Podravkine novine broj 1556

ISSN 1330 - 5204

www.podravka.com Godina XL Broj 1556 Petak 20. travnja 2001.

List dioniËkog druπtva “Podravka” Koprivnica

Trebaju li Podravki uËenici na praksi?

Zlati Bartl uruËena æupanijska nagrada za æivotno djelo

3. str.

2. str.

Imenovani izvrπni direktori 2. str.

Lino i Kviki razveselili maliπane u SOS-DjeËjem selu u Lekeniku 4. str.

PomoÊnik mistra poljoprivrede i πumarstva mr. Miroslav BoæiÊ Veleposlanik PiËuljan posjetio Podravku Aktualno

posjetio Podravku

Veliki val liberalizacije trgovine

Piπe: Jadranka Lakuπ

»eπko træiπte za Hrvatsku nije najveÊe, ali je sigurno najzainteresiranije jer »esi imaju poseban odnos prema naπoj zemlji i njenim proizvodima. Meutim hrvatske tvrtke to joπ uvijek nedovoljno koriste pa je Ëeπki izvoz koji se godiπnje kreÊe oko 150 milijuna maraka gotovo pet puta veÊi od naπega. Izuzetak u tome je Podravka koja u »eπkoj ima dobro izgraene pozicije , poznatu marku i Ëiju infrastrukturu i znanje bi trebale kroz izgradnju partnerskih odnosa koristiti i druge hrvatske tvrtke. To je pored ostalog izjavio veleposlanik Hrvatske u Republici »eπkoj Zoran PiËuljan u razgovoru sa zamjenikom predsjednika Uprave Æeljkom – urinom i Ëlanovima Uprave Davorom Cimaπem i Damirom PolanËecom u Ëetvrtak 19. travnja u Koprivnici. Govorio je i o moguÊnostima tzv gospodarske diplomacije i potrebi utvrivanja hrvatske strategije na tom podruËju, te dosadaπnjoj dobroj suradnji hrvatskog Veleposlanstva i Podravka International u Pragu. »eπka i nadalje ostaje jedno od strateπkih Podravkinih træiπta, a zbog potencijala kojeg ima tu je predvien PomoÊnik ministra poljoprivrede i πumarstva Miroslav BoæiÊ susreo se s Podravkinim menadæerima rast prodaje. Uz Vegetu koja ima i razgovarao o meunarodnim tgovinskim sporazumima izrazito visoko uËeπÊe na træiπtu koje treba oËuvati, πansu imaju drugi Piπe: Hrvoje ©labek proizvodi iz Podravkinog bogatog Snimio: Nikola Wolf ve Damirom PolanËecom kako vore, πto je vidljivo iz toga πto je od otvorila svoje predstavniπtvo. Osim asortimana - rekao je Davor Cimaπ bi ih informirao o najnovijim kora- 1. travnja na snazi bilateralni ugo- πto je iznio poteze koje Vlada Ëini podvukavπi da na ruku Podravki ide ΩΩΩepublika Hrvatska Êe do kraja cima koje Vladin pregovaraËki tim vor s Maarskom i πto su sasvim kako bi se ti nesporazumi rijeπili, i skoro potpisivanje ugovora o ΩΩΩΩlipnja ove godine biti u zoni Ëini u tijeku pregovora o liberaliza- blizu kraju privedeni ugovori s EU- pomoÊnik ministra poljoprivrede i slobodnoj trgovini izmeu dvije slobodne trgovine s joπ 27 zemalja ciji trgovine sa zemljama Ëlanica- om, CEFTA-om i EFTA-om te »e- πumarstava Miroslav BoæiÊ ponuzemlje. dio je Podravki izravnu i otvorenu na temelju bilateralnih ili multila- ma Europske unije, CEFTA-e, πkom i SlovaËkom.

Dodatni poticaj razvoju meusobnih teralnih ugovora koji su nedavno EFTA-e i joπ nekim zemljama. Na radnom sastanku Podravkini vezu izmeu hrvatskog pregovaraodnosa izmeu Hrvatske i »eπke dat Naime, BoæiÊ je, uz Nevena Mimi- menadæeri iznijeli su probleme s Ëkog tima te sebe osobno i Êe zasigurno i posjeta Ëeπkog pot-pisani ili Êe se uskoro potpisapremijera Zemana naπoj zemlji ti, πto je πansa za hrvatske proizvo- cu i Olgu Spevec - koji su takoer kojima se Podravka susreÊe pri Podravke kako bi se na eventualne predviena za poËetak lipnja. Tom aËe za joπ jaËi prodor na ta træiπta, nedavno posjetili Podravku - ovla- poslovanju na træiπtima zemalja s buduÊe takve pojave reagiralo brprilikom kako je najavio veleposlanik rekao je prigodom juËeraπnjeg po- πteni pregovaraË za meunarodne kojima Hrvatska veÊ ima bilateral- æe i efikasnije.

BuduÊi da svojevrsna liberalna PiËuljan odræat Êe se i gospodarski sjeta Podravki pomoÊnik ministra trgovinske sporazume, a u njegovoj ne ugovore o slobodnoj trgovini, forum u okviru kojeg Êe vodeÊi poljoprivrede i πumarstva te vodi- je nadleænosti dio koji se odnosi na poput Makedonije i Bosne i trgovinska zona od 27 zemalja u gospodarstvenici razgovarati o telj Uprave poljoprivredne politike poljoprivredu i prehrambenu in- Hercegovine, jer se te zemlje ne kojima Êe hrvatski proizvoaËi buduÊoj suradnji i moguÊnostima i ruralnog razvitka mr. Miroslav dustriju. Nakon πto je Hrvatska pridræavaju nekih odrednica ugo- imati carinske olakπice uvelike pouπla u Svjetsku trgovinsku or- vora, a takoer je u æiæi interesa kriva najvaænija Podravkina izvoproπirenja poslovanja. Podravka kao BoæiÊ.

On se, na poziv Podravke, sastao ganizaciju, rekao je na sastanku s bilo i pitanje pokretanja pregovora zna træiπta, takva suradnja mogla najjaËa hrvatska tvrtka u »eπkoj imat Êe na tom vaænom skupu zasigurno s dvadesetak Podravkinih mena- Podravkinim menadæerima, nesta- sa SR Jugoslavijom, u kojoj je bi imati bitnog utjecaja na buduÊe aktivnu ulogu. dæera predvoenih Ëlanom Upra- lo je barijere koja je koËila prego- Podravka kao prva hrvatska tvrtka Podravkino poslovanje.

R

2

Broj 1556 Petak 20. travnja 2001.

Razgovor s direktorom Sluæbe prodaje gastro programa Nediljkom BariËiÊem

Gastro træiπte u Hrvatskoj veliki je potencijal i πansa za Podravkine proizvode Razgovarao: Mladen PavkoviÊ Od poËetka ove poslovne godine u sastavu naπeg Sektora prodaje u Hrvatskoj nalazi se i Sluæba prodaje gastro programa koju vodi Nediljko BariËiÊ. Organizacijski rade na nivou pet regija, a bave se iskljuËivo prodajom ”Podravkinih” gastro proizvoda velikim kupcima.

- Pod ”gastro” podrazumijevamo sve ono πto nije trgovaËka polica, dakle to je sve od peËenjarnica, mini pekara, do hotela, bolnica, policije i vojske!

Sva ona mjesta gdje se serviraju jela i piÊa na stol. Naπ je zadatak da budemo prisutni u tim i takvim segmentima gastro potroπnje - kaæe BariËiÊ.

Na terenu zasad imaju dvadeset ljudi Nediljko BariËiÊ koji se iskljuËivo bave obradom gastro-kupaca. Njihovi nadleæni su dire- velika, kilogramska pakiranja juha, ktori regija, dok direktor ove sluæbe Vegete, dresinga, umaka, slatkog programa Dolcela, Ëajevi u rinfuzi, preravodi i usmjerava njihov rad. evine od povrÊa i voÊa, itd. Gastro Gastro træiπtu nudi se viπe od kupci, πto nije nevaæno, snabdijevaju 600 proizvoda u velikim se na razliËitim izvorima dobave, tako pakovanjima da koriste razliËite robe. »esto je jedan - U zadnjih deset godina u ”Podravki” od osnovnih faktora za prodaju cijese samo priËalo o gastro prodaji. Tek na, iako nije jedino vaæno u odabiru sada je ta ideja oæivjela. U okviru proizvoda. Naπa je æelja da Podravkin Marketinga uspjeπno djeluje i Gastro proizvod prodajemo kupcima tj. gatim kojeg vodi mr. Davor Perkov. U stro potroπaËima i to direktno ili prva tri mjeseca ove godine uglavnom indirektno (preko naπih kupaca - vesmo se bavili (uz prodaju) organiza- leprodaja) s osnovnim ciljem πto veÊe cijskim problemima, posebno na tere- i uËestalije potroπnje Podravkinog nu, formirajuÊi gastro prodajnu ope- proizvoda na gastro mjestu potroπnje. rativu. Tako smo na podruËju BariËiÊ dalje kaæe da ova sluæba sada Dalmacije bili prisiljeni angaæirati i aktivno prati i javlja se na javna nadnove ljude... Nama je i te kako poznato metanja institucionalnih kupaca u kopodruËje i potencijal gastro træiπta u jima se traæe najpovoljniji ponuaËi Hrvatskoj i znamo da su moguÊnosti pojedinih proizvoda. No, to ne znaËi velike. Gastro træiπtu nudimo viπe od da svugdje imaju i uspjeha. Tako su se πest stotina razliËitih proizvoda pri neke institucionalne organizacije Ëemu uvijek nastojimo zadovoljiti æe- iskljuËivo vezale za jednog dobavljalje kupaca, naravno prema naπim mo- Ëa, a naπoj Gastro sluæbi prodaje joπ je guÊnostima. Tako smo od tih πest zasad teπko neπto takvoga prihvatiti stotina proizvoda izdvojili njih 135 zbog strukture traæenih roba, iako se kao osnovni gastro asortiman. To su neprestano teæi i tome.

Ugovaranje poslova za turistiËku sezonu, te s drugim velikim kupcima - Ovakav naËin prodaje sada jedino moæemo zadovoljiti na KoprivniËko kriæevaËkoj æupaniji, gdje imamo i naπu maloprodaju, ali i u Zagrebu, meutim ne u takvom opsegu. Sad smo intenzivno u pripremi, odnosno ugovaranju poslova za turistiËku sezonu, poglavito s ugostiteljskim i hotelskim poduzeÊima. Ove sezone oËekivanja su vrlo ambiciozna i optimistiËna. Naπi kljuËni gastro kupci su Hrvatska vojska i policija, koji imaju svoje specifiËnosti.

Tako vojska ima centraliziranu nabavu, a MUP decentraliziranu, πto znaËi da svaka policijska uprava odabire svojega dobavljaËa, a inaËe su MORH i MUP obavezni putem javnog nadmetanja odabrati dobavljaËe. Bitne su nam i karitativne organizacije kojima moæemo ponuditi robu pod neπto drugaËijim uvjetima. Vaæno je istaknuti i to da svaki naπ proizvod izlazi na træiπte sukladno vaæeÊim hrvatskim propisima i pravilnicima, a voljeli bismo biti sigurni da to isto poπtiva i naπa konkurencija. Svaki od naπih kupaca mora dobiti naruËeni proizvod u roku koji se dogovorimo. Ne smije se dogoditi da nekih roba nema, ili da se na njih Ëeka.

Konkurencija je velika, a vratiti eventualno izgubljeno povjerenje kupaca iznimno je teπko. Sada s kolegama iz Gastro tima marketinga prezentiramo naπ asortiman, kao i njegove prednosti, od cijena do racionalnosti upotrebe naπih proizvoda. Kontinuirano radimo na potpisivanju komercijalnih ugovora s postojeÊim, ali i novim kupcima. Sada nam je jedna od osnovnih zadaÊa najkasnije do konca svibnja - znati i prepoznati svoje moguÊnosti i to prenijeti na træiπte kako bi kupci s kojima suraujemo imali potpuno povjerenje u Podravku da Êe sigurno i na vrijeme dobiti ono πto su naruËili. Ukoliko neke

proizvode neÊemo biti u moguÊnosti dobaviti, s time Êemo jasno i pravovremeno upoznati svakog kupca.

Kad smo se dotaknuli pitanja naplate, direktor Sluæbe gastro prodaje rekao je da s time imaju i nemaju problema, ovisno od kupca do kupca, baπ kao i svi drugi koji posluju na hrvatskom træiπtu. Onim kupcima za koje znaju da ne mogu platiti kupljeno, jednostavno ne isporuËuju robu. I to je to. No, spremni su kupcima pruæiti i odreene pogodnosti, od duæih rokova naplate, prihvatljivih cijena, pa do nekih drugih pogodnosti kroz marketinπke aktivnosti.

Prodaja iz vozila od mjesta do mjesta potroπnje - Posao πto ga obavlja naπa sluæba ima veliku odgovornost, ali u isto vrijeme to je i veliki izazov. Imamo odreeni broj potpuno novih ljudi, koji su prvi put zaposleni u ”Podravki”, ali i iskusne trgovaËke predstavnike, naπe djelatnike s viπe godina staæa. Gastro prodaju organizacijski uskoro upotpunjujemo gastro prodavaËima dostavljaËima. To Êe biti odreeni broj ljudi koji Êe imati na raspolaganju vozilo opremljeno s adekvatnom informatiËkom opremom za prodaju Podravkinih proizvoda iz vozila. Tako Êemo biti u moguÊnosti prodavati naπe proizvode od mjesta do mjesta potroπnje (kafiÊi, bistroi, minipekare, slastiËarnice...). Ovakva Êe prodajna aktivnost osobito doÊi do izraæaja tijekom ljeta. Za kvalitetan rad gastro prodaje tijekom ljeta nastojat Êemo produæiti i vrijeme rada naπih skladiπta, da rade do kasnih popodnevnih sati, kako bismo bili u moguÊnosti na vrijeme zadovoljiti sve narudæbe naπih kupaca.

Postoji moguÊnost dodatnog angaæiranja postojeÊe prodajne sile iz kontinentalnog dijela træiπta na Jadranskoj obali u toku ljeta. Cilj nam je da se u Hrvatskoj za vrijeme turistiËke sezone troπi πto πira paleta Podravkinog tj. domaÊeg proizvoda! - kazao je Nediljko BariËiÊ.

Imenovani Æupanijska Nagrada za izvrπni direktori æivotno djelo Uprava Podravke d.d. na sjednici odræanoj 17. travnja donijela je odluku o imenovanju izvrπnih direktora. U strateπkim poslovnim jedinicama izvrπni direktori su Dragan Habdija za SPJ Vegeta i Podravka jela, Jadranka IvankoviÊ za SPJ Slatki program i Milivoj ©ifkorn za SPJ VoÊe i povrÊe.

U korporativnim funkcijama za izvrπne direktore imenovani su: Marijan JuriÊ za upravljanje kvalitetom, Miroslav RepiÊ za spajanja i akvizicije, Ivica PunËikar za strateπki marketing, Zdravko PunËikar za strateπke projekte, Goran Markulin za razvoj poslovanja i –uro Zalar za istraæivanja i razvoj. Branko Vuljak obavljat Êe u Usluænim funkcijama duænost izvrπnog direktora za upravljanje materijalima, a Marko EËimoviÊ bit Êe izvrπni direktor za nematiËno poslovanje. Prema prijedlogu plana implementacije nove organizacije grupe Podravka, ovi izvrπni direktori svoje poslovne funkcije obavljat Êe od 1. svibnja 2001. godine.

uruËena prof. Zlati Bartl

Dobitnica ovogodiπnjeg najviπeg æupanijskog priznanja - Nagrade za æivotno djelo profesorica Zlata Bartl zbog zdravstvenih razloga nije mogla prisustvovati proπlotjednoj sveËanoj sjednici Æupanijske skupπtine odræanoj u Kriæevcima u povodu 13. travnja Dana æupanije.

Zbog toga su æupan Nikola Gregur i doæupan Damir Felak posjetili profesoricu Bartl u njenom domu i predali joj nagradu kojom se ovoj izuzetnoj æeni joπ jednom odaje priznanje za sve ono πto je napravila u izumu Vegete. Æupanijsku nagradu za æivotno djelo Zlata Bartl primila je s veseljem naglaπavajuÊi i ovaj puta da zasluge dijeli sa svojim suradnicima.

Fotoaparat Milana Fukera zabiljeæio vedro raspoloæenje Zlate Bartl

Pogled iznutra

Pogled unaprijed Piπe: Zvonimir MrπiÊ

Proπlog tjedna objavljeni su rezultati poslovanja Podravke za 2000. godinu. Na proceduralno propisani naËin skinuta je krinka s brojaka i pokazatelja kako smo poslovali proπle godine. U namjeri za πto veÊom otvorenoπÊu i transparentnoπÊu poslovanja istog dana, kad je Nadzorni odbor usvojio rezultate poslovanja, odræana je ”presica” te su rezultati obznanjeni ”urbi et orbi” (gradu i svijetu), a veÊ slijedeÊeg dana odræan je veliki sastanak s financijskim analitiËarima na kojem su ”pretepani” rezultati s raznih strana.

Ovih dana oËekuju se i prvi izvjeπtaji financijskih analitiËara s njihovom ocjenom proπlogodiπnjeg poslovanja, ali i - πto je puno vaænije - njihovom procjenom buduÊih oËekivanja - kako bi Podravka mogla poslovati i koje rezultate ostvarivati u buduÊem razdoblju.

Upravo Êe taj pogled unaprijed, procjena buduÊih rezultata, πto se od Podravke moæe oËekivati ove godine, odrediti i cijenu Podravkinih dionica na burzi. Naæalost, niti moguÊe najbolje procjene neÊe imati, barem ne za kratkog vremena, snaænog utjecaja na porast cijena dionica.

Jedan od bitnih razloga je πto se vrlo malo novca ”vrti” na domaÊoj burzi i πto je to uglavnom isti novac koji se seli iz dionice u dionicu. Trenutno najveÊi interes je iskazan za dionicama ZagrebaËke banke jer se oËekuje njeno vrlo brzo preuzimanje od neke strane banke i pretvaranje povlaπtenih u redovite dionice. KratkoroËno ulaganje u dionice ZagrebaËke banke moæe imati znaËajan kapitalni prirast vrijednosti, odnosno porast cijene, pa time i zarade. No nakon πto bude preuzeta dio tih ”kratkoroËnih” ulagatelja htjet Êe te dionice prodati i potom investirati u neke druge dionice od kojih oËekuje jednako takvu, znaËajnu, zaradu. Kako na hrvatskom træiπu nema baπ velikog izbora ”dobrih” dionica, nakon ZagrebaËke banke upravo bi Podravka mogla biti dionica od koje se puno oËekuje.

Upravo ovo vrijeme omoguÊuje nam da, nakon proπlogodiπnjih dobrih rezultata poslovanja, uËinimo dodatne napore kako bismo rasli obeÊanom i oËekivanom veliËinom, odnosno dvocifreno, i kako bismo poboljπali pokazatelje efikasnosti. Pred Podravkom je ponovno velika prilika da uz dobar vjetar u jedra dostigne æeljenu i oËekivanu cijenu svoje dionice. NeÊe biti dobro ako vjetar zapuπe, a jedra ne budu razapeta. »ak je i povoljnije da vjetar ne zapuπe, ali da jedra razapnemo jer Êe i najmanji daπak vjetra pokrenuti barku.

Broj 1556 Petak 20. travnja 2001.

3

Naπa tema: uËeniËka praksa

Trebaju li Podravki uËenici na praksi?

Otkad postoji prehrambena struka, od tada postoji i uËeniËka praksa. Naime, zasigurno nitko u Podravki ne zna kada su poËele prve uËeniËke prakse u naπoj tvrtki, ali one kontinuirano traju viπe desetaka godina. Konkretno, danas je u Podravki na praksi 338 uËenika, najviπe iz koprivniËke Srednje πkole - 164, potom koprivniËke ObrtniËke πkole - 148, Strukovne πkole –urevac - 18, Elektrostrojarske πkole Varaædin - 5 te Graditeljske πkole »akovec - 3. Najviπe ih je na praksi u Mesnoj industriji Danica - 57, Ugostiteljstvu - 50, Odræavanju i energetici - 49, Pekarnici - 32, Sluæbi logistike - 25, Tvornici juha - 23, Tvornici djeËje hrane - 18 itd.

Koliko zapravo Podravku mjeseËno koπtaju ti praktikanti? Ovisno o godini πkolovanja, raspon naknade za uËenike-praktikante je od 1,14 do 2,01 kune po satu. MjeseËni prosjek je oko 80 sati te tako Podravka na mjesec potroπi na praktikante oko

40.000 kuna te daljnjih 3.000 kuna za gablec. Naime, uËenici imaju pravo na blokove za gablec kada su tog dana na praksi. Je li to veliki troπak za naπu tvrtku i πto zapravo Podravka dobiva od tih praktikanata?

- Ja viπe od 20 godina radim u Sluæbi za zapoπljavanje i razvoj kadrova i to najviπe s uËenicima na praksi. UnatoË tome πto mi nismo razvili do kraja sistem mentora koji bi se brinuo o toj djeci, ipak je ta praksa kod nas najbolje organizirana, za razliku od drugih poduzeÊa u naπoj æupaniji. Naime, kod nas uËenici dobivaju novËanu naknadu, topli obrok, zaπtitnu radnu odjeÊu, dok u gotovo svim drugim tvrtkama KoprivniËko-kriæevaËke æupanije to nemaju, a takoer niti garantirano radno vrijeme. Naπa tvrtka im je zapravo jedini siguran oslonac da Êe uspjeπno odraditi praksu koja je inaËe temelj srednjoπkolskog πkolovanja. Naravno, uspjeπnost prakse ovisi, prije svega, o naπim ljudima gdje su djeca na praksi koji bi trebali pratiti zalaganje i uËinak praktikanata na radu, njihov dolazak na posao

Barbara MrzleËki

Ksenija Kruπelj

Tekst i snimke: Boris Fabijanec

- jer kako ih sada obuËimo, takvi Êe biti radnici. Da su nam ta djeca potrebna, pokazuju iskustva iz nekih naπih pogona i sluæbi gdje praktikanti zamjenjuju radnike, posebice u pekari, ugostiteljstvu itd. A njihova je mjeseËna naknada oko 100 kuna istiËe referentica Ljudskih potencijala Barbara MrzleËki.

Voditelj prakse u koprivniËkoj ObrtniËkoj πkoli Ratko LjubiÊ posebno naglaπava korektan i profesionalan odnos njegove πkole i Podravke. On unatrag pet godina vodi praksu, te istiËe da je osnova nastavnog plana ObrtniËke πkole uËeniËka praksa, a da je viπe od 60 posto djece na praksi u Podravki.

- Bez te prakse i razumijevanja Podravke za naπ nastavni program mi bismo slobodno mogli πkolu zatvoriti! Naæalost, zbog teπke gospodarske situacije, sve je manje zapoπljavanja, a prema naπim saznanjima - nakon mature uspije se zaposliti tek oko 10 posto maturanata, 20 posto ih radi na crno, puno ih odlazi u inozemstvo, a oko 40 posto djece se vraÊa na poljoprivredu. Moram

ObavljajuÊi praksu, uËenici su u pojedinim radnim sredinama i dobrodoπla ispomoÊ

naglasiti da veÊina djece u naπoj πkoli su djeca radnika Podravke i djeca s teæim socijalnim prilikama pa stoga znate πto njima znaËi ta praksa u Podravki, posebice u ovim teπkim gospodarskim vremenima kada im nitko ne moæe jamËiti sigurnu poslovnu buduÊnost - kaæe Ratko LjubiÊ.

Voditeljica programa zapoπljavanja i razvoja kadrova u Ljudskim potencijalima Ksenija Kruπelj istiËe kako Ëelni ljudi Podravke Darko Marinac i Æeljko –urina blagonaklono gledaju na uËenike na praksi u naπoj tvrtki, ali problem je taj πto neki rukovodeÊi kadrovi Podravke gledaju te uËenike kroz troπak, kroz profit.

- UËeniËki teæak socijalni status dodatno optereÊuje i to πto, naæalost, oni sami moraju plaÊati lijeËniËki pregled, onaj higijenski minimum koji nalaæe zakon kada radite s prehrambenim proizvodima - napominje Ksenija.

Razumljivo je da u novim gospodarskim okolnostima kad svaka tvrtka prvenstveno brine o profitu, smanjivanju troπkova, veÊoj uËinkovitosti, kad se na domaÊem, a posebno na inozemnim træiπtima vodi bespoπtedna borba za svakog kupca, bez skrupula - nema prostora za razumijevanje, shvaÊanje i prihvaÊanje sociRatko LjubiÊ jalnih teπkoÊa.

No, u naπoj tvrtki oduvijek je bila izraæena i socijalna nota, uvijek je postojalo razumijevanje i za druge, pa tako i za financiranje uËenika na praksi, jer kao πto je reËeno, veÊina tih uËenika na praksi su djeca Podravkaπa ili teæi socijalni sluËajevi.

Ako stavimo na hladnu, neemotivnu poslovnu vagu πto dobivamo, a πto gubimo s tom djecom na praksi, doÊi Êemo do zanimljivih podataka.

Naime, jedan uËenik na praksi naπu tvrtku mjeseËno koπta oko 150 kuna, a s druge strane - koliko mjeseËno koπta jedan pekar ili jedan konobar kojega taj uËenik na praksi uspjeπno zamjenjuje!? To je ta hladna, novËana ili ti ga (ne)profitna strana sluËaja uËenika na praksi, ali onu ljudsku, humanu i socijalnu stranu puno je teæe i kompliciranije objasniti. Naime, ona ovisi, prije svega, o nama samima, toËnije πto zapravo toj djeci moæemo pruæiti u buduÊnosti? Razumljivo da je u danaπnjoj teπkoj globalnoj gospodarskoj situaciji teπko dugoroËno planirati, posebice uspjeπno, ali ne treba uvijek planirati grafikonima i elaboratima bez duha i srca. Ipak svi mi radimo za naπu djecu i æelimo im pruæiti najbolje, a poslovnu buduÊnost uz gospodarske, politiËke i razno-razne strukture ipak stvaramo mi sami. Zar ne?

naπa posla

Mali dioniËari pred prvom pravom prilikom Piπe: Æeljko Kruπelj, gost - kolumnist “VeËernjeg lista” U tijeku su opseæne pripreme za glavnu dioniËarsku skupπtinu ”Podravke”, na kojoj Êe biti usvojeni rezultati njena poslovanja u 2000. godini i strateπki ciljevi u narednom razdoblju. Neki Êe zacijelo ustvrditi da Êe to biti jedno rutinsko sastanËenje, s unaprijed poznatim ishodom. Dio, pak, malih dioniËara, razoËaranih zbog uËestale neisplate dividendi, neÊe ni dati svoju punomoÊ udrugama koje bi trebale zastupati njihove interese. Tako se opet moæe dogoditi da o malima odluËuju glasovi onih velikih. To, doduπe, nije ”Podravkina” specifiËnost, ali je u Hrvatskoj iznimno raπirena pojava zbog ozbiljnih problema u funkcioniranju veÊine dioniËarskih druπtava.

Ukoliko se to dogodi, ”Podravkini” zaposlenici, brojni umirovljenici i svi oni hrvatski graani koji su s najboljom vjerom upisali njene dionice ne mogu vjeËno æalovati i optuæivati ”ne-

zajaæljivu dræavu” i neke ”bankarskobrokerske lobije” da navodno samovoljno upravljaju tvrtkom i kroje njenu poslovnu i kadrovsku politiku.

Drugim rijeËima, predstojeÊa skupπtina moæe biti istinska prekretnica, ili barem ozbiljna naznaka, u shvaÊanju pravih dosega ”Podravkina” dioniËarstva.

U prilog tome govori i Ëinjenica, koja se moæe iπËitati iz zavrπnog izvjeπÊa za 1999. godinu, da fiziËke osobe, o kojima je i rijeË, posjeduju Ëak 33,2 dionica koprivniËke prehrambene industrije. Teπko je vjerovati da se u proteklih dvanaest mjeseci to stanje bitnije promijenilo, makar je praksa da kupoprodaja na burzama mahom ide na πtetu malodioniËarskog udjela u temeljnom kapitalu. Dakle, kad bi sami ”Podravkaπi” i svi oni koji se tako osjeÊaju postali svjesni svoje snage, ne bi bilo skupπtinskih zakljuËaka koji bi proπli bez ozbiljnije rasprave, a i

uvaæavanja interesa treÊine njenih vlasnika.

Postavlja se, meutim, pitanje zaπto bi takvo jaËanje malodioniËarske samosvijesti tek danas bilo moguÊe?

Temeljna je spoznaja da je dræavna i stranaËka politika joπ od Ëina pretvorbe Ëvrsto dræala ”Podravkine” uzde, koliko god se zaklinjali u parlamentarnu demokraciju i træiπno gospodarstvo. Prisjetimo se, u proteklih osam godina Ëlanovi Nadzornog odbora uglavnom su bili lokalni politiËki uglednici, zatim direktori koji su uæivali politiËku potporu te podobni predstavnici ministarstva i fondova s unaprijed zadanim stavovima. U tu su se πablonu Ëesto skladno uklapala i trojica predstavnika malih dioniËara.

Da prije tri-Ëetiri godine nije bio donesen zakon koji je dræavnim duænosnicima onemoguÊio ubiranje viπe nego solidnih apanaæa po brojnim nadzornim odborima, zacijelo bi i

onaj ”Podravkin” joπ sliËio kakvom ”politbirou”. Nesporno je, uz to, da je HDZ kontrolom Nadzornog odbora i Uprave zapravo Ëinio da ”Podravka” bude i svojevrsna socijalna ustanova, nuæna za odræanje socijalnog mira, kao i trajni donator akcija, klubova i udruga koji su bili stranaËki obojeni.

Ukoliko su predstavnici malih dioniËara i pokuπavali izdvajati svoja miπljenja o poslovnim potezima, bili su suoËeni s brojnim pritiscima, a osporavano im je i domoljublje. Grubo zvuËi, ali dioniËarstvo je u tim uvjetima bilo samo paravan za veÊ vieno ”komitetsko” upravljanje tvrtkom. ©to je u tome πestorka promijenila?

BuduÊi da je proπle godine do smjene kompletne Uprave doπlo samo tri mjeseca prije dioniËarske skupπtine, sve je bilo podreeno tom zaokretu. U meuvremenu su i dvojica od trojice malodioniËarskih predstavnika iz tadaπnjeg Nadzornog odbora uπli u no-

ve poslovodne strukture, a jedan upravo i odlazi iz tvrtke. VeÊ je i iz toga jasno da se nitko nije ozbiljnije bavio jaËanjem pozicije malih dioniËara. No, kako je vlast πestorke neuËinkovita Ëak i u politiËkim makinacijama, a i meusobno sukobljena, sada se pruæa prilika da i ”Podravkini” dioniËari napokon prestanu razmiπljati o tome ”tko je Ëiji Ëovjek” i ”tko bolje politiËki kotira”, ne bi li izabrali predstavnike koji Êe dosljednije zastupati njihove interese.

Prvi je korak u tome da se dvije ”Podravkine” malodioniËarske udruge barem naËelno dogovore o zajedniËkim ciljevima, ako se veÊ ne æele ponovno udruæivati. »uje se da je ovih dana jedan takav sastanak, s nepoznatim ishodom, i odræan iza zatvorenih vrata. Moæda bi za poËetak bilo dovoljno da se prestanu razilaziti i na taj naËin smanjivati burzovnu vrijednost vlastitih dionica.

4

Broj 1556 Petak 20. travnja 2001.

U povodu uskrsnih blagdana

Foto-reportaæa: Posjet SOS-DjeËjem selu u Lekeniku

Lino i Kviki ponovno razveselili maliπane æivotnih okolnosti otrgnuta od bioloπkih roditelja i koja su drugi dom pronaπla u SOS-selu. Zato je na oproπtaju s lekeniËkim maliπanima po- Jel’ znate tko vam je poklonio zdrav glasio: ”Dovienja do iduÊih kuÊicu na igraliπtu? uskrsnih blagdana!”

- LINO! - A tko se je igrao u toj kuÊici?

Predblagdanska idila - JA, JA, JA... u kuÊi br. 10 - Evo, opet su nam doπli Lino i U kuÊi br. 10 SOS-DjeËjeg sela u Kviki, a dopeljali su ih tete i striËeki Lekeniku stanuju Kristijan, Sabina, iz Podravke. Mislim da je to razlog za Sanja, Zoran, Marko, mama Vlajedan veliki pljesak... sta, maËka Maza i jedan hrËak. Na Tim je razgovorom ravnatelja Ni- Veliki Ëetvrtak, prvi dan πkolskih kole HavliËeka i malih stanovnika ferja, zatekli smo ih u doliËnom predSOS-DjeËjeg sela u Lekeniku proπlog blagdanskom raspoloæenju - spavaËetvrtka otpoËelo druæenje maliπana nje se malo oduljilo, a kako vrijeme s omiljenim im maskotama Linom i baπ nije pogodovalo izlasku iz kuÊe, Kvikijem, koji su se u sjeÊanju leke- veÊi dio druæine je crtao. Iako nije niËke djece odræali od proπlogodiπ- baπ pristojno zabadati nos u privatnjeg Uskrsa, kada su im poklonili nost jednog doma, πesteroËlana lekedrvenu kuÊicu za igru. Tadaπnje dru- niËka obitelj (izuzevπi kuÊne ljubimæenje zavrπilo je obeÊanjem da Êe se ce) nije nam zamjerila πto smo æeljeli ponovno vidjeti za godinu dana, a pogledati djeËje sobe na katu. S naroobeÊanje valja ispuniti. Ëitim je veseljem trËkarao najmlai Naæalost, na dan ispunjenja obeÊa- Ëlan obitelji Kristijan, kojemu provjenja kiπilo je, pa je mala sveËanost reno dobro stoji nadimak Kiki, a odræana u dvorani za priredbe, a ne najstariji Marko nije se æelio sam na velikom i lijepo ureenom igrali- pohvaliti svojim tae-kwan-do uspjeπtu, ali radosti i veselja zbog toga nije sima, pa je to uËinila mama Vlasta, manjkalo. Lino i Kviki srdaËno su koja se, osim sa svojom SOS-djecom, doËekani kao stari prijatelji, ali ni oni oËito dobro snalazi i sa cvijeÊem jer nisu ostali duæni - odmah su poËeli ga je kuÊa prepuna. BuduÊi da se dijeliti πeπiriÊe i balone. Igre, plesa i pribliæilo vrijeme kada Êe Lino i Kviki natezanja za noseve i uha nije manj- darivati lekeniËke maliπane, oprostili kalo, a uskoro su lekeniËkim maliπa- smo se s obitelji mame Vlaste i ostanima podijeljeni i darovi. Red Linove vili ih da se spreme za druæenje. slatke kreme, red Kvikijevih grickali- Valjda Êe se i vrijeme popraviti, pa Êe ca i red sokova dodatno su razveselili klinci moÊi dobro iskoristiti desetoklince, a i ”tete i striËeki iz Podravke” dnevni odmor od πkole. bili su zadovoljni.

Tko to i ne bi bio nakon takvog druæenja s djecom koja su stjecajem

Tekst i snimke: Hrvoje ©labek

»okolino-πeπiriÊ je tu, samo da joπ napuπem balon...

KuÊica za igru u SOS-DjeËjem selu u Lekeniku - poklon Podravke ovaj put zbog loπeg vremena nije bila ”u upotrebi”

”Podravkaπe” je ugostio i o SOS-DjeËjem selu nekoliko rijeËi rekao njegov ravnatelj Nikola HavliËek

Pokloni za stradalnike u Domovinskom ratu

U povodu uskrsnih blagdana Ëlanovi Udruge branitelja, invalida i udovica Domovinskog rata djelatnika Podravke ponovno su djecu i udovice poginulih darivali prigodnim poklon - paketima ”Podravke” i ”Belupa”, dok su obiteljima poginulih odnijeli umjetniËke slike, Ëiji su autori naπi poznati slikari: Josip GeneraliÊ, Zvonko SigetiÊ, Mirko Horvat, Æeljko i Zlatko Kolarek, Gordana ©poljar - AndraπiÊ, Ivan LovrekoviÊ - Josip PaviÊ, Franjo VujËec, Podravkin kombi s Linom, Kvikijem i darovima stigao je u Lekenik... Mijo JakoviÊ, Radovan Grgec, Martina HrastiÊ, Veronika PeriÊ, Nikola VeËenaj - Leportinov, Duπanka ©korjanec ImbriËiÊ, Zlatko ©trfiËek, Vlatka Kordina i Ivan Nemet.

Ml. P.

Spor Podravkinih sindikata i Uprave

Dobar dan draga djeco, evo nas opet...

O SOS-DjeËjem selu u Lekeniku Sama ideja udomljavanja djece koju su roditelji napustili ili su preminuli, a po konceptu malih obitelji sa zamjenskom majkom, nastala je u glavi Austrijanca Hermanna Gmeinnera, koji je i sam u treÊoj godini ostao bez roditelja, pa ga je odgojila 13 godina starija sestra. Od 1949. godine, kada je on uspio organizirati prvu SOS-kuÊu, pa do danas, ideja je internacionalizirana do te mjere da u svijetu postoji viπe od 300 SOS-djeËjih sela, a usto i viπe od tisuÊu popratnih ustanova poput SOS-vrtiÊa, domova za mladeæ i drugih.

SOS-DjeËje selo u Lekeniku, mjestu na pola puta izmeu Zagreba i Siska, izgraeno je 1992. godine, a iduÊe je godine prihvatilo prve πtiÊenike. Danas je u njemu smjeπteno devedesetero djece u obitelji od petero ili πestero djece s jednom SOS-majkom. To su djeca od predπkolske dobi pa do svrπetka osnovne πkole, kada prelaze u domove za mladeæ. KonaËan cilj je osamostaljenje πtiÊenika, dakle zasnivanje vlastite obitelji i osiguranje egzistencije vlastitim rukama. Dosad je to uspjelo dvjema djevojkama iz lekeniËkog SOSsela, a jedan mladiÊ je dorastao do vojske, nakon Ëega Êe se i on osamostaliti.

Naravno, vaæno je pitanje kako se financira ova plemenita ideja, zahvaljujuÊi kojoj djeca odrastaju u okruæju sliËnijem pravoj obitelji nego πto je to sluËaj u ostalim djeËjim domovima. Oko 60 posto potrebnog novca SOS-DjeËje selo u Lekeniku pribavlja od meunarodne organizacije ”SOS-Kinderdorf International”, koja u svijetu ima oko 6,5 milijuna donatora. Preostalih 40 posto namiËe se dijelom zahvaljujuÊi dræavnom sufinanciranju, a dijelom od domaÊih donatora. I Podravkina humanitarna akcija darivanja u povodu uskrsnih blagdana prilog je funkcioniranju DjeËjeg sela jer Êe se, kako je to prigodom ugoπÊenja ”Podravkaπa” rekao njegov ravnatelj Nikola HavliËek, ovako uπteen novac upotrijebiti za kupnju neËega πto je djeci potrebno.

Naravno, dodajmo, osim novca, Podravka je djeci poklonila i malo paænje, koja je lekeniËkoj djeci - kao uostalom i svakoj drugoj - i te kako potrebna.

Kristijan, mama Vlasta, Zoran, Sabina, Sanja i Marko - obitelj iz kuÊe br. 10

Joπ uvijek nema petog Ëlana mirovnog vijeÊa JuËer je istekao rok za utvrivanje peteroËlanog mirovnog vijeÊa pred kojim bi se trebao provesti postupak mirenja izmeu Podravkinih sindikata i Uprave, a joπ uvijek su poznata samo imena Ëetiriju Ëlana toga vijeÊa.

Naime, postupak mirenja u sluËaju izbijanja kolektivnog spora, do kakvog je doπlo nakon gotovo jednogodiπnjih pregovora o izmjenama Kolektivnog ugovora za Podravku, propisan je Zakonom o radu. I Uprava i sindikati imenovali su svoja dva Ëlana mirovnog vijeÊa, a do imena petog, koji bi po logici stvari trebao pretegnuti na vagi suËeljenih interesa, trebalo se doÊi dogovorom, tj. izborom s liste Gospodarsko-socijalnog vijeÊa.

Ta je lista sve do prekjuËer bila terra incognita, jer nitko za nju nije znao.

Tek je tada Gospodarsko-socijalno vijeÊe, na izriËit zahtjev Podravkinih sindikata, dostavilo listu s Ëetiri imena potencijalnih miritelja za KoprivniËko-kriæevaËku æupaniju, Ëime je ”priznalo” da je pretproπlotjedno imenovanje Petera ©ribara za petog Ëlana Podravkinog mirovnog vijeÊa bilo ishitreno i, u konaËnici, zakonski neutemeljeno.

Meutim, i ta - od prekjuËer poznata - lista s Ëetiri imena nije definitivna jer nije potvrena (a potvrditi bi je valjda trebao sam GSV), tako da i dalje nije izvjesno hoÊe li imena na toj listi trajati dulje od jednog dopisa. Novonastala zbrka oko imenovanja famoznog petog Ëlana mirovnog vijeÊa trebala se razrijeπiti na juËeraπnjem sastanku krnjeg, ËetveroËlanog mirovnog vijeÊa u sastavu Meri MariÊ i Martinka Maretko-VukoviÊ u ime sindikata te Branka PerkoviÊ i Stanislav BiondiÊ u ime Uprave, ali potvrdu o tome da je taj sastanak zaista i odræan do zakljuËenja ovog broja ”Podravke” nismo dobili.

H. ©.

Broj 1556 Petak 20. travnja 2001.

5

Odræana izborna godiπnja skupπtina Druπtva dobrovoljnih davalaca krvi bolnice ”Dr. Tomislav Bardek”, zatim s gradom i drugima.

- Ovo druπtvo zasluæuje sva priznanja - kazao je gradonaËelnik Koprivnice i predsjednik OpÊinske organizacije Crvenog kriæa dr. Draæen SaËer.

Pohvale su im uputili i drugi gosti, - Naπa se organizacija, unatoË svih meu kojima i dr. Mijo Bardek, dr. problema, kontinuirano obnavlja, na- Ljiljana ©ajatoviÊ - IvankoviÊ i roËito mladim ljudima, tako da se u Zdravko JankoviÊ. koprivniËkoj bolnici uistinu ne moraju bojati da Êe ostati bez ove nezamje- Za novog predsjednika DDDK njive tekuÊine. Meutim, za dobre Podravka izabran Mijo rezultate vrlo su zasluæni i naπi umiro- Mihalec Dosadaπnja predsjednica druπtva Ljivljenici, koji se, kad treba, uvijek javljaju u velikom broju - rekla je ljana Horvat, Ëijom zaslugom su postignuti veliki rezultati, ne samo na raziLjiljana Horvat.

Na skupπtini je pohvaljena vrlo do- ni æupanije, veÊ i πire, skromno se bra suradnja ”Podravkaπa” s Grad- oprostila.

- Odlazim iz ”Podravke” u prijevreskim druπtvom Crvenog kriæa Koprivnice, Odjelom za transfuziju OpÊe menu mirovinu. No, zbog toga me ne

Pohvale druπtvu i priznanja Ëlanovima Na nedavno odræanoj izbornoj godiπnjoj skupπtini Druπtva dobrovoljnih darivatelja krvi ”Podravke” istaknuto je da ovo druπtvo uspjeπno djeluje veÊ 41 godinu, okuplja oko 1200 Ëlanova koji su tijekom proπle godine darivali 1297 doza krvi, πto je za 106 doza viπe nego godinu dana ranije.

Dosadaπnja predsjednica druπtva Ljiljana Horvat u svojem je izvjeπÊu naglasila da je njihova osnovna zadaÊa pomoÊi drugima u nevolji, ali da se ta njihova plemenita i humana aktivnost ipak joπ ne vrednuje kako treba.

obuzima radost, veÊ tuga. Vaπim prijateljstvom bila sam i ostala poËaπÊena. A meu dobrovoljnim davaocima krvi veÊ sam punih petnaest godina kazala je.

Za novog predsjednika ”Podravkinog” Druπtva dobrovoljnih davalaca izabran je Mijo Mihalec, dok su u predsjedniπtvo joπ izabrani: Marijan Boroπa, Stjepan ZemljaËanec, Zlatko Jertec, Mira Brzeska, Danica Martinaga, Martin Rozman i Ljudevit Husnjak.

Priznanja za viπestruka davanja krvi Na ovoj godiπnjoj skupπtini uruËena su i prigodna priznanja Ëlanovima koji su krv darivali viπe od desetak puta. Ovom prilikom spomenut Êemo samo one koji su primili zahvalnice za

viπe od 40 darivanja. To su: Ivan Prka, Josip BednaiÊ, Josip ÆubreniÊ, Mladen Sremec, Boæidar Korenjak, Ivan Mikac, Stjepan StoËko, Ivan Gran, Zlatko Meimorec, –uro PavliËek, Josip KalavariÊ, Miroslav Sosa, Stjepan ©aπek, Dragutin Toplek i Ranko ©egerec.

Za viπe od 50 darivanja priznanja su dobili: Mirko Strugar, Josip Dolenec, Martin LjubiÊ, Ivan »ordaπ, Ivan TreπÊec, Borivoj DragosavljeviÊ, Ivica GroπiÊ, Ivan Iπtvan, Zdravko ©ajkoviÊ, Slavko PotoËnjak i Andrija StrmeËki.

Za viπe od 75 darivanja priznanje je uruËeno Milanu Vadli.

Susret darivatelja krvi naπe tvrtke, kojem je bilo nazoËno oko dvije stotine Ëlanova i gostiju, zavrπen je zajedniËkim ruËkom u restoranu ”©tagelj”.

Ml. PavkoviÊ

Susret s Podravkinim umirovljenikom: MijoTreπËec

Cijenjeni ”Atila” mekog srca Piπe: Slavko PetriÊ Ime Mije TreπÊeca, danas umirovljenika, koji je cijeli radni vijek proveo u Podravki, poznato je velikom broju radnika naπeg koncerna. Mnogi radnici kojima je bio nadreen veoma ga cijene i usprkos njegovom ”krutom” odnosu prema izvrπavanju radnih obveza. NajveÊi dio svih Podravkinih radnih godina Mijo je bio πef timova, odnosno u njegovo vrijeme organizator rada, gdje je doËekao i mirovinu.

Mijo je roen u Reki, a sa 12 godina veÊ je trebao i privreivati za mnogobrojnu obitelj (kaæe - bogeËku) kojoj je prava svetinja bila kada su kupilii kravu radeÊi marljivo pri Æidovima, kako to u πali kaæe Mijo. DeËko æeljan svijeta i posla, nakon osnovne πkole prvo je krenuo na koprivniËku Ciglanu gdje je za peËenje cigle trebalo bosim nogama gaziti blato (”Blata sam imao koliko hoÊeπ i u Reki!”)

Nakon toga je kao klinac krenuo na prugu u Prikraj na pljevljenje trave po pruzi (”Odmah sam shvatio da to nije za deËke”) pa je i to napustio i krenuo put Podravke. Bosonog (uvijek je gledao kroz prozor kada Êe se brat vratiti iz πkole da bi uzeo njegove cipele) doπao je u Wolfovu pekmezaru.

- Ja sam i prije nego sam se

Mijo TreπËec zaposlio dolazio kod Wolfa mijeπati πugul, a onda sam se zaposlio 1948. Tada je veÊ bila Podravka.

Na posao sam dolazio iz Reke pjeπke... ©nita kruha u dæep, a u fabriki smo dobili pekmeza - i to je bio naπ gablec. U Podravku sam uπao vlastitom inicijativom i upornoπÊu. Juraj Mucko me prvi primio. Onako kako je bio Ëvrst, oπtar, kaæe mi: ”druæe, πto trebaπ?” i poslao me u upravu poduzeÊa i odmah su mi rekli da se u dva sata popodne javim na portu i da idem u drugu smjenu. Odmah ja u

Reku, uzmem opet πnitu kruha u dæep i krenem na posao u drugu smjenu. Putem sam sreo roditelje, na kolima, koji mi nisu vjerovali da kreÊem kao radnik jedne firme koja Êe biti kasnije velika Podravka. Nakon jednog teËaja rukovoditelji su me poslali na dodatno usavrπavanje u Novu Gradiπku... U pekmezari mi je prvi rukovoditelj bio Luka ©poljar - prisjeÊa se danas i priËa Mijo TreπËec.

- Prvu funkciju preuzeo sam 1948. godine i to u novoformiranim mesnim konzervama, koje se nisu bavile samo konzervama veÊ su tu bili i praπkasti proizvodi.

Proizvodnja mesnih konzervi poËela je 1950. godine. Tu sam bio okruæen s kvalitetnim inæenjerima od kojih sam mnogo nauËio.

Nekada je bilo pravilo da se znanje usvaja od struËnjaka, a danas nije baπ tako. Prelaskom na Danicu poËinje jedno novo razdoblje suvremeni uvjeti poslovanja u mesnoj industriji. No, prije sam proπao i kroz staru klaonicu na Starigradskoj. Meni je ostala u sjeÊanju sjajna disciplina u kojoj smo djelovali. Imali smo planove koje smo, iako je bilo æmefko, s voljom ispunjavali. Radio sam kao poslovoa i sa stotinjak i viπe radnika, od kojih me mnogi danas po-

Najnoviji rezultati kliniËkog ispitivanja s lijekom karvedilol

Prekretnica u lijeËenju i spaπavanju æivota teπkih srËanih bolesnika Najnoviji rezultati kliniËkog ispitivanja Capricorn studije s karvedilolom predstavljeni su u Orlandu, SAD, na jubilarnoj 50. godiπnjoj sjednici AmeriËkog kardioloπkog druπtva. Na skupu na kojem je sudjelovalo viπe od 30.000 kardiologa iz cijeloga svijeta (ukljuËujuÊi i nekoliko naπih cijenjenih kardiologa), predstavljena su najnovija dostignuÊa iz svih podruËja kardiologije.

Glavni cilj studije Capricorn bio je ocijeniti ulogu karvedilola u bolesnika koji su preboljeli infarkt miokarda i bili lijeËeni standardnom kardioloπkom terapijom (tromboliza, ACE in-

hibitor i aspirin). Ovo ispitivanje je jedinstveno i po teæini stanja ispitanika, jer su svi oni imali veliko smanjenje srËane funkcije nakon infarkta miokarda - tako teπki bolesnici nisu nikad bili ispitani u studijama s betablokatorima.

Rezultati Capricorn studije pokazali su da se dodavanjem karvedilola standardnoj terapiji nakon infarkta miokarda moæe dramatiËno smanjiti rizik ponovnog infarkta za 41%, te joπ vaænije i rizik smrti za 23%. Na temelju tih podataka, smatra se da bi svi bolesnici nakon infarkta miokarda trebali dobiti karvedilol.

Ispitivanje je provedeno na viπe od 1900 bolesnika u 160 zdravstvenih ustanova u 17 zemalja u svijetu (Australija, Belgija, Francuska, Irska, Italija, Izrael, Kanada, Litva, Luxemburg, Maarska, Nizozemska, Novi Zeland, NjemaËka, Rusija, ©panjolska, Sjedinjene AmeriËke Dræave i Velika Britanija) i trajalo je u prosjeku 15 mjeseci.

Milijuni ljudi u svijetu doæivjeli su infarkt miokarda. Procjenjuje se da Êe do kraja ove godine oko 2.500.000 ljudi u Europi, SAD i Japanu doæivjeti infarkt miokarda, od Ëega Êe Ëak polovica doæivjeti ponovni infarkt.

Gotovo 40% svih infarkta zavrπi smrtno, a oni koji ga preæive imaju 15 puta veÊu πansu da ponovo obole ili umru u odnosu na zdravu populaciju.

Karvedilol u Hrvatskoj proizvodi Belupo pod zaπtiÊenim imenom Carvelol u suradnji s F. HoffmannLa Roche.

zdravljaju, ocjenjuju da je moj posao bio kako treba. Inzistirao sam na radu i disciplini, ali nikada nikoga nisam prijavio zbog nekakvog prekrπaja. Ja sam mu rae sve rekao u oËi, vjerujuÊi da Êe shvatiti poruku. Mi smo znali πto trebamo uraditi i svako ispunjenje plana nas je veselilo. Nekada smo se sjajno druæili, jedva Ëekali da se vidimo na poslu... a danas se jedva Ëeka odlazak s posla. Osobno, veoma sam ponosan πto me mnogi moji radnici pozdravljaju u gradu i cijene, iako su neki bili drugaËijeg miπljenja od mojeg, ali to su oni koji nisu shvatili bit rada - iskreno govori Mijo koji je u dobrom sjeÊanju mnogih Podravkaπa.

Kao i svaki pravi Podravkaπi i Mijo prati pomno zbivanja u bivπem poduzeÊu. Naravno, najviπe iz lista Podravka. Pitamo ga kakav je njegov sud o svemu.

- Pratim, putem lista Podravka, zbivanja u poduzeÊu i mogu reÊi da je danas mnogo drugaËije nego u naπe vrijeme. Ima Ëak i nekih stvari koje se meni ne sviaju. »ovjeka treba poπtivati i voljeti.

Nisam zadovoljan s time πto se ”otpuπtaju” ljudi, umjesto da se onima koji su stekli iskustva omoguÊi joπ viπe prostora za rad. Osim toga, poduzeÊe se ne bi smjelo rasprodavati, jer lako je nekome prodati ono πto su drugi stvarali.

Znam da Podravci sami ne mogu

opskrbljivati Podravku s ratarskim i stoËarskim proizvodima i da treba posegnuti i za drugim træiπtima, ali da su u tome dobrano zakinuti, to stoji.

Na kraju iz jednog Mijinog zapisa citirajmo moæda najkarakteristiËniji slogan, koji je izmislila Jelka Dombaj, a on glasi ”Podravka za danas, Podravka za sutra, Podravka za svaki dan”). Ali i njegov slogan ”»ovjeÊe, brini se i poπtuj Podravku - da ne ostaneπ sam”.

Ovo je prvi stroj (punilica) postavljen u Podravkinu pekmezaru za kojim je ”komandirao” tada mladi Mijo TreπÊec

PODRAVKA d.d.

Sluæba logistike Vanjski transport Na osnovi statuta poduzeÊa ”Podravka” d.d. objavljuje se prodaja rashodovanih teretnih i putniËkih vozila putem

javne prodaje - zatvorenim ponudama Prodaja Êe biti 25. travnja u restoranu Vanjskog transporta, –elekoveËka cesta 9, Koprivnica, u 12 sati, a ponude se primaju do 11,30 sati na blagajni Vanjskog transporta.

Marka i tip vozila Vrsta vozila FAP 16/16 hladnjaËa FAP 16/20 teretno TAM 190T 15B teretno IVECO TURBO STAR PRIKOLICA ITAS 14 P teretno ZASTAVA 80.12 furgon ZASTAVA 101 POLY teretno ZASTAVA 101 osobno AGREGAT ADE 16-3 -

Inv. br.

771 905 837

God. proiz.

1982.

1989.

1986.

681/678 607 5752 -

1991.

1990.

1987.

1981.

1975.

Stanje vozila PoË. cijena u kn neispravno 13.000 neispravno 14.000 ispravno 18.000 ispravno ispravno neispravno neispravno neispravno

160.000 13.000 1.000 600 5.000

Navedena vozila mogu se razgledati 25.4. 2001. u dvoriπtu Vanjskog transporta, –elekoveËka cesta 9, Koprivnica, (Milan KupariÊ) od 8 do 11 sati.

Pravo nadmetanja imaju sve pravne i fiziËke osobe koje uplate jamËevinu u iznosu 10% poËetne cijene. Vozila se prodaju po naËelu ”vieno-kupnjeno” bez prava na naknadne reklamacije.

Porez i sve troπkove prijenosa snosi kupac. Kupac koji je u nadmetanju kupio sredstvo, duæan je ista platiti i preuzeti u roku tri dana od odræanog nadmetanja. Nakon tog roka, a u sluËaju da kupac odustane od kupnje gubi pravo na povrat jamËevine.

6

Broj 1556 Petak 20. travnja 2001.

U Prelogu 13. travnja

StruËni prilog

Zdravlje iz dubine zemlje Piπe: dipl. inæ. Nikola BerËuk, Razvoj i kontrola kvalitete piÊa U prirodne mineralne vode ubrajaju se vode koje karakterizira poviπeni sadræaj otopljenih minerala ili plinova πto se normalno nalaze i u povrπinskoj vodi ili se uopÊe ne nalaze u tim vodama. U mineralne vode ubrajaju se i one vode koje se od ostalih izvorskih voda razlikuju u temperaturi i tvore zasebnu grupu termalnih ili termomineralnih voda.

Prirodni izvori mineralnih i izvorskih voda razlikuju se u sadræaju minerala. U stvari, svaki izvor ili bunar jedinstven je po svom kemijskom sastavu kao i ljudi po otiscima prstiju. Neki od njih izlaze iz zemlje pod jakim pritiskom, neki polako teku. Neki izlaze iz zemlje s visokom temperaturom, a neki su opet hladni da nam ”zubi trnu” od hladnoÊe. Otkuda potjeËe toliko mineralno bogatstvo u mineralnim vodama? Prolaæenjem kroz zemljine slojeve voda u prolazu otapa krute tvari i postiæe svoj specifiËni kemijski sastav i mineralizaciju. Neki su

Mineralna voda Lipika ima tradiciju koriπtenja dulju od 200 godina. Prvi zapisi potjeËu od varaædinskog lijeËnika minerali otopljeni u kratkom vremenu, Lalanguea iz 1773. godine, no prema dok su za druge potrebna stoljeÊa ispi- usmenoj predaji i pronaenim iskopinaranja. Ljudi su od davnih antiËkih vre- ma ta voda bila je poznata joπ u doba mena znali kakva blagodat za ljudsko starih Rimljana. Samo punjenje vode zdravlje leæi u termomineralnim voda- poËelo je 1875. godine, o Ëemu piπe ma, te su oko samih izvora gradili ljeËi- jedan od prvih lijeËnika u Lipiku, dr. J. liπta, kupaliπta, toplice ili terme. Takve Kern. U svom izvjeπtaju u ”Glasniku su vode tokom povijesti nazivali razliËi- druπtva slavonskih lijeËnika” navodi da tim imenima, od prirodne ljekovite vode je u proπloj godini (1875. op. a.) izvezedo mineralne ili izvorske vode. U dana- no 10.000 boca pod imenom ”Lipiker πnje vrijeme zna se otkuda potjeËe ljeko- Thermaquelle”. Interes za takvu minevitost mineralnih voda i kako djeluje. ralnu vodu iz Lipika bio je velik, i 1914.

Lista bolesti na koje mineralne vode u prospektu ljeËiliπta nalazila se cijena djeluju vrlo je velika, poËevπi od neugo- jednog sanduka od 25 boca po 14 kruna. dnih koænih bolesti, reumatskih obolje- Poslije zavrπetka 1. svjetskog rata ljeËilinja, sve do bolesti probavnih organa. πte je kupljeno i poËinje puniti dvije Paletu Podravkinih proizvoda upot- vrste mineralne vode: LipiËku alkaliËnu punjuje i mineralna voda ”Studenac”. jodnu vodu i LipiËku alkaliËnu jodnu Ona se crpi sa 300 m dubine i nepromi- ljekovitu vodu ”Antunov izvor”. Nakon jenjenog kemijskog sastava puni se u 2. svj. rata mineralna voda je flaπirana boce. Izvanredna je okusa i posebnog pod nazivom ”Narodno ljeËiliπte Lipik” mirisa koji joj daje karakteristiËan omjer alkaliËno jodna stolna voda, a poslije otopljenih minerala iz dubine zemlje. toga ”Banja Lipik - osvjeæavajuÊa alkaliSada su mineralna voda, izvorska voda Ëno jodna stolna voda”. Nakon integrai ostali proizvodi Podravkinog pogona u cije s ”OsjeËankom” voda se puni pod Lipiku jedan od strateπkih proizvoda nazivom ”Lipik, mineralna stolna voda” naπeg koncerna, ali kako je bilo nekad? i integracije s ”Podravkom” kada se ulaæu znatna sredstva u punionicu, mijenjaju se etikete i 1965. plasira se na træiπte kao ”LipiËki studenac” - prirodna mineralna voda.

Tokom Domovinskog rata kada je punionica ratnim djelovanjima bila znatno oπteÊena, opet se ulaæu znatna sredstva i pokreÊe proizvodnja. Sada je flaπiranje mineralne i izvorske vode i proizvodnja bezalkoholnih napitaka postalo jedan od strateπkih ciljeva naπeg koncerna.

Novim i agresivnijim nastupom prema træiπtu i konkurenciji, jakim marketinπkim akcijama, pojaËanom kontrolom kvalitete i potpuno novim pristupom proizvodu - podignuta je prodaja i ”imidæ” svih proizvoda lipiËke tvornice ”Studenac”, i zauzete su pozicije za ozbiljnu trku s konkurencijom.

Milan FrËko predstavio svoje slike i knjigu pjesama “Snovi” U organizaciji Likovne udruge Donjeg Meimurja, a u povodu 737 godina grada Preloga sveËano je 13. travnja otvorena druga po redu samostalna izloæba slika te predstavljena knjiga pjesama ”Snovi” Milana FrËka u preloπkoj Gradskoj knjiænici i Ëitaonici. O autorovom radu na sveËanosti je govorio predsjednik Likovne udruge Donjeg Meimurja Franjo Ruæman Brko, naglasivπi kako je Milan FrËko jedan od najaktivnijih Ëlanova njihove udruge. InaËe, osim te udruge FrËko je Ëlan i Likovne sekcije ”Podravka 72”. O slikarskom i pjesniËkom potencijalu autora, na otvorenju izloæbe govorio je i profesor Pero MatiÊ: ”Milan FrËko se u svom izraæajnom razvoju oslonio na samosvojni izraz, izdvojivπi se od naive.

To je danas normalna pojava u stvaralaËkom svijetu za one umjetnike koji nemaju akademski potencijal, ali imaju prirodni dar i volju. Naπ Milan apstrakciju maπte pretvara u sliku, ekspresivnim simboliËkim izrazom koji nudi bezbroj varijacija, a u njegovim slikama dobro

uvijek pobjeuje nad tamom zla. U poeziji Milan FrËko naπao je relaksaciju u pisanju pjesama, dubini rijeËi i misli, ali njega, prije svega, smatram slikarom, a potom pjesnikom”.

Upravo uskrsno vrijeme pravi je trenutak i za promociju zbirke pjesama ”Snovi” koju je autor posvetio Isusu za 2000. roendan i 33 godine πto je proveo na zemlji. Naime, i zbirka ima 33 pjesme, a o slikarstvu i pjesniπtvu autor kaæe: ”Dobre slike kao i dobre pjesme ne dolaze kao jutarnja kava, veÊ kao godiπnje doba. Sigurno Êe stiÊi, ali s kakvim vremenom?”

Otvorenje izloæbe uveliËali su kulturno-umjetniËkim programom uËenici preloπke osnovne πkole te predsjednica Literarne sekcije ”Podravke” Marija HegeduπiÊ i podravski pjesnik Ivan Picer.

Izloæbu na kojoj se autor predstavio s 27 slika - ulja na staklu otvorio je dogradonaËelnik Preloga Boæidar Glavina, a izloæba Êe biti otvorena do sredine svibnja.

B. F.

Ukratko iz kulture

LijeËnik za vas

Promocija knjige u Podravki

Kako tjelovjeæbu uËiniti zabavom?

Piπe: dr. Ivo Belan Usprkos mnogih znanstvenih otkriÊa o vaænosti tjelovjeæbe i veÊeg javnog interesa za postizanje dobre tjelesne sposobnosti nego ikad prije, samo jedan od pet Amerikanaca redovno provodi neku od sportsko-rekreativnih aktivnosti.

U Ëemu je problem? U motivaciji. Vi moæete nauËiti kako ljudski organizam funkcionira i moæete donijeti odluku o svojoj fiziËkoj aktivnosti, ali to nije dovoljno da saËuvate svoj program treninga od neuspjeha. Neki zdravstveni eksperti smatraju da je tjelovjeæba isto toliko i psiholoπko pitanje kao i fiziËko.

Prema tome, kako postiÊi da stvarno i upotrebljavate one vaπe tenisice za trËanje, za koje ste jednom mislili da Êe promijeniti vaπ æivot? Ovdje je nekoliko najnovijih razmiπljanja kako svladati fenomen neuspjeha: 1. Ispitajte svoje motive. Zaπto æelite tjelesno vjeæbati? Zbog gubitka teæine?

Zbog jaËanja srca? Da biste se osjeÊali bolje? Ovi razlozi nisu najbolji motivatori, jer se oni usredotoËuju na rezultate, a ne na proces.

Primjerice, ako je vaπ glavni cilj izgubiti na tjelesnoj teæini, moæda pripremate sebe na razoËaranje. VeÊina ljudi ne gubi teæinu tako brzo kako oËekuju sasvim sigurno ne odmah. ©to se tiËe dugotrajnih zdravstvenih koristi, njihova sama nevidljivost moæe izigrati vaπe zadovoljstvo. Kako ih moæete mjeriti, ako ne obavljate ergometrijski test svaki drugi tjedan?

Ako tjelesno vjeæbate da biste se ”osjeÊali kao milijuni drugih”, nemojte se jako uzbuditi. Moæda neÊete dosegnuti taj cilj sve dok ne budete redovno trenirali nekoliko mjeseci. Onaj tko ne-

redovito vjeæba Ëesto pati od ukoËenosti i bolova, koji prirodno potkopavaju i slabe motivaciju. Pojavljuje se paradoks: moæete se osjeÊati loπije prije nego se osjeÊate bolje.

Bit Êete viπe motivirani ako razmiπljate o boljem tijelu ili dobrom osjeÊanju samo kao o nuspojavama. To znaËi da tjelovjeæbu treba promatrati na potpuno novi naËin.

2. Izaberite tjelovjeæbu koju volite.

SlijedeÊi put kad prolazite pokraj djeËjeg igraliπta, zaustavite se i posluπajte. »ujete li smijeh? Oni se igraju loptom! Vi vjerojatno ne traæite razinu zabave kakvu djeca nalaze u svojim igrama, ali vi Êete potraæiti tjelovjeæbu koja vas zadovoljava. Odgovorite na pitanja: koju vrstu fiziËke aktivnosti najviπe volim?

Ples? Klizanje na ledu? Koπarku? Mali nogomet? Zaπto to volim? Zaπto se s tim ne bavim? ©to mogu u vezi s tim uËiniti?

Koje druge aktivnosti mogu biti isto tako zadovoljavajuÊe? Nemojte biti iznenaeni ako se uhvatite kako razmiπljate o neËem potpuno novom. Bez obzira koliko razliËita ta aktivnost moæe izgledati, povedite se za svojim osjeÊajem.

3. Nagradite sebe. Kako biste odræali kontinuitet sve dok izabranu sportskorekreativnu aktivnost potpuno ne prihvatite, sve dok vam ona ne postane sasvim normalna i prirodna, uspostavite sistem nagraivanja. Na primjer, prvi put u æivotu pretrËali ste stazu od 5 kilometara. Bravo, nagradite sebe s jednim ruËkom i Ëaπom dobrog vina u restoranu. Ili, preæivjeli ste prvu lekciju iz plesa. Zasluæili ste da si kupite novi plesni triko. Pozitivno pojaËanje odavno je glavni oslonac u promjeni ponaπanja. Nagrade stvaraju lijepe, pozitivne asocijacije na tjelovjeæbu.

Ako joπ uvijek imate poteπkoÊa u redo-

»lan Podravkine Literarne sekcije Hrvoje LovrenËiÊ izdao je svoju prvu zbirku pjesama naziva ”HodoËasnik” i promocija te knjige odræat Êe se u petak 20. travnja s poËetkom u 19 sati u Podravkinoj velikoj dvorani za sastanke. vnom provoenju programa tjelovjeæ- Pozivamo ljubitelje pisane rijeËi da dou na promociju knjige. be, smanjite svoja oËekivanja. Deset minuta tri puta tjedno nije puno tjelesnog vjeæbanja, ali to je joπ uvijek bolje nego niπta.

Ako vam zdravstveni instruktor ili trener kaæe da vjeæbate tri puta tjedno i vi to provodite, vi Êete se tada osjeÊati viπe motivirani nego kad vam se odredi pet treninga i vi obavite samo Ëetiri!

Meutim, πto ako ne moæete postati motivirani Ëak i kad reducirate ciljeve?

Vratite se na poËetak i poËnite s vjeæbama napredujuÊi korak po korak. Ako niste raspoloæeni za trening, barem stavite na sebe odjeÊu za trening (dres, trenirku) ili stavite u videorekorder kazetu o aerobiku. ©anse su da Êe se æelja za tjelovjeæbom pojaviti. Ako nije, pokuπajte sa slijedeÊim mjerama: Planirajte svoju sportsko-rekreativnu aktivnost za ranije u danu, ako vaπa odluka o treningu ima sklonost da se ugasi kako dan prolazi. Ili planirajte kasnije u danu, ako niste jutarnja osoba.

VeËer prije pripremite na vidjelo svoju opremu za trening, tako da vam ne moæe promaknuti slijedeÊeg jutra. Izvidite moguÊnosti da se uËlanite u neki sportsko-rekreativni klub, druπtvo. Ako imate takve moguÊnosti odvojite si jedan prostor u kuÊi ili stanu koji Êe biti predvien samo za takve aktivnosti. I konaËno, pokuπajte pridobiti svoju obitelj i prijatelje na svoju stranu.

Nedostatak vremena je najËeπÊi izgovor za izostavljanje tjelovjeæbe. Meutim, jedan struËnjak kaæe: ”Ljudi koji se bave tjelovjeæbom imaju oko 25 sati slobodnog vremena tjedno - isto kao i oni koji se sportski ne rekreiraju. To je pitanje prioriteta, a ne vremena”.

Ako vam je tjelovjeæba zabava, naÊi Êete i vrijeme za nju.

Sudjelovanje na izloæbi u Zagrebu U organizaciji Hrvatskog likovnog druπtva u galeriji ”Kristofor StankoviÊ” u Zagrebu otvorena je izloæba slika i skulptura Ëlanova Hrvatskog likovnog druπtva Zagreb na kojoj sudjeluje i Ëlanica Podravkine likovne sekcije Vlatka Kordina. Izloæba je otvorena do kraja travnja.

A.V.

Druπtvena prehrana

Jelovnik 23. 4. ponedjeljak: - Varivo grah na podravski, hrenovka, feferoni 24. 4. utorak:

- Junetina u luku, tijesto lazanje, salata

25. 4. srijeda:

- Pohana svinjetina, dinstani krumpir, salata

26. 4. Ëetvrtak:

- Maarski gulaπ, krafna

27. 4. petak:

- Præeni πaran, kelj na leπo, salata

NOVINE DIONI»KOG DRU©TVA PODRAVKA OsnivaË i izdavaË: PODRAVKA, prehrambena industrija, d.d. Koprivnica Direktorica Sluæbe za interno komuniciranje: Jadranka Lakuπ Glavni i odgovorni urednik: Branko Peroπ Redakcija lista: Boris Fabijanec, Mladen PavkoviÊ, Branko Peroπ, Slavko PetriÊ i Hrvoje ©labek Fotograf: Nikola Wolf GrafiËki dizajn: Jana i Ivana Æiljak, FotoSoft

GrafiËko ureenje: Vanesa GrgiÊ Tisak: KoprivniËka Tiskarnica d.o.o.

Koprivnica Naklada: 8300 primjeraka List izlazi svakog petka i primaju ga svi radnici besplatno.

Adresa uredniπtva: Ulica Ante StarËeviÊa 32, 48000 Koprivnica Telefoni - direktni: 651-505 (urednik) i 651-503 (novinari) Faks: 621-061 e-mail: novine@podravka.hr

Broj 1556 Petak 20. travnja 2001.

Sport

Prva hrvatska nogometna liga - Liga za prvaka

Prva utakmica finala Hrvatskog rukometnog kupa

Rutiniranom igrom do pobjede

UnatoË neefikasnosti pobjeda u Zagrebu

PODRAVKA VEGETA - SPLIT KALTENBERG 30:21 (13:11)

ZAGREB - SLAVEN BELUPO 0:1 (0:1)

Piπe i snimio: Boris Fabijanec

Rukometaπice Podravke Vegete nisu dozvolile da se ponovi nedavno splitsko iznenaenje kada su u prvenstvenoj utakmici SpliÊanke osvojile bod.

No, unatoË pobjedi od 9 golova razlike, KoprivniËanke su se na domaÊem parketu priliËno namuËile protiv rukometaπica Split Kaltenberga. IzjednaËeno prvo poluvrijeme, Ëak u nekoliko navrata vodstvo SpliÊanki, potom sve do 40. minute opet ravnopravna borba na parketu, kada Podravkaπice postiæu 5 golova zaredom, a goπÊe niti jedan i tu se stvara osjetna razlika. Koliko su mlade splitske rukometaπice imale volje i snage dovoljno pokazuje podatak da samo u prvom poluvremenu vratarka Podravke Vegete Barbara StanËin biljeæi 15 uspjeπnih obrana. Bezvoljnost, πuplja obrana, nemaπtoviti napadi - obiljeæje je igre KoprivniËanki u gotovo dvije treÊine utakmice. Sve su to SpliÊanke kaænjavale, posebice njihova najbolja igraËica Ines TadiÊ koja je postigla 8 pogodaka. Uz standardno dobru Barbaru StanËin, u sivilu prosjeËnosti bolje od ostalih kod Podravkaπica bile su Raguæ sa 7 i PalËiÊ sa 3 postignuta gola, ali s velikim uËinkom u obrani. Nemotivirana igra Podravkaπica ipak je bila joπ uvijek prejaka za mlade, talentirane i æeljne dokazivanja SpliÊanke, Dugogodiπnje iskustvo i rutina uradili su ipak svoje.

No, zanimljivo je analizirati takav nastup. Naime, veÊ u nekoliko navrata primjeÊuje se kako graditeljici igre

Rezultat puno bolji od igre

Podravkaπica Vlatki Mihoci treba gotovo viπe od 40 minuta da se zagrije i ue u utakmicu, a Ljerka Vresk tek poËetkom drugog poluvremena postiæe prvi pogodak i tek desetak minuta prije kraja utakmice poËinje zabijati golove u prepoznatljivim kontrama i ulascima s krila. Mnogobrojne akcije u napadu zapravo su improvizacije pojedinih rukometaπica i gotovo da na ovoj utakmici nije bilo niti jedne osmiπljene i izgraene akcije. Moæe li se stalno pobjeivati improvizacijama, rutinom i iskustvom ili Êe trener Podravkaπica Ivan Pal morati uËiniti neπto viπe kako bi motivirao rukometaπice Podravke Vegete u domaÊim natjecanjima, gdje su zaista veÊ duæe vrijeme nedodirljive?

U prvoj finalnoj utakmici Hrvatskog rukometnog kupa za Podravku Vege-

Juniorsko streljaËko dræavno prvenstvu u Zadru

Kada gotovo svi novinarski izvjeπtaji piπu kako je najbolji igraË utakmice u KranjËeviÊevoj bio domaÊi vratar Dragan StojkiÊ, onda je jasno tko je napadao, a tko se branio.

Minimalna pobjeda Slaven Belupa protiv Zagreba mogla je biti puno veÊa, ali opet se dokazala kroniËna neefikasnost koprivniËkih napadaËa, posebice najboljeg strijelca Lige Marija Dodika.

No, krenimo redom. KoprivniËki nogometaπi veÊ u Ëetvrtoj minuti preko Danijela RadiËeka vode. Zaista nitko nije oËekivao da Êe to biti krajnji rezultat s obzirom na kasnije prilike nogometaπa Slaven Belupa.

Naime, dva puta je Mario Dodik bio u stopostotnim prilikama, a kada i u 26. minuti nije uspio iz kaznenog udarca postiÊi pogodak, onda zaista moæemo reÊi da Mario nije u formi za postizanje golova. Trudi se, trËi, opasan je za protivniËku obranu, ali nikako da postigne pogodak. Kriza golgeterske forme i kroniËni nedostatak sportske sreÊe obiljeæja su za Marija Dodika u nastavku prvenstva u Ligi za prvaka. No, nije samo Mario bio neefikasan na zagrebaËkoj utakmici. Bilo je joπ prigoda za Slaven

7

Belupo, ali koprivniËki napadaËi nisu imali svoj dan. UnatoË svemu, pobjeda je ostvarena, sve su veÊe πanse da Slaven Belupo osvoji Ëetvrto mjesto u Ligi za prvaka te krene u europske susrete.

U KranjËeviÊevoj za Slaven Belupo igrali su: Solomun, S. Boπnjak, AmiæiÊ, KaciÊ, P. Boπnjak, FerenËina, RadiËek, Bisaku (od 69. minute Meimurec), Muæek, BajsiÊ (od 46. minute PerkoviÊ) i Dodik. *** Ove nedjelje Slaven Belupo gostuje u Varaædinu kod Varteksa. Taj svojevrsni derbi sjeverozapadne Hrvatske protiv izravnog rivala za Ëetvrto mjesto u Ligi za prvaka koprivniËko struËno vodstvo i nogometaπi oËekuju priliËno dobro raspoloæeni, buduÊi da trener FranËiÊ ima veÊi izbor igraËa nego ih je imao u Zagrebu. Osim toga, stalnost forme nogometaπa Slaven Belupa dokazuje i jedan hvale vrijedan podatak - nakon deset proteklih kola, koprivniËki nogometaπi i dalje ne znaju za poraz.

Nadamo se kako Êe se ta tradicija nastaviti i u Varaædinu, jer i tamo Êe na stadionu Varteksa biti brojni koprivniËki navijaËi.

B. F.

tu igrale su: StanËin, KnezoviÊ, Vresk 5, PopoviÊ, PerËulija 2, Pensa, PalËiÊ 3, Hodak 4, Raguæ 7, Mihoci 4, Hrg 5, Sirovec, JuriÊ i –ipalo. *** Finale Kupa igra se na dvije dobivene utakmice, a zbog uπtede troπkova splitski i koprivniËki rukometni Ëelnici dogovorili su da se, ako Êe trebati, obje utakmice odigraju u Splitu. Treba pozdraviti takvu odluku, posebice vodstva koprivniËkog kluba, jer mla- Druga liga kuglaËa - sjever de igraËice Split Kaltenberga priliËno su svojim igrama zapalile Split, a gostovanje Podravkaπica u glavnom dalmatinskom gradu sigurno Êe doprinijeti daljnjoj popularizaciji rukokazali dva lica. OdliËna igra i sjajni Piπe: Æeljko ©emper metnog sporta buduÊi da je za Koprirezultati na svojim stazama i vrlo provniËanke - viπestruke prvakinje Ove subote u Koprivnici u derbiju blematiËna igra, tri poraza na gostovaHrvatske - oduvijek vladalo veliko prvenstva pada odluka o prvaku Dru- nju i nekoliko tijesnih 5:3 pobjeda. U zanimanje tamoπnje publike. ge lige sjever. Dvije najbolje momËadi subotu moraju pokazati ono pravo, u posljednjem kolu prvenstva odluËit moraju odigrati najbolje πto mogu. Êe pobjednika, koji Êe se direktno - Izgledi su podjednaki, vjerujem u plasirati u Prvu ”B” ligu. Croatia osigu- naπu pobjedu, a da li Êe ona biti i ranje iz Varaædina, lider na prvenstve- dovoljno visoka, zavisiti Êe najviπe o noj ljestvici, ima dva boda prednosti. rasporedu igraËa. Naπa forma je stabilKuglaËi Podravke, æele li na vrh, imaju na, posebno smo dobri na naπim staimperativ pobjede, ali ne bilo kakve. zama, a sami smo krivi πto smo se Moraju pobijediti barem 7:1, jer su u doveli u ovakvu situaciju. Prvenstvo Varaædinu u jesenskom dijelu prven- smo trebali rijeπiti u nekim ranijim stva izgubili 6:2. HoÊe li ovaj imperativ susretima, pa bi sada bilo lakπe ostvavisoke pobjede biti kamen oko vrata riti bilo kakvu pobjedu. Dat Êemo sve koprivniËkih kuglaËa? od sebe i vjerujem u plasman u Prvu - Vjerujem da Êemo izboriti pobjedu ”B” ligu - kaæe Tomislav Troπelj, kapes potrebnim rezultatom. Imamo pre- tan momËadi Podravke. dnost domaÊe kuglane, iskusniji smo Iako su izgledi podjednaki za prolaz i kvalitetniji. Naπa pobjeda od 6:2 nije jedne ili druge momËadi, sigurno je, nam dovoljna, ostavlja goste na prvom da Êe voljom ædrijeba, u odluËujuÊem mjestu, jer imaju neπto povoljniji uku- derbiju prvenstva u posljednjem kolu, pan omjer pobjeda i poraza. Ako odi- najviπe profitirati ljubitelji kuglanja. gramo sjajno kao prije dva kola protiv Sigurno je da Êe biti zanimljivo, a lokalnog ÆeljezniËara, onda naπi su- velika neizvjesnost vladati do zadnjih parnici nemaju izgleda da se vrate u hitaca. KuglaËi Podravke pozivaju svoje Varaædin zadovoljni - kaæe Ljubomir navijaËe da dou na kuglanu ”PodraOroz, trener kuglaËa Podravke. vina” i pruæe im podrπku. Utakmica se Podravkaπi su tijekom prvenstva po- igra u subotu u deset sati.

U subotu derbi prvenstva

Juniori S©K Podravke vice-prvaci Hrvatske Proπlog vikenda u Zadru je odræano juniorsko dræavno prvenstvo u gaanju serijskom zraËnom puπkom. Nastupilo je 19 streljaËkih klubova iz Hrvatske, a u vrlo jakoj konkurenciji juniori Podravke osvojili su drugo mjesto. Koliko je prvenstvo bilo izjednaËeno i do posljednjeg hica neizvjesno pokazuju rezultati. Prvo mjesto osvojila je Marija Bistrica sa 1134 kruga, naπi Podravkaπi ”upucali” su 1128 krugova, a treÊeplasirani Rovinj 1127 krugova. Za Podravku su pucali: Zoran Koprek - 381 krug, Goran RaËki - 379 krugova i Krunoslav Vuk - 368 krugova. Kako je ekipno natjecanje bilo napeto i neizvjesno, tako je neizvjesnost do posljednjeg hica trajala i u pojedinaËnom natjecanju, gdje je Koprek osvojio 5., a RaËki 7. mjesto.

O nastupu Podravkinih juniora na dræavnom prvenstvu u Zadru trener Renato KovaËiÊ kaæe: - Vrlo sam zadovoljan nastupom naπih mladih strijelaca koji jesu mladi po godinama, ali oni iza sebe veÊ imaju respektabilni streljaËki staæ, neki od njih viπe od 5 godina. Naime, to je sport u kojemu se treba svakodnevno trenirati, treba puno odricanja i volje, jer mi smo, uvjetno reËeno, mali sport u kojemu nema novaca. No, unatoË naπim financij-

Juniori Podravke, s trenerom Renatom KovaËiÊem, drugi su u Hrvatskoj skim problemima, mi nastavljamo tradiciju ostvarivanja dobrih rezultata, koji bi sigurno mogli biti joπ bolji kada bi Podravka, a i joπ neki, imali viπe razumijevanja za naπ sport.

InaËe, osim tradicionalno dobrih rezultata, strijelci Podravke uskoro Êe proslaviti i jednu znaËajnu obljetnicu.

Naime, iduÊe godine StreljaËki πportski klub Podravka proslavit Êe 50. godiπnjicu postojanja.

I dok se obavljaju pripreme za slavlje, seniore Podravke oËekuje ovog vikenda dræavno prvenstvo u StobreËu na kojemu Êe boje kluba braniti: Zoran Koprek, Goran RaËki i Mario Kos. Trener Podravkinih strijelaca Renato KovaËiÊ vrlo je optimistiËan uoËi tog dræavnog prvenstva i nada se da Êe njegovi strijelci postiÊi dobre rezultate kao πto su to uËinili i na juniorskom prvenstvu.

B. F.

Izabran ”osmerac” za juniorsko SP u kuglanju

Pola “repke” iz Koprivnice Tijekom uskrsnih blagdana u Rijeci je odræan posljednji ogledni nastup 12 juniorki za sastav hrvatske reprezentacije za Svjetsko prvenstvo, koje Êe se odræati od 15.do 18. svibnja u Kopru. Nakon trodnevnih borbi i joπ jedne provjere moguÊnosti i trenutne forme kandidatkinja, izbornica - trener Biserka Perman od 12 potencijalnih kandidatkinja izabrala je osam reprezentativki. U reprezentativnom ”osmercu” za put na SP naπle su se: Melita Horvat (standardna igraËica Podravke), Sandra Milas (na dvojnoj registraciji za Belmu i Podravku), te Natalija KuπeniÊ (kuglaËica Belme).

8

Broj 1556 Petak 20. travnja 2001.

U PeËuhu otvorena izloæba fotografija Mladena PavkoviÊa

”Sveto ime Vukovar” U Galeriji Hrvatskog kluba ”August ©enoa” u PeËuhu u Maarskoj u srijedu je otvorena samostalna izloæba fotografija Mladena PavkoviÊa ”Sveto ime Vukovar”, koja je dosad veÊ obiπla viπe gradova.

Izloæbu je otvorio prof. dr. Zvonimir MariÊ, generalni konzul Republike Hrvatske u PeËuhu, koji je meu ostalim rekao kako se nalazimo ispred potresnih fotografija koje nas podsjeÊaju da ne zaboravimo ono πto je bilo.

- Tijekom Domovinskog rata Maarska je umnogome pomagala Hrvatskoj i to na viπe naËina. Meutim, joπ ima ljudi koji vrlo malo ili gotovo niπta ne znaju o stradanju Hrvata u vrijeme srpske agresije, tako da je prijeko potrebno povremeno organizirati i ovakve izloæbe - istaknuo je generalni konzul.

Na otvorenju izloæbe joπ su govorili gradonaËelnik grada MohaËa Szeko Jozsef, koji je doπao zajedno s dogradonaËelnikom i Ëlanovima njihova Gradskog poglavarstva. On se osvrnuo na suradnju Podravke, odnosno naπe tvornice u MohaËu, te rekao: - Ponosni i sretni πto je Podravka odluËila baπ u MohaËu otvoriti svoju tvornicu. Danas je to ugledna i cijenjena tvrtka, a poglavito je dobro primljena vaπa Vegeta, bez koje viπe ne mogu biti maarske domaÊice. Ova izloæba mora-

la bi obiÊi i druge maarske gradove.

Brojnim nazoËnima, meu kojima je bio i veliki broj Maara, obratio se i predsjednik Uprave Podravke Darko Marinac. On je takoer govorio o poslovnoj suradnji naπe tvrtke s Maarskom i izrazio zadovoljstvo πto se ona svakim danom sve viπe proπiruje. Vrlo se pohvalno izrazio o radu Udruge branitelja, invalida i udovica Domovinskog rata djelatnika Podravke i dao je punu podrπku ovakvim i sliËnim projektima:

- ZahvaljujuÊi PavkoviÊevoj izloæbi uspjeli smo povezati Koprivnicu, PeËuh, MohaË i Vukovar. InaËe, vrlo je dobro poznat doprinos Podravke tijekom rata, a ovo je prilika da se svima koji su tome doprinijeli joπ jednom zahvalimo.

Naπa Êe tvrtka i dalje u granicama svojih moguÊnosti pomagati naπe branitelje, a poglavito ovakva dogaanja.

Izloæbu su zajedniËki organizirali Hrvatski klub ”August ”©enoa” i Udruga branitelja, invalida i udovica Domovinskog rata djelatnika Podravke, dok je u glazbenom dijelu programa sudjelovao πansonijer Ivan - Ivica Percl.

Nagradna igra Uæivajte u novim okusima Fant umaka, pogodite njihove nazive i bez po’ muke osvojite neku od vrijednih nagrada:

KUHANJE BEZ PO’ MUKE !

Nagradno pitanje 5. kola: Napiπte toËan naziv dva nova Fant umaka od Ëetiri koja smo nedavno lansirali na træiπte

Fant umak . . . . . . . .

Fant . . . . . . . umak

S otvorenja izloæbe fotografija Mladena PavkoviÊa u PeËuhu

U Turskoj odræan kongres i smotra dostignuÊa u oplemenjivanju i uzgoju raznih sorata paprike

Meunarodna promocija Podravkine sorte paprike Stella Na kongresu europskog udruæenja oplemenjivaËa bilja posveÊenom genetici i oplemenjivanju paprike odræanom proπlog tjedna u Turskoj aktivno je sudjelovao i dr. Zdravko Matotan, voditelj Razvoja poljoprivrede iz Podravke s temom: Sorte, oplemenjivanje i proizvodnja paprike u Hrvatskoj.

Na skupu koji se odræava svake treÊe godine prvenstveno se sastaju znanstvenici kako bi prezentirali rezultate svojih istraæivanja, ali skup je i mjesto gdje svoja iskustva izmjenjuju predstavnici kompanija koje se bave stvaranjem novih sorata kao i korisnici sorata, poglavito preraivaËke industrije.

Osim prezentacije znanstvenih istraæivanja skup je i smotra dostignuÊa u oplemenjivanju paprike, jer se za tu priliku prikupi aktualni sortiment iz Ëitavog svijeta i uzgaja na jednom mjestu. Ove je godine za tu namjenu uzgajano stotinjak sorata meu kojima po prvi puta i jedna iz Hrvatske.

Radi se o sorti paprike Stella koja je za potrebe prerade u ajvar razvijena u Razvoju poljoprivrede Podravke. Iako je sorta Stella prvenstveno namijenjena za uzgoj na otvorenom, za ovu namjenu uzgojena i u stakleniku pokazala je svoja visoko vrijedna svoj-

stva, prvenstveno ranozrelost i rodnost Ëime je privukla paænju znaËajnog broja od gotovo dvjestotinjak sudionika skupa iz 22 dræave svijeta.

Nakon objave rezultata praÊenja sorata koje naknadno dobivaju svi sudionici skupa postoji velika vjerojatnost da se uzgojno podruËje sorte paprike Stella proπiri i izvan hrvatskih granica.

Uvoenjem u proizvodnju sorte paprike Stella ukupne potrebe Podravke

za paprikom namijenjenom za preradu u ajvar bit Êe zadovoljene domaÊom proizvodnjom. Osim visoke kvalitete domaÊe proizvedene paprike koja se za razliku od one iz uvoza svjeæa prerauje, njena cijena kao sirovine za preradu je za treÊinu niæa od uvozne πto znaËajno pridonosi profitabilnosti, a time i konkurentnosti ajvara proizvedenog od domaÊe sirovine.

Z. M.

Dobitnike je izvukla komisija u sastavu: Kristina ©vagelj, Davor Lokotar i Jadranka Lakuπ, a nagrade se mogu podiÊi u Timu za Podravka jela (1. kat poslovne zgrade).

tjedne nagrade : 1. grabilica za umak + poklon paket proizvoda Podravka jela Zlata Mikac , Druπtvena prehrana 2. poklon paket proizvoda Podravka jela (novi Fant umaci + Fant za jela) Marijan »esi, Tvornica VoÊe 3. poklon paket proizvoda Podravka jela (novi Fant umaci + Fant za jela) Natalija TomaπiÊ, Belupo

super nagrade u zavrπnom petom kolu : 1. Podravkin servis za jelo za 6 osoba + poklon paket Podravka jela 2. PodmetaË za jelo za 4 osobe + poklon paket Podravka jela 3. Platneni set: krpa, pregaËa i rukavica + poklon paket Podravka jela Do nagrada moæete doÊi ako na kuponu toËno dopunite naziv Fant umaka, a kupon u omotnici poπaljete na adresu Nagradna igra " Fant kuhanje bez po muke " Marketing Tim za Podravka jela .

Podravka d.d. A. StarËeviÊa 32 IzvlaËenje super nagrada izmeu svih dosada poslanih omotnica s kuponima je u srijedu, a imena dobitnika bit Êe objavljena u listu Podravka.

Podravkina paprika Stella naπla se meu stotinjak sorata iz cijelog svijeta

Gastro-promotori savjetuju:

Pita od puretine Potrebne namirnice: ispræite nasjeckanu slaninu sa πampinjonima. Zgotovljenu puretinu zalijte vinjakom i mijeπajte dok alkohol ne ispari. Primijeπajte mljevene πampi- maæite æutanjkom i pecite oko 40 njone i dotjerajte okus Vegeta tvistom minuta u peÊnici na 210 stupnjeva.

NaËin pripreme: za piletinu. Lisnato tijesto razvaljajte u Dobar tek æeli vam gastroIspræite luk i dodajte puretinu, nare- dva kruga. U kalup utisnite prvi krug, promotor zanu na kockice. Pirjajte, podlijevaju- rasporedite ohlaeni nadjev, pokrijte Draæen –uriπeviÊ Êi vodom dok ne omekπa. Posebno drugim krugom, ukrasno zareæite, pre60 dag pureÊeg bijelog mesa, 25 dag πampinjona, 15 dag dimljene slanine, glavica luka, ulje, 1 dcl vinjaka, æutanjak, sol, papar, 30 dag lisnatog tijesta

Crta: Ivan Haramija - Hans