ISSN 1330 - 5204
www.podravka.com Godina XL Broj 1550 Petak 9. oæujka 2001.
Uvodnik Piπe: Jadranka Lakuπ
Tjedan kojeg polako ispraÊamo obilovao je brojnim zanimljivim zbivanjima u kojima su na razliËite sudjelovali Podravka i njeni predstavnici. Tako je sveËanoj veËeri koju je Ëeπki predsjednik Vaclav Havel sa suprugom priredio za hrvatskog predsjednika Stjepana MesiÊa kao jedan od malobrojnih hrvatskih gospodarstvenika u statusu gosta prisustvovao i Davor ©varc direktor Podravka International »eπka. Pozivnica ©varcu svojevrsno je priznanje poslovnim aktivnostima Podravke u ovoj zemlji.
Uvaæavanje Podravke bilo je vidljivo i na poduzetniËkom danu odræanom u ponedjeljak 5. oæujka u Zagrebu jer se u brojnim raspravama i analizama isticalo da upravo orjentacija k izvoznoj proizvodnji kakvu promovira naπa tvrtka moæe biti pokretaËem sveukupnog hrvatskog razvoja. ©to misle o nama drugi gospodarstvenici pokazalo se i prilikom izbora Ëlanova predsjedniπtva Hrvatske udruge poslodavaca kada je kandidatura predsjednika Uprave Podravke Darka Marinca za to tijelo podræana sa maksimalnim brojem glasova.
Uspjeπnoj priËi dobrom igrom u Ëetvrfinalu kupa EHF pridruæile su se i rukometaπice Podravka -Vegete , a i ljubitelji rukometa koji su konaËno opet napunili ©portsku dvoranu i svojim vatrenim, ali izrazito kulturnim navijanjem ostavili dojam ne samo na novinare i TV gledalje nego i na legendarnog rukometnog znalca nekad svjetski poznatog rukometaπa, a danas rumunjskog delegata Vasilu Stinga.
Kao πlag na tortu doπlo je i obiljeæavanje Meunarodnog praznika rada. Uprava tvrtke svim zaposlenicama darovala je gablec, sindikalci su podijelili ruæe, a æene su poæeljele da paænja koju su imale ne bude samo jednodnevna nego stalni oblik ponaπanja. Nema razloga da tako i ne bude - jer male stvari Ëine æivot ljepπim, zar ne ?
List dioniËkog druπtva “Podravka” Koprivnica
Predsjednik Uprave Darko Marinac Ëestitao Dan æena
Vegeta na izloæbi “StoljeÊe promjena”
2. str.
3. str.
6. str.
Raskol na Podravkinoj sindikalnoj sceni
Trgovanje dionicama na ZagrebaËkoj burzi
Dionica Podravke - dionica mjeseca u centralnoj i istoËnoj Europi
U Tvornici juha marljive ruke svakodnevno pakiraju proizvode sve traæenije u zemljama centralne i istoËne Europe Piπe: Zvonimir MrπiÊ Snimio: Nikola Wolf
∏∏∏∏redovitom mjeseËnom ∏∏∏∏∏ana∏litiËkom izdanju Raiffeisen Zentrallbank Austria (RZB) - Equity Insight za mjesec oæujak dionica Podravke proglaπena je dionicom mjeseca. VeljaËa je bila ”burni” mjesec trgovanja Podravkinom dionicom na ZagrebaËkoj burzi kad se cijena znala vinuti i do 172 kune, a trgovalo se s gotovo 1,5% dionica u slobodnoj trgovini. AnalitiËari RZB u svom izvje-
U
πtaju navode da je cijena dionica od listopada 1999. godine nekoliko puta napravila velike skokove te da je trenutaËno blizu svoje granice izdræljivosti, koja se kreÊe od 191 do 200 kuna. RZB oËekuje da Êe, zbog poveÊanja likvidnosti træiπta te zanimanja ulagaËa za Podravku, cijena dionica uskoro ”probiti plafon” te da bi cijena mogla skoËiti Ëak do 270 kuna i viπe. U ovoj svojoj procjeni RZB se ograuje uz napomenu kako se radi o
dugoroËnoj prognozi, a ne jednomjeseËnom predvianju ili oËekivanju rasta cijene. Ako se u kratkom vremenu dogodi da cijena dionica padne na nivo od 160 kuna bit Êe to prava prilika, procjenjuju analitiËari RZB, da se povoljno kupi dionica. Svoju prognozu analitiËari RZB temelje na Ëinjenicam da je Podravka vrlo privlaËna za ulaganja jer ima vrlo razvijenu distributivnu mreæu u svim zemljama centralne i istoËne Evrope
(CEE) te dobre prozvodne moguÊnosti. RZB navodi da su nesluæbeni interes za preuzimanje iskazali norveπki Riber&Son i japanski Ajinomoto. S druge pak strane, prema RZBu, Podravka je i potencijalni kupac nekoliko kompanija u CEE. BazirajuÊi svoju prognozu na buduÊem razvoju kompanije i poboljπanju operativne efikasnosti, RZB oËekuje da Êe cijena dionica rasti i da Êe taj rast biti kontinuiran.
2
Broj 1550 Petak 9. oæujka 2001.
Razgovor s direktorom Centralnog planiranja dipl. oec. Darkom ©ipekom Pogled iznutra
Proizvodne troπkove moæemo joπ smanjiti la. Moramo imati πiri horizont da bismo mogli pravovremeno reagirati i Vaæna karika u lancu dolaska Po- naruËiti dovoljnu koliËinu ambalaæe. dravkinih proizvoda do potroπaËa jest SAP - glavni ”alat” Centralno planiranje proizvodnje u - Dakle, usko ste povezani s prodajdiviziji prehrambenih proizvoda s markom. Brigu o tome da proizvodnja u nom i nabavnom cjelinom... - Zapravo sa svim sluæbama u πest tvornica u toj poslovnoj diviziji i dvije tvornice ”Podravskih mlinova” Podravki. Od Marketinga dobivamo πtima vodi 15 zaposlenih u dvije sluæ- informacije o novim proizvodima, o be Centralnog planiranja, cjeline s akcijama koje Êe se odvijati, o ciljevi”malo ingerencija, a puno odgovor- ma tih akcija. Ako je, recimo, cilj nosti”, kako kaæe njezin direktor Dar- marketinπke akcije desetpostotno poko ©ipek, s kojim smo razgovarali o veÊanje prodaje, moramo se priprenaËinima i dinamici planiranja proi- miti da bi proizvodnja mogla udovozvodnje u glavnim Podravkinim tvor- ljiti tim poveÊanim zahtjevima. Prodanicama te o problemima koje taj po- ja nam je, kao πto sam veÊ spomenuo, glavni input za planiranje. Od Sektora sao nosi. za istraæivanje i razvoj dobivamo re1 plus 3 cepture itd. - Centralno planiranje u diviziji - Koliko je uopÊe moguÊe dugoroprehrambenih proizvoda s markom Ëno planirati proizvodnju s obzirom ”pokriva” devet tvornica. Koji je djelo- na promjene na træiπtu? krug poslova te cjeline? - Naæalost, zbog zahtjeva træiπta Ëe- Valja reÊi da se radi o centralnom ste su promjene u smislu poveÊanja planiranju proizvodnje, da se ne bi proizvodnje odreenih proizvoda ili, mislilo kako je rijeË o strateπkom ili joπ viπe, asortimanske promjene. To kakvom drugom planiranju. Dakle, nam radi velike probleme jer se moradi se o pretvaranju planova prodaje ramo brzo preorijentirati, redefinirati u radne naloge za proizvodnju, ali taj odreene radne naloge, pomaknuti na prvi pogled vrlo jednostavan pro- rokove zavrπetka odreenih poslova. ces nije nimalo jednostavan. Posao je Zato sa svim relevantnim sluæbama to velike dubine i πirine, kod kojeg se pokuπavamo dogovoriti da dobijemo moraju uskladiti mnoge relevantne fiksnost mjeseËnog plana, da optimainformacije (zalihe gotovih proizvoda, liziramo proizvodnju i smanjimo njeproizvodnje u tijeku, zalihe reproma- ne troπkove. terijala, raspoloæivost resursa i drugo) - Kakvim se ”alatima” sluæite u plada bi od plana prodaje nastao radni niranju proizvodnje? - Naπ glavni ”alat” je SAP i mi smo nalog za proizvodnju, tj. da bi proizvodnja bez problema mogla servisi- vjerojatno jedina sluæba koja se sluæi rati potrebe prodaje. iskljuËivo njime. Glavna je procedura - ©to je orijentir u centralnom plani- kojom se sluæimo u SAP-u tzv. MRP ranju proizvodnje i za koje se vremen- (eng. material requirements planning), ske odsjeËke planira? to jest planiranje materijalnih potreba. - Planiramo dugoroËno i kratkoro- Putem te procedure dinamiËki planiËno. DugoroËno planiramo na teme- ramo sve πto je potrebno za proizvolju poslovnog plana, dakle na razini dnju. Rezultat te obrade je planski godine dana. Iz poslovnog plana ”iz- radni nalog prema proizvodnji, a s vlaËimo” potrebe za materijalima izra- druge strane zahtjevnica prema nabade, ambalaæom i ostalo. S druge stra- vi. SAP koristimo za sve, putem njega ne proraËunavamo potrebe za radnom doznajemo zalihe gotovih roba, resnagom, zauzetost kapaciteta i ostale promaterijala, ambalaæe i druge relerelevantne pokazatelje kako bismo vantne informacije. vidjeli jesmo li u moguÊnosti servisira- Kako se planiranje proizvodnje ti plan prodaje. KratkoroËno, planira- odvijalo prije imlementacije SAP-a? - SAP je velika pomoÊ jer nam omomo prema protokolu ”1 plus 3 mjeseca”. To znaËi da je prvi mjesec fiksni, guÊuje da brzo doemo do potrebnih a sljedeÊa tri varijabilna, tj. mijenjaju informacija. Prije njega nisu postojali se prema zahtjevima træiπta. U biti, radni nalozi, tj. radni nalog je bio svakog mjeseca planiramo za nare- tjedni plan proizvodnje. Troπkovni dna Ëetiri mjeseca, i to zbog dugih aspekt proizvodnje nije bio praÊen po rokova dobave ambalaænog materija- proizvodu, kao πto je to danas.
Razgovarao: Hrvoje ©labek
njenju proizvodnih troπkova i kako se malo toga u tom dijelu joπ moæe uËiniti. Je li doista tako? - U svakom sluËaju, proizvodnja je u smanjivanju troπkova otiπla stvarno daleko; smanjio se broj radnika po proizvodnim linijama i tu do nekih velikih uπteda viπe ne moæe doÊi. No, sam proces planiranja proizvodnje jedan je lanac, u kojem sve karike moraju funkcionirati. MoguÊe uπtede u procesu proizvodnje prvenstveno vidim u poveÊanju proizvodnih serija, jer danas imamo izuzetno niske serije, πto uzrokuje velike troπkove - Ëesti su zastoji zbog prelaska s proizvodnje jednog proizvoda na drugi. Kad bismo dobili veÊe serije, mogli bismo daleko jeftinije, ekonomiËnije i rentabilnije proizvoditi. Osim toga, moguÊnosti uπtede ovise i o drugim stvarima, recimo o standardiziranju komercijalnih pakiranja, o uvoenju viπejeziËnih folija i drugome. - Ima li Centralno planiranje kakvog utjecaja na godiπnje prodajne planove i bi li uopÊe trebalo imati takvog utjecaja? - Mi smo træiπno orijentirano poduzeÊe, prema tome proizvodimo iskljuËivo prema zahtjevima træiπta. Ono πto Prodaja i Marketing isplaniraju, mi se toga dræimo. Mi smo ”servis” koji zadovoljava zahtjeve træiπta.
Darko ©ipek u Podravki se zaposlio 1979. godine kao radnik u silosu, a zatim u mlinu. Uskoro prelazi na odræavanje u Tvornici juha. ©koluje se uz rad te 1985. godine diplomira na Viπoj ekonomskoj πkoli u Varaædinu, a iste godine prelazi u raËunovodstvo. Godine 1990. diplomira i na Visokoj ekonomskoj πkoli u Varaædinu i dolazi u nekadaπnju Centralnu pripremu rada, gdje, meu ostalim, sudjeluje u informatizaciji planiranja proizvodnje. Od 1997. godine Darko ©ipek je tehniËki direktor, a od 1999. godine i direktor Centralnog planiranja. Bio Studij rada je voditelj PP tima prilikom imple- Jeste li zadovoljni organizacijom mentacije SAP-a u Podravku i u posla i kadrovskom ekipiranoπÊu CenTvornicu ”Vegete” u Poljskoj. tralnog planiranja? - Ekipirali smo se i imamo dobar tim ljudi koji prati sve procese πto se VeÊim serijama do manjih odvijaju i na temelju toga planira. Oni troπkova moraju zajedno djelovati, jer Podravka - Kako se nakon vaπih naloga orga- je sustav u kojem se mnogi procesi niziraju poslovi po tvornicama, ima li izmeu tvornica preklapaju. Recimo, i u njima kakvog planiranja proiz- Pekarnica proizvodi mrvice za juhe, vodnje? Tvornica juha dosuπuje braπno za Tvor- Da bih pojasnio, moram dati gene- nicu koktel-peciva, Tvornica Linolazu nastanka Centralnog planiranja. de proizvodi Ëokoladu za potrebe Naime, do 1996. godine postojao je Tvornice djeËje hrane... Sve te procesektor koji se zvao Centralna pripre- se moramo isplanirati da sve funkcioma proizvodnje, u kojem su bile obje- nira i da nema zastoja u proizvodnji. dinjene i planske sluæbe i operativna To uspijevamo i zahvaljujuÊi dugogopriprema proizvodnje, koja se brinula diπnjem iskustvu i struËnosti. ©to se da u tvornicama bude svega πto je za mojih æelja tiËe, mislim da bi u Cenproizvodnju potrebno. Tada je doπlo tralnom planiranju trebala postojati i do razdvajanja, tako da je Centralno sluæba koja bi se bavila studijem rada, planiranje ostalo srediπnjom sluæbom, i to bi trebao postati jedan od vaænijih dok su oparativne pripreme postale poslova. Studij rada bi na jedan neuvezane uz pojedine tvornice. Nara- tralan i nepristran naËin analizirao vno, Centralno planiranje usko sura- odreeni rad. To bi se Ëinilo znanstveuje s operativnim pripremama proi- nim metodama, logiËkim i cjelovitim zvodnje. Ukratko, proizvodnja u tvor- sistemskim analizama, a mogao bi se nicama odvija se prema radnim nalo- postiÊi joπ optimalnije odreen naËin zima koje lansira Centralno planira- izvrπavanja odreenog posla i odredinje. ti realno vrijeme potrebno za izvrπe- Spomenuli ste troπkovni aspekt nje toga posla. Naravno, konaËan cilj proizvodnje. »esto se moæe Ëuti kako bio bi da se rad obavi na najlakπi naËin je u Podravki puno uËinjeno na sma- i s najmanjim utroπkom energije.
Za Dan æena Uprava darovala gablec za sve zaposlenice Podravke
Darko Marinac Ëestitao praznik Male stvari Ëine nas sretnima - gotovo uglas izrekla je skupina æena okupljenih na gablecu u Ëetvrtak 8. oæujka primajuÊi Ëestitke za Meunarodni dan æena od predsjednika Uprave Darka Marinca. Slavica, Marija, –ura, Milica i mnoge druge Podravkaπice bile su ugodno iznenaene πto im se barem na kratko u restoranu pridruæio Darko Marinac. U Podravki sam veÊ 25 godina i nikada mi predsjednik Uprave nije Ëestitao Dan æena, rekla je jedna radnica, a njena kolegica je Darka Marinca pozvala da ËeπÊe direktno komunicira sa radnicima. U sveËarskoj atmosferi prepunog restorana - velik broj æena odazvao se pozivu Uprave na besplatni gablec - dio zaposlenica iskoristio je posjet Darka Marinca za razgovor o svakodnevnim problemima, uvjetima rada, plaÊama....
Mali veliki Piπe: Zvonimir MrπiÊ
Dugo vremena, barem posljednjih dva desetljeÊa, govorili smo kako je Podravka, velika, ponekad najveÊa. VeliËinu smo mjerili prije svega u broju zaposlenih i broju tvornica, ponekad u nekom od financijskih pokazatelja. Okvir za mjerenje nam je bio takav da smo u njemu mogli biti onoliko veliki koliko smo to æeljeli. Tek je jedno istraæivanje poËetkom proπlog desetljaÊa pokazalo da Podravku potroπaËi tadaπnje dræave percipiraju kao proizvoaËa najkvalitetnijih proizvoda i poduzeÊe s najboljim ugledom. Ponekad, Ëak pretenciozno, netko bi znao izustiti usporedbu veliËine i s danas globalnim igraËima. Naravno, polazeÊi od tada uvrijeæenog stereotipa da smo mi veliki pa malotko moæe bit ”straπno” veÊi od nas. Onda ili moæda bolje reÊi sada doπlo je do potreba realnog sagledavanja snage, veliÊine i moÊi. Na træiπtu koje je od presudnog znaËenja za Podravku, a to je srednja, istoËna i jugoistoËna Evropa morate biti jedan od dva ili tri najtraæenijih kako biste uopÊe dospjeli na police. Na tim træiπtima djeluju svi globalni igraËi i na svakom od træiπta neki ili nekoliko lokalnih igraËa. Dakle, da bi se ”ugurali” na policu i time uopÊe stekli priliku da potroπaËi mogu kupovati proizvode morate biti najbolji ili odmah do njega. Ovdje priËa o veliËini prerasta u priËu o efikasnosti, poznatosti, træiπnom udjelu, financijskoj efikasnosti... LogiËni slijed bi mogao biti: πto si veÊi, to si moÊniji, a djelovanje moæe bit sinergiËnije. No, veliËina i efikasnost ne moraju uvijek iÊi pod ruku. I manja, pa i mala poduzeÊa mogu biti efikasna, Ëak i efikasnija i uspjeπnija od velikih. Da bi bilo uspjeπnije, malo poduzeÊe mora se usredotoËiti na ”ograniËeni” prostor, grupe proizvoda i troπkovno biti puno jeftinije, a poslovanjem efikasnije. Mala se poduzeÊa s onim velikim, ogromnim, mogu prije svega i jedino mjeriti upravo pokazateljima efikasnosti. Primjerice, kolika je dobit po zaposlenome, dobit po dionici, povrat na kapital, kakva je dobit uopÊe i sliËno. U tim pokazateljima nije bitno imate li 7000 zaposlenih ili 8000 poput Rieber&Son, 33.000 poput Ajinomotoa ili 44.000 poput Bestfoods-a ili 230.000 poput Nestlea. Bitno je koliko prihodujete po jednakoj mjernoj jedinici, zaposlenome, dionici, novËanoj jedinici... Tako i mali mogu doista biti veliki, a ne samo se takvima priËinjavati, ali i veliki mogu biti mali ili vremenom zbog neefikasnosti takvima postati.
Broj 1550 Petak 9. oæujka 2001.
3
Raskol na Podravkinoj sindikalnoj sceni
©to je uzrok sukoba u PPDIV-u i osnivanja SINPOD-a Pripremio: Hrvoje ©labek Snimio: Nikola Wolf Razmirice koje u Podravkinoj podruænici sindikata PPDIV-a tinjaju veÊ dugo kulminirale su nedavnim otvorenim sukobom i raskolom, odvajanjem deset Ëlanova, uglavnom povjerenika, u novi sindikat nazvan Sindikat radnika koncerna Podravka i smjenom viπegodiπnje glavne povjerenice podruænice PPDIV-a Ane Katane. U to da su ti dogaaji povezani uopÊe nema sumnje jer je pokuπaja izglasavanja nepovjerenja glavnoj povjerenici bilo i prije, a to se dogodilo tek nakon istupa desetoro utemeljitelja SINPOD-a. Nakon tih zbivanja, novo v.d. rukovodstvo krenulo je u konsolidaciju Podravkine podruænice PPDIV-a, jedne od najveÊih u Hrvatskoj, a novoosnovani SINPOD je dao do znanja da ima velikih ambicija, pa je tako krenuo u ”akciju Pirovac”, æeleÊi steÊi πto viπe Ëlanova. O raskolu u podruænici PPDIV-a i o njegovim posljedicama razgovarali smo s v.d. glavnim povjerenikom te podruænice Mariom Reljom i s ovlaπtenim zastupnikom novoosnovanog SINPOD-a Boæidarom Flisom.
Mario Relja, v. d. Podravkine podruænice PPDIV-a
Situacija se raπËistila
- ©to je uzrokom sukoba u Podravkinoj podruænici PPDIV-a, sukoba koji je rezultirao odvajanjem dijela Ëlanova (uglavnom povjerenika) u novi sindikat i neizglasavanjem povjerenja donedavnoj glavnoj povjerenici Ani Katani? - Vrlo jednostavno: prije godinu dana, kad su odræani sindikalni izbori i kad je ustrojeno novo povjereniπtvo, veÊina povjerenika nije bila zadovoljna, a pogotovo Ëlanstvo, sindikatom koji se bavi ”svinjskim polovicama” nego ga
je æeljela transformirati u pravi radniËki sindikat, koji Êe se baviti iskljuËivo radniËkim pravima - raËunajuÊi pri tome i na transparentnost u djelovanju, troπenju novca i kolanju informacija. Tada je doπlo do sukoba u sindikatu. Naime, odreen broj Ëlanova, na Ëelu s bivπom glavnom povjerenicom, opstruirao je rad i natjerao nas da se godinu dana bavimo sami sa sobom. To je bio onaj dio ljudi koji je upravo napustio sindikat. Oni su sada otiπli i maske su skinute, a njihovim odlaskom stvoren je novi odnos snaga na sindikalnom skupu, koji je omoguÊio smjenu. - Vi ste po sili sindikalnog poslovnika preuzeli mjesto glavnog povjerenika do novih izbora. Kada Êete raspisati izbore i hoÊe li se birati samo glavni povjerenik ili svi sindikalni povjerenici? - Prema poslovniku, duæan sam raspisati izbore u roku od 30 dana, ali to je tehniËki provedivo unutar 60 dana. HoÊemo li odræati opÊe sindikalne izbore, to mora odluËiti sindikalni skup. U meuvremenu, kooptirali smo nove Ëlanove sindikalnog skupa umjesto otiπlih, tako da on ima kvorum, legitimitet i moæe donositi pravovaljane odluke. - Nakon smjene Ëelniπtva podruænice, Povjereniπtvo je izdalo proglas u kojem reagira na sve πto se dogodilo, ali i najavljuje neke poteze koje Êe
uËiniti, meu ostalim i ”zaoπtravanje i privoenje kraju kolektivnih pregovora”. Na koji Êete naËin ”zaoπtriti” pregovore? - Proglasom smo obavijestili Ëlanove da ovim preustrojem namjeravamo aktivirati naπ rad, zaoπtriti i privesti kraju kolektivne pregovore, πto znaËi naπim Ëlanovima dati ono πto oËekuju: veÊe plaÊe, veÊa materijalna prava i sve ono πto slijedi iz Kolektivnog ugovora. U tom smjeru nastupili smo i na danaπnjem (u srijedu, op. a.) krugu kolektivnih pregovora - predloæili smo Upravi svoje uvjete za nastavak pregovora, a to je poveÊanje osnovne plaÊe od 15 posto, da ostane dodatak na plaÊu i da se isplati neto regres u iznosu od 2.000 kuna te da se sva materijalna prava dignu na neoporezive iznose. Od Uprave oËekujemo odgovor do 15. oæujka, a ukoliko on bude negativan, iÊi Êemo na izjaπnjavanje naπih Ëlanova na referendumu o daljnjim smjernicama. - Kako komentirate dogovor Ëelnika Podravke i Grada Koprivnice o kupoprodaji odmaraliπta u Pirovcu te ponudu novoosnovanog SINPOD-a za kupnjom tog odmaraliπta? - Ja mislim da je PPDIV i dalje jedini legitimni faktor koji je zainterisiran za odmaraliπte. Pitanje odmaraliπta je ispolitizirano i iskoriπteno je da se podijeli ljude i da se onda taj trenutak iskoristi. Poznato je da se podruænica PPDIV-a javila na natjeËaj iz sijeËnja proπle godine i oËito je da je ta ponuda bila prihvaÊena od strane poslodavca buduÊi da smo dobili ugovor na razmatranje. Nikad nas Uprava nije obavijestila da se taj proces pregovaranja raskida i da mi viπe nismo aktualni partner za pregovore. Kasnije smo dobili dopis da je Uprava odustala od tih pregovora jer mi nemamo pravnu osobnost, πto nije toËno. Sindikat PPDIV-a je ustrojen po modernim europskim principima i nositelj naπe pravne osobnosti je naπa srediπnjica, a korisnici odmaraliπta bila bi sindikalna podruænica. Uglavnom, odmaraliπte se neprekidno koristi za politiËke manipulacije. - Moæete li dati procjenu koliko su aktualna dogaanja naπtetila Podravkinoj podruænici PPDIV-a?
- Mi smo zadovoljni πto su otiπli oni koji su opstruirali naπ rad i koji nisu htjeli moderan, transparentan sindikat. Sada je situacija Ëista i jasno moæemo krenuti u buduÊnost i raditi prema planu, a neki od tih planova su i reorganiziranje naπe podruænice te aktualiziranje svih odnosa sa srediπnjicom u Zagrebu.
Boæidar Flis, ovlaπteni zastupnik SINPOD-a
Uzrok sukoba - Pirovac
- ©to je uzrokom odvajanja deset Ëlanova, uglavnom povjerenika, Podravkine podruænice PPDIV-a i osnivanja novog sindikata? - Ne radi se o deset Ëlanova, nego o traæenju naπe baze koja je bila nezadovoljna zakljuËcima koje je donosio PPDIV, a koje mi nismo mogli promijeniti. Viπe je uzroka osnivanja novog sindikata i nije se sve dogodilo ad hoc, kako moæda sada izgleda. To traje veÊ πest-sedam mjeseci, a sve je krenulo sa zahtjevom da PPDIV preuzme odmaraliπte u Pirovcu. U tome smo imali problema pravne naravi s obzirom na to da podruænica PPDIV-a nije imala pravnu osobnost, a to je bio uvjet da bi se uopÊe moglo natjecati za odmaraliπte u Pirovcu. Zato je ova ekipa, koja se sada izdvojila i osnovala SINPOD, krenula sa zahtjevom prema centrali PPDIV-a u Zagrebu da se promijene odreeni Ëlanci statuta, πto je bilo moguÊe napraviti na kongresu koji je odræan u studenom proπle godine. Iπli smo s cijelim nizom amandmana na statut, ali niti jedan nije proπao. Smatrali smo da se radi o
autokratskoj upravi u centrali PPDIVa, πto smo na demokratski naËin pokuπavali promijeniti, ali u tome nismo uspjeli. - ZnaËi, glavni razlog nesuglasica je odmaraliπte u Pirovcu. Vi ste odmah nakon osnivanja SINPOD-a dali ponudu za kupnju toga odmaraliπta, nudeÊi 10 kuna viπe od Grada Koprivnice, ali traæeÊi da Podravka obnovi odmaraliπte. Kako SINPOD misli namaÊi sredstva? - Mi nismo htjeli sami iÊi u to i prije nego πto smo pokrenuli akciju oko odmaraliπta, razgovarali smo s Nezavisnim sindikatom æeleÊi zajedno nastupiti, ali odgovora nismo dobili. Zatim smo razgovarali s koprivniËkim gradonaËelnikom, ali nam je on rekao da on ne moæe mijenjati odluke Gradskog vijeÊa, tako da nismo imali drugog izbora nego iÊi sami. - Ipak, poduzeli ste odreene akcije, ali joπ niste ustrojili tijela sidikata. Koliko mi je poznato, uputili ste ponaosob pisma Ëlanovima PPDIV-a nudeÊi im da istupe iz njega i pridruæe se SINPOD-u. Moæete li reÊi koliko u ovom trenutku imate Ëlanova? - Tek drugi dan upisujemo Ëlanove (u utorak, op. a.) i dosad smo primili stotinjak upisnica. Mi ne ciljamo na Ëlanove nekog sindikata, tako da imamo i Ëlanova koji su preπli iz PPDIV-a i iz NS-a i dosad neopredijeljenih. Akcije koje pokreÊemo trebale bi biti dokaz da æelimo napraviti neπto za opÊe dobro. - Kada mislite provesti izbore za SINPOD-ove povjerenike? - ToËne rokove nemamo. Kad se stvori kritiËna masa Ëlanstva, odmah idemo na izbore. - BuduÊi da ste novi sindikat, iznesite svoje stavove o postojeÊem Kolektivnom ugovoru, o materijalnom statusu Podravkinih zaposlenika i opÊenito o socijalnoj situaciji u Podravki. - Kao novoosnovani sindikat πest mjeseci nemamo pravo sudjelovanja u kolektivnim pregovorima, ali apsolutno podræavamo naπe kolege iz PPDIVa i NS-a u pregovorima. Pregovori i idu jer zaposlenici nisu zadovoljni svojim statusom, materijalnim pravima, plaÊama... Interesi su nam identiËni kao i drugim sindikatima, jedino se razlikujemo u pristupu rjeπavanja problema. Nakon πto steknemo uvjete, pridruæit Êemo se kolektivnom pregovaranju.
naπa posla
Ulaganje u kulturni identitet nije tek puki troπak Piπe: Æeljko Kruπelj, gost - kolumnist “VeËernjeg lista” ©to Ëini danaπnju ”Podravku”? Za one koji nisu rasli zajedno s danaπnjim prehrambenim divom to je samo mehaniËki zbir tvornica, proizvoda s markom i prepoznatljivih zaπtitnih simbola, od πarenih pijetlova i kuhara koji veselo namiguje pa do kolopleta crveno-bijelih srca i velike ælice pred ”karizmatskom” sedmerokatnicom. Kako je ”Podravka” i u dugotrajnom procesu restrukturiranja, usporedno s kojim se profilira i kao meunarodna tvrtka, to je pitanje njena identiteta joπ izraæenije. Pojavljuju se, naime, i ideje koje svoju viziju træiπne uspjeπnosti poslovanja temelje na potpunom odbacivanju svega πto je danaπnju ”Podravku” uËinilo podravskim, samim tim i hrvatskim, kulturoloπkim fenomenom. Time bi pokoja kuna doista bila prebaËena u profit, no to ne moæe bitnije utjecati na uspjeπnost tvrtke. Daleko je presudnije pita-
nje kako Êe poslovati mesna industrija, mlinovi i razne servisne i usluæne sluæbe, o Ëijem se opstanku unutar tvrtke poduæe raspravlja. Moæda to netko od novopridoπlih zaposlenika nije svjestan, ali ”Podravka” je od samih poËetaka mnogo polagala do oËuvanja i daljnje afirmacije i regionalnog i nacionalnog kulturnog nasljea. Hlebinska πkola naivnog slikarstva, primjera radi, svoj prodor u svijet dijelom duguje i nekadaπnjim ”Podravkinim” poslovodstvima, koja su GeneraliÊa, LackoviÊa, VeËenaja, KovaËiÊa i ostale velikane ulja na staklu ohrabrivala i pomagala u organiziranju brojnih izloæaba. Fundus tvrtke, πto takoer nekima nije poznato, ne Ëine samo slike u prostorijama za sastanke ili prijem gostiju, veÊ i viπe stotina pohranjenih djela. Neπto je od toga otkupljeno od autora, upravo zato da bude
obuhvaÊen cijeli podravski opus, i naivni i akademski, a neπto je poklonjeno na izloæbama u prostorijama tvrtke. Ta vrijedna izloæbena tradicija ni danas nije napuπtena. Poznato je, isto tako, da su ”Podravkaπi” joπ 1972. oformili i svoj prepoznatljivi slikarski krug. ”Podravka” je desetljeÊima bila i izdavaË brojnih publikacija. Tjedni list kontinuirano izlazi od poËetka πezdesetih godina, unutar kojeg je izrastao, sada naæalost veÊ ugasli, i humoristiËkosatiriËki list ”Feferon”, niz godina i jedino takvo glasilo u Hrvatskoj. Tvrtka je, posebno u ona ”samoupravna vremena”, tiskala brojne knjige i monografije, pa je bila i Ëesto isticaniji primjer proæimanja gospodarstva i kulture. Neprijeporni je ugled uæivala i godiπnja knjiæevana nagrada za najveÊe dosege u djeËjoj literaturi. Danas u tvrtki djeluje, uz beletristi-
Ëku, i vrlo solidna struËna biblioteka, πto takoer bitno pripomaæe izobrazbi razliËitih profila kadrova. Dugotrajna je i tradicija suradnje sa πkolskim i fakultetskim institucijama na svim razinama, od stjecanja kvalifikacija pa do izrade magisterija i doktorata. Nije nevaæno pripomenuti da je ”Podravka” oduvijek bila otvorena i prema uËenicima na praktiËnom radu, koji se i na taj naËin pripremaju da bi kasnije postali njenim djelatnicima. Ni tu nije kraj ”Podravkinog” kulturnog fenonema. Nedavna je vijest s koprivniËkog Poglavarstva potvrdila da se razgovora o moguÊnosti da gradska vlast preuzme Muzej prehrane, jedinstvenu takvu instituciju u Hrvatskoj. Unutar toga muzejskog prostora djeluje i ”Podravkina” UmjetniËka radionica, Ëiji su proizvodi - koji se i dobro prodaju - uvijek bili odraz profinjenog
ukusa, zasnovanog na podravskoj etnografskoj tradiciji. Tu je cijeli raspon upotrebnih predmeta, od kvalitetnog sua do raznovrsnih stolnjaka i ubrusa, kao i razni keramiËki predmeti. Kako sve to funkcionira najbolje se vidi u ”Podravkinim” ugostiteljskim objektima, koji su zbog svoje prepoznatljive kulinarske tradicije veÊ godinama u samome vrhu hrvatske ugostiteljske ponude. ”Podravka” je, dakle, neodvojiva od svog originalnog podravskog nasljea. Ne ogleda se u tome neka isprazna nostalgija, buduÊi da je to u svim razvijenijijm zemljama i neupitni civilizacijski doseg. Ako ga se uspjeπno ugrauje u marketinπki koncept, onda to ne mora iÊi samo u stavku ”troπkova”, veÊ zbog svoje prepoznatljivosti postaje i temelj daljnjeg træiπnog prodora.
4
Broj 1550 Petak 9. oæujka 2001.
Razgovor s direktorom ”Podravkine”prodaje u Regiji sjeverozapadna Hrvatska Milanom ©arlijom
je ta nova organizacija pokazala u ova prva dva mjeseca, je li se poveÊala prodaja i zastupljenost ”Podravkinih” proizvoda u vaπoj Regiji? - U dva ovogodiπnja mjeseca nova organizacija prodaje pokazuje da je realizacija veÊa nego u prva proπlogodiπnja dva mjeseca. Dakle, na pravom smo putu jer nam je nova organizacija pokazala, meu ostalim, da joπ uvijek jeva. Da je rijeË o velikom poslu i postoji velik broj malih kupaca, posebice angaæmanu dokazuje da mi unutar Reu selima koji nisu imali dobar kontakt s gije imamo oko 600 kupaca i oko 2000 ”Podravkom”. Zbog toga, svakodnevna prodajnih mjesta koje direktno ili obrada i komunikacija s kupcima daje indirektno obraujemo. vrlo dobre rezultate - asortiman - Kakvi su bili proπlogodiπnji prodajni proizvoda se πiri, zastupljenost ”Porezultati u vaπoj Regiji s obzirom na dravke” sve je veÊa na sve viπe prodajteπku gospodarsku situaciju u Hrvatskoj? nih mjesta. A formula uspjeπnosti pro- OpÊenito reËeno, proπlogodiπnji prodaje zapravo je jednostavna - svakodajni rezultati bili su na nivou rezultata dnevni kontakt i obilazak svih kupaca, u 1999. godini, ali tu moram istaknuti i kontrola zastupljenosti i placiranosti pojavu prelijevanja realizacije iz regije u proizvoda na svakom prodajnom mjeregiju. Naime, odreen broj naπih malih stu, na svakoj polici, jer morate znati da kupaca, posebice iz Krapinsko-zagormi prodajemo viπe od 600 proizvoda. ske i KoprivniËko-kriæevaËke æupanije Lako je prodati lider-proizvode, ali ”Podravkine” proizvode nabavljaju u upravo preko njih prodat Êemo i ostale zagrebaËkim veleprodajama. Dakle, doproizvode, a jedan od naπih jakih aduta lazi do prelijevanja prometa iz regije u je tradicionalna kvaliteta ”Podravkinih” regiju, no unatoË tome moæemo biti proizvoda. Uz sve nabrojeno, tu je i Milan ©arlija zadovoljni ostvarenim proπlogodiπnjim profesionalizam naπih predstavnika, te rezultatima, posebice ako uvaæimo opÊu potroπaËu i u konaËnici - rast realizacije. edukacije kupaca vezane uz naπe nove gospodarsku situaciju u Hrvatskoj, a i - Kako se u vaπoj Regiji rjeπava akutni i stare proizvode - eto, sve to garantira joπ uvijek priliËno nelojalnu konkuren- problem nelikvidnosti? uspjeπnost prodaje. U prodaji se ne ciju s kojom se svakodnevno borimo. - Uvoenjem modela casas-conta - smije pitati za radno vrijeme, taj posao InaËe, u ukupnoj Prodaji Hrvatska naπa plaÊanje robe unaprijed - uz odreene zahtijeva maksimalan trud, a ja se naRegija participira oko 23 posto u uku- stimulativne postotke, koji je kod naπih dam da Êe uskoro novom organizacipnoj prodaji. kupaca vrlo dobro prihvaÊen, jer oko jom i sustavom nagraivanja trud djela- Jesu li se mogli ostvariti bolji prodajni 70 posto naπih partnera u Regiji radi po tnika ”Podravkine” prodaje biti adekvarezultati? tom modelu, mi smo vrlo znaËajno tno stimuliran. - Uvijek se moæe bolje i Ëovjek koji je smanjili sumnjiva i sporna potraæivanja. - ©to bi joπ trebalo uËiniti da poraste zadovoljan sa ostvarenim te nema dalj- No, teπkoÊa ima i dalje, a mi svakodne- prodaja naπih proizvoda i koja je vaπa njih ambicija da se moæe dalje i kvalite- vno u komunikaciji s naπim partnerima vizija razvoja jedne od najvaænijih sluæbi tnije, ne moæe kvalitetno odraditi svoj nastojimo imati pod kontrolom naπa u ”Podravki” - prodaje? posao, odnosno pravilno se postaviti u potraæivanja. Odreena sporna potraæi- U svakom sluËaju ono πto nam je odnosu na zahtjeve posla. Upravo no- vanja koja se vuku nekoliko godina joπ inaËe jedan od najvaænijih faktora u vom organizacijom rada oËekujemo uvijek postoje u naπoj Regiji, ali moram ponudi - tradicionalna kvaliteta proizbolje rezultate, jer osnova te organiza- istaknuti kako u zadnje vrijeme viπe voda - to treba i dalje πto viπe potencirati, cije je obilazak svih prodajnih mjesta nema novih sluËajeva. potom pojaËati marketinπko-promotivne unutar Regije, a to znaËi daljnje πirenje - PoËetkom ove godine krenula je aktivnosti, ustrajati na svakodnevnim asortimana robe, pribliæavanje krajnjem nova organizacija Prodaje Hrvatska. ©to kontaktima s naπim kupcima, moramo
U prodaji je bitno - obilazak i kvalitetna obrada svakog prodajnog mjesta i kupca Razgovarao: Boris Fabijanec Vrlo je zanimljiva poslovna karijera danaπnjeg direktora Prodaje ”Podravke” za Regiju sjeverozapadna Hrvatska Milana ©arlije. Nekada poznati nogometaπ proπao je gotovo sva radna mjesta u prodaji naπe tvrtke. Od prodavaËa-dostavljaËa, unapreivaËa, trgovaËkog predstavnika, direktora prodaje piÊa do danaπnje vrlo zahtjevne i odgovorne funkcije. Da je radno mjesto direktora prodaje priliËno teπko i zahtijeva vrlo visoku profesionalnost u kojoj se ne pita za radno vrijeme, dokazuje nekoliko pokazatelja. Naime, ”Podravkina” prodaja u Regiji sjeverozapadna Hrvatska obuhvaÊa: Krapinsko-zagorsku, Meimursku, Varaædinsku, KoprivniËko-kriæevaËku, Bjelovarsko-bilogorsku i VirovitiËko-podravsku æupaniju. Na tom podruËju æivi oko 800.000 stanovnika. Kako je zapravo organizirana prodaja u toj Regiji, bilo je prvo pitanje koje smo postavili Milanu ©arliji. - U skladu s reorganizacijom Prodaje Hrvatska tako je i u naπoj Regiji doπlo do nove organizacije koja je krenula krajem proπle godine. Naπa Regija je podijeljena u 12 mikro-regija koje pokriva 12 trgovaËkih predstavnika-unapreivaËa prodaje, potom gastro-kanal u Regiji pokrivaju tri gastro-specijalista, a paralelno s tim navedenim sluæbama organiziran je i rad Sluæbe za prodaju piÊa koju vodi Valent Vrhovski. Unutar tih mikro-regija svaki naπ trgovaËki predstavnik-unapreivaË prodaje zaduæen je za obradu svih kupaca i prodajnih mjesta πto nova organizacija rada zahti-
biti bræi i bolji od konkurencije, a to znaËi zauzeti najatraktivnije lokacije na prodajnim mjestima za naπe proizvode te na pravilan naËin se prezentirati krajnjim potroπaËima. Moram reÊi da s odreenom grupom naπih proizvoda imamo problema u plasmanu, jer unatoË kvaliteti tih proizvoda, cijene su u odnosu na konkurenciju viπe, a danas naæalost æivimo u vrijeme kada potroπaËa najviπe zanima cijena, a ne kvaliteta. No, u brojnim sluËajevima rijeË je o nelojalnoj konkurenciji, sivom træiπtu koje u normalnoj gospodarskoj situaciji nema perspektivu. Uz sve to nabrojeno, treba joπ veÊi i profesionalniji angaæman djelatnika ”Podravkine” prodaje, jer bez toga mi neÊemo moÊi zadræati, a zasigurno ni poveÊati sadaπnje dobre prodajne rezultate - rekao je na kraju razgovora direktor ”Podravkine” prodaje za Regiju sjeverozapadna Hrvatska Milan ©arlija.
Zabiljeæeno u Mesnoj industriji Danica
”Obredno” klanje goveda Za potrebe islamske vjerske zajednice Hrvatske u klaonici Mesne industrije Danica poËetkom ovog tjedna obavljeno je takozvano obredno klanje goveda. Prema strogo utvrenoj proceduri uz kontrolu predstavnika islamske vjerske zajednice obavljeno je klanje pedesetak goveda. Sva ona nabavljena su kod podravskih stoËara i iskljuËivo su domaÊeg porijekla. Odabir Danice za obredno klanje goveda odraz je povjerenja islamske vjerske zajednice u kvalitetu i sigurnost Podravkine mesne industrije.
Konferencija za tisak Podravkine podruænice Aktualno: Kome Êe odmaraliπte u Pirovcu PPDIV-a
Na pomolu prekid kolektivnih pregovora? U srijedu 7. oæujka odræana je konferencija za novinare na kojoj su v. d. glavni povjerenik podruænice PPDIV-a Mario Relja, regionalni povjerenik toga sindikata Vjekoslav Indir, voditeljica pregovaraËkog tima dvaju Podravkinih sindikata Ksenija Horvat i Ëlan predsjedniπtva PPDIV-a Marinko Vrsajko govorili o promjeni Ëelniπtva Podravkine podruænice i o krugu kolektivnih pregovora koji je odræan toga dana. Uprava je, izvijestili su sindikalci, ponovno æeljela odgoditi pregovore za 15. travnja, kada Êe biti definitivno poznati rezultati poslovanja, πto je pregovaraËki tim sindikata smatrao kupovanjem vremena i nije pristao na odgodu, veÊ je postavio svoje uvjete za nastavak pregovora, a od Uprave je zatraæio da se o tim zahtjevima pismeno oËituje u roku od tjedan dana, dakle do 15. ovog mjeseca. Sindikalni zahtjevi jesu da se plaÊe zaposlenicima poveÊaju za 15 posto, da se ove godine isplati regres u visini od 2.000 kuna neto te da se sva ostala materijalna prava (naknade za bolovanje, jubilarne nagrade, dnevnice i drugo) podignu na visinu neoporezivih iznosa. - Pregovore nastavljamo 15. oæujka, a o odgovoru Uprave ovisi hoÊemo li pregovore prekinuti i obratiti se naπem Ëlanstvu jer mandat za spuπtanje naπih zahtjeva nemamo. Vjerujem da je svima u interesu da se nakon niza godina investicijskog ulaganja u Podravki konaËno viπe pozornosti obrati radnicima - rekla je Ksenija Horvat. Marinko Vrsajko, koji je i Ëlan sindikalnog pregovaraËkog tima, iznio je argumente na kojima su temeljeni sindikalni zahtjevi, a to su planirano smanjenje radne snage u ovoj godini, istup Podravke na nova træiπta, poËetak isplativosti nedavnih investicija i to πto radniËke plaÊe od 1999. godine nisu korigirane, dok su plaÊe menadæmenta poveÊane. Prema tvrdnjama iznijetima na konferenciji, u sluËaju da Uprava u iduÊih tjedan dana ne prihvati sindikalne uvjete za nastavak kolektivnih pregovora, oni Êe biti prekinuti i pokrenut Êe se postupak mirenja, a ako ono ne uspije, i postupak nezavisne arbitraæe kojom bi se utvrdila opravdanost zahtjeva. U takvom slijedu dogaaja sindikalci su najavili i provedbu referenduma meu svojim Ëlanstvom o moguÊem iniciranju industrijskih akcija, kada se za njih steknu zakonska prava. H. ©.
Skupa nostalgija Piπe: Hrvoje ©labek Inicijativa Grada Koprivnice za kupnjom Podravkinog odmaraliπta u Pirovcu nakon viπe od godinu dana od raspisivanja javnog natjeËaja ponovno je uzburkala duhove i rasplamsala polemike o nekadaπnjoj Podravkinoj odmaraliπnoj oazi, s kojom su mnogi bivπi i sadaπnji zaposlenici Podravke sentimentalno povezani. Ipak, po svemu sudeÊi, rasplet joπ uvijek nije na pomolu i nije sasvim izvjesno da Êe odmaraliπte, nakon trideset godina postojanja, prijeÊi u ruke gradskih struktura. Naime, na inicijativu Ëlana gradskog poglavarstva Ivana BirπiÊa (i samog nekadaπnjeg ”Podravkaπa”), koju je prihvatio koprivniËki gradonaËelnik Draæen SaËer, voeni su razgovori s menadæmentom Podravke, tijekom kojih je naen zajedniËki interes. On je rezultirao zakljuËkom koprivniËkih gradskih vijeÊnika o ozbiljnoj namjeri za kupnju odmaraliπta u Pirovcu. VijeÊnicima je prezentirana i dogovorena cijena: milijun i pol kuna. ZakljuËkom je nadalje Gradskom poglavarstvu povjereno utvrivanje ”elemenata kupoprodajnog ugovora, a naroËito utvrivanje obroËne otplate kupoprodajne cijene te utvrivanje i realizacija programa adaptacije navedenog objekta”. Uslijedile su zatim izjave o moguÊnostima etapnog ureenja odmaraliπta, za πto su se, navodno, ponudili veÊ brojni donatori, a sam gradonaËelnik je izjavio kako bi prvi KoprivniËanci veÊ i potkraj ovoga ljeta mogli ljetovati u Pirovcu. Sve je, prema tome sudeÊi, veÊ dogovoreno, treba samo priËekati uobliËenje ugovora i potpisati ga.
Ali, u meuvremenu izmeu dogovora i oËekivanog potpisivanja kupoprodajnog ugovora izmeu Grada i Podravke u priËu uskaËe SINPOD, netom osnovani treÊi sindikat u Podravki, priopÊenjem u kojem javnost obavjeπtava da je i on dao ponudu za kupnju odmaraliπta u Pirovcu. ”Svjesni smo Ëinjenice da Podravka nije zainteresirana za odmaraliπte u Pirovcu, ali isto tako ne moæemo prihvatiti argumente da je za donoπenje odluke o sudbini odmaraliπta presudna visina sredstava ponuenih za njegovu kupnju. Iznos od 1,500.000 kuna, koliko je ponudio najpovoljniji ponuaË do sada, daleko je ispod stvarne vrijednosti odmaraliπta i sigurno neÊe utjecati na trenutnu likvidnost Podravke...”, priopÊuju novi igraËi na Podravkinoj sindikalnoj sceni, garnirajuÊi tu tvrdnju izjavom kako ”obnova i opremanje odmaraliπta od strane Podravke ne predstavlja znaËajniji izdatak u vremenu kada je Podravka spremna isplaÊivati pojedinaËne menadæerske otpremnine u gotovo istoj vrijednosti.” Iako ne smatra da je visina ponude presudna, SINPOD nudi 10 kuna viπe od Grada, uz poËek otplate od 3 godine i otplatu na 15 godina, ”uz ureenje objekta od strane Podravke”. No i cijenu ureenja taj sindikat nadoknadio bi Podravki u razdoblju od nekih, kad se sve zbroji, 18 godina. Sve u svemu, s ovom najnovijom, ponuda za kupnju odmaraliπta u Pirovcu od natjeËaja iz sijeËnja proπle godine sada je Ëetiri. Udruga branitelja, invalida i udovica Domovinskog rata djelatnika Podravke svojedobno je ponudila sim-
boliËnu jednu kunu, Podravkina podruænica PPDIV-a milijun kuna na dvadeset godina, Grad milijun i pol, a SINPOD sada joπ deset kuna povrh. Tome valja pribrojiti i ideju iz Nezavisnog sindikata da se proda odmaraliπte u »iovu i taj novac uloæi u obnovu pirovaËkog odmaraliπta. BuduÊi da je njegova knjigovodstvena vrijednost oko milijun i pol njemaËkih maraka, a da je dosad najveÊa ponuda Ëetiri puta niæa od te vrijednosti, Podravkini Ëelnici, sudeÊi prema nekim izjavama, svjesni su i spremni da neÊe utræiti punu vrijednost. Ta spremnost gubi na teæini kad se zna stanje odmaraliπnih kapaciteta i da se procjene o potrebnim ulaganjima za ureenje kreÊu od 600800 tisuÊa kuna za djeËji dio (gradonaËelnik SaËer), 400.000 njemaËkih maraka za adaptaciju (izvrπni direktor za restrukturiranje Habdija) pa do 3 milijuna i 200.000 kuna za kompletno ureenje (procjena Podravkinog ”Odræavanja” iz 1995. godine, nakon demobilizacije). Prema tome, kad se prodajnoj cijeni odmaraliπta pribroji svota potrebna za ureenje, dolazi se do visoke cijene koju bi trebalo platiti za reaktiviranje odmaraliπta koje je zadnjih deset godina tek predmet nostalgije brojnih ”Podravkaπa”. Ipak, u svim zavrzlamama oko prodaje odmaraliπta u Pirovcu nitko se nije zapitao kako je doπlo do njegovog ruiniranja, kao da se negdje zametnuo dokument Ministarstva obrane RH, kojim ono 11. rujna 1993. godine mobilizira Podravkino odmaraliπte u Pirovcu za potrebe smjeπtaja 7. gardijske brigade ”Puma” i u kojem stoji: ”Privremeni korisnik obvezuje se da Êe ustupljeni objekt Ëuvati i odræavati, a eventualno oπteÊenje da Êe biti sanirano i nadoknaeno vlasniku.”
Broj 1550 Petak 9. oæujka 2001.
U Puli odræana prezentacija Podravkinog gastro-programa
Brojni hotelijeri i ugostitelji pokazali veliko zanimanje za naπe proizvode Tekst i snimke: Senka KovaËeviÊ Ususret obeÊavajuÊem turistiËkom snu po kojem bi Hrvatska trebala biti jedna od najzanimljivijih destinacija europskih turista ove sezone, Podravka ne gubi vrijeme. Proπlog petka, 2. oæujka, Gastro-tim je promovirao Podravkine proizvode za Arenaturist d.d. Pula, u hotelu Histria u Puli, a njima su se pridruæili Danica, Panonska pivovara i Belupo. U ozraËju raznolikosti okusa, mirisa i boja Podravka je kao prva dama naπih kulinarskih institucija oæivjela dobro raspoloæenje ponude i potraænje pred pedesetak kulinarskih struËnjaka. - Suradnja Arenaturista i Podravke proπle je godine doæivjela nagli pomak, te smo otvorili nove prostore ne samo bolje suradnje, veÊ i zajedniËke kreacije u cilju zadovoljstva naπih gostiju. Mi dræimo da je zadovoljan gost - vjeran gost, a Podravka nas u tome podræava svojom krilaticom: zadovoljan kupac je vjeran kupac - istakla je u svom pozdravnom govoru Milena PerkoviÊ, Ëlan Uprave Arenaturista, te dodala kako je Podravka izuzetno vaæan i cijenjen poslovni partner Arenaturista. Brojne hotelijerske i ugostiteljske djelatnike koji su pokazali znaËajno zanimanje za Podravkine proizvode
5
Podravka na 6. internacionalnom sajmu prehrane u Kijevu
Ukrajinci vole Vegetu
Podravka je u suradnji s distributerom - tvrtkom Lan Ukraina, sudjelovala na 6. internacionalnom sajmu prehrane koji je pod nazivom PROD EXPO UKRAINE 2001 odræan u Kijevu od 1. do 5. oæujka 2001. godine. Na sajmu se okupilo oko 150 izlagaËa iz viπe zemalja. Uz sve znaËajnije domaÊe proizvoaËe iz prehrambene branπe pedesetmilijunskom i za meunarodni biznis sve znaËajnijem ukrajinskom træiπtu predstavili su svoje proizvode proizvoaËi iz Hrvatske, Poljske, »eπke, SlovaËke, Rusije, NjemaËke, ©panjolske, Latvije, Litve, SAD-a, Italije, Makedonije i drugih zemalja. Podravka je na sajmu u Kijevu bila u znaku svojih najjaËih marki, ”Vegete” i ”Podravke” te ”Lino” proizvoda. Podravkini su proizvodi veÊ prisutni na ukrajinskom træiπtu i dobro poznati potroπaËima te je svih dana sajma zanimanje za Podravku i njezine proizvode bilo doista veliko. NajveÊi interes izazvali su ”Vegeta Twistovi” koji su premijerno predstavljeni na sajmu, a potroπaËe je zanimalo kada Êe ih moÊi kupovati u trgovinama. Podravkin nastup na sajmu u Ukrajini proπao je zapaæeno i od strane poslovnih partnera - onih veÊ postojeÊih, ali i potencijalnih koji su uz pitanja o asortimanu i cijenama najËeπÊe traæili informacije o daljnjim Promotori detaljno pojaπnjavaju prednosti naπih gastro-proizvoda aktivnostima Podravke na træiπtu Ukrajine. PROD EXPO UKRAINE najznaËajniji je sajam te vrste u Ukrajini i iz Gastro-promotori Viljam Cvek , Dra- sinzi za salatu, te umaci. Osoblje godine u godinu okuplja sve viπe velikih svjetskih multinacionalnih æen –uriπeviÊ i Zlatko SedlaniÊ su uz kuhinje zahvalno je Podravki na svim kompanija. Uz Podravku, na sajmu je bila prisutna i velika veÊina njezinih pomoÊ Viπnje Perkov prezentirali ju- tim proizvodima koji se odlikuju kvakonkurenata u borbi za ukrajinsko træiπte. Osim promocije njezinih he, Fant umake, Fant dresinge, Dol- litetom i pridonose uπtedi vremena. proizvoda ovaj je sajam bio dobra prilika i za predstavljanje same tvrtke Marinela Blaæina, πef odjela tehnocelu, te ostale atraktivne proizvode za Podravka i njezinih planova vezanih uz ukrajinsko træiπte. hotelske kuhinje, a prisutni su neπto loπke pripreme i nutricionista: M. Perlok - Osobni dojam o prozvodima je kasnije degustirali mirisna i ukusna Podravkina jela uz Ëaπu Studene, Stu- odliËan. Proizvodi su ekonomiËni, denca, Deita ili pak piva Pan ili Tu- dakle uπtedjet Êe vrijeme, pa i troπko- Suradnja s fakultetima ve struje, a u proizvodima nema æivoborg. Razgovorima s predstavnicima Are- tinjske masti, pa prema tome ni kolenaturista bio je zadovoljan i Æeljko sterola, a istaknute su i energetske GaliÊ, predstavnik Belupa - bezrecep- vrijednosti na ambalaæi. Mladenka »erljenko, rukovoditelj vetni proizvodi: - ZahvaljujuÊi koncernu Podravka leprodaje Arenaturista:
Podravku posjetili profesori zaπtite na radu
Da se u Podravki pridaje znaËajna paænja zaπtiti na radu i preventivi u zaπtiti od poæara uvjerili su se profesori Visoke πkole za zaπtitu na radu iz Zagreba. Oni su u Ëetvrtak 8. oæujka posjetili Podravku te s odgovornim osobama za ovo podruËje razgovarali o dosadaπnjoj praksi i moguÊoj suradnji. Gosti iz Zagreba obiπli su i novu Tvornicu Vegete gdje ih je oduπevila visoka razina tehnologije i uvjeti rada.
Predavanja u Podravki
”Etika i menadæment”
Posebno su bile zapaæene slastice Dolcela pozdravio je i Ante BiliÊ, rukovoditelj Podravkinog predstavniπtva u Umagu: - Strateπki cilj ovakvih prezentacija je uËiniti naπe gastro-proizvode prepoznatljivima, dakle pribliæiti ih kuharima, odnosno mjestu potroπnje - kuhinji. Izravnim kontaktima upoznajemo kuhare s vrijednostima naπih asortimana kako bi ih oni upotrijebili, iskuπali i zavoljeli. InaËe, u tijeku proπle godine s Arenaturistom ostvarili smo dosadaπnji najbolji promet, a ove godine oËekujemo joπ bolje rezultate. Direktor Gastro-tima mr. Davor Perkov rekao je: - Æelimo biti istinska i topla kulinarska institucija, uvjerljivi lider na gastro-træiπtu Hrvatske, uvijek ispred konkurencije, pridonijeti veÊoj profitabilnosti naπih kupaca, omoguÊiti brz, ekonomiËan i kreativan rad kuharskog osoblja, te pridonijeti zadovoljstvu hotelskih gostiju. PomoÊnik direktora Prodaje Hrvatske za upravljanje regionalnim træiπtima Miroslav BuÊanac izjavio je: - Ovo je pravo vrijeme za ovakve dogovore, sada smo u fazi pripreme svega onoga πto Êe se dogaati u sezoni. SudeÊi prema danaπnjim razgovorima moæemo oËekivati joπ bolje rezultate.
proπle godine zapoËeli smo vrlo uspjeπne prezentacije i naπeg dijela programa. Zaπto smo vaæni? Nakon πto svu tu hranu pripremite u kuhinji, dolazi trenutak koji baπ nije ugodan, a to je ËiπÊenje. Mi nudimo hotelima efikasne dezificijense s kojima su vrlo zadovoljni. Ovakve prezentacije znaËe puno za posao. Zanimalo nas je πto o svemu misle i domaÊini? Rinaldo BiËiÊ, izvrπni direktor za turizam i ugostiteljstvo Arenaturista: - Doista sam zadovoljan danaπnjom prezentacijom i razgovorima koje smo vodili s predstavnicima Podravke. Ono πto me je posebno razveselilo je vaπ program Dolcele koji olakπava pripremu slastica, a osim toga prati trend zdrave hrane. Sviaju mi se i dresinzi za salatu koje Êete moÊi kuπati sasvim sigurno u svim naπim hotelima. Uz proizvode koji su se veÊ udomaÊili u naπoj kuÊi, otkrili smo i neke nove. Davor Moreπa, πef kuhinje hotela Histria: - DoruËak u naπem hotelu sastoji se uglavnom od Podravkinih proizvoda. Koristimo i vaπe izvrsne juhe, Dolcelu, a pripremamo i narudæbe za Cmok, πto Êe nam uveliko uπtedjeti vrijeme za pripremu naπih popularnih njoka. Jednako tako svidjeli su nam se dre-
- U kuhinjama svih naπih hotela proπle smo godine koristili 90 posto Podravkinih gastro-proizvoda. Nije li to impozantna brojka? Treba li neπto viπe reÊi? Mineralna voda zastupljena je gotovo 100 posto. Naπe dvije slastiËarnice koristile su 50 posto vaπih proizvoda, no Ëini se da Êe od danas veÊi dio programa iÊi u vaπu korist. Mislimo da Podravka moæe biti zadovoljna naπom potroπnjom, a tijekom iduÊe godine bit Êe joπ zadovoljnija. Josip RojniÊ, direktor hotela Histria: - Ovakve prezentacije su nuæne upravo zbog edukacije naπeg osoblja u kuhinji kako bi πto lakπe i efikasnije znali upotrijebiti vaπu paletu proizvoda. »uo sam veÊ u kuhinji razne pohvale za vaπe proizvode, a naπi veliki prijatelji iz Podravke uvijek su dobrodoπli u sve naπe hotele. Toliko zadovoljstva i rijeËi pohvala na jednom mjestu veÊ se odavno nije Ëulo, a zakljuËak direktora Davora Perkova na kraju su svi prihvatili: - Neki smatraju da su prezentacije ovakvog tipa gubljenje vremena i da se najËeπÊe svode na jelo, piÊe, druæenje i dovienja. Mi dræimo da su one dobrodoπle ako su seriozno, profesionalno, struËno i ciljano organizirane, ako za njih postoji zanimanje oba partnera i ako takve prezentacije donose neπto novo.
NastavljajuÊi s edukacijom naπeg top menadæmenta proπlog je petka u Podravki boravio Nenad FilipoviÊ, pomoÊnik direktorice Danice Purg iz IEDC - Poslovna πkola Bled i odræao zanimljivo predavanje na temu: Etika i menadæment. Polaznici seminara pokuπali su odgovoriti na pitanja: πto mislimo kad govorimo o poslovnoj etici, da li je poslovna etika vaæna, da li se moæe govoriti o etiËnosti poduzeÊa. Govorilo se i o tome da krizni uvjeti Ëesto pospjeπuju moralne padove, da spremnost na brze, neuobiËajene poteze poveÊava opÊu razinu rizika, da kriza stimulira sukobe meu pojedincima i grupama, da osjeÊaj ugroæenosti rezultira πtiÊenjem vlastitih interesa. Profesor FilipoviÊ zakljuËio je da su ”svi elementi dugoroËne poslovne uspjeπnosti povezani s poslovnom etikom, no poslovna etika je ovisna o osobnom moralu te da organizacijska struktura i uËinkovito voenje imaju veliki utjecaj na etiËko ponaπanje.” K. Kruπelj
”Biokemija hrane” U suradnji s Prehrambeno - biotehnoloπkim fakultetom u Zagrebu Podravkina sluæba Istraæivanje i razvoj organizira niz struËnih predavanja profesora dr. Vlade Mrπe sa Zavoda za biokemiju ovog fakulteta. Predavanja nose zajedniËki naziv ”Biokemija hrane”, a veÊ je prva tema ”Hrana kao kompleksni biokemijski sustav” odræana u petak 2. oæujka pokazala da u Podravki postoji velik interes za ovakav naËin struËnog usavrπavanja. Pedesetak diplomiranih inæenjera prehrambene tehnologije i srodnih fakulteta sa zanimanjem je pratilo trosatno izlaganje
dr. Mrπe, najavivπi svoj dolazak i na slijedeÊa predavanja. A ona Êe se odvijati po slijedeÊem rasporedu: 9. oæujka: Priprava i koriπtenje proteinskih hidrolizata - proteinaze i proteoliza 16. oæujka: Plastein reakcije 23. oæujka: Antioksidansi i slobodni radikali 30. oæujka: Oligosaharidi hrane 6. travnja: Polisaharidi hrane 13. travnja: Upotreba genetski modificiranih biljaka u proizvodnji hrane Predavanja Êe se odræavati u velikoj dvorani za sastanke s poËetkom u 12 sati.
Tribina o karcinomu dojke U Podravkinoj velikoj dvorani za sastanke slijedeÊi petak, 16. oæujka odræat Êe se Tribina ”43 minute sa...” na temu ”Karcinom dojke - rana dijagnostika i lijeËenje”. Gosti Tribine su dr. Maja SaËer i dr. Dragutin ©najder. Organizatori tribine su Podravka i Liga protiv raka KoprivniËko-kriæevaËke æupanije, Klub æena s bolestima dojke. Tribina Êe se odræati s poËetkom u 19 sati. A.V.
6
Broj 1550 Petak 9. oæujka 2001.
U Hrvatskom povijesnom muzeju u Zagrebu
ZagrebaËki ”Epilog teatar” gostuje u ”Domoljubu”
Na izloæbi pod nazivom ”StoljeÊe promjena” nalazi se i - ”Vegeta”
Predstava ”Sve o æenama”
Piπe: Jadranka Lakuπ Kada bismo proveli anketu o tome gdje se sve moæe vidjeti Vegeta, sigurno bismo dobili stotinjak najrazliËitijih odgovora. Meutim malo je vjerojatno da bi meu njima bilo i onih koji o Vegeti promiπljaju kao o izloæbenom primjerku u poznatom muzeju. A upravo to se dogaa ovih dana Vegeta je kao izvorni hrvatski proizvod predstavljena na izloæbi pod nazivom ”StoljeÊe promjena” prireenoj u Hrvatskom povijesnom muzeju u Zagrebu. PalaËa OrπiÊ - Rauch na Gornjem gradu u neposrednoj blizini Markova trga u kojoj djeluje Hrvatski povijesni muzej mjesto je na kojem su kronoloπki ispriËana zbivanja znaËajna za noviju povijest Hrvatske. Na razini simbola obraene su sve vaænije druπtveno-politiËke pojave i dogaaji, a vizuelno i auditivno su prikazana i zbivanja na podruËju gospodarstva, kulture, sporta i znanosti. Izloæba je podijeljena u pet cjelina. U prvoj dvorani smjeπtena je tema ”Hrvatska u Austro - Ugarskoj Monarhiji” koja uvodi posjetitelje u geopolitiËku situaciju Hrvatske i njenu podijeljenost unutar dvojne monarhije, u drugoj zapoËinje priËa o Hrvatskoj u zajedniËkoj dræavi juænoslavenskih naroda, simboliËno postavljena iza reπetki koje upuÊuju na njezin neravnopravni poloæaj, dok je treÊa izloæbena cjelina Hrvatska u ratnom vihoru podijeljena na tri razliËita dijela: nezavisna dræava Hrvatska, ËetniËki pokret i antifaπistiËki pokret. »etvrta izloæbena cjelina je Hrvatska u socijalistiËkoj Jugoslaviji 1945. - 1990. s podtemama Bleiburg, suenje ratnim zloËincima, politiËka emigracija, sukob s informbiroom, Hrvatsko proljeÊe 1971. , a zavrπna izloæbena cjeli-
Sve predstave ”Epilog teatra” iz Zagreba koprivniËka publika izuzetno dobro prihvaÊa, naroËito kada je njihov autor dramatiËar Miro Gavran, koji je lani u Budimpeπti proglaπen najistaknutijim pis-cem srednje Europe. Najnovije djelo Mire Gavrana ”Sve o æenama”, u reæiji Nine Kleflin, interpretiraju tri zagrebaËke glumice: Doris ©ariÊ Kukuljica, Ksenija PajiÊ i Mladena Gavran. U sat i pol æestokog ritma one se od
razigranih trogodiπnjih djevojËica u vrtiÊu kao od πale prometnu u ne baπ sloæne sestre, zatim posesivne prijateljice, potom tajnice brze na jeziku, da bi na kraju zavrπile u domu umirovljenika kao raspjevane 90-godiπnjakinje. Ova predstava prikazat Êe se u ”Domoljubu” u Ëetvrtak 15. oæujka s poËetkom u 19 sati. Ulaznice po cijeni od 25 kuna mogu se kupiti radnim danom na blagajni ”Domoljuba” od 12. oæujka.
Ispred Podravkinog restorana druπtvene prehrane
Zanimljiva mini-izloæba nakita Izloæba se moæe pogledati i izloæeni Ovih je dana kod Podravkinog restorana druπtvene prehrane pos- predmeti kupiti do 16. oæujka ove Na slici: Rhea Ivanuπ pokazuje Vegetu kao izvorni hrvatski proizvod tavljena zanimljiva mini-izloæba uni- godine. uz koju se nalazi i vez KoprivniËkog Ivanca autorice Doroteje JakupiÊ Ovakvim mini-izloæbama Ëlanova Likatnog nakita izraenog od fimo mana govori o najnovijem dobu u kojem zanimljivi likovni postav i vizualni se. Autorica Melita Pavlek Ëlanica je kovne sekcije ”Podravka 72” æeli se se ostvaruje san o samostalnoj i suve- identitet (ukljuËujuÊi plakat, katalog i Podravkine likovne sekcije i osim πto oplemeniti prostor ispred restorana renoj Hrvatskoj. Upravo u toj cjelini pozivnice) osmislio arhitekt Æeljko se bavi slikanjem, u slobodno vrijeme druπtvene prehrane Podravke te omonalazi se zasebna vitrina u kojoj je KovaËiÊ, bit Êe otvorena do kraja bavi se oslikavanjem uporabnog sta- guÊiti radnicima Podravke da uz pokla te izradom unikatnog nakita. U voljne cijene mogu razveseliti nekom predstavljeno 17 izvorno hrvatskih svibnja ove godine. Podravki je izloæila nakit te oslikane sitnicom sebe ili dragu im osobu. proizvoda meu kojima je i Vegeta. A.V. Ëaπe, vaze i boce. ZaËetnica ideje o izloæbi mr. Rhea Ivanuπ koja je zajedno s joπ tridesetak suradnika realizirala ovaj projekt i Biblioteka ”Alineja” pokazala javnosti zanimljiv materijal πto ga Ëuva Hrvatski povijesni muzej objaπnjava to ovim rijeËima: - U pripremanju izloæbe ”StoljeÊe promjena” muzealci su prvi put suraivali s Hrvatskom gospodarskom koPred prepunom dvoranom zagreba- o knjizi pjesama poznatog glumca i morom i gospodarstvenicima Ëiji proËke galerije ”KloviÊevi dvori” proπlog je sudionika Domovinskoga rata Damira izvodi nose znak izvorno hrvatsko. tjedna odræano predstavljanje druge Mejovπeka. Knjiga nosi naslov ”Pakao u Rezultat toga je da se meu ostalim knjige iz biblioteke ”Alineja”, koja izlazi obeÊanom raju”, a priredio ju je i uredio proizvodima na izloæbi naπla i Vegeta. u okviru tvrtke koju je osnovala Udruga Mladen PavkoviÊ. U glazbenom dijelu Podravka je i sponzor izloæbe, Ëime branitelja, invalida i udovica Domovin- programa nastupili su πansonijer Ivan smo izuzetno zadovoljni. Naime, s skog rata djelatnika ”Podravke”. RijeË je Ivica Percl i violonËelist Æeljko ©vagliÊ. vaπom tvrtkom, poznatom po izuzetnom odnosu prema kulturi, godinama dobro suraujemo. Uostalom, zaObavijest jedno smo i realizirali pet izloæbi od kojih tri na temu Domovinskog rata. Naslovnica kataloga izloæbe Prodaja ugljena Izloæba ”StoljeÊe promjena”, Ëiji je Sluæba za opÊe poslove obavjeπtava zaposlenike Podravke da organizira
Promocija Mejovπekove knjige pjesama
LijeËnik za vas
prodaju ugljena dobavljaËa ”Gramex” d.o.o. Prelog uz moguÊnost plaÊanja u pet rata putem ustega na plaÊi. Na ponudi su ove vrste ugljena: - MRKI, 4400 kcal, po cijeni 765 kuna po toni - franco dvoriπte kupca - DRVENI, 2400 kcal, po cijeni 640 kn/t - franco dvoriπte kupca. KoliËine su ograniËene! Zainteresirani zaposlenici moraju osobno doÊi u prostorije Sluæbe za opÊe mjerno uporno pokuπavaju to postiÊi. poslove (zgrada Inæenjeringa, soba br. 9) radi sklapanja ugovora najkasnije KljuË pomoÊi ljudima koji pate od do 16. 3. 2001. godine. Sluæba za opÊe poslove nesanice je postaviti toËnu dijagnozu. Tu spadaju mjere kao πto su intervju sa psihologom, lijeËniËki pregled i detaljna Druπtvena prehrana povijest poremetnje sna. Moæda Êe zatrebati i laboratorijski pregled moædane elektriËne aktivnosti, srca, oËnih i noænih pokreta i disanja. Valja kazati da se velikoj veÊini ljudi 12. 3. ponedjeljak: - Varivo grah s kiselim kupusom, suha rebra koji pate od nesanice moæe pomoÊi. ©to 13. 3. utorak: - Junetina u saftu, kukuruzni æganci, salata, treba uËiniti ako ne moæete spavati? Evo nekih savjeta koje nude struËnjaci: 14. 3. srijeda: - Varivo poriluk, hrenovka, kolaË s linoladom, • Nikad nemojte previπe spavati ili prileÊi za vrijeme dana, zato πto ste 15. 3. Ëetvrtak: - Pohana svinjetina, krumpir pire, salata proveli noÊ u loπem spavanju. Ako ste 16. 3. petak: - Præeni πaran, restani grah, salata mlai od 40 godina ustajte svako jutro u isto vrijeme. Ako ste stariji od 60 godina izbjegavajte drijemanje za vrijeme dana i pokuπajte da naveËer odlazite u krevet u pribliæno isto vrijeme svaki dan. U NOVINE DIONI»KOG DRU©TVA PODRAVKA GrafiËko ureenje: sluËaju da niste umorni taj odlazak mo- OsnivaË i izdavaË: Vanesa GrgiÊ PODRAVKA, prehrambena æete malo odgoditi. industrija, d.d. Koprivnica Tisak: • Ako se probudite noÊu, opustite se KoprivniËka Tiskarnica d.o.o. Direktorica Sluæbe za interno u krevetu, ËekajuÊi da se vrati san. komuniciranje: Koprivnica Pokuπajte Ëitati ili sluπati glazbu. Naklada: Jadranka Lakuπ • Smanjite alkohol, puπenje i kavu, Glavni i odgovorni urednik: 8300 primjeraka posebno poslije podne i naveËer. List izlazi svakog petka i primaju ga svi Branko Peroπ radnici besplatno. • Eksperimentirajte s temperaturom u Redakcija lista: Adresa uredniπtva: svojoj spavaÊoj sobi, dok ne pronaete Boris Fabijanec, Mladen PavkoviÊ, Ulica Ante StarËeviÊa 32, koja vam najbolje odgovara. Branko Peroπ, Slavko PetriÊ i Hrvoje 48000 Koprivnica • Nemojte tjelesno vjeæbati kasno na- ©labek Telefoni - direktni: veËer, prije spavanja. Fotograf: 651-505 (urednik) i Razumljivo, ako i pored svega toga i Nikola Wolf 651-503 (novinari) nadalje ne moæete spavati, potrebno je GrafiËki dizajn: Faks: 621-061 e-mail: novine@podravka.hr da potraæite struËnu, profesionalnu Jana i Ivana Æiljak, FotoSoft pomoÊ.
©to uËiniti kad ne moæete spavati? Piπe: dr. Ivo Belan Dva nedavno objavljena izvjeπtaja pokazuju da 32 posto odraslih Amerikanaca pate od odreenog stupnja nesanice, a 15 do 20 posto njih smatra svoj problem ozbiljnim i kroniËnim. Premda ne postoji potpuna suglasnost meu struËnjacima oko uzroka i lijeËenja nesanice, postoji suglasnost da je nesanica simptom, isto kao i bol u grudima ili glavobolja i da nije bolest sama po sebi. Uspjeπno lijeËenje ovisi o razumijevanju svih moguÊih uzroka za svakog pojedinog pacijenta. Ti se uzroci mogu kretati od bioloπkih sklonosti prema medicinskim i emotivnim problemima, do jednostavno loπih navika. Gotovo svatko od nas povremeno pati od ”loπe noÊi”, od prolazne nesanice. Ozbiljnije su ”kratkotrajne” nesanice koje mogu trajati tjednima, a najozbiljnija je ”kroniËna” nesanica, koja moæe trajati mjesecima ili Ëak godinama. Nema formule - broj izgubljenih sati u noÊi ili broj izgubljenih noÊi u mjesecu - po kojoj bi se moglo procijeniti ozbiljnost problema, zato jer se potrebe ljudi za snom veoma razlikuju i mijenjaju za vrijeme æivotnog ciklusa. Problem sa snom je ozbiljan kad on πtetno utjeËe na dnevno obavljanje poslova i ponaπanje. Najmanje Ëetiri grupe faktora mogu pridonijeti poremetnji sna: 1. Bioloπka predispozicija. Neki eksperti smatraju da je kod ljudi koji pate od nesanice prekomjerno aktivan su-
stav ”budnosti”, smjeπten u mozgu, Ëiju aktivnost joπ pojaËava prisutnost napetosti. Da bi se san pojavio, sustav ”budnosti” se mora smiriti i dopustiti nastup sna. Neki medicinski problemi mogu takoer uzrokovati nesanicu. Tu spadaju bolovi od artritisa, peptiËkog Ëira, angine pectoris, migrene; poremetnja disanja, kao πto je u astmi, apnea (napadaji kratkog prekida disanja), aritmija srca, trudnoÊa, grËevi u nogama. 2. Lijekovi. PoremeÊaji sna uzrokovani alkoholom i nekim lijekovima su dobro poznati. Mnoge vrste lijekova mogu dovesti do nesanice: stimulansi, sedativi, kontracepcijske tablete, antidepresivi i neki lijekovi za lijeËenje srËanih oboljenja. 3. Loπe navike spavanja. Za mnoge ljude uznemirujuÊa okolina ili loπe navike mogu znatno utjecati na san. Prevelika buka u ili blizu spavaÊe sobe, previπe svjetla, previπe toplo ili prehladno moæe Ëovjeka odræavati budnim. To isto moæe Ëiniti probavni sustav koji je ”nemiran” zbog premalo ili previπe hrane u njemu, ili tjelovjeæba neposredno prije odlaska u krevet itd. Neredovito, promjenjivo vrijeme odlaska na spavanje ili buenje, remeti mehanizam spavanja. 4. Negativne okolnosti. VeÊ sam strah od nesanice moæe dovesti do nje. Nakon jedne ili dvije neprospavane noÊi ljudi postaju toliko oËajni i æeljni dobrog noÊnog sna da preko-
Jelovnik
Broj 1550 Petak 9. oæujka 2001.
7
Sport Prva Ëetvrtfinalna rukometna utakmica Kupa EHF-a
Prva hrvatska nogometna liga - 20. kolo
Najbolji ovosezonski meunarodni nastup Podravke Vegete
Ponovno uspjeπno gostovanje na Kantridi
PODRAVKA VEGETA - LEIPZIG 24:18 (12:9)
RIJEKA - SLAVEN BELUPO 0:1 (0:1) Piπe: Boris Fabijanec
Piπe: Boris Fabijanec
Niti najveÊi optimisti nisu se nadali ovako uvjerljivoj i dominantnoj pobjedi Podravkaπica nad favoriziranom ekipom Leipziga. No, veÊ uraganski poËetak KoprivniËanki pokazao je kako se igra europski rukomet: u prvih 5 minuta 5:0 za Podravku Vegetu. »vrsta obrana, raznovrsni napadi, golovi sijevaju sa svih strana, a Njemice su nemoÊne. Viπe od 1.000 domaÊih navijaËa u koprivniËkoj Sportskoj dvorani uæivalo je u maestralnoj igri Podravkaπica. U 20. minuti veÊ 10:4 za KoprivniËanke, 6 golova razlike, ali onda dolazi do krize koja je trajala sedam minuta. Podravkaπice nikako da postignu pogodak, a razigrala se najopasnija njemaËka igraËica Radzeviciute πaljuÊi projektile u mreæu Barbare StanËin. OdliËna igra s Ëvrstom obranom te kreativni napadi u poËetku susreta Podravkaπicama su oduzeli puno snage, a pomalo i koncentracije. Ulazak Marije Ra-
Nezaustavljiva Boæica PalËiÊ
guæ i dva projektila u mreæi Njemica ”dræe vodu” u krizi KoprivniËanki. Ipak, odlika svih velikih klubova kao πto je Podravka Vegeta je i pravovremeni ulazak u tempo igre. A to na najbolji naËin Podravkaπice pokazuju u zadnjih 20 minuta susreta. Razigrala se Martina Raguæ, Vlatka Mihoci, a Boæica PalËiÊ ponovno dokazuje da je zasigurno najbolja hrvatska obrambena igraËica. Na vratima
sve je sigurnija Sanela KnezoviÊ i Podravkaπice zavrπavaju utakmicu u velikom stilu: plus πest golova protiv favoriziranih Njemica! Podravkaπice su domaÊoj publici pokazale da se borbenoπÊu, inatom i voljom moæe uËiniti i nemoguÊe te je ovaj susret zasigurno ovosezonski najbolji nastup Podravke Vegete na meunarodnoj sceni. Trener Ivica Pal i te kako je imao razloga za zadovoljstvo pa se zapravo slobodno moæe postaviti objektivno pitanje: tko je zapravo favorit u susretima Podravke Vegete i Leipziga? No, oprez je potreban u uzvratnom susretu koji se igra 10. oæujka u Leipzigu. Istina, mlada, ali prema vienom veÊ priliËno iskusna ekipa Podravke Vegete ima veliku prednost, ima borbenosti, znanja i volje, a πto je moæda najvaænije, prijateljska atmosfera u klubu dokazuje kako Êemo joπ pratiti europske nastupe Podravkaπica. Protiv Njemica za Podravku Vegetu nastupile su: StanËin, KnezoviÊ, Vresk 1, PopoviÊ, Pensa, PerU Koprivnici opet puna dvorana oduπevljenih navijaËa - Podravkaπice Ëulija, PalËiÊ 3, Hodak 4, Raguæ 7 su visoko porazile favorizirane Njemice (3), »uljak 2, Mihoci 4, Hrg 3.
Prva A liga kuglaËica
Prva B liga kuglaËica
Teπko, ali zasluæeno VRBOVSKO - PODRAVKA 3:5 2517:2576 Piπe: Æeljko ©emper Teπko gostovanje u Vrbovskom protiv istoimene ekipe kuglaËice Podravke zavrπile su uspjeπno. Pobjeda od 5:3 potpuno je zasluæena, ali teπko ostvarena. DomaÊin je pokazao da je na svojim stazama respektabilna ekipa, koja je veÊ otkinula po bod i Rijeci i Zagrebu. Iako je nakon prvog para bilo 1:1, Podravka je zahvaljujuÊi sjajnoj Æeljki Orehovec stekla veliku prednost od 75 Ëunjeva. Æeljka je sa 487 sruπenih Ëunjeva bila i najbolja igraËica dvoboja. Nakon drugog para bilo je opet nerijeπeno, 2:2, i +87 drva za Podravku, jer je Vesna Æunek uvjerljivo nadigrala bivπu reprezentativnu kolegicu Ruæicu NeraliÊ. U zadnjoj seriji domaÊi najbolji tandem Hajdin RebroviÊ pokuπava nemoguÊe, Ëak se opasno pribliæio, smanjio razliku Ëu-
Nogometaπi Slaven Belupa na najbolji su se naËin oduæili svojim navijaËima nakon razoËaranja protiv Cibalije u Koprivnici. U Rijeci, na vrlo teπkom terenu, pametnom i vrlo discipliniranom igrom, provodeÊi taktiËke zamisli trenera Mladena FranËiÊa, pobijedili su domaÊe nogometaπe i uknjiæili tri vrlo vaæna prvenstvena boda koja Êe puno znaËiti za odlazak u europska natjecanja. Iako su postigli minimalnu pobjedu, prema vienom na terenu KoprivniËanci su mogli postiÊi joπ nekoliko golova. No, nespretne zavrπnice napadaËa Slaven Belupa, pomalo nedostatak sportske sreÊe, a i izvrsne obrane vratara Rijeke – onija Tafre, glavni su razlozi ove minimalne, ali slatke pobjede KoprivniËanaca. Utakmica je odluËena u 44. minuti, kada Tafra uspijeva obraniti udarac JurËeca, a odbijenu loptu s 10 metara preciznim udarcem u mreæu RijeËana πalje Frane AmiæiÊ. Od veÊih prigoda u novinarskim i statistikama
klupskog vodstva Slavena ostat Êe zapisani Muæek, BajsiÊ, JurËec, a posebno najbolji strijelac ovogodiπnjeg prvenstva Mario Dodik, kada je u 61. minuti bio sam pred rijeËkim vratarom, ali Tafra njegov udarac odliËno brani. O njihovoj igri najbolje dokazuje podatak da je najbolji nogometaπ susreta bio upravo njihov vratar –oni Tafra. Na teπkom i blatnjavom terenu na Kantridi za Slaven Belupo nastupili su: Solomun, S. Boπnjak, Crnac, KaciÊ, P. Boπnjak, Muæek (od 90. min. HavaiÊ), FerenËina, BajsiÊ (od 46. Gerπak), AmiæiÊ, Dodik, JurËec (od 78. Meimorec). Dobar nastup nogometaπa Slaven Belupa u Rijeci najbolja je reklama, a i poziv gledateljima za nedjeljnu utakmicu 21. kola kada u Koprivnicu dolazi zagrebaËki Dinamo. Atraktivan i neugodan protivnik i nesumnjivo pune tribine koprivniËkog Gradskog stadiona sigurno Êe biti veliki motiv domaÊim nogometaπima da prirede dobru nogometnu ”feπtu” i pokuπaju izboriti nove bodove.
Za Dan dræavnosti kod motela ”Crna gora”
Koprivnica dobiva kros i trim staze Na nedavno odræanoj konferenciji za novinare nositelja projekta flProstor za trËanje i odmor ’Crna gora’« - predstavnika ”Bilokalnik IPE”, koprivniËkog Gradskog poglavarstva, ”Hrvatskih πuma” Uprava πuma Koprivnica i TuristiËke zajednice grada Koprivnice opseæno je predstavljen idejni projekt koji Êe, uz sportske, imati zdravstveno-rekreativne i turistiËke sadræaje. Pet cross staza od 600, 800, 1100, 1400 i 2300 metara te 2200 metara dugaËka trim staza s 20 ureenih stanica, drvenim spravama za vjeæbanje i tablama s opisom vjeæbe zasigurno Êe privuÊi mnogobrojne sportaπe, a i rekreativce. Prema projektu, uredit Êe se djeËja igraliπta, parkiraliπta i terase kod motela ”Crna gora”. Vrijednost projekta je 560.000 kuna, ovlaπteni projektant je ”Elit-biro”, a investitor u postupku je koprivniËko Gradsko poglavarstvo. SveËano otvorenje prostora za trËanje i odmor ”Crna gora” oËekuje se za Dan dræavnosti. B. F.
Druga liga sjever kuglaËa
Zavrπeno prvenstvo ©ahovskog kluba Podravka
”Kratki spoj” Viπe slabo elektronike nego dobro
Muπkinja ponovno prvak
LB ELEKTRONIKA - BELMA 3:5 PODRAVKA - TERMAL 7:1
Nakon mjesec dana i devet kola zavrπilo je prvenstvo ©ahovskog kluba Podravka koje se igralo po Bergerovom sustavu (svaki sa svakim) i tempom igre od 2 sata za 40 poteza, plus 15 minuta za zavrπetak partije po igraËu. Prema oËekivanju, najuspjeπniji je opet bio proπlogodiπnji pobjednik Borivoj Muπkinja koji je osvojio 7,5 bodova i kao jedini igraË bez poraza zasluæeno osvojio prvo mjesto. Drugo mjesto dijele StubiËar i Mikulinjak s osvojenih 7 bodova, a dalje slijede Smeπnjak 6,5, EvaËiÊ 4,5, OrlovËiÊ i ©krobot 4, Sirovec 2,5, SoldiÊ i Koπar 1 bod. *** ©ahisti Podravke u ponedjeljak 12. oæujka organiziraju tradicionalan mjeseËni brzopotezni turnir koji je otvoren za sve zainteresirane. Turnir Êe oËeti u 18 sati, a igrat Êe se u prostorijama ©ahovskog kluba u ulici Ante StarËeviÊa 15. B. F.
njeva, ali je Marija Zver pobjedom 5259:4978 (2403:2407) otklonila sve domaÊe prijetnje. Na kraju bilo je 3:3, ali Podravka zbog KuglaËi Podravke pobijedili su kao KuglaËice Belme igraju po sistemu ”toviπka od 59 Ëunjeva u ukupnom zbro- plo-hladno”. Na svojim stazama izgube domaÊini slabu momËad Termala iz ju osvaja dva boda. U derbiju kola gotovo dobivenu utakmicu od slabijeg Daruvara rezultatom 7:1. Gosti ni u Zagreb je na svojim stazama pobije- rivala, pa u slijedeÊem kolu iznenade jednom trenutku nisu mogli motiviradio Rijeku 5:3, dok je Osijek bio favorita na njegovim stazama. Tako su ti vodeÊi sastav lige, ali to ipak nije slobodan. Nakon 19. kola na vrhu protekle subote u Zagrebu pobijedile LB razlog da domaÊi kuglaËi ne pokaæu ljestvice je prava guæva, vodi Rijeka s Elektroniku rezultatom 5:3, a bile su kvalitetniju igru i bolje rezultate. Ta25 bodova, drugi je Osijek takoer s bolje u ukupnom zbroju za samo Ëetiri kav pristup moæe se osvetiti protiv Ëunja. Utakmica je bila vrlo dramatiËna, 25, treÊa je Podravka s 24, Ëetvrti neizvjesna do zadnjih hitaca - 1:1 nakon neke malo bolje ekipe u slijedeÊim utakmicama. Gledali smo nezanimljiZagreb takoer s 24 boda. prve serije i +11 drva za domaÊe, prije U subotu Podravka prima u goste zadnje serije 2:2 i +16 drva za domaÊe. U vu, viπe slabu nego dobru utakmicu. posljednje plasiranu ekipu Splita, dok zadnjoj seriji sjajno je odigrala Jasmina Jedina neizvjesnost bila je u dvoboju Betlehem - Jareπ, gdje je odluka pala se u Zagrebu igra novi derbi: Zagreb Tuba, sa 421 Ëunjem napravila je ”kratki spoj” u redovima Elektronike, nadokna- u zadnjem hicu, a naπ je igraË bio bolji - Osijek. za dva Ëunja. IgraË utakmice bio je Rezultati Karas-Picer 1:0 (401:393), dila minus Ëunjeva i bila najzasluænija za Zdravko VuËiÊ, koji je s 961 Ëunjem neoËekivanu pobjedu. DomaÊe su ostale BokuliÊ - Orehovec 0:1 (404:487), u velikoj nevjerici, a naπe cure sa samo bio najbolji pojedinac utakmice i jedini NeraliÊ-Æunek 0:1(399:438), LopariÊ - Ëe-tiri Ëunja viπka osvajaju dva velika igraË preko 900 Ëunjeva. LukaË 1:0 (410:383), Hajdin - VuËiÊ boda. Ostali rezultati: ©tefoiÊ 839, Greguri1:0 (463:423), RebroviÊ - Zver 0:1 Ostali rezultati: KuπeniÊ 388, DuπiÊ 402, na 838, BakaË 893, Betlehem 875, HirjaniÊ 404, Milas 398, Æ. Paπica 394. GroπaniÊ 853. (440:452).
8
Broj 1550 Petak 9. oæujka 2001.
Humanitarna priredba u hotelu ”Podravina”
Prikupljena znaËajna sredstva za borbu protiv raka Hotel ”Podravina” bio je u nedjelju naveËer pretijesan za brojne znatiæeljnike koji su æeljeli prisustvovati zanimljivoj humanitarnoj priredbi u organizaciji sekcije frizera Udruæenja obrtnika Koprivnice. VeÊ tradicionalno koprivniËki frizeri, toËnije 20 salona, organizirali su reviju frizura koju su ovom prilikom obogatili nizom zanimljivih sadræaja, a sve u cilju prikupljanja πto znaËajnijih sredstava za Ligu za borbu protiv raka. Osim maπtovitih frizura posjetitelji su mogli vidjeti i modne
detalje iz koprivniËkih trgovina ”Trend”, ”Klara”, ”L’ pjaf”, ”Kornelija”, ”Pomka”, ”Karmel”, ”Studio Creativa” koje su uz domaÊe manekenke (za ovu priliku πminkanih u ”Pandori”), nosile i one poznate na Ëelu s Kraljicom Hrvatske Tamarom RogliÊ. Pruæena im je prilika uæivanja u plesnom umijeÊu studija ”Takt” iz Varaædina, te u lijepom glasu mlade Maje Zeko iz PitomaËe. S oduπevljenjem je popraÊen i nastup baletne grupe i malih manekena iz DjeËjeg vrtiÊa ”Smijeπak” koji su osim spontanoπÊu i zaigranoπÊu prisutne osvojili i ukrasima πto su ih sami izradili i prodavali kako bi i oni dali svoj doprinos
humanoj akciji. Pljesak su zasluæili i slikari (naravno meu njima ima i Podravkaπa) koji su poklonili svoje slike za aukciju - Josip GreguriÊ, Marcel JanekoviÊ, Marija KovaËiÊ, Goran GeneraliÊ, Aleksandra KneæeviÊ, Berislav JanekoviÊ, Petra KuzmiÊ, Vlatka AiÊ, Zdenka HanæekoviÊ - SuËeviÊ i Ivan Hanæek (donacija odvjetniËke kancelarije Peterlin). Prodajom slika, ulaznica, cvjetnih aranæmana koprivniËkih cvjeÊarnica i djeËjih radova prikupljeno je 21.777 kuna πto Êe Liga za borbu protiv raka koristiti za kupnju histeroskopa - aparata za otkrivanje zloÊudnih promjena u materiπtu. J. L.
KUPON 3 Nagradna igra
Vrijeme Ëaja za Vas moæe biti i vrijeme darivanja. Poπaljite logotip Podravka Ëaj s bilo koje kutije Ëaja u omotnici s kuponom iz novina na adresu Podravka Marketing Tim za voÊe, snack i Ëaj A. StarËeviÊa 32. Omotnice s kuponom i logotipom Podravka Ëaja moæete ubaciti i u posebne kutije s naznakom "Podravka Ëaj - najbolji prijatelj " ispred restorana druπtvene prehrane u poslovnoj sedmorokatnici i na Danici, na Tin baru i na porti Belupa.
Na slici Milana Fukera: Mali manekeni DjeËjeg vrtiÊa ”Smijeπak” oduπevili su prepuno gledaliπte u hotelu
Foto - biljeπka
Protupoæarna preventiva Za Podravkinu Sluæbu za zaπtitu od poæara, na Ëijem je Ëelu inæ. Zvonimir Gudan, s pravom se kaæe da su plaÊeni zato da - nemaju posla. Misli se, naravno, na gaπenje poæara. Eto, Ëitave proπle i poËetkom ove godine imali su tek nekoliko manjih intervencija, a πtete su - zahvaljujuÊi i njihovoj brzoj intervenciji - na sreÊu bile tek neznatne. - Naπa sluæba trenutaËno broji tridesetak zaposlenika, a njihov je osnovni zadatak da brinu o protupoæarnoj preventivi - kaæe Gudan. - U tu preventivu, meu ostalim, spada i dobro organizirani servis za vatrogasne aparate. U njemu rade Branko ©kvorc, Slavko Hunjec, Josip Zrinski i Tihomir MartinËiÊ. Osim o Ëetiri tisuÊe vatrogasnih aparata oni vode brigu i o sedamsto hidranata koliko ih je postavljeno u naπoj tvrtki. Ml. P.
SUPER NAGRADA KOMPLET ©ALICA ZA »AJ. Dobitnici tjednih nagrada su: 1. paket Ëajeva + πalica za Ëaj - Zdenka GroπiÊ, OpÊi poslovi 2. paket Ëajeva + lonËiÊ za Ëaj - Marija JuπiÊ, Tvornica juha 3. paket Ëajeva + pregaËa - Tanja NeimareviÊ, ured Uprave Dobitnike je izvukla komisija u sastavu: Sanda Peroπ, Maja Pezelj i Jadranka Lakuπ, a nagrade se mogu podiÊi u Timu za voÊe, snack i Ëaj, 1. kat poslovne zgrade.
Na slici N. Wolfa: Servis vatrogasnih aparata jedna je od vaænih preventivnih mjera kojoj Podravkini vatrogasci posveÊuju maksimalnu paænju
Gastro promotori savjetuju:
Proljetni bokuni (zalogaji) (za 4 osobe) Sastojci:
Priprema:
40 dag ovËjeg mesa od buta, 2 glavice crvenog luka, 3 paprike arlekino (crvena, æuta, zelena), 2 Ëeπnja Ëeπnjaka, 1 dl maslinovog ulja, 2 ælice Podravkinog umaka za peËenje, 2 æliËice Vegete twist za divljaË, 10 dag Podravkinih πampinjona, 1,5 dl crnog vina, sol, papar, kosani perπin, lovorov list, ruæmarin
Meso nareæite na kockice, a isto uËinite s crvenim lukom i paprikom. Na ugrijanom ulju popræite komadiÊe ovËjeg mesa sa svih strana. Dodajte narezanu papriku, crveni luk, zgnjeËeni Ëeπnjak, sol, papar, kosani perπin, list lovora, ruæmarin, Vegetu twist. Pirjajte desetak minuta, dodajte
πampinjone, umak za peËenje i podlijte crnim vinom. Za prilog moæete posluæiti njoke koje ste prigotovili od Cmoka Podravkinog krumpirovog tijesta.
Dobar tek æeli vam vaπ gastropromotor Viljam Cvek
Crta: Ivan Haramija - Hans