ISSN 1330 - 5204
www.podravka.com Godina XL Broj 1541 Petak 5. sijeËnja 2001.
List dioniËkog druπtva “Podravka” Koprivnica
Promovirana monografija “RK Podravka 1955 - 2000”
Bonovi poveÊali prodaju 5. str.
IzvuËeni dobitnici nagradne igre Dolcela 8. str.
6. str.
Uvodnik Piπe: Jadranka Lakuπ
U prvom radnom tjednu nakon poduæeg boæiÊno - novogodiπnjeg odmora najËeπÊe pitanje koje si meusobno postavljaju Podravkaπi je kako je bilo na doËeku novog milenija. SudeÊi prema odgovorima (dio njih donosimo u naπoj anketi na treÊoj stranici) veÊina je smjenu tisuÊljeÊa doËekala u svojim domovima, u krugu roaka i prijatelja, uz obilje podravskih specijaliteta, ali bilo je i onih koji su najluu noÊ proveli na srediπnjem gradskom trgu gdje su se unatoË tisuÊama petardi dobro zabavili (foto- biljeπka na drugoj stranici). VeÊ prema tradiciji Ëlanovi Udruge branitelja, invalida i udovica domovinskog rata smjenu godina doËekali su paleÊi svijeÊe u Vukovaru u spomen na poginule u tom herojskom gradu (stranica 5). Podravkaπi skloniji avanturizmu i neobiËnim doæivljajima uoËi blagdana organizirali su rafting na nemirnim vodama Dobre o Ëemu donosimo foto-reportaæu na sedmoj stranici. Mnogi su svoju potrebu za izlascima na javna mjesta zadovoljili na sindikalnim feπtama. One su i ove godine bile dobro organizirane i najËeπÊe su pjesma i ples potrajali do ranih jutarnjih sati. Sa zaposlenicima Odræavanja, OpÊih poslova, Ureda uprave i Odnosa s javnoπÊu poslovnu godinu ispratio je i predsjednik Uprave Darko Marinac sa suprugom, zadovoljan s ugodnom atmosferom koja je vladala u urevaËkom Picoku. OËito baterije smo dobro napunili, πto Êe nam trebati u 2001. godini koja Êe biti godina izazova u osvajanju novih træiπta, godina organizacijskih promjena, godina u kojoj Podravka mora rasti i jaËe se razvijati. SudeÊi po izjavama zaposlenika doËekali smo je s umjerenim optimizmom koji moæe, a zapravo i mora biti, dobrom podlogom za ostvarivanje visoko zadanih ciljeva.
Jubilej Rukometnog kluba Podravka Vegeta: 45 godina igranja æenskog rukometa u Koprivnici
Sa 45 uvijek mlada Podravka
Oni su tijekom 45 godina pridonijeli koprivniËkom rukometnom Ëudu... Piπe: Slavko PetriÊ Snimio: Nikola Wolf
ada je nastavnik tjelesnog odgo∏∏∏ja Vinko Zember 1955. godine okupio koprivniËke djevojke oko rukomet-ne lopte, moæda Ëak ni sâm nije vjerovao da Êe taj zanos trajati 45 godina i da se time otvaraju povijesne sportske stranice Koprivnice. A do danas, od prve utakmice koja je odigrana 4. prosinca 1955. godine, kada je ekipa ”Ive MarinkoviÊa” (gimnazijski sastav) u Koprivnici pobijedila bjelovarski GrafiËar sa 7:4, seniorke pod imenom Podravka osvojile su dva naslova u bivπoj Jugoslaviji, juniorke su 1980. bile takoer najbolje u bivπoj dræavi.
K
Poslije uspostave hrvatske dræave Podravka nema premca u domaÊem natjecanju, gdje suvereno svake godine uzima dvostruki naslov (prvenstvo i kup), a najveÊi uspjeh kluba bio je osvajanje naslova prvakinja Europe 1996. godine kada je u dvije utakmice svladan do tada neprikosnoveni beËki Hypo. U Ëetvrtak 21. prosinca bilo je u Koprivnici pravo rukometno slavlje. Klupskom pozivu odazvao se nevjerojatno veliki broj igraËica koje su sudjelovale u svim Podravkinim uspjesima, treneri koji su ih vodili i Ëlanovi klupskih vodstava bez kojih klub ne bi bio πto je sada. Bila je to svojevrsna revija svih onih koji su u minulih 45 ljeta stvarali klub res-
pektabilne europske vrijednosti. PoËelo je s promocijom monografije ”Rukometni klub Podravka 1955 2000”, πto je izuzetno djelo ne samo sportskog karaktera. Teπko da itko od sportskih klubova, ne samo u Hrvatskoj nego i πire, ima takav povijesni zapis. Osim toga, knjiga je napravljena u rekordnom vremenu. Poslije promocije sportska dvorana je postala mjesto gdje su predstavljane sve generacije koje su i u svijet otisnule koprivniËki rukometni ”æig”. Krenulo se s nadmetanjima najmlaih rukometaπica, pionirki i kadetkinja. Nakon njih na scenu su stupile veteranke prikazavπi rukomet koji bi joπ mogao i te kako biti
prvoligaπki... Pobijedile su plave, ali to i nije posebno bitno. Poslije veteranki na sceni su bile juniorke. Na rukometni teren uπla je i Snjeæana Petika - kojoj je ovo bio oproπtaj od aktivnog igranja rukometa. IgraËica svjetskog formata burno je pozdravljena za sve ono πto je dala ovom klubu. Nakon svih Ëestitanja na igraliπte su istrËale rukometaπice Podravke Vegete i Hypa iz BeËa i odigrale prijateljsku utakmicu u kojoj je Podravka Vegeta bila bolja: 25:23. Poslije utakmice klupsko vodstvo predstavilo je i nagradilo sve generacije rukometaπica koje su stvarale danaπnju Podravku i sve one koji su u tome pruæili svesrdnu pomoÊ.
2
Broj 1541 Petak 5. sijeËnja 2001.
Foto - biljeπke o doËeku Nove godine
Pogled iznutra
Ministar Jozo Radoπ na novogodiπnjoj feπti u ”©taglju”
Druga prilika
Podravkin ”©tagelj” poznat je po veselim doËecima Nove godine, a poklonicima ovog restorana na ovogodiπnjoj milenijskoj proslavi pridruæio se i ministar obrane Republike Hrvatske Jozo Radoπ sa suprugom. Sa svojim domaÊinima - braËnim parom Ruæman i njihovim druπtvom - proveli su lijepe trenutke, a ministar Radoπ iskazao se kao pravi plesaË. Kako smo doznali, Jozo Radoπ odabrao je Koprivnicu za doËek novog tisuÊljeÊa jer se u naπem gradu uvijek ugodno osjeÊao, a raËunao je da njegov boravak u ”©taglju” neÊe izazvati paænju javnosti. Ipak, kamera naπeg fotoreportera zabiljeæila je dio atmosfere...
Nakon, lude, vesele, buËne noÊi i ulaska u treÊi milenij vrijeme je da ”sjednemo” i dobro razmislimo o buduÊnosti. Ovogodiπnjoj, ovostoljetnoj i ovomilenjskoj. Vrlo je vjerojatno, osim ako znanost Ëudo ne napravi, da neÊemo svi doæivjeti doËek slijedeÊeg milenija, ali stvari niti ne Ëinimo samo za svoj vijek nego i da neπto ostane iza nas. Sve pa i velike i vaæne stvari zapoËinju prvim korakom, a prvi korak moæemo uËiniti u prvoj godini novog milenija. PoËetkom posljednje dekade proπlog milenija mnogi smo svojatali ”naπu” Podravku. Trebala je biti naπa, podravska, jer mi (zaposleni, penzioneri, lokalno stanovniπtvo...) smo ju i stvarali. Onda je doπao, sada se svi slaæu, loπ Zakon o pretvorbi druπtvenih poduzeÊa po kojem je Podravka iz druπtvenog niËijeg (a mislili smo da je naπe) vlasniπtva pretvorena u dioniËko vlasniπtvo. Podravkaπi i Podravci su se iskazali, doduπe ne u potpunoj dovoljnosti, i upisali 36 posto vlasniπtva. Podravka je tom pretvorbom iz druπtvenog postala preteæito dræavnim vlasniπtvom. I onda malo pomalo πto smo glasnije zagovarali tezu da bi Podravka trebala biti naπa, a cijena dionica rasla, to je sve viπe ”grlatih” hrlilo u ekspoziture brokerskih kuÊa ne bi li πto povoljnije zatræili svoje dionice, bile one otplaÊene ili neotplaÊene. I umjesto da mi budemo sve viπe vlasnici, bivali smo sve manje. Neki drugi postajali su mali ili veÊi vlasnici ”naπeg” poduzeÊa i razmjerno tome utjecali na upravljanje njime. Novi milenij pruæa nam i drugu priliku da cijelu stvar vratimo u æeljeni (po)tok. Ova godina trebala li znaËiti prekretnicu u odnosu dræave prema malim dioniËarima i zaposlenima i to s nekoliko osnova. Prije svega izmjenom Zakona o pretvorbi trebalo bi biti omoguÊeno obnavljanje raskinutih ugovora za obroËnu otplatu dionica te puno povoljnija kupnja za jednokratnu uplatu. Nadalje, dræava Êe stimulirati projekte tzv. radniËkog dioniËarstva ili kako ga u Americi zovu ESOP (Employee Stock Ownership Plan). O ESOP-u vrlo ozbiljno razmiπlja i na njegovoj pripremi radi i Podravkina Uprava. Neke banke imaju ili pripremaju kreditne linije ”dionice za dionice” gdje Êe prihvaÊati kao jamstvo dionice i na temelju njih davati kredite za kupnju novih dionica. Ovo su tek neke od moguÊnosti da neπto πto je trebalo, a nije, ponovno bude, viπe nego πto je - naπe! No, da bi to bilo nije dovoljna ”kuknjava” i æal za propuπtenim, uËinjenim ili neuËinjenim nego iskrena namjera. Neki Êe reÊi da nema novaca. Moæda nema dovoljno. Ali, ne isplati li se bolje dignuti kredit za kupnju dionica nego novog automobila ili nije li mudro barem dio otpremnina uloæiti u dionice ili ukljuËiti se u buduÊi program ESOP-a... A danas kad je Podravkina dionica duboko potcijenjena, njena kupnja Ëini se dobrim zalogom za buduÊnost.
Veselo na koprivniËkom BoæiÊni domjenak gradonaËelnika gradskom trgu Brojni Podravkaπi su za doËek novog milenija odabrali srediπnji gradski trg i veÊina to nije poæalila. Jer, unatoË pretjeranoj pucnjavi i buci koju su stvarali ljubitelji petardi, bilo je veselo i zabavno. Atmosferu je podigla varaædinska grupa ”Barok”, a lijepe æelje sugraanima uputio je gradonaËelnik Draæen SaËer. Podravka je donirala ”Deit” napitke, Panonska pivovara pivo, Grad i TuristiËka zajednica pripremili su kuhano vino, mnogi su sa sobom donijeli πampanjac i najlua najduæa noÊ protekla je gotovo kao i u brojnim europskim gradovima.
Ovogodiπnji BoæiÊni domjenak kojeg je priredio gradonaËelnik dr Draæen SaËer za Ëlanove poglavarstva, vijeÊa, predstavnike Æupanije, sudstva, πkolstva, politiËkih stranka, udruga, sveÊenstvo, gospodarstvenike, novinare bio je mjestom niza srdaËnih susreta. Uz dobre æelje koje su uputili Draæen SaËer, æupan Nikola Gregur, veleËasni Leonard MarkaË razgovaralo se o postignutom u 2000. godini, te oËekivanjima u 2001. Zabiljeæili smo tako susret gradonaËelnika sa zamjenikom predsjednika Uprave Podravke Æeljkom –urina, Ëlanom Uprave Davorom Cimaπem i direktorom Panonske pivovare Æeljkom MarkoviÊem.
StruËni osvrt
”Studena” - voda za novi milenij Piπe: Boris ©epetavec, tehniËki rukovoditelj Tvornice ”Studenac”
Svi se veÊ slaæu da Êe 21. vijek biti vijek voda. Kaæe se da æivot zapoËinje s vodom i s vodom prestaje. Voda je uvijek bila vjeËni izvor mladosti, a u legendama koje se prenose s koljena na koljeno uvijek je simbol vjeËnom æivotu, ili se spominje Ëudotvorna voda. Voda je mitska stvar, najËeπÊe spominjana kao eliksir æivota. Znanstvenici odavno upozoravaju na male zalihe vode za piÊe na Zemlji, jer - ne zaboravimo 97,5 posto vodenih povrπina na Zemljinoj kugli je slano. Demografi predviaju da Êe 2025. godine na zemlji biti 8 milijardi
stanovnika. Predvianja za 21. stoljeÊe su da Êe se potroπnja vode poveÊati 17 posto u poljoprivredi, oko 20 posto u industriji, a Ëak do 70 posto u domaÊinstvima. A od ukupne koliËine vode na Zemlji samo se 1 posto moæe koristiti za piÊe! StruËnjaci stalno upozoravaju da pola ËovjeËanstva nema dovoljno vode ili ima nezdravu vodu za piÊe. ©to dalje, situacija Êe biti sve gora zbog stalnog oneËiπÊavanja okoline i prirode te loπeg upravljanja i gospodarenja vodenim izvorima. Danas milijarda ljudi nema osiguran pristup vodi, a dvije milijarde nemaju Ëiste vode za piÊe. Prema izvjeπtaju Svjetske zdravstvene organizacije tri milijarde ljudi u svijetu ne æive u higijenskim uvjetima
zbog nedostatka vodovoda i kanalizacije, a 3,4 milijuna ljudi svake godine umire od bolesti vezanih uz oneËiπÊenje voda. Zbog svega ovoga moæemo biti sretni πto je kod nas situacija ipak mnogo bolja, jer rijetka su podruËja u Ëitavoj Europi kao πto je naπa dræava, nedirnuta i Ëista, bogata prirodnim ljepotama. A u njoj je Lipik, zelena oaza s izvorima mineralne vode i izvorske vode smjeπtenima na obroncima Psunja, gdje u podnoæju teËe rijeka Pakra, u Ëijem gornjem toku obitavaju rijeËne pastrve. Na obroncima listopadnih πuma lipe, hrasta, graba i bukve, s pomijeπanim nasadima divljih treπanja i voÊnjacima te planinskim livadama i poljskim cvijeÊem izvi-
re ”Studena” - bistra i hladna izvorska voda. I dok mineralna voda ”Studenac” dolazi iz zemaljskih dubina, izvorska voda ”Studena” probija se na povrπinu izmeu granitnih stijena Psunja kao pravi biser prirode. Uz mali postotak minerala (naroËito natrija) i bioloπki Ëista, ”Studena” je pravi dar prirode. Mogu je piti mladi i stari, bolesni i zdravi, i to u neograniËenim koliËinama. Izvorska voda za piÊe ”Studena” zato je pravi izazov buduÊnosti. HoÊe li u novom stoljeÊu i novom mileniju, u koje smo uπli, voda biti skuplja od zlata? HoÊe li voda biti ”element 21. stoljeÊa”? U svakom sluËaju, ”Studena” ima neupitnu perspektivu, jer su njena izvoriπta bogata vodom za novo stoljeÊe.
Piπe: Zvonimir MrπiÊ
Broj 1541 Petak 5. sijeËnja 2001.
3
Naπa anketa: ©to Podravkaπi oËekuju od 2001. godine
Nek’ bu posla, budu i plaÊe... Pripremio: Hrvoje ©labek Snimke: Nikola Wolf
Kako to obiËno biva, nakon ”najlue noÊi u godini” strasti se brzo smiruju i svakodnevica se ponovno poËinje vrtjeti svojim uobiËajenim tempom. Ipak, svaki poËetak nove godine zgodna je prilika za prigodno iskazivanje oËekivanja i æelja pa smo i mi nekolicinu Podravkaπa zamolili da nam prenesu svoje. Usput smo doznali kako su proveli doËek nove godine, πto moæe posluæiti i kao neka vrsta inventure sadræaja njihovih novËanika na kraju godine koja je bila puna obeÊanja, a priliËno πkrta ispunjenjima.
nosti za izaÊi nekamo. Bilo je veselo, ali moæda bi u veÊem druπtvu, u nekom drukËijem raspoloæenju bilo bolje, no nema moguÊnosti. Neπto bi se trebalo promijeniti da i mi, ”niæi” radniËki sloj moæemo si priuπtiti da barem jedanput na godinu nekamo izaemo. Raspodjela je plaÊa nepravedna, neki nemaju deset æeludaca i ne treba im deset kuÊa. Ne vjerujem da netko moæe dati takav doprinos da on ima dvadeset radniËkih plaÊa za jedan mjesec. To je za mene nepojmljivo. Pero LukπiÊ, Sektor za odræavanje - Ja nisam doËekivao novu godinu organizirano, nego u krugu obitelji. ©to se posla tiËe, ima ga za ”Odræavanje” dosta, ali kakva Êe biti organizacija iza Nove godine, to ovisi o viπim hijerarhijskim strukturama. OËekujem ono πto svaki normalan Ëovjek oËekuje - da ima veÊu plaÊu, da ima kvalitetnog posla, znaËi da ima osobnog uspjeha. Ja, konkretno, nemam stan i æelio bih u novoj godini steknuti stan.
Stjepan Varmuæa, zapovjednik vatrogasne postrojbe u Sluæbi za zaπtitu od poæara: - Novu godinu doËekali smo dosta dobro, veselo, upravo zato jer smo se nadali da Êe i cijela godina biti takva. A to kakva bude baπ puno ne ovisi o nama. Najbitnije je da krene stabilizacija privrede, a ne da se samo bavimo politiËkim prepuca- Andrija Tiπljavanjima. Treba se primiti onoga od riÊ, recepcioner Ëega æivimo, primiti se viπe posla, a - DoËek je bio manje politizirati. vrlo solidan, u krugu obitelji, biSlavko Hunjec, serviser u Sluæbi lo je veselo. Situza zaπtitu od poacija je tako teπka æara da se ne moæe - Ja sam bio doneπto puno oËema, novu sam kivati. OpÊenito je stanje u dræavi godinu doËekao i politici takvo da nemam nekasa svojima, bilo kvih velikih ambicija. Podravka je i druπtvo jer ne moæe bog zna πto sama prominije bilo moguÊjeniti jer ovisi o politici dræave.
Ismet HadæiselimoviÊ, direktor nove tvornice u Poljskoj - Ja sam bio doma, u obiteljskom krugu. Naæalost, imali smo jedan neugodan sluËaj, tako da nije bilo previπe veselo, ali je sve dobro zavrπilo. BuduÊi da radim vani, oËekujem da Êemo viπe proizvoditi ove godine, a isto tako da Êemo viπe prodavati i ostvariti relativno dobar profit, i da Êemo taj profit, koji Êemo ostvariti vani, na neki naËin vratiti u Hrvatsku. Realno se to moæe oËekivati veÊ ove godine. Privatno, oËekujem da djevojËica od moje æene upiπe fakultet i da svi budemo zdravi i sretni. Ruæa Krapinec, poslovna tajnica u Sektoru za istraæivanje i razvoj - DoËek nove godine provela sam doma, s familijom, s muæem i kumovima, a πto oËekujem? Malo viπe novaca, zdravlja, i da mi se dijete zaposli. Ja bih htjela da to bude u Podravki, ako to bude moguÊe. OËekujem, to jest viπe se nadam, da Êe i situacija u dræavi biti bolja. Suzana »aËiÊ, Razvoj slastica u Sektoru za istraæivanje i razvoj - DoËek nove godine bio je familijaran, u krugu obitelji. Od
ove godine oËekujem neπto puno Êe biti gore nego proπle godine, ali mi bolje nego do sada. SreÊe, zdravlja, se nadamo da Êe biti bolje. Najviπe se a i novaca. Mislim da je veÊ vrijeme bojim da ne ostanemo bez posla. da se gospodarska kola u dræavi Vesna Jurkopokrenu, jer je situacija veÊ teπko viÊ, poslovna tajizdræljiva. Sebi na poslovnom planu nica u Tvornici æelim neπto bolje, napredak u sluæbi. djeËje hrane - DoËek je dobVesna Kosec, ro proπao. Ja sam Tvornica juha bila na trgu, bilo - Naravno da je je samo malo prebilo veselo, na doËeku je uvijek ve- buËno - bilo je previπe pucnjave, πto selo. Od nove se meni ne svia. U svakom sluËaju, godine oËekujem oËekujem da ova godina bude bolja poboljπanje u svemu, a prvenstveno od proπle. Optimist sam, bez obzira na poslu - da imamo posla, sigurnog na sve. S obiteljske strane, neka posla, i da se zaposle mladi. Ako bude kao i proπle godine i bit Êu sretna i zadovoljna. Isto tako, da svi bude posla, bit Êe i plaÊe veÊe. skupa imamo viπe posla, da viπe Gordana Prosenjak, Tvornica ju- radimo i - automatski - viπe zaraujemo. ha - Slavila sam u Mijo Mihoci, krugu obitelji, Pekarnica kao i veÊina, jer - Na doËeku je nemamo novaca bilo jako dobro, za izlazak. Nadaja sam bio u domo se da budu mu u Starigradu. bolje plaÊe, to svi Bilo je lijepo, nemam zamjerke. InaoËekuju, da za doËek iduÊe godine izaemo van. Ëe, za mjesec dana odlazim u miroNa poslu da ima viπe posla i da roba vinu, tj. na poËek jer imam staæa, ali moram Ëekati godine æivota, i to do ide van. 2005. godine. Ovaj mi je doËek bio Josipa Miha- zadnji kao zaposleniku. ©to se oËelec, Tvornica ju- kivanja tiËe, ne oËekujem baπ puno jer mislim da se ne moæe baπ preha - Bili smo s pri- viπe toga dogoditi. Situacija je tejateljima, kod ku- πka. ©to se tiËe zapoπljavanja mlamova, bilo nas je dih ljudi, ne oËekujem da se ove petero - uhodana godine neπto pokrene, moæda ma”ekipa”. Bilo je li- lo. S druge strane, priËa se da bi jepo, bogato, stol dio ljudi mogao ostati bez posla. A je bio prepun, veselje je bilo primje- i mi koji sada odlazimo u mirovinu reno naπem druπtvu. Ne oËekujem mogli bismo joπ doprinijeti jer imaniπta posebno. Svi nam ”prijete” da mo znanja i nismo ”za odbaciti”.
naπa posla
Nova gimnazija kao zajedniËki interes Piπe: Æeljko Kruπelj, gost - kolumnist “VeËernjeg lista”
Svaku gradsku vlast ponajviπe zanima koliko je ”Podravka” spremna investirati u razvoj Koprivnice. U nekim proπlim je vremenima to bio i ”partijski zadatak” Ëelnih ljudi tvrtke, jer se politika izravno mijeπala u njeno poslovanje. Devedesete su godine u tom smislu znaËile grubo otreænjenje, buduÊi da su rat i gubitak træiπta, kao i interesi velikih dioniËara, bitno smanjili moguÊnost zadovoljavanja lokalnih interesa. Dovoljno je prisjetiti se samo razoËaranja koje je uslijedilo kad je ”Podravkino” vodstvo odbilo sudjelovanje u izgradnji preostale dvije faze Gradskog stadiona. Pravog rezultata nisu dali ni viπegodiπnji razgovori o bioloπkom proËistaËu otpadnih voda, kao financijski najzahtjevnijem infrastrukturnom i ekoloπkom problemu Koprivnice. Otada se meusobni dijalog mahom svodi na
modalitete naplate komunalne naknade. Lokalni su politiËari, sve u svemu, frustrirani time πto tvrtka oblikuje svoju poslovnu filozofiju mimo njihova utjecaja. U ”Podravkinoj” su, pak, sedmerokatnici nerijetko iznenaeni provincijalnom uskoÊom gradskih duænosnika. No, moæda i u tome dolaze neki novi vjetrovi. ”Podravka”, naime, viπe nije ”koprivniËka tvrtka”, kako je to predsjednik Uprave Darko Marinac naglasio u svom novogodiπnjem obraÊanju javnosti, ali Êe biti i ostati ”srednjoeuropska tvrtka sa sjediπtem u Koprivnici”. Nije tu u pitanju samo jeziËna zaËkoljica, veÊ suπtinska razlika u promiπljanju buduÊnosti. ”Podravka” Êe, drugim rijeËima, imati svoja proizvodna i prodajna srediπta u nizu zemalja, ali Êe se tim sloæenim sustavom upravljati iz Koprivnice. Mali grad od tridesetak tisuÊa stanovnika ne mora biti limitirajuÊi
faktor ”Podravkina” razvoja, s obzirom na to da su mnoge poznate svjetske kompanije takoer zadræale svoja sjediπta u gradiÊima u kojima su i osnovane. Da bi to bilo moguÊe, ”Podravka” ipak mora ulagati u svoj matiËni grad. Novo je poslovodstvo, Ëini se, toga dovoljno svjesno, pa Marinac nudi koprivniËkim vlastima dugoroËniji dogovor oko sufinanciranja projekata za koje je tvrtka izravno zainteresirana. Ponajprije se to odnosi na novu zgradu gimnazije, ali i na dio komunalne infrastrukture. Baπ je primjer gimnazije najpogodniji da bi se ukazalo na novo usmjerenje ”Podravkina” razvoja. Umjesto da podupire otvaranje nastavnih odjeljenja za proizvodna zanimanja, πto je desetljeÊima Ëinio, koprivniËki Êe prehrambeni div u godinama koje dolaze biti usmjeren na visokostruËne kadro-
ve, od brojnih inæenjera, u rasponu od tehnologa do informatiËara, preko poznavalaca barem dvatri svjetska jezika, pa do ekonomista i pravnika svih usmjerenja. Takvi bi se u πto veÊoj mjeri trebali pronalaziti u samoj Koprivnici i bliæoj okolici, πto je daleko jeftinije i dugoroËnije od dovoenja struËnjaka iz drugih sredina. Jedino kvalitetna gimnazija garantira upise na te atraktivnije zagrebaËke i inozemne fakultete, pa naposljetku ne moæe uzmanjkati ni kadrova za ”Podravkin” menadæment. KoprivniËka je gimnazija uvijek bila meu boljima u Hrvatskoj, no posljednjih je godina toliko pritisnuta prostornim problemima i neadekvatnom opremom da sve teæe zadovoljava te visoke kriterije. U zgradi srednjoπkolskog centra, gdje su sve tri koprivniËke πkole, odavno veÊ nema dovoljno
uËionica, pa se ni dio nastave ne odræava u predvienoj satnici. Bez gradnje nove gimnazijske zgrade neÊe biti kvalitativnih pomaka, Ëime se i koprivniËkoj djeci smanjuju πanse da svoje karijere grade u tako zahtjevnoj tvrtki kao πto je internacionalizirana ”Podravka”. Sada je na gradskim vlastima da sjednu s ”Podravkinim” poslovodstvom i najkonkretnije se dogovore o zajedniËkim koracima u ”operaciji gimnazija”. InaËe, idejni je projekt zgrade veÊ napravljen, s njime je veÊ upoznato i nadleæno ministarstvo, a potpisivanje sporazuma o sufinanciranju od strane grada i ”Podravke” natjeralo bi i dræavnu vlast da koprivniËku gimnaziju uvrsti u proraËun za 2002. godinu. MarinËevo javno obeÊanje da Êe tvrtka koju predvodi biti uporna i dosljedna u podupiranju toga projekta nipoπto ne smije biti propuπteno.
4
Broj 1541 Petak 5. sijeËnja 2001.
Tvornica djeËje hrane
©esnaest vrsta djeËje hrane u πesnaest zemalja i to je - sve. Æalosno, ali je tako! kazala je direktorica DjeËje hrane Zora Lokotar i zavrπila: - Uskoro, kao πto rekoh, odlazim u mirovinu, uzet Êu otpremninu i posvetit Êu se posve drugim poslovima. U ovoj tvornici ima mladih i struËnih ljudi koji Êe me uspjeπno zamijeniti. Uostalom, bez svakoga se moæe! _ _ _
Piπe: Mladen PavkoviÊ Podravkina Tvornica djeËje hrane navrπila je 30 godina uspjeπnog rada. PoËeli su s proizvodnjom od oko 150 tona, a ta je proizvodnja iz godine u godinu naprestano rasla. NajveÊu proizvodnju dosad su zabiljeæili 1989. godine, kad su velike koliËine djeËje hrane izvozili u Rusiju (oko 40 posto ukupne proizvodnje), ali i druge zemlje. - Joπ nismo uspjeli dostiÊi tu razinu proizvodnje, no za 2000. godinu oËekuje se premaπaj godiπnjeg poslovnog plan, buduÊi da smo u jedanaest mjeseci ostvarili oko 95 posto godiπnjeg plana tvornice - kaæe dugogodiπnja direktorica Zora Lokotar, koja se ovih dana sprema u mirovinu. U ovoj se tvornici, kao πto je poznato, proizvode dvije skupine proizvoda: djeËja hrana i granulirani proizvodi (bomboni, Ponita...), zatim tu je i pπeniËni gris, ali i usluæno proizvode Vegetu - medaljone. (To je inaËe proizvod tvornice Vegete, ali oni imaju tehnologiju i za ovu vrstu proizvoda). NajveÊim dijelom ti se medaljoni izvoze, a manje se prodaju na domaÊem træiπtu. - Naπ osnovni proizvod je djeËja hrana koju proizvodimo - πesnaest vrsta. Neke vrste proizvodimo iskljuËivo za rusko træiπte, kao πto su, primjerice, proizvodi na bazi heljde. Heljda je specifiËna ishrana na koju su ruska djeca navikla, no izvoz za Rusiju joπ je daleko od 1989. godine. Osim u tu zemlju, naπe proizvode prodajemo u πesnaest zemalja, ali u mnogo manjim koliËinama. U zadnje vrijeme vrlo mnogo proizvoda plasiramo na træiπta bivπe Jugoslavije, posebno u Bosnu, Sloveniju... kaæe direktorica. Na hrvatskom træiπtu najviπe se traæi ”»okolino”. On Ëini 85 posto ukupne proizvodnje i to je tzv. lider proizvod! - I kod nas ima odreenih prob-
Zora Lokotar lema, ali zasad ih uspijemo rijeπiti. Imamo struËan tim koji zna svoje poslove. Mali smo kolektiv, od svega 126 ljudi, ali Ëini mi se da ”svi” diπu kao jedan. Dakle - mi smo uhodan i dobar kolektiv, premda bi to trebali reÊi drugi, a ne mi - rekla je Zora Lokotar, te ”osjetila potrebu” da pohvali druge: - U naπem radu zadovoljni smo s Podravkinom Nabavom koja nam uvijek na vrijeme osigura i sirovine i ambalaæu i sve πto nam je potrebno, a osobito smo zadovoljni s ”KoprivniËkom tiskarnicom”, jer sve πto trebamo rade brzo, pa Ëak nekada i ”preko noÊi”. Meutim... πto se tiËe investicija, njih veÊ dugo nije bilo u naπoj tvornici, barem ne znaËajnijih. Zadnje πto je kod nas montirano bio je suvremeni granulator. Bilo je to prije tri godine... Na kraju se Zora Lokotar osvrnula na inovacije u Podravki: - Ranijih je godina bila praksa da su radnici ako su neπto izumili, odnosno ako su unaprijedili proizvodnju, mogli ostvariti i odreenu naknadu. Meutim, danas toga viπe nema. Eto, –uro Briπki iz Sektora ”Inæenjering” unaprijedio je pakovanje meda-
Ruæica PetrovËiÊ ljona od 150 grama i ja sam viπe puta predloæila da se taj Ëovjek nagradi, ali niπta nije bilo od toga. Od nas je za veliko zalaganje dobio malu poπiljku naπih proizvoda
U povodu 30. obljetnice proizvodnje djeËje hrane u Podravki organizirana je i velika nagradna igra za naπe potroπaËe pod nazivom ”S medvjediÊa pet u Ëarobni Lino svijet!” - Ta je nagradna igra naiπla na vrlo veliki odaziv naπih potroπaËa (stiglo je oko 110.000 kuverti!). Nagradili smo 2000 potroπaËa, od kojih je tridesetero posjetilo Koprivnicu i naπu tvornicu, gdje su se upoznali s proizvodnjom - ka-
zala nam je product menadæerica Ruæica PetrovËiÊ. Uz tu veliku nagradnu igru, Podravka svake godine (ovo je veÊ dvadeset i treÊa) nagrauje svoje vjerne male potroπaËe djeËjim kalendarom na kojima je medvjediÊ Lino ”u glavnoj ulozi”. Pored ovih markentiπkih akcija, Ëesto se ukljuËuju u razna sponzorstva gdje su glavni akteri djeca. Takoer pomaæu razne udruge i ustanove koje skrbe o najmlaima, a Lino je glavni sponzor i popularne tv-emisije ”Turbo limaË show”. - Sve ove aktivnosti usmjerene su na poveÊanje prodaje i poznatosti proizvoda. Kroz maskotu Lino promoviramo sve naπe proizvode koji su pod tom markom. Istraæivanja su pokazala da vrlo pozitivne reakcije kod djece, ali i kod roditelja, ima medvjediÊ Lino. Njega naprosto oboæavaju stari i mladi - istaknula je Ruæica PetrovËiÊ.
Meu 16 vrsta djeËje hrane Podravka ”»okolino” je uvjerljivo prvi
Zabiljeæeno u Tvornici Koktel peciva
Optimizam na poËetku godine Piπe: Mladen PavkoviÊ Kad smo posjetili Tvornicu Koktel peciva od direktora Milisava ManjiÊa saznali smo da je poslovanje u posljednje vrijeme u jednom blagom minusu, a direktor je objasnio i razlog: - Radi se o tome da smo za Tvornicu juha i Vegete jedno vrijeme radili odreene koliËine Vegete, pa je, stjecajem okolnosti, prihod knjiæen na Tvornicu juha, a troπkovi na nas... No, tu stavku sada nastojimo razjasniti, pa ukoliko Êe sve biti kako treba, onda Êe, vjerujem, naπe poslovanje biti pozitivno ili na nuli. Ova tvornica trenutno zapoπljava oko 130 zaposlenika, a proizvode standardni asortiman: Kviki proizvode i Dolcelu. - Jedna i druga proizvodnja na razini su prijaπnje godine. No, oËekivali smo ipak neπto viπe. Imamo kvalitetne proizvode, a na slabiju realizaciju vjerojatno su utjecale neπto viπe cijene gotovih proizvoda. »ini mi se da su (pre)visoke
Milisav ManjiÊ cijene odreenih proizvoda na neki naËin ”koËnica” za joπ veÊu realizaciju, jer danas je presudno imati kvalitetan i relativno jeftin proizvod. Samo tako se moæe konkurirati na domaÊem i svjetskom træiπtu. Mi smo u proizvodnji, tijekom proteklih pet - πest godina, dobrano ”skresali” sve troπkove, meutim, Ëesto se zaboravlja da cijenu jednog proizvoda
ne Ëine samo troπkovi proizvodnje, veÊ i oni tzv. nadgradnje. ”Podravka” bi trebala u svim segmentima jednako djelovati u smanjenju troπkova, jer bi samo na taj naËin, uz kvalitetu koju imamo, mogli biti jeftiniji na træiπtu. A danas je situacija takva da potroπaËi radije kupuju i loπiji proizvod, po umanjenoj cijeni, nego kvalitetniji i skuplji - kaæe direktor ManjiÊ. Kad smo ga pitali da li postoji moguÊnost proπirenja njihova asortimana, ManjiÊ je rekao kako su nedavno potpisali ugovor s jednom tvrtkom za koju Êe obavljati odreenu proizvodnju. - Neπto konkretnije zasad vam o tome ne mogu kazati, ali da nam je takvih i sliËnih angaæmana viπe, bili bismo mnogo zadovoljniji. ZahvaljujuÊi tom poslu ostvarit Êemo i neπto veÊu zaposlenost. Osim toga, o proπirenju proizvodnje veÊ imamo pregovore i s nekim drugim partnerima, ali o tome Êemo viπe kad za to doe vrijeme. U Tvornici Koktel trenutaËno nema-
Za proizvode Tvornice koktel otvaraju se i neka nova træiπta ju zaposlenih na odreeno radno ocjenjuje 2000. poslovnu godinu, na vrijeme... πto je odgovorio: - Zbog smanjene ukupne proiz- - ObiËno za svaku godinu kaæevodnje jedan dio radnika usmje- mo da je teπka, ali ova je uistinu rili smo i u druge tvornice. To u bila takva. No, raduje πto se otva”Podravki” nije niπta novo i ljudi raju neka nova træiπta, tako da Êe su se na to veÊ naviknuli. Ide se biti πansi i za prodaju odreenih raditi tamo gdje ima posla. proizvoda koje do sada nismo Direktora Koktela pitali smo kako uspjeli realizirati kako treba.
Broj 1541 Petak 5. sijeËnja 2001.
UBIUDR-a Podravke organizirala doËek Nove godine u Vukovaru
U novogodiπnjoj noÊi vijenci i svijeÊe za stradale Vukovarce Udruga branitelja, invalida i udovica Domovinskog rata djelatnika ”Podravke” veÊ treÊi put zaredom organizirala je doËek Nove godine u Vukovaru. Tamo su branitelji iz cijele Hrvatske, zajedno s rodbinom poginulih i nestalih, podno Kriæa kod uπÊe Vuke u Dunav - toËno u ponoÊ poloæili vijence i zapalili svijeÊe. Vukovar je, za razliku od dvije proπle godine, bio u pravom novogodiπnjem ”πtimungu”, a prvi je put prireen doËek Nove godine na otvorenom, na srediπnjem gradskom trgu. Meutim, doËek novog milenija u organizaciji naπe Udruge i ovog je puta naprosto ”zasjenio” sve ostalo πto se te silvestarske noÊi dogaalo u ovome gradu - heroju. Oko 23 sata veliki broj ljudi poËeo se okupljati na platou ispred crkve Sv. Filipa i Jakova, gdje je potom vukovarski gvardijan Zlatko ©eper sluæio liturgijsku molitvu
za poginule i nestale te za novo tisuÊljeÊe. Nakon toga kolona ljudi s upaljenim bakljama i vijencima krenula je polumraËnim ulicama grada do Kriæa, gdje su bili toËno u ponoÊ. - Vukovar Êe joπ dugo pamtiti ovaj doËek - kazao je predsjednik ”Podravkine” Udruge Mladen PavkoviÊ. Naime, naπa tuæna i dostojanstvena kolona proπla je pored pozornice na kojoj se odvijao program, a tom prigodom mnogo mladih nam se i pridruæilo. Po nekim pokazateljima kod Kriæa je toËno u ponoÊ bilo preko pet stotina ljudi, a kasnije je doπlo joπ i viπe. Pored predsjednika naπe Udruge, okupljenima se obratio i predstavnik Kluba Vukovaraca mr. Ivan Hubalek i dozapovjednik tzv. ”Somborske skupine” Branimir Petener. Oni su zahvalili ”Podravkinim” braniteljima za organizaciju ovog dosto-
janstvenog novogodiπnjeg skupa koji se razlikovao od svih drugih. - Nitko ne smije zaboraviti one koji su branili Vukovar, ali i druge hrvatske gradove i sela. Meutim, sve se ËeπÊe ti ljudi zaboravljaju ili bolje reËeno stavljaju na marginu - rekao je Petener. Svoje brzojave podrπke organizatorima su uz ostale poslali i Ured predsjednika Republike, ministar hrvatskih branitelja Ivica PanËiÊ i predsjednik Hrvatskog sabora Zlatko TomËiÊ. Osim toga, treba naglasiti da je tim povodom predstavnike ”Podravkine” Udruge, uoËi odlaska na put, primio i gradonaËelnik grada Koprivnice dr. Draæen SaËer. - Na inicijativu vaπe Udruge nedavno smo poslali pismo gradonaËelniku Vukovara u kojem predlaæemo da Koprivnica i Vukovar i sluæbeno postanu gradovi prijatelji! - kazao je dr. SaËer.
Zabiljeæeno u Podravkinim diskontima prije blagdana
Bonovi pridonose poveÊanju prometa Piπe: Ines Banjanin Predblagdanske su guæve bile neizbjeæne u gotovo svim trgovinama. Izuzetak nisu niti Podravkini diskonti u ulici Ante StarËeviÊa i Kneza Domagoja te ”Kifla” na Trgu slobode. Tome su doprinijeli i bonovi Podravke i Sindikata. Na pitanje kada je bio najveÊi promet i kako su zaposlenici Diskonta 2 u ulici Kneza Domagoja izaπli u susret svojim potroπaËima, voditeljica diskontnog prodajnog centra Ljiljana ©apina kaæe: - NajveÊi je promet bio u tjednu prije BoæiÊa, odnosno od 18. do 25. prosinca kada je dnevni broj potroπaËa bio iznad 1000. Iako je u diskontu zaposleno 17 ljudi, svi su naπi sluæbenici dio svojeg radnog vremena proveli puneÊi police. Kada smo primijetili da pojedinog artikla nedostaje, referenti nabave odmah su reagirali. Iako su police u odreenim trenucima bile praznije, nikada se nije dogodilo da ostanu prazne, a u skladiπtu niËega
nije nedostajalo. Prigovora kupaca gotovo da i nije bilo, a oni rijetki odnosili su se na Ëekanje u redu za blagajnu. To se na æalost nije moglo izbjeÊi, ali nije se Ëekalo duæe od 10 - 15 minuta i sve su Ëetiri blagajne radile. Moæemo reÊi da smo bili dobro organizirani.
Mirjana Cahunek, poslovoa Diskonta 2, rekla je kako se tih dana najviπe traæio margarin, kojeg se u nekoliko navrata interventno nabavljalo, zatim ulje, groæice, pudinzi i sve druge potrepπtine za spravljanje kolaËa. O bonovima koji su se mogli potro-
U Podravkinom Diskontu 2 dnevno je bilo i do tisuÊu kupaca
Mjeπoviti pjevaËki zbor i Tamburaπki orkestar KUD-a ”Podravka”
BoæiÊni koncerti U vrijeme boæiÊnih blagdana Mjeπoviti pjevaËki zbor i Tamburaπki orkestar KUD-a ”Podravka” u crkvi sv. Antuna Padovanskog (23. prosinca) i u crkvi sv. Nikole Biskupa (26. prosinca) u Koprivnici prigodnim pjesmama i svirkom nagradili su posjetitelje svojom interpretacijom. Mjeπoviti pjevaËki zbor pjevao je narodne boæiÊne pjesme te djela od R. Matza, J. F. Wadea, dok je Tamburaπki orkestar odsvirao djela J. Straussa i T. Albinonia, a zajedniËki su izveli Tihu noÊ. Pratnja na orguljama bila je prof. Natalija Imbriπak, a zborom i orkestrom dirigirali su Ivica MartinËeviÊ i Kreπo LukaËiÊ. U Ëetvrtak 28. prosinca Mjeπoviti pjevaËki zbor KUD-a ”Podravka”, PuhaËki orkestar iz KoprivniËkog Ivanca, te Zdenka KovaËiËek, Barbara Otman i zbor ”Rasinja” u dvorani ”Domoljuba” u Koprivnici poklonili su gra an im a Ko privn ice izvan d red an u go aj b o æ iÊn ih b lag d an a.
Izloæba ”Rastanak sa stoljeÊem” u Zagrebu
Sudjelovale Vlatka Kordina i Nada Dombaj U organizaciji Hrvatskog likovnog druπtva u Zagrebu, u knjiænici i Ëitaonici ”Vladimir Nazor” za kraj godine prireena je izloæba pod nazivom ”Rastanak sa stoljeÊem”. Izmeu brojnih slikara i kipara na izloæbi su sudjelovale i dvije Ëlanice Podravkine Likovne sekcije - Vlatka Kordina i Nada Dombaj. A. V. πiti u bilo kojoj Podravkinoj maloprodaji govori direktor maloprodajnih i opÊih prodajnih poslova Zlatko SamoπËanec: - Bonovi su mnogo doprinijeli broju potroπaËa, ali niti bez njih broj ne bi bio manji od prosjeËno 900 kupaca dnevno. Mislim da ih je do sada iskoriπteno 70 posto i to veÊim dijelom upravo u ovom diskontu. Podravkini su bonovi upotrebljivi do 31. sijeËnja, a bonovi Sindikata do 28. veljaËe. Osim Podravke i druga su poduzeÊa kod nas koristila svoje bonove, πto nije neuobiËajeno, jer smo zanimljivi radi πirine asortimana i najpovoljnijih cijena u gradu svih Podravkinih proizvoda. U naπem je diskontu 75 posto ponuene robe Podravkine proizvodnje, a preostalih 25 posto je roba drugih proizvoaËa. Na taj naËin popunjavamo veliki prostor diskonta i ujedno potroπaËu nudimo moguÊnost kupnje i ostalih proizvoda primarnih u domaÊinstvu, kao πto su πeÊer, ulje, sol, sredstva za ËiπÊenje, neizbjeæni slatki program i sl. U drugim naπim maloprodajama imamo iskljuËivo Podravkine proizvode. ”Kifla” nudi uglavnom pekarske proizvode i
Humanost na djelu
nu, odjeÊu, ogrjev... Povodom 6. godiπnjice rada udruge 21. prosinca 2000. godine ”Danica” je svojim Hrvatska udruga gluhoslijepih oso- proizvodima darivala Ëlanove udruba ”Dodir” je neprofitna, nevladina ge ”Dodir”, kojima je i ova relaorganizacija osnovana o BoæiÊu 1994.godine na inicijativu gluhoslijepih osoba, s osnovnim ciljem da pruæi pomoÊ gluhoslijepim osobama u prevladavanju njihovih audiovizuelnih zapreka s kojima se svakodnevno suoËavaju pri ukljuËivanju u sve tijekove normalnog æivota. VeÊina Ëlanova, uz ostale poteπkoÊe na koje nailaze, suoËavaju se i s problemom materijalne oskudice. Mnogi od njih su radi prirode svog oπteÊenja nezaposleni, u invalidskoj mirovini ili su zaposleni s polovicom radnog vremena na poslovima s niæom ili srednjom struËnom spremom te im Ëesto nedostaju materijalna sredstva potrebna za hra-
asortiman prilagoen πkolskoj djeci. U planu je i ureenje Ëetvrtog duÊana na trænici u kojemu Êemo ponuditi neπto novo, πto je za sada tajna. Osim u Koprivnici, trgovine imamo u Zagrebu, Sisku, Rijeci, Osijeku i Lipiku, a cilj je da svaka naπa regija ima svoju vlastitu maloprodaju. Jesu li bonovi pozitivno rjeπenje? - Nama u svakom sluËaju donose viπe rada nego inaËe, meutim pozitivno je πto se novac ne odlijeva nego ostaje unutar Podravke i naplata je trenutaËna. Kupci niËim nisu ograniËeni i mogu u vrijednosti bona izabrati bilo πto iz naπe ponude. Ovoga smo puta imali dovoljno vremena za pripreme u vidu servisiranja informatike, nabave najtraæenijih proizvoda i pripreme skladiπnog prostora. Spremni smo na suradnju kada bonovi budu ponovo u opticaju. Koja su oËekivanja u novoj godini? - Naπ prvenstveni cilj nije zarada, nego opskrba Podravkinim p r oi z v odi m a. Radimo na eduk ac i j i naπi h l j u di, a t rud donosi i r e z ul tate . Mi smo uvijek opt im i sti Ë ni - r ekao je na kraju r az gov or a Zl at ko SamoπËanec.
Druπtvena prehrana
Jelovnik
”Danica” darivala Ëlanove udruge ”Dodir” Piπe: Mirela SeveroviÊ
5
tivno mala pomoÊ puno znaËila, te je zaista doπla u prave ruke. Svi Ëlanovi, volonteri i prijatelji ove udruge veselo su i na svoj poseban naËin proslavili ovaj dan.
8. 1.
ponedjeljak
- Varivo vojniËki grah, kolaË s linoladom
9. 1.
utorak
- –uveË, rizi-bizi, salata
10. 1.
srijeda
- Pohana svinjetina, dinstani krumpir, salata
11. 1.
Ëetvrtak
- JuneÊi ragu, tijesto puæiÊi, salata
12. 1.
petak
- ©pek fileki, krumpir pire, salata,
NOVINE DIONI»KOG DRU©TVA PODRAVKA
PomoÊ u prave ruke
OsnivaË i izdavaË: PODRAVKA, prehrambena industrija, d.d. Koprivnica Direktorica Sluæbe za interno komuniciranje: Jadranka Lakuπ Glavni i odgovorni urednik: Branko Peroπ Redakcija lista: Boris Fabijanec, Mladen PavkoviÊ, Branko Peroπ, Slavko PetriÊ i Hrvoje ©labek Fotograf: Nikola Wolf GrafiËki dizajn: Jana i Ivana Æiljak, FotoSoft
GrafiËko ureenje: Vanesa GrgiÊ Tisak: KoprivniËka Tiskarnica d.o.o. Koprivnica Naklada: 8300 primjeraka List izlazi svakog petka i primaju ga svi radnici besplatno. Adresa uredniπtva: Ulica Ante StarËeviÊa 32, 48000 Koprivnica Telefoni - direktni: 651-505 (urednik) i 651-503 (novinari) Faks: 621-061 e-mail: novine@podravka.hr
6
Broj 1541 Petak 5. sijeËnja 2001.
SveËanost obiljeæavanja 45 godina æenskog rukometa u Koprivnici - u rijeËi i slici
Slavlje i prisjeÊanje na lijepe sportske dane Tekst: Slavko PetriÊ Snimke: Nikola Wolf KoprivniËki dan æenskog rukometa okupio je sve rukometaπice, trenere i sportske rukovoditelje koji su klub doveli do 45. roendana. Bilo je to svojevrsno druæenje i prisjeÊanje na lijepe sportske dane. Najviπe je bilo onih koji su bili u Podravki, ali nije zaboravljeno ni jezgro iz kojeg je izniknuo koprivniËki æenski rukometni klub kojem se skida kapa u Europi i svijetu. Kamera naπeg fotoreportera pribliæila nam je mnoge (puno toga je ostalo i u zalihi) koji su dali svoj doprinos æenskom rukometu u Koprivnici, sportu koji je u 45 godina zabiljeæio toliko svijetlih trenutaka u bivπoj dræavi, u Hrvatskoj i u Europi.
Ovo su djevojke i treneri koji su pokrenuli 1955. godine rukometni æenski sport u Koprivnici. Zakotrljali su rukometnu loptu koja se nikada zaustaviti neÊe. Posebice pamte prvu utakmicu kada su u Koprivnici pobijedili bjelovarski GrafiËar sa 7:4 na igraliπtu pokraj stare gimnazije. U sredini je nastavnik tjelesnog odgoja Vinko Zember koji je bio i prvi trener.
Ovo je manji broj djevojaka i klupskog vodstva koji su 1996. godine osvojili Kup kupova i Super kup. Nedostajale su djevojke koje sada nisu viπe u Podravki. Europski naslov osvojile su Petika, Bakai, Mihoci, KrajnoviÊ, Koroπec, GreguriÊ, ©poljar, HasagiÊ, Zirdum, Æuæul, Trtanj, Damitπova, Slonjπak, Hrg, Zubko, Botica, Garnusova i Sinjerec. Slavlju u Koprivnici pridruæila se i Ana Slonjπak (u kolicima, nakon prometne nesreÊe)
Na sveËanosti se okupio velik broj djevojaka koje su u prvoligaπkoj sezoni 1966/67. osvojile naslov prvakinja Jugoslavije, a ponovile ga i godinu dana kasnije. Pod vodstvom trenera Josipa Samaræije ostvarile su tada najveÊi uspjeh koprivniËkog sporta. Igrale su na Gradskom stadionu pod rasvjetom uz fanatiËno navijanje. Kada su one igrale, grad je bio pust...
Rukometno slavlje bila je i prigoda da se koprivniËka sportska javnost oprosti sa Snjeæanom Petikom kao igraËicom. Djevojka iz Vinkovaca, koja je svu svoju mladost podarila Podravki i s njom osvojila πto god se moglo u Hrvatskoj te prvo mjesto u Europi, zaduæila je koprivniËki sport kao malo tko. Igrala je i u reprezentaciji Europe i svijeta i teπko da Êe u dogledno vrijeme tko to postiÊi. Buran pljesak i mnogo poklona od klupske uprave (na slici predaje joj predsjednik Upravnog odbora RK Podravka Damir PolanËec) ispratili su Snjeæanu u rukometnu ”mirovinu”.
Predstavljena monografija ”Rukometni klub Podravka 1955 - 2000”
Rukometna monografija svjetskog sjaja Piπe: Slavko PetriÊ
Ovo su veteranke RK Podravka. Odigrale su i meusobni susret u kojem su pobijedile plave. No nisu to ”otpisane” igraËice. Mnoge joπ igraju rukomet. Zapaæene nastupe imale su na veteranskim turnirima u Umagu gdje su u nekoliko navrata osvajale i pobjedniËki naslov.
Snimili smo i gotovo sve vratarke koje su Ëuvale mreæu prvog sastava Podravke. (S njima se æeljela slikati i Davorka BraËko - ËuÊi druga s desna - vratarka drugog sastava Podravke; perspektivna cura koja je sigurno æeljela osjetiti kako je to biti meu slavnima).
Uvod u sveËanost proslave 45 godina æenskog rukometa u Koprivnici bilo je predstavljanje monografije ”Rukometni klub Podravka 1955 - 2000” πto je odræano u Podravki. Povijesna monografija, prvi put izdana u povijesti Rukometnog kluba Podravka, predoËena je koprivniËkim novinarima, koji su takoer dali veliki obol u djelovanju kluba, πto je postigao europski i svjetski vrijedne rezultate. Odmah valja istaknuti da je monografija, koja je tiskana na oko 200 stranica, fantastiËnog izgleda - zgotovljena u samo mjesec dana. Za to su se pobrinuli autor Marijan DomoviÊ, urednik Zvonimir VukeliÊ te grafiËki urednik Vladimir Kostjuk. Predsjednik Upravnog odbora Podravke Vegete Damir PolanËec na predstavljanju monografije rekao je: - Naπ klub je u najboljim godinama. Opredijelili smo se za rad s mladima i to s naπeg podruËja. Vjerujem da Êemo u tome uspjeti, a πto se tiËe monografije moramo odati veliko priznanje autoru Marijanu DomoviÊu i Zvonimiru VukeliÊu te Vladimiru
Kostjuku, koji su uloæili veliki trud da bi napravili izuzetnu monografiju, koja se moæe mjeriti sa svim svjetskim tekstualnim i grafiËkim dosezima. Urednik Zvonimir VukeliÊ, urednik u sportskoj redakciji VeËernjeg lista, bio je vjerni pratitelj koprivniËkih rukometaπica na europskim putevima: - Mene je fascinirala Podravka i grad koji je toliko uloæio u rukomet. Bilo bi zlo da to i ne bude zapisano na ovaj naËin na koji smo mi to uËinili - kratko je rekao VukeliÊ. Autor monografije Marijan DomoviÊ rekao je da je sve poËelo 1990. godine kada je Podravka krenula na europski put te 1996. godine osvojila europski naslov. - U Hrvatskoj su se mnogi poËeli zanimati za sve πto se dogaa oko tog rukometnog “feniksa”. U tom trenutku odluËio sam prikupiti sve podatke od postanka kluba do danaπnjih dana kako bismo ih unijeli u ovakvu monografiju. Radio sam prvo na istraæivanju poæutjelih stranica novina od 1955. godine kada je klub osnovan, obilazio redakcije, muzeje, biblioteke, narodno sveuËiliπte kako bih imao sve potrebne informacije πto se tiËe brojËanih podataka. Potom sam krenuo s
razgovorima s ljudima koji su osnovali klub te s djevojkama koje su poËele prve igrati. Naiπao sam kod mnogih na razumijevanje u dostupnosti grae za ovaj projekt, a neki i nisu bili baπ πiroke ruke. Znao sam da Êe to biti teæak posao. Na kraju moram zahvaliti Podravki na potpori, posebno upravi kluba, kojoj je danas na Ëelu Damir PolanËec. Moram iskreno reÊi da su monografiju obogatili novinari koji su napisali tekstove o iskustvima πto su ih imali u praÊenju kluba - rekao nam je autor DomoviÊ. Pobrojimo sve te novinare: Robert Brzaj (VeËernji list), Slavko CvitkoviÊ (HTV), Ivo »iËin Maπansker (Jutarnji list), Nikola KristiÊ (HTV), Vladimir Kuzel (Glas Podravine), Mirko KvakariÊ (Glas Podravine), Davor LuliÊ (Hrvatski radio), Iva Markulin (Vjesnik), Damir Mrvec (VeËernji list), Slavko PetriÊ (Podravka), Zlatko Vedriπ (Sportske novosti), Ivica VukotiÊ (Sportske novosti), Zvonimir VukeliÊ (VeËernji list). Dugogodiπnji upjeπni predsjednik kluba Kreπimir Mulvaj vrlo pohvalno se izrazio o monografiji i Ëestitao autorima te napomenuo kako bismo svi æeljeli da se ponovi 1996. godina.
Broj 1541 Petak 5. sijeËnja 2001.
7
Sport Obiljeæavanje 45 godina æenskog rukometa: prijateljska utakmica izmeu Podravke Vegete i Hypa
Podsjetnik na 96. PODRAVKA VEGETA - HYPO 25:23 (18:10) Proslavu 45 godina igranja æenskog rukometa u Koprivnici uveliËao je i beËki Hypo, jedan od najtrofejnijih rukometnih klubova u Europi. Pred oko 800 gledatelja (bilo bi ih sigurno viπe da nije bio Ëetvrtak) Podravka Vegeta je na kraju zabiljeæila pobjedu 25:23. To je bio i realni odnos nadmetanja u kojem nije bilo imperativa pobjede, no Podravka je ipak viπe æeljela joπ jedno dokazivanje nad suparnikom kojega je pobi-
jedila 1996. godine u finalu Lige prvakinja. Nakon poËetnih 2:0 za goπÊe Podravka kreÊe sa 5:3 i tako sve do poluvremenskih 18:10. Raspoloæena je bila Vlatka Mihoci, koja je na kraju nanizala osam golova. U drugom dijelu Hypo nije dozvolio da ode posramljen iz Koprivnice pa se u jednom trenutku uËinilo da Podravka neÊe obraniti visoku prednost. Efikasna je bila Andrueschenko, do daha je doπla Kiseleva,
probranila je Morozova. Ipak Podravka je na kraju bila bolja za svoj 45. roendan. PODRAVKA VEGETA: StanËin, Vresk, PopoviÊ, PerËulija, Pensa 3, PalËiÊ 3, Hodak, Raguæ 4, »uljak 3, Mihoci 8 (4), Hrg 3, Sirovec 1, KarloviÊ, ©ariÊ, JuriÊ, KnezoviÊ. HYPO: Morozova, Dshandshgava, Bilobrk 2, Andrueschenko 7, Deli 4 (3), Logvin 3 (1), Brigovacz, Kiseleva 4, Kurent 1, BoæoviÊ 1. S. P.
Nova trenerska smjena u rukometnom klubu Podravka Vegeta
Pal zamijenio LaliÊa Samo dan kasnije nakon proslave 45 godina æenskog rukometa u Koprivnici Upravni odbor RK Podravka Vegeta donio je odluku o smjeni prvog trenera Nedeljka LaliÊa! U obrazloæenju odluke stoji da LaliÊ nije provodio zacrtanu klupsku politiku pa je morao odstupiti s klupe Podravke. Za novog trenera imenovan je Ivan Pal, koji Êe, do konaËnog izbora stalnog trenera voditi
Podravku Vegetu u europskom Kupu EHF-a. U obrazloæenju raskida poslovnih odnosa s LaliÊem direktor kluba Berislav SlukiÊ navodi da nisu bili zadovoljni uËinkom trenera u ispunjenju zacrtanog plana. Naime, u vrijeme kad Podravka Vegeta nema zavidnu financijsku situaciju, okrenula se vlastitom i domaÊem hrvatskom kadru igraËica, a LaliÊ nije ispoπtovao dogovoreno. Zamje-
ZajedniËka snimka rukometaπica slavljenica Podravke i njihovih goπÊi iz BeËa
U treÊem kolu Kupa EHF-a u Koprivnici Êe gostovati nizozemski Zeeman
Nizozemke testiraju Podravku ra mu se πto je i pored toga πto se znalo da je Podravka Vegeta na domaÊem planu superiorna, dræao na klupi igraËice koje su trebale osjetiti viπe parketa. Smjena trenera nije nikakva novost, jer se to stalno dogaa u mnogim klubovima, ali je sada dodatni problem πto LaliÊ ima ugovor s Podravkom do ljeta ove godine... S. P.
Rukometaπice Podravke Vegete u Ligi prvakinja nisu dospjele meu 16 najboljih, pa su prema novom naËinu igranja uπle u treÊe kolo Kupa EHF-a. Prvu utakmicu u ovom natjecanju Podravka Vegeta Êe odigrati ove subote u Koprivnici, a suparnice Êe joj biti rukometaπice Zeemana iz Nizozemske. Zeeman je treÊeplasirana ekipa njihovog prvenstva, ali to neÊe, vjerojatno, biti veliki problem za mladu Podravkinu ekipu, koja bi se trebala sada iskazati. Zanimljivo je direktor
kluba Berislav SlukiÊ u jednoj zgodi rekao da bi za ovaj sastav bilo bolje da osvoji Kup EHF- a, nego da slabo proe u Ligi prvakinja. Sada je to tu. Meutim, ni u ovom natjecanju nema ”poËetnika” pa treba biti dovoljno obazriv, posebice πto Podravka Vegeta uzvrat igra za sedam dana u Wastgoedu u Nizozemskoj. U Koprivnici susret Êe poËeti u 18 sati, a poslije sveËarskog rukometnog ozraËja minulih dana moæe se oËekivati i veliki odaziv gledatelja. S. P.
Foto-reportaæa
Vratolomni ”BoæiÊni spust” na rijeci Dobri niziraju svake godine, pa su se tako koprivniËki rafteri okupili i 23. prosinca na sedmom po redu ”BoæiÊnom spustu” na rijeci Dobri. PoËetkom listopada 1994. godine u Uz koprivniËke raftingaπe, na spust registar udruæenja graana upisan je su se odazvali i karlovaËki raftingaπi, Rafting klub ”Moby Dick” Koprivnica. potom Ëlanovi RonilaËkog kluba ”©oGrupa entuzijasta, preteæno pripadniderica”, Udruge branitelja invalida i ka Hrvatske vojske i Specijalnih jediudovica Domovinskog rata ”Podravke” te pripadnici Hrvatske vojske, toËnije koprivniËkog Vojnog uËiliπta ”Ban Krsto Frankopan”. Hirovita Dobra (temperatura vode bila je 3 stupnja) prepuna brzaka, oπtrih litica i prijeteÊih kamena te zimski ugoaj u kojemu samo pogled na tu rijeku ledi krv u æilama - nisu pokolebali raftingaπe. Iako je sezona raftinga ljeti, koprivniËke ekipe su upravo izabrale ”BoæiÊni spust” - do sada jedinstven u Hrvatskoj - da pokaæu i dokaæu nepokolebljivi duh. Naravno, prije spusta potrebna je dobra okrepa, a za nju su se pobrinuli ”Podravka”, ”Danica”, ”Studenac” i ”Panonska pivovara”. Dobar jeger i ”BoæiÊni spust” koprivniËkih raftingaπa na rijeci Dobri poËeo je ovako... konzerva ”Pana” i te kako su dobro doπli da se skupi energija prije spusta. »amci su napumpani, uæad provjerena, oprema na raftingaπima i vesla takoer i - joπ jedna avantura mogla je poËeti. KarlovaËki raftingaπi, Ëlanovi RonilaËkog kluba ”©oderica” i pripadnici Hrvatske vojske proπli su bez problema kroz sve brzake i slapove, ali zato ekipa UBIUDR-i ”Podravke” i koprivniËki raftingaπi imaju velikih problema... Njihov spust bio je prava vratolomija na najopasnijem dijelu rijeke Dobre slapu Buk - gdje se nakon spektakularnog prevrtanja Ëamca i borbe Ëlanova ekipe s hladnom i divljom Dobrom -
Tekst i snimke: Boris Fabijanec
nica MUP-a osnovala je rafting klub u cilju daljnjeg stjecanja fiziËke i psihiËke kondicije, a klub je svoje prvo ”vatreno krπtenje” imao na brzoj i hirovitoj rijeci Dobri koja je svojim gotovo pogibeljnim slapovima i brzacima naprosto izazov za ljude avanturistiËkog duha. Od tada rafting orga-
deËki vraÊaju u Ëamac i nastavljaju s raftingom kao da se niπta nije dogodilo. Njihove Ëamce je silina vode na slapu Buk naprosto bacila u zrak. No, na kraju sve je dobro zavrπilo iako je na prvi pogled izgledalo da Êe tu biti i veÊih povreda. Na sreÊu, osim πto su se dobro smrznuli te neki Ëlanovi UBI-
UDR-a ”Podravke” lakπe udarili u kamenje, sve je proπlo u najboljem redu. Joπ jedan ”BoæiÊni spust” je zavrπen. Promrzli, ali zadovoljni koprivniËki raftingaπi avanturistiËkog duha veÊ najavljuju okupljanje i iduÊe godine u isto vrijeme na istom mjestu - ”BoæiÊni spust” na divljoj rijeci Dobri.
...a onda je na slapu Buk zavrπio ovako...
8
Broj 1541 Petak 5. sijeËnja 2001.
Foto - biljeπka
Podravkina ”Milenijska torta”
Tekst i snimke: Senka KovaËeviÊ Niste li i vi barem jedanput u posljednjem desetljeÊu, ili onom prije njega, zbrajali koliko Êete godina imati na prelasku iz milenija u milenij? Nostradamus nas je muËio i plaπio, a mi smo se pitali: πto Êe se dogoditi, kako Êe to izgledati, hoÊemo li biti sretni...? I dok smo posljednjih dana ”starog” milenija razmiπljali o æivotnim sreÊama i nesreÊama, Podravka nas je iznenadila - ”Milenijskom tortom”. Lijepim tortama se svi vesele, i stari i mladi, no kada ih pripravlja Podravka, a k tome u Ëast treÊeg milenija, onda je to - feπta! Dogodila se u petak 22. prosinca u hotelu ”Istra” u Umagu prilikom izvlaËenja nagrada milenijske nagradne igre ”Glasa Istre” iz Pule, a u lijepo osmiπljenoj organizaciji TuristiËke zajednice Umag. Podravkin Gastro-tim s ponosom istiËe kvalitetu i dimenzije ”Milenijske torte”, a mi bismo dodali umjeπnost i ljepotu izrade. Duæina torte bila je tri metra i devedeset centimetara, a πirina dva metra i πezdeset centimetara! Srediπnji dio torte imao je πest katova premazanih zelenom πlag pjenom πto je simboliziralo boæiÊnu jelku, a bio je ukraπen crvenim, æutim, ruæiËastim i plavim ruæicama i dekorativnim zelenim listiÊima. Na vrhu torte smjestio se Snjeπko BijeliÊ. Lijevom stranom ”Milenijske torte” dominirao je Podravkin znak i kitnjasti pijetao, dok je desna strana torte bila posveÊena organizatoru milenijske nagradne igre ”Glasu Istre ”. Podravkin gastro-promotor Viljam Cvek, koji je rukovodio ovim projektom, objasnio je da su sastojci upotrebljavani za izradu ove, dosad najveÊe, torte uglavnom Podravkini proizvodi. Recept, kaæe Cvek, nije preporuËljiv za kuÊnu upotrebu, a brojke su
Zavrπena nagradna igra ”Slatki dodir fantazije”
Rezultati izvlaËenja posljednjeg kola nagradne igre Dolcela: 1. nagrada: Marija ImbriovËan Informatika 2. nagrada: Zrinka MiliËeviÊ - Istraæivanje i razvoj 3. nagrada: Marija Dedi - Belupo financije Komisija u sastavu Sabina Tuπek, Ruæica PetrovËiÊ, Slavko SiÊ, Emilija SaËer i Jadranka Lakuπ izvukla je i dobitnika super nagrade. To je: Biserka ©trfiËek iz Informatike. Nagrade se mogu podiÊi u Dolcela timu, 1. kat poslovne sedmorokatnice. Meu stotinama omotnica koje su tjednima stizale za nagradu Dolcele ”Slatki dodir fantazije” ruka za ovu priliku od Lino tima ”posuene” RuæiTorta je gotova - zadovoljstvo na licu Viljema Cveka ce PetrovËiÊ izvukla je onu koju je poslala Biserka ©trfiËek iz Informatike. Odmah nakon izvlaËenja obavijestili smo Biserku da je postala dobitnicom Dolcafe servisa za cappucino i BoæiÊnog seta Dolcela, πto je ona primila s velikim i iskrenim veseljem. - Jako volim kuhati i peÊi kolaËe. Moram priznati da sam pobornik domaÊih kolaËa, starih recepata, a posebno od dizanog tijesta. Uæivam u pravljenju πtrukli, kolaËa od sira, orehnjaËe. Ipak, prihvati-
Predsjednik sekcije slastiËara Hrvatske Antun »ehiÊ sudjelovao u izradi torte hvaljujemo velikom prijatelju Poimpozantne pa ih spominjemo: 150 kg biskvitnog tijesta, 30 kg parfe dravke Marinku JureπiÊu, πefu kuhikreme, 30 kg kreme za torte, 10 kg nje hotela ”Koralj” gdje se torta radila, pekmeza od πljiva, 10 kg vanilin πeÊe- a nesebiËnu pomoÊ pruæio je joπ ra, 20 kg πlaga, 10 kg oraha, 10 kg jedan veliki prijatelj Podravke gospobadema, 10 kg ljeπnjaka, 5 kg pinjola, din Antun »ehiÊ, predsjednik Sekcije 1 kg kave, 10 kg Ëokolade za kuhanje, slastiËara Hrvatske i struËni predavaË 1500 jaja, 10 kg πeÊera u prahu, 450 pri Ugostiteljskoj strukovnoj πkoli ”Eudekorativnih ruæa od πeÊera, 900 listo- gen KumiËiÊ” u Rovinju - radosno je va od marcipana, 2 kg kokosovog ispriËao Cvek. Niz zajedniËkih predstavljanja u braπna, 2 kg Ëokoladnih mrvica. Atlanti, New Yorku, Londonu, - Ovo je tek jedna u nizu promotiv- Münchenu itd. pomoglo je ovim ”slatnih akcija koje uspjeπno provodimo kim ljudima” da se ”Milenijska torta” na istarskom podruËju zahvaljujuÊi napravi kao od πale, uz smijeh i spremnosti i razumijevanju gospoe veselje, a na radost mnogobrojnih Florinde Basaneze, direktorice Turi- Istrana koji su raskoπno zasladili postiËke zajednice Umag. Posebno za- sljednje dane drugog milenija.
la sam i Dolcelu i to kad sam zahvaljujuÊi kÊerki uvidjela kako se Dolceline slastice jednostavno i brzo pripremaju. Najviπe koristim smjesu za princes krafne, zatim πlag, a u mojoj obitelji popije se i puno kapuËina - rekla nam je Biserka. InaËe, ona veÊ 25 godina radi u Informatici i kako kaæe ne razmiπlja o odlasku, jer jako voli svoj posao. Osim o svom poslu pohvalno govori i o novoj koncepciji Podravkinog lista, o Web stranicama tvrtke te o nagradnoj igri za zaposlenike: - Drago mi je πto ste organizirali nagradnu igru za radnike Podravke, ,jer mi to i zasluæujemo s obzirom na to da smo ujedno i veliki potroπaËi. I u buduÊe Êu slati kupone, nikad se ne zna moæda Êu ponovo imati sreÊe. Svoje zadovoljstvo nagradom i ljubav za kolaËe Biserka je najbolje izrazila prigodnim poklonom Dolcela timu - labudovima napravljenima od smjese za princes krafne koji su zahvaljujuÊi njenim vjeπtim rukama izgledali zamamno pa su naravno vrlo brzo i nestali .... Od slijedeÊeg broja nova nagradna igra DaniËin sretni rulet!
Sabina Tuπek brand managerica Dolcele predaje super-nagradu Biserki ©trfiËek
Gastro promotori savjetuju:
PileÊa prsa sa sherryem Sastojci: 4 kom bijelog pileÊeg mesa mala ælica maslaca 2 ælice maslinova ulja 2 glavice luka 0,1 lit sherrya, malo slatkog vrhnja, ljuta papriËica, sol, Vegeta
Priprema: Na dobro zagrijanom ulju popræite s obiju strana bijelo meso, podlijevajuÊi pomalo bijelim vinom. Præeno meso odloæite u vatrostalnu zdjelu na toplo. Ulje od præenja procijedite u drugu zdjelu i dodajte mu maslac, pa kad se rastopi promijeπajte sitno sjeckani luk
i blago popirjajte, ulijte shery i vrhnje, posolite, primijeπajte ljutu papriËicu i Vegetu u koliËini koliko æelite, promijeπajte i neka sve prokuha dok ne dobijete guπÊi kompaktni umak. Kad servirate sloæite præeno meso i prelijte umakom. Draæen –uriπeviÊ
Crta: Ivan Haramija - Hans