Podravkine novine broj 1545 by Podravka d.d.

ISSN 1330 - 5204

www.podravka.com Godina XL Broj 1545 Petak 2. veljaËe 2001.

List dioniËkog druπtva “Podravka” Koprivnica Damir PolanËec: Pred osnivanjem smo trgovaËkog druπtva u Beogradu

Zlati Bartl novinarsko priznanje “StolËec godine”

3. str.

Novi rukovodni tim u Danici d.o.o.

5. str.

3. str.

S tiskovne konferencije koprivniËkog gradonaËelnika

Ovih dana iz Podravke odlazi 387 zaposlenika

Odlazak s otpremninama Odnosi grada i i - suzama u oËima Podravke vrlo su korektni Piπe: Boris Fabijanec

Konferencija za novinare koprivniËkog gradonaËelnika Draæena SaËera izazvala je veliko zanimanje, jer se, meu ostalim, govorilo o problemima ”Rapida”, popuni Gradskog vijeÊa i Poglavarstva, dugovanjima OpÊe bolnice prema ”Komunalcu”, izgradnji novog trgovaËkog centra, te o odnosu grada Koprivnice i Podravke. - U sijeËnju sam odræao dva radna sas-tanka s predsjednikom Uprave Darkom Marincem i mogu reÊi da sam naiπao na vrlo korektan i normalan odnos, jer Podravka iskazuje veliku brigu za potrebe i probleme grada - istaknuo je Draæen SaËer.Podravka nudi pomoÊ za koprivniËke obrtnike koji svojim poslovnim programima i proizvodima mogu naÊi mjesto u vrlo razgranatoj proizvodnji Podravke. Iako se grad ne æeli mijeπati u poslovnu politiku Podravke, vrlo je zainteresiran πto Êe biti s Danicom i Tiskarom. ToËnije grad zanima zgrada tiskare i dvoriπni prostor za proπirenje Gradske trænice. Takoer, Podravka je voljna pomoÊi rad lokalne televizije, grad je zainteresiran za Podravkina odmaraliπta, a u tijeku su i dogovori oko kuglane. GradonaËelnik se osvrnuo i na visinu i broj pojedinih otpremnina koje se isplaÊuju u Podravki, te apelirao da Podravkini zaposlenici s velikim otpremninama dio odvoje za izgradnju ©kole za djecu s poteπkoÊama u razvoju, Ëija Êe izgradnja, prema reËenom na presici, bez obzira na odluku Ministarstva kulture, poËeti ove godine. Kako je reËeno na konferenciji Podravka je spremna pomoÊi izgradnju nove koprivniËke gimnazije koja bi trebala krenuti 2002. godine, a konkretniji razgovori Ëelnika grada i Podravke o tome oËekuju se iduÊeg tjedna.

Zaposlenici Juha oprostili su se od svojih dugogodiπnjih suradnika Piπe: Mladen PavkoviÊ Snimio: Nikola Wolf

brojnim ”Podravkinim”sre∏∏∏∏dinama ovih se dana odræavaju mali ali dostojanstveni oproπtaji od nekih dugogodiπnjih zaposlenika koji odlaze u prijevremenu mirovinu ili napuπtaju tvrtku sa stimulativnim otpremninama. Zabiljeæili smo tek jedan takav oproπtaj - u Tvornici juha. Iz te tvornice (koja je na neki naËin uz Vegetu - i sinonim za Podravku) odlaze 24 zaposlenika. Tamo je bilo i veselo i tuæno. Naime, nije lako nakon mnogo godina mukotrpnoga rada odjed-

nom reÊi - zbogom! Nekima su oËi bile pune suza, jer teπko se rastati nakon niza godina provedenih u tvrtki kao πto je naπa. VeÊina zaposlenika nam je rekla da im je odlazak iz tvrtke, bez obzira πto Êe dobiti odreenu financijsku zadovoljπtinu, vrlo teæak, jer su se naviknuli na radnu sredinu i ljude s kojima su godinama dijelili istu sudbinu. - Novci dou i odu - kazao nam je jedan. - Ali, kad malo bolje razmislim, vidim da je to ipak poπteniji i humaniji naËin rjeπavanja viπka zaposlenih nego u brojnim drugim firmama. Neki se, izvan ”Podravke” i bune πto su kod nas relativno visoke ot-

premnine, ali zaboravljaju da smo mi europska tvrtka, koju su godinama drugi samo ”muzli”! Iz koncerna ”Podravka”, do sredine godine, sa stimulativnom otpremninom otiÊi Êe 387 zaposlenika. Je li to mnogo ili malo, teπko je reÊi. Ima ljudi koji se boje za daljnju sudbinu naπe tvrtke. Neki misle da su neopravdano ”otjerani”, da jednostavno nisu imali drugog izbora. - ©to bi se dogodilo da nisam prihvatio ovu moguÊnost? Moæda bih veÊ sutra morao napustiti firmu s manjom otpremninom ili - ne daj Boæe! - moæda i bez nje. Radit Êu kod kuÊe viπe za

”svoju duπu”, a od toga Êe nadam se biti i neke financijske koristi. Sve u svemu, ne smijemo se predati, bit Êe bolje - rijeËi su jednog zaposlenika KoprivniËke tiskarnice, koji je uz to dodao kako se odluËio za ovakav potez i iz razloga πto ne zna kakva je daljnja sudbina tiskare, odnosno hoÊe li se prodati ili ne. InaËe, najviπe ljudi odlazi iz Tvornice za proizvodnju konzervi (33), zatim iz Logistike (25), Juha (24), Odræavanja (20), itd. Oni koji ostaju vjeruju da Êe se za te radnike naÊi dostojanstvena zamjena, tim prije jer se preteæno radi o struËnim i provjerenim zaposlenicima.

Broj 1545 Petak 2. veljaËe 2001.

Intervju: Branko Vuljak, direktor Sluæbe nabave

Centralizacijom nabave do manjih troπkova

u trendu. ©to se tiËe kompenzacija, sve je manje zahtjeva za tim, prvenstveno zbog promjene naËina organizacije poslovanja naπe prodaje s kojom usko suraujemo i koja promovira zdrave træiπne odnose. Ostaje joπ uvijek dio direktnih kompenzacija u sluËajevima kad se kupac pojavljuje istovremeno i kao dobavljaË. U svemu tome ima vrlo malo prostora za neke privatne ili neekonomske interese, posebice zbog veÊ spomenutih propisanih procedura i kontrole koju omoguÊuje dokumentacija u SAP-u.

Razgovarala: Jadranka Lakuπ Analiza toËaka nabave napravljena prije tri i pol godine pokazala je da samo oko 60 posto narudæbi roba i usluga u Podravki prolazi kroz Sluæbu nabave, a sve ostalo iπlo je nekim drugim putovima. Zbog prevelikog broja osoba, odnosno mjesta koja su naruËivala i stvarala financijske obveze cjelokupna nabava bila je netransparentna, nedovoljno efikasna i preskupa. Dogaalo se da se kod jednog dobavljaËa za istu robu pojave predstavnici razliËitih Podravkinih cjelina, da se za iste usluge koriste razliËiti ponuaËi, i da se zbog pojedinaËnih pregovora ne postiæu povoljniji uvjeti. Stoga se priπlo reorganizaciji rada Sluæbe nabave i njenoj centralizaciji na razini Podravke s osnovnim ciljem boljeg praÊenja troπkova, uvoenjem reda u ovo podruËje, a time i stvaranjem uπteda. O tome koliko se u tome uspjelo, razgovarali smo s Brankom Vuljakom, direktorom Sluæbe nabave. - Kako je trenutno organizirana Sluæba nabave i na koji naËin se prilagoava globalizacijskim procesima ? - Sluæba nabave trenutno je organizirana u Ëetiri odjela - odjel sirovine i repromaterijali, odjel ambalaæe, odjel tehniËkog materijala koji obrauje i investicije, te usluge, odjel formiran proπle godine. Svaki od njih ima svoje specifiËnosti, a zajedniËko je to da preko njih ide nabava velike veÊine roba i usluga za cijelu Podravku. U to su ukljuËene sve tvornice u Hrvatskoj, ali i one vani. Primjerice, godiπnji ugovori s dobavljaËima strateπkih sirovina i ambalaæe rade se ne samo za tvornice u Koprivnici, nego i za Mohacs, Kostrzyn, Sanu. Zaposlenici zaduæeni za nabavu u tim tvornicama sudjeluju kod pregovora, vode raËuna o zalihama, ali su duæni sirovine naruËivati u tvrtkama s kojima su ugovori sklopljeni na razini grupe. Danas se u Podravki izvan nabave naruËuju samo joπ neke usluge, na primjer marketinπke i transportne, Ëime je u znatnoj mjeri postignuta optimalizacija. Takav centralizirani naËin nabave omoguÊava povoljnije uvjete, znaËi i niæe cijene, jer se kod dobavljaËa pojavljujemo s veÊim koliËinama. Uz to jednostavnije je pratiti troπkove, jer se nabava odvija prema unificiranoj proceduri s jednog mjesta. Tako se i prilagoavamo sveprisutnoj globalizaciji, buduÊi da se i naπi dobavljaËi udruæuju. »ak se i konkurentske firme povezuju u zajedniËkim nastupima na træiπtu, πto potvruje ispravnost stava Podravke o centraliziranoj nabavi.

Suradnja s dobavljaËima iz koprivniËkog podruËja Branko Vuljak Stvaranje partnera od strateπkih dobavljaËa isto je vrlo vaæna komponenta prilagoavanja globalizacijskim procesima.

Odabir dobavljaËa - Objasnite nam naËin odabira dobavljaËa. Da li su u tome moguÊi i neekonomski uvjeti, koliko vam se nameÊe obveza kompenzacije i ima li u ovom poslu i nekih uskih, privatnih interesa? - Uvoenjem SAP-a dobili smo zapravo vrlo moÊno oruæje za praÊenje dobavljaËa. Postati dobavljaËem Podravke ne moæe se preko noÊi, pogotovo kod strateπkih materijala. Propisali smo procedure i procese u nabavi, od poËetnih kontakata i traæenja ponude, znaËi tko traæi ponudu, u kojoj formi, tko ju ocjenjuje. Traæimo dostavu uzoraka robe i u suradnji s Institutom provjeravamo da li zadovoljavaju naπe kriterije kvalitete, i ako su uz to cijena, rok isporuke i naËin plaÊanja u skladu s naπim zahtjevima, tek ga se onda uvodi u posao. Najprije s manjim koliËinama gdje se ocjenjuje poπtuju li se dogovoreni rokovi isporuke, traæena kvaliteta... Iz SAP-a mogu dobiti informacije o odstupanjima u rokovima isporuka, reklamacijama, dakle sve bitno za procjenu dobavljaËa. Po vrijednosnoj osnovi mi ih rangiramo u tri grupe, πto je u skladu sa ISO standardizacijom: A grupa - u koju spadaju svi najveÊi i strateπki dobavljaËi, s kojima razvijamo i dugoroËno partnerstvo; B grupa su takmaci prema A grupi koji Ëekaju svoju priliku ili eventualni kiks u A grupi, a u C grupi su manji dobavljaËi Ëiji broj je potrebno reducirati. Sa strateπkim dobavljaËima se uspostavlja vrlo uska suradnja i po pitanju razvoja novih proizvoda, jer su nam bitne i njihove informacije o novim trendovima, primjerice u ambalaæi, o moguÊnosti supstitucije postojeÊih materijala s novim, jeftinijima, ali naravno ne na πtetu kvalitete. Oni rade i za naπe konkurentne pa je korisno pratiti πto se i kod njih dogaa kako bismo bili

- ©to kaæete o moguÊnosti veÊe suradnje obrtnika i malih poduzetnika koprivniËkog kraja s Podravkom, a u smislu razgovora koji su nedavno voeni izmeu Uprave i predstavnika grada? - Mi veÊ radimo s dosta firmi i obrtnika iz Koprivnice i okolice i nema razloga da se taj krug ne proπiri. Oni imaju odreenu prednost veÊ i zbog blizine, djeluju u naπem okruæenju, ali moraju shvatiti da zbog lokalpatriotizma ne mogu postizati veÊe cijene od drugih dobavljaËa. Podravka je velik i respektabilan kupac i biti Podravkin dobavljaË znaËi i odreenu referencu, jer mi, πto je znano i u domaÊim i u meunarodnim krugovima, imamo izrazito visoke standarde za kvalitetom sirovina i ambalaæe. Svi oni koji to uspiju zadovoljiti dobivaju na cijeni. InaËe, intenzivirani su kontakti sa Æupanijskom gospodarskom komorom i dali smo im informacije o potrebama Podravke. Firme koje su zainteresirane za suradnju trebale bi poslati podatke o sebi i dostaviti pisane ponude. Trenutno pripremamo ugovaranje povrÊa. Ugovori se sklapaju s organizatorima otkupa, dakle s registriranim firmama koje su preuzele ulogu nekadaπnjih kooperacija. To je ozbiljan posao jer se radi o strateπkoj sirovini za naπu tvornicu ”Kalnik”. ”Sjemenarstvo” daje organizatorima sa sklopljenim ugovorima sjeme uz odgodu plaÊanja, a Podravkini struËnjaci iz Razvoja poljoprivrede daju savjete i prate stanje povrÊa kroz godinu. Vjerujem da Êemo nastaviti trend poveÊanja uËeπÊa otkupljenog povrÊa na ovom podruËju zabiljeæen posljednjih godina.

Za nabavu je bitno planiranje - U Vaπoj sluæbi izrazito je vaæna komunikacija ne samo s dobavljaËima nego i s brojnim cjelinama u Podravki. Da li ste time zadovoljni ili treba na tom podruËju neπto mijenjati? - Komuniciranje, dobro planiranje i pravovremena informacija u oba smjera su vrlo vaæni faktori uspjeha, stoga nastojimo biti stalno u kontaktu sa

svim naπim korisnicima U ovom dinamiËnom vremenu uz poveÊanje broja roba kao i cjelina za koje radimo jako je vaæna stalna razmjena informacija. Moramo na vrijeme znati πto se priprema u Razvoju, moramo imati πto toËnije bilance da bismo mi πto bolje odradili svoj dio posla. Postoje materijali, i u sirovinama i u ambalaæi, koji se moraju naruËiti i do tri mjeseca unaprijed. Stoga ponovno naglaπavam vaænost πto toËnijeg planiranja. Mislim da bismo morali opet malo poraditi na timskom radu, moramo biti ukljuËeni kod planiranja npr. marketinπkih akcija, promjenama vezanim za odreeni proizvod. Jedna od posljedica globalizacije, udruæivanja naπih dobavljaËa je i to da samo dobro organizirani moæemo raËunati da smo im interesantni kao kupci, jer Ëesto mijenjanje planova, otkazivanje naruËenih koliËina i dogovorenih poslova, naruπava naπ kredibilitet kod njih. Bitna nam je i suradnja s Pravnim sektorom koji nam pomaæe kod kreiranja ugovora i Financijama kod pregovora o financijskim uvjetima. Veliku pomoÊ nam pruæa i Sektor za razvoj poslovanja slanjem korisnih informacija. U tom internom komuniciranju puno se napravilo, ali joπ ima prostora za poboljπanja. Ponavljam, komuniciranjem i razmjenom informacija i prijedloga meusobno moæemo zajedno utjecati na poveÊanje efikasnosti i smanjenje troπkova.

Kadrovska (ne)ekipiranost i edukacija - Kakva je kadrovska struktura u Sluæbi nabave? Predviate li tu neke promjene? - U Sluæbi trenutno radi 40 zaposlenika, πto je znatno manje nego prijaπnjih godina - prije tri godine radilo ih je 60. Uz to ovih dana petorica odlaze kroz program otpremnina pa se neminovno nameÊe potreba za kadrovima. InaËe, jedna treÊina su VSS, treÊina V©©S, ostalo SSS, s tim da se puno polaæe na obrazovanje i samoobrazovanje. Primjerice, imamo Ëetvero polaznika poslijediplomskog studija, troje je pri kraju s fakultetom, a imamo i Ëetvero polaznika viπe πkole. Dosta ljudi usavrπava znanje stranog jezika, kroz teËajeve u Podravki ili u slobodno vrijeme, πto je vrlo bitno u naπem poslu, kao i poznavanje rada na raËunalu preko kojeg se zapravo odvija sav operativni dio posla. Kod svih zaposlenika izraæena je velika spremnost za edukacijom i usavrπavanjem, a tempo rada zahtijeva veliku pokretnost, brzinu i samostalnost. Moram naglasiti da vrlo profesionalno obavljaju svoje poslove i da svi nastojimo Podravki pruæiti najbolju moguÊu uslugu, u skladu s naπom misijom: osigurati Podravki najviπi nivo usluge u procesu nabave koji Êe podræavati strategiju kompanije.

Zvonimir MrπiÊ Ëlan savjeta IPRA-e i nacionalni predsjednik U Hrvatskoj je tek nedavno oformljen nacionalni komitet IPRA-e, vodeÊe svjetske profesionalne organizacije koja okuplja senior managere iz podruËja odnosa s javnoπÊu iz 80 zemalja svijeta. Za prvog predsjednika nacionalnog komiteta IPRA-e izabran je Zvonimir MrπiÊ koji je ujedno postao i Ëlanom savjeta IPRA-e (Council Member). Zvonimir MrπiÊ odnosima s javnoπÊu bavi se viπe od deset godina zapoËevπi karijeru u Podravki kao novinar te direktor sluæbe za odnose s javnoπÊu. Od 1997. do 1999. godine bio je zamjenik gradonaËelnika grada Koprivnice, 2000. πef sluæbe za odnose s javnoπÊu i protokol grada Zagre-

ba, a sada je direktor Sluæbe za odnose s investitorima u Podravki. Izbor Zvonimira MrπiÊa za nacionalnog predsjednika i Ëlana savjeta znaËajnog svjetskog udruæenja veliko je priznanje za njegov dugogodiπnji rad i napore koje je Ëinio na promicanju struke. Proπlog vikenda Zvonimir MrπiÊ sudjelovao je u radu Savjeta IPRA-e u Londonu na kojem je za jednogodiπnjeg predsjednika inauguriran Alasdair Sutherland, potpredsjednik vodeÊe svjetske PR agencije Ms&L. Na sastanku savjeta doraena su pravila organizacije, te razgovarano o pripremama za svjetsku konferenciju odnosa s javnoπÊu koja Êe se u listopadu ordræati u Berlinu. Jednako tako raz-

mijenjena su miπljenja i iskustva te je potaknuto afirmiranje organizacije u tzv. Emerging markets-ima. »lanovi savjeta IPRA-e su profesionalci iz odnosa s javnoπÊu s dugogodiπnjim iskustvom u osmiπljavanju i upravljanju odnosima s javnoπÊu u multinacionalnim kompanijama ili agencijama za odnose s javnoπÊu. IPRA je vodeÊa svjetska profesionalna organizacija senior menagera iz odnosa s javnoπÊu koja okuplja profesionalce iz 80 zemalja svijeta sa sjediπtem u Londonu. IPRA je utemeljena 1955. godine a ciljevi su joj okupljanje Ëlanova iz cijelog svijeta s dugogodiπnjim iskustvom u odnosima s javnoπÊu, definiranje i unapreivanje stan-

darda struke i profesionalnih kriterija, edukacija i profesionalno osposobljavanje Ëlanova i drugih profesionalaca u odnosima s javnoπÊu. IPRA je uËinila znaËajne korake na poveÊanju svijesti o odnosima s javnoπÊu i razumijevanju potrebe za uspjeπnim odnosima s javnoπÊu izmeu organizacije/poduzeÊa i njihovih javnosti. IPRA svake godine dodjeljuje nagrade za izuzetna postignuÊa na podruËju odnosa s javnoπÊu - Golden World Awards, izdaje kvartalni globalni PR magazin Frontline 21 te godiπnjak Gold Paper u kojem objavljuje najznaËajnije znanstvenene radove iz odnosa s javnoπÊu.

Pogled iznutra

Veliki πoping Piπe: Zvonimir MrπiÊ

Gotovo svakodnevno u globalnom poslovnom svijetu objavljuju se informacije kako je netko nekoga kupio, netko se s nekim spojio ili je bio preuzet od veÊeg i moÊnijeg. Nije li i nas prije nekoliko mjeseci zahvatila ”viroza” hoÊe li nas netko kupiti i tko bi to mogao biti. Onda je reËeno da Podravka namjerava kupiti πest, sedam poduzeÊa u podruËju srednje i jugoistoËne Evrope! Jer, æeli biti liderom u svojoj branπi na ovim træiπtima. Biti lider znaËi da odreujeπ trendove, dinamiku, da si velik, moæda najveÊi, a ostali su sljedbenici, izazivaËi ili traæe svoje male træiπne niπe kako bi se izborili za svoj, mali dio træiπnog kolaËa. Udio na træiπtu, prodaja, πirina asortimana, moæe se poveÊavati izgradnjom kapaciteta, novim proizvodima... ili kupovinom postojeÊih poduzeÊa - proizvodnih kapaciteta na pojedinom træiπtu. Razvoj novih proizvoda, uvoenje na træiπte, izgradnja ili adaptacija proizvodnih kapaciteta dug je proces i proces koji iziskuje velika sredstva s upitnim rezultatom. Kupovinom (akvizicijom) poduzeÊa kupuju se prije svega pojedini proizvodi (træiπne marke), udio na træiπtu i naravno volumen prodaje. Ne manje bitan element pri kupovini pojedinog poduzeÊa je i to πto kupljeno poduzeÊe viπe ne konkurira svom kupcu nego radi za njega. Na træiπtima gdje Podravka æeli biti prva, naæalost joπ uvijek postoje ogromne barijere, carinske, porezne i druge koje poskupljuju naπe proizvode Ëak i za dvostruko, a time za toliko smanjuju i naπu profitabilnost. Na tim træiπtima posluju neka manje ili viπe uspjeπna poduzeÊa koja su izravna konkurencija Podravki ili imaju komplementarni asortiman. VeÊina tih poduzeÊa, posebice onih u jugoistoËnom dijelu Evrope u realno kratkom vremenu bit Êe preuzeta (kupljena) od veÊih igraËa. Alternativa nam je povoljno kupiti pojedino poduzeÊe i time ostvariti povoljne uËinke o kojima smo govorili ili dozvoliti da to uËini netko drugi pa nam ojaËa konkurenciju, a time i naπu potrebu za veÊim træiπnim ulaganjima s istim efektom. Kamo li sreÊe da smo na poËetku procesa tranzicije kupili pokoje poduzeÊe u srednjoj Evropi, prije svih ona koja nam direktno konkuriraju i oteæavaju træiπnu poziciju! Stoga nam je za oËekivati da Podravka u buduÊnosti bude kupac tih πest, sedam poduzeÊa Ëime Êe znatno ojaËati snaga Podravke u svijetu, ali i u njenom sjediπtu Koprivnici.

Broj 1545 Petak 2. veljaËe 2001.

S konferencije za novinare u Podravki

Osniva se ”Podravka-Beograd” Piπe: Hrvoje ©labek Snimio: Nikola Wolf

©irenje Podravke na træiπta istoËnih zemalja bivπe Jugoslavije i na njima bliska træiπta bilo je temom konferencije za novinare u Podravki u utorak 30. sijeËnja. O tome su, nakon povratka iz SR Jugoslavije, govorili Ëlan Uprave Damir PolanËec i direktor Sektora prodaje za jugoistoËnu Europu Davor PopoviÊ. Podravka veÊ pola godine intenzivno radi na træiπtima jugoistoËne Europe, pod kojima smatra Srbiju, Crnu Goru, Kosovo, Makedoniju, ali i Bugarsku, GrËku te Tursku, a taj se posao odnosi na kadrovsko ekipiranje u tim zemljama, na obradu gastro-træiπta i na odabir novih distributera Podravkinih proizvoda, rekao je PolanËec, dodavπi kako su u tom razdoblju veÊ postignuti lijepi rezultati, odnosno rast, koji Êe Podravka u ovoj godini nastojati poveÊati. Na to se nadovezao PopoviÊ ustvrdivπi kako je u tijeku procedura osnivanja poduzeÊa ”Podravka-Beograd”, Ëime bi Podravka stvorila bazu za razvoj posla u Srbiji, za veÊi angaæman u prodaji te ujedno izbjegla posrednika u lancu dolaska proizvoda do potroπaËa. - »ekamo zavrπne ”papire” i biramo ljude koji Êe tamo raditi rekao je PopoviÊ. Podravka Êe tako biti jedna od prvih hrvatskih tvrtki koja Êe, osim πto ima firme u Sloveniji, Bosni i Hercegovini i Makedoniji, registrirati poduzeÊe i u SR Jugoslaviji. Interes za rad u Podravkinom beogradskom poduzeÊu bio je iznimno velik. - Oglase smo objavili u ”Politici” i ”Blicu”, i prema procjenama vidjelo ih je oko 3,5 milijuna ljudi. Ponuda je bilo jako mnogo, a u jednoj je doπlo i ono πto se u medijima na-

S konferencije za novinare

zvalo prijetnjom. Meutim, provjerili smo tko nam je to poslao i utvrdili da se radi o ”πali” Ëovjeka kojii nije zdrav, ali nije opasan za okolinu - rekao je Damir PolanËec, tako ujedno demantirajuÊi napise da je Podravka primila ozbiljnu prijetnju zbog svoje namjere da osnuje poduzeÊe u Beogradu.

Na konferenciji su Podravkini menadæeri dali objaπnjenje zaπto se Podravka u ovom trenutku æeli πiriti na træiπta jugoistoËne Europe. - Podravka moæe rasti ako producira nove proizvode i πiri se na nova træiπta, a u træiπte zemalja bivπe Jugoslavije do 1991. godine ulagan je jako veliki novac, tako da na ta

Izdvojeno

Hvala Bogu vratili ste se!

Automobil ukraden zato πto je - Passat

»lan Podravkine Uprave Damir PolanËec novinarima je ispriËao zgodu koja se dogodila prilikom Podravkinog proπlojesenskog nastupa na prehrambenom sajmu u Novom Sadu. Naπem izloæbenom prostoru priπao je postariji Ëovjek sa svojim unukom i, vidjevπi u izlogu naπe redizajnirane proizvode, upitao: ”Odakle ste vi?”. PolanËec, koji se tada naπao u blizini odgovorio je, namjerno ”domaÊim” naglaskom: ”Iz Koprîvnice.”, na πto se Ëovjek prekriæio i rekao: ”Hvala Bogu, doËekao sam - vratili ste se.”

Prva vijest iz Beograda o posjetu Podravkinih menadæera bila je ne o poslovnim temama, veÊ o tome da im je tamo ukraden automobil! Ta je vijest na konferenciji potvrena. PolanËec je rekao kako je kraa automobila ”normalna pojava” u Beogradu i kako je to rizik posla, dodajuÊi da bi bilo dobro da je to najmanji poslovni rizik. PopoviÊ je dodao kako je toj krai dana prevelika pozornost zato πto automobil, inaËe unajmljen u Sarajevu, nije ukraden zato πto su ga koristili Podravkini menadæeri, nego naprosto zato πto je - Passat.

træiπta u ovom trenutku moæemo izaÊi (zapravo vratiti se) uz puno manja ulaganja nego na neka druga. Osim toga, poznatost Podravke i njezinih robnih maraka, prema istraæivanju jedne marketinπke agencije, joπ uvijek je vrlo velika, tako da ”Podravka nema pravo zakasniti” ustvrdio je PolanËec, dodajuÊi kako tamo joπ uvijek nema ”Maggija”, nema ”Knorrra”, a domaÊi proizvoaËi jeftiniji su od nas samo zato πto su bili u funkciji socijalne politike, pa Êe njihove cijene sigurno narasti. Ipak, s obzirom na to da se na træiπtu SR Jugoslavije - a tu se misli zapravo na srpsko træiπte, jer Crna Gora i Kosovo ne priznaju savezne zakone i carinske propise, pa se promatraju i obrauju odvojeno gospodarske prilike mijenjaju iz dana u dan, Podravka joπ nije detaljno odredila s kojim Êe asortimanom nastupiti. Nastup sa strateπkim proizvodima poput ”Vegete” i juha nije upitan, ali na pitanje hoÊe li se u Srbiju plasirati i voÊe, povrÊe i drugi ”regionalni” programi, odgovor Êe dati vrijeme. Na konferenciji za novinare bilo je rijeËi i o akvizicijama koje je Podravka najavila za ovu godinu. »lan Uprave Damir PolanËec zemljopisno je buduÊe akvizicije smjestio u Makedoniju, Hrvatsku i Sloveniju, rekavπi kako Uprava o akvizicijama razmiπlja zbog dobivanja veÊih udjela na pojedinim træiπtima i zbog premjeπtanja dijela proizvodnje tamo gdje je ona jeftinija. Posebno je apostrofirao moguÊu akviziciju u Makedoniji, naglasivπi kako je ta zemlja potpisala viπe bilateralnih trgovinskih ugovora nego Hrvatska, a naroËito nam je zanimljiva kao moguÊa baza za tursko, bugarsko, ukrajinsko pa i srpsko træiπte. - U ovoj Êe se godini pokazati je li Podravka ili nije sposobna uËiniti takav korak. Ja sam uvjeren da jestzakljuËio je PolanËec.

Kadrovske promjene

Postavljen novi rukovodni tim Danice Od 1. veljaËe u Danici d.o.o. postavljen je novi rukovodni tim na Ëijem je Ëelu predsjednik Uprave Danice dipl. oec. Duπan TomaπeviÊ. Direktor proizvodnje je dipl. inæ. Josip Lokotar, dugogodiπnji rukovoditelj na Danici, posljednjih godina zaposlen u Istraæivanju i razvoju. Direktor logistike i odræavanja je dipl. inæ Franjo AbramoviÊ, viπegodiπnji rukovodilac u Podravkinoj Logistici. Direktor prodaje je dipl.oec. Marin Pucar, dosadaπnji regionalni direktor prodaje u GavriloviÊu. Direktor za kontrolu i razvoj je dr. vet. med. Marin ZeËeviÊ, dugogodiπnji rukovoditelj u Danici. Za voditelja kontrole kvalitete postavljena je mr. Marija DominkoviÊ, iskusna Podravkina struËnjakinja za ovo podruËje, voditelj HAACP i standardizacije je dr. vet. med. Tomislav Novoselec s dugogodiπnjim iskustvom u Veterinarskoj stanici i Podravki, a marketing Êe voditi mlada dipl.ekonomistica Narcisa KoπutiÊ. Ovaj tim preuzeo je obvezu zajedno sa svim zaposlenicima ostvariti biznis plan Danice. Dosadaπnji rukovoditelji bit Êe raporeeni na odgovarajuÊe poslove u Danici d.o.o. ili Podravki.

naπa posla

Zlata Bartl ili neponovljivi iskorak iz hrvatskog sivila Piπe: Æeljko Kruπelj, gost - kolumnist “VeËernjeg lista”

Svaki grad mora znati koji su to ljudi najzasluæniji za njegov ubrzani razvoj. Kako je ”Podravka” veÊ nekoliko desetljaÊa sinonim za Koprivnicu, tako su i njeni uspjesi bili preduvjet da danaπnje æupanijsko srediπte izae iz svojeg provincijalizma. Zato se ni imena koja su obiljeæila uzlet koprivniËkog prehrambenog giganta ne smiju zaboraviti. Koprivnica se, makar i sa zakaπnjenjem, proπlogodiπnjom nagradom za æivotno djelo oduæila svom karizmatskom direktoru Pavlu Gaæiju. Proπloga je, pak, tjedna neovisni novinarski æiri, u Ëijem radu sudjeluju i predstavnici pojedinih lokalnih institucija, svoj simboliËki ”stolËec” za Podravca godine dodijelio Zlati Bartl, izumiteljici vegete, tog najoriginalnijeg hrvatskog proizvoda. Time je

krug onih prvih meu najveÊima zatvoren, iako bi viπe nego poæeljno bilo da se nekom drugom prilikom ukaæe i na ostale nositelje ”Podravkina” razvoja, od pokojnog Vlade Trojaka pa do Anice SaboloviÊ, a i ne samo njih. Da bi, pak, netko dokazao svoju genijalnost, svojstvenu Zlati Bartl, potrebno je da se puno toga poklopi. Ona je pedesetih godina u Koprivnicu iz Sarajeva stigla spletom pomalo Ëudnovatih, ali i traumatiËnih, æivotnih okolnosti, vezanih uz Drugi svjetski rat. Tu je dobila priliku da postupno stvara paletu proizvoda koji Êe proslaviti ”Podravku”. Dakako, nije sve iπlo glatko, pa se i lako moglo dogoditi da veÊi dio toga ne bude realiziran. Zbog neslaganja s naËinom rada naπa je Zlata jednom prilikom Ëak i

demonstrativno napustila poduzeÊe i na kratko se odselila iz grada. Tada je veÊ spomenuti Trojak po zadatku krenuo u potragu za njom i tako je dugo nagovarao na povratak dok se konaËno nije predomislila. Nesvakidaπnja je i priËa o samoj vegeti, buduÊi da istraæivaËki cilj nije bio jasno postavljen. Dogodilo se, naime, da je jedan od direktora sa sluæbenog puta donio kao uzorak neki talijanski dodatak jelima. Zlata Bartl je tada ustvrdila da bi i ona mogla napraviti neπto sliËno, zacijelo i primjerenije ovdaπnjem ukusu. Rezultat je, sreÊom, danas poznat diljem svijeta. Vrlo su, meutim, nekorektne opaske da je naπa izumiteljica ”samo” vjeπto kopirala tui proizvod, buduÊi da je u prehrambenoj industriji uobiËajeno da istraæivaËi veÊ poznatim

proizvodima daju neki specifiËni kulinarski peËat. Danas se nitko ne sjeÊa kako se uopÊe zvala ta talijanska smjesa, jer se nije pokazala dovoljno kvalitetnom i atraktivnom. No, zato je vegeta viπe ili manje uspjeπno kopirana bezbroj puta, uz veÊ uobiËajene pokuπaje krae njene ambalaæe i logotipa. Izvorna se vegeta, unatoË tome, prodaje u sve udaljenijim zemljama i u sve veÊim koliËinama. Proπlogodiπnje je otvaranje tvornice u Poljskoj bilo idealna prilika da bi se svi prisjetili njene izumiteljice, uvijek i odviπe skromne i samozatajne. Da je nekadaπnje ”Podravkino” vodstvo, usporedbe radi, s njom sklopilo ugovor o nekoj, pa i minimalnoj, naknadi za svaki prodani paketiÊ vegete, danas bi Zlata Bartl zasigurno bila najbogatija Hrvatica. Njoj, meutim, no-

vac nikada nije puno znaËio. Da bi se dalje razvijala, ”Podravka” se ne moæe oslanjati samo na izum svoje najslavnije djelatnice. Upravo ta spoznaja zapravo i jaËa interes za Zlatu Bartl, kao utjelovljenje svekolike iznadprosjeËnosti. Ona, Ëiji je primjer u proπlosti bio tek rijetki iskorak iz sivila hrvatskog gospodarstva, tek postaje prototip istraæivaËa buduÊnosti, u kojoj lucidnost, inventivnost i kreativnost postaju daleko vredniji od skupih strojeva i monumentalnih proizvodnih hala. Drugim rijeËima, prava ideja lako gradi nove tvornice, a njena manjkavost Ëini upitnom svaku investiciju. Iako je Zlata Bartl neponovljiva, ”Podravka” Êe puno profitirati veÊ i time da stvori uvjete koji bi barem ponekom istraæivaËu pomogli da postane njenim istinskim nastavljaËem.

Broj 1545 Petak 2. veljaËe 2001.

Sistem HVAC u Belupu - bitan element za dobivanje proizvodne dozvole

Nadzor mikroklimatskih uvjeta u proizvodnji lijekova u potpunosti je kompjuteriziran Piπe: Boris Fabijanec Snimio: Nikola Wolf

U naπim novinama od 12. sijeËnja ove godine pisali smo o uspjeπnom transferiranju proizvodnje u novu tvornicu lijekova. Tako smo, meu ostalim, spomenuli i primjenu SAPsistema u ”Belupu” i povezanost tog sistema s ”Podravkom”, no piπuÊi o uspjeπnom validiranju tehnoloπkih procesa, opreme i proizvodnji tehnoloπki proËiπÊene vode, nismo spomenuli i jedan od znaËajnijih Ëimbenika za dobivanje proi-

zvodne dozvole prema zahtjevnim normama GMP-a- HVAC (hiting ventilation air-condition). ©to taj sistem znaËi za proizvodnju u ”Belupu”? Prema strogim proizvoaËkim normama Europske unije i Svjetske zdravstvene organizacije, u prostorijama gdje se proizvode lijekovi treba biti odreena vlaga, temperatura, pritisak, stalna cirkulacija zraka kako bi se zadovoljili svi osnovni uvjeti u proizvodnji. Kompletan HVAC u ”Belupu” je kompjuteriziran te ako doe do poremeÊaja nekih od navedenih parametara, radnici u sluæbi HVAC-a

(koji rade u Ëetiri smjene) mogu pravovremeno intervenirati. Dakle, nadzor mikroklimatskih uvjeta u proizvodnji u novoj tvornici krutih lijekova ”Belupa” provodi se 24 sata dnevno. A o znaËaju neospornosti i opravdanosti HVAC-a direktorica proizvodnje ”Belupa” Anica Job kaæe: ” - Da ”Belupo” u novoj tvornici krutih lijekova nema validiran hiting ventilation air-condition, ne bi imao vrlo bitan elemenat za dobivanje proizvodne dozvole te moguÊnost dobivanja ostalih vrlo vaænih certifikata u buduÊnosti.”

Novi kadrovi

Tanja Steblovnik nova direktorica Tvornice ”Sana” u Mariboru Nova direktorica tvornice ”Sana” odnedavna je Tanja Steblovnik (r. 1961.). Diplomirala je na Pedagoπkoj akademiji. U ovoj tvrtki radi od 1984. na razliËitim mjestima, preteæno kao referent. Tako je uz ostalo obavljala poslove u raËunovodstvu, komercijali i pripremi rada. Unatrag pet godina bila je rukovoditelj komercijale i rukovoditelj pripreme rada. Gospoa Steblovnik nam je uz ostalo rekla da joj poznavanje razliËitih poslova u tvornici sigurno koristi na funkciji direktora, koju je preuzela u listopadu 2000. godine. - Meutim, steËena iskustva nisu dovoljna, pa Êu uz posao zavrπiti i ekonomski fakultet. InaËe, s proteklom poslovnom godinom moæemo biti zadovoljni, ali to nas ne smije uspavati. Vjerujem da Êemo zacrtane planove ostvariti, ali maksimalno i profesionalno nas moraju pratiti struËne sluæbe, prije svih prodaja - kazala je direktorica ”Sane” Tanja Steblovnik. Ml. P.

Sindikalna peticija

U Podravki 844 potpisa Do utorka, 30. sijeËnja, svoj je potpis na peticiju Saveza samostalnih sindikata Hrvatske pod motom ”Skratite radni tjedan - poveÊajte zaposlenost!“ stavilo 844 ”Podravkaπa”. Potpisivanje peticije u Podravki organizirala je podruænica sindikata PPDIV-a, a glavni zahtjevi koje ona sadræi odnose se na uvoenje 40-satnog radnog tjedna, proπirivanje radniËkog suodluËivanja u poduzeÊima i na veÊu slobodu i zaπtitu sindikalnih aktivista. Na PodruËju KoprivniËko-kriæevaËke æupanije, doznajemo, prikupljeno je oko 2.500 potpisa i oni Êe se pridruæiti ostalima iz Hrvatske kao pritisak na Vladu da prihvati sindikalne amandmane u izmjenama Zakona o radu.

Sindikalni seminar u Naπicama

O vrijedeÊim i buduÊim poreznim propisima

Mikroklimatski uvjeti u proizvodnji lijekova definirani su strogim proizvoaËkim normama

U organizaciji Podravkine podruænice Sindikata PPDIV-a u Naπicama je odræan seminar za sindikalne povjerenike i predsjednike zaposleniËkih vijeÊa, na kojem je bilo rijeËi o novim poreznim propisima i o onima koji su trenutaËno u pripremi. Seminar je vodila Marija Zuber, savjetnica u Ëasopisu ”RaËunovodstvo i financije”, a naglasak je stavila na novi Zakon o porezu na dohodak, koji je stupio na snagu prvog sijeËnja ove godine. Takoer je dala smjernice sindikatima πto da rade u tijeku donoπenja Pravilnika o porezu na dohodak, u kojem se odreuje πto se sve ne oporezuje. Tako je jedan od njenih prijedloga sindikatima glasio da zatraæe neka se naknada za topli obrok ne oporezuje. Podravkina podruænica Sindikata PPDIV-a svojedobno se zalagala za takvo rjeπenje, ali ono nije prihvaÊeno. H. ©.

Novosti iz Podravske banke

Stimulativne kamate na veÊu πtednju i nova kreditna ponuda Podravska banka nastavlja i u ovoj godini s ponudom novih usluga. Proizvodi Depo Plus i a vista Plus, novi su oblici πtednje, kojima Podravska banka æeli pokazati svojim klijentima da i na podruËju πtednje postoji puno razliËitih moguÊnosti ulaganja. Bitno je naglasiti da banka nudi moguÊnost individualnog dogovaranja stimulativnih kamatnih stopa za veÊe iznose πtednje, pri Ëemu jamËi za najbolje uvjete πtednje koji se trenutno mogu postiÊi na hrvatskom bankarskom træiπtu. Isto tako, moguÊost individual-

nog dogovaranja postoji i za stimulativne teËajeve kod kupoprodaje veÊih iznosa novca. U novoj kreditnoj ponudi nalaze se gotovinski, lombardni i stambeni krediti (bitno smanjenih kamatnih stopa!). Lombardni krediti (nenamjenski krediti temeljem oroËenog depozita) atraktivni su upravo zbog moguÊnosti dobivanja kredita, bez prekida oroËenja depozita, a nose vrlo povoljne kamatne stope (samo od 2 do 4 postotka veÊe od kamatne stope na depozit). NastojeÊi se πto viπe pribliæiti potrebama klijenata i maksimizi-

rati njihovo zadovoljstvo, Podravska banka je odluËila smanjiti aktivne kamatne stope za nove kredite na konkurentnu razinu (najveÊe smanjenje prisutno je kod nove ponude stambenih kredita). Nadalje, privatno poduzetniπtvo Podravska banka æeli podupirati raznim moguÊnostima financiranja, o Ëijim je uvjetima spremna razgovarati. NastavljajuÊi se razvijati i teritorijalno, Podravska banka 1. veljaËe ove godine otvara svoju treÊu poslovnicu u Zagrebu i to u samom njegovom centru - Gajevoj 5. Ova Êe poslovnica, kao i prethodne

dvije (u trgovaËkim centrima PreËko i Mercatone) nuditi sve vrste bankaskih usluga. Naglasak Êe biti na izuzetno brzom i povoljnom obavljanju platnog prometa s inozemstvom, te brokerskom poslovanju. Podravska banka je jedna od nekoliko hrvatskih banaka koje su sudjelovale u izdanju obveznica DAB i upravo na podruËju vrijednosnica, odnosno brokerskih usluga, Podravska banka Êe u suradnji s najjaËom brokerskom kuÊom ZB brokeri iz Zagreba nastojati dati svoj prilog oæivljavanju træiπta vrijedosnih papira u Hrvatskoj.

Atraktivnost tekuÊeg raËuna pojaËana je novom, jedinstvenom uslugom - paketom osiguranja. Naime, za vlasnike tekuÊih raËuna kreirani su paketi osiguranja simboliËnih mjeseËnih premija. Osiguranje pokriva rizik nezgode, krae novca/kartica, kod umirovljenika osiguranje ukljuËuje i naknadu za bolniËke dane, a ostalim klijentima, ukoliko imaju djecu do 14 godina starosti, polica osiguranja pokriva i djecu, bez obzira na njihov broj! Sve informacije o novim uslugama, mogu se dobiti u svim poslovnicama Podravske banke.

Broj 1545 Petak 2. veljaËe 2001.

Priznanja za promicanje podravskih vrijednosti

PriËa

Zlati Bartl ”StolËec godine”

StolËec

Piπe: Jadranka Lakuπ Snimio: Nikola Wolf

imendan, jer ste me proglasili Podravkom.... Vegeti, leprπavoj i njeænoj, æelim da odolijeva vremenu kao i hrast od kojeg je napravljen ovaj lijepi podravski stolËec πto sam ga dobila - vidno ganuta rekla je izmeu ostalog Zlata Bartl. Sudionici prigodne sveËanosti, odræane u hotelu ”Podravina”, toplim pljeskom pozdravili su rijeËi ove izuzetne i jednostavne æene. Zapljeskali su i dosadaπnjim laureatima ”Podravskog stolËeca” - Ekoloπkom druπtvu Koprivnica i Boæici JeluπiÊ, koji su takoer primili povelje. Svima zajedno Ëestitao je i predsjednik Uprave Podravke Darko Marinac, zamolivπi novinare da promiËu vrijednosti kao πto su radinost, toplina, jednostavnost, a koje krase Zlatu Bartl i druge velike hrvatske znanstvenike - profesora Preloga, gospou Kobrehel i druge. Ugodnom ozraËju koje je krasilo sveËanost dodjele priznanja “StolËec godine” doprinijeli su etno-glazbom sastav ”©Ëukin berek”, stihovima o Dravi Boæica JeluiÊ, te priËom “StolËec” knjiæevnik Vjekoslav PrvËiÊ.

Piπe: Vjekoslav PrvËiÊ

Iza sedam sajmiπta i sedam trafostanica, iza sedam crnih staza i KoprivniËki novinari i javni djelatnici sedam kukuruziπta protezala se jednoglasno su zakljuËili da je osoba Ëudesna zemlja bajki koju sam ja koja je najdublje obiljeæila podravski zvao Majklinovec lend... æivot u 2000. godini Zlata Bartl. ZaTako bih obiËno zapoËinjao prihvaljujuÊi njenom izumu - Vegeti, o Ëu svojem trogodiπnjem djeËaku Koprivnici i Podravini govorilo se i u bilogorski sumrak, dok su se u pisalo u brojnim zemljama svijeta, a dolini, ispod naπeg brijega, palila zahvalnost joj je izrazio i predsjednik prva svjetla. Namjestili smo se Republike Hrvatske Stipe MesiÊ ispred prozora; ja zavaljen u naprilikom otvorenja Tvornice Vegete i slonjaË, a on skutren na malom juha u Poljskoj. Zlati Bartl pripalo je tronoπcu πto se vuËe za mnom kao zbog toga posebno priznanje ”StolËec dio obiteljskog nasljea joπ iz mi2000.” koje se veÊ treÊu godinu dodjeklinoveËkog djetinjstva. ljuje za promicanje i obranu podravDok sjedi na tom stolËecu (uvijek skih vrijednosti i najdosljedniji posmo tu stoliËicu zvali upravo tako, dravski stav. intimno, kao da smo joj svi tepali, PrimajuÊi nagradu, koja se sastoji od generacijama), a laktovima na kodrvenog tronoπca, πto ga je oblikovao ljenima i bradicom u dlanovima, a slikar Tomislav Balaæin, a izradila stou njegovim zasanjanim oËicama larija JaguπiÊ, te povelje koju je izradio krijese daleki odsjaji... PodsjeÊa slikar Ivan AndraπiÊ, Zlata Bartl joπ me na malog ”Mislitelja”. jednom je naglasila da su nove tvorniAko zastanem s reËenicom, samo ce Vegete izgraene zahvaljujuÊi svim πutke podigne obrvu ne bi li tako generacijama zaposlenika Podravke. upozorio da priËa mora imati svoj - Moj æivot, rad i sreÊa poËeli su ritam. u Podravini... Ovo mi je danas A meni priËa veËeras πepa. Svu mi je paænju i koncentraciju usisao taj stolËec. Kao da ga vidim prvi put. Kad sam se rodio on je veÊ odavno bio u kuÊi i veÊ tada mi se Ëinio star. Djed je sjedio na njemu krpajuÊi cipele miklinoveËkim teæacima. StolËec je obiËno bio u kutu, ispred postolarskog stoliÊa, s mnogo drvenih klinaca, sitnih ËavliÊa, igala, postolarskog konca premazanog voskom i posve neobiËnim zakrivljenim postolarskim ËekiÊom. Bilo je tu, dakako, joπ mnogo, meni djetetu izuzetno zanimljivih stvarËica, ali prvo pravilo kojem su me uËili Predsjednik komisije Radovan KneæeviÊ uruËuje StolËec Zlati Bartl glasilo je: Ne diraj djedine stvari!

Vi pitate - mi traæimo odgovore

”Cipelarina” Pripremio: Hrvoje ©labek Nakon male pauze nastavljamo s rubrikom u kojoj traæimo odgovore na pitanja koja vas ”πkakljaju”. Ovaj put izdvajamo dva ”mobilna” pitanja, jedno o putnim troπkovima, a drugo o ”VIP” parkiraliπnim mjestima kod poslovne sedmerokatnice. - Molim da porazgovarate s odgovornim osobama zaπto mi koji æivimo u samom gradu, Koprivnici, ne dobivamo putne troπkove, jer sredstva dohotka ostvarujemo svi zajedno. Oni koji putuju imaju sve, a oni koji ne putuju, sve moraju plaÊati - pita nepotpisani znatiæeljnik, koji dijeli to pitanje s iks ”Podravkaπa” koji æive i rade u Koprivnici, Varaædinu, Umagu, Lipiku... Odgovor smo najprije potraæili u Kolektivnom ugovoru, Ëiji 58. Ëlanak regulira pitanje punih troπkova. Da ne citiramo sva tri stavka toga Ëlanka, izdvojit Êemo ono najvaænije. Putni troπkovi nadoknauju se svakom Podravkinom zaposleniku koji koristi javni prijevoz, i to prema tarifi ”Hrvatskih æeljeznica”. Onima iz mjesta u kojima

toga prijevoza nema, prema slovu Kolektivnog ugovora isplaÊuju se troπkovi prijevoza za odreeni put u kilometrima prema cjeniku HÆ-a za kilometar puta s uveÊanjem od 20 posto. U praksi to ide ovako: ako iz mjesta u kojem zaposlenik æivi do mjesta u kojem radi postoji æeljezniËka ili autobusna veza, nadoknadit Êe se troπkovi prijevoza vlakom. Ako nema vlaka, a ima autobusa, nadoknadit Êe se cijena vlaka plus 20 posto. Ako, pak, nema niti vlaka niti autobusa, nadoknadit Êe se cijena vlaka. Cjenik HÆ-a formira se ovisno o kilometarskim zonama, tako da, primjerice, mjeseËni troπkovi prijevoza vlakom za 21 radni dana u zoni 1 do 5 kilometara iznose 130 kuna, u zoni 6 do 10 kilometara iznose 162 kune, u zoni 96 do 100 kilometara iznose 792 kune i tako dalje. Toliko o obraËunu putnih troπkova zaposlenicima koji ne æive u mjestu u kojem i rade. O onima drugima u Kolektivnom ugovoru nema niti rijeËi, nema ”cipelarine”, nadoknade putnih troπkova iz Koprivnice u Koprivnicu ili, recimo, iz Umaga u Umag. S obzirom na to da putni troπkovi zadiru u prava zaposlenika, miπljenje o Podravkinom rjeπenju zatraæili smo od dvaju sindikata, kojima je posao da ta prava πtite. U podruænici PPDIV-a rekli

No, na stolËec sam povremeno smio sjesti kad je to udobrovoljeni deda ©tefina dopustio. Nakon πto je starina umro, a njegovi se klinci i ËavliÊi rasprπili svijetom, njegov postolarski stoliÊ rastoËili crvi, a zakrivljen ËekiÊ zauvijek zaboravio vratiti neki nemarni susjed, ostao je samo mali neugledni tronogi stolËec. Kao nasljee pripao je, dakako, mojoj baki, a ona je na njem presjedila joπ nakon umrlog muæa gotovo punih Ëetrdeset godina. I da baka nije bila takva kakva je bila, moæda stolËec nikad ne bi uπao u moju priËu i postao nadnaslov jedne novinske rubrike u ”KoprivniËkim novinama”, veÊ bi ostao tek rekvizit za sjedenje πto nam se ponekad nespretno mota pod nogama, a nemamo srca s njim se rastati. No, radi se o baki i njezinom vremenu provedenom na kontinentu koji se zvao STOL»EC! Mora da joj je bio izuzetno udoban, jer je na njem, onako pogurena, provodila veÊinu svojih dana. Prebacila bi na njegovu tvrdu dasku vuneni debeli rubac, pa se namjestila s nekom zanimljivom knjigom u ruci. Nerijetko bi plela, ili vodila beskrajno duge razgovore sa svojim dokonim staricama iz susjedstva. Ponekad, molila bi u sumrak, jedva pokreÊuÊi smeæurane usne, dok je meu hladnim prstima premetala zrnca krunice. Promatrao sam sjenu kriæiÊa πto se njihao u ritmu njezinog usporenog bila. StolËec kao da je postao dio njezina tijela. Zimi ga je lako prinosila zidanoj peÊi, a u sunËane ljetne dane selila se, zajedno s njim, u debeli hlad stare brajde, kroz Ëije gusto liπÊe sunce nije moglo peÊi nju i njezin stolËec. NajËeπÊe nije se micala s tog stol-

Ëeca po cijele boæje dane, a ipak znala je sve novosti πto su se dogodile u naπoj ulici, gradu ili dræavi... Kao da je stolËec bio satelitska antena ili neko misteriozno svemirsko uho koje joj je prenosilo sva dogaanja u πirokom prostranstvu. StolËec je za nju bio zaokruæen Univerzum. Tako poseban. Napravljen rukom mojeg djeda u prvim danima braka. Pomalo grub, a ipak udoban. Gotovo neugledan, a opet - praktiËan. Drag kao lijepa uspomena. Tek mnogo kasnije sinulo mi je kako je taj jednostavan, udoban, skroman i drag predmet, na neki naËin, simbol ovog naπeg kraja - Podravine. On je svijet za sebe. Moæe biti stolac, ali i stol, krevet za popodnevni drijemeæ, ali i raskoπni cvjetnjak, metneπ li na njega stari lonac s rascvalom domaÊom lizom. Tu je i kad ga ne trebaπ. Moæeπ ga nositi sa sobom kamo god poæeliπ, a da te previπe ne optereÊuje. Povesti na put kao dragu uspomenu ili dobrog prijatelje. Ima karakter Podravca - skroman i samozatajan. Moæeπ na njega raËunati kad ti najviπe zatreba. Daje malo, ali hitro, kad je najpotrebnije. ©uti i svjedoËi. Zna obaviti koristan posao, ali i gledati u zvijezde. A to je za jedan skroman stolËec, priznat Êete, ipak viπe nego πto ste oËekivali?! P. S. Gotovo zaboravih! Vjerojatno vas zanima πto je bilo s bakinim stolËecom nakon πto je i ona otiπla za djedom? Rekao sam veÊ - stolËec je odavno u priËi, a odsad, evo, i u jednoj uglednoj nagradi. Ta nagrada je, takoer, kao on - materijalno gotovo niπta, malo orahove daske i tri noæice... ali u srcu, ali u srcu...

odvija po principu ”Tko prvi - njegosu nam kako Podravka nikad nije isplava djevojka.”, s izuzeÊem Ëlanova Êivala ”cipelarinu”. BuduÊi da je prijeUprave za koje su izriËito rezerviravoz zaposlenika u tvornice na Danici Drugo pitanje na koje smo potraæili na parkiraliπta. Sama Uprava odredobro rijeπen, za to nema niti opravda- odgovor glasi: - Gdje se odreuje uje VIP persone za rezervirane parnog razloga. Ipak, upozoravaju u tom tko ima pravo parkirati na ozna- kinge prema svojim kriterijima i uglasindikatu, potrebno je uËiniti sve kako Ëena i lancima ograena mjesta vnom se radi o hijerarhijskom nizu bi se nadoknaivali stvarni putni troπ- na parkiraliπtu kraj sedmero- od Uprave preko izvrπnih direktora kovi i tako izbjegla laæiranja. Podsjetili katnice? Tamo se parkiraju ra- do direktora sektora. S obzirom na su i na to da neke tvrtke ne isplaÊuju zni privilegirani direktorËiÊi, a inflaciju menadæera u Podravki, zanikakve putne troπkove i kako su ti radnici neka se snau na pretr- htjevi za ”svojim” parkiraliπnim mjetroπkovi prvi na udaru kada situacija panom parkiraliπtu. stom u posljednje su se vrijeme uprave prisili na ”rezanje” troπkova »injenica je da je zaista sve teæe umnoæili, jer je to postao nekakav poslovanja. pronaÊi slobodno parkiraliπno mje- statusni simbol. Ipak, mjesta je samo U Nezavisnom sindikatu rekli su nam sto kod sedmerokatnice (apsurdno: toliko koliko jest, dakle 24, a ne kako su svojedobno traæili da se ukinu kao da se poveÊao broj ”Podravkaπa” razmiπlja se o njihovom poveÊanju, svi putni troπkovi i da se umjesto toga i kao da su plaÊe toliko narasle da se jer bi se moglo dogoditi da se Ëitavo poveÊa osnovna plaÊa. ”Cipelarina”, auti kupuju hrpimice), pa je razlog parkiraliπte pokraj sedmerokatnice prema njihovom miπljenju, nikako ne tomu pitanju odmah vidljiv, a i doza rezervira za znaËajne ”Podravkaπe. bi trebala biti put do veÊe plaÊe jer bi ogorËenja. Odgovor smo potraæili u Predsjednik Podravkine Udruge nju trebala odreivati stvarna cijena Sluæbi za nadzor i obranu, pod Ëijom branitelja, invalida i udovica Domosu ingerencijom portirnice i prostor vinskog rata Mladen PavkoviÊ uporada. U sadaπnjem sustavu obraËuna putnih troπkova ljudi traæe puteve da oko njih, pa tako i parkiraliπte (u zorio nas je na to da je joπ prije bilo kako dou do veÊih primanja. Kad suradnji s koprivniËkom policijom). nekoliko mjeseci ta udruga Upravi se poveÊa osnovna plaÊa, putni troπko- Doznali smo da se parkiraliπna mje- uputila zahtjev da se dva mjesta vi bit Êe marginalna stvar, izriËiti su u sta u prvom nizu do sedmerokatnice oznaËe i rezerviraju za invalide, kako rezerviraju iskljuËivo na zahtjev Upra- je to uobiËajeno na veÊini parkiraliNS-u. Za razmiπljanje dajemo vlastitu raËu- ve, i to na taj naËin da se pojedinim πta, ali osim usmenog odobravanja nicu o tome koliko bi ”cipelarina” mo- ljudima (ne automobilima) dopuπta niπta se nije dogodilo. I joπ jedna sitnica: Kako lijepo piπe gla stajati Podravku samo za zaposleni- parkiranje u rezerviranom nizu. Treke koji æive i rade u Koprivnici, njih nutaËno je 42 ljudi ovlaπteno za par- na ploËi koja signalizira rezervirani kiranje na 24 rezerviranih parkirnih dio parkiraliπta, ona su prije svega 3235. Kada bi im se kao putni troπak isplatila cijena vlaka za zonu od 1 do 5 mjesta, πto znaËi da se parkiranje namijenjena Podravkinim - gostima. kilometara, dakle 130 kuna, to bi iznoSvoja pitanja πaljite internom poπtom na adresu: Redakcija lista silo 420.550 kuna ili neπto viπe od 100.000 njemaËkih maraka mjeseËno. Podravka, ili elektronskom poπtom na: novine@podravka.hr.

Parkiraliπta

Broj 1545 Petak 2. veljaËe 2001.

Dokumentarni film Rajka GrliÊa i Igora MirkoviÊa

Promocija knjige u Podravki

”Novo, novo vrijeme” u ”Sunce na mom koprivniËkom ”Domoljubu” nebu” Marije HegeduπiÊ CjeloveËernji dokumentarni film Rajka GrliÊa i Igora MirkoviÊa prikazuje pozadinu dramatiËnih politiËkih zbivanja koja su se dogodila od smrti Franje Tumana do izborne pobjede Stipe MesiÊa. Neprekidno slijedeÊi najutjecajnije ljude hrvatske politike, ”Novo, novo vrijeme” prikazat Êe ih u svjetlu u kakvom dosad nisu vieni. Pred kamerama dogodila se njihova najveÊa bitka, njihove najveÊe pobjede i najteæi porazi, dani velike nervoze, grËa i strasti politiËke borbe. ”Novo, novo vrijeme” sasvim je sigurno najambiciozniji dokumentarni projekt snimljen u Hrvatskoj. Nakon zagrebaËke premijere, spomenuti dokumentarni film prikazuje se u dvorani koprivniËkog ”Domoljuba” od 1. do 7. veljaËe, s poËetkom u 18 i 20 sati.

U petak 2. veljaËe u Podravkinoj velikoj dvorani u 18 sati odræat Êe se promocija zbirke pjesama ”Sunce na mom nebu” hlebinske pjesnikinje i predsjednice Literarne sekcije KUD-a ”Podravka” Marije HegeduπiÊ. Na toj promociji nastupit Êe tamburaπki sastav ”Kraluπi”. Zbirka pjesama bit Êe promovirana i u rodnim pjesnikinjinim Hlebinama, u nedjelju 11. veljaËe u Druπtvenom domu (pokraj Galerije) takoer u 18 sati.

U utorak u Zagrebu

Predstavljanje nove PavkoviÊeve knjige U utorak 6. veljaËe u 11 sati u dvorani Udruge hrvatskih branitelja dragovoljaca Domovinskog rata u Zagrebu bit Êe upriliËeno predstavljanje nove knjige Mladena PavkoviÊa pod nazivom ”Bili su prvi kad je

trebalo”. Ta knjiga, koju je likovno uredila Vanesa GrgiÊ, sastoji se od tri proslova, jedne reËenice (!) i stotinjak crnih stranica, πto samo za sebe dosta govori! Knjigu Êe predstaviti knjiæevnici Jo-

sip Palada i Stanislav PejkoviÊ, dok Êe je proËitati glumac Damir Mejovπek. Nekoliko domoljubnih πansona otpjevat Êe Ivan - Ivica Percl. Nakladnik je ”Alineja”, u Ëije ime Êe govoriti Rajko GaπpariÊ.

StruËni prilog

Flaπirana voda - fenomen danaπnjice

Podjela deterdæenta Sluæba za opÊe poslove obavjeπtava zaposlenike Podravke koji su naruËili deterdæent i omekπivaË proizvoaËa Saponia Osijek da Êe podjela biti u dvoriπtu ”Galantpleta” prema slijedeÊem rasporedu: 5. 2. (ponedjeljak): Danica, Tvornica djeËje hrane, Druπtvena prehrana, Financije, RaËunovodstvo; 6. 2. (utorak): Istraæivanja i razvoj, Tvornica juha, Tvornica Vegete, Kadrovi i pravo, Kokteli, Kvasac, Linolada, Podravski mlinovi; 7. 2. (srijeda): OpÊi poslovi, KoprivniËka tiskarnica, Unutraπnji tran sport, VoÊe, Belupo, Logistika, Marketing. Podjela Êe biti u vremenu od 13,30 do 16,15 sati. Sluæba za opÊe poslove

Podravka d.d. ”Podravski mlinovi” Koprivnica Na osnovi statuta poduzeÊa ”Podravka” d.d. objavljuje se prodaja rashodovanih pekarskih teretnih vozila putem

Marka i tip vozila

Vrsta vozila

Zastava 50-8 pekarsko Zastava 650-AD pekarsko

tak povjerenja u vode iz slavine. Prema podacima udruæenja Europske industrije prirodnih mineralnih voda (Unesem - Gisemes) danas se u Europi proizvodi 35,5 milijardi litara flaπirane izvorske i mineralne vode (1999.). NajveÊi proizvoaËi su Italija (8 milijardi litara), Francuska (7,9 milijardi) i NjemaËka (7,7milijardi litara). U Francuskoj, gdje je godiπnja potroπnja vode 246 litara po domaÊinstvu, izvorska voda (flaπirana) Ëini 85% ukupno popijene vode (u Francuskoj se voda puni iz 88 izvora!). Prema istim podacima, potroπnja mineralne vode u 1999. godine iznosila je: u Italiji 155 litara po stanovniku, Belgiji

123 litre, NjemaËkoj 97 litara. Zadnji podaci za Hrvatsku su (1998.) 33 litre mineralne vode po stanovniku. Kako se u 2000. godini u Hrvatskoj prodalo viπe od 200 milijuna litara mineralne vode, procjene su da je potroπnja poveÊana na oko 40 litara po stanovniku πto nas po potroπnji mineralnih voda svrstava u red srednjoevropskih dræava. Prema podacima Europske industrije prirodnih mineralnih voda (Unesem), u 1999. godini najveÊi porast na træiπtu Europe biljeæi upravo prodaja flaπiranih voda od 7,9%. Dakle, flaπirana voda postaje i ostaje veliki hit i fenomen novog vijeka.

Poviπen krvni tlak i prehrana VeÊ duæe vrijeme znanstvenici smatraju da pored soli, tjelesne teæine i alkohola, i drugi aspekti prehrane utjeËu na krvni tlak. Sada je jedno dvomjeseËno ispitivanje pomoglo da se to njihovo miπljenje potvrdi. Znanstvenici sa pet zdravstvenih centara u SAD ispitali su 459 odraslih osoba koje su imale visoki, blago poviπeni ili normalni krvni tlak. Svima je tlak bio: prva brojka (sistoliËki) ispod 160 i

Sluæba za opÊe poslove obavjeπtava zaposlenike Podravke da organizira prodaju pileÊeg mesa proizvoaËa Koke Varaædin: A) PiliÊi spremni za roπtilj, pakiranje 12 kg, cijena 229,80 kuna pakiranje B) PileÊi batak sa zabatkom, pakiranje 6 kg, cijena 139,08 kuna pakiranje C) Prsa, pakiranje 6 kg, cijena 153,72 kuna pakiranje D) File od prsiju, pakiranje 6 kg, cijena 248,88 kuna pakiranje E) Æeluci, pakiranje 6 kg, cijena 98,82 kuna pakiranje F) Jetra sa srcem, pakiranje 6 kg, cijena 98,82 kuna pakiranje G) Usitnjeno meso na podloπku (smrznuto), pakiranje 5 kg, cijena 97,05 kuna pakiranje H) Cordon bleu, pakiranje 4 kg, cijena 212,28 kn/pakiranje Zainteresirani zaposlenici mogu se predbiljeæiti u Sluæbi za opÊe poslove najkasnije do 8. veljaËe 2001. na telefon broj 651-781.

dana 6. 2. 2001. godine u prostorijama ”Podravka-Pekarnice” Ul. A. StarËeviÊa 32 u 12 sati. Ponude i uplata jamËevine primaju se do 11 sati na blagajni u ”Pekarnici”.

LijeËnik za vas

Piπe: dr. Ivo Belan

Prodaja pileÊeg mesa

JAVNE PRODAJE - ZATVORENIM PONUDAMA

Piπe: Boris ©epetavec, Tvornica Studenac Lipik NajveÊi i stalni porast na træiπtu Europe biljeæi træiπte flaπiranih voda, zahvaljujuÊi prije svega flaπiranju izvorskih voda. U svijetu postoji velika ponuda mineralnih i izvorskih flaπiranih voda kako u lancima robnih kuÊa tako i u restoranima i ugostiteljskim objektima. Tako se i kod nas - osim domaÊih mineralnih voda ”Jamnice” i ”Studenca” - mogu naÊi uvozne mineralne vode ”Radenska”, ”Templ”, ”Donat” iz susjedne Slovenije, talijanska ”San Pelegrino”, francuske ”Evian” i ”Perier” i tako dalje. Joπ je veÊa konkurencija u flaπiranim izvorskim vodama gdje naπa ”Studena” - jedina negazirana izvorska voda u Hrvatskoj - vodi træiπnu bitku sa slovenskim vodama: ”Izvor”, ”Zala”, ”Oda”, ”Zlatna kaplja”, ”Julijana”, talijanskom ”Verom” i drugima. Danas se u svijetu otvaraju specijalizirane prodavaonice piÊa gdje se moæe kupiti viπe desetaka razliËitih voda iz cijelog svijeta (gaziranih i negaziranih). U nekim restoranima u Francuskoj (pariπki Colette) gostima se nudi i vodena karta sa 80 razliËitih flaπiranih voda, po izboru. To viπe nije pomodna pojava, to je æelja poπtroπaËa u potrazi za netaknutom prirodom, zdravljem i gubi-

Obavijesti

druga brojka (dijastoliËki) iznad 80 do 95. Kontrolna grupa ispitanika je jela tipiËnu ameriËku hranu (s velikim koliËinama zasiÊenih masnoÊa, manjkom voÊa, povrÊa i mlijeËnih proizvoda). Druga grupa ispitanika hranila se hranom s pribliæno istim koliËinama masnoÊe, ali oni su devet do deset puta dnevno dobivali joπ i voÊe i povrÊe. TreÊa grupa imala je hranu s malo masnoÊe i puno voÊa, povrÊa i mlijeËnih proizvoda s malim sadræajem masti. Kakvi su bili rezulta-

ti? Prehrana druge i treÊe grupe snizila je krvni tlak unutar dva tjedna (ishrana treÊe grupe pokazala se najefikasnijom). Za one koji su na poËetku ispitivanja imali hipertenziju, sistoliËki krvni tlak se snizio u prosjeku za 11,4 jedinice i dijastoliËki za 5,5 jedinica. ZakljuËak: ako se prihvati zdrava prehrana, bogata voÊem, povrÊem i mlijeËnim proizvodima s malo masnoÊa, istraæivaËi smatraju da se moæe sprijeËiti poviπenje krvnog tlaka i izbjeÊi potreba za lijekovima.

Inv. br.

God. proizv.

5768 5765

1988. 1982.

Stanje vozila

PoËetna cijena u kn

neispravno neispravno

6300 4500

Navedena vozila mogu se razgledati 6. 2. 2001. godine u dvoriπtu ”Podravke” ispred ”Pekarnice” Koprivnica, A. StarËeviÊa 32 (Milan KupariÊ) od 8 do 11 sati. Pravo nadmetanja imaju sve pravne i fiziËke osobe koje uplate jamËevinu u iznosu 20 % poËetne cijene. Vozila se prodaju po naËelu ”vieno-kupljeno”, bez prava na naknadnu reklamaciju. Porez i sve troπkove prijenosa snosi kupac. Kupac koji je u nadmetanju kupio sredstva, duæan ih je platiti i preuzeti u roku tri dana od odræanog nadmetanja. Nakon tog roka, a u sluËaju da kupac odustane od kupnje, gubi pravo na povrat jamËevine. ”Podravka-Podravski mlinovi”

Druπtvena prehrana

Jelovnik 5. 2. ponedjeljak: - Varivo grah s kiselim kupusom, suha rebra 6. 2. utorak:

- Kuhana junetina, krumpir pire, umak od hrena

7. 2. srijeda:

- PeËena svinjetina, krpice s kupusom, salata

8. 2. Ëetvrtak:

- Varivo kelj, kosani odrezak, kolaË s linoladom

9. 2. petak:

NOVINE DIONI»KOG DRU©TVA PODRAVKA OsnivaË i izdavaË: PODRAVKA, prehrambena industrija, d.d. Koprivnica Direktorica Sluæbe za interno komuniciranje: Jadranka Lakuπ Glavni i odgovorni urednik: Branko Peroπ Redakcija lista: Boris Fabijanec, Mladen PavkoviÊ, Branko Peroπ, Slavko PetriÊ i Hrvoje ©labek Fotograf: Nikola Wolf GrafiËki dizajn: Jana i Ivana Æiljak, FotoSoft

GrafiËko ureenje: Vanesa GrgiÊ Tisak: KoprivniËka Tiskarnica d.o.o. Koprivnica Naklada: 8300 primjeraka List izlazi svakog petka i primaju ga svi radnici besplatno. Adresa uredniπtva: Ulica Ante StarËeviÊa 32, 48000 Koprivnica Telefoni - direktni: 651-505 (urednik) i 651-503 (novinari) Faks: 621-061 e-mail: novine@podravka.hr

Broj 1545 Petak 2. veljaËe 2001.

Sport

Dodijeljene nagrade najboljim sportaπima i sportaπicama Koprivnice za 2000. godinu

Prva A liga rukometaπica

Tradicionalno najpopularniji æenski rukomet i nogomet

Leæernom igrom do rutinske pobjede LOKOMOTIVA - PODRAVKA VEGETA 17:24 (9:10) Piπe: B. Fabijanec

U 13. kolu Prve lige rukometaπica Podravkaπice oËekivano osvajaju nova dva prvenstvena boda u Zagrebu. No, ovaj put puno teæe nego πto se oËekivalo, a ponajviπe zbog toga πto su KoprivniËanke igrale vrlo leæerno, dok s druge strane mlade rukometaπice Lokomotive, neoptereÊene i motivirane, pruæaju jednu od najboljih ovosezonskih partija. Posebice je to bilo izraæeno u prvom poluvremenu koje zavrπava tek golom razlike za Podravku Vegetu. Zasigurno je trener Podravkaπica Ivica Pal imao puno toga za reÊi u pauzi utakmice pa u drugom poluvremenu KoprivniËanke ipak igraju angaæiranije i bolje. No, kako je to izgledalo u Zagrebu, najbolje pokazuje podatak da je tijekom susreta golmanica Podravke Vegete Sanela KnezoviÊ ubiljeæila

21 obranu. S jedne strane, taj podatak raduje time πto se Sanela vraÊa u dobru formu, a s druge strane pokazuje priliËno rupiËastu obranu KoprivniËanki. No, uknjiæena su nova dva prvenstvena boda te tako sada Podravka Vegeta vodi na prvenstvenoj tablici s 26 bodova, πest viπe od drugoplasirane ekipe Splita. Protiv Lokomotive Podravka Vegeta je igrala u sastavu: KnezoviÊ, StanËin, Vresk 5, PopoviÊ, PerËulija, Pensa 2, Hodak 5, »uljak 4, Mihoci 4, Hrg 3, Sirovec i JuriÊ 1. *** Poznato je veÊ da Podravkaπice 10. veljaËe igraju utakmicu osmine finala Kupa EHF-a s Ankarom, a kao pripremu KoprivniËanke su 31. sijeËnja otputovale u BeË gdje Êe trenirati i odigrati dvije utakmice s rukometaπicama Hypa.

Svake godine u organizaciji Zajednice sportskih udruga Koprivnice dodjeljuju se nagrade najboljim sportaπima i sportaπicama grada Koprivnice. U izboru za najboljeg u 2000. godini sudjelovalo je 47 sportskih druπtava i klubova, Ëlanovi Izvrπnog i Nadzornog odbora Zajednice sportskih udruga Koprivnice te koprivniËki sportski novinari. U izboru za najbolju sportaπicu u

proπloj godini nije bilo dvojbe - maksimum bodova dobila je ”Podravkina” kuglaËica i najbolja hrvatska reprezentativka Marija Zver. Nogometaπ ”Slaven Belupa” i vodeÊi prvoligaπki strijelac Mario Dodik izabran je za najboljeg sportaπa u gradu. Gotovo veÊ tradicionalno rukometaπice ”Podravke Vegete” proglaπene su najboljom æenskom, a nogometaπi ”Slaven Belupa” muπkom ekipom.

Prvi put Zajednica sportskih udruga Koprivnice organizirala je i biranje najnadarenijih mladih sportaπa do 18 godina u æenskoj i muπkoj konkurenciji. Najbolja je tenisaËica Teniskog kluba ”Podravina” Iva GerπiÊ te Ëlan Karting kluba ”Koprivnica” Ivan Baran. Najboljim sportaπima, sportaπicama i ekipama priznanja i pehare uruËili su gradonaËelnik Koprivnice dr. Draæen SaËer i predsjednik Zajednice sportskih udruga grada Ivan Pal, a sveËanu dodjelu priznanja uljepπala je plesnim programom ritmiËka grupa Osnovne πkole ”BraÊe RadiÊ”. B. F.

Hrvatska reprezentacija u NjemaËkoj

Marija Zver reprezentativno Najbolji sportaπi Koprivnice u 2000. godini (snimio R. ©oπtariÊ) Piπe: Æeljko ©emper Hrvatska kuglaËka reprezentacija gostovala je proteklog vikenda u NjemaËkoj, a u sastavu naπe reprezentacije naπle su se Podravkaπice Marija Zver i Ljiljana Picer. Prvog dana na novoj prekrasnoj kuglani pobijedile su reprezentaciju pokrajine Rheinland-pfalz u gradiÊu Oggersheimu sa 6:2, u Ëunjevima 2775:2705. Najbolje su u naπoj vrsti bile Marija Zver sa 483 Ëunja i Darinka BuniÊ s 480 Ëunjeva. Drugi dan u gradiÊu Mutterstadtu, na vrlo teπkoj kuglani, pobijedile su ekipu njemaËkog viceprvaka ekipu Blau-Weiss sa 2647:2611, a najbolje su bile Biserka Perman sa 467 i naπa Marija Zver sa 466 sruπenih Ëunjeva, dok je Ljiljana Picer sruπila 422 Ëunja. Sve Ëestitke naπim reprezentativkama, a posebno Mariji Zver, najboljoj hrvatskoj kuglaËici na zaista sjajnim reprezentativnim rezultatima. Prvi dan: Zver 483, Graber 444, VukoviÊ 436, MaareviÊ 465, BuniÊ 480, Perman 467 Drugi dan: Zver 466, ©irokanoviÊ 440, Picer 422, MaareviÊ 437, BuniÊ 415, Perman 467.

Ekipno juniorsko prvenstvo Hrvatske

Belma prvak Hrvatske Proteklog vikenda u Koprivnici na kuglani ”Podravina” odræano je ekipno prvenstvo Hrvatske za juniorke. U konkurenciji sedam ekipa uvjerljivo su pobijedile juniorke Belme, koje su u dva dana pokazale najbolju igru. ©teta πto zbog problema s prijevozom, iako su bile prijavljene, nisu doputovale juniorke Slavonije-Konikoma iz Osijeka, koje su uz Belmu bile favoriti za osvajanje naslova prvaka. To su dvije ekipe πto daju najviπe kandidata za juniorsku reprezentaciju Hrvatske, koju ove godine oËekuje Svjetsko juniorsko prvenstvo. Belmice su iskoristile svoje domaÊe staze, a najviπe svoje iskustvo igranja u Prvoj ”B” ligi. U odliËnoj ekipi Belme, a i najbolje igraËice prvenstva, bile su Melita Horvat sa 863 Ëunja i Natalija KuπeniÊ sa 821 Ëunjem. Tako su ponovile odliËne rezultate prije tjedan dana sa oglednog natjecanja za sastav hrvatske reprezentacije u Zagrebu, gdje su takoer bile najbolje. Poredak: 1. Belma Koprivnica 3260 (HirjaniÊ 796, KuπeniÊ 821, Milas 729 + Tuba 51, Horvat 863) 2. MedveπËak-Dispomed Zagreb 3083, 3. Mlaka Rijeka 3056, 4. Zagreb 2970, 5. ZapreπiÊ 2915, 6. Jedinstvo Sisak 2854, 7. Istra PoreË 2815.

Poziv za πkolu kuglanja KuglaËki savez KoprivniËko-kriæevaËke æupanije poziva sve zainteresirane mlade izmeu Ëetrnaest i devetnaest godina da se upiπu u πkolu kuglanja. Svaki polaznik mora biti zainteresiran za kuglanje i zdravstveno sposoban, a mora imati potpisani pristanak svojih roditelja. Prijaviti se mogu svaki petak na kuglani ”Podravina” od 19,30 do 21 sat.

Razgovor s igraËem i trenerom STK Podravka Danijelom LonËarom

KoprivniËki stolni tenis opet u samom hrvatskom vrhu Piπe: Boris Fabijanec Nakon dulje stagnacije stolnotenisaËi Podravke vratili su se u sam vrh hrvatske Prve stolnotenisaËke lige. Naime, proπle jeseni nakon povratka u Prvu ligu dobrim igrama osvajaju 4. mjesto na prvenstvenoj ljestvici iza ”VeËernjeg lista”, ”Donata” iz Zadra i ”Industrogradnje” iz Zagreba. Taj neoËekivani uspjeh ostvarili su prvotimci: Krunoslav BeliÊ, Milan MariniÊ, Filip Slamek i zasigurno ponajbolji igraËi i ujedno trener Danijel LonËar. O novom preporodu koprivniËkog stolnog tenisa, problemima i oËekivanjima u Ligi za prvaka koja poËinje 3. veljaËe Danijel LonËar kaæe: - Zaista nitko u klubu nije oËekivao da Êemo osvojiti 4. mjesto. Realno smo oËekivali 6. mjesto, ali mislim da su osnovni razlozi ovog naπeg uspjeha dobri treninzi i pripreme, puno prijateljskih susreta, te πto su svi igraËi stalno u Koprivnici. - Koliko dnevno trenirate? - Dva puta dnevno imamo treninge i isto tako dva puta tjedno idemo u teretanu i takav rad rezulirao je uspjeh. Moram reÊi da poËetkom sezone nitko nije oËekivao da Êemo tako daleko dogurati, Ëak mi je trener ”VeËernjeg lista” rekao - ako ostanemo u Prvoj ligi da Êe to biti uspjeh. Mislim da smo ga na najbolji naËin demantirali.

Danijel LonËar - Stolni tenis je, uvjetno reËeno, mali sport, nema novaca, sve je na amaterskoj bazi. ©to vas pokreÊe da uspijete? - Prije svega velika ljubav prema tom sportu, evo, ja se od 7. godine bavim stolnim tenisom, dakle gotovo 17 godina. Potrebno je puno odricanja i volje. Konkretno, ja sam danas iskljuËivo vezan za klub. Zavrπio sam elektrotehniËku πkolu, prije 4 godine radio sam kao sezonac u Tvornici ”VoÊe”, a nakon toga potpuno sam u stolnom tenisu. Nama je, inaËe, glavni sponzor ”Podravka” i mislim da njezino ime na najbolji naËin prezentiramo u hrvatskom stolnom tenisu. - Kakva su vaπa oËekivanja u Ligi prvaka? - Realno gledajuÊi, mislim da smo s

Ëetvrtim mjestom postigli maksimum, moæda imamo neke πanse protiv Industrogradnje, ali VeËernjak i Donat iz Zadra zaista su prejaki za nas. Naravno, dat Êemo sve od sebe, ali ipak moramo biti realni. - Uspjeh stolnotenisaËa Podravke rezultira i sve veÊe zanimanje mladih za taj sport. Moæemo reÊi da je stolni tenis postao masovni sport u naπem gradu unatoË tome πto medijski nije toliko eksponiran, a niti se u njemu ne vrte neki veliki novci... - Mi sada u klubu imamo oko 80 klinaca i to je zaista velika brojka za takav jedan sport i mogu reÊi da ima potencijala. Mi igraËi prve ekipe zajedno s Dejanom DiniÊem prebacili smo se na rad s mladima. Veliko zanimanje mladih nije samo zbog naπih dobrih uspjeha u Prvoj ligi, veÊ i jedne dugoroËnije politike naπeg kluba (Ëiji je predsjednik Jadranko Vlahinja) u cilju veÊe popularizacije stolnog tenisa. Mi smo poËetkom πkolske godine obiπli osnovne πkole, prezentirali klincima stolni tenis, dijelili propagandne materijale i, evo, okupili 80-ak klinaca drugog i treÊeg razreda u klub. Zanimljivo da nakon Ëetiri mjeseca koliko treniraju - gotovo nitko nije odustao. VeÊ ima prepoznatljivih talenata, ali stolni tenis zahtijeva puno, puno rada i odricanja. - rekao nam je na kraju razgovora igraË i trener Stolnoteniskog kluba Podravka Danijel LonËar.

Broj 1545 Petak 2. veljaËe 2001.

Studenti i profesori Ekonomskog fakulteta u ”Podravkinom” Predstavniπtvu u Zagrebu

Studenti se upoznali s primjenom informatike u ”Podravki” VeÊ πesta generacija studenata zag- operacijskih programa u svijetu. ma Ekonomskog fakulteta reËeno je rebaËkog Ekonomskog fakulteta poTijekom druæenja zagrebaËkih ”Po- kako Êe se tradicija obostrane suradËetkom poslovne godine posjeÊuje dravkaπa” s profesorima i studenti- nje nastaviti i dalje. B. F. ”Podravkino” Predstavniπtvo u Zagrebu. Tako su i ove godine predvoeni prof. dr. Hugom Birolom s Katedre za informatiku i prof. dr. Antunom Klimentom s Katedre za poslovne komunikacije studenti Ëetvrte godine Ekonomskog fakulteta upoznati u praksi s iskustvima i primjenom informatike i poslovne komunikacije u najveÊem hrvatskom prehrambenom koncernu ”Podravki”. ToËnije, Ëelni ljudi Regije Zagreb predvoeni savjetnikom direktora Prodaje Hrvatska dipl. oec. Jurajom SlavkoviÊem upoznali su studente s primjenom informatike i komunikacije u ”Podravki”, a posebno je istaknut uspjeπan ”Podravkin” sistem upravljanja zalihama Studenti 4. godine Ekonomskog fakulteta u Predstavniπtvu - ”SILAV” te SAP-program naπe tvrt”Podravke” u Zagrebu paæljivo sluπaju predavanje ke koji je danas jedan od najboljih

Iz aktivnosti UBIUDR-a Podravke

Djeci poginulih branitelja predani ugovori o stambenoj πtednji Proπlog Ëetvrtka u ”Podravki” je odræana skromna sveËanost za djecu poginulih branitelja naπe tvrtke. Za to su se pobrinuli Ëlanovi Udruge branitelja, invalida i udovica Domovinskog rata djelatnika ”Podravke”, koji su odluËili da iz svojih sredstava svakog mjeseca na raËun 23-je djece poginulih uplaÊuju 30 DEM i na taj naËin pomognu da im tijekom viπegodiπnjeg razdoblja,

njihovi roditelji, ako æele, pokuπaju rijeπiti stambeno pitanje. - Djeci smo predali ugovore o stambenoj πtednji Stambene πtedionice Wustenrot - rekli su predstavnici naπe Udruge. - Svjesni smo da su to mala sredstva, ali predsjednik Uprave Podravke Darko Marinac, koji je ovu akciju ocijenio vrlo znaËajnom, Ëvrsto je obeÊao da Êe uskoro i Uprava

pripomoÊi, odnosno poveÊati ovaj iznos. InaËe, ”Podravkini” branitelji ponovno Êe pozvati djecu i njihove majke u ”Podravku” za Uskrs, a neÊe zaboraviti ni roditelje poginulih. PomoÊi Êe koliko je to u njihovoj moÊi. Ugovore o stambenoj πtednji djeci poginulih branitelja predao je predsjednik Udruge Mladen PavkoviÊ.

Nagradna igra !

4 Podravka d.d. A. StarËeviÊa 32 48000 Koprivnica

Nagradna igra ! Danica rulet Uæivajte u paπteti i okuπajte svoju sreÊu. Poπaljite nam pet poklopaca bilo koje vrste 50 gramskih paπteta ( Leo ili Podravka ) i steknite tako moguÊnost osvajanja raznovrsnih nagrada. U narednih pet tjedana dodjeljivat Êemo po tri nagrade u svakom krugu, a na kraju Êemo izvuÊi dobitnika super nagrade.

Poklopce paπteta stavite u omotnice na kojima Êete zalijepiti kupon iz novina. Omotnice moæete dostaviti na adresu Danica - Marketing ili ih ubaciti u posebne kutije s naznakom za nagradnu igru “Danica rulet “ koje su postavljene ispred restorana Druπtvene prehrane u poslovnoj sedmorokatnici i na Danici, na Tin- baru, na porti Belupa i na recepciji poslovne sedmorokatnice. Nagrade Êe se izvlaËiti svake srijede, a imena dobitnika bit Êe objavljena u novinama Podravka.

TJEDNE NAGRADE 1. paket proizvoda + korisni predmet 2. paket proizvoda + korisni predmet 3. paket proizvoda SUPER NAGRADA:

RO©TILJ

Komisija u sastavu Dragutin Lohajner, Dragica BertiÊ, Nikola Wolf izvukla je nagrade. DOBITNICI SU: 1. Ivan Horvat - Tvornica juha 2. Draæen HegeduπiÊ- Informatika 3. Draæen KraljiÊ - OpÊi poslovi

Podravka d.d., A. StarËeviÊa 32, 48000 Koprivnica

Gastro promotori savjetuju:

Svinjsko peËenje na poriluku Sastojci:

»eπnjak oËistite i s njime napikajte meso. Pri tome meso zarezujemo noæem. Meso treba dobro zaËiniti. Zagrijte 20 grama maslaca i meso sa svih strana popræite do zlatno-smee boje. Izvadite meso na stranu. Priprema: Poriluk oËistite i po duæini Ostatak maslaca otopite u masnoÊi prereæite. Meso operite i posuπite. od mesa i na njemu præite poriluk.

1kg svinjetine - but, 1,5 poriluka, 3 Ëeπnja Ëeπnjaka, sol, papar, Vegeta, 60 g. maslaca, muπkatni oraπËiÊ

Dodajte muπkatni oraπËiÊ. Na poriluku posloæite meso i pokriveno pecite 90 minuta. Meso nareæite na odreske, masnoÊu od peËenja zaËinite i posluæite uz poriluk i meso. Dobar tek æeli vam gastropromotor Draæen –uriπeviÊ

Crta: Ivan Haramija - Hans