Podravkine novine broj 1552

ISSN 1330 - 5204

www.podravka.com Godina XL Broj 1552 Petak 23. oæujka 2001.

List dioniËkog druπtva “Podravka” Koprivnica

Susret tima Sektora za upravljanje ljudskim potencijalima i Podravkinih pripravnika Pripravnici u Podravki

GradonaËelnik Koprivnice dr. Draæen SaËer: Suradnja grada i Podravke vrlo je dobra 2. str.

U Belupu odræan sastanak radnika i Ëelnih ljudi te tvrtke

Uzajamno Za sigurniju buduÊnost potrebna korisni je bolja suradnja svih segmenata susreti Piπe: Matija Hlebar Tim Sektora za upravljanje ljudskim potencijalima proπlog je petka upriliËio susret s Podravkinim pripravnicima kako bi mladi struËnjaci dobili bolji uvid u planove i nadleænosti funkcije upravljanja ljudskim potencijalima u poduzeÊu tijekom iduÊeg razdoblja te otvoreno mogli raspravljati o svojim idejama vezanim uz kvalitetnije provoenje sustava pripravniπtva, planiranje karijere, praÊenje radne uspjeπnosti i sustav nagraivanja. U uvodnom je dijelu direktor Sluæbe za zapoπljavanje i razvoj kadrova Igor KovaË pojasnio organizacijsku podjelu, ulogu i znaËenje funkcije ljudskih potencijala u poduzeÊu te je detaljnije predoËio procese koje obuhvaÊa njegova Sluæba: zapoπljavanje, struËno usavrπavanje i razvoj kompetencija te usmjeravanje, praÊenje i upravljanje karijerom zaposlenika. Potom je direktorica Sluæbe za kadrovsku administraciju Marija Komar pojasnila aktivnosti i procese u nadleænosti kadrovske administracije: izradu planova radne snage i tjedne fluktuacije, voenje sustava kadrovske administracije, izdavanje ugovora o radu i ostale dokumentacije iz domene kadrovske administracije, realizaciju programa zbrinjavanja tehnoloπkog viπka radnika, osiguranje provoenja mjera zaπtite na radu te izradu izvjeπÊa, pregleda i analiza za potrebe Uprave druπtva i vanjske institucije. Direktorica Sluæbe za organizaciju i sustav nagraivanja Vesna SreËec govorila je o podruËjima koja na operativnom planu obuhvaÊa navedena Sluæba: organizaciji - implementaciji organizacijskih promjena te modelu plaÊa i sustavu nagraivanja.

Nakon prezentacije funkcije ljudskih potencijala u poduzeÊu pripravnici su najviπe interesa pokazali za struËno usavrπavanje tijekom pripravniπtva, razvoj vlastite karijere te bolje upoznavanje svih poslovnih funkcija i proizvodnih dijelova poduzeÊa.

Po zavrπetku ovog druæenja konstatirano je da su ovakvi susreti dobrodoπli te da bi se kontinuirano trebali odræavati u svrhu poboljπanja organizacijske komunikacije i integracije, a pripravnici su popunili i posebno za ovu prigodu pripremljen upitnik o praÊenju radne uspjeπnosti.

Otvoreni razgovor Ëelnika i radnika o svim pitanjima u Belupu Piπe: Boris Fabijanec Snimio: Mirko Lukavski

N

akon viπe od godinu dana u Belupu je 20. oæujka odræan skup zaposlenika na kojem su Ëelni ljudi te tvrtke predvoeni predsjednikom Uprave Sanijem PogoriliÊem odgovarali na pitanja radnika o aktualnom poslovnom trenutku Belupa.

Prije toga je predsjednik ZaposleniËkog vijeÊa Miroslav Habek izvjestio prisutne o aktivnostima tog vijeÊa u proteklih godinu dana, a najviπe su raspravljali o programu zbrinjavanja viπka zaposlenika. Naime, do sada je tim progamom obuhvaÊeno 45 Belupovih zaposlenika. Takoer, predsjednik VijeÊa je naglasio da nije bilo krπenja prava zaposlenika od strane poslodavca, ali kako u buduÊnosti treba viπe poraditi na boljoj suradnji zaposlenika i poslodavca, te na obostranom pruæanju pravovre-

menih informacija. Nadamo se da Êe nova Uprava Belupa imati viπe sluha za socijalnu osjetljivost radnika, istaknuo je Miroslav Habek.

A o buduÊnosti Belupa radnicima je govorio Ëelni Ëovjek te tvrtke Sani PogoriliÊ koji je naglasio kako Belupo mora biti moderna srednjeeuropska i sigurna kompanija s dobrim uvjetima rada koja bi sama osiguravala svoju buduÊnost, a to znaËi godiπnji rast barem 15 posto. Sve preduvjete za to Belupo ima, a Ëlan Uprave Stanko BiondiÊ rekao je da je tvrtka dobro i pozitivno poslovala proπle godine, te da se taj trend nastavlja i u ovoj godini.

Osim odreenih poveÊanih troπkova proizvodnje u proπloj godini koji su nastali zbog transfera proizvodnje iz stare u novu tvornicu, drugih veÊih poslovnih dubioza nije bilo. ”Osnovni cilj Belupa je biti lider u πto veÊem broju farmaceutskih proizvoda, jer na domaÊem træiπtu moramo biti πto jaËi.

Iako je sadaπnji asortiman dobar, on mora biti joπ bolji zbog sve æeπÊe domaÊe i inozemne konkurencije”, rekao je Ëlan Uprave Slavko AntoliÊ.

Nakon tzv. opÊenitog dijela sastanka uslijedila su pitanja radnika. ©to Êe biti s kozmetikom, buduÊnost ËistaËica, odnos Belupovih vozaËa i privatnika, moæe li se mijenjati radno vrijeme, zaπto su pojedinci bez struËnog znanja na odgovornim funkcijama, a najËeπÊa pitanja bila su o koeficijentima i plaÊama. ”Osnovni problem Belupa je komunikacijski kanal te Êe od sada svakog ponedjeljka od 16,30 do 17,30 sati vrata moje kancelarije biti otvorena za sve radnike Belupa. ©to je bilo, bilo je, treba se okrenuti buduÊnosti.

Takoer, razvit Êe se metodologija nagraivanja i ocjenjivanja te plan poslovnog i osobnog razvoja zaposlenika. ©kole ne Ëine Ëovjeka, veÊ znanja i vjeπtine te ambicioznost. Po-

uzdanost, iskrenost i otvorenost nema limit, a autoritet svakog pojedinca grade znanje, iskustvo i poslovni rezultati. Spremnost na suradnju svih zaposlenika u Belupu je naπ veliki problem te Êe nam osnovni zadatak biti uvoenje reda, bolja komunikacija, jer bit svega je profesionalnost u poslu. BuduÊnost svih nas ovisi o svima nama”, rekao je Sani PogoriliÊ.

Zanimljiva informacija na sastanku bila je da Belupo mora imati bolji granski status u odnosu na grupu Podravka zbog specifiËnosti posla, ali joπ uvijek veÊinu plaÊa radnika Belupa korigira Podravka.

U svakom sluËaju, ovakvi skupovi zaposlenika trebali bi biti ËeπÊi, jer to je pravo mjesto da se najlakπe rijeπe uvijek prisutni problemi, a Belupo ima zdravu jezgru i zajedniπtvo zaposlenika koji i te kako dobro razumiju kako je njihova i buduÊnost tvrtke upravo zajedniπtvo i tolerancija.

2

Broj 1552 Petak 23. oæujka 2001.

Razgovor s koprivniËkim gradonaËelnikom dr. Draæenom SaËerom

Podravka i Koprivnica trebaju biti dobri partneri ”Podravkaπa” velika, ali vrijeme Êe pokazati da je ova odluka bila mudra, da je bila najracionalnija i da je, u - Koprivnica i Podravka neodvojivo krajnju ruku, najpraviËnija. su povezane i zajedno su se razvijale.

Podravka je u proπlosti direktno ili Pirovac kao obrazac indirektno sudjelovala u razvoju gra- - Dakle, prvi konkretan plod nove da, meutim nastupom træiπnog gos- suradnje jest prelazak bivπeg Podravpodarstva stvari su se unekoliko pro- kinog odmaraliπta u Pirovcu u ruke mijenile: profit je postao alfa i omega, grada. S obzirom na veoma povoljne njemu je sve podreeno. Kakav bi, odrednice kupoprodajnog ugovora, prema Vaπem miπljenju, trebao biti Grad moæe biti zadovoljan, ali s obziodnos jedne relativno velike tvrtke, rom na ono πto mu predstoji u obnovi kao πto je Podravka, i jednog relativno toga odmaraliπta, to se zadovoljstvo malog grada, kao πto je Koprivnica? moæe dovesti u sumnju. Kako komen- Moæda se samo na prvi pogled Ëini tirate miπljenje da se Podravka olako da je to nesrazmjerno; velika firma, odrekla odmaraliπta kako bi se rijeπila doista prava europska, i jedan mali ”rupe bez dna”, a da je Koprivnica isti grad u Hrvatskoj. Jednom sam rekao tako olako preuzela obveze koje nada su Podravka i Koprivnica jedno, i prosto neÊe biti u stanju ispuniti? to zvuËi patetiËno, ali od samih - Vjerujem da smo od poËetka prepoËetaka Podravka i Grad zaista su govora i jedna i druga strana bile jedno. Toliko je toga πto nas veæe i korektne. Mogu se stvari postaviti na toliko se toga proæimlje da je to garan- naËin da se Podravka rijeπila ”rupe cija da Êemo unatoË mnogim teπkoÊa- bez dna” i da je Grad - vjerujuÊi da je ma moÊi zajedno. Grad je tu u pred- neπto dobro kupio - preuzeo neπto πto nosti, grad prolazi bolje. Ne samo Êe ga skupo stajati. Ne æelim u to susjedni gradovi, veÊ i svi ostali, gotovo vjerovati i usuujem se reÊi da nije nam na tome zavide, πto nam pone- bilo rijeËi o klasiËnoj prodaji, jer je kad indirektno i πkodi. Naime, misli cijena za koju je Pirovac preπao u se: Lako je Koprivnici, ona ima Po- vlasniπtvo grada gotovo simboliËna. dravku. To mogu i potvrditi: Da, lakπe Naravno da treba mnogo uloæiti, ali i nam je nego mnogima drugima i ve- dalje optimistiËki tvrdim da Êe krajem seli me da je doista odnos Grada i kolovoza prva grupa koprivniËke djePodravke na mnogim nivoima gotovo ce biti u Pirovcu. Ono πto je tamo 1990. godine temeljito adaptirano, a u besprijekoran.

- OËito je taj odnos, ne samo verbal- meuvremenu devastirano, bit Êe no, sve bolji otkako je na Ëelu Pod- obnovljeno prema prioritetima. Grad ravke nova Uprava i otkako ste Vi Êe kupiti materijal, a Podravka je koprivniËki gradonaËelnik. Kumuju li obeÊala struËnu pomoÊ, i mislim da Êe tome samo ”poslovni interesi” ili i to funkcionirati. Korist od toga da Êe nakon punog desetljeÊa i mnogi ”Pomeusobne simpatije Ëelnih ljudi?

- Neke stvari su se naprosto poklo- dravkaπi” odlaziti u Pirovac, u mjesto pile. Uvjeren sam da ovdje sjedi netko za koje ih veæu mnogi lijepi dani, bit drugi da bi odnos s Podravkom bio Êe oËita. Grad je sugerirao klauzulu jednako korektan. MoguÊe je da ne- kupoprodajnog ugovora prema kojoj kad male meusobne netrpeljivosti Êe branitelji i Podravkini umirovljeniprijeËe dobre odnose, ali u suπtini ne ci imati prednost u koriπtenju odmararadi se samo o odnosu Uprave liπta.

Podravke i koprivniËkog gradonaËel- - Prilikom zakljuËivanja kupopronika. U proteklom razdoblju puno se dajnog ugovora iznijeli ste ideju da bi toga posloæilo, a i neke je stvari treba- Pirovcem upravljala TuristiËka zajedlo rjeπavati. Recimo, uspjeπno smo nica grada Koprivnice. U svakom sluzavrπili kupoprodaju odmaraliπta u Ëaju, morat Êe se osnovati tvrtka koja Pirovcu. Moæda ankete i ne bi poka- Êe njime upravljati. Kada Êe to biti zale pravo stanje stvari, i ja razumijem jasnije? da je vezanost uz Pirovac mnogih - IduÊi tjedan o tome Êe raspravljati

Razgovarao: Hrvoje ©labek

Dr. Draæen SaËer Gradsko poglavarstvo i prihvatit Êe se najracionalniji prijedlog. U svakom sluËaju, onima koji su bili skeptiËni i rekli da je Grad uπao u sferu hotelijerstva mogu odgovoriti da tako biti neÊe, jer tako i ne moæe biti. »injenica je da nema niπta primjernijega od toga da jedan grad kao πto je Koprivnica ima svoje odmaraliπte, jer to imaju i mnogi drugi gradovi.

- Je li ”model Pirovac” obrazac prema kojem bi se ubuduÊe konkretizirali ”dobri odnosi” grada i Podravke?

- U tijeku su razgovori o joπ nekim zajedniËkim ”poslovima”, prije svega o ”KoprvniËkj tiskarnici” i Kuglani.

Grad je tu samo u poziciji jednog korektnog partnera koji æeli naÊi zajedniËki interes. Zaπto ”Tiskarnica”? Mi smo skloni da njeni djelatnici ostanu u Podravki, a Grad je zainteresiran za zemljiπte zbog nuænog proπirenja prostora veÊ postojeÊe trænice, ali i same zgrade, koja bi se - ako se dotjera mogla uklopiti u srediπnji gradski trg.

Jednako tako Ëinilo se da smo veÊ rijeπili pitanje darovanja Kuglane Gradu, ali - naravno - ako Podravka ima dobre ponuditelje, s visokom cijenom, nijednom rijeËi to neÊu dovoditi u pitanje, jer to je zbilja stvar Podravke.

Dakle, Pirovac je dobar primjer da pokaæe naËin na koji se moæe suraivati.

Ne mora u svemu biti interes - Interes Grada tu je potpuno jasan: pod povoljnim okolnostima on realizira svoje interese. Moæda nije zgodno pitati jednu stranu πto misli o razlozima poteza druge, ali moram Vas pitati kako objaπnjavate poteze Podravke koje ”idu na ruku” Gradu...

- Vjerujem u to da nema nikakve

ruæne pozadine, da se radi naprosto o svjesnosti toga da smo vezani jedni na druge i da naπ zajedniËki nastup donosi samo dobro. Kao primjer mogu istaknuti nedavni posjet nekolicine stranih veleposlanika Podravki, kada sam - kao jedan od domaÊina - pred njima promovirao i Grad i Podravku.

Ne æeleÊi podilaziti, mogu ponovno ustvrditi da Koprivnica s Podravkom dobiva viπe, jer Koprivnicu primarno znaju po Podravki.

- Svojedobno je jedan od Podravkinih Ëelnika pred koprivniËkim gradskim vijeÊnicima ustvrdio - u svojevrsnom izvjeπÊu o tijeku restrukturiranja najveÊe koprivniËke tvrtke - kako suradnju vidi u podruËju πkolstva, infrastrukture i sporta, ali ne i u ”uplitanju” Grada u poslovnu politiku. Kako to komentirate?

- Ni u jednom trenutku niti meni niti mojim suradnicima nije palo na pamet da se upliÊemo u poslovnu politiku Podravke. Zna se tko je za to nadleæan. Ali u jednom trenutku doπlo je do velikih promjena i postojala je bojazan da bi se moglo dogoditi to da Podravka viπe ne bude koprivniËka i podravska. Ponavljam, niti ja, niti bilo tko od mojih suradnika, nije pokuπavao poduËavati Podravkin menadæment kako se radi, ali smo apelirali da - kako se god stvari odvijale sjediπte tvrtke ostane u Koprivnici i da se poπtuje socijalna nota. »ini se da smo postigli idealnu suradnju. Sve ovo drugo rade ljudi koji to znaju raditi.

- Na kraju, ispada da Koprivnica samo oËekuje od Podravke: ulaganje u sport, infrastrukturu, πkolstvo, novo zapoπljavanje... ©to grad moæe ponuditi kompaniji s velikim meunarodnim ambicijama koja u njemu ima sjediπte?

- To je dobro pitanje. Podravka i Grad moraju biti i dalje zajedno.

Grad Êe svaku zamolbu, svaku sugestiju, svako zajedniËko ulaganje doËekati objeruËke. U svakom sluËaju, moramo biti dobri - i prvi - partneri.

Podravka i Grad, ne samo za dobrobit grada, nego i regije u cjelini, mogu uËiniti puno. »ini se da u vremenu koje nije lako, koje nosi mnogo zlonamjernosti, mnogi ne prepoznaju da ne mora u svemu biti interes, da su suradnja, meusobno razumijevanje i tolerancija jedino πto nas moæe vuÊi naprijed. Zato sam ja Podravki i ”Podravkaπima” iskreno i istinski zahvalan.

Aktualno

Prekinuti kolektivni pregovori!

Piπe: Hrvoje ©labek Na sastanku pregovaraËkih timova Uprave i sindikata odræanom u utorak nije postignut dogovor o nastavku kolektivnih pregovora te su oni prekinuti. Naime, kao πto smo i objavili u proπlom broju, Uprava nije prihvatila ultimativne zahtjeve sindikata o poveÊanju osnovne plaÊe za 15 posto i o poveÊanju tzv. regresa na 2.000 kuna neto. Sada, prema Zakonu o radu i odredbama vrijedeÊeg Kolektivnog ugovora, slijedi sporazumno utemeljenje mirovnog vijeÊa u roku od 30 dana, pred kojim bi se trebao odræati postupak mirenja dviju strana, a ako on ne uspije, trebala bi se provesti nepristrana i praviËna arbitraæa, Ëija je odluka konaËna. Sve to znaËi da je prvi put u povijesti kolek-

tivnog pregovaranja Podravkine Uprave i sindikata nastao spor, Ëime su naruπeni dosad naizgled idiliËni odnosi.

O aktualnoj situaciji nastaloj prekidom kolektivnih pregovora razgovarali smo s Ëlanicom Uprave i voditeljicom pregovaraËkog tima Uprave Nevenkom Cerovsky.

- Situacija nastala prekidom kolektivnih pregovora otvara moguÊnosti za priliËno ozbiljan razvoj dogaaja. Argumenti kojima Uprava pobija razloænost sindikalnih zahtjeva za poveÊanjem osnovne plaÊe i tzv. regresa poznati su, ali ih sindikati opet pobijaju svojim protuargumentima. Je li Uprava ipak spremna na ”ustupke” glede sindikalnih zahtjeva?

- Naglaπavam da Uprava i dalje æeli pregovarati o materijalnim pravima

radnika. Bitno je da se shvati da za to trebaju postojati opravdanja u rezultatima poslovanja. Zahtjevi sindikata iz svibnja 2000. godine iznose 35 milijuna kuna, te su za 22 milijuna kuna veÊi nego isplaÊena prava u 2000. godini.

U to nije uraËunat zahtjev za poveÊanje osnovice od 15 posto. Bruto dodatak od 400 kuna, koji je Uprava odobrila do uvoenja novog sustava nagraivanja, ima efekt od gotovo 25 posto poveÊane plaÊe u toj kategoriji zaposlenika u odnosu na 2000. godinu. Mislim da ni to ne treba zanemariti.

- OËekujete li kompromisnu pomirbu u ”postupku mirenja” sa sindikatima?

- Mi smo svakako spremni za postupak mirenja.

- Sindikati su, ako do pomirbe ne doe, najavili ”sve Zakonom o radu

dozvoljene akcije”, πto, u konaËnici, moæe znaËiti i πtrajk u Podravki. Primate li ovakve najave s ozbiljnoπÊu ili ih smatrate samo taktiËkim pritiskom?

- Sve primjedbe sindikata uzimamo s krajnjom ozbiljnoπÊu.

- S obzirom na to da su uobliËene organizacijske promjene u Podravki, a njih Êe slijediti novi sustav obraËuna plaÊa, moæete li reÊi kakav Êe on biti?

Naime, to je oËito kljuËno pitanje za ”mir u kuÊi”, dakle i za buduÊe odnose Podravkine Uprave i njenih sindikata.

- Od nove organizacije po profitnim centrima oËekujem veÊu transparentnost poslovanja, jasno preuzimanje odgovornosti, te strogu kontrolu i uπtedu na troπkovima. Sustav nagraivanja veæe se za ostvarivanje ciljeva i zadataka.

Pogled iznutra

Kreativno vrelo Piπe: Zvonimir MrπiÊ

Nakon drugog svjetskog rata mala manufakturna ”pekmezara” izgladnjelom je narodu u drvenim sanducima ponudila blokove marmelade teπke 12 kilograma, koja su se ”na deke” razrezivale u duÊanima. Kroz nekoliko godina narod se zasito ”pekmeza” pa je i Podravka zapadala u veliku krizu. Navodno je Ëak i trebala biti ”razmjeπtena” u Ludbreg i Varaædin, a u Koprivnici je na zasadama kemijske industrije ”Danica” trebala izrasti petrokemija. Nasuprot tome, umjesto lokota u bravi, bez previπe novaca, ali uz ogromni trud, energiju, puno utroπenog vremena i znanja ”smiπljeni su” vegeta i juhe. Proizvodi koji, posebice vegeta, u tom vremenu, kasnih pedesetih, baπ i nisu bili prijeko potrebni u domaÊinstvima pod Ëijim prozorima su se πetale domaÊe kokice.

Kako su dobri proizvodi tek dobar preduvjet za dobar posao, Podravka je na samom poËetku poËela primjenjivati marketinπke principe poslovanja. Bio je to pravi poËetak Podravke, ali i poËetak marketinga uopÊe u svjetskim razmjerima. VeÊ 1963. godine provedeno je prvo istraæivanje o stavovima potroπaËa da bi 1968. godine Podravka dobila ”Top 20” Worldwide marketing awards, priznanje Sales&marketing executives, udruæenja iz New Yorka.

Uz Podravku, te godine to priznanje dobio je i BMW, a samo godinu ranije njime su se okitili Kodak, IBM, Sony.... Priznanje je dodijeljeno za jedinstvenost prilaæenja marketing problemu, kvalitetna istraæivanja, originalnost u marketing tehnici, efektivnost u postizanju ciljeva i kvaliteti odabranih komunikativnih materijala.

Moæda pomalo neskromno: Podravka je kasnih πezdesetih krenula ukorak s danaπnjim globalnim igraËima. Svoju uspjeπnost Podravka nije gradila na protekcionizmu i zatvorenosti tadaπnjeg domaÊeg træiπta nego na principima i naËinu poslovanja koji je bio usporediv po naËinu i efikasnosti dobrim kapitalistiËkim kompanijama.

Dugi niz godina Podravka je bila marketinπki usmjerena i organizirana tvrtka koja je istraæivala i znala koje su potrebe i kakvi zahtjevi potroπaËa, kako najbolje udovoljiti tim potrebama, kako se u πto veÊoj mjeri pribliæiti potroπaËu i pobuditi πto veÊe zadovoljstvo potroπaËa. Uostalom, nije li bila krilatica - Njegovo visoËanstvo potroπaË!

Generaliziramo li uspjeπnu povijest Podravke, onda moæemo reÊi da je to kompanija koja poznaje potrebe potroπaËa, koja zna proizvoditi (dobru) hranu i koja zna prodavati hranu i koja zna kako se pribliæiti potroπaËu.

Uvijek kad joj je bilo teπko Podravka se oslanjala na vlastito kreativno vrelo koje se tehnoloπki nalazilo u ”institutu”, a træiπno u marketingu. I uvijek je bilo daleko viπe uspjeha nego promaπaja.

Broj 1552 Petak 23. oæujka 2001.

Naπa tema: Bolovanja u Podravki

Na bolovanju svaki dvadeseti ”Podravkaπ” Piπe: Hrvoje ©labek StatistiËki podaci o bolovanjima koje smo dobili od Sektora za upravljanje plaÊama govore kako su Podravkini zaposlenici u tijeku Ëitave proπle godine ostvarili 815.348 sati bolovanja, a u prosjeku su dnevno na bolovanju bila 392 ”Podravkaπa”. Ako uzmemo podatak s konca 1999. godine da Podravka broji oko 6.800 zaposlenika, tada je na bolovanju stalno 5,7 posto njenih zaposlenika.

Kako to izgleda u nekim Podravkinim tvornicama? Primjerice, od 122 zaposlenika Tvornice koktel-peciva, u sijeËnju ove godine na bolovanju je bilo 5 radnika, u veljaËi 7, a u ovom trenutku ih je na bolovanju osmero.

Od 149 zaposlenika Tvornice ”Vegete” u sijeËnju je na bolovanju bilo osmero radnika, u veljaËi 17, dok ih trenutaËno boluje troje. U mesnoj industriji ”Danica” u sijeËnju ove godine bolovanje su koristila 63 radnika, dok ih je u veljaËi na bolovanju bilo toËno 60. U ”Danici” je zaposleno 737 ljudi.

Ovakav proizvoljni presjek pokazuje da se postotak bolovanja za te tvornice kreÊe oko postotka za Ëitavu Podravku, πto Êe reÊi da je na bolovanju otprilike svaki dvadeseti zaposlenik Podravke.

Kako se obraËunava naknada za bolovanje?

cija u trudnoÊi i porodiljnog dopusta.

Kao osnovica za obraËun bolovanja uzima se plaÊa isplaÊena po satu rada u πest mjeseci koji su prethodili bolovanju, a visina nadoknade iznosi 80 posto utvrene satne osnovice, πto je sve regulirano Zakonom o zdravstvenom osiguranju. Naknada na teret poduzeÊa isplaÊuje se u bruto iznosu, i to 80 posto osnovice po satu za bolesti i 100 posto osnovice po satu ako je u pitanju bolovanje zbog nesreÊe na radu. Naknada bolovanja na teret HZZO-a isplaÊuje se u neto iznosu, i to 80 posto osnovice po satu za bolovanje do 6 mjeseci, 90 posto za bolovanje koje traje viπe od 6 mjeseci, zatim 100 posto osnovice po satu za njegu djeteta od jedne do tri godine starosti te 90 posto za njegu starijeg bolesnog djeteta ili Ëlana obitelji.

Naknade za bolovanje koje idu na teret HZZO-a (osim naknada zbog komplikacija u trudnoÊi i porodiljne naknade) zapravo isplaÊuje poslodavac, a zatim dobiva povrat novca od Zavoda. U sluËaju Podravke, kako smo doznali u raËunovodstvu, proteklih godina HZZO je s velikim zakaπnjenjem refundirao te naknade, ali se sredinom proπle godine situacija promijenila. TrenutaËno, naime, joπ uvijek taj zavod Podravki duguje gotovo osamsto tisuÊa kuna, ali je to znatno manje nego, recimo, u sijeËnju proπle godine, kada je dugovanje bilo dvostruko veÊe. Otprilike na toj razini kretalo se sve do lipnja proπle godine, kada je Zavod Podravki uplatio viπe od milijun kuna i dugovanje sveo na podnoπljivu mjeru.

Naknadu plaÊe za vrijeme bolovanja isplaÊuje poslodavac ako bolovanje traje do 42 dana, a ako se radi o bolovanju zbog nesreÊe na radu tada do kraja bolovanja. U sluËaju da bolovanje traje viπe od 42 dana, naknada plaÊe ide na teret Hrvatskog Konkretan primjer Kako izraËun naknade za bolovanje zavoda za zdravstveno osiguranje, kao i u sluËaju njege bolesnog djeteta izgleda u jednom konkretnom priili Ëlana obitelji, u sluËaju komplika- mjeru? Prema simulaciji koji smo do-

bili iz Sektora za upravljanje plaÊama to izgleda ovako: Pretpostavimo da je zaposlenik bio na bolovanju cijelu veljaËu ove godine, πto Êe reÊi 160 sati. U osnovicu za obraËun uÊi Êe plaÊe isplaÊene u prethodnih πest mjeseci prije tog mjeseca, znaËi plaÊe isplaÊene u razdoblju od kolovoza proπle do sijeËnja ove godine. Ako uzmemo da je zaposlenik u tih πest mjeseci imao prosjeËnu neto plaÊu od oko 1.900 kuna to Êe njegova neto primanja u πest mjeseci iznositi 11.569,22 kune, a bruto 15.736,10 kuna. U tih πest mjeseci zaposlenik je odradio 960 sati, pa se bruto osnovica za obraËun bolovanja na teret poslodavca iznosi 16,39 kuna (15.736,10/960). Do naknade za bolovanje zaposlenika za veljaËu dolazi se zatim mnoæenjem te osnovice s brojem radnih sati u veljaËi (16,39 x 160) i taj se iznos (2.622,40 kuna) umanjuje za 20 posto. Prema toj raËunici, zaposlenik Êe dobiti 2.097,92 kune bruto naknade bolovanja za veljaËu. Da se radi o bolovanju duæem od 42 dana, koje ide na teret HZZO-a, raËunala bi se neto osnovica (12,05 kuna) i neto iznos naknade za bolovanje za veljaËu u tom bi sluËaju bio 1.538,56 kuna.

Ima li bolovanja previπe?

Spomenuli smo kako su u tijeku proπle godine u Podravki u prosjeku dnevno na bolovanju bila 392 zaposlenika. Valja tome dodati kako je manje od polovice tih bolovanja, toËnije 154, iπlo na teret poduzeÊa, dok su naknade za 229 zaposlenika teretile HZZO. To znaËi da veÊi broj ”Podravkaπa” boluje viπe od 42 dana, koristi bolovanje za njegu djeteta, Ëlana obitelji ili pak porodiljni dopust.

Usporedni podaci za sijeËanj ove godine govore kako je doπlo do sma-

3

njenja broja bolovanja jer je u tom mjesecu prosjeËno na bolovanju bilo 356 zaposlenika, od Ëega 127 na teret Podravke i 229 na teret HZZO-a. Ipak, joπ uvijek je na bolovanju svaki dvadeseti zaposlenik Podravke, a stopa bolovanja u Podravki viπa je od prosjeËne takve stope u Republici Hrvatskoj.

Podravci najzdraviji Hrvati!?

Iz statistiËkih podataka Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje moæe se iπËitati kako su Podravci, barem oni zaposleni, najzdraviji stanovnici Republike Hrvatske. Naime, u izvjeπÊu toga zavoda za 1999. godinu, stopa bolovanja u KoprivniËko-kriæevaËkoj æupaniji najniæa je u cijeloj zemlji i tek je neπto viπe od 1 posto zaposlenih statistiËki dnevno na bolovanju. Za usporedbu, u Zagrebu ih je gotovo 5 posto, a u ”najbolesnijem” Splitu 5,6 posto. ProsjeËna stopa bolovanja u Republici Hrvatskoj u 1999. godini iznosila je, prema HZZO-u, 3,36.

BuduÊi da podatke o bolovanju u naπoj æupaniji prikuplja koprivniËki PodruËni ured HZZO-a, o toj temi razgovarali smo s njegovom rukovoditeljicom Senkom Pavlic i medicinskim kontrolorom Zvjezdanom ManagiÊ.

- Recite u kratkim crtama kako je ustrojen PodruËni ured Koprivnica Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje i koji je sve djelokrug njegovih poslova.

Pavlic: Ured ”pokriva” podruËje KoprivniËko-kriæevaËke æupanije i ima ispostave u –urevcu i Kriæevcima.

Jedan veliki segment naπeg posla jest prikupljanje sredstava od obveznika uplate doprinosa, a drugi dio odnosi na kompletno ugovaranje i plaÊanje zdravstvene zaπtite.

- Na koji naËin prikupljate podatke o bolovanjima na podruËju za koje ste nadleæni?

Pavlic: Postoje propisane tiskanice mjeseËnih izvjeπÊa na kojima naπ medicinski kontrolor prati i obrauje i tu se iskazuju stope bolovanja u svojim sastavnim dijelovima.

- ©to predstavlja stopa bolovanja?

Senka Pavlic

Zvjezdana ManagiÊ ManagiÊ: Stopu bolovanja moæe se raπËlaniti na nekoliko podvrsta stopa bolovanja, pa tako zapravo ima viπe stopa bolovanja. Jednom stopom prate se bolovanja do 42 dana, koja idu na teret poduzeÊa, a drugom stopom prate se bolovanja preko 42 dana, koja idu na teret HZZO-a i ona opet u sebi ukljuËuje nekoliko elemenata, poput njege Ëlana obitelji i komplikacija u trudnoÊi i pri porodu. TreÊom stopom pratimo koriπtenje prava na porodiljni i usvojiteljski dopust. Ukupna stopa bolovanja ukljuËuje navedene, a oznaËava broj bolovanja na broj radno aktivnih osiguranika.

- Kako komentirate statistiËki podatak da je stopa bolovanja u naπoj æupaniji najniæa u Ëitavoj Hrvatskoj?

Pavlic: Ranijih godina dosta se socijalnih momenata rjeπavalo putem bolovanja, πto je kod nas u velikoj mjeri eliminirano. Taj podatak je sigurno rezultat rada naπih lijeËnika, ali i rada medicinske kontrole ovog PodruËnog ureda.

naπa posla

Profitni centri onemoguÊuju ”πlepanje” Piπe: Æeljko Kruπelj, gost - kolumnist “VeËernjeg lista”

Zacijelo nije bilo ”Podravkina” poslovodstva koje u svom mandatu nije pribjeglo nekom obliku reorganizacije tvrtke. Iako je smisao nove organizacije uvijek u tome da smanji troπkove i poveÊa efikasnost poslovanja, to mahom nije bio krajnji rezultat unutraπnje preraspodjele obveza i moÊi. Reorganizacije su, naime, veÊinom bile okrenute kadrovskim rjeπenjima, s unaprijed poznatim imenima, a u znatnoj manjoj mjeri promjenama u naËinu funkcioniranja. Zato se dogaalo da su troπkovi poslovanja zapravo i rasli, umjesto da se osjetnije smanjuju.

Stari je direktor, neovisno o njegovu rangu, unatoË spuπtanja na hijerarhijskoj ljestvici, zadræavao svoju raniju plaÊu, a iste su beneficije po dobrim obiËajima zadræavali i njegovi najbliæi suradnici. Novi je, pak, odmah stvarao svoju ekipu, jer bez nje nije mogao garantirati pozitivne

rezultate. Posljedica je toga poveÊanje broja administrativaca, Ëime je ”Podravka” postajala i sve tromijim i skupljim mehanizmom. Sve dok i koprivniËkog giganta nije zahvatio proces tranzicije, koji je sa sobom donio ”surovi kapitalizam”, tim se nelogiËnostima nitko nije posebno zamarao.

Najambicioznija je reorganizacija uslijedila 1997. kad je taj zahtjevni projekt, po preporuci Europske banke, preuzela poznata meunarodna konzultantska tvrtka ADL. Na tim su poslovima mjesecima bili angaæirani cijeli timovi ”Podravkinih” i inozemnih struËnjaka. Krajnji se rezultat tih silnih analiza i prijedloga, moglo se Ëuti, nije bitno razlikovao od onoga πto su ”Podravkaπi” sami znali o svojim problemima i eventualnim rjeπenjima. Najloπije je u svemu tome proπla mesna industrija ”Danica”, koja je s novim savjet-

nicima upala u joπ veÊe dubioze.

ADL-ovo je posredovanje, πto je joπ vaænije, bilo iznimno skupo plaÊeno. Nesluæbeno se govori da je samo na taj ugovor, uz neke popratne troπkove, otiπlo viπe od treÊine kredita πto ga je ”Podravki” tada odobrila Europska banka, za πto je dobila 10 posto povlaπtenih dionica. Sve bi se to moglo nekako podnijetei, buduÊi da je i koriπtenje ADL-ova imena bilo u funkciji proboja na europska træiπta, da se njihov model organizacije tvrtke pokazao dugoroËnim. »injenica da se nedavno potiho krenulo u novu reorganizaciju, potvruje suprotnu tezu. Danas zapravo i nema ”Podravkina” menadæera ”od formata” koji bi ozbiljnije branio ADL-ov ustroj tvrtke.

Iako o tome joπ nije opπirnije elaborirano, bit je najnovije reorganizacije da se poboljπa træiπna efika-

snost tvrtke. U tu Êe svrhu biti oformljeno osam profitnih centara, voenih od isto toliko izvrπnih direktora, koje Êe dodatno kontrolirati Ëlanovi Uprave. Profitni Êe centri, oformljeni po naËelu bliskosti proizvoda, samostalno odgovarati za svoje rezultate. Po prvi Êe se puta, dakle, toËno ustanoviti koji su dijelovi tvrtke doista profitabilni i koliko su sposobni menadæeri koji ih vode. Time Êe nestati unutarnje solidarnosti shvaÊene na dosadaπnji naËin, koja je posebno dolazila do izraæaja u nedostatku informacija o tome koliko je tko pozitivno ili negativno utjecao na rezultat poslovanja. Viπe nema, dakle, ”πlepanja”.

Mnoga pitanja ipak ostaju otvorena. O tome svjedoËi i podatak da je na poslovodstvu bilo viπe alternativnih prijedloga, Ëak i dijametralno suprotnih, a i da su rasprave o njima na trenutke bile vrlo æuËljive. Dru-

gim rijeËima, ako su vegeta, piÊa, voÊe i povrÊe, slatki program, mlinovi, ”Danica” i ostali dijelovi odgovorni za svoj rezultat, onda im je primarni interes da sa sebe u πto veÊoj mjeri skinu troπkove zajedniËkih sluæbi, ali i da neke od sadaπnjih kadrova zamijene onima koje smatraju sposobnijima. ZahvaljujuÊi tome, s jedne strane, moæe nastati osjetni viπak zaposlenih, uz moguÊe ukidanje nekih sluæbi. Istodobno Êe, s druge strane, nedostajati specijalistiËki profil kadrova koji je potreban pojedinom profitnom centru.

Dodatno se pitanje otvara i time πto Êe Ëlanovi Uprave istovremeno biti zaduæeni i za dio proizvodnje i za neka træiπta, pa se moæe dogoditi da u njima samima doe do sukoba interesa u πto ulagati - u poveÊanje postojeÊih proizvodnih kapaciteta, razvoj træiπta ili u nove projekte.

4

Broj 1552 Petak 23. oæujka 2001.

Podravkaπi sudjelovali u jednodnevnom struËnom i poslovnom posjetu tvornici Barilla u Italiji

Jedan dan u carstvu tjestenine cjelokupnog ciklusa hrane, od zrna Piπe: Davor Perkov u poljima do trenutka kada se nae Snimke: ”Turistplus” na tanjuru potroπaËa, za πto se brinu brojni struËnjaci razliËitih proProπle je srijede stotinjak gostiju fila, od agronoma i biologa do iz Hrvatske posjetilo talijanskog i struËnjaka za marketing. svjetskog lidera na træiπtu tjestenine, Barillu. Sudionici u ovom dugo Barilla nekad i danas i briæno pripremanom promotivnoOd male pekare kruha i tjestenistruËnom projektu bili su podijelje- ne, koju je u Parmi 1877. godine ni u 3 grupe: novinari, predstavnici otvorio Pietro Barilla, veÊ 1910. veÊih hrvatskih trgovaËkih kuÊa, godine je u rukama njegovih sinomenadæeri Podravke i gastro-pro- va prerasla u tvornicu u kojoj je motori te naπi vrhunski πefovi kuhi- radilo 80 radnika, dok 1936. ima nja koje je uputila Sekcija gastrono- 700 radnika i proizvodi 8 tona tjema pri HUH-u (Hrvatskoj udruzi stenine odnosno 1,5 tona kruha na hotelijera i restoratera) iz Opatije. dan.Tvrtka je iz godine u godinu Kuriozitet je da je svaka grupa sve viπe rasla da bi 1952. dobila imala razliËit protokol i program reklamni slogan ”S tjesteninom Baposjeta. rilla uvijek je nedjelja”! Godine 1975.

Ljubazni domaÊini iz Barille, roena je glasovita proizvodna lidirektor izvoza i razvoja g. Marco nija Mulino Bianco, a 1991. Barilla Bonatti i direktor za srednju i istoË- kupuje tvrtku Misko, najveÊeg grnu Europu g. Fabio Fabris te glas- Ëkog proizvoaËa tjestenine. Tvrnogovornik tvrtke g. Lamberto Pra- tka je postala pojam svjetske kvaliti sa suradnicima, uloæili su mnogo tete i stoga joj za reklamne kampaentuzijazma i profesionalnosti kako nje nije bilo teπko pridobiti usluge bi ostvarili cilj koji su htjeli postiÊi: slavnih osoba, poput Paula Newupoznati goste s Barillom kao su- mana, Stefana Edberga, Stefi Graf vremenom svjetskom tvrtkom koja ili Alberta Tombe. Danas je obiteljse πiri na nova træiπta (pa tako i u sko carstvo u rukama braÊe Guida, Hrvatskoj) i koja maksimalnu paæ- Luce i Paola koji posjeduju 85 % nju ulaæe u kvalitetu i kontrolu dionica Barille.

Podravkaπi u bijelom - mjere zaπtite u pogonima Barille su rigorozne

Potpisan sporazum o suradnji izmeu Podravke i Suπionice povrÊa iz Vrpolja

DomaÊa sirovina svjetske kvalitete i cijene U utorak su zamjenik predsjednika Podravkine Uprave Æeljko – urina i predsjednica Uprave vrpoljaËke tvrtke Suπionica povrÊa i voÊa d.o.o. Manda CipriÊ u Slavonskom Brodu potpisali sporazum o poslovnoj suradnji tih dviju tvrtki. Tim sporazumom Podravka je iskazala spremnost da u iduÊih pet godina, poËevπi od lipnja ove, preuzme 70 posto suπenog povrÊa koje Êe proizvesti Suπionica iz Vrpolja, uz uvjete odgovarajuÊe kvalitete i cijene. Tom je prigodom Æeljko –urina rekao: - Smatram da je Suπionica dobro ocijenila priliku da preko Podravke

izae u svijet. Podravka je godinama prisutna u svijetu sa svojim proizvodima, prije svega s ”Vegetom”. Upravo taj dio sirovina koji koristimo u proizvodnji ”Vegete” bit Êe zapravo vrata u svijet za Suπionicu. Naπ zajedniËki cilj je da u Suπionici postignemo prije svega dobru kvalitetu sirovina i svjetsku cijenu, jer ispod tih kriterija i Podravka vrlo teπko posluje.

Predvia se da Êe od 760 tona planiranog godiπnjeg kapaciteta vrpoljaËke Suπionice Ëak 660 tona kupovati Podravka, a prve isporuke suπenog povrÊa oËekuju se tijekom ovog ljeta.

neke europske zemlje u kojima posluju Podravka Internationali (npr. SlovaËka).

Kada je rijeË o Hrvatskoj, sadaπnja situacija je takva da Barilla u trgovinama veÊ ima distributera, dok za plasman na gastro-træiπtu æeli suraivati s Podravkom.

StruËnjaci Barille smatraju, naime, da se u naπu zemlju izvozi oko 1000 tona njihove tjestenine i æele proπiriti prodaju na hrvatsko gastro-træiπte. U tom smislu se vode i pregovori s Podravkom za koju u Barilli dræe da ima uvjerljivo najkvalitetnije organiziranu marketinπku i prodajnu gastro-operativu u zemlji.

Gastro-program Barille Meu pedesetak gastro-proizvoda tjestenine poËasno mjesto Golemi silosi u kojima se Ëuva zauzima program Selezione Oro integralna, tvrda pπenica Chef u kojemu je 19 vrsta tjestenine razliËitih dimenzija i oblika koji su najrasprostranjeniji u taliSuradnja Barille i janskim restoranima a posebni su Podravke kako po veliËini pakiranja tako i Poznato je da odnedavno Pod- po osnovnoj znaËajki da se mogu ravka ima status generalnog distri- kuhati dva puta bez da pritom iπta butera proizvoda tvrtke Barilla za izgube na kvaliteti, kompaktnosti Poljsku, a trenutno se radi na pot- ili izgledu. Program Selezione Oro pisivanju sliËnog sporazuma za joπ Chef rezultat je surad-nje Barille s najveÊim meunarodnim struËnja-

cima s poduËja gastronomije i predstavlja tjesteninu koja se proizvodi od zrna najtvre pπenice na svijetu, visokootporna je na kuhanje i nagle razlike u temperaturi te ima izvrsne upijajuÊe odlike sljubljivanja s umacima u tanjuru.

NajveÊi lideri u ovom programu su πpageti i πpagetini u pakiranjima od po 5 kg.

Ono πto u Podravki nazivamo gastro-programom, to u Barilli zovu Foodserviceom. SliËno aktivnostima u naπem Gastrotimu tako i u Barilli kupce obilaze i obrauju poznati kuhari-promotori, dijele se struËne broπure u kojima se istiËu prednosti njihovih proizvoda u odnosu na konkurenciju, kupcima se prema odreenim kriterijima poklanjaju specifiËna sredstva unapreenja prodaje (kuharske kape, pregaËe, vreÊice, dræaËi za jelovnike, posteri i dr.).

U sluËaju povoljnog zavrπetka pregovora, Podravka bi dobila joπ jednu svjetski poznatu marku (brand) kojom bi pred nastupajuÊu turistiËku sezonu kvalitativno popunila svoju gastro-ponudu, prije svega za kupce iz segmenta hotelijerstva i ugostiteljstva i pojaËala image istinske kulinarske institucije.

Barilla u brojkama: - Barilla od 1877.g. proizvodi oko 100 vrsti tjestenine (paπte) - Barillinih 250 vrsta proizvoda (tjestenina, keksi, kolaËi, umaci) prodaje se u viπe od 100 zemalja - Barilla na dan proizvodi 1500 tona tjestenine, πto je treÊina dnevne proizvodnje tjestenine u svijetu - U Italiji Barilla je uvjerljivi lider sa 43% trænog udjela tjestenine - Barilla raspolaæe sa 29 tvornica, (21 u Italiji a ostale u inozemstvu) i zapoπljavaju 8500 radnika - Nekoliko milijuna kokoπi specijalno za Barillu godiπnje snese oko 600 milijuna jaja - U 1999. godini Barilla je prodala 1,2 milijuna tona proizvoda ostvarivπi promet od 4005 milijardi lira

Kalendar Franza Würgela “Vesela djeca” (1933.)

- reklama za Barillu

Susret: Boæena LambreπËak, organizator druπtvene prehrane u Tvornici ”Kalnik”

Kuhanje je - radost U varaædinskom ”Kalniku” imaju jedan od bolje ureenih restorana druπtvene prehrane. Meu nekolicinom zaposlenih zatekli smo i Boæenu LambreπËak, koja obavlja poslove organizatora. U ”Kalniku” je zaposlena oko 14 godina, a posljednjih nekoliko godina je na sadaπnjoj duænosti.

- Nema nas mnogo zaposlenih. U restoranu rade joπ dvije kolegice i jedna u kantini. Izvan sezone radimo u jednoj smjeni. Mala smo tvornica, pa nema baπ tako mnogo posla. TrenutaËno pripremamo hranu za oko 120 ljudi. Hladni obrok se kupuje za novac, dok za topli ljudi daju blokove kaæe Boæena.

U vrijeme kad je cijena bloka za topli obrok bila viπa nego danas u ovom su restoranu pripremali hranu tek za πezdesetak radnika.

- Sad kad je cijena pristupaËnija, ljudi viπe dolaze. To nas raduje. Niπta nam nije teπko, a najsretniji smo kad su oni zadovoljni. Mislim da se na kvalitetu, ali i na kvantitetu hrane

Boæena LambreπËak nitko ne moæe potuæiti. Æene viπe vole pohano i sliËno, dok su muπkarci najviπe zainteresirani za variva, saft...

Jelovnik nastojimo prilagoditi onima koji dolaze na gablec. To nam nije teπko s obzirom na naπe dugogodiπnje iskustvo. Svi koji rade u druπtvenoj prehrani su pravi majstori u svome poslu.

Boæena kaæe da je kuhanje zavoljela joπ od malih nogu. Za nju je pripremanje hrane neπto posebno, jer sva-

ko jelo uvijek ispadne drugaËije.

- Ne mogu vam objasniti πto je uistinu mene privuklo kuhanju. Za to se Ëovjek naprosto treba roditi. Meni nije teπko kuhati na poslu, a potom i kod kuÊe, iako nisam udana. Kuhanje mi priËinjava - radost. Uvijek nastojim isprobati neki novi recept. No, u druπtvenoj prehrani su, naæalost, mnoge stvari u vezi kuhanja ograniËene, dok se drugaËije tim poslom baviti u hotelu, gdje se pripremaju jela i po narudæbi.

U ”Kalniku” veÊinom rade ljudi koji stanuju izvan Varaædina. Jedna od takvih je i naπa sugovornica. Ona svakodnevno dolazi na posao iz Tuæna (jedanaest kilometara).

- Nije mi teπko ni putovati. ObiËno dolazim i odlazim autobusom. Veze su vrlo dobre. Radimo od πest ujutro, a veÊ oko tri sata sam kod kuÊe. InaËe, u ”Kalniku” je zadovoljavajuÊa radna atmosfera. Samo kad bi bilo joπ viπe posla, bilo bi bolje. PlaÊe su relativno male, ali kad ih usporeujemo s onima koje primaju radnici u nekim drugim ovdaπnjim firmama, i po tom pitanju moramo biti zadovoljni - rekla je Boæena LambreπËak.

Ml. P.

Broj 1552 Petak 23. oæujka 2001.

Podravka prvi puta na sajmu u ©vedskoj

Marketinπke novosti iz ”Panonske pivovare”

Vegeta zainteresirala ©veane

Novi koncept, nova boca i nosiljka ”Pana”

U suradnji s viπegodiπnjim distributerom firmom ”Plivit trade” Podravka je sudjelovala na meunarodnom sajmu prehrane ”Elmia Food Mart” koji je od 13. do 15. oæujka odræan u Jönkopingu - gradu na jugu ©vedske. Posjetiteljima i potencijalnim poslovnim partnerima predstavljena je Vegeta i to pod sloganom ”Vegeta - najprodavaniji dodatak jelima u Europi”. Veliki natpis na πtandu zaintrigirao je mno-

ge posjetitelje koji su uzimali uzorke i letke na kojima su bili πtampati recepti prilagoeni πvedskim prehrambenim navikama. Interes su pokazali i predstavnici velikih trgovaËkih lanaca s kojima su obavljeni razgovori, pa je za oËekivati da Êe se osim u ”ICA Kvantumu” - najveÊem πvedskom trgovaËkom lancu - Vegeta uskoro naÊi i na policama drugih supermarketa.

Osim vlasnika ”Plivit tradea” koji

ulaæe velike napore u osvajanje πvedskog træiπta, zadovoljstvo s prvim sudjelovanjem Podravke na sajamskoj priredbi u ovoj zemlji iskazali su i u Podravkinom sektoru prodaje za zapadnu Europu i prekomorske zem-lje te Timu za Vegetu. Zvjezdana ©estak i Mario HudiÊ procjenjuju da Êe sudjelovanje na sajmu doprinijeti rastu prodaje Podravkinih proizvoda u ©vedskoj.

J. L.

Direktor ”Panonske pivovare” Æeljko MarkoviÊ dao ostavku

Novi glavni direktor ”Panonske pivovare” je Ivan GaloviÊ Odlukom Nadzornog odbora ”Panonske pivovare” od 20. oæujka umjesto Æeljka MarkoviÊa na Ëelno mjesto te tvrtke imenovan je Ivan GaloviÊ, dugogodiπnji tehniËki direktor pivovare. ToËnije, od 1982. godine radi u Podravki, a prije devet godina kao diplomirani biotehnolog - pivarska struka dolazi u Panonsku pivovaru. Jedan je od Ëelnih struËnjaka u izgradnji nove pivovare, projekta koji je zasigurno jedan od najmodernijih u ovom dijelu Europe.

Prema reËenom na konferenciji za novinare, odræanoj u srijedu 21. oæujka, dosadaπnji direktor ”Panonske pivovare” Æeljko MarkoviÊ

dao je ostavku iz osobnih razloga.

InaËe, on je kao glavni direktor radio gotovo sedam mjeseci u pivovari i, kao πto je reËeno, ostavka nema nikakve veze s rezultatima poslovanja. DapaËe, Nadzorni odbor je povoljno ocijenio proπlogodiπnje poslovanje Panonske pivovare koja je veÊ dulje vrijeme treÊa u Hrvatskoj meu proizvoaËima piva, a i daljnja strategija poslovanja pivovare dobila je zeleno svjetlo. Takoer, treba istaknuti kako je Panonska pivovara jedina u Hrvatskoj na bijeloj listi - to znaËi da u proizvodnji ne koristi sirovine i organizme koji su podloæni geIvan GaloviÊ netskom inæenjeringu.

A kada govorimo o ovogodiπnjem poslovnom planu, na konferenciji za novinare predstavljen je novi koncept, nova boca 0,50 litara i nosiljka piva ”Pan”.

Svjetski pivarski trendovi kreÊu se prema manje gorkim i laganijim pivama pa je uz novi koncept ”Pana”, nove TV-spotove, lansiran i novi slogan: ”Manje gorËine, viπe vedrine”. Nova, izduæena boca ”Pana”, koja je zasigurno najopremljenija boca na hrvatskom træiπtu, od proπlog tjedna prodaje se u novim nosiljkama koje su vrlo otporne na udarce, a svi kupci tog piva mogu zamijeniti stare za nove boce od 12. oæujka do 12. svibnja ove godine. InaËe, straænja etiketa na boci uz prepoznatljiv palac, moæe se odlijepiti, a na poleini etikete otisnuta je nova nagradna igra ”Pana”. RijeË je o novoj boci u slagalicama te se 6 dijelova te slagalice moraju spojiti. Svaki potroπaË koji poπalje pravilno spojenu slagalicu dobiva nagrade: 4 posebno dizajnirane ”Pan” Ëaπe, 4 podloπka i otvaraË za boce.

Takoer, prema rijeËima novog glasnogovornika ”Panonske pivovare” Albina Samaræije, za svaku kupovinu piva ”Pan” dobiva se i specijalno napravljena ”Pan” vreÊica za noπenje piva.

Na konferenciji za novinare, uz

Zabiljeæeno na Godiπnjoj skupπtini Dobrovoljnog vatrogasnog druπtva”Podravka”

Preventivno djelovanje i omasovljenje Ëlanstva Piπe: Mladen PavkoviÊ - Dobrovoljno vatrogasno druπtvo ”Podravka” zajedno je s radnim kolektivom u ove protekle 54 godine postojanja proπlo razne transformacije.

Usporedno s razvojem i modernizacijom pogona pojavila se i potreba za adekvatnom zaπtitom od poæara, jer su poæari bili Ëesti. U rujnu 1947. na inicijativu Andrije ©poljara osnovano je vatrogasno druπtvo u kojem su od prvog dana djelovali: Zdravko Vidas, Antun MitriËiÊ, Stjepan MihaliÊ, Ana Teler, Ferdo IvanËiÊ, Ivan Hadelan, Josip Galer, –uro Podgorelec, –uro NeæiÊ, Josip Martinez, Mijo SitariÊ, Adam Horvat, Antun MagiÊ, Vilim – udajek i Slavko Golec. Ova skupina djelovala je joπ 1946. kod braÊe Wolf kao postrojba PAZ πto je sliËilo formaciji danaπnje civilne zaπtite. Od te jedinice naslijeena je skromna vatrogasna oprema: nekoliko kanti za vodu, nekoliko lopata i pijuka - Ëime nije bilo nekih velikih moguÊnosti gaπenja poæara. Tek 1951. druπtvo je dobilo svoj peËat pod nazivom Industrijsko dobrovoljno vatrogasno druπtvo ”Podravka” - istaknuto je uz ostalo na Izvjeπtajno - izbornoj godiπnjoj skupπtini DVD-a ”Podravka”, odræane ovih dana.

Ovo druπtvo danas broji oko 120 Ëlanova, a od toga broja 46 ih je u

mirovini. Meu Ëlanovima je i desetak æena, πto je, kako je reËeno, premali broj u odnosu na broj zaposlenih æena u ”Podravki”.

- Dobrovoljno vatrogasno druπtvo, odnosno Sluæba za zaπtitu od poæara raspolaæe s dva navalna i dva kombi vozila te s odgovarajuÊom vatrogasnom opremom - naglasio je tajnik druπtva Zlatko VratiÊ. Od aktivnosti koje provodi Sluæba za zaπtitu od poæara i postrojba DVD-a potrebno je kao najvaæniji oblik aktivnosti istaknuti preventivno djelovanje, a ono se provodi u tri vida: normativne mjere zaπtite od poæara, organizacijske mjere zaπtite od poæara i tehniËke mjere zaπtite od poæara.

Tajnik druπtva pojasnio je da se pod normativnim mjerama podrazumijeva izrada, donoπenje i primjena normativnih akata, kao πto su pravilnici zaπtite od poæara, razna uputstva i drugo.

Pod organizacijskim mjerama velika se vaænost posveÊuje obuci zaposlenika u gaπenju poæara, odnosno upoznavanje s opasnostima od poæara na radnom mjestu. Obuka zaposlenika, ili kako to oni popularno nazivaju, podizanje vatrogasne kulture, kod nas se kontinuirano provodi veÊ viπe od 23 godine. Tijekom svih tih godina nije bilo ni veÊih poæara, a to je rezultat i dobre obuËenosti samih radnika - u protekle Ëetiri godine obuku je proπlo oko 3000 zaposlenika.

- Lani je obavljeno oko dvadeset preventivnih pregleda sa zapisniËkom konstatacijom o naenom stanju te prijedlogom za rjeπenje eventualnih nedostataka. Pod organizacijskim mjerama podrazumijeva se uz ostalo i rad na omasovljenju Ëlanstva DVD-a.

Ovom pitanju i u buduÊnosti treba posvetiti mnogo viπe paænje, pa stoga i ovom prigodom pozivamo sve koji æele biti naπi Ëlanovi da nam se jave.

Naime, zbog odlaska u mirovinu lani nam se priliËno smanjio broj Ëlanova - naglaπeno je na godiπnjoj vatrogasnoj skupπtini.

Kad je bilo rijeËi o tehniËkim mjerama istaknuto je da se pod tim podrazumijeva uvoenje i odræavanje sustava za automatsko otkrivanje i dojavu poæara, Ëemu se posveÊuje osobita paænja.

- Vodimo osobitu brigu o vatrogasnim aparatima za poËetno gaπenje poæara, kojih u poduzeÊu ima oko 3500. Redovno ih pregledavamo. Osim njih, veliku brigu vodimo i o 500 zidnih, 30 nadzemnih i 85 podzemnih hidranata. Postoji i stabilni sustav za gaπenje poæara halonom (u Informatici), dok je u novoj Tvornici ”Vegete” instaliran specijalni sustav u skladiπtima gotove robe. Postavljene su i tzv. vodene zavjese, tako da je u tim nekim vrlo vaænim proizvodnim cjelinama opasnost od poæara svedena na minimum - kazao je VratiÊ.

Na skupπtini smo Ëuli da je tijekom proπle godine u naπoj tvrtki doπlo do tri manja poæara, koja su nastala na rasvjetnim neonskim armaturama. Dva poæara su bila bez πtete, dok je treÊi prouzroËio πtetu od nekoliko tisuÊa kuna.

- Bitno je naglasiti da su sva tri poæara prvo poËeli gasiti sami radnici, πto takoer govori o njihovoj dobroj pripremljenosti i snalaæljivosti.

ReËeno je i to da bez obzira πto tijekom proteklih godina kod nas nije bilo nekih znaËajnijih poæara, nikako ne smije doÊi do opuπtanja, odnosno do uvjerenja kako do njih ne moæe doÊi. Zbog toga je i te kako potrebno i dalje odræavati postignutu razinu zaπtite od poæara. ”Podravkini” su vatrogasci lani sudjelovali i na brojnim natjecanjima, a obnovili su i inicijativu za Susrete vatrogasaca prehrambenih industrija Hrvatske.

- Bili smo domaÊin i 22. susreta vatrogasaca prehrambenih industrija naπe zemlje, a na toj je manifestaciji sudjelovalo dvadesetak ekipa.

Naπi su se vatrogasci pohvalili kako su uspjeli dovrπiti prostor za servisiranje vatrogasnih aparata, a od veÊih zahvata predstoji im sanacija cijelog kroviπta Vatrogasnog centra.

Na kraju skupπtine, kojoj su bili nazoËni i brojni gosti, meu kojima je u ime Uprave ”Podravke” bio i Dragutin Habdija, izabran je novi Upravni i Nadzorni odbor. Za predsjednika Upravnog odbora izabran je Zvonimir Gudan, a za tajnika Zlatko VratiÊ. ZadaÊu zapovjednika obavljat Êe Stjepan Varmuæa, dok Êe njegov zamjenik biti Boæidar Balija. »lanovi Upravnog odbora bit Êe: Stjepan Iπtvan, Josip Zrinski, Branko ©kvorc i Marijan SuËiÊ. U Nadzorni odbor izabrani su: Vladimir Picek, August SokoliÊ i Branko Betlehem.

5

Albin Samaræija prezentira novu bocu piva ”Pan”

veÊ prepoznatljive TV-spotove ”Pan” piva, koji se ”vrte” na televiziji, premijerno je prikazan i TV-spot koji je zaista vrlo dobar i zasigurno Êe pobuditi zanimanje gledatelja tj. potencijalnih potroπaËa ”Pana”.

Inicijativa

Preventivni odmori za branitelje Udruga branitelja, invalida i udovica Domovinskog rata djelatnika ”Podravke” pokrenula je inicijativu o slanju hrvatskih branitelja iz naπe tvrtke na preventivne odmore. Naime, ranije su jednom dijelu naπih zaposlenika bile omoguÊene i ovakve pogodnosti, pa nema razloga da se ova aktivnost ne obnovi, pogotovo za ljude koji su branili zemlju.

Tako je naπa Udruga predloæila Upravi da se branitelje uputi na desetodnevne ili sedmodnevne preventivne odmore u Varaædinske ili Daruvarske toplice, ali i u neka ljeËiliπta na moru.

U ”Podravkinoj” Udruzi istiËu da bi meu prvima trebali iÊi na zasluæene odmore branitelji - dragovoljci iz 1991. godine.

Ml. P.

Obavijest

Prodaja suhog i smrznutog mesa Sluæba za opÊe poslove obavjeπtava zaposlenike Podravke da organizira prodaju suhog mesa, tzv. uskrsni program, te smrznutih proizvoda proizvoaËa Danice d.o.o. - uz moguÊnost plaÊanja u tri rate putem ustega na plaÊi.

Na ponudi su slijedeÊe vrste proizvoda: A) suha svinjska koljenica, paki ranje oko 1 kg, po cijeni od 30,38 kn / kg B) rolana πunka, vakuum pakira nje 1-2 kg, po cijeni od 66,03 kn / kg C) rolana lopatica, vakuum pakira nje 1-2 kg, po cijeni od 60,73 kn/kg D) danburger, pakiranje 3 kg, ci jena 109,43 kn E) ÊevapËiÊi,, pakiranje 3 kg, cije na 117,12 kn F) dansteak, pakiranje 2,94 kg, cijena 105,81 kn Zainteresirani zaposlenici mogu se predbiljeæiti u Sluæbi za opÊe poslove najkasnije do 29. oæujka na tel.

651-781.

Sluæba za opÊe poslove

6

Broj 1552 Petak 23. oæujka 2001.

PoËelo obiljeæavanje 30. obljetnice postojanja Belupa Novost za ljubitelje

SveËana promocija knjige ”Moædani udar” Farmaceutska tvrtka Belupo ove godine slavi 30. obljetnicu svoga postojanja - veliki jubilej koji Êe obiljeæiti nizom zanimljivih dogaaja tijekom Ëitave godine. Prvi u nizu dogaanja kojima Belupo biljeæi svoju obljetnicu su sveËana promocija knjige ”Moædani udar” i koncert ZagrebaËkog puhaËkog ansambla. Promocija je odræana 14. oæujka u atriju Muzeja za umjetnost i obrt u Zagebu te je pobudila veliko zanimanje kako struËne medicinske javnosti tako i glazbene, buduÊi da su izvoena djela Francaixa, Brittena, Hindemitha i JanaËeka.

Svjestan kako je edukacija dio ukupne brige za zdravlje puËanstva, Belupo je izdao knjigu ”Moædani udar - vodiË za bolesnike i njihove obitelji” autorice prof. dr. Vide Demarin, predstojnice Klinike za neurologiju KB ”Sestre milosrdnice” u Zagrebu.

Nastavak je to ulaganja u program EDUKACIJOM DO ZDRAVLJA kojim Belupo æeli potaknuti aktivnu brigu svakog pojedinca o vlastitom zdravlju Ëime se doprinosi spreËavanju moguÊeg nastanka bolesti, smanjenju troπkova lijeËenja te poboljπanju kvalitete æivota.

Naæalost, joπ uvijek i meu zdravstvenim osobljem, a osobito u javnosti prevladava krivo miπljenje da je moædani udar neizbjeæan i neizljeËiv. Upravo zato neophodno je edukacijom putem svih medija objasniti koji su simptomi moædanog udara te πto uËiniti i kamo se uputiti u sluËaju postojanja sumnje na moædani udar. Zbog toga je Belupo izdao knjigu, o Ëemu je na promociji govorila dr. Nevenka KovaË, direktorica Sektora bezreceptnih proizvoda u Belupu. Prof. dr. Vida Demarin istakla je kako moædani udar nije samo zdravstveni problem pojedinca i njegove obitelji, veÊ on ima i ogroman utjecaj na gospodarske i socioekonomske prilike u druπtvu. U veÊini razvijenih zemalja moædani udar (moædana kap) je treÊi uzrok smrti meu odraslom populacijom, nakon srËanih i malignih oboljenja. Svake godine najmanje 2.500.000 osoba u Europi doæivi neku vrstu moædanog udara: njih 75% prvi puta u æivotu. Zadnjih godina primjeÊuje se porast uËestalosti moædanog udara u sve mlaoj, najproduktivnijoj populaciji - 46% bolesnika s moædanim udarom spada u dobnu skupinu od 46 do 59 godina.

Belupo u svom proizvodnom asortimanu ima i preparate koji se preporuËuju u primarnoj i sekundarnoj prevenciji moædanog udara - Omega 3 kapsule i Ginkgo.

Redoviti unos Omega - 3 esencijalnih masnih keselina djeluje zaπtitno na cijeli organizam, a πtite krvoæilni sustav od ateroskleroze te mogu sniziti trigliceride. Za Ginkgo se danas zna da pomaæe odræavanju elastiËnosti krvnih æila, poboljπava protok krvi kroz tkiva, smanjuje moguÊnost stvaranja krvnih ugruπaka i opÊenito poboljπava metabolizam.

Na kraju valja istaknuti da Êe se knjiga ”Moædani udar” besplatno dijeliti pacijentima i udrugama pacijenata.

Z. Kos

knjiga

Bibliobus u Podravki ÆeleÊi pribliæiti knjigu zaposleniku, a da pritom pruæimo moguÊnost πirokog izbora naslova, obavjeπtavamo Podravkaπe koji rade na lokaciji Ulice Ante StarËeviÊa da Êe poËevπi od 30. oæujka 2001. godine svakog petka u vremenu od 9,30 do 11,30 sati dolaziti bibliobus Gradske knjiænice ”Fran GaloviÊ”.

Bibliobus Êe biti parkiran ispred zgrade Informatike, a posudba knjiga bit Êe regulirana na istovjetan naËin kao i posudba iz knjiænice Podravke, dakle besplatno za zaposolenike. Za posudbu knjiga obavezno je predoËenje osobne iskaznice.

Izloæba

Radovan Grgec izlaæe u Zagrebu

Podravkin umirovljenik i Ëlan Likovne sekcije ”Podravka 72” Radovan Grgec sve je aktivniji na likovnom planu otkako je od 1997. u mirovini u posljednje Ëetiri godine organizirao je Ëak 11 samostalnih izloæbi, dok ih je prije toga imao samo Ëetiri.

Posljednje dvije samostalne izloæbe imao je u Zagrebu, i to od 20. veljaËe do 8. oæujka u Europskom domu, a od 12. oæujka do 12. travnja izlaæe u izloæbenom prostoru dioniËkog druπtva ”Pluto”, gdje je izloæbu otvorio direktor te tvrtke dipl. inæ. Ante Mandac. Na ove dvije izloæbe izloæio je po dvadesetak slika (ulja na staklu) nastalih u posljednjih nekoliko godina.

Predgovor katalogu za ove dvije izloæbe napisao je prof. Stanko ©poljariÊ, kustos UmjetniËkog paNa slici: Sa sveËane promocije knjige ”Moædani udar” viljona u Zagrebu.

LijeËnik za vas

Kako izbjeÊi moædani udar?

Piπe: dr. Ivo Belan

Poznavati rane upozoravajuÊe simptome moæe pomoÊi da se sprijeËi razorni napad

vnih æila mogu postati tako debele da potpuno prekinu cirkulaciju krvi. U oko 15 posto moædanih udara slabaπna stijenka krvnih æila u mozgu pukne i na taj naËin doe do krvarenja u mozgu.

Moæe li se sprijeËiti moædani Premda se pojava moædanog udara udar?

Ëesto povezuje sa starijim ljudima, statistike pokazuju da je gotovo jedna treÊina ærtava mlaa od 65 godina.

UËestalost smrtnosti pala je za 40 posto u zadnjih 20 godina, zahvaljujuÊi boljim dijagnostiËkim moguÊnostima i djelotvornijim lijekovima, meutim moædani udar joπ je uvijek visoko na listi ”ubojica”.

Moædani udar nastaje kada dotok krvi, krvna cirkulacija, u nekom dijelu mozga prestane. Stanice mozga u tom podruËju gube svoj izvor hrane i energije i unutar par minuta poËinju umirati. Sve ovo moæe se dogoditi na nekoliko naËina, ali u veÊini sluËajeva krvne æile koje vode prema mozgu prvo se suzuju zbog naslaga kolesterola i drugih masnoÊa u njima. Tada se na tim suæenjima moæe stvoriti krvni ugruπak, koji se otkine i putuje s krvlju i onda zaËepi neku veÊ suæenu æilu ili neku drugu u mozgu. Masne naslage na stijenci kr-

- Apsolutno - kaæe jedan neurolog u Bostonu. - Prva linija obrane je kontrola krvnog tlaka. Stalna hipertenzija vodi prema aterosklerozi. Puπenje, debljina i prehrana bogata kolesterolom ubrzava taj opasan proces. Stoga je savjet tog neurologa: - Kontrolirajte svoj krvni tlak, struËno barem jednom godiπnje i ako je iznad normalnog, slijedite upute svog lijeËnika. Ovo moæe znaËiti samo promjenu u prehrani - obiËno restrikciju soli i æivotinjskih masnoÊa - skupa s gubitkom prekomjerne tjelesne teæine i viπe tjelovjeæbe. U drugim sluËajevima bit Êe potrebno ukljuËiti lijekove protiv hipertenzije.

Premda se u nekim sluËajevima moædani udar pojavi bez prethodne najave, u velikom postotku sluËajeva prethode mu upozoravajuÊi simptomi. Meu te simptome spadaju: 1. Utrnulost, zujanje u uπima ili slabost. Ti se znakovi mogu javiti u

ruci, nozi ili na jednoj strani lica i oni ukazuju na smanjenu krvnu cirkulaciju u odreenim podruËjima mozga.

2. Privremena sljepoÊa. Taj simptom moæe trajati samo nekoliko sekundi ili minuta, ali ga se ne smije ignorirati. On Ëesto upozorava na ozbiljno suæenje arterija koje vode prema mozgu.

3. Privremena poteπkoÊa u govoru. Tu poteπkoÊu neki pacijenti opisuju ”kao da su mi usta puna vune”.

4. Vrtoglavica, teturanje ili iznenadni padovi. Ovi simptomi mogu biti udruæeni s dvostrukim slikama u vidnom polju.

Dok su ova Ëetiri simptoma najËeπÊi rani, upozoravajuÊi znaci, postoje i drugi simptomi: neobiËno jake glavobolje, pospanost, muËnima i povraÊanje; iznenadne promjene liËnosti, oπteÊeno prosuivanje ili neuobiËajena zaboravljivost. Kad bilo πto od toga Ëovjek osjeti, najbolje rjeπenje je hitan odlazak lijeËniku.

Upoznati svog lijeËnika s uoËenim simptomima, obavljati redovnu kontrolu krvnog tlaka, razumno se hraniti, redovno tjelesno vjeæbati, ne puπiti i umjereno troπiti alkohol - dobar je put da znaËajno smanjite rizik od moædanog udara u punom obliku.

Hrana i lijek

Kupus Piπe: mr. Zlata VuceliÊ Svijest o tome da prehrana utjeËe na zdravlje sve viπe jaËa i to ne samo kod nutricionista i prehrambenih znanstvenika veÊ i u prehrambenoj industriji i πto je najznaËajnije - kod potroπaËa. Danas raspolaæemo sa sve viπe podataka o ljekovitom djelovanju tvari koje se nalaze u hrani. Kupus (Brassica oleracea) je uobiËajena æiveæna namirnica u cijelom svijetu koja ima hranjivu i ljekovitu snagu, πto je potvreno i u tradicionalnoj medicini.

Zato ne iznenauje da je zadnjih godina s kupusom izvrπen impresivan broj medicinskih istraæivanja.

Divlji kupus bio je hrana prastanovnika europskog obalnog podruËja. Stari EgipÊani nisu poznavali kupus, a u GrËkoj se kao hrana spominje tek u Ëetvrtom stoljeÊu prije roenja Krista. Katon stariji (200 god. p.n.e.) piπe o kupusu i daje Ëitav niz uputa o njegovim kulinarskim i ljekovitim svojstvima. Interesantno je spomenuti da stari Grci i Rimljani nisu poznavali danaπnji postupak kiseljenja kupusa. Oni su glavice kupusa posipavali solju, prelijevali octom i spremali u glinene posude. Danaπnji postupak kiseljenja kupusa fermentacijom potjeËe od starih Slavena.

Kupus, bijeli ili crveni, svjeæi ili kiseli, niskokaloriËna je namirnica. U 100 g ima samo 19 do 25 kcal (80-105 kJ), malo bjelanËevina (1,5-2%), masnoÊa (0,1-0,2%), ugljkohidrata (2,5-5,%) i mnogo celuloze. Kupus je bogat mineralnim tvarima, naroËito kalijem (bijeli kupus sadræi 233 mg, a crveni 267 mg). Sadræi i æeljezo, magnezij, kalcij, natrij, sumpor i dr. Po sadræaju vitamina C moæe se mjeriti s limunom i naranËom (100 g sadræi oko 50 mg). U mnogim ruralnim krajevima kiseli kupus je u zimskom razdoblju gotovo jedini izvor vitamina C. AnemiËne osobe moraju obilato jesti kupus. Naime, kupus osim æeljeza sadræi zelenu boju klorofil, koja je ”zelena krv” biljaka, a kemijski je gotovo identiËna crvenoj boji ljudske krvi, hemoglobinu.

Dokazano je da kupus sadræi ljekovite tvari (mucilogene tvari) koje su vrlo sliËne onima πto ih izluËuje ljudska mukozna membrana æeluca i crijeva a koja ima ulogu da πtiti sluzokoæu æeluca i crijeva. To je potvreno i u puËkoj medicini gdje se preporuËuje sa svjeæim sokom od kupusa ili zgnjeËenim listovima lijeËiti æeluËane tegobe, Ëir na æelucu i upalu crijeva. OtkrivaË te tvari, Cheney, nazvao ju je protuulkusni faktor ili vitamin U. Ljekovitost svjeæeg soka od kupusa potvrena je kliniËkim studijama koje su provedene u nekim sjevernoameriËkim i πvicarskim bolnicama gdje su bolesnicima sa Ëirom ili upalom tankog ili debelog crijeva davali 1 litru soka od svjeæeg kupusa i pratili tijek bolesti rendgenski. Ovim ljekovitim kurama postigli su dobre rezultate. Vitamin U nalazi se i u drugom zelenom povrÊu, ali ga u kupusu ima najviπe.

Kupus pripada porodici Cruciferae, za koje je dokazano da sadræe tvari koje smanjuju rizik nastajanja raka. To potvruju rezultati studija na populacijama koje su jele najviπe kupusa i kod kojih je bilo najmanje pojave raka. To potvruju i pokusi sa æivotinjama.

Gvinejski praπËiÊi bili su hranjeni sa svjeæim kupusom izrezanim na kockice i zatim im je cijelo tijelo bilo izloæeno zraËenju. »ak 50% æivotinja koje su jele kupus je preæivjelo, za razliku od onih koje nisu jele kupus one su u roku od 15 dana sve uginule. Zato znanstvenici vjeruju da obilno jedenje kupusa moæe pomoÊi onima koji su izloæeni raznim vrstama zraËenja (radioaktivno, ultravioletno sunËano ili rendgensko zraËenje).

Dokazano je da kupus sadræi ljekovite spojeve koji zaπtitno djeluju protiv raka. Tako je dokazano, na primjer, da spoj indol-3-karbinol iz kupusa smanjuje djelovanje hormona estrogena a time i smanjuje rizik nastajanja raka dojke i maternice (hormonalno ovisne vrste raka). U puËkoj medicini se listovi kupusa koriste za lijeËenje rana koje sporo zacjeljuju, opeklina i upala korijena noktiju. Na oboljela mjesta se stavlja izgnjeËeni list kupusa kojemu je uklonjeno glavno rebro lista, a izmeu izmjena lista oboljelo mjesto se ispire Ëajem od kamilice. Danas, u doba antibiotika, takvo lijeËenje se smatra Ëudnim, no puk ga ipak provodi i to dosta uspjeπno.

VeÊina znanstvenih istraæivanja obavljana je sa svjeæim kupusom, no ista ljekovitost je dokazana i kod nekuhanog kiselog kupusa, Ëime se potvruje staro puËko pravilo da je zdravo jesti sirovi kiseli kupus i piti rasol od kiselog kupusa. Kiseli kupus, osim toga, povoljno utjeËe na probavu, jer poboljπava rad korisnih bakterija u crijevima. Sok od kupusa pomijeπan s drugim povrtnim sokovima (mrkva, repa) ili voÊnim sokovima veoma je zdravi i ukusni napitak. Pri tome treba napomenuti da je najbolje piti svjeæe ispreπani sok a ne ostavljati ga u hladnjaku za drugi dan ili ga pak zagrijavati. U toku duæeg skladiπtenja ili kuhanja te se ljekovite tvari, a naroËito vitamin C, razgrauju.

Dokazano je da antikancerozne tvari pri kuhanju djelomiËno prelaze u vodu u kojoj smo kuhali kupus, stoga se ne preporuËuje tu tekuÊinu bacati. Zato je kupus bolje kuhati u πto je moguÊe manje vode, πto kraÊe vrijeme i na πto niæoj temperaturi. Te ljekovite tvari u kupusu Êe se najbolje saËuvati ako ga skladiπtimo na +4 stupnja Celzijusa.

Druπtvena prehrana

Jelovnik 26. 3. ponedjeljak: - Varivo grah s kiselom repom, kuhana svinjetina 27. 3. utorak:

- PileÊi paprikaπ, salata,

28. 3. srijeda:

- Sarma, krumpir pire, banana

29. 3. Ëetvrtak:

- PeËena svinjetina, hajdinska kaπa, salata

30. 3. petak:

- Præeni πaran, slani krumpir, salata

NOVINE DIONI»KOG DRU©TVA PODRAVKA OsnivaË i izdavaË: PODRAVKA, prehrambena industrija, d.d. Koprivnica Direktorica Sluæbe za interno komuniciranje: Jadranka Lakuπ Glavni i odgovorni urednik: Branko Peroπ Redakcija lista: Boris Fabijanec, Mladen PavkoviÊ, Branko Peroπ, Slavko PetriÊ i Hrvoje ©labek Fotograf: Nikola Wolf GrafiËki dizajn: Jana i Ivana Æiljak, FotoSoft

GrafiËko ureenje: Vanesa GrgiÊ Tisak: KoprivniËka Tiskarnica d.o.o.

Koprivnica Naklada: 8300 primjeraka List izlazi svakog petka i primaju ga svi radnici besplatno.

Adresa uredniπtva: Ulica Ante StarËeviÊa 32, 48000 Koprivnica Telefoni - direktni: 651-505 (urednik) i 651-503 (novinari) Faks: 621-061 e-mail: novine@podravka.hr

Broj 1552 Petak 23. oæujka 2001.

Sport

Prva hrvatska nogometna liga - 22. kolo

Prva hrvatska rukometna liga - 15. kolo

Iznenaenje u Splitu KALTENBERG - PODRAVKA VEGETA 26:26 (14:11) Piπe: Boris Fabijanec Nakon dugog niza nepobjedivosti u domaÊem prvenstvu te superiornosti protiv hrvatskih rukometnih klubova, u Splitu se dogodilo iznenaenje.

Naime, veÊ tradicionalno optimistiËki raspoloæeno struËno vodstvo KoprivniËanki zasigurno nije niti u snu mislilo o ”Ëupanju” boda protiv mlade i perspektivne ekipe splitskog Kaltenberga. No, ta splitska senzacija zapravo je realan odnos snaga na parketu, jer su rukometaπice Kaltenberga nadmaπile svoje moguÊnosti, motivirane time πto igraju protiv viπestrukih prvakinja Hrvatske. Pruæile su maksimum, a imale su, naravno, i veliku podrπku uvijek vatrenih navijaËa.

VeÊ na poËetku susreta vidjelo se da KoprivniËanke nemaju svoj dan, a SpliÊanke to viπe nego dobro koriste i gotovo cijelo prvo poluvrijeme vode. U drugo poluvrijeme ulaze s tri gola razlike. Podravkaπice se bude, postiæu seriju od pet golova i prelaze u vodstvo. Potom se rezultat mijenja iz minute u minutu, gol razlike za

7

svaku ekipu, da bi odluka pala u dramatiËnoj zavrπnici, kada pet sekundi prije kraja rukometaπica Kaltenberga Goranka AnteriÊ izjednaËuje. Mogle su KoprivniËanke odnijeti i oba boda iz Splita, ali u zavrπnici je nedostajalo koncentracije u obrani. Naravno, nakon utakmice veliko slavlje SpliÊanki, jer se ne dogaa svakog dana da se prvakinjama Hrvatske oduzme bod. UnatoË tome πto je prekinut uspjeπan niz nepobjedivosti KoprivniËanki, i dalje su rukometaπice Podravke Vegete nedodirljivo prve u prvenstvu.

Koji su razlozi neoËekivane podjele bodova u Splitu? O tome najviπe zna trener KoprivniËanki Ivica Pal, ali mora se priznati da nakon vrlo napornih utakmica u Kupu EHF-a rukometaπice Podravke Vegete ipak zasluæuju malo odmora, jer pred njima je polufinale tog Kupa. Osim toga, superiornost u domaÊem prvenstvu zasigurno ne moæe motivirati KoprivniËanke da na svakoj domaÊoj utakmici pruæe maksimum. Uostalom, moæda je i dobro πto su SpliÊanke uzele bod

Hrvatsko rukometno prvenstvo kadetkinja

Da je bilo viπe sportske sreÊe...

naπim rukometaπicama, jer time su pokazale da se htijenjem i maksimalnom borbenoπÊu ipak moæe kolikotoliko parirati najboljem æenskom HRVATSKI DRAGOVOLJAC - SLAVEN BELUPO 1:1 (0:1) hrvatskom rukometnom klubu.

U Splitu su za Podravku Vegetu Piπe: Boris Fabijanec igrale: StanËin, Vresk, PopoviÊ 2, PerËulija 1, Pensa, PalËiÊ 7, Hodak 3, UnatoË tome πto je utakmica u prvaka. Atmosfera u klubu je sjajna, »uljak 4 (2), Mihoci 4 (1), Hrg 5, zagrebaËkom Sigetu poËela prigo- a posebice raduju izjave trenera Sirovec, JuriÊ i KnezoviÊ. dom domaÊina, nogometaπi Slaven Varteksa Ivana KataliniÊa i Zagreba Belupa vrlo brzo konce igre stavlja- Branka KaraËiÊa - dakle klubova ju u svoje noge πto dokazuje i koji se sa Slaven Belupom nalaze u Poziv navijaËima vodstvo u 17. minuti. JurËec oduzi- tzv. donjem dijelu tablice Lige za Rukometnog kluba ma loptu Kiseljaku, nabacuje pre- prvaka - kako su KoprivniËanci fama PerkoviÊu koji pogaa okvir voriti u nastavku natjecanja. PriliPodravka Vegeta vrata domaÊina, ali odbijenu loptu Ëno su hvalili stabilnost i ujednaËeRukometaπice Podravke Vegete igrat Srebrenko Posavec πalje u mreæu nost forme ekipe Slaven Belupa Êe prvu utakmicu polufinala Kupa nemoÊnog domaÊeg vratara »avli- koja tek uz neke male izmjene veÊ EHF-a u nedjelju 1. travnja, s poËet- na. Vodstvo KoprivniËancima daje dvije godine ima standardnu postakom u 11 sati, u Pragu protiv Ëeπke krila, ali opet se ponavlja veÊ zabri- vu. Lijepo je Ëuti hvalospjeve, ali Slavije. VjerujuÊi u tradicionalnu veli- njavajuÊa neefikasnost. KaciÊ, Po- tek prava iskuπenja predstoje. ku podrπku koprivniËkih navijaËa, Ru- savec i JurËec ostat Êe zapisani tek Naime, osnovni cilj KoprivniËanaca kometni klub Podravka Vegeta pozi- kao moguÊi egzekutori Hrvatskog je ovogodiπnji izlazak na europsku va sve zainteresirane da se pridruæe dragovoljca u prvom poluvremenu. scenu, za πto - prema do sada prikanaπim rukometaπicama u joπ jednom Drugo poluvrijeme - druga slika. zanoj igri i potencijalima ostalih europskom pohodu. Prijave na broj DomaÊini se bude, postaju sve opa- protivnika - Slaven Belupo ima objetelefona 622-583 prima gospodin Tka- sniji i veÊ u 46. minuti LovrekoviÊ ktivne πanse. Financijska stabilnost lec, a autobusi za Prag kreÊu 31. pogaa mreæu Solomuna. Potom kluba, dobra forma igraËa, odliËna oæujka u 22 sata s parkiraliπta kraj joπ nekoliko prigoda Hrvatskog dra- atmosfera u klubu i snaæna volja za Doma Slavena. govoljca koje ostaju neiskoriπtene, uspjehom postoje, ali struËno vodOdazovite se u πto veÊem broju, jer πto zbog nepreciznosti domaÊih na- stvo, posebice trener Mladen Franzajedno smo jaËi! padaËa, πto zbog dobrih i pravovre- ËiÊ, morat Êe vrlo brzo i uËinkovito menih obrana vratara Slaven Belu- sanirati najveÊu ovoproljetnu ranu pa Solomuna. Tek oko 60. minute Slavenaπa - neefikasnost. Naime, bude se u ovom nastavku proljet- krajnje je vrijeme da se ”trgnu” nanog prvenstva priliËno uspavani na- padaËi Slaven Belupa, posebice najpadaËi Slaven Belupa JurËec i Do- bolji strijelac prvenstva Dodik. Nije dik, ali veÊ po ustaljenom obiËaju - da se deËki ne trude, ali bez obzira neefikasno. Na kraju, podjela bo- πto je Slaven Belupo poznat po kiÊ, VajdiÊ, GaloviÊ, Prugove- dova u zagrebaËkom Sigetu zapratome kako ga zaobilazi sportska Ëki, SaboliÊ, BaniËek i GolubiÊ. vo je realan odnos snaga na terenu, sreÊa, taj moguÊi hendikep treba Za najbolju vratarku dræavnog svakoj ekipi po jedno poluvrijeme. suzbiti znanjem i htijenjem. Prigoprvenstva proglaπena je PodravZa Slaven Belupo igrali su: Solo- du da to pokaæu Slaven Belupo kaπica Irena SaboliÊ.

B. F. mun, S. Boπnjak, Crnac, KaciÊ, Br- imat Êe uskoro na gostovanju protiv gles, Muæek (od 66. Bisaku), Feren- Osijeka koji je prema dosad vieËina, Posavec, PerkoviÊ (od 80. Baj- nom u vrlo velikom padu forme, Sportski ribolovni klub siÊ), JurËec i Dodik. posebice nakon izgubljenih bodoSlaven Belupo nije izgubio veÊ va u Gradskom vrtu protiv iznenaPodravka sedam kola, plasirao se u gornji ujuÊe dobre, ali ipak posljednje dom, toËnije u doigravanje u Ligi za plasirane Marsonije.

Kadetkinje Podravke prvakinje Hrvatske U Solinu je od 15. do 18. oæujka odræano hrvatsko rukometno prvenstvo kadetkinja. U jakoj konkurenciji mlade rukometaπice Podravke osvojile su prvo mjesto, a da su s pravom bile favoritkinje prvenstva pokazuju i postignuti rezultati. Uvjerljivo su pobijedile ZveËevo iz Poæege 25:12, zatim ekipu Sinja 23:20, varaædinsku Koku 15:13, Sesvete 16:15, Lokomotivu 13:10, a poraæene su samo od rukometaπica Jadrana iz Rijeke 17:11. U finalnom susretu prvenstva KoprivniËanke su u uzbudljivoj i neizvjesnoj utakmici pobijedile domaÊu ekipu Piaggio Vranjica sa 14:12. TreÊe mjesto osvojila je zagrebaËka Lokomotiva, a Ëetvrta je ekipa Sinja.

Pod struËnim vodstvom trene-

ra Miroslava StoiljkoviÊa za Podravku su na dræavnom prvenstvu nastupile kadetkinje: KiËinbaÊi, Skrt, BariÊ, Horvat, Musa, ImbriπiÊ-Maer, KoπËak, Pe-

Tradicionalna radna akcija

Na jezeru ©oderica kod RibiËkog doma (barake) organizirat Êe se u subotu 31. oæujka, s poËetkom u 9 sati, radna akcija ËiπÊenja okoliπa te se pozivaju ribiËi da dou na radnu akciju (s odgovarajuÊim alatom). Za Irena SaboliÊ - najbolja vratarka na sve sudionike akcije organizatori su prvenstvu kadetkinja u rukometu osigurali hranu i piÊe

Prva A liga kuglaËica

”Razbilo” ih Jedinstvo JEDINSTVO - PODRAVKA 7:1 2551:2520 Piπe: Æeljko ©emper U 20. kolu prvenstva Hrvatske kuglaËice Podravke izgubile su u Zagrebu protiv ekipe Jedinstva rezultatom 7:1. Visok poraz rezultat je ne toliko slabe igre koliko neprilagodbe zaista Ëudnim putanjama staza kuglane u Sutinskim vrelima. DomaÊin je odigrao odliËno, iskoristio domaÊi teren na kojem Ëesto ”padaju glave” favorita. Tako je tu pao i Osijek, Rijeka se provukla, dok Zagreb tek dolazi, a Podravka je teπko stradala. Jedinstvo je stalno peta ekipa prvenstva, a polovinom jeseni bili su vodeÊi sastav lige.

Podravkaπice su pak viπe razmiπljale

o tome hoÊe li Zagreb ili Rijeka ostaviti bodove na gostovanju, a zaboravile su da, æele li biti druge i izboriti Europu, moraju dobiti zadnja dva susreta. Ne moæe se reÊi da se nisu borile, ali za pobjedu na takvoj kuglani samo to nije bilo dovoljno. Nije bilo dovoljno koncentracije - Marini MikloπiÊ je ”iscurilo” vrijeme, nije stigla baciti zadnja dva hica, a poen je bio u ruci. Prosjek ekipe od 420 Ëunjeva nije ni tako loπ za takvu kuglanu, ali treba znati da ga je ”navukla” Marija Zver, najbolja igraËica susreta. Sruπila je 464 Ëunja i jedina je uspjela ”proËitati” Ëudne putanje na stazama kuglane u Sutinskim vrelima. Kakva je to

kuglana, najbolje govori izjava Æeljke Orehovec, igraËice lige u proπlom prvenstvu: ”Ne sjeÊam se kad sam se toliko namuËila da bih sruπila mizeriju od 413 Ëunjeva. NavlaËim kuglu na lijevo, a ona skrene u desno. »unjevi su dosta izlizani, pa ostaju nevjerojatne pozicije... Jedva Ëekam da sve ovo zavrπi, jer uz koljeno - sada sam joπ povrijedila i gleæanj”.

Dva kola prije kraja ljestvica izgleda ovako: 1. Rijeka 29 bodova, 2. Zagreb 28 3. Osijek 27, a ovim porazom Podravka je s drugog mjesta pala na Ëetvrto sa 26 bodova. U subotu u Koprivnici gostuje Mlaka iz Rijeke a susret se igra u 15,30 sati.

Rezultati: SelimoviÊ - Æunek 1:0 (433:426), Kopecki - VuËiÊ 1:0 (430:418), RadojeviÊ - Picer 1:0 (410:399), Gerenir - MikloπiÊ 1:0 (404:400), Matun - Orehovec 1:0 (440:413), RomiÊ - Zver 0:1 (434:464).

Karate - dræavno prvenstvo za uËenike i mlae kadete

Marko Lopatnik treÊi U Zagrebu je nedavno odræano dræavno karate prvenstvo za uËenike i mlae kadete. Na natjecanju je sudjelovalo viπe od 400 natjecatelja iz sedamdeset klubova, a meu njima i karatisti Podrake. Po tradiciji, naπi najmlai karatisti ni ovaj se puta nisu vratili praznih ruku. U kategoriji mlaih kadeta Marko Lopatnik je u teæinskoj skupini do 44 kg zauzeo 3. mjesto dok je u kategoriji uËenika u istoj teæinskoj skupini Boris BarËanec podijelio 4-6 mjesta.

Prva B liga kuglaËica

Druga liga sjever kuglaËa

Minimalno, Maksimalno i ali zasluæeno odgovorno MOSLAVINA - BELMA 3:5 2262:2324

PODRAVKA - ZANATLIJA 8:0 5462:5013

KuglaËice Belme nastavile su svoj pobjedniËki niz i na teπkom gostovanju u Kutini. Minimalno 5:3 pobijedile su ekipu Moslavine, a razlika u ukupnom zbroju Ëunjeva je 62 u njihovu korist. Nakon 1:1 u prvom paru, Belmice su u drugom iskoristile slabo izdanje domaÊih, povele s 3:1 i stekle nedostiæna 102 Ëunja prednosti, πto je na kraju i odluËilo pobjednika. Na teπkoj kuglani Belmice su se odliËno snaπle i ostvarile zasluæenu pobjedu. Najbolja igraËica susreta bila je Melita Horvat sa 417 Ëunjeva.

Rezultati: KuπeniÊ 390, DuπiÊ 381, Paπica 383, Horvat 417, HirjaniÊ 360, Milas 393.

Iako ih kvaliteta protivnika nije mogla motivirati, kuglaËi Podravke odliËnom igrom pobijedili su momËad Zanatlije iz »akovca rezultatom 8:0. Podravkaπi su deklasirali goste, odigrali sjajno, πto pokazuje i prosjek ekipe od 910 Ëunjeva. Pokazali su da znaju i mogu, vraÊaju se u dobru formu prije odluËujuÊih susreta u borbi za prvo mjesto. VeÊ tradicionalno, najbolji igraË utakmice bio je Zdravko VuËiÊ sa 989 sruπenih Ëunjeva.

Rezultati: VuËiÊ 989, BakaË 954, Troπelj 893, Gregurina 877, ©tefoiÊ 868, GroπaniÊ 881.

8

Broj 1552 Petak 23. oæujka 2001.

Zavrπena nagradna igra ”Podravka Ëaj - najbolji prijatelj”

Prva MariËina nagrada UobiËajena reËenica kod dodjele raz-liËitih nagrada i priznanja - ”Nagrada je doπla u prave ruke”, u sluËaju Marice Soline doista odiπe pravom vrijednoπÊu i istinom. Jer,

Nagradna igra Uæivajte u novim okusima Fant umaka, pogodite njihove nazive i bez po muke osvojite neku od vrijednih nagrada:

Ëaj - najbolji prijatelj”. Njena radost πto je upravo njoj pripao servis πalica za Ëaj bila je joπ veÊa kada je saznala da su joj u Timu za voÊe, snack i Ëaj pripremili i poklonpaket svih Podravkinih Ëajeva.

- Doista sam jako iznenaena πto sam dobila glavnu nagradu, jer nemam baπ naviku sudjelovanja u nagradnim igrama. Za ovu sam se odluËila zato jer moji deËki (dva sina i muæ) oboæavaju Podravkine Ëajeve, puno ih troπimo, imala sam dosta kutija, pa sam, eto, probala i uspjela. Moje kolegice na poslu tvrde da su mi one donijele sreÊu, pa Êu dio nagrade morati podijeliti s njima - rekla nam je Marica Solina.

Ona trenutno radi u Tvornici linolade gdje je upuÊena s Koktela na ispomoÊ. Zadovoljna je poslom i skromno nakon gotovo 25 godina Na slici: voditeljica Tima Nevenka MariÊ sa zadovoljstvom predaje provedenih u Podravki kaæe: - Najpoklon Marici Solina vaænije je da imamo gdje raditi. ova jednostavna i vrijedna radnica Podravke nikada nije dobila neku nagradu, a oboæava Ëajeve pa je baπ prava osoba za super nagradu u zavrπenoj nagradnoj igri ”Podravka

KUHANJE BEZ PO MUKE !

Nagradno pitanje 1. kola: Koji fant umak uz okus πumskih gljiva sadræi i aromu borovnice ?

Fant . . . . . . . umak

Gastro-tim poklanja kupcima specifiËna sredstva unapreenja prodaje - komplete radne odjeÊe za profesionalne kuhare

Podravkin znak na srcima hrvatskih kuhara U dinamiËnoj i neizvjesnoj utrci s konkurencijom ”Podravka” se za naklonost hrvatskih gastro-kupaca ne natjeËe samo kvalitetom svojih proizvoda, atraktivnim pakiranjima, odgovarajuÊom politikom cijena ili npr. izgradnjom optimalne organizacije gastro-prodaje i distribucije, veÊ i marketinπke aktivnosti, za razliku od onih u maloprodaji, na ovom segmentu træiπta poprimaju potpuno drukËije vidove i oblike: struËne prezentacije, svakodnevne praktiËne demonstracije na mjestima potroπnje (kuhinjama!), seminari za kuhare, pa izmeu ostaloga i specifiËna sredstva unapreenja prodaje tzv.

UP materijal uporabne vrijednosti za kupce. ©ef kuhinje Hotela ”Esplanade” u VeÊ treÊu poslovnu godinu u Zagrebu Ivica ©truml s kolegicom marketinπkom budæetu Gastro-tiu novom radnom ruhu s logotima jedan dio planiranih ulaganja pom ”Podravka Gastro” odnosi se na nabavku kuharskih kompleta radne odjeÊe s logoti- ma poklanjaju gastro-kup-cima pom ”Podravka gastro” (bluze, hla- (veliËina prodaje, kategorija objeËe, pregaËe, marame, kape, maji- kta, πirina asortimana i dr.).

Ovakva vrsta marketinπkih sredce) koji se po odreenim kriteriji-

stava pokazala je maksimalnu uËinkovitost: s jedne strane kupac ga doæivljava kao iskrenu brigu naπeg koncerna za smanjenje njegovih troπkova (nabave radne odjeÊe) te svojevrsni gest zahvale Podravke za viπegodiπnju poslovnu lojalnost; s druge strane Podravka konkretno pokazuje da zna adekvatno nagraditi svoje kupce i pomoÊi im u naporima za profitabilnijim poslovanjem, a tu je i te kako vaæan promidæbeni aspekt za naπu tvrtku.

Na nedavno odræanom sajmu GAST 2001. u Splitu, Gastro-tim je isporuËio komplete radne odjeÊe za 30-ak kuhara i kuharica specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju “Biokovka” u Makarskoj, dok je zagrebaËkom hotelu ”Esplanade” predana donacija kuharske odjeÊe kao svojevrsna nagrada Podravke njihovom restoranu Taverna - Croatica - najboljem u Zagrebu u 2000. godini prema tradicionalnoj anketi VeËernjeg lista!

D. P.

1. grabilica za sos + poklon paket proizvoda Podravka jela 2. poklon paket proizvoda Podravka jela ( novi Fant umaci + Fant za jelo ) 3. poklon paket proizvoda Podravka jela ( novi Fant umaci + Fant za jelo ) super nagrade u zavrπnom petom kolu : 1. Podravkin servis za jelo za 6 osoba + poklon paket Podravka jela 2. PodmetaË za jelo za 4 osobe + poklon paket Podravka jela 3. Platneni set: krpa, pregaËa i rukavica + poklon paket Podravka jela Do nagrada moæete doÊi ako na kuponu toËno dopunite naziv Fant umaka, a kupon u omotnici poπaljete na adresu Nagradna igra " Fant kuhanje bez po muke " Marketing Tim za Podravka jela .

Podravka d.d. A. StarËeviÊa 32 IzvlaËenje nagrada je svake srijede, a imena dobitnika bit Êe objavljena u listu Podravka.

Gastro-promotori savjetuju:

PureÊi medaljoni u umaku od sira i tartufa Potrebne namirnice: 40 dag pureÊih medaljona, 1 dl maslinovog ulja, 1 dl bijelog vina, 1 dl slatkog vrhnja, 10 dag sira ementalera, 4 dag istarskih tartufa, Vegeta, sol, papar, braπno, limunov sok

NaËin pripreme: Vegetom, solju, paprom, nakapamo limunovim sokom i pustimo ih oko sat vremena u hladnjaku da se mariniraju.

Medaljone uvaljamo u braπno i popræimo na ugrijanom maslinovom ulju. Podlijemo ih bijelim vinom i propirjamo oko pet minuta.

Umijeπamo slatko vrhnje, na me-

daljone posloæimo narezan sir ementaler, u umak naribamo svjeæe tartufe i posluæimo s valjuπcima koje smo prigotovili od Podravkinog krumpirovog tijesta.

Ukrasite srdaËnim osmijehom i iznesite na stol.

Dobar tek æeli vam gastro-promotor Viljam Cvek

Crta: Ivan Haramija - Hans