËem i Matom BariËeviÊem napravio sam prvi stroj za pakiranje πeÊera u male vreÊice za kavu.

Bilo je to joπ 1969. Za to smo dobili i neku nagradu. Moj najveÊi uspjeh u inovaciji je linija za proizvodnju ”Kvikigrica”. Ona sluæi svojoj svrsi joπ i danas!

Ta je inovacija takoer bila nagraena.

Naime, u vrijeme bivπeg sustava nagraivali su one koji su bili uspjeπni u inovacijama. Nisu to, doduπe, bile velike nagrade, ali lijepo je vidjeti da te netko i javno pohvaljuje. Danas toga naæalost viπe nema. Eto, u zadnje vrijeme napravio sam na ”DjeËjoj hrani” viπe inovacija, na kojima se popriliËno uπtedjelo (primjerice, moje je djelo njihov glavni stroj - vaga za odvagivanje kilogramskog pakiranja djeËje hrane), ali osim ”hvala” nisam niπta dobio. Direktorica tvornice predloæila me za nagradu, ali od toga nema niπta. Zadnje πto sam napravio u ovom pogonu je brojaË za medaljone. On zamjenjuje tri radnice.

Funkcionira besprijekorno. I za to sam takoer dobio ”hvala”. Mogu jedino reÊi hvala i njima koji su mi omoguÊili da im pomognem oko ne malih uπteda. U zadnjih desetak godina nisam Ëuo da je u ”Podravki” netko nagraen za inovacije. Moæda je netko neπto i dobio, pa se to ne objavljuje...

Piπe: Ines Banjanin Nekad ste bili vrlo aktivni u sportu, kako je danas?

Ovaj istaknuti inovator istiËe da Ëo- Snimio: Nikola Wolf vjek teπko moæe sâm neπto napraviti.

- Uvijek sam mogao uskladiti posao Ali, kad neπto æeli, onda se u prvom redu i sport, a imao sam vremena i za najviπe mora osloniti na samoga sebe. dodatno πkolovanje. Godine 1964.

- Meni su mnogo pomogli ljudi na zavrπio sam trenersku πkolu, od 1956. ”Odræavanju”, osobito organizatori. Ne do 1962. g. igrao sam za ”Slaven”, a mogu reÊi da nisam imao potporu. Imao potom za ”Lokomotivu” koju sam i sam. Meutim, ja sam svoj posao neiztrenirao. Kasnije sam s prekidima do mjerno volio, baπ kao i danas. Stoga mi 1993. god. trenirao seniore i mlade u je æao πto ”moram” otiÊi. Neki Êe reÊi da ”Slavenu”. Sada sam Povjerenik za ne moram, ali veÊ sam vam rekao kako natjecanja mladih u Nogometnom sam stavljen na listu onih od kojih se savezu KoprivniËko-kriæevaËke oËekuje da uz otpremninu odu, pa sam æupanije. RadeÊi s mladima i sam se shvatio da sam uistinu suviπan. U protiu ovoj æivotnoj dobi osjeÊam - mlavnom, netko bi valjda sa mnom raim. zgovarao i rekao da ostanem joπ koju - Kako izgleda vaπ uobiËajeni dan u godinu, tim prije πto sam u punoj mirovini? radnoj formi. Ali.. πto Êete. Tako je - Svakog dana ustajem u isto vrijeme kako je! Jasno mi je da je svatko kao i kada sam bio zaposlen. Prije zamjenjiv, ali nije mi jasno po kojim Franjo Kolar ”Podravkin” je umi- podne obavljam dio poslova vezanih je kriterijima raena ta lista?

Briπkom je, kaæe, najljepπe bilo u rovljenik veÊ devet godina. U ”Po- uz sportske aktivnosti. Poslijepodne”Podravki” baπ onda kad je bilo dravku” je doπao 1960. godine i radio va su takoer u znaku sporta, obiljenajviπe posla!

32 godine, a navrπivπi πezdesetu oti- æena treninzima ili gledanjem uta- »esto smo radili kad su ljudi bili πao je u mirovinu. Tijekom rada di- kmica. Kada Ëovjek napusti posao, doma, na praznicima. Tada smo u plomirao je na Prometnom i Eko- mora sam sebi pronaÊi neki æivotni miru obavljali svoje poslove. Zbog nomskom fakultetu u Zagrebu. Radi- sadræaj, jer u protivnom i sebi i druneispravnog stroja nikada nije stala ti je poËeo na transportnim poslovi- gima postaje teret. proizvodnja, barem ne na duæe ma pa je tako bio πef voznog parka, - Kako ste zadovoljni odnosom vrijeme. Znali smo popraviti kvar ”u potom direktor u Transportu i na ”Podravke” prema vama umirovljeniminuti”. Istina, bilo je zastoja od kraju pomoÊnik direktora za logisti- cima? nekoliko sati, ali sve teπkoÊe smo - Odnos ”Podravke” prema njeziku u robnom prometu. Viπe je puta uspjeli svladati. »esto su nam nedonagraivan za uspjeπan rad. Prilikom nim umirovljenicima je za svaku postajali uvozni dijelovi, ali baπ nam je hvalu. Svake se godine upriliËuje to bio izazov, baπ smo tada izmiπljali ovog susreta prisjeÊa se 60-ih godina i nemoguÊe stvari. Mnoge nedjelje i kada je æeljeznica poËela gubiti pri- susret i druæenje, a dodjeljuje i poklon-pakete i novËanu pomoÊ. Mnoblagdane proveo sam u radu. Nikada marnu ulogu u transportu: - BuduÊi da æeljeznica nije mogla go znaËi kada ljudi znaju da ih mi nije bilo teπko otiÊi u pogon, bez obzira na blagdan. To ne govorim dovoziti robu na prodajna mjesta poduzeÊe u kojemu su proveli svoj samo za sebe veÊ i za svoje kolege. koja su bila sve brojnija i razgranatija, æivotni vijek nije zaboravilo. Naæa–uro veli da Êe mu ”Podravka” od 1965. god. poËinje razvoj cesto- lost, malo je poduzeÊa u Hrvatskoj mnogo nedostajati. Zapravo, ne mo- vnog prometa. Kamioni su poËeli koja tako brinu o svojim umirovljeniæe ni zamisliti da viπe neÊe trebati prevoziti robu na prodajna mjesta i cima. prolaziti kroz portu...

- Kako danas gledate na godine nerijetko je jedan vozio 15-20 poπilja- Hvala svima onima s kojima sam ka u jednom smjeru. Sedamdesetih rada u “Podravki”? svih ovih godina uspjeπno suraivao poËinje πirenje ”Podravke” u druga - Tijekom svih tih godina bilo je - rekao je na kraju razgovora –uro skladiπta Ëime je postignut jedan ve- lijepih i manje lijepih trenutaka, ali Briπki. liki ”boom”, a osamdesetih se poslo- prevladavaju oni dobri. Najljepπa su vi joπ viπe πire i Po-dravka postaje sjeÊanja vezana uz kolegijalnost i meprisutna u svakoj prodavaonici - za- uljudsku pomoÊ. RukovodeÊi su ljuhvaljujuÊi podruËnim skladiπtima pra- di mnogo ulagali u usavrπavanje vlavilno rasporeenih u 12 mjesta na stitog kadra kroz πkolovanje, struËne podruËju bivπe dræave. Uskoro je seminare, posjete sajmovima tehnike formiran vozni park koji je bio pre- i robe u inozemstvu itd. Na taj se dvien za prijevoz stoke, gotovih naËin doprinosilo stvaranju veÊe i poznatije ”Podravke”. Od naπih smo proizvoda i druge robe.

- Prije svega, mislim da ”Podravka” poslovnih partnera imali jako dobre - Pratite li i dalje zbivanja u ima veliku, svijetlu buduÊnost, naroËito prijeme i Podravkino je ime uvijek ”Podravki”, po Ëemu se danas za mlade ljude, jer sadaπnja Uprava dala znaËilo odreeni ”pojam” u poslo”Podravka” razlikuje od one prije? je veliku priliku mladima da se dokaæu. vnome svijetu. Volio bih da danaπnja - Rad u ”Podravki” prije i danas je mladeæ dobije odreenu sigurnost u Osim poslovnog dokazivanja, data je neusporediv.

Nekada je asortiman prilika i za dodatno obrazovanje i ja sam vidu zaposlenja, jer ne smije se zabojedna od njih - imam joπ jedan ispit do bio veÊi, a træiπte πire. Danas su raviti da su ”Podravku” stvarali njihoprevelike razlike u primanjima, a magisterija na temu ”Teorija i politika vi roditelji u vrijeme kada je poduzeÊe marketinga”. Takoer, veÊina ljudi u ljudi rade u strahu za svoj posao. viπe ulagalo u fondove za razvoj, a Gotovo cijela moja obitelj zaposlena marketingu ”Podravke” je na daljnjem manje u osobne dohot-ke. πkolovanju, zavrπili su razne teËajeve i je u ”Podravki” pa sam iz toga razloNa kraju razgovora Franjo Kolar πkolovanja, a vjerujem da se i u drugim ga i dalje na neki naËin vezan uz nju. izrazio je æelju da ”Podravka” joπ ”Podravkinim” sektorima puno mlaih Ipak, najviπe me zanimaju zbivanja ”poraste” kako bi djeca Podravine ljudi πkoluje. A i prema rijeËima predsje- vezana uz RK ”Podravka Dolcela” i imala gdje raditi, a ne da je moraju dnika Uprave naπe tvrtke Darka Marin- NK ”Slaven Belupo”. napuπtati u potrazi za poslom. ca, vidi se kako je data prigoda mladim ljudima da se dalje πkoluju i napreduju. NOVINE DIONI»KOG DRU©TVA PODRAVKA - Dakle, prema vama, buduÊnost OsnivaË i izdavaË: GrafiËko ureenje: ”Podravke” su mladi, perspektivni i PODRAVKA, prehrambena Vanesa GrgiÊ industrija, d.d. Koprivnica Tisak: obrazovani kadrovi?

KoprivniËka Tiskarnica d.o.o.

- Naravno da temelj razvoja i poslovne Direktorica Sluæbe za interno Koprivnica buduÊnosti trebaju biti mladi struËni komuniciranje: Naklada: Jadranka Lakuπ kadrovi, ali ne smiju se zaboraviti 8300 primjeraka Glavni i odgovorni urednik: niti oni stariji, iskusni ”Podravkaπi” Branko Peroπ List izlazi svakog petka i primaju ga svi radnici besplatno. koji i te kako mogu svojim poslo- Redakcija lista: Adresa uredniπtva: vnim i æivotnim iskustvom pomoÊi Boris Fabijanec, Mladen PavkoviÊ, Ulica Ante StarËeviÊa 32, mladima da se ”Podravka” i dalje Branko Peroπ, Slavko PetriÊ i Hrvoje 48000 Koprivnica razvija. Spoj mladosti i iskustva for- ©labek Telefoni - direktni: m u l a j e u s p j e π n e b u d u Ê n o s t i Fotograf: 651-505 (urednik) i 651-503 (novinari) ”Podravke” - rekla nam je na kraju Nikola Wolf dizajn: Faks: 621-061 razgovora Sabina Tuπek, namlai GrafiËki Jana i Ivana Æiljak, FotoSoft e-mail: novine@podravka.hr brand-manager ”Podravke”.

Sabina Tuπek,, najmlaa brand-managerica u ”Podravki”

Temelj razvoja i poslovne buduÊnosti trebaju biti mladi struËni kadrovi Piπe i snimio: Boris Fabijanec

- PriliËno dobro sam upoznata s razvojem programa ”Dolcele” i asortimanom proizvoda. Naravno da Êe se mnoge stvari morati uËiti u hodu buduÊi da je moje postavljanje na novu funkciju doπlo priliËno iznenada, ali uz pomoÊ ”Dolcelinog” tima mislim da Êemo vrlo brzo uhvatiti, a i pojaËati poslovni ritam.

- Sabina, dolazite u ”Dolcela” tim u vrijeme kad je u tijeku promotivnonagradna akcija ”Dolcela - put slatkih æelja”, pa nam recite neπto o tome.

- Kao πto sam veÊ rekla, uz pomoÊ ”Dolcela” tima poslovni ritam se brzo uhvati. Akcija je u tijeku, do sada je doπlo velik broj omotnica od potroπaËa diljem Hrvatske, a najveÊi ”bum” oËekujemo od iduÊeg tjedna kada Êe se KoprivniËanka Sabina Tuπek, roe- zbog blagdana i poveÊati potroπnja na 1971. godine, u Zagrebu je zavrπila proizvoda ”Dolcele”. Uz nagradnu igru Ekonomski fakultet 1995. godine, a mi smo πirom Hrvatske poveÊali i broj 1996. godine zapoπljava se u ”Podravki” primamljivih prodaja za potroπaËe uz - Sektor vanjska trgovina. Krajem 1997. prim. Sve te naπe prodajno-marketinπke godine prelazi u Marketing ”Podravke”, aktivnosti zasigurno Êe dati efekta, a gdje radi u Timu za ”Podravka” jela kao koliko Êe biti potroπaËa u nagradnoj igri product-manager. Uz posao, Sabina Tu- znat Êemo 10. sijeËnja kada Êe biti πek nastavlja πkolovanje pa je upravo organizirano izvlaËenje vrlo atraktivnih pri kraju zavrπetka magisterija na zagre- i brojnih nagrada. Naravno, tada Êe se baËkom Ekonomskom fakultetu. PoËe- znati i poslovni efekti nagradne igre tkom ovog tjedna dolazi na vrlo zahtje- ”Dolcela - put slatkih æelja”. vnu i odgovornu, ali kako Sabina kaæe, - Vaπe miπljenje o ”Podravki”, njezinoj izazovnu funkciju - brand-manager”Dolcele”. buduÊnosti i razvoju?

Sudionik ”Podravkinog” tridesetgodiπnjeg rasta

Broj 1540 Petak 22. prosinca 2000.

DuÊan ”UmjetniËke radionice”

Pravo mjesto za kupnju Piπe: H. ©labek Ako ne znate gdje je i πto se sve nudi u Podravkinom duÊanu ”UmjetniËke radionice”, tada ste zakinuti za jedan dobar izbor za kupnju darova koji Êe biti trajniji od πampanjca i dugoroËniji od parfema - i koji su zato dobar naËin da se ”daroprimcu” iskaæe naroËita paænja. Ako ne znate gdje je taj duÊan, zakinuti ste za moguÊnost kupnje originalnog porculanskog posua, ruËno izraenih predmeta od keramike, kuhinjskih potrepπtina s oznakama marki Podravkinih proizvoda, Ëuvenih Podravkinih knjiga recepata i rukom vezenih predmeta izraenih u Podravkinoj ”UmjetniËkoj radionici”.

U tom duÊanu - u Starogradskoj ulici, tamo gdje je i Muzej prehrane dakle moæete naÊi ono Ëega nema drugdje u Hrvatskoj, a ono Ëega ipak ima drugdje, u tom je duÊanu jeftinije.

Krenimo redom. Od porculanskih jedaÊih servisa moæete birati i kombinirati izmeu pet vrsta motiva (ivaneËko srce, plavi i crni rascvjetani kvadrat, proljetno srce i posue s motivom bjelobrdske kulture), a tanjure, zdjele, juπnike, πalice i drugo kupovati pojedinaËno ili u kompletima. NemoguÊe je na ovako malom prostoru dati kompletan cjenik, ali za orijentaciju navest Êemo cijene dijela asortimana servisa s motivima ivaneËkog veza.

Duboki tanjur stoji 25,62 kune, veliki plitki tanjur 28,06 kuna, desertni tanjur 25,62 kune, pladanj duæine 38 cm stoji 95,16 kuna, juπnik zapremnine 3 litre 183 kune, zdjela za salatu 47,58 kuna, πalica i tanjuriÊ za crnu kavu 26,84 kune, a za bijelu 29,28 kuna itd. Cijene porculanskih servisa s drugim motivima sliËne su navedenima.

Od keramiËkih predmeta izdvajamo juπnike, tanjure i vaze s motivom srca te satove s motivom bjelo-

brdske kulture, ali napominjemo da se keramika viπe ne izrauje, tako da su koliËine limitirane. ©to se knjiga recepata tiËe, izdvajamo sjajne ”Recepte iz Vegetine kuhinje” po 50 kuna, ”Hrvatsku za stolom” po 160 kuna te ”Enciklopediju bilja, mirodija i zaËina” po 180,33 kuna, πto je sve znatno jeftinije nego u knjiæarama.

Uza sve to, u duÊanu ”UmjetniËke radionice” moæete izabrati i rukom vezene stolnjake, nadstolnjake i salvete, kao i pregaËe, kuhinjske krpe, kuhinjske rukavice, olovke, upaljaËe i druge predmete s oznakama Podravkinih proizvodnih marki.

Radno vrijeme duÊana jest od 8 do 16 sati svakog radnog dana, a za dodatne informacije moæete nazvati telefonski broj 651-460. Ovisno o raËunu, moguÊa je obroËna otplata na Ëekove graana, a do 31. sijeËnja iduÊe godine moæe se kupovati i Podravkinim bonovima koje su zaposlenici dobili kao ”boæiÊnicu”.

9

”Podravka” i ove godine u zagrebaËkom ”Veselom boæiÊnom tramvaju” VeÊ po tradiciji i ove je godine krenuo 11. prosinca zagrebaËkim ulicama najljepπi i najveseliji stari, plavi tramvaj dekoriran kao BoæiÊno drvce.

Svakodnevno do 6. sijeËnja 2001. godine od 10 do 20 sati tramvaj vozi maliπane i njihove roditelje Zagrebom uz zvuke BoæiÊnih pjesama te zabavnim programom kojeg vodi Djed Mraz. Dobre vile dijele djeci napitke, slatkiπe, grickalice, balone i sl. U tramvaju je i naπ poznanik medvjediÊ Lino koji zaista ima pune πape posla i oko njega je uvijek guæva.

Naime, naπ Lino je i ove godine vrlo dareæljiv - djeci dijeli Linoladu, a i ostale slastice i grickalice ”Podravke”. Osmijeh, veselje i pjesma svakodnevna je slika ”Veselog boæiÊnog tramvaja” u kojemu se veÊ provozalo nekoliko tisuÊa zagrebaËkih maliπana.

Prije petnaestak godina organizirana je prva akcija ”Veseli boæiÊni tramvaj” koja je pobudila velik interes, radost i veselje djece i roditelja. U toj tradicionalnoj blagdanskoj priredbi jedan od najznaËajnijih sponzora je i ”Podravka” koja na taj naËin i te kako pridaje paænju svojim najmlaim, ali sigurno najdraæim potroπaËima.

B. F.

Maliπani s nestrpljenjem oËekuju ”Veseli BoæiÊni tramvaj”

Interni oglasi Ako ste zaposlenik Podravke i uz to ste mladi, komunikativni, sistematiËni, skloni timskom radu te imate srednju struËnu spremu - zanimanje: kemijski ili prehrambeni tehniËar JAVITE SE! Objavljujemo slobodno radno mjesto za poslove PREHRAMBENOG TEHNI»ARA / ANALITI»ARA u laboratoriju Tvornica PovrÊe Umag

U duÊanu UmjetniËke radionice moæete kupiti niz umjetniËkih predmeta za sveËane prigode i za svakodnevnu upotrebu Nudimo poslovne izazove, dinamiËno radno okruæenje i rad u timu.

Tradicionalni BoæiÊno - novogodiπnji sajam u Koprivnici Na Zrinskom i JelaËiÊevom trgu u Koprivnici od 11. do 23. prosinca u organizaciji TuristiËke zajednice, odræava se veÊ tradicionalni BoæiÊno - novogodiπnji sajam. Ta je manifestacija svakim danom dobro posjeÊena, a posjetitelji mogu po popularnim cijenama kupiti djeËje igraËke, ukrase za borove, knjige, a osvjeæiti se i alkoholnim i bazalkoholnim piÊima.

Na jednom od πtandova mogu kupiti i popiti popularnu Elite kavu, a ljubazne domaÊice svakom posjetitelju nude i Ëaπicu ovog toplog napitka besplatno (na slici).

Prijave poπaljite u roku od 8 dana od objave oglasa na naslov: Sektor za upravljanje ljudskim potencijalima Sluæba za zapoπljavanje i razvoj kadrova (za natjeËaj) Ante StarËeviÊa 32 48000 Koprivnica Kandidate Êemo o izboru obavijestiti u roku od 30 dana.

Ako ste zaposlenik Podravke i uz to ste komunikativni, poduzetni, kreativni, snalaæljivi, skloni timskom radu te imate srednju struËnu spremu - zanimanje: kuhar JAVITE SE! Objavljujemo slobodno radno mjesto za poslove KUHARA - ORGANIZATORA Nudimo poslovne izazove, dinamiËno radno okruæenje i rad u timu.

Prijave poπaljite u roku od 8 dana od objave oglasa na naslov: Sektor za upravljanje ljudskim potencijalima Sluæba za zapoπljavanje i razvoj kadrova (za natjeËaj) Ante StarËeviÊa 32 48000 Koprivnica Kandidate Êemo o izboru obavijestiti u roku od 30 dana.

10

Broj 1540 Petak 22. prosinca 2000.

LijeËnik za vas

RijeË struËnjaka

Vitamin C Piπe: mr. Zlata VuceliÊ Vitamin C je neophodan u naπoj prehrani jer ima mnogostruku funkciju u bioloπkom sustavu Ëovjeka. Poznato je da ga naπ organizam ne moæe sam sintetizirati pa ga moramo unositi hranom ili uzimati dodatno u obliku raznih vitaminskih preparata. Postoje razliËita miπljenja o tome kolika je dnevna potreba vitamina C. Dok neki preporuËuju da je dovoljno 75 mg na dan nobelovac Pauling je tvrdio da dnevno treba uzimati par grama (Ëak 15 g) vitamina C. Novije studije istraæivaËke grupe Nacionalnog instituta Bethezda, SAD pokazuju da je optimalna dnevna doza koju organizam moæe iskoristiti 200 mg. Dokazano je da se viπak C vitamina neiskoriπten izluËuje kroz mokraÊu. Iskoristivost vitamina C pada sa rastuÊom dozom: Kod uzimanja 200 mg vitamina C na dan iskoristivost je 100% Kod uzimanja 500 mg vitamina C na dan iskoristivost je 73% Kod uzimanja 1250 mg vitamina C na dan iskoristivost je 49% PrimjeÊeno je da je kod skoro svih oboljenja smanjena koncentracija vitamina C u krvi i tada je potrebno uzimati veÊe koliËine vitamina C. Veliki deficit vitamina C uoËen je naroËito kod kroniËnih reumatskih oboljenja sa upalnom simptomatikom, kod poveÊanih napora, psihiËkih i fiziËkih stresova, raka, alergijske bronhijalne astme, nakon zraËenja i lijeËenja citostaticima i dr. Kod tih stanja dokazano je poveÊano stvaranje πtet-nih spojeva (slobodnih radikala) u organizmu, a vitamin C je prirodni antioksidans koji neutralizira njihovo πtetno djelovanje. Kontracepcijska sredstva isto tako smanjuju koliËinu vitamina C u tijelu, a neki lijekovi (acetilsalicilna kiselina, barbiturati, tetraciklin) poveÊavaju gubitak vitamina C izluËivanjem kroz mokraÊu.

Rezultati novijih istraæivanja pokazuju da se npr. kod zdravih ljudi koji imaju usklaenu prehranu, u sluzokoæi æeluca nalazi dovoljna koliËina vitamina C koja u kiselom miljeu æeluca spreËava stvaranje karcinogenih spojeva (nitrozamina).

Kod infekcije æeluca bakterijom Helicobacter pylori u sluzokoæi æeluca je dokazan manjak vitamina C. Zbog toga se smatra da je infekcija tom bakterijom riziËni faktor nastajanja Ëira i raka. Treba napomenuti da se infekcija sa Helicobacter pylori ne moæe rijeπiti uzimanjem visokih doza vitamina C veÊ samo jakom terapijom antibioticima.

Epidemioloπke studije pokazuju da je kod manjka vitamina C poveÊan riziko nastajanja raka. Naime, vitamin C pojaËava procese u tijelu koji smanjuju otrovnost nekih spojeva, a reak-cije otklanjanja otrovnih tvari koje se deπavaju u jetri, ne mogu iÊi bez vitamina C. Dokazano je da vitamin C naroËito smanjuje riziko nastajanja raka æeluca i grudiju. U studiji sa 32.000 æena koje su bile u menopauzi dokazano je, da je kod æena, koje su uzimale 500 mg vitamina C na dan, bilo za 21% manje pojave raka grudiju u odnosu na one koje nisu uzimale vitamin C. Vitamin C smanjuje oboljenja diπnih puteva. Naime, kroz naπa pluÊa dnevno proe oko 15.000 litara zraka a s njime i brojni πtetni spojevi Ëije djelovanje se moæe ublaæiti ukoliko uzimamo dovoljno vitamina C. To naroËito vaæi za puπaËe, koji sa dimom cigareta dodatno unose otrovne spojeve, a poteπkoÊa je u tome πto se u krvi puπaËa nalazi znatno manje vitamina C (za 30 do 40%) nego kod nepuπaËa, zato puπaËi moraju uzimati viπe vitamina nego nepuπaËi.

PoveÊane koliËine vitamina C zaπtitno djeluju protiv prehlada i virusnih infekcija gornjih diπnih puteva. Dokazano je da kod tih bolesti dolazi do smanjenja (Ëak na 1/2) koliËina vitamina C u bijelim krvnim stanicama. PoveÊanim uzimanjem vitamin C moæe se za 30% smanjiti pojava bolesti, a kod oboljelih Êe bolest trajati kraÊe.

Epidemioloπke studije pokazuju da vitamin C πtiti srce i da se kod osoba sa dobrom koncentracijom vitamina C u

Biljeπka

”Podravkin pijetao” na dijalektalnoj poeziji –urica AsiÊ KlobuËar umirovljena je profesorica hrvatskog jezika, a iz tiska joj je poËetkom rujna izaπla prva zbirka pjesama pod nazivom ”KupjaËka deca”. Do sada je objavila dva udæbenika za obrazovanje odraslih ”»itanka s gramatikom” 1 i 2. Premda pjesme piπe od mladosti, do sada ih nije objavljivala. Zbirka ”KupjaËka deca” sadræi 80 pjesama nastalih u posljednje vrijeme, dok ih nekoliko datira iz ratnih godina. Sve su one inspirirane stvarnim dogaajima, a govore o autoriËinom djetinjstvu, ratu i poratnom razdoblju te o ljudima kupjaËkog kraja (Gorski kotar). Na pitanje, mogu li ”nekajkavci” razumjeti njezine pjesme, – urica AsiÊ KlobuËar odgovara: - Iza svake pjesme naznaËene su najvaænije rijeËi. Osim toga, na kraju zbirke je rjeËnik u kojemu su objaπ-njene manje poznate rijeËi i izrazi kupjaËke kajkavπtine, koja

opet ima svoje specifiËnosti.

Izmeu ostalih, dvije su pjesme vezane uz Podravku. To su “Podravka peteh” i “Teta Vegeta”.

- Jednom sam u prolazu srela djecu, kako vraÊajuÊi se iz πkole promatraju Podravkinog pijetla u izlogu trgovine i Ëude se zaπto ima æensko ime Podravka. ...”A zakaj ta peteh ima æensko ime? »udela se deca, Ëudof se i ©ime.”

Na to dobivaju odgovor od prodavaËice u trgovini ”... Podravka je tvornica od juhe i jela, pa goveje i kokoπje kocke dela.”...

Pjesma ”Teta Vegeta nastala je opet iz igre rijeËima.

I. B.

Ispravak U proπlom broju naπih novina pogreπno je naveden naziv sastava koji Êe svirati na doËeku Nove godine u restoranu ”©tagelj”. Sastav se zove ”Zona zvuka”.

krvi rijee deπavaju infarkti srca. U studiji sa 750 muπkaraca i æena (starijih od 20 godina) uoËeno je da je u grupi koja je imala viπu koncentraciju C vitamina u krvi bilo za 50% manje sluËajeva infarkta u odnosu na one sa niskom koncentracijom C vitamina. Vitamin C smanjuje oksidaciju πtetnog LDL kolesterola Ëime spreËava njegovo taloæenje na krvnim æilama. Poznato je da su srËano-æilna oboljenja Ëesto vezana uz slabljenje tkiva stjenki krvnih æila. Vitamin C pomaæe izgradnju stjenki krvnih æila i poboljπava njihovu elastiËnost, Ëime se spreËava nastanak krvarenja. Kod alergija Ëesto nastaju otekline zbog poveÊane propustljivosti stijenke krvnih æila pri Ëemu tekuÊina uz krvi izlazi iz æila u tkivo. Tu vitamin C pomaæe tako πto smanjuje propustljivost krvnih æila.

Neka istraæivanja ukazuju da vitamin C zaπitno djeluje na smanjenje rizika nastajanja moædanog udara i na smanjenje krvnog tlaka. Naime, dokazano je da se kod visokog krvnog tlaka stvaraju vrlo reaktivni πtetni spojevi Ëije se djelovanje moæe ublaæiti sa vitaminom C. To sve trebaju imati na umu naroËito oni koji su porodiËno skloni takvim bolestima.

Vitamin C je neophodan kod anemiËnosti jer on poveÊava resorpciju æeljeza u probavnom traktu.

On pojaËava naπ obrambeni sustav.

Slabljenje imunoloπkog sustava nastaje zbog raznih stresnih stanja kao πto su psihiËki i fiziËki stresovi, zraËenje, manjkava prehrana, razne bolesti, zloupotreba alkohola i pretjeranog uzimanja lijekova (antibiotika, kortikoida, citostatika i dr.) - tada su smanjene ili razorene prirodne zaπtitne funkcije u tijelu. Istraæivanja pokazuju da vitamin C obnavlja imunoloπke stanice i poveÊava njihovu aktivnost Ëak do 10 puta.

Kako osigurati dovoljne koliËine vitamina C? Najispravnije je osigurati ga preko hrane. Ne teba zaboraviti da putem hrane unosimo osim vitamina C i druge sastojke koji πtite naπe zdravlje - zato je zdrava prehrana bolja od tableta. Kroz 5 obroka voÊa i povrÊa moæe se dnevno osigurati 210-280 mg vitamina C. Takav vitamin je najbolje iskoristiv u naπem tijelu. Pri poveÊanim potrebama vitamina C moæe se uzimati i onaj dobiven kemijskim putem (tablete, vitaminski napici i sl.) ali ne u prevelikim koliËinama jer se time mogu inicirati i neka druga oboljenja (proljev, bubreæni kamenci oksalatnog tipa, abdominalno krvarenje) ili pogorπati postojeÊe bolesti kao npr. kod onih vezanih uz æeljezo (hemokromatoza), gdje moæe doÊi do nagomilavanja æeljeza jer vitamin C pomaæe resorpciju æeljeza. U svakom sluËaju kod uzimanja velikih doza vitamina C dobro se konzultirati s lijeËnikom.

Dobar prirodni izor vitamina C su slijedeÊe æiveæne namirnice: πipak (800 mg u 100 g), perπinov list (182 mg u 100 g) crni ribiz (210 mg) paprika (50-250 mg), kopriva (175 mg), kelj pupËar (sirovi 112 mg, kuhani 110 mg), brokula (sirova 110 mg, kuhana 90 mg), kivi (84 mg), jagode (66 mg), limun (53 mg) naranËe (50 mg), salata (40 mg), kupus (36 mg), krumpir (15 mg).

Vitamin C je veoma osjetljiv na zrak, svjetlo i visoke temperature i to moramo imati na umu pri pripremanju jela. Zato kad jedemo svjeæe voÊe i povrÊe, ne ostavljamo ga usitnjenog duæe vrijeme prije jela jer Êe se dio vitamina C razgraditi. Kod kuhanja, pirjanja ili peËenja isto Êe se dio vitamina razgraditi. ©to se jelo dulje kuha sadræavat Êe manje vitamina C, a joπ veÊi gubitak nastaje ako je prije izlaganja toplini bilo usitnjeno.

Kod toplinske obrade hrane moæe se izgubiti 10 do 75% vitamina C. Smrznute æiveæne namirnice u toku skladiπtenja gube u prosjeku 18% vitamina C no one su svakako u zimi bolji izvor vitamina od onih koje su sterilizirane u konzervama.

Televizija moæe biti πtetna za djecu Piπe: dr. Ivo Belan Sve je jasnije da televizija sve viπe oteæava nastojanja roditelja da budu dobri roditelji. U isto vrijeme, dok je sve viπe dokaza da pretjerano, nekritiËko gledanje televizije moæe oπtetiti razvoj djeteta, televizija prodire viπe nego ikad prije.

Televizija je danas glavni sastavni dio æivota djece. KoliËina vremena koje dijete provede pred televizorom je viπe nego zabrinjavajuÊa. Nedavno je istraæivanje pokazalo da gotovo 3 milijuna ameriËke djece, u dobi od 6 do 11 godina, joπ uvijek gleda televiziju izmeu 10 i 11 sati naveËer. 380.000 od te djece gleda televiziju i poslije pola noÊi.

Istaknuti ameriËki sociolog Vance Packard kaæe da kad bi on bio roditelj djeteta u dobi ispod 15 godina, on mu ne bi dopustio da ima televiziju u svojoj sobi. Imati televiziju u svojoj sobi, nadohvat ruke, jednostavno vrπi prevelik pritisak na dijete da ju gleda prekomjerno. Meutim, Packard ne æeli da ga se pogreπno shvati. On ne smatra da televiziju treba zatvoriti u podrum. Mnogo toga na televizijskom programu moæe biti uæitak za mlade gledatelje, pod uvjetom da im se pruæi odgovarajuÊi savjet i pomoÊ.

TipiËan tinejdæer koji zavrπava srednju πkolu, bio je tokom svog πkolovanja cilj kojeg je pogaalo nekoliko tisuÊa sati televizijskih reklama, πto je imalo ogroman utjecaj na njegov izbor raznih proizvoda i, razumije se, utjecalo na njegov æivot.

Ne samo to, istraæivanja takoer ukazuju da Ëesto izlaganje spletkarenju, prijevarama, zlostavljanju prikazivanim na televiziji, moæe oπtetiti vrlo vaæan osjeÊaj pouzdanja, kojeg dijete uËi od roditelja koje voli.

Jedna rasprava nazvana ”ElektroniËki fiks” i objavljena u ameriËkoj publikaciji ”Children Today”, navodi dvije sliËnosti izmeu uzimanja droge i prekomjernog gledanja televizije: oboje briπu, uniπtavaju stvaran svijet i promiËu, stimuliraju pasivna stanja.

Djeca koja provode pred televizorom

previπe vremena, ËeπÊe zanemaruju svoje πkolske zadaÊe, postiæu slabije rezultate na πkolskim testovima, manje Ëitaju knjige zbog vlastitog zadovoljstva. Njihovo dugotrajno gledanje televizije nije ni pribliæno tako mentalno stimulativno i izazovno, kao πto je Ëitanje.

Predπkolska djeca manje se igraju ako pekomjerno gledaju televiziju, i to je loπe. Igra je vaæna stvar za razvoj djeteta, ona poveÊava njihovu inventivnost i smanjuje uznemirenost. U druπtvu sa svojim prijateljima, dijete ne samo da poboljπava svoje govorne vjeπtine, nego i uËi kako se prepirati i svaati, a ipak ostati prijatelj.

Osim toga, poznati harvardski pedijatar Brazelton uoËio je da su djeca mlaa od 5 godina sklona pokazivati znakove umora, ako su izloæena televiziji viπe od jednog sata dnevno.

Sociolog Packard kaæe da on preferira, zajedno sa svojom djecom proÊi kroz tjedni TV program i pokuπati pronaÊi emisije koje mogu biti interesantne i korisne: • Emisije koje ukljuËuju istraæivanje i eksperimente • Emisije koje stimuliraju maπtu i inventivnost • Emisije u kojima odrasli i djeca djeluju zajedno. UznemirujuÊi trend naπeg vremena je rastuÊa izolacija mladih od odraslih • Emisije koje promiËu razmiπljanje o specijalnim problemima razvoja, izrastanja mlade liËnosti ili o situacijama, uvjetima æivota u raznim krajevima svijeta. OpÊenito, danaπnje emisije vijesti daju mladim gledateljima bolje razumijevanje svijeta, nego πto smo mi ikad imali u njihovoj dobi.

Nije loπe objasniti maloj djeci recimo onoj do 4 ili 5 godina starosti, svrhu i cilj televizijskih reklama. Osim toga, i odrasli moraju dati primjer djeci, pa ne satima i satima buljiti u ekran. Vlastitim primjerom oni trebaju pokazati svojoj djeci da se neπto od slobodnog vremena moæe sprovesti i u Ëitanju lijepe knjige, pomaæuÊi u nekom korisnom druπtvenom ili humanitarnom poslu i najviπe od svega, u nekoj sportsko-rekreativnoj igri sa svojom djecom.

Foto - biljeπka

Podravkaπi - muæikaπi Piπe: S. PetriÊ Snimio: N. Wolf Mnogi Podravkaπi imaju razliËite hobije, a mi smo sad pred Novo ljeto naπli - muæikaπe. Glazbeni sastav ”ViniËki pajdaπi” nije poznat diljem Lijepe naπe, ali... svojom svirkom uljepπavaju mnoge goriËke, obiteljske, svatovske i sliËne sveËanosti. Od pet glazbenika trojica su Podravkaπa: vatrogasac Stjepan Varmuæa i vozaË Andrija StrmeËki, dok je Marijan Munko takoer Podravkaπa, ali u mirovini. Stjepan Fureπ i Martin Hlevnjak nisu Podravkaπi, no - kaæu da se tako osjeÊaju.

Broj 1540 Petak 22. prosinca 2000.

11

Draæen Turina-©ajeta

Oboæavam »okolino!

Piπe: Jadranka Lakuπ

VeÊina estradnih umjetnika ima neke svoje skrivene tajne, neki imaju poroke koje paæljivo skrivaju od javnosti, a neki se stide pojedinih detalja iz svoje proπlosti. Priznati neku svoju ovisnost gotovo je ravno samoubojstvu. Osim ako se ne radi o posebnoj, slatkoj ovisnosti, kakvu je ovih dana javno priznao sve popularniji pjevaË mlae garde Draæen Turina-©ajeta. Nakon πto su zamrli zvuci njegove obrade ”Koπulje plave” u prekrasnoj plesnoj dvorani opatijskog hotela ”Imperijal”, sudionicima Prve konferencije Hrvatske udruge odnosa s javnoπÊu obznanio je da ne moæe æivjeti bez ”»okolina”. A da je to dugotrajna ljubav, potvrdio je predajuÊi predstavnicima Podravke svoju fotografiju kao jednogodiπnjaka s maskotom Lina.

Poæeljeli smo razgovarati o toj neobiËnoj ljubavi, a ©ajeta je vrlo rado progovorio za novine svoje najslae tvornice.

- Kako je doπlo do velike ljubavi s ”»okolinom”?

- Nije fraza, otkada znam za sebe jedem ”»okolino”. Naravno, najprije mi ga je dala mama jer sam bio premali za biranje, πto se vidi i po slikama, ali do dana danaπnjega ga jako volim. Ne znam kako to opisati, to je za mene super-proizvod i uvijek ga troπim. Ja baπ nisam sklon kuhanju, pa me fascinira jednostavnost pripreme, tako da si mogu sam pripremiti obrok, a s druge strane to je navika iz djetinstva koje se ne mogu i ne æelim osloboditi.

- To po onoj staroj poslovici ”Prva ljubav zaborava nema.”?

- Fakat nema. Pokuπali su mi dati neke druge proizvode, ali ”»okolino” je meni bio najjaËi i jako mi je drago da je do danas ostao iste kvalitete. Svi bi se digli da se bilo πto promijeni, kao ono kada su ”Coca-

Coli” u Americi pokuπali promijeniti okus. Kad kaæem svi, tu ne mislim samo na djecu, jer znam da mnogi odrasli redovito jedu djeËju hranu.

Moj izdavaË svako jutro sa svojom djecom jede ”Keksolino”, moji prijatelji jedu kao i ja ”»okolino”.

Moram vam reÊi da me oduπevilo kad ste preπli na velika pakovanja u vreÊama, jer kutije zauzimaju mnogo mjesta. Ali tu imam jednu anegdotu. Iako baratam svim tehniËkim spravama, surfam po Internetu, nemam nepoznanica u tehniËkom smislu, na tri vreÊice sam πkarama rezao otvor dok mi mama nije objasnila da se ona zatvara sama od sebe. Bio sam oduπevljen, ko da ima ”ciferπlus” na vreÊi. Osim toga, svake godine igram nagradnu igru izrezujem Linov lik s kutija, jer ih imam jako puno. Kod kuÊe imam cijelu zbirku kalendara i nekoliko Lino medvjediÊa. Zapravo, mama je dobila mog prvog Lina kad mi je bilo negdje godinu dana, a nakon toga, s obzirom da je radila u jednom marketu u Opatiji, nekoliko puta je dobila medvjediÊa kao propagandni materijal. I on mi je bio najdraæa igraËka. A uvijek naruËim taj slatki kalendar.

- I sada Êete to uËiniti, u svojoj 28. godini?

- Nisam djetinjast, jednostavno volim imati taj kalendar. Ako ja ne poπaljem izreske sa kutija, to Êe uËiniti moja mama, koja zna da ih ja spremam u jednu Ëaπu. Lino mi je super, netko je lud za Sandokanom ili Tomom i Jerryjem kao likovima iz djetinjstva, a ja volim Lina. Moram reÊi da mi je genijalna ova posljednja reklama - moje ime je medvjediÊ Lino, svaki dan donesem neπto fino, ja to uvijek pjevam (pjevao je to ©ajeta i u predvorju hotela u kojem smo razgovarali ) stavim TV na najjaËe, to mi je πtos.

- Jeste li moæda razmiπljali da Vi svoje stihove ponudite za

propagandni spot ili kalendar ?

- Bio bih presretan kad bih mogao tako neπto uËiniti, jer evo osjeÊam prisnost prema Linu, tako da bih mu mogao posuditi svoj glas ili mu u usta staviti neku pjesmicu. Bilo bi mi to zaista drago. InaËe, jako puno piπem i za druge, radim neke tekstove, u veljaËi mi izlazi i knjiga pjesama, tako da za jednog Lina (©ajeta ”po primorski” govori Linota) to mogu napraviti bez problema.

- Vi ste, inaËe, jedan od rijetkih glazbenika koji karijeru gradi æiveÊi u malom gradu. Kako na Vas reagiraju vaπi sugraani?

- Opatija je zapravo zanimljiv i poznati grad i æao mi je πto sada nema onaj ugled koji zasluæuje. Iz Opatije je bio prvi hrvatski izravni televizijski prijenos, prva slika u boji, πteta da je turizam na niæoj razini nego bi mogao biti. Nadam se boljim vremenima.To je mala sredina, svi se znamo. Zbog turizma imamo dobru komunikaciju, tu je blizina Italije, ali tamo nema ”»okolina”, ha, ha... Ovdje u Opatiji nisam zvijezda, svi me znaju. Imam kolumnu u novinama pa me sugraani Ëesto zaustavljaju, govore mi πto da piπem. Meni je predivno ovdje. Dobio sam mnoge ponude da odem na primjer u Zagreb, ali Ëak i Rijeka mi teπko pada. Ne volim puno guæve, semafore, ovdje savrπeno funkcioniram. Stanujem poviπe Opatije pa imam pogled na more i zaljev i nikako se ne mogu odseliti.

- Mislim da biste se prema tome dobro snaπli u Koprivnici. Jedino ne znam kako bismo se razumjeli jer mi govorimo kajkavski, a vi uglavnom pjevate na Ëakavskom.

- Na zadnjem albumu, s kojeg je i ”Koπulja plava”, imamo i dosta pjesama na knjiæevnom jeziku. Ali ja bih volio svirati u Koprivnici, u kojoj nikada nisam nastupao, i vjerujem da bismo se razumjeli, mislim da to nisu tako ogromne razlike.

Jednogodiπnji Draæen s maskotom Lina

- Vjerojatno biste Podravcima objasnili πto znaËi ©ajeta i kako ste zaradili taj nadimak?

- ©ajeta znaËi munja ili grom.Taj izraz se kod nas koristi za nekoga tko radi neπto zaista brzo - ”radiπ ko πajeta” - a ja po ovom gradu jako brzo hodam. Joπ uvijek nisam poloæio vozaËki ispit. To mi nekako ne ide, ali nije to posljedica ”»okolina”, tako da stalno trËim, brzo obavljam neke stvari i onda su me u gradu prozvali ©ajeta i to mi se dopalo.

- A koji je razlog vaπeg nenastupanja u Koprivnici i Podravini?

- Problem je u trenutnoj situaciji.

Dosta smo popularni preko televizije, puno po ljeti nastupamo po Primorju, a u Ëitavoj Hrvatskoj organizirano malo koncerata, uglavnom zbog financijske situacije. Teπko je organizatorima izdvojiti novac i pokriti se. Uz to, neki nas ljudi ne zovu jer misle da smo preskupi zbog puta iz Opatije, ali toga se ne treba bojati, s nama se lako moæe dogovoriti. Æelja nam je svirati svugdje gdje bismo mogli pokazati svoje stvari i dokazati da naπ Ëakavski nije bauk.

- Kad bih Vas ja pozvala u Koprivnicu i u posjetu tvornici djeËje hrane, u kojoj se proizvodi ”»okolino”, πto biste rekli?

- Nikad joπ nisam svirao u tvornici, ali bili smo u vrtiÊima, dvoranama, na politiËkim mitinzima, mi smo bend koji moæe svirati na najrazliËitijim mjestima i sa zadovoljstvom bih prihvatio svirku u jednom pogonu, posebice gdje se proizvodi hrana koju volim. Vjerojatno bi nas ponudili s hrpom ”»okolina” i mi bismo se osladili.

- To bi bilo malo teæe organizirati, ne zbog vas, nego zbog higijenskih uvjeta u kojima se obavlja proizvodnja.

- Pa moæemo sterilizirati gitare, ha, ha, πalim se, ali mogli bismo snimiti spot. Moji sponzori (”Jagermeister”) su me nedavno odveli u NjemaËku, bio sam u pogonima, sad kad sam vidio kako se proizvodi alkohol bilo bi dobro da vidim kako se proizvodi djeËja hrana, jer nju troπim puno viπe nego alkohol. A s obzirom na okolnosti i Ëinjenicu da mladi danas puno piju, mogu popiti viπe od mene, bilo bi bolje da se na koncer©ajeta je danas poznati pjevaË, ali »okolino joπ uvijek voli! tima propagira djeËja hrana nego

pivo. Ja nastojim æivjeti zdravo koliko mogu, nisam sklon Ëaπici, oËito to ne ide s mojim omiljenim ”»okolinom”. Ne odgovaraju mi ni kasni koncerti, Ëeznem zapravo za onim dobrim vremenima kada su koncerti poËinjali u devet u dvoranama prilagoenim za to. A tako je vani, cijelu noÊ svira se samo u specijaliziranim klubovima za one koji æele u njima biti cijelu noÊ, i to najËeπÊe sviraju oni koji tek poËinju stvarati karijeru.

Na æalost, kod nas se sve preokrenulo i poznati pjevaËi sviraju do jutra kako bi vlasnici diskoteta imali πto veÊi promet na πankovima. Nadam se da Êe uskoro doÊi vrijeme da se koncerti odræavaju u posebnim prostorima i da neÊe biti potrebe da se svira do jutra. Nigdje na svijetu popularni ne sviraju noÊu.

- Dakle pristajete na dolazak u Koprivnicu i obilazak DjeËje hrane?

- S velikim veseljerm volio bih vidjeti kako se prozvodi ”»okolino”, baπ me interesira.

- Kako biste objasnili svoju glazbu, da li samo parodirate ili vam ona sluæi za dublje poruke?

- Dosta je teπko to reÊi. Moj uzor je Bob Dylan i ja sam æelio biti neki vjesnik generacije, borac s gitarom u ruci, meutim okolnosti su se promijenile, danas se troπi druga vrsta glazbe, nisu vremena za dizanje revolucije. Ono πto radim su i parodije i dublje poruke i ljubavne pjesme, puno sam toga napravio, svaki album donese desetke razliËitih pjesama. Neke su Ëisto πaljive, neke ozbiljne. U svakom sluËaju, glazba je za mene medij kroz koji iznosim svoje stavove.

- Okruæeni ste mladim ljudima u bendu, mladim predgrupama dajete πansu nastupa. ©to to znaËi?

- Ne bojim se konkurencije, ni mladih, uvijek nastojim ”gurati” mlade iz svog kraja. Ja sam odmah iπao na rizik, snimio sam ploËu sa svojim novcima, doπao u Zagreb vjerovao u sebe i neπto napravio. Meutim, mladima je teπko, nemamo dvoranu za koncerte, tako da uvijek nastojim pomoÊi oko nastupa ili povezivanja sa znaËajnim ljudima s estrade. Osim toga, oni i meni pomaæu, odsviraju kad zatreba, a druæenje s njima mi pomaæe da budem u trendu.

12

Broj 1540 Petak 22. prosinca 2000.

ËistaËice itd., ali nisam spreman prihvatiti da budem tretiran kao parazit.

- Vratimo se vaπoj izloæbi, kojom ste proslavili ”jubilej” bavljenja karikaturom. Zaπto ste je nazvali ”Drugo zmaËanje”, terminom iz profane igre, koju su vojnici kartali uz rakiju, a ne recimo nekom usporedbom iz preferansa, uz koji je, recimo, stvarana hrvatska dræava, ili iz bridæa, koji kartaju engleski lordovi?

- Ma, to su izmislili moji PreloËanci, pa ja se niti ne znam kartati, tako

”Stoj” na prstu - Zbog Ëega se bunite kad Vas zovu umjetnikom? Zar nemate na to pravo barem kao i slikari naive?

- Danas su svi umjetnici; djeca su umjetnici, Ëovjek ”namalja” tri stakla pa je umjetnik... Umjetnost mora proÊi sud vremena. Za mene je ”umjetnost” stvarno umjetnost, neπto veliko. Valja proÊi i kritiËki sud, a kad se piπe o karikaturistima, to piπu uglavnom novinari. Ako dobijete nagradu, piπe se o tome kao o nekakvoj egzotiËnoj vratolomiji, kao da ste stavili prst u flaπu i onda uËinili ”stoj” na tom prstu.

- Moæda je tome tako jer vi karikaturisti se rugate ”ljudima, stvarima i pojavama”?

- Pojavama. Ali je problem u tome πto su nositelji tih pojava æivi ljudi.

Rijetko tko voli da mu se ljudi smiju.

No, rekao sam veÊ da nismo samo mi karikaturisti medijski ”zapostavljeni”; tu su i hrvatski inovatori sa svojim sjajnim uspjesima, hrvatski znanstvenici itd.

da mi je svejedno bio to bridæ, poker ili crni Petar.

- A jesam li dobro brojio nagrade koje ste osvojili - nabrojao sam ih 66, koliko je u πnapslu potrebno za pobjedu - ili je stvar malo ”naπtimana” i ”napasana”?

- Nagrada je jedna manje od sedamdeset, ali ta brojka uopÊe nije bitna. Nagrada je Ëesto stvar sluËaja, ovisi o sastavu æirija, o njihovom trenutaËnom raspoloæenju... Ja, recimo, najËeπÊe dobijem nagradu za onu karikaturu koju smatram autsajderom, koju poπaljem samo zato da popunim broj potrebnih karikatura za izloæbu. I joπ neπto, ja ne crtam radi nagrada. Pa, meni je najveÊa nagrada to πto uopÊe mogu crtati s obzirom na to πto sam proπao u zdravstvenom smislu. Sretan sam kad mogu sjesti i crtati, a to je za mene i jedna vrsta terapije, od toga ne æivim, ali bez toga ne bih mogao æivjeti.

- Dobro, spomenuli ste inovatore, koji su nositelji tehnoloπkog napretka, progresa... No Vi dosta crtate na temu suvremenih tehnologija, recimo interneta. Vjerujete li u progres, ma πto on znaËio.

- Zaπto ne? Ne sluæim se, doduπe, internetom, ali me to ne diskvalificira da o njemu crtam. Internet je danas sveprisutan; tko viπe crta pisaÊu maπinu? Sutra Êe opet doÊi nova tehnologija, i mi karikaturisti Êemo o njoj crtati. No, ja crtam i motiku - moæete vi imati kompjutor, ali bez motike nikaj.

- Na kraju, prigodna blagdanska Ëestitka i poruka na pragu novog tisuÊljeÊa...

- Ljudima æelim ono πto je najvaænije, πto shvatite kad to izgubite: æelim im zdravlja. Æelim im i posla, da budu plaÊeni za taj posao - i πto hoÊete viπe od æivota?

Razgovor s Ivanom Haramijom-Hansom, karikaturistom iz hrvatskog top-tena i stalnim suradnikom naπeg lista

Karikaturirsti nisu paraziti Razgovarao: Hrvoje ©labek

Roeni Preloæanin i dugogodiπnji KoprivniËanec, danas Podravkin umirovljenik Ivan Haramija-Hans spada u prvu ligu hrvatske karikature. Nedavno je u rodnom Prelogu izloæbom pod nazivom ”Drugo zmaËanje” obiljeæio 33 godine karikaturistiËkog staæa, od prvog objavljivanja 1967. godine u varaædinskom listu ”Grabancijaπ”.

Bio je urednik preloπkog humoristiËko-satiriËkog lista ”PikaË” (1967. i 1968. godine) te urednik Podravkinog ”Feferona” od 1981. do 1990. godine. Od 1973. godine stalni je karikaturist naπeg lista.

Objavljivao je i objavljuje u brojnim hrvatskim i stranim listovima u Americi, Poljskoj, NjemaËkoj, Italiji, Sloveniji, Nizozemskoj itd. Dobitnik je isto tako brojnih nagrada na domaÊim i stranim izloæbama i salonima karikature, a njegovi se crteæi nalaze u nekoliko ormara izloæbenih kataloga.

Jedan je od Ëlanova-utemeljitelja Hrvatskog druπtva karikaturista i Ëlan Federacije europskih karikaturistiËkih organizacija. Objavio je i tri knjige karikatura: ”Prst u oko” (1981.), ”Na niπanu” (1990.) i ”Zdravlje je najbolja medicina” (1998.).

Bavi se takoer ilustriranjem knjiga i pisanjem humoreska.

U povodu njegove ”jubilarne” izloæbe s Hansom smo u neπto ozbiljnijem tonu razgovarali o poloæaju karikaturista i karikature u Hrvatskoj, o parazitstvu, o honorarima i o tome da bez motike nema kompjutora.

- Dobro, ”zmaËali” ste, skupili ste 33 godine bavljenja ”djelatnoπÊu u karikaturi”, πto sada? Najavljujete li karikaturistiËku penziju ili poËinjete novu partiju πnapsla?

- Kad sam objavio prvu karikaturu prije 33 godine u varaædinskom ”Grabancijaπu”, mislio sam da sam uhvatio Boga za bradu i nisam imao pojma da sam zapravo povukao

vraga za rep. No, ne æalim se. »esto Ëujem, i to mi ide na æivce, kad netko kaæe da je svoj æivot ”posvetio” sportu, glazbi ili Ëemu drugome i da se ”ærtvovao” za to. Ja na to ne gledam tako - neÊu se nikad æaliti da sam æivot ærtvovao karikaturi, jer ja sam u tome uæivao i dan-danas u tome uæivam. Iz karikature sam izvukao korist, ne mislim materijalnu, veÊ duhovnu korist, jedno veselje...

Sitna ”lova u karikaturi - Je li se kad moglo, i bi li se danas moglo, æivjeti samo od karikature?

- Danas od karikature u Hrvatskoj æivi svega nekoliko karikaturista.

Od nagrada, primjerice, ne bi se moglo æivjeti. Dogodi se tu i tamo koja veÊa, recimo kolega GerenËer iz Osijeka prije nekoliko godina je u Seulu dobio 10.000 dolara, bio je i pozvan tamo na teret organizatora izloæbe. Danas je probitaËnije izgubiti teniski meË u prvom kolu, nego dobiti svjetsku nagradu za karikaturu, za inovaciju, ili Ëak dræavnu nagradu za znanost. Evo primjera nedavno sam na ”Dnevniku” gledao kako je dvanaest naπih vrhunskih znanstvenika dobilo dræavnu nagradu ”Josip Juraj Strossmayer”, ali nijedan nije bio spomenut. A kad se priprema neznamkako straπno vaæna utakmica, onda sedam dana prikazuju nogometaπe kako se rasteæu po travnjaku, kako si dodaju loptu, pa su tu onda sjajne njihove izjave - kolosalne, da ne velim antologijske - poput ”Protivnika ne treba podcijeniti i mi Êemo dati sve od sebe...”.

- A strukovne nagrade, recimo ona Druπtva hrvatskih karikaturista?

- To je sve sitno. Za razliku od sporta, tu se ne vrti velika ”lova”.

- Tko je za to ”kriv”?

Gledajte, radi se o druπtvenoj klimi. Ja za to ne optuæujem novinare, niti televizijske niti novinske. Od pisanja o sportu æivi jako puno

novinarskih pera, a od pisanja o karikaturi nitko. I πire, od pisanja o kulturi malotko moæe æivjeti. »emu pisati da su kolege Reisinger i CeriÊ ove godine dobili srebro i broncu na jednoj velikoj izloæbi u Istanbulu, kad se time ne opravdavaju nikakva sredstva koje bi druπtvo ili sponzori ulagali?

- Pa zbog Ëega vi karikaturisti ne sklopite marketinπke ugovore sa sponzorima i ne reklamirate, recimo, patike?

- Ma, pokuπava se, ali vrlo mali broj poduzeÊa æeli sufinancirati takvu djelatnost. »injenica jest da se karikatura u novinama prva pogleda, to moramo priznati - bez obzira tko je autor - ali isto tako prva leti iz novina ako se pojavi neπto ”vaænije”. Mnogi urednici gledaju na karikaturiste kao na nekakve parazite koji su doπli haraËiti po novinama i otimati njihove (novinske) teπko zaraene novce.

Ivan Haramija Hans: Autoportret

NajveÊa nagrada - crtanje - Ali ipak postoji nekakav ”druπtveni ugovor” o odnosu urednika i karikaturista, jer nema novina bez karikature...

- Postoje usmeni dogovori, postoje i velika obeÊanja ispoËetka, u pravilu karikaturu u redakciju morate poslati nekoliko dana prije objavljivanja, ali na honorare se Ëeka tri mjeseca, πest mjeseci... Zamislite da karikaturist kasni πest mjeseci s karikaturom - nitko ne bi htio imati posla s njim. A kad karikaturist bude ”bezobrazan”, pa pita za svoj novac, onda ga ”odreæu”. A opet, dosta je da se promijeni direktor izdavaËke kuÊe, ili da se promijeni urednik, i najedamput tamo gdje ste odliËno kotirali viπe ne moæete niti blizu. Ja ne gledam na karikaturu iskljuËivo kroz novac, jer od toga ne æivim, ali radi se i o mojim kolegama. Spreman sam zaista besplatno raditi, ako Êe to Ëiniti i urednici i da

Prva nagrada VijeÊa Europe, Strasbourg 1999. (u povodu 50. obljetnice VijeÊa Europe)

Broj 1540 Petak 22. prosinca 2000.

13

Sport Izbor najboljih kuglaËica

Sportski osvrt

Marija Zver - kuglaËica godine, Æeljka Orehovec - kuglaËica lige

Podravkini sportovi i sportaπi u godini koja je pri kraju

Na kraju godine sumiraju se sportski rezultati, broje odliËja i dijele pehari. Tako je bilo i protekle subote na sveËanosti u restauraciji ”Ban” u Varaædinu, gdje su proglaπeni najbolji u kuglaËkom sportu Hrvatske. Na osnovi svih sjajnih rezultata u 2000. godini u ekipnom

i pojedinaËnom prvenstvu dræave, nastupima u reprezentaciji na Svjetskom prvenstvu, kao i Svjetskom kupu, titulu kuglaËica godine osvojila je Marija Zver iz Podravke.

Za najbolju kuglaËicu hrvatske lige u sezoni 1999./2000. proglaπena je Æeljka Orehovec iz Podravke,

druga je SinovËiÊ (Rijeka), a treÊa Piπe: Slavko PetriÊ Biserka Perman (Rijeka). To je bila kruna svih ovogodiπnjih sportskih uspjeha naπih kuglaËica, koje su Nogometaπi zagrizli obiljeæile ovu kuglaËku godinu. Ova europsku jabuku godina bit Êe zlatnim slovima upisana u historiji KuglaËkog kluba U koprivniËkom sportu, a predvodnik mu je Podravkin, niπta se ne mijenja u Podravka. Æ. ©.

svakogodiπnjoj uspjeπnosti. Jedna od najboljih prvoligaπkih sredina, u odnosu na broj æitelja, i ove je godine Odræan tradicionalni boæiÊni turnir koprivniËkih kuglaËa zabiljeæila vrijedne rezultate na domaÊoj i na europskoj sceni. Teπko je ustvrditi tko je bio najbolji. Ipak, nitko neÊe biti uvrijeen ako prvo mjesto namijenimo nogometaπima Slaven BePiπe: S. PetriÊ lupa, koji su nakon proπlogodiπnjeg Snimke: N. Wolf prvenstva prvi put zagrizli ”europsku jabuku”. Intertoto kup bio im je veliki Proπlog utorka na kuglani Podravina izazov i uspjeπno su apsolvirali prvi odræan je tradiconalni BoæiÊni turnir europski iskorak. Nisu mogli dalje od koprivniËkih kuglaËica i kuglaËa na treÊeg kola, ali za igraËe trenera Mlakojem je nastupila 21 kuglaËica i 10 dena FranËiÊa to je velika stvar, kuglaËa. U jakoj konkurenciji kuglaËiposebice πto su vieni i u svijetu koji ca, gdje su se nadmetala i svjetska maπe s DEM i USD i veÊ su sklopljeni imena, prvo mjesto osvojila je kuglaizgledni prijelazi (Dodik u Francusku, Ëica Podravke Vesna Æunek sa sruπea popis je i zamaπniji). U domaÊem nih 475 Ëunjeva. Druga je bila, njezina prvenstvu, u jesenskom dijelu, Slaven klupska kolegica, Marija Zver sa 467 Belupo je sa 26 bodova osvojio πesto Ëunjeva, a treÊa takoer Podravkaπica mjesto, s velikim izgledima da u proVerica VuËiÊ sa sruπenih 464 Ëunjeva. ljeÊe ostane meu prvih πest i sudjeluDaljes lijede Podravkaπice Vesna Paje u ligi za prvaka. Osim toga, ima i πica sa 453 Ëunja, Ljiljana Picer sa 440, najboljeg strijelca lige Marija Dodika, Ovogodiπnjem BoæiÊnom turniru prisustvovao je i koprivniËki koji sa πest pogodaka na utakmici dræi Melita Horvat sa 439 itd. Kod muπkagradonaËelnik dr. Draæen SaËer i rekord Hrvatske lige, a Slaven Beluraca sa 491 Ëunjem najbolji je bio kuglaË ÆeljezniËara Vlado JalπiÊ, drugo po je u ovojesenskom prvenstvu zabimjesto pripalo je Zdravku VuËiÊu iz njeva. Zanimljivo je bilo da su, ovaj ”lampaπ” pripao Vesni SertiÊ sa 354 ljeæio i najveÊu pobjedu svladavπi VarPodravke sa 482 Ëunja, dok je treÊi bio puta, ”nagraivani” i najslabije plasi- Ëunja, a kod muπkaraca Emilu Lauπu teks sa 7:1.

Nenad BakaË (Podravka) sa 457 Ëu- rani tako da je u æenskoj konkurenciji sa 359 sruπenih Ëunjeva.

Slavodobitnici Æunek i JalπiÊ

Rukometaπice doma nemaju premca

Prva A liga kuglaËica

Rijeka bolja u derbiju PODRAVKA - RIJEKA 2:6 (2690:2750) Piπe: Æeljko ©emper Veliki derbi izmeu velikih suparnika Podravke i Rijeke sasvim zasluæeno pripao je RijeËankama. KuglaËice Podravke nisu uspjele osvojiti dva boda, koja bi ih u drugom dijelu ukljuËila u borbu za vrh. Rijeka je odigrala odliËno, od samog poËetka u igru je unijela viπe æara i borbenosti, bila je gladna pobjede nad Podravkom. Sjajno su odigrale njihove tri reprezentativke (First 482, Mikac 487, Perman 469) i to je bilo odluËujuÊe.

Dva poraza u proπlom prvenstvu teπko su podnijele, jedva su doËekale prigodu da uzvrate aktualnim prvaki-

njama dræave. Podravkaπice su odigrale bez æara i potrebne svjeæine, u njihovoj igri bilo je previπe mlakosti, a premalo borbenosti i æelje za pobjedom, kao da ni same nisu vjerovale da mogu nadigrati ovako jaku Rijeku.

A na startu sve je izgledalo dobro.

Marija Zver u odliËnom izdanju, s 503 Ëunja donosi prednost od 72 Ëunja.

Ljiljana Picer gubi od reprezentativke i nove izbornice Velinke First za 32 Ëunja, rezultat je 1:1 i +40 drva za Podravku. U drugom bloku pala je odluka o pobjedniku derbija, jer druga rijeËka reprezentativka Sonja Mikac igrala je sjajno, sruπila je 487 drva.

Mladi tandem Horvat (196) - MikloπiÊ

(213) zaostao je Ëak 78 drva. Na iznenaenje domaÊih navijaËa, Vesna Æunek neoËekivano za tri Ëunja gubi od Elvire Ban, pa su goπÊe povele 3:1 s prednosti od +41 Ëunj.

U zadnjem bloku teπko je bilo oËekivati obrat, jer za Rijeku je nastupila njihova najpoznatija reprezentativka Biserka Perman, koja je za protivnicu imala naπe iznenaenje jeseni, mladu Vesnu Paπicu. U sudaru iskustva i mladosti poen je pripao goπÊi, iako naπa igraËica nije razoËarala, pruæila je dobar otpor. Verica VuËiÊ protiv Ljerke RadojËiÊ uspijeva samo ublaæiti poraz i derbi zavrπava rezultatom 6:2 za Rijeku.

Rezultati: Picer - First 0:1 (450:482), Zver - ©opiÊ 1:0 (503:431), Horvat + MikloπiÊ - Mikac 0:1 (196+213:487), Æunek - Ban 0:1 (456:459), V.Paπica Perman 0:1 (438:469), VuËiÊ - RadojËiÊ 1:0 (434:422).

Prva B liga kuglaËica

Elektra bez napona BELMA - ELEKTRA-CALCIA 6:2 (2465:2457) Nastavljen je sjajan niz prvenstvenih pobjeda mladog sastava Belme. U posljednjem kolu jesenskog dijela pobijedile su jaku ekipu Elektre-Calcie iz Zagreba rezultatom 6:2. Nakon 1:1 u prvoj seriji, Belmice su prije zadnjeg para vodile 3:1 i imale prednost od 26 Ëunjeva. U zadnjoj seriji na stazama se odvijala prava kuglaËka drama, a re-

zultat je do kraja bio neizvjestan. Oko konaËnog pobjednika sve su opcije bile u igri: 5:3 za jednu ili drugu ekipu, nerijeπeno 4:4 ili pobjeda Belme od 6:2. Kad je veÊ izgledalo da Êe goπÊe odnijeti jedan bod u Zagreb, u zadnjim hicima Vesna Paπica i Sonja DuπiÊ u dramatiËnoj zavrπnici sjajnom igrom vode Belmu do nove pobjede.

U konaËnom zbroju naπe mlade kuglaËice bile su bolje za samo osam Ëunjeva. IgraËica utakmice bila je u redovima goπÊi KajganiÊ s 441 Ëunjem, a kod Belme najbolja je bila Vesna Paπica s 434.

Rezultati: KuπeniÊ 371, Æ.Paπica 417, Milas 405, HirjaniÊ 423, V.Paπica 434, DuπiÊ 415 .

VeÊ znani hrvatski æenski rukometni ”folklor” svodi se na to da se pita tko Êe biti drugi u prvenstvu i kupu. Prvo mjesto veÊ godinama dræi Podravka, bez obzira u kakvom sastavu igrala.

Ove godine mnogi su sastavi mislili da Êe Podravka biti oslabljena odlaskom svjetski vrijednih igraËica (Petika, Tirca, Cozma, Farkas), meutim niπta se nije promijenilo. Mlade igraËice koje su doËekale svoju priliku opravdale su povjerenje i opet bile dvostruke pobjednice domaÊeg natjecanja. U Europi nije iπlo, pa su u drugom kolu Kupa prvakinja morale Ëestitati Vilcei iz Rumunjske na ulasku u dalnje natjecanje, dok se Podravka morala zadovoljiti daljnjim igranjem u Kupu EHF-a, u kojem Êe u sijeËnju igrati s nizozemskim doprvakinjama.

Hrvatske koja je primila bronËanu medalju na Svjetskom prvenstvu, osvojila je naslov pojedinaËne prvakinje Hrvatske, na Svjetskom kupu osvojila je treÊe mjesto, a u kombinaciji s prvakom Hrvatske Branimirom BogdanoviÊem osvojila je svjetski naslov. Osim toga, ”bavila” se stalnim ruπenjem rekorda kuglana, s tim da je u Koprivnici upisala 531 Ëunj. KuglaËi Podravke nisu bili tako uspjeπni kao kuglaËice, ali je Zdravko VuËiÊ takoer ”dilao” s rekordima pa je u Koprivnici sa 541 Ëunjem smijenio na ploËi reprezentativca Maria MuπaniÊa.

Juniori streljaËkog kluba Podravka prvaci Hrvatske Strijelci, i to juniori Podravke, osvojili su naslov dræavnih prvaka u gaanju malokalibarskom puπkom, s tim da su ubiljeæili i novi hrvatski rekord postigavπi 11506 krugova. U konkurenciji od πest momËadi Zoran Koprek je pogodio 509 krugova i ukupno osvojio drugo mjesto, Goran RaËki je sa 502 kruga bio Ëetvrti, a Krunoslav FilipaπiÊ sa 495 krugova πesti. Na prvenstvu Hrvatske u gaanju malokalibarskom puπkom, odræanom u Karlovcu, seniori Podravke osvojili su treÊe mjesto sa 1491 bodom u konkurenciji od 10 momËadi.

Karatist Damir IπtvanoviÊ s dva dræavna naslova Proteklu godinu u Karate klubu Podravka obiljeæio je Damir IπtvanoviÊ s dva dræavna naslova u kategoriji uËenika. Bio je najbolji u katama i u borbama te osvojio naslov u katama i na poznatom meunarodnom Croatia cupu u Zagrebu. Dolaze i novi deËki i djevojke, od kojih su u prvom planu Perica Keser, Iva KuzmiÊ i Biljana MarkoviÊ.

StolnotenisaËi opet Ëvrsto u prvoj ligi

Poslije ispadanja iz prvoligaπkog natjecanja stolnotenisaËi Podravke vratili su se opet u elitnu ligu. PojaËali su se dolaskom slavonskih deËkiju i sada su Ëvrsto meu Ëetiri najbolje momËadi u Hrvatskoj. Od domaÊih, stoæernu ulogu igra Danijel LonËar, koji je i trener i igraË, a uz njega tu su Krunoslav BeliÊ i Milan MariniÊ, koji su doπli iz Bilja te Filip Slamek iz osjeËkog Vodovoda. U prvom krugu ovogodiπnjeg prvenstva osvojili su Ëetvrto mjesto i potvrdili ga u KuglaËice prve u drugom krugu, tako da u zavrπnicu ulaze s moguÊnoπÊu borbe za prvo Hrvatskoj, sedme u mjesto. To im pored VeËernjeg lista, svijetu Zadra i Industrogradnje neÊe uspjeti, ali Osvajanjem prvog mjesta u dræavnom veÊ i Ëetvrto mjesto je veliki uspjeh.

prvenstvu, πto je bio drugi naslov na prvenstvu Hrvatske, kuglaËice Podravke izaπle su i na svjetsku scenu. Naæalost, stvari im se nisu poklopile zbog toga πto je najbolja hrvatska kuglaËica Æeljka Orehovec bila na porodiljnom dopustu, a Darinka BuniÊ ”pet do dvanaest” napustila klub.

U takvoj situaciji na Svjetskom kupu nisu se mogla oËekivati Ëuda pa je plasman na sedmo mjesto realan odnos kvalitete. Ako veÊ nije bilo ekipnih Ëuda, Marija Zver se iskazala u najboljem svjetlu. Bila je reprezentativka

Ostali Dobro je πto su se opet aktivirali atletiËari, ali do sada nisu imali zamjetnijih uspjeha, jer su poËeli raditi s mladim kategorijama. U samozataji djeluju i hrvaËi Podravke. Idu na dræavna natjecanja u poËetniËkim kategorijama i tu postiæu i zapaæene rezultate. ©ahisti Podravke, osim sve veÊeg broja klupskih natjecanja, na dobrom su putu da opet uu u TreÊu πahovsku ligu. Za to im trebaju samo joπ jedne dodatne kvalifikacije.

14

Broj 1540 Petak 22. prosinca 2000.

BLAGDANSKI PRILOG »LANOVA ”PODRAVKINE” LITERARNE I LIKOVNE SEKCIJE »ESTITKA

RADOST BADNJE VE»ERI

Hajde, upalimo svjetla!

U svakoj ruci nek’ jedna luË gori, neka osvijetli i najmanji kutak, u vatromet boja tamnu noÊ pretvori.

I te veËeri kao svake druge, sunce zvijezdi svoje mjesto daje.

I te veËeri kao svake druge Ëekam zvono πto pozdravljenje πalje.

Hajde, ponesimo ljubav!

U svakom srcu nek joj iskra stane, nek zapali u njem sreÊu i toplinu za svaki tenutak i sve nove dane.

Ali te veËeri zvijezda sjajniju krunu nosi u sveËanije ruho veËer obuÊe zvono, osebujni zvuk raznosi

Hajde, pruæimo si ruke!

U njima je snaga koju srce traæi.

Nek dotaknu svakog, cijeli svijet zagrle.

Njihova toplina nek duπu osnaæi.

pozdravljenjem proæima, sve

Hajde, svi budimo jedno!

U boæiÊnoj noÊi i novom tisuÊljeÊu podijelimo dare dobrote i mira, u ljubavi Boæjoj ostvarimo sreÊu!

svjetloπÊu njenom unesi znak

moje biÊe. ©apÊe mi, upali svijeÊu ËovjeËe mali roenja, Zdravom Marijom, Majci Boæjoj zahvali jer Badnja je veËer, radost i moja

Elza Herceg

i njena.

“Tiha noÊ” Zvonko SigetiÊ

GOST U NA©EM DOMU

BLAGDANSKO JUTRO

Molimo se tebi, o Isuse mali, roenom na slami meu æivinama da u ovu divnu svetu Badnju veËer u dobroti svojoj navratiπ i k nama.

SveËani mir i tiπina.

Miriπe kava i kolaËi.

U kutu sobe okiÊeni bor, sjaji ko tisuÊe zvijezda, a u mojoj duπi mrak.

Usamljeno srce plaËe.

Nedostajeπ mi ti.

Gost veËeras budi u skromnom nam domu Baπ kao pred dvije tisuÊe godina, da prisustvo tvoje osjetimo svi baπ kao i one daleke, hladne i sve æelje koje poæelimo noÊas, o Isuse dobri, ispuni nam ti. noÊi, ljudi i danas prenoÊiπte traæe i trebaju nekog tko Êe pomoÊi. Ne traæimo za se obilje kod stola BOÆI∆NA PJESMA

I danas ruke traæe toplinu neËijeg dlana i oËi ponekad puta ne znaju naÊi.

I danas tuge jednako jako zabole kad dan se gasi i nebo se naglo zamraËi.

ni na stolu skupa pjenuπava vina samo za sve zdravlje, ljubavi i mira da u domu bude sretna sva druæina.

Ne traæimo za se veliko bogatstvo A πto je Ëovjek? Duga na nebu. za pravu nam sreÊu tvoj Iskra u mraku. Vjetrom noπen blagoslov treba. list.

Nek u kuÊi bude radosti i smijeha »ovjekov æivot ærtvom otkupi a na stolu samo kruha te noÊi roeni Ëovjek Isus Krist. svagdanjega.

Sve ljudske je grijehe uzeo na sebe i smrÊu je svojom od smrti Ëovjeka oslobodio.

Slavit Êu noÊas molitvom i pjesmom tog BoæiÊa πto se za spas svijeta rodio.

Molimo se tebi, o Isuse dobri, u presvetu ovu Badnju veËer gost veËeras budi u skromnom nam domu pa nek naπa kuÊa zablista od sreÊe.

Ljiljana LevakoviÊ

Marija Rumek

Smilja Ivaniπ

Marija HegeduπiÊ

KI∆ENJE BORA Moji Êe unuci kod mene kititi bor.

Stavit Êe betlehemsku πtalicu, jabuke i pπenicu.

Za nas, ljude dobre volje.

U toj svetoj noÊi, podaj im pomoÊi.

Za one koje sumnje muËe. Neka se nauËe.

Molimo Te, mali Isuse, svima nama smiluj se.

Kada vjetar puπe, nek Te griju naπe duπe.

Svim dobrim ljudima, sretan BoæiÊ!

Marija Kotarac

“Sveta obitelj” Zvonko SigetiÊ

Broj 1540 Petak 22. prosinca 2000.

15

BLAGDANI S PODRAVKOM BoæiÊni i novogodiπnji blagdani radosno okupljaju oko stola obitelji, rodbinu i prijatelje... ÆeleÊi, kao i svakog dana, biti dio vaπe obitelji, za stolom vam se pridruæuje i Podravka.

Da bi proslava s nama postala nezaboravan doæivljaj, predstavljamo vam nekoliko prigodnih recepata za blagdanski stol. Svi su oni nadahnuti spoj hrvatske tradicije te maπte i iskustva vrhunskih Podravkinih struËnjaka.

BADNJAK Badnjak je tradicionalno dan ukraπavanja doma te dan posta, duhovnog i tjelesnog oËiπÊenja, pripreme za veliko blagovanje. Na stol se iznose jednostavna jela, ponajprije salate i riba, a gotovo kultni je bakalar pripremljen na mnoπtvo naËina.

Podravka vam predlaæe da kuπate neπto drugo, jednostavno, a izuzetno ukusno - Hobotnicu na mornarski naËin i slasticu Studentski kolaË. Recepte moæete pronaÊi na Podravkinoj internet stranici: www.podravka.com

BOÆI∆ BoæiÊni stol raskoπniji je i od svadbenoga, a za njim se okupljaju svi naraπtaji. Umjesto tradicionalnih jela poput velike peËenke, recimo purice s mlincima, sarme, raznovrsnih dizanih, bogato nadjevenih i suhih kolaËa i sliËnih uobiËajenih delicija, Podravka vam predlaæe da najdraæe iznenadite neËim novim - Laganom krem juhom, Milanskim riæotom, Mariniranim pureÊim prsima te Pudingom od badema.

Puding od badema 10 ælica mlijeka 3 dag πeÊera 1 vanilin-πeÊer Dolcela 2 dag braπna 2 dag maslaca 8 dag mljevenih badema 2 dag kruπnih mrvica na vrh noæa praπka za pecivo Dolcela 2 ælice maraskina 1 ælica soka od limuna malo cimeta, malo soli 3 æumanjka 3 bjelanjka - snijeg 5 dag πeÊera Umak od proπeka: 3 æumanjka 0,5 dl proπeka 1 ælica πeÊera 1 vanilin-πeÊer Dolcela

Skuhajte 6 ælica mlijeka. U p o s e b n o j z d j e l i c i i z m i j e πa j t e πeÊer i braπno sa 4 ælice mlijeka, pa izlijte u zakipjelo mlijeko.

Kuhajte oko 2 minute, skinite s vatre i umijeπajte maslac. Zatim malo ohladite, pa umijeπajte u to æumanjke, mljevene bademe,

m r v i c e , p r a πa k z a p e c i v o , maraskino, sok od limuna, cimet i malo soli. Bjelanjke sa πeÊerom istucite u Ëvrst snijeg i dodajte u smjesu.

Kalup p r e m a æi t e maslacem i pospite πeÊerom, istresite smjesu i pecite u peÊnici na 150 - 180oC oko 4550 minuta. PeËeni puding malo ohladite, pa istresite u kalupe i prelijteumakom od p r o πe k a . U m a k o d p r o πe k a pripremit Êete tako da æumanjke, πeÊer, vanilin-πeÊer i proπek izmijeπate i stavite na paru. Tucite na pari dok ne d o b i j e t e p j e n u πa v u s m j e s u .

Umak vam ne smije kuhati.

A k o n e m a t e p r oπe k a , u m a k moæete prirediti i s kojim drugim desertnim vinom.

SILVESTARSKA VE»ERA I NOVOGODI©NJI RU»AK JANJE∆A ROLADA

1kg janjeÊeg buta oËiπÊenog od kostiju

3 reænja Ëeπnjaka

sol

vegeta

mljeveni papar majËina duπica, ruæmarin, kadulja

2 rajËice

1 ploπka celera

2 mrkve

glavica luka

maslinovo uljemalo gussnela

LUBIN U UMAKU OD ©AMPANJCA I KAVIJARA

4 Ëista fileta od lubina teæine cca. 0,20 kg

10 dkg vrganja

0,20 l πampanjca

riblji temeljac (fant)

0,05 l slatkog vrhnja

0,20 kg maslaca

0,10 kg vlasca

konjak, sol, papar, VEGETA Za prilog:

0,10 kg poriluka

0,10 kg vrganja

Oprane rajËice blanπirati u vruËoj vodi oguliti i narezati na manje komade isto tako i perπunov korijen, mrkvu, celer. Luk grubo nasijeckati, a Ëeπnjak izrezati na tanke listiÊe.Meso oËistiti od tetiva i koæica i unutarnju stranu posuti Ëeπnjakom solju paprom i Vegetom.

PeËnicu zagrijati na 210 C .

Pripremljeni janjeÊi but saviti i povezati kuhinjskim koncem. U posudi za peËenje zagrijati ulje. Nanjemu sa svih strana popræiti meso da poprimi lijepu

boju. Meso zatim izvaditi i staviti na toplo. Na masnoÊi preostaloj od præenja svijetlo popræiti luk i narezano povrÊe, zatim dodati rajËicu i malo vina. Kasnije vratiti meso te peÊi u zagrijanoj peËnici uz stalno zalijevanje vlastitim sokom i preostalim vinom.PeÊi oko 1 sat.Izvaditi meso . Sok protisnuti kroz fino sito, lagano zakuhati da ispari viπak tekuÊine.Po æelji za guπÊi umak povezati ga s malo gussnela.Dodatno po potrebi zaËiniti.PeËenje odvezati i narezati na ploπke.

0,10 kg krumpira

0,10 kg vrhnja

0,05 kg govei temeljac

parmezan , kavijar, sol, malo ulja Na malo maslaca popirjajte sitno sjeckani vlasac i gljive rezane na ploπke, poslije zalijte sa πampanjcem, po solite, po paprite i stavite Vegetu.

Kuhajte na laganoj vatri dok se ne zgusne. Dodajte riblji temeljac i kuhajte dok ne reducira na otprilike polovicu, umjeπajte vrhnje, pustite da zakipi i stavite dio preostalog maslaca. Umak maknite sa vatre i stavite na toplo.

Konjak, govei temeljac i ostatak

πampanjca umjeπat Êete u umak neposredno prije posluæivanja.

Prilog:

PovrÊe izreæite na rezance, a krumpir na kockice. Poriluk i gljive popirjajte na maslacu. Pirjanom poriluku i gljivama dodajte vrhnje i kuhajte dok ne reducira pa pomjeπajte parmezan, maknite i dræite na toplom.

Krumpir popræite na ulju a posoljene filete ribe na ostatku maslaca ispecite u peËnici. Posluæite tako da na tanjur stavite umak a na njega riblje filete, a pored fileta præeni krumpir, pirjano i poriluk i gljive. Po poriluku i gljivama pospete kavijara.

Marinirana pureÊa prsa (za 8 osoba)

1 kg pureÊih prsa 3 ælice maslinova ulja 1 ælica limunova soka 1/2 æliËice ruæmarina 2 æliËice senfa 2 Ëeπnja Ëeπnjaka papar ulje za præenje i peËenje 1 ælica Vegete

PureÊa prsa operite i posuπite papirnatim ubrusom, a nakon toga marinirajte.

U manjoj posudi pomijeπate maslinovo ulje, limunov sok, ruæmarin, senf, protisnuti Ëeπnjak, papar i Vegetu.

Marinadom premaæite pureÊa prsa i ostavite da malo odstoje. Marinirano meso kratko popræite u tavi sa svih strana, a zatim stavite peÊi u peÊnicu.

Pecite pokriveno alufolijom na 180oC oko 90 minuta. Za vrijeme peËenja povremeno podlijevajte s malo vode.

PeËena pureÊa prsa nareæite na ploπke i posluæite s kuhanim povrÊem.

Lagana krem juha (za 4 osobe) 4 dag maslaca 2 ælice braπna 2 dl mlijeka 8 dl vode 2 kokoπje kocke -Podravkamuπkatni oraπËiÊ 1 ælica limunova soka 1 dl kiselog vrhnja 1 æumance Na rastopljeni maslac dodajte braπno i kratko popræite. Zalijte s mlijekom i vodom, pa prokuhajte. Dodajte kokoπje kocke i kuhajte joπ oko 8 minuta. Na kraju zaËinite s malo

ribanog oraπËiÊa, ælicom limunova soka, pa joπ zgusnite s kiselim vrhnjem izmijeπanim zajedno s jednim æumancem.

Posluæite s kockicama prûenog kruha.

Milanski riæot 40 dag riæe 1 manja glavica luka 10 dag maslaca 1,5 l vode 2 kokoπje kocke - Podravka 2 æliËice Vegete 1,5 dl vina 1 æliËica πafrana u prahu 5 dag ribanog parmezana

U kipuÊu vodu stavite kocke za juhu i kuhajte oko 5 minuta. Na ugrijanome maslacu kratko popræite nasjeckani luk i lagano ga dinstajte podlijevajuÊi juhom. Dodajte opranu

Stranicu pripremili: Boæica Brkan, Podravkin Kulinarski centar i Gastro promotori Viljam Cvek i Draæen –uriπeviÊ

riæu, kratko ju popræite i dinstajte je postupno zalijevajuÊi vruÊom juhom uz neprekidno mijeπanje. Pred kraj dinstanja dodajte vino, Vegetu i πafran, a zatim parmezan. Riæu posluæite toplu uz svjeæu sezonsku salatu.

Broj 1540 Petak 22. prosinca 2000.

16

Gost karikaturist: Otto Reisinger

Humoreska

Bok, stari!

Piπe: Ivo »iËin-Maπansker

Novogodiπnja nagradna kriæaljka ?

SRETNO NOVO 2001.

LJETO

OTOK POD –ERDAPOM

KU∆ICA NA KOTA»IMA

TRULO

NEKOGA STAVITI U SAN I(TALIJA)

NAJ PROIZVOD DANICE

ALJO©A ALI OD MILJA

POGON ZA VUNU

STARO RA»UNALO (NE PC!)

U»ENJE TANTRIZMA

VOJAK VEZIST EDIN MUJ»IN

SLIKA NEKOGA GOLOG PLUÆITI

NEKAD GLUMICA IRENA

LINIJA ©AMPONA BELUPA

ÆIVIO NA NOVOM ZELANDU

SITNI DIJELAK SVEGA

RUDI FELLER SLIKARI HLEBINA

©TEFICA

(PRVA) L(ITRA)

KOJE IMA SVOJSTVO

TE©KI TOVAR

ÆITELJ EGINE

U(ZORI)

ANNO (2001.)

..................

VLADIN TURISTI»KI IZAZOV RADIJ

LIJEPA PERUNIKA

DAN IZA NEMASNI KOMADI MESA

©AH ILI DOMINO MALI EMAN PARTNER BARBIKE ON IMA SNAGU

KIKOT

NEMAM TEKSTA!

ÆITELJ DACIJE ©UMSKE ZVJERKE GLUMAC DRAGO

SPOKOJ

BA© TA

..................

NOGOMETA© REALA RADNA KNJIÆICA

E(LITA)

MANJA ESTELA

?

Ø

VO∆E U ZNANOSTI I UMJETNOSTI ONO ©TO PADA NA NEKOGA ILI NE©TO

MINERALNA VODA

WEST

...............

Ø

?

?

Ø

DRESIRA VRANE ÆENSKO IME ITA

©(KOLA)

NAUKA O LIJEPOM DODATAK JELU BOJE SE STRANIH

IKS ALI MALO DRUGA»IJI

..................

?

NE©TO JE DOBRO, ***?

PREMA

Ø

Ø

KRA∆E ARGENTINA NAZIV OMILJENOG »AJA

UNO©ENJE

STRANA KUHINJA BUKET RUÆA

PTICA IZ PEPELA

MANJA BEATA

RIMSKI 7

NIJE OVAKO, NEGO...

Ne znam πto se toËno dogodilo, ali Ëini mi se da sam nedavno izgubio jednog prijatelja, starog Podravkaπa. Naime, doπavπi na recepciju Podravke, gdje su se okupili mnogi uvaæeni Podravkaπi, koji su doËekivali svoje goste iz raznih kupovnih strana svijeta, ja sam, ne znajuÊi kako bi to pogubno moglo biti, pozdravio: - Bok, stari!

Njegovo oËajanje bilo je potpuno: - Sluπaj, kad me tako pozdraviπ, ljudi automatski misle da sam stari i ne gine mi otpremnina.

- Sluπaj, nemoj biti blesav, stari, znaπ da su stare stvari vrijedne.

I poËnem mu priËati kako je od stare koke masna juha, jer, za Boga miloga bar bi on to morao znati, jer radi u poduzeÊu koje kuha koke i od njih radi poznate juhe, potom sam mu priËao o ljudima koje zovu stara kost i koji dvostruko viπe vrijede od mladih hrskaviËavih, salomljivih, za razliku od nas starih nesalomljivih. Onda sam mu ispriËao priËu o starim Podravkinim solunaπima (prozvani po starim gunalima iz bivπeg sustava, koji su boravili na Solunskom frontu i zbog toga traæili nekoliko desetljeÊa privilegija) koji su se vjeËno svadili s nekadaπnjim, tek sada nagraenim, glavnim direktorom, jer im je bio pun kufer stezanja remena. Solunaπi su bili u pravu, jer nikad nisu dosegli ono πto su oËekivali. Zatekla ih druga mladost, ne njihova, i otiπli su zajedno sa svojim, nekad popularnim (pre)minulim radom. Upozorio sam nadalje prijatelja da je neobiËno vaæno i to πto je stari kruh bolji od svjeæega, jer je zdraviji u prehrani. Upozorio sam ga i na to da su stare stvari uvijek vrijede u antikvarnicama viπe nego nove, da su stare knjige viπe na cijeni nego nove, da je second hand joπ uvijek dobra roba, makar rukavi i nogavice bili malo kraÊi, da Êe netko za staru sliku dati pravo bogatstvo, jer novog slikara moraju potvrditi stoljeÊa da bi mu rad postigao visoku cijenu.

Niπta od toga nije umirilo mojega prijatelja.

Pokuπao sam na konkretnom, njegovu terenu.

Evo, rekoh, stari Podravkaπi izmislili su te stare, joπ uvijek dobrostojeÊe proizvode. Pekmezom i marmeladom joπ uvijek Ëastiπ unuke, najradije kuhaπ kokoπju juhu, najstariju i najjednostavniju za pripremanje, spreman si dati svoj stari æivot za jedan govei gulaπ kojeg ste kuhali na reπoima u tvornici, pa ste jedanput izazvali i jedinstveni poæar u novoj tadaπnjoj tvornici u ono staro vrijeme, jedan od naπih najpoznatijih i najstarijih proizvoda Vegetu troπiπ i dan-danas. Stari, pljesnivi sirevi su oduvijek bili na cijeni. U ljubavi stara puπka navodno viπe vrijedi od brzoleteÊih projektila. I tako redom. Osim toga, rekoh kao zadnji adut mom starom prijatelju, stari su manji potroπaËi, imaju manje plaÊe, ne muËe ih menadæerske brige.

To objaπnjenje nije proπlo kod njega. Nakon toga doznao je da je na spisku za otpremninu. Naravno, tvrdio je da je to kriv moj pozdrav sa ”Bok, stari”.

Zbog toga sam, a da ne bih morao objavljivati svoju novu fotografiju iz starih dana, odluËio priloæiti svoju staru karikaturu iz mladih dana. Tko ju je risao?

Pa, jedan stari Podravkin suradnik, koji je ilustrirao i jednu staru knjigu. Kako raËunam na nove angaæmane, a ne bih æelio ovime zakljuËiti svoj nekadaπnji stari posao u Podravki, neÊemo odavati imena.

Na kraju vas samo molim: nemojte StarËeviÊevoj ulici, u kojoj se nalazite, dati ime NovËeviÊeva, a starom StarËeviÊu dati otpremninu.

BA© DOBRI

B(LAGO)

DVIJE L(ITRE)

KIT BEZ TRBUHA

ÆENE U LICI

flUKRASI« NA LICU JELO OD RIÆE I TJESTENINE

?

Ø

(DRUGA) L(ITRA)

SLOVO TANKO KAO PLA∆A

Autor: Petar Ivegeπ

KUPON NAGRADNE KRIÆALJKE Nagradni pojmovi - oznaËeni crvenom bojom (1 - 6) : 1

4

2

5

3

6

Ime i prezime: Adresa:

Rijeπite kriæaljku, u kupon upiπite pojmove oznaËene crvenom bojom i poπaljite kupon na adresu: Redakcija lista ”Podravka” (s naznakom Nagradna kriæaljka) do 9. sijeËnja 2001. godine. Naj-sretnijim rjeπavaËima pripast Êe 20 vrijednih poklon-paketa koje daruju Danica, Belupo, te marketing timovi Vegeta, Popdravka jela, Studenac i »ajevi.

Dobitnici Êe nagrade moÊi podiÊi od 12. sijeËnja u Reklamnom skladiπtu.

Karikatura: Ivan Haramija - Hans