ISSN 1330 - 5204
www.podravka.com Godina XL Broj 1544 Petak 26. sijeËnja 2001.
List dioniËkog druπtva “Podravka” Koprivnica Intervju: Zdravko PunËikar direktor Sektora za razvoj poslovanja
Ministar ©ime LuËin sa suradnicima u Podravki
2. str.
Naπa tema: Falsificiranje Vegete 3. str.
Razgovori o poslovnoj suradnji Podravke i MUP-a Posjeta jednog ministra unutraπnjih poslova nekom gospodarskom subjektu na prvi pogled moæe se uËiniti neuobiËajenom ili pak izazvati neke neugodne asocijacije, ali kada je rijeË o boravku ministra unutraπnjih poslova RH ©ime LuËina u Podravki, onda vijest treba zapravo glasiti - susreli se veliki kupac i veliki proizvoaË. U takvom je ozraËju i protekla posjeta ©ime LuËina i njegovih suradnika savjetnika Josipa Kukoljana i pomoÊnika za financije Bojana Sobola, te saborskog zastupnika Stjepana Henezija Podravki. Poslovanje grupe Podravka i strategiju razvoja gostima je predstavio zamjenik predsjednika Uprave Æeljko – urina, a menadæeri Prodaje za Hrvatsku govorili su o konkretnim moguÊnostima suradnje s Ministarstvom unutraπnjih poslova s posebnim naglaskom na gastro-program. Konkretni dogovori o suradnji, kako je zakljuËeno slijede uskoro, pa je realno oËekivati da Podravka postane vaænim snabdjevaËem ovog ministarstva. U krug dobavljaËa MUP-a Ëvrsto se æeli pozicionirati i koprivniËka Tvornica obuÊe Sloga Ëiji je direktor takoer razgovarao sa ©imom LuËinom i suradnicima, a ovakvi dogovori naiπli su na punu potporu æupana Nikole Gregura koji se takoer sastao s minis-trom.
Zapaæeno Ovogodiπnje priznanje koprivniËkih novinara za najtvri podravski stav i promicanje podravskih vrijednosti pod nazivom "StolËec godine 2000 " primit Êe profesorica Zlata Bartl. To je joπ jedno u nizu priznanja inovativnosti æene zasluæne za stvaranje Vegete. StolËec godine bit Êe Zlati Bartl uruËen na sveËanosti koja Êe se odræati u hotelu Podravina u petak 26. sijeËnja.
Neven Mimica i Olgica Spevec na radnom sastanku u Podravki
Liberalizacija trgovine pogoduje Podravki
Piπe: Jadranka Lakuπ Snimio: Nikola Wolf
P
∏∏odravka podræava aktivnosti ∏∏Ministarstva gospodarstva na liberalizaciji trgovine, jer realizacija ugovora o slobodnoj trgovini znaËi otvaranje novih træiπta i jaËanje Podravkinog konkurentskog poloæaja u drugim zemljama - naglasio je predsjednik Uprave Darko Marinac na sastanku sa zamjenicom ministra gospodarstva Olgicom Spevec i glavnim pregovaraËem Republike Hrvatske za Sporazum o stabilizaciji i pridruæivanju s Europskom unijom Nevenom Mimicom. Sastanak je odræan 23. sijeËnja u Koprivnici, tema mu je bila ”Poslovanje Podravke prema uvjetima Svjetske trgovinske organizacije (WTO)”, a organiziran je kako bi se iz prve ruke Ëule vaæne informacije o procesima bilateralnih pregovora sa zemljama Ëlanicama WTO kao i onima koje su zatraæile pristup u tu asocijaciju, odnosno kako bi se dale ocjene i oËekivanja od trgovinske politike ministarstva.
Podravka, kako se Ëulo, mnogo oËekuje od potpisivanja bilateralnih ugovora o slobodnoj trgovini sa zemljama koja su njena strateπka træiπta, poput Poljske gdje Êe pregovori startati veÊ u veljaËi, te »eπke, SlovaËke, Turske i Rumunjske u kojima se takoer zapoËelo s odreenim aktivnostima, dok za ostale zemlje obuhvaÊene Sporazumom o stabilizaciji i pridruæivanju s EU predlaæe πto skorije potpisivanje ugovora bez obzira na politiËku osjeljivost ovog pitanja. Pri tome Podravkin stav je nedvojben - æeli se potpuna liberalizacija odnosa bez strogih kvota ili kontingenata koji, kao πto je to sada sluËaj u trgovanju s Makedonijom, nepotrebno optereÊuju poslovanje i zapravo ograniËavaju naπe izvozne, a time i proizvodne moguÊnosti. Osim za suradnju sa zemljama Ëlanicama CEFTE Podravka kao internacionalna tvrtka vaænost pridaje i træiπtima zemalja udruæenih u EFTU, a najviπe je zanimaju odnosi s Europskom unijom.
S tim u vezi dat je konkretan prijedlog pregovaraËima da se u pregovorima posebno vodi raËuna o zaπtiti robnih znakova. Upozoreno je i na nedavnu zabranu izvoza goveeg mesa i proizvoda na bazi toga mesa u Maarsku, πto πteti Podravki. Prema ocjeni Olgice Spevec, zamjenice ministra gospodarstva i voditeljice pregovaraËkog tima, ovim potezom prekrπen je ugovor o slobodnoj trgovini, pa Êe Ministarstvo gospodarstva uputiti sluæbenu notu nadleænom maarskom ministarstvu, a kako je dogovoreno, s ovim sluËajem upoznat Êe se i hrvatsko veleposlanstvo u Budimpeπti. Glavni pregovaraË RH za Sporazum o stabilizaciji i pridruæivanju s EU Neven Mimica ocijenio je sastanak u Podravki izrazito uspjeπnim. - Ovaj razgovor u Podravki zbilja ohrabruje one u hrvatskoj Vladi koji rade na poslovima definiranja hrvatske trgovinske politike koja treba Hrvatsku
ukljuËiti u svjetske procese globalizacije i razvoja. Podrπka koja iz Podravke dolazi politici otvaranja ulaza hrvatske robe na vanjska træiπta umjesto politike zatvaranja i branjenja nekih domaÊih pozicija dobro nam je doπla. Pristup koji ohrabruje nastup na vanjskim træiπtima, a ne traæi zaπtitu na domaÊem treba biti osnovom cjelokupne hrvatske trgovinske politike. Prema tome, da je viπe takvih tvrtki koje na svojem vlastitom proizvodu i na svojoj vlastitoj poslovnoj politici zastupaju takve stavove sigurno bi bilo viπe moguÊnosti za ubrzavanje razvoja zemlje. Jer ono πto Hrvatsku moæe izvuÊi iz gospodarske krize je prije svega poveÊani izvoz, poveÊana ulaganja, a nikako zatvaranje i zamiπljanje da je dovoljno biti uspjeπan na domaÊem træiπtu. DomaÊe træiπte je premalo i ne moæe donijeti osnove za bræi razvoj, a Podravka je to shvatila davno i sada je bitno da se njen glas πto dalje Ëuje - izjavio je za naπe novine Neven Mimica.
2
Broj 1544 Petak 26. sijeËnja 2001.
Razgovor s direktorom Sektora za razvoj poslovanja Zdravkom PunËikarom
Mi pomaæemo Upravi gledati naprijed Razgovarao: Hrvoje ©labek Nekoliko puta u zadnje vrijeme Ëelnici Podravke su u javnim istupima, govoreÊi o razvojnoj strategiji, apostrofirali kako Podravka promiπljanje o vlastitoj buduÊnost uzima u potpunosti u vlastite ruke, odnosno kako za odgovore na strateπka pitanja neÊe plaÊati konzultantskim kuÊama, kako je to bio sluËaj u nedavnoj proπlosti. Prije nekoliko mjeseci, naime, ustrojila je Sektor za razvoj poslovanja, pridruæivπi se tako samo joπ ”Plivi” i ”ZagrebaËkoj banci” meu hrvatskim tvrtkama koje imaju sliËne poslovne cjeline. Zato smo razgovarali s direktorom toga sektora Zdravkom PunËikarom kako bismo doznali u kojoj mjeri novooformljeni sektor sudjeluje u redefiniranju Podravkine razvojne strategije. Nova strategija, koja Êe uskoro biti gotova, trebala bi odgovoriti na pitanje kamo da ide Podravka nakon globalizacijskih promjena koje su se u zadnje vrijeme dogodile, i koje Êe se i dalje dogaati. Podravkin bussiness intelligence - Zaπto je ustrojen Sektor za razvoj poslovanja? - Sektor je osnovan na inicijativu Uprave. U najkraÊim crtama, Sektor za razvoj poslovanja bavi se poslovnim izvjeπtavanjem, tj. business intelligenceom i strateπkim analizama - analizama ukupnih poslovnih aktivnosti, tj. korporacijskim portfeljem, i analizama pojedinih poslovnih programa, πto su ”Vegeta”, juhe itd. TreÊa grupa poslova su korporativni projekti, koji ne postoje kao stalna organizacijska jedinica, veÊ se formiraju prema potrebi - npr. projekti zajedniËkih ulaganja, akvizicije, strateπke alijanse, dezinvestiranja i sl. - BuduÊi da je Sektor za razvoj poslovanja u neku ruku sljednik Tima za restrukturiranje, a taj je tim ustrojen kad je poËela suradnja s konzultantskom kuÊom “ADL”, ispada da ovaj sektor radi ono za πto je Podravka prije plaÊala stranim konzultantima. Je li to toËno? - To je toËno. Zadnji put je takve poslove detaljno i temeljito odradio ”ADL”, konzultantska firma koja je 1996. i 1997. godine u Podravki radila na poslovima restrukturiranja i na osnovi Ëijih preporuka je napravljena naπa strategija. Odonda su napravljene vrlo male korekcije. - No, joπ od proπle godine Uprava radi na redefiniranju Podravkine strategije razvoja. U kojoj je mjeri Sektor za razvoj poslovanja u tome sudjelovao i u kome smjeru idu promjene? - Strategija joπ nije promijenjena, taj proces je u tijeku. Nadzorni odbor je dao odreeni rok za njezino reformuliranje. Nju donosi Uprava na temelju
Zdravko PunËikar svojih zamisli, na osnovi materijala izraenih unutar naπeg Sektora i prema zakljuËcima radionica koje smo u meuvremeno odræali, a na kojima je sudjelovao top-menadæment i dobar dio srednjeg menadæmenta. Naπ Sektor je servis, kod kojeg Uprava dobiva standardne ili posebne analize industrijskih grana ili pojedinih kompanija. Mi pomaæemo Upravi gledati naprijed, vidjeti gdje Êe Podravka za 5-10 godina zaraivati novce i proizvoditi dodanu vrijednost za potroπaËe, za tvrtku i za dioniËare. Da bismo to mogli, moramo prikupljati informacije i klasificirati ih. Nakon toga radimo analize i dajemo preporuke. Sve bræi tempo poslovanja - Je li ovaj sektor ustrojen u doba kad se hrvatsko træiπte joπ ubrzanije otvara (WTO, ugovori o slobodnoj trgovini) namjerno ili je posrijedi sluËaj? - Globalizacija znaËi da se tempo poslovanja ubrzava iz dana u dan. Stalno se raaju nove kompanije, neke i dalje jaËaju, rastu, druge nestaju. Nastaju i Ëitave industrijske grane, a novi proizvodi na træiπte stiæu jako brzo. U naπoj branπi, primjerice, u Americi u trgovine dolazi 300 novih proizvoda tjedno! Od toga niti 10 posto ne doæivljava drugu godinu na polici. Danas preæivljavaju samo fleksibilne i dinamiËne kompanije koje dovoljno brzo izbacuju nove proizvode, koje su sposobne pratiti trendove, ali ih i stvarati. Snaga velikih firmi poput Podravke - jer mi smo u regionalnim okvirima popriliËno veliki - jest u njihovim potencijalima, a to uvijek znaËi u ljudima. Mi o prehrambenim tehnologijama znamo manje-viπe sve, imamo marketinπkih znanja, kapaciteta u distribuciji dakle znanja o svim kljuËnim faktorima uspjeha. Podravka mora, da bi si osigurala buduÊnost, anticipirati potrebe potroπaËa, mora znati πto radi konkurencija, zbog Ëega smo u neËemu uspjeli, a u Ëemu nismo... Cilj nam je izraditi plan razvoja koji Êe nam otvoriti moguÊnosti za dinamiËnije poslovanje,
afirmirati inovacije kao kljuËni proces u firmi i totalno se okrenuti træiπtu. - Koliko je u tom smislu Podravka “brza” i πto joj nedostaje da bude joπ “bræa”? - Strategija i njena implementacija moraju se stalno analizirati i revidirati. Danaπnji razvojni put je naslijeen, Uprava se promijenila, pa je i njezino poimanje firme drukËije od prethodne Uprave. Cilj je revizije strategije vidjeti je li ona dovoljno prilagoena okolini i naπim kljuËnim kompetencijama, da li mi i kako iskoriπtavamo sve poslovne prilike koje nam se ukazuju, a kojih je oko nas bezbroj. U zadnjih deset godina u Hrvatskoj se upravo prehrambena industrija - uz sve probleme koje imamo - profilirala kao jedna od dinamiËnijih, æilavijih, ako ne i najjaËih. Zato je i prioritet s kojim je Uprava krenula bila strategija, a zatim nova organizacija, jer je organizacijska struktura izvedbeni dio strategije. Moramo pratiti trendove - Do kakvih ste zakljuËaka doπli analizirajuÊi postojeÊu strategiju i razvijajuÊi novu? - Znamo πto se sve u zadnjih godinu dana promijenilo u Hrvatskoj i u regiji, da se u cijeloj Europi iz mjeseca u mjesec ruπe barijere - od politiËkih do carinskih. Znamo da je Hrvatska uπla u WTO, da potpisuje ugovore o slobodnoj trgovini, da Êemo vjerojatno do kraja godine uÊi i u CEFTA-u... To su politiËki procesi koji pogoduju veÊim regionalnim firmama, poput Podravke. Otvaraju nam se nova, ili stara, træiπta, a s druge strane, træiπta na koja smo uπli u zadnjih deset godina pruæaju i dalje prilike za proπirenje prodajnog asortimana. Moramo iskoristiti πanse koje nam se na taj naËin pruæaju, ali isto tako moramo dobro pratiti potroπaËe. PotroπaËki trendovi su najbitniji u cijeloj priËi. GledajuÊi promjene u naËinu i kulturi prehrane, vidite da se zapadni obiËaji vrlo brzo sele na istok. Sve se manje kuha kod kuÊe i sve se viπe troπe proizvodi s ”dodanom vrijednosti”, s viπe rada u sebi, koji stalno skraÊuju vrijeme pripreme; to su polupripremljeni ili pripremljeni obroci, smrznuti, pothlaeni ili dehidrirani proizvodi. Takoer, sve je viπe samaca, veÊa je konzumacija hrane izvan kuÊe... Mlae generacije nemaju puno vremena (a ni volje) za kuhanje. Svi ti trendovi jasni su signali rukovodstvu firme i pojedinih marki. Oni su temelj svake odluke o tome gdje Êemo investirati. Cijela se strategija svodi na to πto Êemo uËiniti sa danaπnjim novcem, u koja Êemo ga træiπta i programe uloæiti da bismo osigurali buduÊnosti firme. Ono πto Podravki daje prednost u odnosu na konkurenciju, u Ëemu smo bolji od drugih, ono πto stvara profit, zovemo
naπim kljuËnim kompetencijama. U njih spadaju naπa dva imena - Podravka, kao sinonim za hranu i Vegeta, kao sinonim za dodatke jelima, zatim je tu naπ konkurentski poloæaj na træiπtima bivπe dræave te naπa znanja i vjeπtine. Takva formulacija naπih prednosti je najveÊa promjena u odnosu na postavke od kojih se kretalo prije Ëetiri godine u vrijeme ”ADL-a”. Ona znaËi fokusiranje na træiπta gdje sve naπe prednosti dolaze do izraæaja - centralna i istoËna te jugoistoËna Europa, te revitalizaciju niza pomalo zapostavljenih poslovnih programa s potencijalom za natprosjeËni rast. - Koliko Podravka ima vremena za takve prilagodbe? - Vremena je naravno sve manje, ali ima i stvari koje idu nama u prilog. Prehrambena industrija je zrela industrija i karakterizira je vrlo spori rast otprilike na razini rasta druπtvenog bruto proizvoda, a na zapadu i ispod tog nivoa (od 2 do 4 posto). BuduÊi da je prehrana neπto vrlo intimno, navike vezane uz marku sporo se mijenjaju, a vjernost marki je ogromna. Vremena za paæljivo definiranje ulaganja mora uvijek biti. Prisjetimo se koliko je trebalo vremena da se neki proπli Podravkini projekti poËnu isplaÊivati. Kako dugo je trebalo da se Vegeta nametne kao generiËko ime, da djeËja hrana postane proizvod za sve generacije, da se Podravkin gulaπ nametne kao pojam kvalitete? U træiπnoj privredi vrijedi zakon velikih brojeva. To znaËi da nam neÊe uspjeti svaki novi proizvod i projekt, ali da je sræ naπeg posla stalno ista: ulagati u nove proizvode i kategorije, ubrzano inovirati, ne bojati se pogreπaka i naizgled Ëudnih ideja. Mi smo prije 20, 30 godina imali niz proizvoda kojih danas viπe nema u asortimanu, meutim od prodaje onih koji su se afirmirali na træiπtu - danas æivimo. Moramo usvojiti vjeπtine, strategiju i organizaciju koja Êe nam omoguÊiti da radimo brzo, pustiti træiπtu i potroπaËu da prihvati ili odbaci proizvod te isto tako brzo ”ubiti” sve ono πto træiπte odbija. Tu se Ëesto morate osloniti i na svoju intuiciju, koja je rezultat iskustva i prakse, stalnog isprobavanja novih i novih ideja. - Moæete li dati okvirni rok u kojem bi se dovrπila izrada korekcije Podravkine razvojne strategije? - Mislim da Êe za nekoliko mjeseci taj posao biti gotov. - Na kraju, recite ima li Sektor za razvoj poslovanja sve πto mu treba za kvalitetan rad, od ljudi do pristupa informacijskim izvorima? - Predvieno je da bi u sektor u sljedeÊoj fazi, pored nas 9, trebalo doÊi joπ nekoliko ljudi. InaËe, mi nemamo neke posebne zahtjeve i nismo veliko optereÊenje firmi: u odnosu prema vanjskim konzultantima neusporedivo smo jeftiniji. Uostalom, Ëak kad ih i koristimo, oni bez pomoÊi iznutra ne mogu niπta napraviti sami. Daljnji razvoj Sektora ponajviπe ovisi o razvoju cijele kompanije, o novoj organizaciji i o projektima u koje Êemo biti ukljuËeni.
Sani PogoriliÊ - novi predsjednik Uprave Belupa Od 15. sijeËnja u Belupu djeluje nova uprava u sastavu Sani PogoriliÊ, Stanko BiondiÊ i Slavko AntoliÊ. Cilj joj je poveÊati rast i profitabilnost uspjeπne tvrtke, ojaËati poloæaj Belupa kao prepoznatljive farmaceutske kompanije na træiπtima zemalja srednje i istoËne Europe te postati najpoæeljnijim partnerom hrvatskog zdravstva. To je u svom prvom predstavljanju kolegiju Belupa, a kojem je pristvovao i predsjednik Uprave Podravke Darko Marinac, naglasio novi Ëelni Ëovjek ove tvrtke Sani PogoriliÊ. Kolegij je inaËe bio otvoren za novinare koji su visokim ocjenama ocijenili dinamiËno, precizno i kon-
Sani PogoriliÊ
kretno izlaganje Sanija PogoriliÊa. - Doπao sam u dobru tvrtku svjestan da u narednom razdoblju moæemo i moramo rasti i razvijati se kako bismo zaposlenicima osigurali sigurnost, kreativnost i dobre uvjete rada, vlasnicima rastuÊi profit, projekciju buduÊnosti i reinvestiranje, a druπtvu radna mjesta i rast nacionalnog dohotka. Za to imamo osnovu u postojeÊem portfelju, u træiπtima, posebice u ljudima Ëije potencijale Êemo koristiti da bi bili drugaËiji od konkurencije i imali svoj prepoznatljivi imidæ. Od zaposlenika oËekujem da budu odgovorni i pouzdani, ambiciozni, iskreni i otvoreni, spremni uËiti i mijenjati, kreati-
vni i inovativni. Mi æelimo biti najbliæi kupcima, najbræe prepoznavati njihove potrebe, pruæati najbolji servis i osigurati najveÊi povrat na uloæena sredstva. Ne igramo da bismo bili drugi, nego najbolji, prvi - rekao je pored ostalog Sani PogoriliÊ. Ovaj mladi struËnjak (roen je u Splitu 1964. godine) zavrπio je farmaceutsko-biokemisjki fakultet, od 1989. godine bio je zaposlen u Plivi gdje je izmeu ostalog radio na uvoenju klavocina, te marketingu Sumameda, a u Belupo dolazi s mjesta predsjednika poznate evropske farmaceutske kompanije Novo-Nordiska za Hrvatsku.
Pogled iznutra
’Samoupravljanje’ Piπe: Zvonimir MrπiÊ Nakon desetak godina kad je i sama rijeË samoupravljanje bila gotovo ”nepodobna”, proteklih se nekoliko dana izgovarala i o njenom se sadræaju gotovo stalno govori. Od gotovo senzacionalnih naslova u pojedinim novinama da se ponovno uvodi samoupravljanje pa do dobrih rasprava i analiza πto to ustvari jeste. Inicijativom Ministarstva rada i socijalne skrbi uskoro bi se u proceduri trebale naÊi izmjene Zakona o radu. Izmeu mnoπtva korekcija koje izmjene zakona predviaju znaËajna novina je upravo ”samoupravljanje” ili kako bi se ustvari to trebalo zvati - participacija radnika u upravljanju poduzeÊima. VeÊ je Zakon o poduzeÊima predvidio moguÊnost da u Nadzornim odborima dioniËkih druπtava ima mjesta i za radniËkog predstavnika. Naravno, taj zakon je rekao da Êe se naËin izbora i njegova uloga u nadzornom odboru rijeπiti drugim zakonima i podzakonskim aktima. Umjesto da je ta nadasve dobra ideja odmah realizirana, evo bilo je potrebno cijeli niz dugih godina. Na poËetku mislili smo da i nije tako bitno imati svog, radniËkog predstavnika koji Êe moÊi direktno utjecati na upravljanje poduzeÊem, jer su se zaposleni uglavnom preklapali i u vlasnicima dionica nekog poduzeÊa. Kako je vrijeme odmicalo tako su radnici sve viπe ponovno postajali samo radnici, a sve manje (mali) dioniËari. Iako postoji zaposleniËko vijeÊe koje ima svoju ulogu u odnosima s poslodavcima, razvijeni, kapitalistiËki, svijet odavno je uvidio da je dobro da u nadzornom odboru ”sjedi” radniËki predstavnik. Bez obzira koliko vlasniπtva, odnosno dionica imaju zaposleni u tom poduzeÊu. U nekim zemljama taj radniËki predstavnik nema pravo odluËivati o svim pitanjima o kojima odluËuje nadzorni odbor, ali ima pravo prisustvovati svim sjednicama i o svemu raspravljati i naravno zastupati stavove i interese onih koji u tom poduzeÊu rade. Od interesa i ciljeva zaposlenih uvelike zavisi i efikasnost neke tvrtke, stoga je logiËno da jedan vaæan segment u ostvarivanju ciljeva poduzeÊa participira i u upravljanju tim poduzeÊem. Naravno participacija zaposlenih u upravljanju poduzeÊima potpuno je razliËita od onoga πto podrazumijevamo pod pojmom samupravljanje. Jer, danas su znani vlasnici poduzeÊa, postoje sindikati koji se bore i πtite interese radnika i, s druge strane, uprava koja πtiti interese vlasnika poduzeÊa. Najbolje je ako se interesi svih, i vlasnika i radnika i uprave, poklope ili barem budu u velikoj mjeri suglasni. Tome bi trebao pridonijeti i radniËki predstavnik u nadzornom odboru koji bi se trebao birati neposrednim i tajnim izborima izmeu svih radnika. Iako tek mala promjena zakona, moæe imati znaËajnog utjecaja na buduÊnost odnosa rada i kapitala i radnika, vlasnika i uprave. Naravno, i nakon πto bude izabran ”radniËki predstavnik” u nadzorni odbor i dalje Êe ostati predstavnici malih dioniËara u tom istom nadzornom odboru sukladno broju dionica kojima Êe mali dioniËari raspolagati.
Broj 1544 Petak 26. sijeËnja 2001.
3
Naπa tema: falsificiranje i imitiranje ”Vegete”
Pravna sredstva i dobar marketing - najbolja zaπtita Piπe: Hrvoje ©labek Snimio: Nikola Wolf Vedeta, Vebeta, Vegeka, Vegessa, pa: Vegebona, Wegetina, Vegetka, Vegetin, Ageta, i joπ: Euro-Vegneta, BioVegetal... - samo su neki od lingvistiËki manje ili viπe maπtovitih pokuπaja da se imitira ime Podravkinog univerzalnog dodatka jelima i tako varajuÊi potroπaËe zaradi na tuoj muci i znanju. Kititi se tuim perjem nije lijepo niti u druπtvu, a kamoli u træiπnoj utakmici gdje su neke stvari i zakonom propisane. Robne marke i æigovi u svakoj se zemlji πtite, a krivotvorenje je, naravno, kazneno djelo. Za povredu æiga, naime, odgovara se u graanskim postupcima za koriπtenje tuih prava. Iako nema pouzdanih i konkretnih podataka o tome koliko gubi zbog proizvoaËa ”Vegetinih” krivotvorina i imitata, Podravka vodi pravnu brigu o zaπtiti svojih robnih marki i æigova. Voditelj poslova za intelektualno vlasniπtvo je pravnik Zdenko Juranek, koji nam je objasnio sloæenost Ëitave problematike s obzirom na razliku u funkcioniranju pravnih sustava u razliËitim zemljama. Prema informacijama koje smo dobili od njega, ”Vegeta” je zaπtiÊena u osamdesetak zemalja, dakle u viπe zemalja nego u πto ih se plasira. Primjerice, zaπtiÊena je u svim europskim zemljama, osim u onima u kojima se vodi spor da zaπtita bude punopravna (a to su Ukrajina, Estonija i Bjelorusija), zatim u Ëitavoj Juænoj (osim Paragvaja) i Sjevernoj Americi itd. ZaπtiÊeni su ime ”Vegeta”, kuhar, plava boja ambalaæe i slika povrÊa, πto su sve objekti imitiranja. Dosad je procesuirano tridesetak sluËajeva falsificiranja ili imitiranja ”Vegete”, a najviπe falsifikata i imitata ima u onim zemljama u kojima Podravka najviπe plasira ”Vegetu”. U zadnjih nekoliko godina najveÊi broj imitata ”premjestio se” iz Poljske i Maarske, gdje se Podravka s njima uspjeπno borila pravnim sredstvima, u SR Jugoslaviju i Bosnu i Hercegovinu, a proizvoaËi ”laænjaka” iz SRJ pokrivaju i Rumunjsku, Bugarsku te Rusiju. Od ostalih zemalja, imitata je bilo u Kanadi i SAD-u, gdje je Podravka takoer uspjeπno intervenirala. Sasvim neda-
vno prvi imitat se pojavio i u Hrvatskoj... ©to Podravka Ëini kad dozna da na træiπtu nelojalno (i vjerojatno nezakonito, πto tek valja utvrditi) supostoji neka Vedeta ili Wegessa? Evo πto kaæe Juranek: - U takvim sluËajevima ponaπamo se na naËin da pismeno opomenemo prekrπioca, kao prvo proizvoaËa, zatim uvoznika odnosno distributera i eventualno proizvoaËa ambalaæe ako mu uemo u trag. Ako oni u pristojnom roku ne odgovore da su se spremni povuÊi i ne priznaju da je rijeË o neovlaπtenom koriπtenju tuih prava, tada idemo na tuæbu. Trajanje procesa razlikuje se od zemlje do zemlje. U onim zemljama koje su u veÊoj mjeri ”pravne dræave”, recimo Kanada i SAD, proces traje godinu, godinu i pol dana. U zemljama poput SR Jugoslavije to traje dulje, a ima i recidiva. Ipak, kad se nelojalni takmac tuæi, ”njegov” proizvod u policama trgovina moæe, a i ne mora supostojati s ”Vegetom”. - To je pitanje onoga πto se moæe u samom postupku napraviti da on bude kraÊi. Sud, naime, moæe izdati privremenu mjeru zabrane plasmana imitata ako se radi o evidentnom krπenju prava, tj. ako je imitat na prvi pogled sliËan originalu. Ipak, u tom sluËaju moramo poloæiti odreenu kauciju i u sluËaj gubljenja spora nadoknaditi troπkove onome koga smo tuæili - kaæe Juranek, dodajuÊi kako i Podravka traæi - a i dobiva - odπtetu za povredu svojih prava. Kako uÊi u trag proizvoaËima falsificirane ”Vegete”? - Na razliËite naËine - odgovara Juranek: - Izvor takvih informacija su, kao prvo, naπi ljudi u ”Internacionalima”, koji su svakodnevno na træiπtu, a zatim i kupci Podravkinih proizvoda, kao πto je, recimo, bilo u Kanadi i SAD-u. U ovom je trenutku u postupku opominjanja, pred tuæbom ili veÊ procesuiranih tridesetak sluËajeva krivotvorenja ili imitiranja ”Vegete” πto moæe radovati jedino utoliko πto dokazuje kakav je ”Vegeta” pravi proizvod; nitko, naime, neÊe falsificirati ili imitirati ”bofl”. Kamo je nestao hologram? Kako i sama zna da je ”Vegeta” dobra - jer za to joj nisu potrebni falsifikati Podravka je odluËila dodatno zaπtiti taj proizvod tzv. hologramom, koji je pom-
pozno predstavljen na ZagrebaËkom velesajmu u proljeÊe 1998. godine. Meutim, zbog problema s kvalitetom tog zaπtitnog znaka, odluËeno je da se on prestane aplicirati, πto je na policama trgovina primjetljivo nakon πto su potroπene zalihe ambalaæe s hologramom, negdje od sredine proπle godine. Od Zdenka Juraneka zatraæili smo miπljenje o zaπtitnim efektima koje je poluËila primjena holograma, a o razlozima micanja holograma s ambalaæe ”Vegete” razgovarali smo s Ëlanom Uprave Damirom PolanËecom. Zdenko Juranek, voditelj poslova za intelektualno vlasniπtvo: - Iz moje toËke gledanja hologram nije pridonio zaπtiti ”Vegete” od krivotvorenja zato πto onaj tko se upuπta u oponaπanje naπih æigova to radi tako da oponaπa ”klasiËnu” ambalaæu, bez holograma. ProsjeËni kupac ne zna je li hologram obavezni dio ili nije, dakle, ako nije bio obavijeπten da hologram mora biti na originalu - a koliko znam, baπ i nije - onda Êe on kupiti falsifikat. Makar i zato πto je falsifikat u pravilu jeftiniji. Damir PolanËec, Ëlan Uprave: - Zaπto je donijeta odluka o prestanku aplikacije holograma na ambalaæu ”Vegete”? - Definitivna odluka na taj naËin nije donijeta. Mi smo u dvije godine apliciranja holograma na ambalaæi ”Vegete” imali velikih problema s kvalitetom samog holograma. Ugovorna obveza proizvoaËa bila je da tu kvalitetu neprestano poboljπava. No, ta njegova nastojanja poboljπanja nisu urodila plo-
Damir PolanËec Zdenko Juranek dom; hologram je i dalje bio nedovoljno oπtar, nedovoljno dubok, gubio je svoju viπedimenzionalnost, bio je isprekidanih rubova, a bilo je i drugih manjkavosti na koje smo se sve viπe, sve ËeπÊe i sve æeπÊe æalili proizvoaËu. Usput budi reËeno, æalili smo se i na cijenu, koja je bila previsoka za takvu kvalitetu holograma. Nakon nekog vremena, a nakon πto nismo mogli usuglasiti stavove i naÊi zajedniËko rjeπenje na obostrano zadovoljstvo, bili smo prinueni hologram takve kvalitete prestati aplicirati na svoj najvaæniji proizvod. Nismo mu, naime, davali dodatnu vrijednost, nego smo ga u nekim sluËajevima i nagrdili. Dakle, donijeli smo odluku o prestanku aplikacije holograma do trenutka dok nam ”Holotrade” ne ponudi kvalitetnije rjeπenje. - Meutim, ugovor s dotiËnom tvrtkom istekao je prije nekoliko mjeseci, a ta tvrtka nje ponudila bolje rjeπenje. Ima li Podravka namjeru promijeniti proizvoaËa holograma ili naprosto ne πtititi ”Vegetu” na takav naËin? - Miπljenje mojih kolega i suradnika iz Marketinga, a osobito iz Prodaje jest da je najbolja zaπtita ”Vegete” njezino pra-
Ovo je dio ”palete” Vegetinih imitata i falsifikata
vilno i agresivno marketiranje. Osim toga, dodatna zaπtita je i pravna zaπtita, i mi smo putem Pravnog sektora na mnogim træiπtima uspjeli pobijediti razliËite kako falsifikatore, tako i imitatore ”Vegete”. Na taj naËin situacija se unatrag tri-Ëetiri godine uvelike promijenila u naπu korist. Na mnogim træiπtima, na kojima je bilo sasvim normalno na policama u trgovinama vidjeti pravu ”Vegetu” i njezine falsifikate i imitate, toga je sve manje, πto samo potvruje da je pravna regulativa plus adekvatan marketing najbolja zaπtita ”Vegete”. Naravno, nikad ne treba spavati na lovorikama i biti zadovoljan situacijom pa ljudi iz Marketinga i dalje pokuπavaju naÊi najbolje rjeπenje za moguÊe dodatne vidove zaπtite. - ”Vegeta” bez holograma na træiπtu je prisutna otprilike pola godine i u tom razdoblju ”s terena” je pristiglo nekoliko upita zaËuenih potroπaËa i trgovaca je li sad to prava ”Vegeta”. Naime, Podravka ih je dvije godine ”uËila” da kupuju samo ”Vegetu” s hologramom, a sada ga je ”maknula”. Imate li procjenu je li, i u kojoj mjeri, nestanak holograma naπtetio prodaji ”Vegete”? - ToËno, u proπloj godini susretali smo se s prituæbama potroπaËa i trgovaca, kako iz Hrvatske tako i iz nekih bliæih zemalja, na to da se na træiπtu pojavljuju veÊe koliËine ”Vegete” bez holograma. Bili su zbunjeni. No, nakon obavjeπtenja koja su im dali prije svega naπi trgovaËki predstavnici, takvih je prituæbi u potpunosti nestalo. Mislim da je negativni efekt prekida apliciranja holograma iza nas. - Moæe li se taj negativni efekt ipak kvantificirati? - Naæalost, i kad se ulazilo u ”projekt hologram”, nismo kvantificirali po svim træiπtima koliËine plagijata ”Vegete”, pa tako niti sada nemamo kvantitivnih podataka o tome da li nam je prodaja ”Vegete” zbog neapliciranja holograma pala ili nije. Moja osobna procjena jest da zbog toga prodaja ”Vegete” nije ni u kom sluËaju pala. - Koliki je danas razmjer problema ”Vegetinog” krivotvorenja i imitiranja? - Problem je joπ uvijek velik. Doduπe, falsifikata Êe biti sve manje, ali Êe biti sve viπe sliËnih proizvoda, pa i u sliËnom pakiranju, ali koji Êe potroπaËu nuditi neku dodanu vrijednost - bilo niæu cijenu, bilo proizvod namijenjen specijalnim vrstama jela. To je velika opasnost, ali na to reagiramo diverzifikacijom marke ”Vegeta” na ”Twistove” i u tom smjeru Êemo i nastaviti.
naπa posla
Poduzetniπtvo ne trpi komociju Piπe: Æeljko Kruπelj, gost - kolumnist “VeËernjeg lista” Lako je s onima koji su dobili otpremnine, ustvrdio je ovih dana koprivniËko-kriæevaËki æupan Nikola Gregur, mene viπe zanima πto je s onima koji su zavrπili na ulici bez njih. Time je aludirao na 380 ”Podravkinih” korisnika stimulativnih otpremnina, Ëija su suprotnost ojaeni radnici ”Izvora”, ”Rapida” i drugih propalih ili propadajuÊih poduzeÊa. U toj je Gregurovoj izjavi, danoj na zajedniËkom sastanku Æupanijskog i Gradskog poglavarstva, vjerno sadræana ”filozofija” ovdaπnjih vlasti. Tijela lokalne uprave i samouprave, po tome, ne vode posebnu brigu o gospodarskom razvoju, veÊ im je glavni cilj odræanje barem podnoπljive razine socijalnog mira. Gledano iz ugla humanosti, to je za svaku pohvalu, no vremena su se bitno promijenila. Ako se ne potiËe stvaranje nove vrijednosti,
novca Êe za socijalne, komunalne, kulturne, sportske i ostale potrebe biti sve manje. JaËanjem procesa decentralizacije, πto je takoer meu prioritetima sadaπnje hrvatske vlasti, snalaæljivost lokalnih zajednica u poticanju svakovrsnog poduzetniπtva bit Êe od prioritetnog znaËaja. Æupanija koprivniËko-kriæevaËka, na koncu konca, i ima svoj centar za poduzetniπtvo baπ zato da bi osmislila i ponudila programe onima koji imaju neki kapital, a i da pomogne da dobiju povoljnije kredite oni koji veÊ znaju kakve su robe i usluge na træiπtu trenutno najpotrebnije. Drugim rijeËima, kljuËni problem nije u otvaranju poduzetniËkih zona, gdje se potencijalnim ulagaËima nude veÊe zemljiπne parcele i sva potrebna infrastruktura, nego u dobrim i profitabilnim idejama. Za uspjeπni su posao
ponekad dovoljni i jedan stol i stolica u sobiËku od desetak kvadrata, a to ne mogu garantirati i basnoslovno skupe hale sa svim potrebnim postrojenjima. Zato se i dogaa da je koprivniËku poduzetniËku zonu u Dravskoj ulici, koju su prethodnih godina financirale gradske vlasti, opet zarastao korov, dok se istodobno umnoæava broj korisnika sredstava fonda za nezaposlene. Tek se tu u priËu ukljuËuje ”Podravka”. Otpremnine koje su dobili njeni zaposlenici omoguÊuju da se barem dio njih ubaci u privatno poduzetniπtvo. Jer, kako se najËeπÊe zaboravlja, meu tih 380 ”Podravkaπa”, koji su u proteklih tjedan-dva kumulirali ljutnju nemalog broja KoprivniËanaca, nisu samo neki direktori problematiËnih sposobnosti, nego i niz struËnjaka te kvalificiranih i visokokvalificiranih radnika. Zaπto oni prvi ne bi nudili usluge,
u kojima je presudno njihovo znanje i iskustvo, a oni drugi otvarali male obrte? Nije li svaki takav pokuπaj, pogotovo ako bude poduprt makar i simboliËnom pomoÊi Æupanije i Grada, bolji od lakonskog iπËekivanja mirovine!? Izvjesno je da restrukturirana ”Podravka” viπe ne moæe biti ta koja Êe samoinicijativno okupljati potencijalne poduzetnike i organizirati im posao. To bi znaËilo da se opet organiziraju kooperacije i servisi, πto se ranije pokazalo neracionalnim. Od koprivniËke se tvrtke ne moæe traæiti da sama vuËe za rukave poduzetnike i nudi im programe za koje je zainteresirana. U globaliziranom se gospodarstvu takva poduzetniËka komocija viπe ne moæe tolerirati, jer tvrtka s europskim ambicijama moæe svaku robu nabaviti u iznimno kratkom vremenu iz bilo ko-
jeg dijela svijeta. To je poslovna realnost i tko tako neπto ne moæe shvatiti bolje da se i ne upuπta u pregovore. Ako veÊ sama ne traæi potencijalne kooperante, ”Podravkina” je nabava, po tvrdnjama njena poslovodstva, otvorena za dogovore oko poslova za koje je zainteresirana. Ne smije se, naime, zaboraviti da ”Podravka” nije samo veliki proizvoaË, veÊ i kupac najrazliËitije robe, a mnogo bi se toga moglo proizvoditi u samoj Podravini. Odnosi se to na cijeli raspon proizvoda, od Ëesto spominjane mrkve i ostalih poljoprivrednih sirovina, preko ambalaæe i dijelova za strojeve, pa do nekih intelektualnih usluga. Bitno je da se samo ponude oni koji Êe organizirati te poslove i ponuditi prihvatljive cijene, koje omoguÊavaju da i ”Podravkini” finalni proizvodi budu konkurentni na svjetskim træiπtima.
4
Broj 1544 Petak 26. sijeËnja 2001.
Razgovor s Bernardom NenadiÊ, direktoricom Podravkinog Sektora za upravljanje plaÊama
Izmjene u Zakonu o porezu na dohodak - umjesto dvije, tri stope poreza Razgovarao: Mladen PavkoviÊ Snimio: Nikola Wolf Sektor za upravljanje plaÊama jedna je od istaknutijih sluæbi unutar naπe tvrtke. Kao πto i sam naziv kaæe, rijeË je o sluæbi u kojoj se obraËunavaju plaÊe, bolovanja, obustave, zatim obavljaju obraËuni i naknade autorskih honorara, ugovora o djelu, obraËun naknade Ëlanova Nadzornog odbora, pripremaju se podaci za mirovinsko osiguranje, poreznu upravu itd. Sektor obavlja obraËune plaÊa za Podravku d.d., Poni d.o.o i Inæenjering d.o.o., dok obraËun obustava rade za cijelu tvrtku osim za tri tzv. vanjske tvornice. Trenutno Sektor zapoπljava 46 djelatnika, a uskoro Êe ih napustiti Ëetiri zaposlenika koji odlaze iz tvrtke s otpremninom. - U naπim zakonima relativno Ëesto dolazi do izmjena, pa stoga i te kako moramo pratiti πto se na ovom podruËju dogaa - kaæe Bernarda NenadiÊ, direktorica Sektora. - PoËetkom godine, ili toËnije od 1. sijeËnja, doπlo je do izmjena u Zakonu o porezu na dohodak. Tako su umjesto dosadaπnje dvije stope poreza na dohodak (20 i 35), sad uvedene tri: stopa od 15, 25 i 35 posto.
- ©to to konkretno znaËi? - Porez na dohodak, po starom Zakonu, po stopi od 20 posto plaÊali su zaposlenici koji su imali oporezivu osnovicu do 3000 kuna. Iznad tog iznosa plaÊao se porez po stopi od 35 posto. Po novom Zakonu stopa od 15 posto obraËunava se na oporezivu osnovicu do 2500 kuna, 25 posto od 2500 do 6250 kuna, a iznad toga plaÊat Êe se porez po stopi od 35 posto. - ZnaËi li to da Êe neki od sada zbog novih obraËunavanja stope poreza primati manje plaÊe? - Novi zakon nije doveo do poveÊanja poreza u ukupnom iznosu, jer su uvedene tri stope i smanjene osnovice. Primjerice, dosad se porez po stopi od 20 % plaÊao na osnovicu od 3000 kuna, a sada se na osnovicu od 2500 kuna plaÊa porez po stopi od 15 posto. Stoga, sada svi plaÊaju manji porez. Ili drugim rijeËima, porez Êe biti manji, a neto plaÊa veÊa, πto ovisi o viπe faktora. Takoer je uveÊana i olakπica za invalidnost poreznog obveznika i uzdræavanih Ëlanova sa 0,2 na 0,3 osnovnog osobnog odbitka. S druge pak strane, hrvatskim ratnim vojnim invalidi-
ma ukinuto je potpuno osloboenje od poreza. Ova kategorija ljudi odsad plaÊa porez razmjerno stupnju utvrene invalidnosti. Ako je primjerice netko invalid 30 posto, za taj postotak umanjuje mu se ukupno obraËunati porez, a 70 % obraËunatog poreza mora platiti. - S obzirom na πirinu vaπeg djelokruga rada, gdje ipak ima najviπe posla, a samim time i problema? - Posla imamo vrlo mnogo. Moramo ga obavljati savjesno, gotovo bez greπke, iako su i one moguÊe. Zaposlenici su i te kako osjetljivi na naπe pogreπke, pa Ëinimo sve da ih bude πto manje. Primjedbe nisu Ëeste, a manje greπke dogaaju se ne naπom krivnjom. ObraËunarci primaju evidencije, koje ponekad i nisu potpune, pa stoga zna doÊi do odreenih pogreπaka. No, ako se pogrijeπi, to se i ispravi. Zna se dogoditi da nam u evidenciji o nazoËnosti o radu upiπu da je zaposlenik na bolovanju, a on je bio na godiπnjem! Ili nekome tu i tamo nije upisano da je radio u nekoj smjeni i tome sliËno. Greπke, dakle, nastaju u samim sredinama gdje zaposlenik radi, a reklamacije su uvijek
Bernarda NenadiÊ upuÊene nama i mi ih nastojimo rijeπiti odmah ili u slijedeÊoj isplati ako je obraËun za tekuÊi mjesec zavrπen. - A πto je s porezom na dohodak? - Do proπle godine poduzeÊa nisu bila duæna izvrπiti konaËni obraËun poreza na dohodak. Sad smo prvi puta u prosincu, prema zakonu, bili duæni izvrπiti konaËni obaËun poreza za sve zaposlenike koji su radili tijekom Ëitave godine, odnosno koji nisu imali nikakve prekide. Onima koji su tijekom godine imali eventualnu pretplatu poreza, mi smo na zadnjoj isplati to sravnali i vratili viπak, odnosno ono πto su tokom godine viπe uplatili. Ove godine poreznu prijavu ne tre-
baju podnositi svi oni koji su kontinuirano radili tijekom cijele proπle godine, izuzev onih koji imaju i neka dodatna primanja, odnosno oni koji su bili sezonci i tome sliËno. InaËe, poreznu karticu, ukoliko treba, za prijavu poreza ili neku drugu svrhu svaki zaposlenik moæe podiÊi kod svog obraËunarca plaÊe. - Æelite joπ neπto reÊi, dodati? - Æeljala bih podsjetiti kako su svi zaposlenici tijekom proπle godine dobili nekoliko poklon - bonova, te da je Uprava u prosincu donijela odluku prema kojoj su svi dobili bon od joπ dodatnih 150 kuna za BoæiÊ. Zaposlenici moraju znati da neoporezivo mogu dobiti 400 kuna dar u naravi godiπnje. Ovaj dodatni bon, od 150 kuna, bit Êe oporezovan, πto znaËi da se na tu svotu moraju platiti svi porezi i doprinosi. Tih 150 kuna pretvorili smo u bruto iznos i unijeli zaposlenicima u bruto plaÊu za prosinac kao bruto poklon, obraËunali doprinose i porez, a neto iznos uzeli kao obustavu jer su svi dobili bon. - Svi zaposlenici nemaju isti iznos bruto poklona u plaÊi? - Nemaju, jer razliËito plaÊaju doprinose i porez. Netko ima veÊu olakπicu, netko manju! Netko plaÊa porez samo po stopi od 15 %, a netko i po stopi od 25% i 35%. No sve se to da lijepo izraËunati i objasniti svakome tko to æeli - zakljuËila je direktorica Sektora za upravljanje plaÊama.
Predstavljamo
Ruæica PetrovËiÊ - nova brand managerica za marku Lino Dosadaπnjeg brand managera Tomislava Horvata, koji je zapoËeo raditi u Predstavniπtvu Podravke u Rumunjskoj, na poslovima u Lino timu, naslijedila je Ruæica PetrovËiÊ, diplomirana agroekonomistica koja je do sada radila kao product managerica za DjeËju hranu i Lino napitke. Ruæica PetrovËiÊ poËela je raditi u Podravki 1986. godine kao planer analitiËar u tadaπnjoj RO Poljoprivreda i industrije mesa,1990. god. prelazi u FC Ekonomika i raËunovodstvo na poslove planera, od 1992. godine radila je u Podravskom gospodarstvu na poslovima pro-
duct managerice za stoËnu i ptiËju hranu. U Marketingu Podravke zaposlena je od 1996. godine kao product manager za kondimente gdje kasnije prelazi u Tim za regionalne programe, a od 2000. godine u Lino timu obavlja poslove product managerice za djeËju hranu i Lino napitke. O svom novom poslu Ruæica kaæe: - Posao je vrlo dinamiËan, pun poslovnih izazova, omoguÊuje mi veÊi poticaj za daljnju afirmaciju u radu. Imala sam odliËnog mentora u Lino timu πto mi puno pomaæe u nastavku ostvarivanja koncepcije marke Lino.
Ruæica PetrovËiÊ
Naπi glavni potroπaËi su djeca i tinejdæeri (a i odrasli) koji stalno oËekuju πto Êe im novo pripremiti Lino. Sve akcije koje provodimo na terenu osmiπljene su kao igra i veselje za djecu. Lino je vrlo omiljen meu naπim potroπaËima, πto vidimo iz pisama koje nam Ëesto piπu ili πalju e-mail poruke. Planiramo i dalje biti najjaËa marka na træiπtu Hrvatske, Slovenije, BiH, zatim agresivno marketinπki pristupiti træiπtima koja pokazuju rast, te proπiriti kategoriju s proizvodima koje trenutno nemamo u asortimanu. Pred
nama su takoer izazovi novih trendova u kategoriji djeËje hrane, konkurencija s razliËitim proizvodima, ulazak stranih lanaca, πto od nas zahtijeva inovacije u programu naravno sve s ciljem zadovoljenja naπih potroπaËa. Smatram da Êe nam nova organizacija koja se predvia donijeti puno poboljπanja u radu, tj. da Êe nam olakπati pojedine faze u radu, jer na æalost najviπe vremena u marketingu troπimo na operativu, a za strategiju koja je najvaænija do sada nije bilo dovoljno vremena ili bar ne onoliko koliko svaki program zahtijeva.
Susret: Marcel JanekoviÊ, product-manager u Timu za Vegetu
”Podravka” nudi velike moguÊnosti mladim struËnjacima Piπe: Boris Fabijanec
Marcel JanekoviÊ KoprivniËanac Marcel JanekoviÊ, roen 1975. godine, nakon zavrπenog Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, prije tri godine zaposlio se u ”Podravki” i to u Timu za Podravka jela. Nakon toga, prije godinu dana, kao product-manager poËinje raditi u Timu za Vegetu.
- Vrlo je pozitivan trend u ”Podravki”, posebice u Marketingu naπe tvrtke, da mladi imaju prilike vrlo brzo pokazati i odluËivati u poslovnim situacijama, da rade konkretan posao, da sami snose odgovornost za svoje postupke. To je jako dobra stvar, posebice i zbog toga πto mladi struËnjaci imaju autonomiju u svom poslu, da ga sami mogu organizirati, ali naravno, to je ipak pod patronatom brandmanagera i πefova. To znaËi da uvijek moæemo potraæiti pomoÊ ili savjet od naπih nadreenih. Uz to, kada govorimo o marketingu, moram istaknuti da je to posao gdje se morate dokazivati u viπe podruËja. Naime, posao u marketingu, meu ostalim, obuhvaÊa i nekakve analitiËke stvari - planiranje, kalkulacije i sl., kontakte i komunikacije s poslovnim partnerima i ostalim sektorima i sluæbama u ”Podravki”. U jednom takvom okruæenju Ëovjek moæe vidjeti koji su njegovi talenti i moguÊnosti te naravno razvijati svoje poslovne sposobnosti u pravcu u kojem æeli - rekao je na poËetku Marcel.
- Dakle, zadovoljni ste okruæenjem i poslovnom atmosferom koja vlada u Marketingu? - U Marketingu je vrlo dobra atmosfera meu ljudima, zaposlenici su veoma dobro motivirani, prisutna je æelja za uspjehom i dokazivanjem i to mi je jako drago. Naime, da bi Ëovjek uspjeπno radio svoj posao, vrlo je bitno da æivite i radite u jednoj pozitivnoj okolini. Osim toga, kada razmiπljate o ”Podravki” i nekoj manjoj tvrtki u kojoj su moæda veÊe i stimulativnije plaÊe, ipak je u ”Podravki” pozitivnije to πto vam se omoguÊuje dodatno πkolovanje, pohaanje struËnih seminara ili usavrπavanje struke. Mislim da je i to jedan od veÊih razloga zaπto bi mladi struËnjaci trebali dolaziti u ”Podravku”. - Govorili ste o pozitivnim stranama u ”Podravki”, no recite nam iz perspektive mladog struËnjaka, πto ne valja, πto bi trebalo mijenjati u naπoj tvrtki? - Uvijek postoje mjesta za pozitivne
promjene. Prema mom miπljenju joπ uvijek puno poslova nije definirano pa Ëovjek troπi puno viπe energije nego πto je potrebno. Ne kaæem da povremeno improvizacije i snalaæenja u datom momentu nisu potrebna, ali gubi se puno energije. No, neke pozitivne promjene se dogaaju, taj problem se pomalo rjeπava i mi bismo trebali uskoro imati definiran neki ISO-standard koji bi to sve olakπao. Osim toga, unatoË tome πto su uraeni neki pozitivni koraci, joπ uvijek ”Podravka”, uostalom kao i sve velike kompanije, ima problem adekvatnog praÊenja kadra, ocjenjivanje i odabiranje adekvatnog posla za odreene Ëovjekove sposobnosti. Nadam se da Êe u buduÊnosti biti sve viπe mladih i sposobnih struËnjaka u ”Podravki” koji se sada joπ uvijek definiraju i traæe. - Kakva je, prema vaπem miπljenju, buduÊnost ”Podravke”? - Mislim da ”Podravka” ima dobru
buduÊnost i ja osobno vjerujem da Êemo ostvariti rast prodaje na inozemnim træiπtima, da Êemo zadræati, a i poveÊati sadaπnji obim prodaje na hrvatskom i na træiπtima bivπe Jugoslavije. Posebno imam dosta veliku nadu da Êe doÊi do rasta prodaje ”Podravkinih” proizvoda na træiπtima zapadne Europe. Imamo odliËne i kvalitetne proizvode, ljude koji æive za tvrtku i unatoË tome πto je vrlo teπko prognozirati πto Êe se zbivati na træiπtima u buduÊnosti, s obzirom na to da se gotovo svakodnevno dogaaju nekakve promjene, upravo mi moramo biti bræi i spremniji na te promjene da bismo bili πto efikasniji u tom okruæenju. Naravno, veliki dio odgovornosti za sve te promjene i efikasniju poslovnu buduÊnost ”Podravke” imat Êe mladi ljudi u naπoj tvrtki - rekao je na kraju razgovora product-manager u Timu Vegete Marcel JanekoviÊ.
Broj 1544 Petak 26. sijeËnja 2001.
Zabiljeæeno u Studiju za dizajn
StruËni prilog
Uz kvalitetu, proizvod prodaje i dobra i atraktivna ambalaæa
Mineralna voda - dar prirode u Ëaπi
Piπe: Mladen PavkoviÊ Snimio: Nikola Wolf U ”Podravki”, u sastavu Marketinga, veÊ godinama s uspjehom djeluje Studio za dizajn, na Ëijem je Ëelu Josip GreguriÊ, poznati likovni umjetnik. Tu su zaposleni grafiËki koordinatori, dizajneri, likovni kreatori, referent informatiËara i organizator foto-studija. Oni obavljaju poslove za Ëitavu tvrtku, a zadnjih godina imaju mnogo posla na kreiranju ambalaæe za inozemna træiπta. To je vrlo zahtjevan posao, pogotovo kad se zna da - uz kvalitetu - ”ambalaæa prodaje proizvod”. - Ovaj studio postoji veÊ tridesetak godina, ali tek u zadnje Ëetiri doæivio je pravi ”procvat” jer smo se solidno ekipirali, ne samo sa struËnim ljudima, veÊ i najsuvremenijom informatiËkom opremom. Jednom rijeËi, idemo u korak s vremenom! Naπ posao je timski. Suraujemo s menadæerima i tehnolozima pojedinih proizvoda. Svima je stalo da ono πto izlazi iz ”Podravkinih” proizvodnih pogona izgleda πto ljepπe i da bude u atraktivnoj ambalaæi, a to u vrlo jakoj europskoj, pa i svjetskoj konkurenciji, nije baπ lako postiÊi - kaæe GreguriÊ. Tijekom proπle godine najviπe su bili zaokupljeni redizajnom pojedine ambalaæe za neke od naπih kljuËnih proizvoda, kao πto su primjerice ”Vegeta”, ”Podravka” juhe, a i drugi proizvodi. - Za svako træiπte potrebno je prilagoditi i ambalaæu. Uvijek nastojimo smisliti neπto novo i atraktivno. Mnogi misle da je redizajn relativno lako napraviti. Meutim, to ni izdaleka nije tako. Osim u naπoj, KoprivniËkoj tiskari, ambalaæa se tiska i u drugim tiskarama. Rad s tiskarama posebno je poglavlje, jer svaka tiskara ima neka svoja ”mjerila” kojima se morate prilagoavati. No, za nas je ipak najvaænije da otisnuta ambalaæa bude vrhunske kvalitete, a to zasad i uspijevamo. U tome iznimnu ulogu imaju naπa dva grafiËka koordinatora: Renata Tomerlin i Mario Tomiπa. Dizajneri Vlasta KlasiÊ, Milica SinkoviÊ,
Josip GreguriÊ Branka SertiÊ i Andrea Zlatar vode kompletne grafiËke programe, dok ih likovni kreatori Mladen ©tefaniÊ i Iris Tropπek jednostavno - prate. BuduÊi da imamo suvremenu informatiËku opremu, da svakih πest mjeseci mijenjamo ili nadopunjujemo programe, o tome se takoer svakodnevno brine jedan Ëovjek. Ako trebamo neπto snimiti ili presnimiti, to radi Vladimir Kostjuk, a na tom polju suraujemo i s drugima - objaπnjava Josip GreguriÊ. U Studiju za dizajn posla nikada ne nedostaje. Svi njegovi zaposlenici po cijele dane sjede za kompjuterima i osmiπljavaju ambalaæu. - To je posao kao i svaki drugi. Nama se Ëini jednostavan, ali je i
- mukotrpan. Da osmislite ili redizajnirate neku ambalaæu, za to vam treba nekoliko mjeseci, a ponekad i mnogo duæe. No, naπa ambalaæa ocijenjena je vrlo dobro i to od strane svjetskih struËnjaka. Relativno Ëesto naπi zaposlenici odlaze i na razne sajmove kako bi se upoznali s novitetima na ovom podruËju. To je posao gdje nema ”spavanja”, gdje uvijek morate biti u trendu, gdje naprosto ne smijete zaostati. »esto kreiramo i razne plakate i prospekte - saznajemo u Studiju za dizajn. GreguriÊ misli da je njihov posao u naπoj tvrtki od prvih dana shvaÊen ozbiljno, te da je i uvaæavan kako treba, posebice zadnjih godina. - Za nas je posao zavrπen onoga trenutka kad se proizvod nae na trgovaËkim policama! Meutim, ponekad nam se Ëini da ni sami ne znamo πto je teæe: kreirati novu ambalaæu ili redizajnirati staru. Pored joπ neke informatiËke opreme, Studiju za dizajn trenutno nedostaje barem joπ jedan do dva dizajnera, a upravo preko oglasa traæe korektora tekstova - ËitaËa. - Vjerujemo da Êemo tijekom ove godine i to popuniti, jer najgore je kad neπto morate ”krpati”. Ovo je strogo profesionalni posao, koji ne trpi amaterizam - rekao je na kraju Josip GreguriÊ.
5
Piπe: Boris ©epetavec, Tvornica Studenac Lipik
Mineralna voda Ëisti je dar prirode u Ëaπi. »ista i bistra, obogaÊena mineralima, crpi se iz dubine zemlje, a dubina iz koje se crpi znak je njene ËistoÊe i bogatstva mineralima. Da bi saËuvala netaknutu ËistoÊu prirode, mineralna voda crpi se direktno na izvoru i zatvorenim sistemom bez moguÊnosti vanjskog oneËiπÊenja puni u boce. Tako u zatvorenim bocama imamo Ëistu mineralnu vodu iz dubina zemlje u kojima su otopljeni minerali, neki veoma potrebni organizmu, kao πto su na primjer kalcij, magnezij, fluor. Posebnost okusa mineralne vode govori o ËistoÊi i snazi pojedinih prirodnih elemenata u njoj. Kako djeluju pojedini sastojci u mineralnoj vodi koji su vaæni za funkcioniranje ljudskog organizma? Oni svojim prisustvom u tijelu omoguÊuju pravilno koriπtenje hranjivih materijala. Tako na primjer: MAGNEZIJ - jaËa imunitet organizma; KALCIJ - pomaæe u izgradnji kostiju; FLUORIDI - spreËavaju bolesti zuba - karijes; NATRIJ - uravnoteæuje tekuÊinu u organizmu; BIKARBONATI I KLORIDI - reguliraju kiseline u probavnom traktu i æelucu; SULFATI - prirodni su ËistaÊi organizma; ÆELJEZO - nedostatak æeljeza u organizmu uzrokuje anemiju i fiziËki umor JOD - spreËava guπavost Mineralna voda gasi æe, proËiπÊava organizam, te je treba piti πto ËeπÊe, barem 1 - 2 litre dnevno, da bi se iz organizma izbacile πtetne tvari, obnovila teËnost i unijele potrebne mineralne soli u organizam. Mineralna voda pogodna je za odræavanje dijete u prehrani, skidanje suviπnih kilograma i reguliranju umjerenosti u jelu. Znamo da 60 posto Ëovjekove teæine Ëini tekuÊina i da dnevna potreba ljudskog organizma za vodom iznosi oko 1,5 litara dnevno. Upravo zato mineralna voda idealna je za te naπe dnevne potrebe. PijuÊi mineralnu vodu - jednostavno ispiremo naπe stanice i omoguÊavamo im oslobaanje od toksina. Zapaæena i privlaËna Podravkina ambalaæa rezultat je rada struËnih Mineralna voda ”Studenac” iz Lipika sve nam to daje i zato je potpuno dizajnera na suvremenoj kompjuterskoj opremi na mjestu poznati slogan: ”Veseli i zdravi bili, lipiËki Studenac pili”.
Iz rada ZaposleniËkog vijeÊa
O (pre)visokim otpremninama Na svojoj sjednici 19. sijeËnja Podravkino ZaposleniËko vijeÊe raspravljalo je o temi koja je popriliËno uzburkala koprivniËku javnost, o programu stimulativnih otpremnina, na temelju materijala koje je dobilo od Uprave. ZaposleniËko vijeÊe, koje prema Zakonu o radu ima neobvezujuÊu savjetodavnu funkciju, ne protivi se poslovno uvjetovanim otkazima zaposlenika u skladu s programom zbrinjavanja, odnosno popularno reËeno programom stimulativnih otpremnina, osim za zaposlenike kojma plaÊa nije bila obraËunavana prema tarifnom modelu, tj. prema koeficijentima. Radi se o 17 zaposlenika, za koje je ZaposleniËko vijeÊe zatraæilo podatak o iznosima otpremnina, nakon Ëega Êe se dodatno oËitovati, doznali smo od predsjednika ZaposleniËkog vijeÊa Zlatka Blaæeka. Na pitanje mora li poslodavac uvaæiti njihovo miπljenje, odgovorio je kako poslodavca zakon na to ne obvezuje, dodajuÊi da je ZaposleniËko vijeÊe proπle godine uskratilo suglasnost na isplaÊivanje otpremnine jednom bivπem Ëlanu Uprave smatrajuÊi da je ona previsoka, ali je takva otpremnina ipak isplaÊena. H. ©.
Iz rada sindikata
Predavanje u Podravki
Peticija za 40- Bioloπki aktivni sastojci satni radni hrane tjedan Mr. sc. Karmela Delonga sa Prehrambeno-biotehnoloπkog fakulteta u Pod motom ”Skratite radni tjedan poveÊajte zaposlenost!” Savez samostalnih sindikata Hrvatske organizira potpisivanje peticije za podrπku sindikalnim amandmanima na konaËan prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona u radu, koji ovih dana ulazi u saborsku proceduru. Sindikalni amandmani odnose se na skraÊivanje radnog vremena sa 42 na 40 sati tjedno, na proπirivanje radniËkog suodluËivanja poveÊanjem radniËkih Ëlanova u nadzornim odborima na jednu treÊinu te na veÊu slobodu i zaπtitu sindikalnih aktivista. Potpisivanje peticije u Podravki organizira podruænica Sindikata PPDIV-a od Ëetvrtka 22. do utorka 30. sijeËnja. Peticiju moæete potpisati u prostorijama Podruænice u Kolodvorskoj ulici (bivπi ”Galantplet”), a to mogu uËiniti i oni koji nisu Ëlanovi sindikata. H. ©.
Zagrebu odræati Êe u velikoj dvorani Podravke u petak 2. veljaËe u 12 sati za sve zainteresirane djelatnike Podravke predavanje pod naslovom: ”Bioloπki aktivni sastojci hrane - fitokemikalije”. Predavanje Êe trajati dva πkolska sata (po 45 minuta) uz stanku. U prvom satu bit Êe iznijete teorijske postavke (najnovija svjetska znanja), a u drugom laboratorijska iskustva djelatnika PBF-a.
Danas u Podravki
Promocija knjige Elze Herceg Danas, 26. sijeËnja, u 18 sati u Velikoj dvorani za sastanke odræat Êe se promocija knjige Elze Herceg ”»arobne svjetiljke”. Promotor knjige je Maja Gjerek LovrekoviÊ. Elzi Herceg ovo je treÊa knjiga pjesama (”Ja sam putnik”, ”Odsjaji duπe”), a u ”»arobnim svjetiljkama” autorica je zaokruæila put rasta, spoznavanja i osvjeπÊivanja onih naoko malih stvari, koje su zaista svjetiljke na putu. Ljubitelje pisane rijeËi pozivamo da dou na promociju. A. V.
6
Broj 1544 Petak 26. sijeËnja 2001.
U prostorijama UBIUDR-a Podravke odræana konferencija za novinare
I u novom zakonu prava branitelja upitna U ponedjeljak je u organizaciji Udruge branitelja, invalida i udovica Domovinskog rata djelatnika Podravke odræana konferencija za novinare o prijedlogu Nacrta zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i Ëlanova njihovih obitelji. O Nacrtu zakona govorili su predstavnici πest æupanijskih Udruga, a svi su se sloæili da ovaj zakon, ako bude prihvaÊen, neÊe zadovoljiti ni stradalnike Domovinskoga rata, a pogotovo ne ostale sudionike. RijeË je prije svega o zakonu koji Êe donekle πtititi prava stradalnika, pa bi se
stoga tako i trebao zvati - Zakon o pravima stradalnika Domovinskoga rata, a nikako se ne moæe odnositi na dragovoljce i druge. Braniteljima se, prema tom zakonu (uz ostalo) pruæa moguÊnost da do 2008. godine rijeπe stambeno pitanje. Meutim, hrvatska dræava do danas nije uspjela rijeπiti statuse roditelja, invalida i udovica, pa se stoga smatra da je i to pitanje u Nacrtu zakona naprosto - mrtvo slovo na papiru. Probleme stradalnika, Ëuli smo na konferenciji, trebala bi preuzeti dræava, odnosno Ministarstvo
branitelja, dok bi se u rjeπavanje problema ostalih branitelja viπe nego do sada morali ukljuËiti gradska i æupanijska poglavarstva te poduzeÊa u kojima ti ljudi rade. Sudionici konferencije izrazili su ogorËenje πto se na ovom skupu nije pojavio ni jedan saborski zastupnik s podruËja naπe æupanije, a proËitan je i brzojav koji je organizatorima uputio ministar hrvatskih branitelja Ivica PanËiÊ. Predstavnici udruga su se sloæili da Êe ovakve konferencije organizirati ËeπÊe.
Uz prijedlog zakona o osnivanju Fonda zaπtite okoliπa
Neke kljuËne odredbe poæeljno je drugaËije postaviti Fondom valja odvojiti od izvrπne vlasti, tj. veÊinu Ëlanova UO trebaju dati nezavisne institucije i nevladine udruMinistarstvo zaπtite okoliπa i prostorge. Ovakvo ustrojen Fond imao bi nog ureenja izradilo je prijedlog zaveÊu moguÊnost koriπtenja jeftinijih kona o osnivanju Fonda zaπtite okoliinozemnih kredita odnosno donacija. πa. Prijedlog zakona je na javnoj raDakle, prijedlog je da Fond bude spravi. nevladina ustanova pod pokroviteljOsnovne postavke ovog zakona su: stvom Hrvatskog sabora. - Fond ima svojstvo pravne osobe, a Financiranje Fonda participiraju oneosnivaË je Vlada RH; ËiπÊivaËi i korisnici okoliπa. NaËelno - Fond obavlja pripremne poslove oneËiπÊivaËi moraju viπe doprinositi pri dodjeli tzv. ekoloπkih zajmova i zaπtiti okoliπa od drugih struktura Ali, kredita, dodjeljuje bespovratna sredoni su u neravnopravnom poloæaju stva za zaπtitu i oËuvanje okoliπa, prema ostalim korisnicima okoliπa, tj. posreduje i koordinira pri financiranju turistima i turistiËkoj privredi, korisniprojekata, obavlja nadzor nad troπecima vode i vodenih sportova, izdavanjem sredstava; Ëima (razglednice) i promidæbenim - Fond potiËe nacionalnu i meunaropublikacijama itd. dnu suradnju na polju zaπtite okoliπa itd. Vaæno je naglasiti da se oneËiπÊivaËima mora omoguÊiti provedba vlastitog plana smanjenja oneËiπÊenja, a radi se o proizvodnim tvrtkama, a tek onda njihove kalkulacije opteretiti nacionalnim troπkom zaπtite okoliπa. Dakle, oneËiπÊivaËima moramo omoguÊiti sanaciju vlastitih emisija u okoliπ, a potom trebaju sudjelovati u zajedniËkom troπku zaπtite okoliπa. Korisnici okoliπa, koji koriste ljepotu i oËuvanost okoliπa, moraju plaÊati ekoloπku rentu, a to je novac koji se sada ne skuplja. Uvjereni smo u dobronamjernost predlagaËa ovog zakona, te da Êe biti prihvaÊen najbolji moguÊi Podravka æeli uskladiti razvoj i zaπtitu okoliπa zakon o Fondu zaπtite okoliπa .
Piπe: dr. Janko KriæaniÊ
Osnivanje Fonda zaπtite okoliπa je hvalevrijedno, neophodno je jedno nacionalno tijelo za koordinaciju, te izradu i provedbu nacionalnog plana (strategije) zaπtite okoliπa. U tom cilju Fond je i zamiπljen kao operativno tijelo Vlade. Osim πto ovaj prijedlog zakona o Fondu ima niz pozitivnih postavki, neke kljuËne odredbe poæeljno je drugaËije postaviti. Naime, predvieno je da Ëlanove Upravnog odbora imenuje i razrjeπuje Vlada, a od 7 Ëlanova 4 su iz ministarstava, jednog Ëlana imenuje HGK, a dva Ëlana su iz znanstvenih institucija i nevladinih organizacija. Zaπtita okoliπa je, najkraÊe reËeno, nacionalna i civilizacijska nuænost, njena provedba treba poËivati na opÊem konsenzusu. To znaËi da upravljanje
Podravka d. d. Koprivnica
INTERNI OGLAS Ako ste zaposlenik Podravke i uz to ste - komunikativni, snalaæljivi, precizni, brzi, korektni, disciplinirani, skloni timskom radu, - sluæite se engleskim jezikom - poznajete rad na raËunalu (PC, MAC), te imate - srednju struËnu spremu (ekonomski, upravni, pedagoπki, kulturoloπki smjer) javite se! Objavljujemo slobodno radno mjesto za poslove
KOREKTOR TEKSTA - »ITA» Nudimo poslovne izazove, dinamiËno radno okruæenje i rad u timu. Prijave poπaljite do Ëetvrtka 1. veljaËe 2001. godine na naslov: Sektor za upravljanje ljudskim potencijalima Sluæba za zapoπljavanje i razvoj kadrova (za natjeËaj) Ante StarËeviÊa 32, 48000 Koprivnica Kandidate Êemo o izboru obavijestiti u roku od 30 dana.
Druπtvena prehrana
Jelovnik
Obavijest
29. 1. ponedjeljak: - Varivo grah s tjesteninom, puËka kobasica, krafna
Prezentacija laboratorijske opreme U organizaciji Istraæivanja i razvoj i poduzeÊa ”JOBST” u Ëetvrtak 1. veljaËe u Podravkinoj velikoj dvorani za sastanke odræat Êe se od 12 do 15 sati prezentacija koncerna Labworld-online iz NjemaËke, u Ëijem su sastavu svi poznati proizvoaËi laboratorijske opreme, potroπnog materijala i kemikalija (viπe od 150 razliËitih proizvoaËa). U interesu nam je okupiti πto veÊi broj korisnika iz svih laboratorija, te sluæbi nabave i financija, te vas organizatori pozivaju na prezentaciju.
30. 1. utorak:
- Samoborski kotlet, krumpir pire, salata
31. 1. srijeda:
- Varivo poriluk, hrenovke, kolaË s linoladom
1. 2. Ëetvrtak:
- Junetina u saftu, tijesto, salata
2. 2. petak:
- Juha, pohani osliÊ (file), grah-salata
NOVINE DIONI»KOG DRU©TVA PODRAVKA OsnivaË i izdavaË: PODRAVKA, prehrambena industrija, d.d. Koprivnica Direktorica Sluæbe za interno komuniciranje: Jadranka Lakuπ Glavni i odgovorni urednik: Branko Peroπ Redakcija lista: Boris Fabijanec, Mladen PavkoviÊ, Branko Peroπ, Slavko PetriÊ i Hrvoje ©labek Fotograf: Nikola Wolf GrafiËki dizajn: Jana i Ivana Æiljak, FotoSoft
GrafiËko ureenje: Vanesa GrgiÊ Tisak: KoprivniËka Tiskarnica d.o.o. Koprivnica Naklada: 8300 primjeraka List izlazi svakog petka i primaju ga svi radnici besplatno. Adresa uredniπtva: Ulica Ante StarËeviÊa 32, 48000 Koprivnica Telefoni - direktni: 651-505 (urednik) i 651-503 (novinari) Faks: 621-061 e-mail: novine@podravka.hr
Broj 1544 Petak 26. sijeËnja 2001.
Sport
Pripreme nogometaπa Slaven Belupa
Prva A liga rukometaπica
Vjeæbanje davanja golova HRVATSKI DRAGOVOLJAC - PODRAVKA VEGETA 18:32 (7:15) Nitko nije sumnjao da bi zagrebaËke dragovoljke, koje su na zadnjem mjestu, mogle iznenaditi prve na ljestvici. Podravka je uπla u rezultatsku prednost ekspresno sa 8:1 i tu je bila utakmica ”odigrana”. Do kraja je Podravka Vegeta samo poveÊavala razliku. Posebno raspoloæene bi-
le su krilne igraËice Hodak i Vresk koje su sa 11 golova dobrano napunile mreæu domaÊih. Samo malo zaostale su PalËiÊ sa Ëetiri pogotka te Raguæ, Mihoci i Hrg koje su pogaale mreæu u tri navrata. Podravka Vegeta je s Hrvatskim dragovoljcem igrala u sastavu: KnezoviÊ, Vresk 5,
PopoviÊ 1, PerËulija 1, Pensa 2, PalËiÊ 4, Hodak 6, Raguæ 3 (1), »uljak 1, Mihoci 3(1), Hrg 3, Sirovec 2, JuriÊ 1, StanËin. Na ljestvici vodi Podravka Vegeta s maksimalna osvojena 24 boda iz 12 susreta, dok na drugom mjestu Split Kaltenberg zaostaje πest bodova. S. P.
Aktualnosti iz RK Podravke Vegete
U Ëetvrtom kolu EHF-a s Ankarom Poslije pobjede nad nizozemskim Zeemanom u treÊem kolu kupa EHF-a, koprivniËke su rukometaπice u Ëetvrtom kolu za suparnice dobile Ankaru iz istoimenog grada u Turskoj. U klubu sada imaju velikog posla da spoznaju o kakvom se to suparniku radi. Jedino saznanje je da je Ankara u treÊem kolu u dvije utakmice s jednim golom razlike pobijedila Borussiu iz Dortdmunda i da se prva utakmica igra 10. veljaËe u Ankari, a uzvrat za sedam dana u Koprivnici. - Ako je Ankara pobijedila njemaËke predstavnice u kupu EHF-a, to znaËi da oprez mora biti na visokom stup-
nju. Nemamo nekih veÊih spoznaja o njihovoj igri, ali smo ovih dana dobili video-kasetu koju smo pomno prouËili. Imaju oni Ëetiri strankinje u svom sastavu i to dvije Bugarke i dvije Rumunjke, a tu im je i najbolja turska rukometaπica. Vjerujem da je naπa ekipa kvalitetnija, ali duæan oprez morat Êe biti prisutan - rekao nam je trener Podravke Vegete Ivan Pal. Zanimljivo je da je turski klub ponudio Podravki Vegeti da obje utakmice odigra u Ankari. Prema rijeËima direk-tora Podravke Vegete Berislava SlukiÊa, iz Koprivnice je odmah poslan prijedlog da se obje utakmice
Miroslav Posavec novi trener ”Lina” Nakon odlaska prvog trenera Podravke Vegete Nedeljka LaliÊa i imenovanja Ivana Pala na njegovo mjesto doπlo je i do pomaka u svim kategorijama rukometaπica. Tako je na mjesto trenera Podravke Lina, koje se natjeËu u Prvoj B ligi doπao Miroslav Posavec, trener koji se iskazao radom u RK Koprivnica, a i u Podravki. S. P.
VARTEKS - PODRAVKA 0:8 (2532:2622) Piπe: Æ. ©emper Podravkaπice su bile uvjerene da mogu do dva boda, jer povratak Æeljke Orehovec, voe ovog sastava, vratio je ekipi sigurnost, koja je tako nedostajala u jesenskom dijelu prvenstva, posebno na gostovanjima. VeÊ u prvom paru tandem Æunek Orehovec stavlja do znanja svojim suparnicama da zaborave pobjedu. OdliËnom igrom i rezultatom dovode Podravku u vodstvo od 2:0 i +51 Ëunj prednosti. Nastavak utakmice karakterizira izjednaËenost i neizvjesnost do
Osvrt: Izbor najboljih sportaπa
Naπa lokalna (ne)objektivnost Kako je ovo vrijeme sumiranja sportskih uspjeha i izbora najboljih sportaπa u protekloj godini, tako je i naπa KoprivniËko-kriæevaËka æupanija dobila najbolje sportaπe i sportske kolektive. Savez sportova naπe æupanije izbor je ove godine povjerio sportskim novinarima iz Koprivnice, Kriæevca, –urevca i Virja, jer su najstruËniji i svakodnevno piπu i prate sva sportska zbivanja. I oni su svojim glasovima odredili poredak: kod æena najbolja je kuglaËica Marija Zver, kod muπkih Marijo Dodik, golgeter Slaven-Belupa. Kod ekipa SlavenBelupo i rukometaπice Podravke. Dobili smo poredak, ali nismo saznali broj glasova, πto je valjda bitno kod svakog glasovanja. Da bi Ëlanovi æirija dobili potvrdu svojeg izbora, proveli su anketu meu nazoËnim sportskim djelatnicima na proglaπenju s pitanjem: ”Je li izbor bio objektivan?”(VeËernji list od 17.1.). A gotovo svi odgovori su, osim jednog miπljenja, pokazali da je izbor bio realan i objektivan. Neki odgovori, kao: ”Slaven-Belupo i rukometaπice Podravke nemaju ozbiljnu konkurenciju” ili ”Prvoligaπki nogomet i æenski
Marijo Dodik
Prva B liga kuglaËica
Uzele mjeru Varteksu
Piπe: Æeljko ©emper
Nogometaπi Slaven Belupa proteklih osam dana bili su na pripremama u Medulinu. Iako se planiralo da Êe vremenski uvjeti biti dobri za vjeæbanje u Koprivnici, ipak se odluËilo da se ode u poznatu sportsku bazu u Medulin. Naime, u Koprivnici je teren za vjeæbanje bio zaleen i to je bio glavni razlog odabira povoljnijih uvjeta za vjeæbanje. Trener Slaven Belupa Mladen FranËiÊ i njegovi pomoÊnici vjeæbali su sa 26 igraËa koji konkuriraju za prvi sastav koprivniËkog prvoligaπa. U ovoj situaciji sve najviπe zanima da li Êe najbolji strijelac Hrvatske nogometne lige Marijo Dodik (14 golova) ostati i dalje u klubu ili Êe, kao πto je bilo najavljivano, prijeÊi u francuski Sedan. S. P.
odigraju u Koprivnici. No, ipak Êe sve zavrπiti da se utakmice igraju prema oznaËenim terminima.
Prva A liga kuglaËica
Kao brzi ”Podravka-ekspres” projurile su kuglaËice Podravke kuglanom varaædinskog Varteksa, a na semaforu 0:8 i zaprepaπtenje domaÊih navijaËa. Tako visoka pobjeda ipak se nije oËekivala, a koprivniËke kuglaËice priæeljkivale su makar minimalnu pobjedu. Poznato je dugogodiπnje prijateljstvo, ali i veliko rivalstvo Podravke i Varteksa. Varteks je uvijek bio maksimalno motiviran, a sada posebno æeljan pobjede nad aktualnim prvakom dræave.
Za sada svi na broju
rukomet predstavljaju kremu æupanijskog sporta” su blago reËeno πokirali ljubitelje kuglanja, a dignuli tlak kuglaËicama Podravke, koje su u zadnje tri godine osvojile dva naslova prvaka dræave, postale vice-prvakinje Europe, te sedma ekipa svijeta. Rukometaπice ili kuglaËice? Niπta nije sporno u izboru osim jedne dileme: da li su u 2000. godini bile bolje rukometaπice ili kuglaËice? Dojam je, da je ipak prevagnula popularnost rukometa, njihov ”minuli rad” i respektabilan niz osvojenih prvenstava i kupova. Postavlja se ipak pitanje objektivnosti sportskih novinara, ne samo ovog izbora, veÊ i boljeg praÊenja svih sportova. Da li profesionalno prate sva sportska zbivanja ili imaju svoje omiljene sportove, a zapostavljaju one ”male”? Na nogometnim i rukometnim utakmicama su redovito, a na kuglanu pak navrate dva ili triput godiπnje, a rezultate saznaju telefonom! Zaπto su nekima majka, a drugima maÊeha? Kako svaki izbor izaziva dvojbe, bilo bi dobro da se ubuduÊe prilikom nominacije, kako to rade ”Sportske novosti”, za svaki klub ili pojedinca navedu svi uspjesi, rezultati i odliËja osvojena u dræavi i izvan naπih granica. Onda bi odluka bila lakπa i objektivnija.
7
©ah
PoËeo godiπnji turnir Piπe: B. Muπkinja Prije nekoliko dana odræan je prvi ovogodiπnji brzopotezni turnir Sportskog πahovskog kluba Podravka. U konkurenciji 19 πahista najuspjeπniji je bio proπlogodiπnji prvak kluba Æeljko StubiËar s osvojenih 16,5 bodova. Drugo mjesto pripalo je Dejanu Mikulinjaku sa 14,5 bodova, a dalje slijede je OrlovËiÊ 14, KameneËki 13,5, BijaË 12,5, LazareviÊ 12,5, Muπkinja 12,5, BenotiÊ 10,5 itd. SlijedeÊi turnir odræat Êe se 12. veljaËe u prostorijama ©ahovskog doma s poËetkom u 18 sati.
PoËelo finale prvenstva S©K Podravka PoËelo je finale prvenstva S©K Podravka u kojem je nastup izborilo 10 πahista, a partije redovnih kola igraju se subotom od 17 i nedjeljom od 15 sati u prostorijama kluba (Ante StarËeviÊa 15). Sustav natjecanja temelji se na Bergerovom naËinu igranja (svaki sa svakim) s vremenskim razdobljem od dva sata za 40 poteza s dodatkom od 15 minuta za zavrπetak partije po svakom igraËu. Nakon odigrana dva kola u vodstvu je Muπkinja sa dva boda, StubiËar i Muπkinja imaju po 1,5 bod, s jednim bodom slijede ih ©krobot, Sirovec, OrlovËiÊ, Mikulinjak i SoldiÊ.
Ogledno natjecanje juniorki
samog kraja, gdje je VuËiÊ bolja za samo jedan Ëunj, Horvat za Ëetiri Ëunja, a Picer za 11 Ëunjeva. Ipak, prava poslastica za kraj: Darinka BuniÊ protiv Marije Zver. Dvoboj reprezentativki, bivπih klupskih kolegica sasvim zasluæeno pripao je naπoj kuglaËici, koja stavlja toËku na ovu neoËekivano visoku pobjedu. SlijedeÊi vikend nema prvenstvenih utakmica, u Koprivnici Êe se odigrati ekipno juniorsko prvenstvo Hrvatske, dok reprezentacija Hrvatske (iz Podravke Zver i Picer) odlazi na prijateljsku utakmicu u NjemaËku. Rezultati: Zorec-Æunek 0:1 (442:465), Delize-Orehovec 0:1 (414:442), Posavec-VuËiÊ 0:1 (420:421),Pal - Picer 0:1 (409:420), Pazman - Horvat 0:1 (414:418), BuniÊ - Zver 0:1 (433:456).
KuglaËice Belme na gostovanju u Virovitici izgubile su rezultatom 6:2. Na vrlo teπkoj kuglani naπe mlade kuglaËice pruæile su dobru, ujednaËenu igru. Da nije bilo jednog slabog rezultata (Æ. Paπica 367), moæda se Ëak moglo do jednog boda. I domaÊe kuglaËice su imale problema na svojim loπim stazama, a Belmice su za domaÊim iskusnijim sastavom bile u ukupnom zbroju slabije za samo 13 Ëunjeva. Ivana HirjaniÊ, sa 404 Ëunja, bila je najbolja u sastavu Belme.
JuËer je u Zagrebu na kuglani GrmoπËica odigrano prvo ogledno natjecanje juniorki, kandidatkinja za sastav juniorske reprezentacije Hrvatske, koju ove godine oËekuje nastup na Svjetskom prvenstvu. Nastupilo je 16 kandidatkinja, a naπe juniorke bile su vrlo uspjeπne, dvije su Ëak postigle najbolje rezultate: Melita Horvat 433 Ëunja, Natalija KuπeniÊ 424, dok je Sandra Milas sruπila 385 Ëunjeva.
Tko je uspjeπniji: rukomet ili kuglanje? I jedne i druge su prvakinje dræave! Samo, moæe se postaviti pitanje: u kakvoj konkurenciji je osvojeno prvenstvo dræave? Rukometaπice svake godine uzmu dvije-tri najbolje igraËice, ono πto ima na siromaπnom træiπtu Hrvatske i oslabe konkurenciju. Nema viπe jakog Kraπa, pa se veÊ prije prvenstvenog starta zna da Êe u nikakvoj konkurenciji osvojiti prvenstvo i kup. Za hrvatsku ligu su prejake, za Europu preslabe. KuglaËice su prvo mjesto izborile pored odliËne ekipe Zagreba, dvaput pobijedile sjajnu Rijeku, viceprvakinje Europe s njihove Ëetiri reprezentativke, u 20 utakmica postigle 19 pobjeda i jedan remi. Kako je bilo izvan granica naπe dræave? Rukometaπice su se ”spotakle” veÊ na prvoj ozbiljnijoj prepreci prema Ligi prvaka, kuglaËice su, znatno oslabljene, u Svjetskom kupu, od 14 prvaka osvojile sedmo mjesto na svijetu. Kako je bilo na reprezentativnom planu? Naπe rukometne æenske reprezentacije u svijetu i Europi nigdje nema, æenski rukomet u Hrvatskoj pao je na vrlo niske grane. Hrvatska æenska kuglaËka reprezentacija proπle godine osvojila je bronËanu medalju na Svjetskom prvenstvu u Poljskoj, a u sastavu prve πestorke bile su tri Podravkaπice (Zver, Orehovec i BuniÊ) i to s najboljim rezultatima. Ne treba zanemariti ni uvjete pod kojima se postiæu sportski rezultati. Na-
πe rukometaπice su prave profesionalke, bave se samo rukometom, kuglaËice su pak prave amaterke, nakon napornog radnog dana, triput tjedno idu na kuglanu i teretanu, subotom igraju utakmice. Treba li moæda kod izbora razdvojiti amaterski od profesionalnog sporta? A kako je i proraËun kluba dosta bitan uvjet za postizanje sportskih rezultata, on je viπe nego deseterostruko u korist rukometa. KuglaËice cijene rezultate rukometaπica, ali smatraju da su u 2000. godini kuglaËice postigle bolje rezultate i da su se trebale naÊi na vrhu izbora najboljeg æenskog kolektiva u naπoj æupaniji. Jer, proπla godina je vjerojatno najblistavija u 35-godiπnjoj povijesti æenskog kuglanja u Koprivnici, rijetko Êe biti nadmaπena. U furioznom stilu u jakoj konkurenciji osvojeno je prvenstvo dræave, u Svjetskom kupu sedmo mjesto na svijetu, tri naπe kuglaËice najzasluænije su za bronËanu medalju hrvatske reprezentacije na Svjetskom prvenstvu u Poljskoj. Na Svjetskom pojedinaËnom kupu Marija Zver, kao prvakinja Hrvatske, osvaja bronËanu medalju, u tandemu s BogdanoviÊem kao ekipa Hrvatske osvajaju zlatnu medalju. Marija Zver je kuglaËica godine, postavila je rekord koprivniËke kuglane (531) πto je bolje od svjetskog rekorda (528), Æeljka Orehovec je najbolja kuglaËica lige u sezoni 1999/2000. Ako je i bilo dvojbe u izboru, svjetske medalje treba-
le su biti jeziËac na vagi u korist kuglaËica. Znamo li na naπem lokalnom sportskom nebu cijeniti te vrijednosti, ”izbruπene” na naπoj kuglani, u naπim uvjetima ili Êemo biti sretniji kad zavrπe u Zagrebu, Rijeci ili Osijeku? Najbolji ili najpopularniji? Nakon svega postavlja se pitanje: da li je izbor sportaπa sveËanost proglaπenja najboljih ili najpopularnijih!? I joπ neπto: ovih su dana na redovitoj sveËanosti Hrvatskog olimpijskog odbora uruËene nagrade najboljim sportaπima i sportskim ekipama u 2000. godini. Valjda ta krovna sportska institucija najbolje zna tko je tko u hrvatskom sportu i u kojoj je sportskoj grani postigao najveÊe uspjehe (medalje). S ponosom smo kod nominacije za najbolje sportaπice Hrvatske sluπali ime: Marija Zver (kuglanje), koja se naπla meu pet najboljih u dræavi, u druπtvu Janice KosteliÊ, Tamare Boroπ i ostalih. A osim æenske stolnoteniske reprezentacije meu nominiranim ekipama bio je joπ samo KuglaËki klub Rijeka i kuglaËka æenska reprezentacija Hrvatske (u kojoj su tri naπe reprezentativke). Po statistikama HOO-a, kuglanje je, uz vaterpolo, najtrofejniji hrvatski sport, a ne neka ”rekreacija”. Pa kad kuglanje veÊ ne spada u kremu æupanijskog sporta, sigurno je u kremi hrvatskog sporta.
Poraz na Naπe vrlo loπim stazama uspjeπne SLOBODA-TVIN - BELMA 6:2 (2349:2336)
8
Broj 1544 Petak 26. sijeËnja 2001.
»lanice Meunarodnog kluba æena posjetile Podravku
Podravka je za nas ugodno otkriÊe eksterno komuniciranje,kao i r a d o m . B r o j n i m d o n a c i j a m a moguÊnoπÊu boravka u najveÊoj aparata za dijagnostiku i lijeËenje hrvatskoj prehrambenoj tvrtki. ,te druge opreme za zdravstvo u
Meunarodni klub æena iz Zagreba mnogome su pomogle hrvatskim »lanice Meunarodnog kluba æena iz Zagreba koji okuplja supruge djeluje veÊ sedam godina, a bolnicama, a trenutno pripremaju diplomata, biznismena i drugih prvenstveno se bavi humanitarnim veÊu akciju za potporu Vukovaru.
uglednih stranaca na radu u glavnom hrvatskom gradu posjetile su u Ëetvrtak 25.sijeËnja Podravku. Razgledale su novu tvornicu Vegete, muzej prehrane te galeriju Naivne umjetnosti u Hlebinama , a nakon predstavljanja tvrtke iskazale zanimanje za neke pojedinosti iz poslovanja Podravke. zanimao ih je naËin upravljanja Fonda mirovinskog osiguranja dionicama tvrtke, zatim da li se u proizvodnji koriste prirodne sirovine, kako se namjerava poslovati sa zemljama bivπe Jugoslavije, gdje su u Americi moæe kupiti Vegeta, posebno kako je organizirano Ëuvanje djece æena zaposlenih u Podravki. Bile su vrlo zadovoljne odgovorima Zadivljene odnosom Podravke prema kulturi Saπe BlaæekoviÊa direktora Sluæbe za Piπe: Jadranka Lakuπ Snimio: Nikola Wolf
Novo na træiπtu
DjeËja hrana u novoj atraktivnoj ambalaæi U novi milenij Lino djeËja hrana zakoraËila je u novom atraktivnom ruhu, πto Êe potroπaËi (od onih malih do malo veÊih) uz kvalitetnu i ukusnu djeËju hranu - sigurno odmah zapaziti i prihvatiti. MedvjediÊ LINO, zaπtitini znak PODRAVKINE DJE»JE HRANE, veÊ godinama vodi djecu kroz
æivopisni svijet prirode u kojem za njih odabire i ubire samo probrane - najbolje plodove. S nove ambalaæe on veselo svojom æliËicom poziva na slastan obrok, a u dnu kutije je i tanjuriÊ s gotovim obrokom. Nova ambalaæa je sa ËetverojeziËnim deklaracijama i izjednaËenom gramaturom od 250 grama
za sva træiπta (Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Slovenija, Makedonija) Ëime se postiæe i smanjenje troπkova proizvodnje ambalaæe. Poruka potroπaËima iz Lino tima je: Nadamo se da Êete i dalje ostati naπi vjerni potroπaËi, jer djeËja hrana je viπe od jela, ona pruæa zadovoljstvo i uæitak veÊ od najranijeg djetinjstva.
Komisija u sastavu Nikola Wolf, Dragica BertiÊ, Ivan Curtila i Mirela SeveroviÊ izvukla je nagrade. DOBITNICI SU: 1. Igor Paveli - Palih boraca 18, 48316 –elekovec 2. Mirko OdæiÊ - Odræavanje i energetika 3. Kristina Brgles - raËunovodstvo
Gastro promotori savjetuju:
Punjene lignje Potrebne namirnice (za 4 osobe):
1,20 kg liganja, 10 dag riæe, 5 dag prπuta, sveæanj perπina, sol, papar, jedno jaje, Vegeta, glavica luka, 4 Ëeπnja Ëeπnjaka, 1 dl maslinovog ulja.
NaËin pripreme: Lignje oËistimo i operemo, krakove nareæemo, na maslinovom ulju propirjamo sitno kosani luk i Ëeπnjak. Dodamo narezane krakove liganja i riæu. Pirjamo desetak minuta, maknemo s vatre, posolimo, popaprimo, posipamo Vegetom, umijeπamo kosani perπin i svjeæe jaje. Nadjevom punimo lignje, a otvor zatvorimo ËaËkali-
com. Na ugrijanom ulju propirjamo punjene lignje, povremeno podlijevajuÊi bijelim vinom. Po æelji u umak moæemo dodati sjeckanu rajËicu ili mediteranski umak. Uz punjene lignje moæemo posluæiti kuhani krumpir i blitvu i obavezno kvalitetno bijelo vino. Dobar tek æeli vam Viljam Cvek
Crta: Ivan Haramija - Hans