Podravkine novine broj 1563

ISSN 1330 - 5204

www.podravka.com Godina XL Broj 1563 Petak

8. lipnja 2001.

List dioniËkog druπtva “Podravka” Koprivnica

U Podravkinoj pekari najavljuju nove programe

Jugoslaveni Ëeznu za Vegetom i Podravkinim proizvodima

4. str.

2. str.

Izdvojeno

O aktualnoj situaciji u Podravki

Predstavniπtvo u Ukrajini zapoËinje s radom

Podravkino poslovanje stabilno, ali troπkovi previsoki

Piπe: Jadranka Lakuπ

Nakon viπemjeseËnih priprema, analize træiπnih potencijala i izrade projekta kojeg je zatim odobrila Uprava Podravke, s radom zapoËinje predstavniπtvo Podravke u glavnom ukrajinskom gradu Kievu. Sve potrebne dozvole za rad predstavniπtva Podravka - Ukraina prema rijeËima direktora Damira Perloka pristigle su 28. svibnja. Time kreÊemo u jaËe osvajanje velikog træiπta - Ukrajina broji 50 milijuna stanovnika, a sam Kiev Ëak 3, 5 milijuna , na kojem je Podravka prisutna od 1995. godine. Osnovni cilj u prvoj godini djelovanja predstavniπtva je kroz vlastiti marketing i pronalaæenje novih distributora, te uz snaæenje postojeÊeg, a to je LAN Ukraina, poveÊati indekse distribucije i poznatost marki Vegeta i Podravka .

Prve aktivnosti bit Êe fokusirane na prodajna mjesta, pa Êe se tako od 22. lipnja provoditi prodajne akcije uz prim kojima Êe se obuhvatiti oko 500 duÊana, od Ëega polovina u glavnom gradu. Najvaænije mjesto pripada naravno Vegeti na koju je i do sada otpadalo oko 50 posto ukupne prodaje u ovoj zemlji , s ciljem ekspanzije ove marke i poveÊanja njenog træiπnog uËeπÊa. Planira se i porast prodaje djeËje hrane , briketa i juha koji su takoer traæeni na ovom træiπtu , a s obzirom da je u tijeku proces dobivanja certifikata za stotinjak proizvoda do kraja godine oËekuje se znaËajna realizacija.

Zaposleni u predstavniπtvu, dvoje iz Hrvatske, dvoje iz Ukrajine morat Êe pri tome uloæiti mnogo napora i znanja, jer na ukrajinskom træiπtu uz snaænu konkurenciju vlada i velika korumpiranost, a poseban problem je visoki stupanj neplaÊanja i kaπnjenja u plaÊanju. No oni s puno optimizma najavljuju uspjeπnu Podravkinu godinu u Ukrajini.

UËinci za zaposlenike vraÊeni su na staro Piπe: Hrvoje ©labek Snimio: Nikola Wolf

∏∏odravka posluje stabilno, uz ∏∏∏trend poveÊanja prodaje, ali problem Ëine troπkovi, koji rastu iznad planova, zbog Ëega je Podravkina Uprava donijela program upravljanja troπkovima moglo se Ëuti ovog ponedjeljka na sindikalnom skupu koji je sazvan kako bi se razmotrila aktualna situacija u Podravki.

Gornju tvrdnju iznijeli su zamjenik predsjednika Podravke

P

Æeljko –urina i Ëlan Uprave Damir PolanËec obrazlaæuÊi opoziv proπlotjedne odluke Uprave o smanjenju tzv. uËinka sa 10 na 5 posto u Podravki i s 35 na 25 posto u Belupu.

Naime, to je smanjenje, uz smanjenje menadæerskih plaÊa, bio jedan od elemenata programa upravljanja troπkovima, ali nakon burnih reakcija sindikata i iskazanog nezadovoljstva radnika u proizvodnji, Uprava je odluËila vratiti uËinak na staro i mjesto za smanjenje troπkova pronaÊi drugdje.

Cjelovit program koji bi trebao smanjiti troπkove nije obznanjen, tako da su zasad poznati samo njegovi dijelovi koji se odnose na smanjenje reprezentacije, smanjenje fiksnog dijela menadæerskih plaÊa, redukciju menadæerskih ugovora te restrikciju troπkova koriπtenja osobnih automobila i sluæbenih putovanja.

Takoer, prvi je put u Podravki sluæbeno utvren tehnoloπki viπak, πto daje do znanja u kojoj sferi leæi teæiπte programa smanjenja troπkova. Taj viπak, koji

Êe izluËiti aktualna reorganizacija, smjeπten je u administraciji, u centralnim funkcijama, i iznosi desetinu od oko 7.000 zaposlenika Podravke. No, tih sedamstotinjak ljudi neÊe se naÊi na popisu za otpuπtanje, veÊ Êe se preraspodijeliti u proizvodne cjeline, bili su izriËiti predstavnici Uprave na sastanku sa sindikatima.

Viπe o sindikalnom skupu, na kojem je razmatrana aktualna situacija u Podravki, piπemo na 2. stranici.

2

Broj 1563 Petak 8. lipnja 2001.

Aktualno: Uprava donijela program upravljanja troπkovima

Pogled iznutra

©tedjeti drugdje, a ne na radniËkim plaÊama Piπe: Hrvoje ©labek Snimio: Nikola Wolf Ovotjedna dogaanja u Podravki joπ su jedan argument u prilog tezi da se povijest ponavlja. Naime, to πto je Uprava na svojoj sjednici od 28. svibnja donijela odluku o petpostotnom za Podravku i desetpostotnom za Belupo smanjenju tzv. uËinka - ili koeficijenta stimulacije, kako stoji na platnim listiÊima - neodoljivo podsjeÊa na situaciju iz veljaËe 1999. godine, kada je ondaπnja Uprava prvo ukinula desetpostotnu stimulaciju za sijeËanj te godine, a zatim na pritisak sindikata i nakon prvih ”spontanih obustava rada” uËinak samo smanjila za 5 posto, i to samo za sijeËanj te godine.

SliËnosti ovih dvaju dogaaja valja traæiti ne samo u tome da su prvobitne odluke na radniËki pritisak izmijenjene, veÊ i u argumentima kojima su Podravkine uprave obrazloæile rezanje radniËkih plaÊa: nedostatak tekuÊih sredstava zbog ispod oËekivanih prodajnih rezultata.

Nakon πto su proπlog mjeseca Uprava i sindikati postigli dogovor o poveÊanju osnovne plaÊe za 7 posto, poËevπi od 1. svibnja, skeptici su poËeli spekulirati kako radniËke platne vreÊice neÊe biti toliko deblje, a uporiπte za takve tvrdnje naπli su u Ëinjenici da masa plaÊa u planu za ovu godinu nije poveÊana. Usto, za 10. svibnja predvieno sveËano potpisivanje aneksa Kolektivnog ugovora otkazano je. Kada je u dnevnim novinama objavljena vijest o smanjenju fiksnog dijela menadæerskih plaÊa za 10 posto, ali i radniËkih za 5 posto, njihove su se kalkulacije pokazale ispravnima.

Odmah su skoËili sindikati upuÊujuÊi oπtre proteste i dajuÊi do znanja kako smatraju da su ”izigrani”, usput traæeÊi odgovornost menadæmenta za poslovne rezultate zbog kojih je donijeta odluka o smanjenju plaÊa. Nije tajna da su i radnici u pogonima otvoreno iskazali svoje nezadovoljstvo.

Nakon toga, Podravkina je Uprava ponovno zasjedala i donijela je odluku o opozivu odluke o petpostotnom smanjenju uËinka. O tome su zamjenik predsjednika Uprave Æeljko –urina i Ëlan Uprave Damir PolanËec informirali Podravkine sindikalce na skupu koji je odræan u ponedjeljak 4. lipnja u restoranu druπtvene prehrane. ObznanjujuÊi novu odluku, kojom je opozvana prethodna, drugi Ëovjek Podravke rekao je kako je Uprava donijela program upravljanja troπkovima, koji bi trebao rezultirati njihovim smanjenjem.

Piπe: Zvonimir MrπiÊ

Uprava je na pritisak sindikata opozvala odluku o petpostotnom smanjenju uËinka - detalj sa sastanka sindikalista i Ëlanova Uprave Jedan od elemenata toga programa bilo je i smanjenje uËinka, ali je Uprava uvidjela kako Êe tim potezom u loπ poloæaj doÊi radnici iz proizvodnje, pa je takvu odluku ukinula i odluËila prostor za smanjenje troπkova pronaÊi drugdje. Podrobnije Êe o tome sindikate izvijestiti pismenim putem, istaknuo je –urina, kada Êe odgovoriti i na pitanja koja su sindikati u svojim otvorenim pismima uputili Upravi. On je takoer demantirao tvrdnje koje su se pojavile u tisku kako Podravka posluje loπe: ”Podravka je stabilna i poslovanje Êe biti u redu!”, i dodao: ”Kad je ova Uprava preuzela tvrtku, rekla je da Êe provoditi socijalnu politiku, a to je uspjela ostvariti jer nije bilo otpuπtanja radnika i plaÊe su isplaÊivane redovito.”

Na to se nadovezao Damir PolanËec rekavπi kako toËne brojke ne smiju iznijeti zbog pravila ”ZagrebaËke burze”, ali kako moæe reÊi da su trendovi povoljni i da je prodaja u prva Ëetiri mjeseca ove godine rasla, iako ne prema oËekivanjima, πto je vrlo pozitivno ako se uzmu u obzir okolnosti velike konkurencije nakon ulaska Hrvatske u WTO i sve veÊeg broja stranih trgovaËkih lanaca. Osim tih, ima i drugih problema: ”Troπkovi su iznad planiranih, i to troπkovi plaÊa, pojaËana ulaganja u træiπta, troπkovi energije i drugi”, rekao je PolanËec. Na to je uslijedila reakcija iz publike da u uπtede ne moæe spadati i nedavna kupnja oko

170 ”Renaultovih” vozila, na πto je PolanËec odgovorio kako su troπkovi koriπtenja osobnih automobila veliki i kako Êe kupnja automobila, koju je Uprava donijela nakon dobrog promiπljanja i analize - donijeti nemale uπtede.

Na skupu su Podravkini sindikalci obavijeπteni o joπ dvjema odlukama Uprave koje idu u smjeru smanjenja troπkova. Prva se odnosi na utvrenje tehnoloπkog viπka u Podravki, za koji je Uprava procijenila da se kreÊe oko 10 posto, ali to nije viπak za otpuπtanje, veÊ viπak u administraciji koji je povezan s aktualnom reorganizacijom Podravke, ustvrdio je –urina, dodajuÊi kako bi se taj viπak trebao zaposliti u proizvodnji, za πto Êe i pomoÊ sindikata biti dobrodoπla.

Druga Upravina odluka odreuje smanjenje menadæerskih ugovora u Podravki sa sadaπnjih 257 na oko 140. ”BuduÊi da troπkovi rastu bræe nego profit, a meu njima naroËito troπkovi plaÊa, smatramo da je previπe ljudi koji plaÊe dobivaju prema posebnim ugovorima i u iduÊih mjesec dana pozabavit Êemo se smanjenjem njihovog broja”, rekao je PolanËec.

Na kraju sindikalnog skupa njegova voditeljica i glavna povjerenica podruænice Sindikata PPDIV-a Ksenija Horvat predloæila je da skup zakljuËi kako je, meu ostalim, potrebno odmah potpisati aneks Kolektivnog ugovora i sporazum o visini uËinka u iduÊih godinu dana, s Ëime su se Ëlanovi skupa sloæili.

©to je uËinak UËinak ili koeficijent stimulacije postotak je poveÊanja plaÊa koji se, prema Kolektivnom ugovoru, odreuje svakomjeseËno, a ovisi o nizu Ëimbenika poput opsega i kakvoÊe obavljenih poslova, pravovremenosti izvrπavanja poslova, inicijativi i kreativnosti itd. Odreeno je da postotak stimulacije moæe biti do 50 posto. S obzirom na to da od sijeËnja 1998. godine svi radnici Podravke imaju koeficijent stimulacije od 10 posto, izuzev Belupovih koji imaju 35 posto, taj stimulativni dodatak smatraju integralnim dijelom plaÊe, iako on to zapravo nije. Takoer, u praksi se taj dodatak nije odreivao mjeseËno i nije bio vezan na rezultate prodaje, πto je radnike uËvrstilo u tom uvjerenju.

To se dobro vidjelo i u veljaËi 1999. godine, kada je uËinak jednokratno smanjen za pet posto, i tijekom ovog tjedna, kada je donijeta pa opozvana istovjetna odluka. Takva situacija joπ viπe podcrtava potrebu za konaËnim definiranjem sustava nagraivanja u Podravki, πto se stalno najavljuje, ali nikako ne realizira.

Zapaæeno

Jugoslaveni Ëeznu za ”Vegetom” i Podravkinim juhama Istraæivanje jugoslavenskog træiπta, koje je tijekom travnja provela tvrtka ”GfK” na narudæbu Hrvatske gospodarske komore, potvrdilo je ono u πto se Podravkin manadæment uvjerio pokreÊuÊi aktivnosti oko ulaska na jugoslavensko træiπte - da Jugoslaveni dobro pamte i Ëeznu za Podravkinim proizvodima i uopÊe proizvodima hrvatskih tvrtki.

Prema tom istraæivanju, koje je obuhvatilo 1387 kuÊanstava u Srbiji, Vojvodini i Crnoj Gori, Ëak 90 posto potroπaËa pamti Podravkine proi-

VlasniËka obaveza

zvode, 85 posto pamti proizvode ”Kraπa”, 55 posto ”GavriloviÊeve”, 45 posto ”Franckove” itd. Da bi svoju memoriju æeljelo ”osvjeæiti” ponovnom kupnjom hrvatskih proizvoda izriËito æeli viπe od 40 posto anketiranih potroπaËa, gotovo 37 posto ih nema niπta protiv hrvatskih proizvoda, ali nisu sigurni da Êe ih kupovati, dok se protiv parole ”kupujmo hrvatsko” izriËito izjasnilo 16 posto anketiranih, uglavnom muπkaraca iz srediπnje Srbije i populacije starije dobi i niæeg obrazovanja.

Glavni predmeti nostalgije jugoslavenskih proizvoaËa jesu ”Vegeta”, ”Podravkine juhe”, ”Franckova” kava, ”Saponijin” deterdæent i ”Kraπeva” bajadera, dakle uglavnom prehrambeni proizvodi, πto znaËi da upravo Podravkina branπa ima najbolje πanse za osvajanje susjednog træiπta. ©to se procjene kvalitete hrvatskih proizvoda tiËe, Jugoslaveni smatraju da su oni kvalitetniji od njihovih domaÊih (40 posto), ali da su loπiji od istovrsnih zapadnoeuropskih proizvoda (68 posto), dok ih

Ëak 48 posto misli da su preskupi.

Sve u svemu, istraæivanje je opravdalo nade koje hrvatske tvrtke polaæu u otvaranje jugoslavenskog træiπta. Pokazuje i to da je Podravka dobro procijenila to træiπte prije nego πto je, kao prva hrvatska tvrtka, osnovala svoju tvrtku u Beogradu. To πto Êe - prema rezultatima istraæivanja pod okriljem HGK svaki drugi Jugoslaven kupiti ”Vegetu”, a svaki treÊi Podravkinu juhu dovoljan je argument za takav potez.

H. ©.

©to se viπe pribliæava Glavna skupπtina Podravke d.d., sazvana za 29. lipnja, to je viπe odapetih strelica ne bi li se utjecalo na donoπenje pojedinih odluka. Intencija zakona o trgovaËkim druπtvima je da se u πto veÊoj mjeri ostvari reprezentativnost vlasniπtva i utjecaj vlasnika na upravljanje poduzeÊem, ali da se pritom osigura i stabilnost poduzeÊa. Upravo zato su i vrlo precizno regulirani naËini, postupci i vrijeme sazivanja skupπtine dioniËara, naËin donoπenja odluka, potrebna veÊina za to... kako bi se onemoguÊilo da pojedini dioniËar ili manjina opstruktivnim djelovanjem pokuπa ostvariti vlastite ciljeve koji mogu biti na vlastitu πtetu, ali i πtetu drugih dioniËara. Vlasniπtvo nije samo pravo, pravo na dobit, pravo na upravljanje, pravo na porast vrijednosti udjela, nego i obaveza.

Svi dioniËari imaju obavezu u dobroj vjeri upravljati svojim vlasniπtvom na vlastitu korist, ali i korist druπtva (poduzeÊa). Ni jedan dioniËar nema pravo poduzimati radnje koje bi iπle na πtetu druπtva (poduzeÊa).

U financijski træiπno razvijenom svijetu pojedinim dioniËarima niti ne pada na pamet da javno iznose podatke za koje unaprijed znaju da mogu imati negativan utjecaj na cijenu dionica, Ëak i ako su uvjereni u njihovu toËnost. DioniËari koji bi raspolagali takvim podatkom koristili bi ga u donoπenju odluke da li zadræati, prodati ili kupiti dionicu, a nikako ne bi javno utjecali na smanjenje njene vrijednosti.

Naravno, upitno je i posjedovanje tzv. insiderskih informacija, posebice onih koje mogu utjecati na cijenu dionica. Ako su pak informacije netoËene, onda se radi o zloj namjeri, kaænjivoj po zakanu.

Baπ zato je zakon predvidio da skupπtine budu (pre)regulirane kako bi se onemoguÊila njihova zloupotreba. Ponekad se Ëini da ni dobri prijedlozi ne mogu lagano proÊi (za neke stvari je potrebna dvotreÊinska veÊina), ali u dioniËkim druπtvima s vekikim brojem dioniËara vrlo razliËitih interesa potrebno je u πto veÊoj mjeri omoguÊiti uvjete za stabilno poslovanje druπtva.

Nije uobiËajena komunikacija niti izmeu uprave i pojedinih dioniËara ili dioniËara i nadzornog odbora kroz medije nego za to postoje drugi kanali komuniciranja.

Obaveza je dioniËara da se upozna s pravilima igre i da Ëini sve πto je u njegovoj moÊi kako bi omoguÊio uspjeπno poslovanje druπtva Ëiji je djelomiËni vlasnik.

Broj 1563

Petak

Aktualnosti iz Panonske pivovare

Niz aktivnosti i zanimljivosti za potroπaËe Piπe: Jadranka Lakuπ Snimio: Nikola Wolf

Prema ostvarenim rezultatima u proπloj godini, Panonska pivovara svrstava se na treÊe mjesto meu pivovarama u Hrvatskoj. Vlasnici, meu kojima je i Podravka sa 40 posto, s time su zadovoljni, ali istovremeno iskazuju interes za daljnji rast i jaËanje træiπne pozicije. Posebice se to odnosi na danski Carlsberg (takoer 40 posto vlasniπtva) koji je i sam u velikoj ekspanziji pa je tako sa 15. mjesta u svijetu doπao do petog. Carlsberg, koji je najjaËi u nordijskim i baltiËkim zemljama te Rusiji, posebno

raËuna na rast u dijelu Europe kojem pripada Hrvatska. Stoga su i pred Panonsku pivovaru u 2001. godini postavljeni visoki ciljevi koji se osim u Hrvatskoj trebaju ostvariti i na podruËju Bosne i Hercegovine gdje se iz Koprivnice izvoze znatne koliËine piva. Da bi se ti ciljevi ostvarili, menadæment Panonske pivovare osmislio je niz aktivnosti od kojih je dio joπ obavijen velom poslovne tajne, jer predvia iznenaenje i za potroπaËe i za konkurenciju, a dio je pak obznanjen javnosti.

Tako je trenutno u tijeku nagradna igra za potroπaËe koja, za razliku od brojnih sliËnih aktivnosti koje ovih dana gotovo preplavljuju Hrvatsku,

nema neku glavnu atraktivnu nagradu (primjerice automobil, ili stan ) ali izaziva veliku paænju potroπaËa, jer velikom broju omoguÊuje iste nagrade. RijeË je o nagradnoj igri piva Pan u kojoj se slaganjem omotnica mogu osvojiti Ëaπe. Do poËetka lipnja u Panonsku pivovaru pristiglo je oko 14.000 poπiljaka πto nadmaπuje oËekivanja i iskustva sa sliËnim igrama u drugim zemljama. Do kraja akcije moguÊe je pristizanje joπ desetak tisuÊa sastavljenih boca piva Pan, πto potvruje ne samo zainteresiranost potroπaËa za igru nego i popularnost ovog piÊa. S druge strane, to je prouzroËilo odreene probleme u slanju nagrada buduÊi da je Hrvatska poπta

Pivo Kaj u atraktivnoj ambalaæi

naknadno odbila slanje paketa s Ëaπama u strahu od moguÊih lomova.

Rjeπenje je pronaemo u angaæiranju dvije privatne kurirske kompanije Ëiji zaposlenici nastoje nadoknaditi kaπnjenje u isporuci nagrada. Uglavnom, iz Panonske pivovare stiæu uvjeravanja da nitko ne Êe biti zaobien, odnosno da Êe Pan Ëaπe stiÊi na kuÊne adrese svih dobitnika.

Druga zanimljiva akcija predstavljena je na konferenciji za novinare odræanoj 4. lipnja. Brojnim novinarima predstavljena je nova ambalaæa Kaj piva. Radi se o takozvanoj BNR 0,5 l boci u kojoj se prodaje oko 80 posto piva u Hrvatskoj, a uz nju plasirana je i nova nosiljka (gajba) u prepoznatljivoj zelenoj boji Panonske pivovare koja odgovara svim standardima ovakve ambalaæe u Europskoj zajednici. ”Gajba” je izraena od materijala koji se moæe reciklirati (proizvoaË je domaÊa tvrtka Kaplasteko) otporna je na udarce i vrlo Ëvrsta. Prema dogovoru s najveÊim proizvoaËima piva u Hrvatskoj (ZagrebaËkom i KarlovaËkom pivovarom), moguÊa je zamjena i boca i sanduka sve tri tvrtke πto je zanimljiva novost za potroπaËe. Panonska pivovara, pored toga, vjernim potroπaËima Kaj piva daruje joπ jednu pogodnost o Ëemu Æeljko ©estak, direktor træiπta sjeverozapadne Hrvatske na kojem je upravo pivo Kaj postalo omiljeno Albin Samaræija pokazuje nove boce piva Kaj regionalno pivo, kaæe:

8. lipnja 2001.

3

- Povodom izlaska na træiπte nove atraktivne ambalaæe Kaj piva za potroπaËe smo pripremili posebnu akciju. Tijekom njenog trajanja, a to je od 4. do 23. lipnja, oni mogu sve stare boce i sanduke besplatno u duÊanima zamijeniti za novu ambalaæu. S obzirom na to da je trajanje akcije ograniËeno, potroπaËima poruËujemo da ovu pogodnost odmah iskoriste. A πto se tiËe stare ambalaæe, ona neÊe oneËistiti Hrvatsku kako su neki pomislili, jer smo veÊ dogovorili da se ona koja je joπ upotrebljiva plasira na træiπta koja joπ koriste takvu ambalaæu, dok Êe se ona loπije kvalitete reciklirati.

Takvo opredjeljenje posve je u skladu s visokim ekoloπkim standardima koji su postavljeni u Panonskoj pivovari. Za proizvodnju piva ne koriste se genetski modificirane sirovine pa se Panonska pivovara nalazi na bijeloj listi poduzeÊa koju je utvrdila Udruga za zaπtitu potroπaËa Hrvatske.

Kada je ta lista objavljena poËetkom veljaËe ove godine Panonska pivovara bila je istaknuta kao jedina pivovara u Hrvatskoj. Prema rijeËima Albina Samaræije, brand managera za pivo Kaj i voditelja Odnosa s javnoπÊu, rezultat je to stalne brige o visokoj kvaliteti proizvoda od paæljivog odabira prirodnih sastojaka do stalne kontrole u svim fazama proizvodnje koja se odvija u jednoj od najmodernijih pivovara u Europi.

Ekoloπka orijentacija potvrena je i u izgradnji i funkcioniranju proËistaËa otpadnih voda koji je postavljen prema visokim standardima Europske unije. On spreËava bilo kakvo zagaenje okoliπa, a zanimljivo je da se ostaci slada dehidriraju i prodaju kao hrana za æivotinje.

U Panonskoj pivovari ne misle na tome i ostati nego i nadalje promiπljaju aktivnosti u kojima Êe visoku kvalitetu proizvoda, brigu za okoliπ, praÊenje svjetskih trendova u pivarstvu na najbolji naËin spojiti s potrebama i zahtjevima potroπaËa. I dovesti ih na æeljeno drugo mjesto meu pivovarama u Hrvatskoj. A moæda i dalje ....

naπa posla

Svi pritiπÊu, a Uprava mijenja odluke Piπe: Æeljko Kruπelj, gost - kolumnist “VeËernjeg lista”

Ovo je stvarno zbunjujuÊi tjedan za sve zaposlenike ”Podravke”. Ponedjeljak je zapoËeo sastankom Uprave na kojoj je opozvana proπlotjedna odluka o smanjenju plaÊa u matici za pet, odnosno u ”Belupu” za deset posto. Istoga su dana predstavnicima najveÊe sindikalne podruænice, PPDIVa, to potvrdili i Ëlanovi poslovodstva.

IduÊeg je dana, meutim, u ”Jutarnjem listu” izaπao intervju sa Ëlanicom Uprave zaduæenom za financije Nevenkon Cerovsky, u kojem je ona obrazlagala raniju odluku o potrebi radikalnog smanjenja troπkova poslovanja, s posebnim naglaskom na obuzdavanju plaÊa. U srijedu se na zagrebaËkim kioscima pojavio ”Globus”, u kojem je gotovo iste teze o æurnoj potrebi smanjivanja plaÊa svim zaposlenicima ponovio i predsjednik Uprave Darko Marinac. U Ëetvrtak je, pak, u ”VeËernjem listu” stiglo obrazloæenje da su spomenuti intervjui raeni

joπ proπloga tjedna i da ih se u ponedjeljak viπe nije moglo mijenjati.

Sve to potvruje da se Uprava nalazi pod brojnim pritiscima, a najgore je to πto su oni meusobno suprotstavljeni.

Nadzorni odbor inzistira na financijski efikasnijem poslovanju, kojemu je jedna od smetnji i previsoka cijena rada, jer se samo tako moæe poveÊati profit. VeÊina radnika smatra da poπteno obavlja svoje radne zadatke i da ne bi trebali biti kaænjeni za rezultate koji su loπiji od oËekivanja. Sukladno tome, sindikalne podruænice inzistiraju na tezi da se troπkovi reæu u nekim drugim segmentima poslovanja. Iz istih se redova pokuπava dokazati i teza da su neki bivπi sindikalni lideri bili ”premekani” i ”preskloni kompromisima”. ”Podravkin” menadæment, kao treÊa strana, takoer je frustriran, jer u ponedjeljak Uprava nije suspendirala odluku da im se prihodi smanje za

deset posto. ©toviπe, najavljeno je da Êe se veÊ ovih dana prepoloviti i broj menadæerskih ugovora. Naposljetku, sama je Uprava postala poæeljnom metom i malodioniËarskog nezadovoljstva, buduÊi da proπlogodiπnji poslovni rezultati ne omoguÊuju isplatu dividende.

Kako se snaÊi u tom labirintu najrazliËitijih interesa? Vrlo teπko, jer Uprava, kako i sama priznaje, nije na vrijeme reagirala na neke zabrinjavajuÊe trendove. Pokazala se neodluËnom, vjerujuÊi da Êe metodom ”malo stisni, malo pusti” i ”daj na jednoj, uzmi na drugoj strani” nekako primiriti svakojake nezadovoljnike. No, istodobno su im ”uzde” pomalo izmicale iz ruku. Konkretnije reËeno, troπkovi za plaÊe i ugovore navodno su narasli na 22 posto, a poæeljna bi razina, prema miπljenju Nevenke Cerovsky, bilo oko 18 posto. Nasuprot tome, opÊi uvjeti poslovanja, koje posljed-

njih tjedana optereÊuje i nagli rast vrijednosti kune, pogibeljan za sve hrvatske izvoznike, koprivniËkoj tvrtki nisu iπli na ruku.

Najnezgodnije je to da se svaki ”Podravkaπ” vrlo teπko odriËe steËenih prava. Radnici su u pravu kad govore da moraju podjednako raditi i za veÊu i za manju plaÊu, dok æivotni troπkovi ionako stalno rastu. Trebali bi, ipak, biti svjesniji Ëinjenice da je njihov broj daleko veÊi od realnih potreba i da takva neracionalnost, koja smeta svakom vlasniku, ima i svoju cijenu.

Socijalna sigurnost, za koju se na zadovoljstvo lokalne javnosti opredijelila ”Podravkina” Uprava, nije spojiva s osjetnijim porastom plaÊa. To je gruba ekonomska realnost i nema tog Ëudotvorca koji bi je razrijeπio na svaËije zadovoljstvo.

Interesantan su sluËaj i ”Podravkini” menadæeri. Definiravπi snaæniji proboj na meunarodna træiπta, u tvrtki je

pobijedila opcija osjetnijeg poveÊanja njihova broja. Prestiæni su statusi, dakako, praÊeni i adekvatnim primanjima. Ispostavilo se, naæalost, da rast prodaje, pogotovo na nekim træiπtima, nije opravdao takvu izdaπnost. Javna je i tajna da hijerarhijski ima viπe direktora i πefova nego to organizacija posla zahtijeva. Zato je Uprava morala reagirati restriktivnim mjerama, koliko god su mnogi time ”iznenaeni i uvrijeeni”. Menadæerski statusi, a ponajprije njihove plaÊe i pravo na dodatne troπkove, moraju biti strogo vezani uz ostvarene rezultate. Svaki je menadæer svojoj tvrtki preskup ako ne donosi oËekivani novac. Ukoliko je, pak, njegov rezultat zadovoljavajuÊi, zasluæio je da dobije i viπe od dogovorenog, jer zahvaljujuÊi njemu i svima takvima mnogi drugi imaju πto raditi.

Uspjeπni, ukratko reËeno, ne zasluæuju zavist, ali ni oni neuspjeπni nemaju pravo na saæaljenje.

4

Broj 1563 Petak 8. lipnja 2001.

Podravkina Pekara

Investicije u buduÊnost Piπe: dipl. inæ Josip Mihac, direktor Pekare Snimio: Nikola Wolf

Sadaπnji asortiman proizvoda Podravkina Pekara poznata je po svojim kvalitetnim pekarskim proizvodima, te po πirokom asortimanu, koji se Ëesto mijenja prema zahtjevima træiπta i potroπaËa. U naπoj pekarnici trenutnmo se rade sljedeÊe vrste proizvoda: Od kruha trenutno proizvodimo πest vrsta vekni. To su bijeli i polubijeli od 0,4, 0,6, 0,7 i 0,8 kilograma, koji su standardnog oblika ili su duplo uvijeni. Takoer proizvodimo i pet vrsti okruglog kruha, a to su kukuruzni, raæeni mijeπani, ”crnko”, ”zrnko” i ”bakin kruh”.

Na træiπte isporuËujemo i 20 vrsta peciva, veÊinom od bijelog braπna, ali imamo i tri vrste sa sjemenkama, raæenim braπnom i posebnom mjeπavinom. To su sovital, prutiÊ sa sjemenkama i zrnkiÊ te graham pecivo od braπna cijelog zrna pπenice. Ti se proizvodi, uz tamne vrste kruha, sve viπe traæe, πto je pozitivna prehrambena navika potroπaËa.

Asortiman kolaËa Podravkine Pekarnice takoer je priliËno bogat: træiπtu isporuËujemo 15 vrsta kolaËa, i to najviπe od od lisnatog tijesta koje moæe biti dizano ili obiËno punjeno marmeladom, linoladom, Ëvarcima, viπnjom, hrenovkama, (a πto su sve Podravkini proizvodi), te sirom. Osim toga radimo krafne u dvije gramature

Josip Mihac i punjene marmeladom te πtrukli sa sirom i viπnjama kao i nekoliko vrsta bureka.

Od ostalih vrsta proizvoda tu su i tri vrste kora za maaricu i medenu pitu te lisnato tijesto za koje postoji veliko zanimanje na træiπtu diljem Hrvatske.

Kako proizvodnja u Pekarnici zahtijeva mnogo ruËnog rada, nismo u stanju niti pribliæno zadovoljiti potrebe, ali su aktivnosti oko definiranja tehniËko-tehnoloπkih parametara za novu liniju upravo zavrπene te oËekujemo da Êe i daljnje aktivnosti oko realizacije te kljuËne investicije biti normalno nastavljene. ©to se tiËe asortimana proizvoda, nabrojeno nije sve. ZnaËajni je i asortiman koji se radi tehnologijom pothlaivanja i smrzavanja i na tome baziramo optimistiËki proizvodni rast.

Visoka kvaliteta 20 vrsta peciva zadovoljava razliËite ukuse potroπaËa

Do sada smo usvojili 12 vrsta takvih proizvoda. To su sirovi i smrznuti proizvodi (od lisnatog tijesta) ili pothlaeni kao πto su peciva, pizza i lisnato tijesto, a od polugotovih-polupeËenih i smrznutih ili pothlaenih proizvoda radimo peciva.

Burek i mlinci u nekoliko vrsta i pakiranja do sada su bili proizvodi samo lokalnog znaËenja, a napori koji su do sada uËinjeni na πirenju træiπta kroz proπirenje asortimana mlinaca i smrzavanja bureka - nisu dali oËekivani efekat, ali vjerujem da Êe (s obzirom na praktiËnu pripremu obroka) i to ubrzo biti rijeπeno.

Proizvodimo i kruπne mrvice u gramaturama od 250 i 500 grama, a novo U Podravkinoj Pekari danas se proizvodi 11 vrsta kruha u toj grupi je rinfuzno pakiranje mrvica za paniranje, namijenjeno za prera- jevi moraju biti spremni 7 dana u je potrebno imati radi asortimana.

Da bismo realizirali redovnu proiivaËe riba. tjednu i 24 sata na dan, πto dakako ima zvodnju kao i planirane zahvate, osim svoju cijenu pa stoga u segmentu Situacija i problematika u odræavanja treba pronaÊi najadekva- dobre volje i kadrovskog potencijala proizvodnji tniji model, kojim bi se smanijli troπ- kojeg imamo, nuænost za realizaciju tog plana je prvo dovoenje postojeOd 1986. pa do 1998. godine u kovi a poboljπala efikasnost. Êih strojeva remontima na odreenu Pekari je biljeæen kontinuirani kolitehniËku razinu, koja Êe davati miniËinski pad proizvodnje, no nakon Planovi Saæivljavanjem nove poslovne stra- mum sigurnosti za rad. toga doπlo je do blagog rasta proizvoIsto tako treba postepeno zamijeniti dnje, a proπle godine zabiljeæen je tegije Podravke, u kojoj Pekara djeluzapaæeniji porast, dok je ove godine u je unutar profitnog centra odnosno istroπene strojeve, koji su dugogodiπprva Ëetiri mjeseca proizvodnja strateπke poslovne jedinice ”Mlin i njim radom 24 sata na dan i 360 dana znaËajno porasla (u travnju poveÊa- Pekara” (do sada ”Podravski mlino- godiπnje bili u funkciji, jer su troπkovi nje iznosi Ëak 16 posto). Dohodovno vi”) niπta se bitno ne mijenja. Naime, odræavanja za njih previsoki.

Nove strojeve takoer trebamo i za gledajuÊi, rezultati su joπ i bolji, jer ako je restrukturiranje racionalizacija smo sa sitnim, ekonomski isplativijim troπkova, onda mi nastavljamo s re- kore te smrznute i pothlaene proiasortimanom jaËe krenuli (programom strukturiranjem joπ bræim tempom. zvode, koje u prvoj fazi planiramo pothlaenih proizvoda). No, tu joπ Naπa formula je da ”s proizvodom plasirati lokalno i koristiti tehnologiju ima dosta problema s obzirom na budemo na træiπtu prvi ili jedini, a ako u funkciji smanjenja troπkova radne novu tehnologiju, investicijske ne-mo- to nije moguÊe tada najkvalitetniji, ali snage, poboljπanja kvalitete i radnih guÊnosti i nesreeno træiπte, ali sve to ne skuplji od konkurencije”. Nastoji- uvjeta. mo uhvatiti tehnoloπki korak s europSve to, dakle, zahtijeva i odreeni rjeπavamo ”u hodu”.

SliËan problem je i u proizvodnji skim tipom pekarstva, prvenstveno s investicijski napor, ali time stvaramo i kora, jer, veÊ smo rekli, niti pribliæno uvoenjem novih proizvoda (kruha i preduvjet za uklapanje Pekare u ne uspijevamo napraviti dovoljne ko- peciva) na temelju tamnijih braπna, Podravkin program smrznutih proliËine u odnosu na potrebe. Realizaci- poveÊanjem asortimana i koliËina pa- izvoda, a na poËetku moæemo biti i jom te investicije rijeπit Êemo proiz- kiranja trajnih, polutrajnih i smrznutih ”lokomotiva razvoja” tog programa na vodnju kora u dovoljnim koliËinama i proizvoda, a tehnoloπki postepeno nivou cijelog poduzeÊa, odnosno u ozbiljno uÊi u program smrznutih obaviti preorijentaciju na proizvodnju funkciji istraæivanja træiπta, uvoenja proizvoda, jer na istoj opremi moÊi manjih gramatura, veÊih serija i znat- tehnologije proizvodnje, kontrole kvaÊemo raditi πirok asortiman i za pot- no vremenski smanjiti put do kupca. litete, naËina transporta i pakiranja, jer Ovakvom orijentacijom, osim pozi- postoji skoro trogodiπnje iskustvo na hlaivanje i smrzavanje i kore.

Godina 1998. znaËajna je i po tome tivnih financijskih efekata na prihod- tom programu kod nas.

Kao πto je za Pekaru od egzistenciπto smo krenuli u restrukturiranje i tim noj strani, izvrπit Êemo i znatno smasmo procesom znaËajno smanjili broj njenje troπkova, jer Êe se steÊi uvjeti jalne vaænosti uÊi u ”smrzavanje”, isto radnika, a kako je istovremeno doπlo za smanjenje noÊnog i blagdanskog je tako vaæno, po mom miπljenju, da do poveÊanja obima posla, vrlo je rada. Naime, pothlaivanjem i smr- Podravka krene Ëim prije u tom smjeteπko ostvarivati proizvodne planove zavanjem mogu se raditi veÊe serije ru, jer zadræati primat u hrvatskoj i omoguÊavati radnicima ”normalno” pekarskih proizvoda po danu i tako pehrambenoj industriji, a ne imati u radno vrijeme kao u ostalim dijelovi- Êe se radnicima poboljπati uvjeti, a s svom asortimanu ”smrznute proizvodruge strane moæemo dobiti joπ tople de”, koji su ekoloπki vrlo prihvatljivi, ma Podravke.

Kako je u Pekaru vrlo malo investi- proizvode za træiπte, jer Êe se u noÊi a ujedno brzi za pripremu i jeftini, pri cijski ulagano (zbog nerijeπenog sta- samo peÊi proizvodi ranije pripre- Ëemu su potencijali træiπta relativno tusa u prethodnoj Podravkinoj strate- mljeni. Naravno da se to ne odnosi veliki (potroπnja smrznute hrane kod giji), strojevi su zastarjeli i Ëesti su na proizvode koji se dnevno rade i nas daleko je ispod evropskog prokvarovi pa su troπkovi odræavanja u veÊim serijama nego na male sjeka), bio bi propust koji ne smijemo visoki. U naπoj branπi i radnici i stro- koliËine pojedinih proizvoda, koje napraviti.

Susret: Ivan Prosenjak, viπestruki davalac krvi

Ivanovih 30 litara darovane krvi Prvi i najstariji aktiv dobrovoljnih darivatelja krvi na podruËju danaπnje KoprivniËko-kriæevaËke æupanije je Druπtvo dobrovoljnih davalaca krvi ”Podravka” koje danas sudjeluje u pokrivanju potreba koprivniËke bolnice s jednom treÊinom.

Druπtvo djeluje od 1960. godine, a u proteklih dvadesetak godina za svoje je sugraane preko 30 litara krvi dao Ëlan druπtva Ivan Prosenjak, zaposlenik strateπke

poslovne jedinice Podravka jela i Vegeta.

Ivan Prosenjak roen je 1961. godine i do danas je darovao krv 71 put, a za koji se dan sprema dati i 72. put: - Viπe zaista ne brojim koje je to darivanje po redu. Krv sam poËeo davati joπ u srednjoj πkoli, potom nastavio u vojsci, a kada sam se prije 19 godina zaposlio u Podravki odazvao sam se na akcije dobrovoljnih darivatelja krvi. To

je s vremenom preraslo u rutinu tako da svaka tri mjeseca odlazim u Transfuziju. Danas, u ozbiljnijim godinama, ne motivaraju me viπe nagradni slobodni dani kao u poËetku, veÊ humanost tog Ëina.

- Kako se osjeÊate nakon darivanja krvi, morate li zbog toga ËeπÊe kontrolirati zdravlje?

- Prije svakog darivanja provjerava se krv i krvni tlak. Imam neπto rjeu krvnu grupu, AB, koja je stoga moæda i traæenija, ali zbog Ëestih davanja krvi nemam nikakvih problema. OsjeÊam se sasvim dobro.

- Kakav je stav vaπe obitelji?

Ivan Prosenjak - Imam potpunu podrπku svoje

obitelji. Supruga je zaposlena u bolnici pa i sama zna vaænost darivanja krvi, a sinovi su joπ premladi da bi mogli sudjelovati, no za koju godinu... zaπto ne?

- Imate li kakvu poruku sugraanima?

- Svima koji æele uËiniti humano i plemenito djelo - neka dadu krv.

Mogu im reÊi da se nemaju Ëega bojati i svakako neka se odazovu na akcije prikupljanja krvi. BolniËko osoblje je ljubazno, a sam Ëin ne boli niπta u usporedbi s onim πto znaËi Ëovjeku koji treba tu krv.

Spoznaja da nekome moæete spasiti æivot mora biti dovoljna motivacija.

Broj 1563

Vi pitate - mi traæimo odgovore

Radno vrijeme Piπe: Hrvoje ©labek

Pitanje: - Dvije godine su moæda dovoljno dugo razdoblje da se izmjere efekti radnog vremena od 8 do 16 sati. Kolike su uπtede za tvrtku? Da li je netko izraËunao, da li to uopÊe nekog interesira ili je uvoenje takvog radnog vremena bilo samo znak bahatosti stare Uprave?

U listu ”Podravka” predsjednik Uprave Darko Marinac primjeÊuje: ”Ciljeve ne moæemo postiÊi s nezadovoljnim radnicima.” Radnike Ëini nezadovoljnima i radno vrijeme od 8 do 16 sati zato πto: mnogi iz najbliæeg okruæenja rade od 7 do 15 sati (neki u prodaji rade od 7, a u nabavi od 8 sati, logika opravdanosti tu je oËito izokrenuta); s toplijim danima u kancelarijama postaje nesnosno vruÊe, do +35 C, πto su po Ëlanku 39. Kolektivnog ugovora teæi uvjeti rada - da li tko razmiπlja o klimatizaciji svih kancelarija; nemoguÊnost zajedniËkog putovanja do radnog mjesta; nepotrebno odvajanje od obitelji, πto posebno osjete djeca... BuduÊi da odluka o vraÊanju na radno vrijeme od 7 do 15 sati ne koπta niti lipe, jasno je da bi tvrtka profitirala, πto bi sigurno obradovalo i Nadzorni odbor jer bi ostvareni profit (zadovoljniji radnici) bio besplatan.

Odgovor: Ovo pitanje, koje je uputila ”grupa radnika”, zapravo otvara niz pitanja koja su povezana s reguliranjem radnog vremena u Podravki.

Prije dvije godine, kada je radno vrijeme pomaknuto za jedan sat, takva odluka nije naiπla na jednoglasno odobravanje onih na koje se odnosila, a odnosila se na administraciju, jer je proizvodnja nastavila raditi od 7 do 15 sati. NajæeπÊe su tada reagirali sindikati, zalaæuÊi se da se takva odluka odmah opozove ili da se uvede tzv. klizno radno vrijeme. Sindikati su Ëak tvrdili da je novo radno vrijeme oblik pritiska na radnike jer ih onemoguÊava da na vrijeme dou na posao. Neusklaene autobusne linije i nuænost ranijeg odlaska osobnim prijevozom na posao zajedno s onima koji rade od 7 sati, bili su njihovi argumenti.

Uprava je pak odluku argumentirala usklaivanjem s radnim vremenima institucija, banaka i poslovnih partnera, πto Êe donijeti uπtede.

Istine radi, nikakvo istraæivanje nije provedeno, a u praksi je odluka o novom radnom vremenu ”korigirana” u pojedinim cjelina, tj. neke su sluæbe poËele raditi ”po starome”.

Danas nitko ne zna koliko Podravkinih radnika radi od 7, a koliko od 8 sati i jedino smo od podruænice sindikata PPDIV-a dobili procjenu da oko 70 posto ljudi radi od 7 do 15 sati. O ”uËinku” izmeu 15 i 16 sati neπto govori i prebukiranost Po-

dravkinog internet servera u taj sat vremena...

Sadaπnja Uprava o radnom vremenu dosad nije raspravljala, doznali smo, a reËeno nam je da Êe se taj problem na dnevni red staviti nakon πto se uvede sustav kartiËne kontrole vremena, πto je veÊ dulje u pripremi. Naime, joπ prije dvije godine proveden je javni natjeËaj za dobavljaËa opreme, on je odabran, svi prateÊi projekti dovrπeni, ali stvar nije uvedena zbog nedostatka novca. Visina investicije bila je predviena na oko 200.000 kuna. Danas su se okolnosti na træiπtu takve opreme donekle promijenile i Podravka bi kartiËni sustav kontrole vremena mogla uvesti i po upola manjoj cijeni.

Zato Êe se, kad Uprava to odluËi, provesti novi natjeËaj za dobavljaËa opreme, a realizacija projekta trajala bi samo 60 dana od potpisivanja ugovora.

KartiËni sustav kontrole ulaska i izlaska iz Podravke podræavat Êe sve moguÊe varijante radnog vremena, tako da Êe njegova regulacija ovisiti samo o procjenama i analizama efikasnosti - od 6 do 14, kao πto je to bilo davno, od 7 do 15, kao πto je to bilo do prije dvije godine, od 8 do 16 sati, kao πto je to danas, od 9 do 18 sati (sa stankom za ruËak), kao πto se svako malo govori, ili ”klizno” samo da je osam sati... Sve dok se takav sustav ne uvede, po svemu sudeÊi radno vrijeme ostat Êe regulirano kao πto je to i sada, na zadovoljstvo ili nezadovoljstvo radnika.

I na kraju, πto se tiËe klimatizacije poslovne sedmerokatnice - u planu je, ali za neka bolja vremena.

Petak

Stipendije, potpore i nagrada najboljim studentima i mladim istraæivaËima u podruËju biotehniËkih znanosti ”BiotehniËka zaklada” Prehrambeno biotehnoloπkog fakulteta SveuËiliπta u Zagrebu i ove je godine raspisala natjeËaj za podnoπenje prijedloga za dodjelu stipendija, potpora i nagrade najboljim studentima i mladim istraæivaËima u 2001. godini.

Zaklada Êe dodijeliti: πest stipendija tijekom 10 mjeseci, tri potpore i jednu godiπnju nagradu jednokratno.

Zaklada daje potporu za poticanje kreativnog i stvaralaËkog djelovanja u podruËju biotehniËkih znanosti, polja prehrambena tehnologija ili biotehnologija, a napose grana inæenjerstvo, nutricionizam i zaπtita okoliπa.

Stipendiju mogu dobiti najbolji redoviti studenti dodiplomskog studija, a posebice oni koji su svojim prethodnim πkolovanjem i sudjelovanjem u odgovarajuÊim natjecanjima ili smotrama pokazali iznadprosjeËne sklonosti za prehrambenu tehnologiju ili biotehnologiju.

Potporu ili nagradu mogu dobiti samo redoviti studenti dodiplomskog ili poslijediplomskih studija koji su svojim radom i intelektualnim stvaralaπtvom ostvarili rezultate kojih je primjena moguÊa u Republici Hrvatskoj.

Prijedlozi trebaju sadræavati ime i prezime, JMBG, adresu prebivaliπta, presliku indeksa, te detaljno obrazloæenje zbog Ëega i za koju se kategoriju sredstava natjeËe. Uz molbu treba priloæiti miπljenje dvaju nastavnika ili gospodarstvenika, a molbe se predaju u pisarnicu Prehrambeno-biotehnoloπkog fakulteta, Pierottijeva ul. 6, 10000 Zagreb do 15. rujna 2001. godine.

Na omotnici treba naznaËiti ”Za Zakladu PBF-a”. Obavijesti o Zakladi na http./www.pbf.hr.zaklada ili na telefon: +385-1-4605136.

InaËe, donatori Zaklade su brojne hrvatske tvrtke, a meu njima i Podravka i Belupo.

StruËna ekskurzija Druπtva kemiËara i tehnologa Koprivnica Druπtvo kemiËara i tehnologa Koprivnica organizira jednodnevnu struËnu ekskurziju Ëetvrtak 21. lipnja u tvornicu grafiËkih boja Chromos Samobor i Rotoplast Sv. Nedjelja - poslovnim partnerima Podravke. Cijena struËne ekskurzije za Ëlanove druπtva iznosi 100 kuna. »lanom DKTK moguÊe je postati uplatom godiπnje Ëlanarine od 25 kuna. Prijave i uplate kod Dejana ©alamona (telefon 1145) najkasnije do 18. lipnja.

Novi zaposlenici u Podravki

Bez ”Vegete” danas ne moæe gotovo ni jedno maarsko domaÊinstvo U ”Podravkinoj” tvornici Vegete u MohaËu govori se, naravno, maarski, no meu relativno veÊim brojem zaposlenih radnika, moæete Ëuti i hrvatsku rijeË. A Irena Udvarac, koja je roena u ovome gradu,vrlo dobro govori i naπ jezik. U ovu tvrtku doπla je prije pet godina. Ranije je radila u jednoj πkoli kao uËiteljica. Kad je Ëula da se u MohaËu otvara tvornica i da traæe za tajnicu æenu koja dobro govori hrvatski odmah se prijavila.

- U MohaËu ima relativno dosta onih koji su kao i ja podrijetlom Hrvati.

Ovdje se nazivamo joπ i ©okci. Joπ od malena uËila sam hrvatski, kako od svojih kod kuÊe, tako i u πkoli. Maari, inaËe, obiËno vele kako nije lako nauËiti naπ jezik, baπ kao i nama njihov - kaæe Irena.

Stanovnici MohaËa jako su dobro prihvatili naπu tvornicu u ovome gradu. Osim πto je zaposlila veliki broj njihovih radnika, jedna je i od prvih, ako ne i prva, po ”punjenju” budæeta opÊine.

- U ovoj tvornici zaposlenici besplatno dobiju i gablec. To ne postoji u ostalim tvrtkama. ”Podravka” je i po tome jedinstvena. DoruËak je vrlo ukusan i svi Êe vam ovdje reÊi kako su viπe nego zadovoljni. Stoga bi mnogi æeljeli doÊi ovdje raditi, ali veÊ su odavno gotovo sva mjesta popunjena. Mi, koji smo naπli posao u ovoj firmi, slobodno moæemo reÊi da smo sretnici.

VeÊina zaposlenika je iz samoga grada, ali ima ih dosta i iz okolnih sela. Rade tu i ©okci, ali i Nijemci...

- Disciplina u tvornici je na visokoj razini. To moæemo zahvaliti rukovodstvu na Ëelu s gospodinom ÆupaniÊem, koji ovu firmu uistinu vodi na zadovoljstvo mnogih. On naprosto ”izgara” na poslu, a radnici to i te kako cijene. »esto mi se Ëini da smo svi mi ovdje kao jedna velika obitelj. Primamo i naπe ”Podravkine” novine, tako da smo relativno dobro obavijeπteni o onome πto se dogaa i u Koprivnici.

Gospoa Udvarac nam je potom rekla kako je u Maarskoj ”Vegeta” bila na visokoj cijeni joπ i prije nego se otvorila ova tvornica. SjeÊa se kako su Ëesto odlazili preko granice da bi nabavili ovaj proizvod.

- Bez ”Vegete”, budite uvjereni, danas moæe malo koje domaÊinstvo. Mnogi nas, istina, nastoje kopirati, pa izmiπljaju proizvode sliËne ovom jedinstvenom dodatku jelima, ali dosta bezuspjeπno. DomaÊice i te kako znaju ocijeniti pravu od krive ”Vegete”.

Zanimalo nas je, uz ostalo, kako se æivi u MohaËu gdje æivi dvadeset tisuÊa stanovnikana. Naime, rijeË je o lijepom gradiÊu na obali Dunava, prepunom raznih trgovina, kafiÊa, ali i kulturnih znamenitosti...

- I kod nas, na æalost, ima veliki broj nezaposlenih. PlaÊe nisu velike, prije bi se reklo da su male. Æivi se teπko. Stambeni troπkovi, od pli-

Irena Udvarac

na, struje, vode i drugog obiËno dou za jednu prosjeËnu obitelj oko dvije stotine maraka. Za svakog MohaËanina karakteristiËno je da oboæava Dunav i - ribu. »ak sam i ja kupila udice i u slobodno vrijeme pomalo lovim. Industrijskih pogona u gradu ima malo. Stoga su ljudi viπe okrenuti poljoprivredi. I kod nas su ”preko noÊi” nestale velike firme, baπ kao i kod vas.

U daljnjem razgovoru Irena kaæe da je zadovoljna s poslovodstvom firme te dodaje prijaπnji direktor g.

Artner vrlo dobro govorio maarski, dok za sadaπnjeg direktora kaæe da je ovaj jezik svladao - vrlo teËno!

- Bilo bi dobro kad bismo se joπ viπe zbliæili s naπom firmom u

5

”BiotehniËka zaklada” Prehrambeno-biotehnoloπkog fakulteta SveuËiliπta u Zagrebu

Razgovor s Irenom Udvarac, tajnicom u Podravkinoj tvornici u MohaËu

Tekst i snimka: Mladen PavkoviÊ

8. lipnja 2001.

Koprivnici, kad bi jedni druge povremeno posjeÊivali, kad bi vidjeli kako tko na kojim poslovima radi. Naime, Ëesto se Ëujem telefonom s mnogim ljudima u Koprivnici, ali nikada ih nisam upoznala.

Gospoa Udvarac s velikim nam je zadovoljstvom, uz Nataliju ÆupaniÊ, pokazala dio njihove tvornice. Kad bi se dodjeljivala nagrada za urednost, ta bi firma sigurno bila meu najboljima, ako ne i najbolja u Ëitavoj njihovoj regiji.

- VeÊ smo odavno shvatili da ”Podravka” mora biti prva po svemu. Od toga ne odustajemo - rekla je sa smijeπkom naπa sugovornica Irena Udvarac, tajnica u Podravkinoj tvornici u MohaËu.

U proteklih mjesec dana broj zaposlenika Podravke porastao je za devet novih osoba, dok je u istom vremenskom razdoblju u Tvornici Studenac u Lipiku i Tvornici Kalnik u Varaædinu radi sezonskih potreba za radnom snagom odnosno privremenog poveÊanja obima posla broj zaposlenika porastao za dvadeset i tri osobe, koje su veÊ i ranije radile u navedenim tvornicama kao sezonski radnici.

U Podravki u Koprivnici polovinom svibnja zaposlili su se sa srednjom struËnom spremom Saπa Cvrtila i Davor Vaunec kao mesari, te krajem svibnja Marin Kos kao vozaË motornog vozila u Sluæbi prodaje, marketinga i nabave Mesne industrije ”Danica”.

U Podravki izvanKoprivnice poËeli su raditi: krajem travnja s viπom struËnom spremom ©ime Skelin kao trgovaËki predstavnik - unapreivaË prodaje u Marketingu i prodaji piÊa (Split), poËetkom svibnja s visokom struËnom spremom Antonija TodoriÊ kao pripravnica u Belupovom Kadrovskom sektoru (Zagreb) te sa srednjom struËnom spremom Darko JurjeviÊ kao organizator u Prodaji za Hrvatsku (Rijeka), Petar Kotarac, Zdravko MagiÊ i Hrvoje VuliÊ, svi kao trgovaËki predstavnici - unapreivaËi prodaje u Marketingu i prodaji piÊa (Split, Osijek i Zadar).

Krajem travnja sa srednjom struËnom spremom poËeo je raditi i Rikard KovaË kao trgovaËki predstavnik unapreivaË prodaje u Marketingu i prodaji piÊa (Varaædin).

M. H.

6

Broj 1563 Petak 8. lipnja 2001.

Literarna sekcija KUD-a Podravka

Promovirana knjiga pjesama ”MjeseËevo tkanje” Kulturno-umjetniËko druπtvo ”Podravka” ove godine obiljeæava 20 godina postojanja. Tom prigodom Literarna sekcija izdala je zbornik radova Ëlanova sekcije pod nazivom ”MjeseËevo tkanje”, Ëija je promocija odræana proπlog petka, 1. lipnja, u Gradskoj vjeÊnici. U zbirci pjesama zastupljena su 22 pjesnika, Ëlanova Sekcije, a do sada je Literarna sekcija KUD-a ”Podravka” izdala pet zbirki pjesama, (proze ima vrlo malo).

Promotor knjige bila je Vinka Pavlek, ujedno i jedna od autorica u knjizi, a posjetitelji, koji su se odazvali u velikom broju, mogli su Ëuti pjesme iz knjige u interpretaciji samih autora.

U glazbenom dijelu promocije sudjelovao je Tamburaπki sastav Podravci.

A.V.

Uz meunarodni dan nepuπenja

ÆeleÊi dati vaænost problemu puπenja, Svjetska zdravstvena organizacija proglasila je 31. svibnja meunarodnim danom nepuπenja, koji je raznim edukativnim akcijama obiljeæen i u Hrvatskoj, a tim povodom æelimo podsjetiti na nekoliko Ëinjenica vezanih uz problem puπenja.

Udisanjem duhanskog dima, puπaË unosi u organizam nekoliko tisuÊa πtetnih sastojaka, a najpoznatiji i najopasniji su katran, nikotin i ugljiËni monoksid. Oni su najodgovorniji za nastanak raka, ovisnosti, te oπteÊenje srediπnjeg æivËanog sustava.

Meutim, nameÊe se pitanje zaπto unatoË poznavanju πtetnosti puπenja i dalje postoji veliki broj ljudi koji puπe, iako se u naprednom svijetu u posljednjih desetak godina broj puπaËa stalno smanjuje. Na taj trend sigurno djeluje informiranje o πtetnosti puπenja, teËajevi odvikavanja od pu-

πenja te zakonska regulativa, koja postoji i kod nas. ©to se tiËe problema puπenja, æelimo vas informirati o novini u naπem gradu i æupaniji, a to je da se od oæujka provodi program odvikavanja od puπenja pri Zavodu za javno zdravstvo u Koprivnici.

Programom je obuhvaÊena zdravstvena edukacija, pregled tlaka i tjelesne teæine i psiholoπka edukacija, odvikavanje traje pet dana po dva sata, a odræava se u predavaonici Zavoda, Koprivnica, Florijanski trg 4.

Ostale informacije moæete dobiti na telefon: 622-277.

Nadam se da Êe taj program doprinijeti poboljπanju zdravlja naπih graana, πto nam je svima zadaÊa i cilj.

Bitni dogaaji u povijesti duhana Pradomovina duhana je Amerika.

Brojni arheoloπki nalazi u Meksiku govore da je duhan i puπenje duhana odavno bilo poznato Indijancima. U Europu duhan je prenijet u 16. stoljeÊu. Tijekom 16. i 17. stoljeÊa puπenje duhana se postupno proπirilo europ-

LijeËnik za vas

Nedostatna seksualna æelja Piπe: dr. Ivo Belan Nedostatna seksualna æelja u braku je iznenaujuÊe Ëesta. Za parove koji ne vode ljubav uzroci se Ëesto nalaze izvan spavaÊe sobe.

Psihijatri i psiholozi kaæu da se nedostatak seksualne æelje pojavljuje kao najËeπÊa seksualna prituæba. Eksperti procjenjuju da oko jedna osoba od petero ljudi ima umjeren do ozbiljan problem sa seksualnom æeljom.

Katkada nedostatak seksualne æelje moæe biti teæe dijagnosticirati i lijeËiti nego neke druge seksualne probleme. Ne postoji jedan jedini uzrok tom problemu. On moæe biti posljedica depresije, stresa, braËnog neslaganja ili hormonalnog nedostatka. »esto puta taj problem proizlazi iz jednog malo teæe shvatljivog izvora - ”straha od intimnosti”.

Inhibirana æelja moæe biti uzrokovana i strahom jednog od partnera da neÊe biti u stanju obaviti spolni Ëin

Komedija i satira ”VozaËi za sva vremena“

Povodom 50. obljetnice djelovanja kazaliπte ”Komedija” iz Zagreba objavilo je natjeËaj za domaÊi komediografski tekst i iz mnoπtva pristiglih radova prosudbena komisija izabrala je najbolji - ”VozaËi za sva vremena”, autora Mire Gavrana.

Radnja se odvija u Zagrebu ovih godina, a govori o prepoznatljivim karakterima tzv. malih ljudi koji se kreÊu u ”visokom druπtvu”.

Glavni su junaci vozaËi hrvatskih ministara koji u jednom trenutku pomisle da su znaËajni i imuÊni koliko i njihovi ministri. To ih Podravkini pjesnici izdali su joπ jednu zbirku svojih pjesama povede u svijet politiËkih i poslovnih spletki u kojem Êe vaæno mjesto zauzeti i njihove supruge.

Sukobi velikih riba na komiËan Êe

Program odvikavanja od puπenja provodi se i u Koprivnici Piπe: dr. Davorka Gazdek

ZagrebaËko kazaliπte ”Komedija” gostuje u koprivniËkom ”Domoljubu”

onako kako se od njega oËekuje. U odreenoj mjeri taj je strah posljedica seksualnog atletizma koji se nesmiljeno, gotovo svakodnevno prikazuje na TV i u kinima. I æene i muπkarci brinu da nisu dorasli tim ”standardima”.

Izgleda da se taj teret - odgovornost posebno odraæava na muπkarce. Ti su strahovi pojaËani i novim oËekivanjima od strane æena.

BraËni se parovi, takoer, Ëesto æale na popriliËno velik umor ili na dosadu rutine. Terapeuti istiËu da nije svaka epizoda nedostatne seksualne æelje razlog za zabrinutost. Kratkotrajni pad interesa moæe biti normalan. Katkada takve osobe trebaju samo ohrabrenje da je uËestalost njihovih odnosa individualna stvar. Meutim, mogu postojati velike razlike u uËestalosti tih odnosa. Ta uËestalost ovisi o brojnim faktorima, kao πto su dob, duæina braka, opÊe zdravstveno stanje itd.

Prihvatljiva uËestalost je ona koja odræava braËni par sretnim.

skim kontinentom, a duhan se upotrebljavao kao lijek i sredstvo za uæivanje. Smatralo se da ima Ëudotvornu moÊ te dobiva naziv Herba santa.

Koristi se za lijeËenje glavobolje, astme, bubreænih kamenaca, reumatizma, gihta...

No, 1828. godine u duhanu je izoliran alkaloid nikotin, a tek se oko 1930. objavljuju prvi dokazi o toksiËnosti duhana i njegovu kancerogenom djelovanju. Od tada do danas objavljeni su bezbrojni i neoborivi dokazi o πtetnosti duhana i povezanosti s rakom pluÊa, grla, mokraÊnog mjehura, ulkusom i aterosklerozom.

Broj puπaËa je u porastu sve do oko 1960., a od tada se poËinje upozoravati na πtetnost puπenja i broj puπaËa u zapadnom svijetu je u stalnom opadanju.

Godine 1975. navika puπenja se definira kao bolest ovisnosti, predlaæu se i provode mjere lijeËenja. Sve veÊa informiranost ljudi o πtetnosti duhana i puπenja te zakonski propisi sreÊom dovode do porasta broja nepuπaËa.

Obavijesti Prodaja πeÊera Sluæba za opÊe poslove organizira prodaju πeÊera pakiranog u vreÊe od 50 kg, po cijeni 6,35 kn/kg, tj 317,50 kuna pakiranje uz moguÊnost plaÊanja na 3 (tri) rate. Zainteresirani zaposlenici mogu se predbiljeæiti u Sluæbi za opÊe poslove na tel. 651 781 najkasnije 15. lipnja 2001.

Prodaja otpadnog drva Sluæba za opÊe poslove obavjeπtava zaposlenike Podravke da i dalje mogu naruËiti otpadno drvo iz pilane ”Arena” Kriæevci. Cijena jednog kamiona - oko 8-9 prm drva iznosi 850 kuna, franco dvoriπte. Predbiljeæbe u Sluæbi za opÊe poslove na tel. 651- 781.

Prodaja πkolskog pribora Obavjeπtavamo zaposlenike Podravke (Grupe) da sve za aka - πkolski pribor, biljeænice i torbe mogu kupovati u prodavaonici Mladost ©kolska knjiga u Koprivnici na otplatu - ustegom od plaÊe u 4 mjeseËne rate (prva rata u rujnu).

Za kupnju je potrebna potvrda iz Sluæbe ustega s dopuπtenjem zaduæenja.

Prodaja tekstila Obavjeπtavamo zaposlenike Podravke da na prvom katu robne kuÊe ”Izvor” mogu kupovati konfekciju, trikotaæu i donje rublje na otplatu ustegom od plaÊe u 3 mjeseËne rate.

Za kupnju je potrebna potvrda iz Sluæbe ustega s dopuπtenjem zaduæenja.

Sluæba za opÊe poslove

Stvorite poneπto romantiËnog raspoloæenja i atmosferu Sukob oko uËestalosti je jedan od najveÊih uzroka braËne nesreÊe, ali i obrnuto je istina: braËna nesreÊa je jedan od najËeπÊih uzroka nedostatne æelje. Osobe s nedostatnom æeljom mogu u stvari imati normalni seksualni nagon, ali koji je priguπen obuzdavanom ljutnjom ili tjeskobom. BraËni parovi koji se nalaze u takvoj situaciji mogu imati koristi od otvorenog razgovora sa struËnjakom za braËne probleme. Mnogi terapeuti ohrabruju svoje pacijente da stvore poneπto romantiËnog raspoloæenja i atmosfere prije nego priu seksu - popiti Ëaπu vina, zajedno prelistati ili proËitati neπto iz nekog seksi magazina ili knjige, prepustiti se malo maπtanju dakle, uËiniti sve ono πto maksimalno smanjuje tjeskobu i strah.

UnatoË boljeg razumijevanja i djelotvornijeg lijeËenja, istraæivaËi moraju joπ mnogo toga nauËiti o nedostatnoj seksualnoj æelji. Ono πto je sigurno, jeste Ëinjenica da za mnoge braËne parove seksualna strast nije obvezatan ili neiscrpan nagon kakvim ga popularna kultura prikazuje.

se naËin odraziti na sukobe malih riba...

Uz dominantni karakterni humor u ovom djelu osjeÊa se i satiriËki æalac usmjeren prema ljudima koji se hitro priklanjaju svakoj novoj vlasti.

U predstavi glume Otokar Levaj, Mirela Brekalo PopoviÊ, Romina VitasoviÊ ili Vanja Lumezi, Nada Abrus, Æeljko Duvnjak, Veronika DurbeπiÊ i Zlatko Oæbolt, a redatelj je Robert Raponja.

Predstavu ”VozaËi za sva vremena” zagrebaËka ”Komedija” izvest Êe u koprivniËkom ”Domoljubu” u utorak 12. lipnja, s poËetkom u 20 sati, a ulaznice po cijeni od 25 kuna mogu se kupiti radnim danom na blagajni ”Domoljuba”.

Druπtvena prehrana

Jelovnik 11. 6. ponedjeljak: - Varivo vojniËki grah, salata 12. 6. utorak:

- JuneÊi ragu, tijesto lazanje, salata

13. 6. srijeda:

- PeËena svinjetina, hajdinska kaπa, salata

14. 6. Ëetvrtak:

- Varivo na seljaËki , kobasica, voÊe

15. 6. petak:

- Præeni osliÊ, blitva s krumpirom, salata

NOVINE DIONI»KOG DRU©TVA PODRAVKA OsnivaË i izdavaË: PODRAVKA, prehrambena industrija, d.d. Koprivnica Direktorica Sluæbe za interno komuniciranje: Jadranka Lakuπ Glavni i odgovorni urednik: Branko Peroπ Redakcija lista: Boris Fabijanec, Mladen PavkoviÊ, Branko Peroπ, Slavko PetriÊ i Hrvoje ©labek Fotograf: Nikola Wolf GrafiËki dizajn: Jana i Ivana Æiljak, FotoSoft

GrafiËko ureenje: Vanesa GrgiÊ Tisak: KoprivniËka Tiskarnica d.o.o.

Koprivnica Naklada: 8300 primjeraka List izlazi svakog petka i primaju ga svi radnici besplatno.

Adresa uredniπtva: Ulica Ante StarËeviÊa 32, 48000 Koprivnica Telefoni - direktni: 651-505 (urednik) i 651-503 (novinari) Faks: 621-061 e-mail: novine@podravka.hr

Broj 1563

Sport

Na kraju sezone koprivniËke rukometaπice osvojile joπ jedan trofej

Uprava Slaven Belupa smijenila je trenera Mladena FranËiÊa

Podravki turnir na Sardiniji

Draæen Besek novi trener Slaven Belupa Piπe: Goran »iËin-Maπansker Predsjednik Slaven Belupa dr. Slavko AntoliÊ na konferenciji za novinare u ponedjeljak potvrdio je da je Upravni odbor umjesto Mladena FranËiÊa na mjesto trenera prve momËadi doveo Draæena Beseka.

- Sportski cilj je postignut, osvojeno je peto mjesto. Stoga bih posebno zahvalio dosadaπnjem treneru Mladenu FranËiÊu, koji je izgradio klub, uveo profesionalizam do odreene mjere, no uvijek se moæe i bolje. U zadnjih nekoliko kola otvarale su se i druge perspektive, stvarali smo atmosferu za osvajanje Ëetvrtog mjesta i plasmana u pretkolo Kupa UEFA, no rodilo se razoËaranje. Time ne umanjujemo vrijednost postignutog, ali æelimo viπe poraditi na igraËkoj problematici, da se struka viπe osjeti. Æelimo atraktivniji i agresivniji nogomet nego dosad, stoga smo zakljuËili da treba promijeniti imidæ kluba, unijeti viπe pobjedniËkog htijenja. Zato smo doveli novog trenera, gospodina Draæena Beseka. Od njega oËekujemo dopadljiviju igru i pomlaivanje momËadi - istaknuo je dr. Slavko AntoliÊ.

Novi trener ”farmaceuta” dosad je viπe od dvije godine u Varteksu bio igraË trener, zatim je uveo »akovec u Prvu ligu, da bi u Sloveniji imao dvije kratke epizode. Iz drugoligaπa Beltinaca te iz prvoligaπa Dravograda otiπao je jer su njegove ambicije bile veÊe od moguÊnosti tih klubova.

- Drago mi je πto su mi ljudi iz Slaven Belupa ukazali povjerenje. Znam da me Ëeka teæak posao, ovdje je kvalitetna ekipa koja treba svjeæe krvi da bi se iπlo korak naprijed, a ne nazad. U momËadi je potrebno rad u struci dovesti do jo viπe kvalitete, u Ëemu se nadam punoj podrπci igraËa i uprave.

Svojim rezultatima trener Mladen FranËiÊ postavio je visoke kriterije za svakog poslije njega. No, moja je ambicija postaviti joπ viπe standarde onima koji Êe doÊi poslije mene - objasnio je Draæen Besek.

Zanimalo nas je kako Êe igrati Slaven Belupo pod njegovim vodstvom, jer je i predsjednik kluba dr. Slavko AntoliÊ istaknuo kako uprava æeli atraktivniji nogomet, dopadljiviju igru i pomlaivanje momËadi.

- Moæda je o naËinu igre joπ prerano govoriti, jer Êe to u najveÊoj mjeri odrediti igraËi koji Êe mi biti na raspolaganju. Slaven ima uhodani naËin igre, za koji Êe trebati vremena da se promijeni, isto kao i navike nekih igraËa. Prilikom eventualnog dovoenja igraËa vodit Êemo raËuna o karakteru pojedinaca, ali i o tome da razmiπljaju ofenzivno.

Prva akcija je Intertoto kup, 16. lipnja na Cipru. ©to oËekuje novi trener?

- Mi Êemo u svakoj utakmici iÊi na pobjedu. Za Ciprane igra i nekoliko Jugoslavena, i trener im je iz Niπa, stoga ih se ne smije olako shvatiti. No, i Intertoto kup je natjecanje u kojem se mogu izvuÊi pozitivne stvari, bez obzira πto ostavlja traga na ekipi zbog ranijeg poËetka sezone. Mi Êemo ga pokuπati iskoristiti na najbolji moguÊi naËin, jer nas u drugom kolu, ako proemo Ciprane, Ëeka francuska Bastia - rekao je na kraju Draæen Besek.

Tekst i slika: Goran »iËin-Maπansker

Rukometaπice Podravke Vegete proπle subote s puno zadovoljstva podigle su u zrak joπ jedan pobjedniËki pehar. Nakon osvajanja domaÊeg kupa i prvenstva te nastupa u finalu Kupa EHF-a, ”kokice” su osvojile i tradicionalni meunarodni rukometni turnir ”Sassari 2001” na Sardiniji.

Do finala, Podravka Vegeta svladala je talijanskog prvaka Pidigi Dossobuono iz Verone (za kojeg igra i Nataπa Kolega) sa 20:11, zatim drugoligaπa Sant’ Antioco 38:3, te u polufinalu ponovno Veronu 27:12.

U finalu je suparnik bila reprezentacija Italije, u kojoj je izbornik ©panjolac Francisco Sanchez, dao priliku i nekim novim igraËicama.

Iako je u toj ekipi sve podreeno Ruskinji s talijanskom putovnicom Anisenkovoj, i ostale su se igraËice æeljele nametnuti pa se utakmica zahvaljujuÊi njihovim grubostima vrlo brzo pretvorila u rukometni rat, kao da se igra finale europskog

kupa a ne turnir na kraju sezone.

Italiji su malo pomogli i suci, no ni Podravkaπice nisu ostale duæne u toj borbi, pa je nakon utakmice hitna pomoÊ doπla po njihovu kruænu napadaËicu Barani. Na kraju je kvaliteta hrvatskih prvakinja ipak presudila, Podravka je utakmicu rutinski privela kraju i zasluæeno osvojila turnir, πto je automatski pozivnica i za sljedeÊu godinu.

Trener Ivica Pal dao je priliku za igru svim igraËicama, jedino je u finalu vjerovao najjaËoj postavi, s Marijom PerËulijom na neuobiËajenoj poziciji lijevog krila. Naime, na prvoj utakmici s Veronom lijevo koljeno ozlijedila je Ljerka Vresk, koja Êe poËeti trenirati tek u kolovozu.

- Ovakav turnir koristio nam je na kraju naporne sezone, jer je uz utakmice bilo vremena za kupanje i odmor. Mislim da su i igraËice zadovoljne sedmodnevnim boravkom na Sardiniji. Do 20. lipnja trenirat Êemo jednom dnevno i provesti testiranja kako bi se djevojke mogle spremne vratiti na poËetak priprema 1. kolovoza - rekao je trener Ivica Pal.

Petak

8. lipnja 2001.

7

Prvenstvo Hrvatske u rukometu za veterane

Uspjeh veteranki Podravke

Veteranke Podravke ostvarile su zapaæen uspjeh na prvenstvu Hrvatske u rukometu za veterane, odræanom od 30. svibnja do 2. lipnja u Biogradu.

U konkurenciji πest ekipa osvojile su drugo mjesto, a pored toga –ura ZeËeviÊ proglaπena je za najbolju igraËicu turnira, dok je Katici Koroπec pripao pehar za najboljeg strijelca.

Rukometaπice Podravke borbenom i lijepom igrom nagovijestile su borbu za prvo mjesto na ovom natjecanju.

Najprije su sa 12:7 pobijedile Olimpiju iz Vodica, da bi zatim sa 10:9 porazile virovitiËki Tvin, te domaÊi Biograd sa 14:3. Bile su bolje i od splitskog Kaltenberga, u Ëijim redovima su igrale i prvotimke ©iriniÊ i AnteriÊ, koje su nastojale poraziti barem veteranke kad veÊ nisu uspjele prvu ekipu Podravke u prvenstvu i kupu Hrvatske.

KonaËni rezultat te utakmice nakon polusatne borbe bio je 12:11, a Podravkaπice su ga doËekale s velikim veseljem i tzv. gusjenicom. Naæalost, u posljednjoj utakmici nije bilo toliko radosti. Na parket je izaπla ekipa MIO iz Varaædina, takoer neporaæena na turniru, spremna pod svaku cijenu pobijediti Podravku Ëijim su veterankama na natjecanjima godinama gledale u lea. Ceh takvog opredjeljenja

ponajprije je platila Katica Koroπec koja je zbog teæe povrede zavrπila u bolnici. Njeno neigranje i te kako se odrazilo na ekipu Podravke u kojoj zbog ranijih povreda nekih igraËica gotovo i nije bilo zamjena. Poraz od 3:6 trenerica Vesna SamardæiÊ kratko je prokomentirala rijeËima: - Glavno da viπe nitko nije ozlijeen. Doista, u ovom natjecanju rezultati ne moraju biti u prvom planu. Vaænije je odræavanje lijepe tradicije igranja veteranskog rukometa, promocija sporta uopÊe (utakmice su pratili uËenici osnovne πkole u Ëijoj dvorani je organiziran turnir) i meusobno druæenje.

Veteranke Podravke uz to su svojim sportskim ponaπanjem dostojno prezentirale Koprivnicu i Podravku, te sponzore meu kojima su Belupo, Panonska pivovara, Pony, Zajednica sportskih udruga grada, Sindikat PPDIV-a, a kod brojnih turista izazivale paænju noseÊi majice Vegeta Twista, Studene, Coppertona, piva Pan. Za Podravku su na prvenstvu u Biogradu pod nazivom ”Kornati 2001” nastupile ©ostariÊ, ZeËeviÊ (15), Poljak (10), Koroπec (17), Bos, ÆuljiÊ, Keser (3), GolubiÊ, BojiÊ (4), MlinariÊ (2), Brgles, BrkiÊ, ©estak, VujËec, Lakuπ i MijajloviÊ.

J. L.

Kuglanje - pojedinaËna seniorska i kadetska prvenstva Hrvatske PobjedniËki pehar u rukama kapetanice Boæice PalËiÊ

Ribolov

Natjecanja seniora i seniorki U subotu 2. lipnja odræano je 2. kolo 1. lige za seniorke u Banovoj Jarugi i na tom natjecanju Biserka TreπÊin osvojila je 2. mjesto, dok je 3. lipnja u Gareπnici odræano 3. kolo 2. lige za seniore. Ekipa ©RK Podravke osvojila je 3. mjesto.

RSI Podravke u ribolovu U organizaciji ©KR Podravke odræat Êe se 22. lipnja radniËke sportske igre radnika Podravke - aktivnih i umirovljenika - u ribolovu.

Ekipe iz radnih cjelina broje 4 natjecatelja plus voa ekipe te neograniËen broj pomagaËa.

Kotizacija po svakom sudioniku je 25 kn. Iz prikupljenih sredstava organizator Êe osigurati medalje za tri prvoplasirane ekipe te doruËak, kavu i ruËak za sve sudionike.

Sve informacije i prijave kod Darka RakiÊa u Odræavanju, tel. 1356, mobitel 098/ 658 - 467.

Prijave i uplate od 11. do 19. 6. 2001.

PRIJAVNICA ZA RSI ”PODRAVKE” U RIBOLOVU 22. 6. 2001.

Naziv ekipe:-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------Voa ekipe (ime i prezime):------------------------------------------------------------------------------------------------------------Natjecatelji: 1.---------------------------------------------------------------------------------2.-------------------------------------------------------------------------------------3.---------------------------------------------------------------------------------4.-------------------------------------------------------------------------------------Broj sudionika:

Naπi podalje od vrha Na 10. pojedinaËnom prvenstvu Hrvatske za seniorke u Rijeci, u konkurenciji 42 kuglaËice, prvo mjesto osvojila je Biserka Perman iz Rijeke CO sa 972 Ëunja. Popularna Biba, koja je i kuglaËica lige u proteklom prvenstvu, pobijedila je vrlo uvjerljivo sa 40 Ëunjeva prednosti ispred najveÊeg iznenaenja, 62-godiπnje Florijane Sobol iz Rijeke CO, koja je na zalasku karijere.

TreÊe mjesto pripalo je takoer Ëlanici Rijeke CO Sonji Mikac sa 924 Ëunja. »etvrto mjesto osvojila je bivπa ”Podravkaπica” Darinka BuniÊ (Varteks) sa 915 Ëunjeva, dok je naπa najbolje plasirana igraËica Æeljka Orehovec, sa 909 Ëunjeva, zavrπila na petom mjestu.

Od ostalih kuglaËica Podravke, Vesna Æunek je 17. sa 863 Ëunja, dok je proπlogodiπnja prvakinja Marija Zver, tek 20. sa 859 sruπenih Ëunjeva.

- RijeËanke su iskoristile svoje domaÊe staze, pripremile su ih onako kako je njima odgovaralo. Ja sam tehniËar, bacam na vrh staze, ne “frËem” kuglu i moja igra na toj kuglani ne prolazi.

Prvenstvo je zavrπilo prije gotovo dva mjeseca i trebalo je odræavati formu zbog parovnog i pojedinaËnog prvenstva, πto je dosta teπko. Zbog Svjetskog prvenstva proπle godine imala sam vrlo malo odmora, pa je i umor od duge sezone uËinio svoje. Sad se trebamo dobro odmoriti, jer slijedeÊe godine Osijek je domaÊin Svjetskog prvenstva, a i Podravka mora biti bolja od ovogodiπnjeg 4. mjesta - rekla je Marija Zver.

Na natjecanju seniora, koje je odigrano u Trilju i Splitu, najbolji igraË Podravke Zdravko VuËiÊ nije postigao zapaæen rezultat. Sa 906 i 867 sruπenih Ëunjeva zavrπio je u donjem dijelu poretka. Prvak je postao Branko BogdanoviÊ (Kandit-Premijer Osijek), aktualni prvak svijeta, koji je opravdao svjetski renome, sa 991 i 1043 bio je nedostiæan za svoje suparnike.

U Malom Loπinju odigrano je pojedinaËno prvenstvo Hrvatske za kadetkinje, a pobijedila je juniorska reprezentativka Ines Vuka, Ëlanica Osijeka ’97, koja je sruπila 908 Ëunjeva. U konkurenciji 32 kadetkinje Ivana HirjaniÊ, Ëlanica Belme, osvojila je izvrsno peto mjesto, sruπila je 839 Ëunjeva. Isti rezultat, ali bolje ËiπÊenje, imala je Marija BariÊ (Jedinstvo Sisak), koja je Ëetvrta.

Naπa Ivana Ëak je nakon prvog dana, sa 443 Ëunja bila na prvom mjestu, ali se valjda preplaπila i drugi dan sruπila samo 396 Ëunjeva.

Na prvenstvu kadeta, koje je odigrano u Rijeci, naπ kadet Marko VajdiÊ, Ëlan Podravke, osvojio je izvrsno 11. mjesto s rezultatom 847 Ëunjeva. Marko je, kao i Ivana, prvog dana iznenadio sve favorite, sa 452 Ëunja bio je na prvom mjestu, Ëak ispred juniorskih reprezentativaca Bulke i LioviÊa. Drugi dan nije izdræao pritisak, sruπio je samo 395 Ëunjeva. Ipak, pokazao je da se moæe nositi s najboljim mladim kuglaËima, a njegova prednost je πto joπ dvije godine moæe igrati za kadetski uzrast. Æ. ©emper

8

Broj 1563 Petak 8. lipnja 2001.

Novo na træiπtu iz Podravke

Mjeπavina za kukuruzni kruh i mjeπavina za mlijeËni kruh i peciva U paleti namjenskog braπna iz Podravkinih Mlinova na træiπte su plasirana dva nova proizvoda. To je mjeπavina za kukuruzni kruh, 800 g, i mjeπavina za mlijeËni kruh i pecivo, 1 kg.

VeÊ po samom nazivu vidljiva je namjena ovih proizvoda. Mjeπavina za kukuruzni kruh namijenjana je za izradu kruha u vlastitom domu. Zbog

instantiziranog kukuruznog braπna koje se nalazi u mjeπavini uveliko se skraÊuje vrijeme pripreme.

Upotrebom ovog proizvoda domaÊici se daje moguÊnost da se okuπa u kulinarskom umijeÊu peËenja kruha.

Mjeπavina za mlijeËni kruh i pecivo je namijenjena za brzu i jednostavnu pripremu mlijeËnog kruha. Ovom mjeπavinom dobiva se ujednaËena kvali-

teta tijesta, a time i gotovog proizvoda.

Jedno pakiranje proizvoda dovoljno je za dva kruha mase 700 g. Umjesto kruha mogu se izraditi i mlijeËna peciva raliËitih oblika veÊ prema stvaralaËkoj maπti domaÊice.

Obje mjeπavine su jedinstvene na naπem træiπtu, visoke su kvalitete, a ujedno prate svjetske trendove proizvoaËa mjeπavina.

Maja DiniÊ

NAGRA–UJE Nagradno pitanje 1. kola Koji je najveÊi faktor zaπtite baby Coppertone?

Ime i prezime Organizacijska cjelina

Sunce te præi, a Coppertone te πtiti.

Osim πto dobro πtiti od sunËevih zraka Coppertone i nagrauje Ëitatelje lista Podravka. Nagradna igra traje tri kola u kojima se predstavljaju tri linije Coppertona - Baby coppertone, linija mlijeka i linija tropical.

Vaπ zadatak je toËno odgovoriti na postavljena pitanja, te kupone iz novina do srijede poslati na Marketing Belupo kozmetike, odnosno ubaciti u kutije s oznakom za nagradnu igru na porti Belupa, porti Danice, ispred restorana u sedmorokatnici, te na istoËnoj porti.

Svake srijede izvuÊi Êemo dobitnike vrijednih nagrada, a na kraju iz svih pristiglih kupona i jednu super nagradu.

Nagrade 1. kola: 1. torba Coppertone, water baby coppertone, faktor 30 2. ruËnik Coppertone, water baby coppertone, faktor 15 3. majica Coppertone, water baby coppertone, faktor 6

Super nagrada: stolica Coppertone, 3 Coppertona Svi nagraeni imat Êe i posebnu priliku za posjet Belupu.

KoprivniËki gradonaËelnik primio Podravkine tamburaπe

»estitke za petu zlatnu plaketu KoprivniËki gradonaËelnik Draæen SaËer u srijedu je priredio sveËani prijem za predstavnike Tamburaπkog orkestra KUD-a ”Podravka” na Ëelu s dirigentom i umjetniËkim ravnateljem prof. Kreπimirom LukaËiÊem.

Tom im je prigodom Ëestitao na uspjehu koji su postigli na 24. festivalu tamburaπke glazbe u Osijeku osvojivπi peti put zaredom zlatnu plaketu ”Tambura Paje KolariÊa”, Ëime su potvrdili svoje visoke umjetniËke dosege.

Osim Podravkinih tamburaπa, SaËer je primio i Ëlanove Tamburaπkog orkestra KUD-a ”Koprivnica”, koji su na osjeËkom festivalu osvojili srebrnu plaketu.

Recept tjedna:

Riæa s grahom na πpanjolski naËin (Vrijeme pripremanja: 2,20 h) Potrebne namirnice: 120 g suhog bijelog graha, 120 g riæe, 0,4 kg oljuπtenog krumpira narezanog na komadiÊe, 1 rajËica iz pelata ”Podravka”, 0,4 kg πpinata, pola glavice sitno kosanog luka, 50 g na kockice narezane pancete, sok, 1 ælica Vegete.

NaËin pripreme: VeËer prije omekπajte grah u mlakoj

vodi, ocijedite i stavite u veliki lonac dodajuÊi hladne vode toËno onoliko koliko je potrebno da grah bude sasvim pokriven. Kuhajte jedan sat.

Kada grah bude gotovo sasvim upio vodu, dodajte luk, pancetu i izgnjeËenu rajËicu. Pokrijte lonac i pustite da kuha joπ 10 minuta. OËistite i operite πpinat, te ga nareæite na rezance.

Dodajte grahu 2 litre tople vode, Vegetu, krumpir i πpinat. Pustite da lagano kuha 45 minuta, dodajuÊi sok.

Dvadeset minuta prije kraja dodajte u lonac i riæu, te skinite sve s vatre Ëim sve bude dovoljno mekano. Ostavite nekoliko minuta da odstoji, zatim servirajte.

Dobar tek æeli vam Vili Cvek

Crta: Ivan Haramija - Hans