Podravkine novine broj 1569

ISSN 1330 - 5204

www.podravka.com Godina XL Broj 1569 Petak

20. srpnja 2001.

List dioniËkog druπtva “Podravka” Koprivnica

Nogometaπi Slaven Belupa pobijedili englesku Aston Villu i oduπevili nekoliko tisuÊa svojih vjernih navijaËa

U Podravkine silose pristiæu ovih dana posljednje koliËine pπenice ovogodiπnjeg roda

7. str.

Podravski mlinovi

Pri kraju prihvat pπenice

U Podravki odræana konferencija prodaje na hrvatskom i træiπtima jugoistoËnih europskih zemalja te prezentacija poslovnih rezultata u Poljskoj

Izvrsni polugodiπnji rezultati

Piπe: Slavko PetriÊ

Posljednje, dugooËekivane, obilne kiπe nisu bile dobar ”partner” za one koji joπ nisu poænjeli pπenicu. U Podravskim mlinovima zato kaæu da Êe prihvat ovogodiπnjeg roda pπenice biti vremenski, moæda, i jedan od najduæih u posljednjim godinama, jer Êe se kombajniranje nepoænjevene pπenice sada neπto prolongirati.. No, u Podravskim mlinovima najavljuju da bi - na temelju pokazatelja kvalitete - mogli na kraju biti zadovoljni. »ak im ocjene seæu i do toga da bi Podravski mlinovi mogli imati i jednu od ponajboljih pπenica u Hrvatskoj, πto bi jamËilo i izuzetnu kvalitetu mlinskih i pekarskih proizvoda koji veÊ i sada imaju visoku poziciju.

U prilog govore pokazatelji o standardnoj kvaliteti pπenice ovogodiπnjeg roda koja je prihvaÊena u silose Mlina. Tako je, prije posljednje obilne kiπe, hektolitar bio 80 (standardni je 76), vlaga neπto ispod standardnih 13 posto, a jedino su primjese ”strπale” u kompjuterskim zapisima. Prosjek primjesa u prihvaÊenom pπeniËnom zrnu bio je 4,5 posto πto je znatno viπe od standardnih 2 posto. Kako Êe se kiπno razdoblje odraziti na kvalitetu pπenice saznat Êemo u konaËnom izvjeπÊu o pπeniËnoj kampanji. Meutim, za vjerovati je da neÊe bitno pokvariti dosadaπnje pokazatelje, jer je prihvat pπenice pri samom kraju. OËekuje se joπ samo dovoz kasnijih sorti pa da bude obavljen cjelokupni posao. ©to se pak tiËe koliËina prihvaÊene pπenice, one Êe biti, kako kaæu u Podravskim mlinovima, neπto manje od oËekivanih. InaËe, i ove je godine veÊina poljoprivrednika proizvodila pπenicu s ugovorom s Podravskim mlinovima, neki su je prodavali na slobodno, neki stavljali u polog kako bi prema potrebi mogli podizati proizvode Mlina ili Pekarnice, ili je kasnije prodati.

Podravkini menadæeri iz Poljske doπli su u Koprivnicu s vrlo dobrim prodajnim rezultatima na tamoπnjem træiπtu Piπe: Hrvoje ©labek Snimio: Nikola Wolf

O

no πto se samo stidljivo najavljivalo iz vrha Podravke, obznanjeno je na dvama dogaajima koji su se dogodili u proteklih sedam dana - na konferenciji prodaje za hrvatsko i træiπta jugoistoËnih europskih zemalja te na prezentaciji poljskih polugodiπnjih rezultata iznijeti su podaci koji svjedoËe o dobro odraenoj prvoj polovici poslovne 2001. godine.

Naime, na svim tim træiπtima

zabiljeæeni su znatni porasti prodaje u prvih πest mjeseci ove godine u odnosu na isto lanjsko razdoblje. U Hrvatskoj je prodaja porasla za 4 posto, na πto je utjecalo niz faktora.

Meu inim, poveÊan je broj direktno obraenih prodajnih mjesta na 8.700, πto je viπe od polovice svih prodajnih mjesta u Hrvatskoj. Za usporedbu, lani su Podravkini trgovaËki predstavnici ”kontrolirali” 3.800 prodajnih mjesta. Nadalje, smanjeni su rokovi plaÊanja s prosjeËnih 105 na 45 dana, kompenzacije su svedene na optimalni minimum, a in-

deks distribucije (prisutnost Podravkinih proizvoda na policama trgovina) poveÊan na 80 do 100 posto. Posebno je dobre uËinke imao Podravkin gastro-program, koji je danas lider u Hrvatskoj, a utjecaj na dobre prodajne rezultate imala je i posebna obrada kljuËnih kupaca.

Ako su prodajni rezultati prvog polugodiπta za hrvatsko, a i za træiπta ostalih jugoistoËnih zemalja dobri, onda su u Poljskoj standardno drugom po veliËini Podravkinom træiπtu - oni izvrsni. Ukupno je Podravkin biznis porastao za 36 posto u odnosu

na isto lanjsko razdoblje, ali ovako impozantan postotak rasta dijelom ide na raËun jake poljske valute, odnosno povoljnih teËajnih razlika. No, i sam porast prometa u zlotima raËuna se na oko 20 posto. Vaæan je udio u tom rastu imao porast prodaje Vegete (koliËinski 8 posto, financijski 15 posto), πto samo potvruje uvjeravanja Podravkinog menadæmenta da je stagnacija u Poljskoj stvar proπlosti.

(Viπe o polugodiπnjim rezultatima na hrvatskom, træiπtima zemalja jugoistoËne Europe te u Poljskoj piπemo na 2. i 3. stranici)

2

Broj 1569 Petak 20. srpnja 2001.

Odræana Prva konferencija træiπta Hrvatske i JugoistoËne Europe

Voda - prehrambeni posao buduÊnosti

Dobri rezultati prodaje Piπe: Jadranka lakuπ Snimio: Boris Fabijanec Prva konferencija træiπta Hrvatske i JugoistoËne Europe odræana 12. i 13.srpnja u Koprivnici okupila je vodeÊe ljude Podravkinih tvrtki u Sloveniji, Bosni i Hercegovini, Makedoniji i Jugoslaviji, Prodaje Hrvatska, te direktore strateπkih poslovnih jedinica i pojedinih korporativnih funkcija. Dva dana analizirana su kretanja na træiπtima zemalja bivπe Jugoslavije, GrËke i Bugarske, te Hrvatske, koja u prvom dijelu ove godine biljeæe pozitivne trendove, te strategije i planovi unapreenja poslovanja. Razmijenjena su brojna dobra iskustva, te razmotreni projekti za poveÊanje efikasnosti. Po ocjeni svih sudionika skup je bio vrlo uspjeπan i za oËekivati je da Êe prerasti u tradicionalni naËin rada. To najbolje potvruju rijeËi najodgovornijih osoba u ovom vaænom Podravkinom poslovnom segmetnu.

Damir PolanËec, Ëlan Uprave: - Strategija Podravke je uÊi u nove kategorije kao πto su smrznuti proizvodi, mineralne vode, odnosno bezalkoholna piÊa, gastro segment, ali uÊi i na nova træiπta kao πto je Jugoslavija i Srbija za koja smo procijenili da bismo tamo srednjoroËno i dugoroËno mogli puno napraviti. Pozicija træiπta Hrvatske i træiπta JugoistoËne Europe, gledajuÊi vrijednosno, u Podravkinom prehrambenom biznisu je izmeu 65 i 70 posto. »injenica je da su to træiπta koja su vrlo nestabilna, s visokim rizikom plasmana, to su dijelom træiπta koja se tek otvaraju, na njima je kupovna moÊ relativno slaba, na njih ulaze strani lanci, dovode konkurenciju, smanjuju maræe i rade pritisak na nas. Imamo puno problema, kako objektivnih, tako i onih koji su naπa subjektivna slabost. Vrlo otvoreno razgovarali smo dva dana na konferenciji o svemu i usudili smo si priznati svoje vlastite slabosti πto je prvi i najvaæniji korak u njihovom prevladavanju. Zbog objektivnih okolnosti, kao πto je pad obujma poslova s MORH-om, nedobivanje kvota za mesni program u Makedoniji, u kojoj unatoË nestabilnoj politiËkoj situaciji biljeæimo koliËinski i vrijednosni porast na ostalom asortimanu, dolazi u pitanje izvrπenje biznis plana. Tamo gdje ostvarujemo biznis plan, kao primjerice u Bosni i u Hrvatskoj, imamo dodatni problem zbog otvaranja Hrvatske i ulaska stranih trgovinskih lanaca. JaËanjem kljuËnih kupaca naπa maræa pada, davanja kupcima su sve veÊa i jasno je da je profitabilnost ugroæena. Iako je organski rast takav da sam ponosan na sve πto smo napravili u Hrvatskoj i JugoistoËnoj Europi, imamo probema s troπkovima. Primjerice, plaÊe koje su vrlo visoke participiraju u svim poduzeÊima vani pa i u Prodaji Hrvatska s velikim postotkom.

Na skupu su se Ëule i neke stvari koje definitivno moramo pokrenuti kao πto je category management, internacionalizacija naπeg gastrobiznisa, razrjeπenje dileme da li private

label (kuÊne marke) ili ne, nadalje formiranje posebnog tima koji Êe s kljuËnim kupcima rjeπavati naπe odnose na globalnom nivou, dakle ne samo u Hrvatskoj nego i u »eπkoj, GrËkoj i svim zemljama gdje radimo zajedno, moramo drukËije pristupiti definiranju strategije cijena. Ali ono πto Êe najkratkoroËnije donijeti pozitivne pomake u poslovnom rezultatu je kontrola troπkova. Sustav izvjeπÊivanja Êe omoguÊiti da rangiramo træiπta po njihovoj profitabilnosti, da po profitabilnosti rangiramo kategorije naπih proizvoda po træiπtima, da pratimo svako naπe poduzeÊe vani, a ne samo u Hrvatskoj i usporeujemo njihovu kvalitetu i usluge i njihovu konkurentnost na pojedinom træiπtu. Sustav izvjeπÊivanja kojeg Êemo implementirati donijet Êe saznanja o tome koliko nas koπta koji International, ali i prodaja u Hrvatskoj.

Bitno nam je utvrditi i standarde ulaganja u træiπta, odnosno koliko mogu biti troπkovi po svakom Internationalu. Kontrola troπkova poveÊat Êe nam operativnu efikasnost. Kad direktori profitnog centra uvide da neki proizvod ne ide, da u asortimanu stvara viπe nereda nego koristi, ubrzo Êe se rijeπiti nekih proizvoda. Potrebna je i velika odgovornost u planiranju, posebno od strane prodaje. Dakle, vaæno nam je πto viπe rasti, izbacivati nove proizvode na træiπte, ali imati i maksimalnu kontrolu troπkova, transparentnost podataka, imati standarde za marketinπka ulaganja po pojedinim træiπtima i po pojedinim proizvodima, imati standarde kada negdje otvarati poduzeÊa, a kada raditi preko distributera i klasiËni izvoz, zatim poboljπati planiranje i unaprijediti regionalnu strategiju cijena. Zadatak je prvenstveno ostvarenje biznis plana πto zahtijeva puno rada i napora. Opravdanja mogu jedino biti doista objektivne okolnosti kao πto su zbivanja na træiπtu Makedonije, zatim izostanak prodaje kvasca na træiπtu Hrvatske, a za sve ostalo nema opravdanja, jer je biznis plan svetinja.

Miroslav BuËanac, direktor Podravka International Ljubljana: - Izuzetno je dobro da se internacionalna poduzeÊa nau zajedno jednom ili viπe puta godiπnje, da se izmijene iskustva i da na zadanim temama jedni drugima kaæemo konkretno πto mislimo o poslu. ©to se tiËe træiπta Slovenije, nakon nepuna dva mjeseca kako sam tamo direktor mogu reÊi da su tekuÊe aktivnosti usmjerene ka dizajniranju organizacijske strukture. Na Ëetiri kljuËne funkcije imenovat Êemo odgovorne osobe, neke smo veÊ i zaposlili pa Êe cijeli proces biti uskoro zaokruæen.

Ta izgradnja nove organizacijske strukture bit Êe pretpostavka za nastavak pozitivnih trendova do kraja godine i za ostvarenje dobrog poslovnog rezultata u 2001 godini.

Davor PopoviÊ, izvrπni direktor za træiπta JugoistoËne Europe:

Podravkin periskop

Piπe: Goran Markulin, Sektor za razvoj poslovanja

Dobro pripremljene prezentacije izazvale paænju sudionika konferencije - Ako æelimo rezimirati ovu konferenciju, moramo reÊi da je to prva konferencija koju je Sektor prodaje za JugoistoËnu Europu uopÊe odræao, iako postoji godinu dana. Rezultati pak poslovanja su viπe-manje pozitivni, iako radimo na træiπtima koja su teπka, kao Slovenija u kojoj je velika konkurencija s bogatom ponudom usmjerena na mali broj kupaca, zatim BIH gdje su zbog politiËkih uvjeta i slabe kupovne moÊi doista specifiËni uvjeti i gdje biljeæimo jako dobre rezultate, zatim Makedonija sa sukobima o kojima javnost gotovo sve zna, tu je i Jugoslavija gdje æelimo probiti sve barijere i ostvariti ciljeve koje nam je Podravka postavila. Osim toga, radimo træiπta Kosova i Crne Gore, Bugarske i GrËke, koja su mala, ali prodaja - s obzirom na udaljenost, politiËke prilike, kupovnu moÊ - nije zanemariva. O svemu tome govorili smo na konferenciji koja nije bila protokolarna nego smo proveli dva naporna radna dana radeÊi od jutra do naveËer pokuπavajuÊi razbistriti neke pojmove. Naglaπeno je da je biznis plan zakon i da ga moramno ostvarivati, a operativne probleme poput planiranja izvjeπtavanja i rukovoenja rjeπavati brzo, jer u suprotnom neÊe biti dobro.

Miroslav VitkoviÊ, izvrπni direktor Prodaje Hrvatska: - Odræavanje konferencije je jedno od neophodnih druæenja radi formiranja standarda za træiπta cjelokupne regije. Iskustva pojedinih træiπta, ono najbolje od elemenata bitnih za prodaju i distribuciju trebaju se prikupiti i na temelju toga stvoriti standarde Podravke ne samo za træiπte Hrvatske nego i za ona koja se upravo otvaraju.

S obzirom na to da se træiπta mijenjaju iz mjeseca u mjesec, posebno u tranzicijskim zemljama, najfleksibilniji dio tvrtke je upravo prodaja koja æivi s tim træiπtem Uspjeπnost i efikasnost se mjeri upravo u toj fleksibilnosti i prilagodljivosti trendovima koji dolaze sa Zapada i koji Êe biti definirani praktiËki u cijeloj regiji. Prema tome, konferencija kao oblik rada je neophodna., a dogovorili smo da ubuduÊe konferencije radimo na ciljane teme kao πto je primjerice jedinstvena prodajna politika ili sustav stimulacije i nagraivanja. Bitno je da je Hrvatska trenutno nekoliko koraka ispred træiπta zemalja ex Yu i da se odavde mogu crpiti iskustva za træiπta koju se otvaraju. InaËe, Prodaja za Hrvatsku biljeæi dobre rezultate, primjerice u lipnju je isporuËeno oko 7800 tona razliËitih proizvoda, πto je rekord u posljednje dvije godine. Za to smo i na konfe-

renciji dobili komplimente prvenstveno od direktora profitnih centara. To mi je, moram priznati, drago, jer je hrvatsko træiπte zapravo zasiÊeno proizvodima Podravke i na njemu nije lako rasti. Ipak, reorganizacijom prodaje uspjeli smo za nekoliko postotaka podiÊi prodaju, na nekim grupama proizvoda Ëak se biljeæi dvocifreni rast πto pokazuje da joπ uvijek ima prostora Ovim promjenama Podravka uËvrπÊuje poziciju lidera koju æeli zadræati i nakon definitivnog otvaranja Hrvatske i ulaska strane konkurencije.

Rajko GospodnetiÊ, direktor Podravke Skoplje: - Odræavanje konferencije odliËna je ideja i stvarno je bilo korisno da se naemo svi zajedno, ne samo mi koji radimo direktno u prodaji nego i ljudi iz drugih cjelina kao πto su nabava, planiranje, razvoj, proizvodnja i da se na stol stavi sva problematika, i nesuglasice i dobra rjeπenja.

Jednom kad odredimo zajedniËki nazivnik svih naπih akcija i djelovanja bit Êe puno lakπe rjeπavati neke stvari, jer mi smo u malom raskoraku - nemamo iste standarde. Zamo da je to tako, ali nikad o tome nismo postigli dogovor. ©to se tiËe Makedonije, to je malo træiπte, jer je Makedonija mala zemlja s malim brojem stanovnika, ali je znaËajna za Podravku naroËito u segmentu prodaje juha, mesnih konzervi i Kviki proizvoda, te donekle djeËje hrane. Mi vrlo dobro poslujemo, iako u posljednje vrijeme imamo velikih problema zbog ratnih sukoba, jer prisutan je veliki strah, velika nervoza, zatvaranje prodajnih mjesta, gaπenje veletrgovaca, Ëitava podruËja su destabilizirana s velikim brojem izbjeglica, znaËi na tako malom podruËju se dogaaju vrlo ruæne stvari koje apsolutno djeluju na naπe poslovanje. Nas remeti i divljanje kursa i nemoguÊnost otkupa deviza. Ipak, naspram drugima, mi joπ uvijek dobro radimo, primjerice Kolinskoj je promet prepolovljen, a mi biljeæimo rast. Ono πto nama treba je smirenje politiËke situacije da bismo mogli poËeti normalno poslovati.

InaËe, cijelo vrijeme sukoba u Makedoniji Rajko GospodnetiÊ radio je u Skoplju, pa smo ga zapitali kako je to izgledalo, da li je osjeÊao strah i doπao u neposrednu opasnost.

- Proπao sam naπ rat, ne kao promatraË, nego aktivni sudionik. To je jednostavno, gledate svoj posao, sukobi jesu bili na desetak kilometara od Skoplja, poznato selo AraËinovo, za koje ste Ëuli, je sedam kilometara od centra grada, Ëujete sve, viditite sve, ali radite. ©to sam trebao? PobjeÊi odande?! Dakle, ne vidim tu problema, iako sam dobio naputak od direktora da Ëim bi bilo neπto opasnije napustim Skoplje. Naravno, sve mi je olakπala Ëinjenica da sam obitelj ipak sklonio, jer Ëovjek kad je sam lakπe reagira u nekim situacijama .

Zbog niskih stopa rasta prehrambene industrije sve kompanije pokuπavaju pronaÊi one segmente koji imaju perspektivu bræeg rasta od same industrije.

Najbræe rastuÊa kategorija industrije hrane i piÊa u posljednjih desetak godina je flaπirana voda. Od 1993. do 1999. godine potroπnja flaπirane vode po glavi stanovnika porasla je u svijetu za Ëak 45%.

Prodaja Ëiste izvorske vode πirom je svijeta sve popularniji posao u kojem se vrte milijarde dolara.

Na porast potroπnje flaπirane vode utjeËe sve veÊe zagaenje gradske vode, kloriranje i druga ekoloπka pitanja.

Voda je najperspektivnija kategorija buduÊnosti upravo zbog nestajanja pitke vode u svijetu. »eπka, Poljska i pojedine zemlje zapadne Europe veÊ danas koriste samo flaπiranu vodu za piÊe. Italija ima najveÊu potroπnju vode po glavi stanovnika, a Francuska je najveÊi proizvoaË flaπirane vode.

Hrvatska je takoer bogata izvorima pitke vode. Visok stupanj ËistoÊe i nezagaenosti okoline u naπoj zemlji utjeËe i na moguÊnosti konzumiranja vode.

Tako je Ëak i INA donijela odluku da Êe izvoziti liËku vodu u SAD i Europu, svjesna zasad neiskoriπtenih podzemnih rezervi pitke vode u Hrvatskoj, otkrivenih tijekom njihovih istaæivanja hrvatskog podzemlja. Proizvodnju pitke vode zasad planiraju zapoËeti na Ëetiri lokacije u kontinentalnom dijelu LiËkosenjske æupanije, a kad se posao uhoda, u πto bi trebalo uloæiti oko 50 milijuna dolara, mogli bi proizvoditi oko 5,5 milijardi litara godiπnje.

Takoer je zanimljivo da su centralna, istoËna i jugoistoËna Europa podruËja gdje je potroπnja vode po glavi stanovnika znatno niæa nego u zapadnoj Europi ili u SAD-u. ©toviπe, najveÊi porast potroπnje flaπirane vode u buduÊnosti oËekuje se upravo u centralnoj i istoËnoj Europi.

Dva vodeÊa svjetska ponuaËa flaπirane vode su Nestle i Danone. Te su kompanije vodu oznaËile kao jedan od temeljnih stupova svojeg buduÊeg razvoja. Danoneova marka Evian je vodeÊa marka vode u svijetu, dok je Nestleova najpoznatija marka Perrier. Cilj prosjeËnog Nestleovog rasta na mineralnoj vodi je 7% godiπnje do 2010. godine.

Osim njih, obje kompanije posjeduju i desetke regionalnih marki flaπirane vode. I Coca-Cola sve viπe pokuπava uÊi na træiπte vode buduÊi da njezin segment gaziranih bezalkoholnih piÊa opada.

Hrvatskim træiπtem mineralne vode uvjerljivo dominira Jamnica. Naπ Studenac i Studena za sada predstavljaju jedinog ozbiljnog konkurenta, iako je svoj agresivan ulazak na hrvatsko træiπte zapoËela i Radenska, koja predstavlja generiËko ime za mineralnu vodu na ovim prostorima. Jamnica je svoj razvoj ubrzala kupnjom Sarajevskog kiseljaka, najpoznatije vode u BiH. Voda je osnovni segment u kojem Agrokor kroz Jamnicu vidi svoj razvoj u buduÊnosti.

Svi ovi trendovi pokazuju da je Podravka napravila pravilan izbor, strateπki se opredjelivπi za razvoj u podruËju bezalkoholnih piÊa, a posebno u segmentu vode. Izgradnja pozicija u tom segmentu danas osigurat Êe Podravkine prihode i zarade u buduÊnosti.

Isto tako potrebno je razmotriti opciju razvoja u poslu flaπirane vode i izvan granica Hrvatske, prvenstveno u zemljama jugoistoËne Europe. To je moguÊe uËiniti kupnjom nekog proizvoaËa vode koji veÊ ima odreene udjele na træiπtu. Takoer niti kupnju samih izvora vode u Hrvatskoj ili πiroj regiji ne bi trebalo zanemariti, jer Ëak i u sluËaju da se izvori ne uspiju eksploatirati u prihvatljivom roku, bit Êe ih moguÊe prodati po veÊoj cijeni nego πto se danas mogu kupiti, tako da je rizik takve transakcije minimalan.

Broj 1569

Petak

20. srpnja 2001.

3

Razgovor s povodom: Davorin GojkoviÊ, direktor Podravkinog biznisa u Poljskoj

Dobar vjetar u lea!

Piπe: Hrvoje ©labek Snimio: Nikola Wolf Gotovo nevjerojatno zvuËe Podravkini prodajni rezultati u Poljskoj u prvoj polovici ove godine koje je juËer, u Ëetvrtak 19. srpnja, direktor tog biznisa Davorin GojkoviÊ prezentirao Ëlanovima Uprave. Rasti, i to ukupno Ëak 36 posto, od toga u Vegeti za 15 posto, u trenutku kada Poljska proæivljava gospodarsku krizu i kada sve konkurentske tvrtke biljeæe gubitke, uistinu dobro zvuËi, ali i traæi potanko obrazloæenje: Kako?

PobjedniËka atmosfera - Kod Vegete imamo rast od 8 posto koliËinski u odnosu na proπlu godinu, a gledajuÊi financijski, to iznosi 15 posto rasta. Ostvarena prodaja rezultat je optimalne reorganizacije prodaje, marketinπkih aktivnosti te jasne definicije faktora uspjeha, a to su motivacija ljudi, indeks distribucije, placiranje, integracija i komunikacija. UzimajuÊi u obzir sveopÊu ekonomsku recesiju u Poljskoj, prvu polovicu godine ocjenjujemo definitivno pozitivnom. Ono najvaænije πto smo promijenili jest organizacija prodaje. Tu smo napravili jedan drugaËiji sistem motivacije ljudi na terenu, a osim toga, nastojali smo πto veÊi broj prodajnih mjesta staviti pod vlastitu kontrolu. Naravno, nismo u stanju direktno obraivati svih oko 100.000 prodajnih mjesta.

Zato radimo preko veleprodaja, koje na neki naËin rade za nas. Iπli smo na koncentraciju distributera, tako da preko jednog distributera radimo veÊe koliËine, a da on bude zainteresiran viπe raditi za Podravku nego za druge tvrtke. Osim toga, imamo i ljude koji direktno obrau-

ju prodajna mjesta - dio odgovora daje Davorin GojkoviÊ.

- ZnaËi li to da je prodajna ekipa i formacijski ojaËana u Poljskoj?

- Ne radi se toliko o veÊem broju ljudi, koliko o izmjeni njihovih ciljeva, πto oni moraju raditi u duÊanima, i o njihovoj motivaciji. Mogu reÊi da smo stvorili pobjedniËku atmosferu. Marketing i prodaja komuniciraju, osmiπljavaju se takve akcije i takav naËin ulaganja marketinπkih sredstava da te akcije na kraju donose dobit.

- Postoji li neki drugi planski okvir za ovo πto je uËinjeno u prvoj polovici godine u Poljskoj izvan godiπnjeg poslovnog plana, definiranog koncem proπle godine?

- U ovu smo godinu krenuli sa zatvorenim marketinπkim planom, koji se odnosi na vraÊanje kredibiliteta Podravke kod naπih poslovnih partnera. Radi se o ”push and pull” aktivnostima, dakle s jedne strane æelimo maksimalno napuniti veleprodaje, a s druge strane æelimo im

pomoÊi da da roba doe na prodajna mjesta i da se poveÊa rotacija.

Prvi dio godine ponajviπe se sastojao od ulaæenja u veleprodaje, a sad Êemo jaËe krenuti u izvlaËenje te robe na prodajna mjesta, uz dodatno placiranje na prodajnim mjestima. Mi æelimo postati tvrtka koja svojim poslovnim partnerima nudi robu πto se okreÊe na prodajnim mjestima i nudi robu na kojoj i oni mogu zaraditi.

- ©to oËekujete od drugog dijela godine?

- Upravo smo za osmi, deveti i deseti mjesec planirali akcije za Ëetiri tisuÊe glavnih prodajnih mjesta, tijekom koje Êemo postaviti palete s Vegetom, monozaËinima i drugim proizvodima, πto Êe raditi naπi ljudi.

Ta Êe roba doÊi iz veleprodaja, Ëime Êe se omoguÊiti nove narudæbe.

Davorin GojkoviÊ

- Æelimo napraviti sinergiju marke Podravka i marke Vegeta, tako da i marka Podravka postane znaËajna po svojoj poznatosti i cijenjena kod potroπaËa. S druge strane, sada Êemo raditi akcije na prodajnim mjestima tako da kapitaliziramo ono πto smo uËinili u prvom dijelu godine putem ”eventa”, marketinπkih doO Podravki se u Pojskoj gaaja koje smo provodili u 28 polj- govori skih gradova. Naime, o Podravki se - Kakva je marketinπka koncepcija u Poljskoj govori, ne samo kod Podravke u Poljskoj? potroπaËa, nego i kod poslovnih partnera, a i u politiËkoj sferi. Zaπto?

Zato πto je na naπe akcije dolazilo po 15 ili 20.000 ljudi i u svakoj su regiji o tome pisale novine i izvjeπtavali elektroniËki mediji. Napravili smo imidæ firme koja radi neπto novo.

- Osim tih velikih akcija u gradovima, πto ste novoga ponudili?

- Meu ostalim, djelovali smo u humanitarne svrhe. Naime, povezali smo se s jednom fundacijom, koju je osnovao vodeÊi list za æene u Poljskoj kako bi pomogao djeËjim domovima. Mi smo toj fundaciji pomogli s milijun zlota, a tu smo Ëinjenicu reklamirali putem konferencije za novinare. Sve u svemu, napravili smo imidæ firme kojoj se Prezentacija poslovnih rezultata iz Poljske izazvala zadovoljstvo vjeruje, koja radi ono πto nitko joπ tamo nije radio. Napominjem da

smo s deset puta manjim sredstvima od velikih konkurenata postigli rast prodaje, dok oni u isto doba biljeæe pad.

- Koliko je na obrat trenda prodaje utjecalo proπirenje palete proizvoda pod markom Vegeta s obzirom na promjenu ukusa potroπaËa, odnosno sve veÊu potraænju specijalnih dodataka jelima, a nauπtrb univerzalnima?

- Proπirenje palete jest bitno, ali i porast prodaje Vegete, ”klasiËne” Vegete, neπto govori. Naravno, Podravka ne moæe æivjeti samo na Vegeti previπe je riskantno da jedna firma takvog renomea æivi na samo jednom proizvodu. Moramo proπiriti paletu u kategoriji dodataka jelima i biti lider u toj kategoriji.

PoËetak velikog posla - Kako sada izgleda kompletan Podravkin biznis u Poljskoj?

- S jedne strane imamo naπ osnovni biznis, πto je upravo kategorija dodataka jelima. Drugi dio biznisa svodi se na trgovaËku robu, u koju ne ulaæemo, veÊ je samo distribuiramo da bismo smanjili naπe troπkove. TreÊi dio naπeg biznisa jesu privatne marke, u koje ulazimo i veÊ smo potpisali dva ugovora za privatne marke, koji Êe nam do kraja godine osigurati barem 600 tona prodaje. U iduÊoj godini razvijat Êemo gastro-ponudu u Poljskoj, a sada pripremamo da taj program ue u Poljsku na velika vrata.

- Na kraju, kakve su projekcije poslovanja do kraja godine?

- Plan za ovu godinu postavljen je vrlo ambiciozno: 24 posto porasta koliËina i 21 posto porasta prometa. I dalje podræavamo takav plan i teæit Êemo tome da ga ispunimo. U iduÊoj godini neÊe biti moguÊ takav veliki rast, ali imamo πanse rasti putem gastra i putem industrijske potroπnje. Ovo nije kraj, nego samo poËetak jednog velikog posla - u optimistiËnom je tonu zavrπio Davorin GojkoviÊ. S obzirom na izvrsne rezultate u prvih πest mjeseci ove godine, valja samo poæeljeti da dobar vjetar u lea, koji je oËito zapuhao Podravkinom poljskom brodu - potraje.

naπa posla

Stabilna Vlada jaËa i poziciju hrvatskih izvoznika Piπe: Æeljko Kruπelj, gost - kolumnist “VeËernjeg lista”

Moæda bi to bilo pretjerano ustvrditi, ali veÊina u Hrvatskom saboru kao da se smilovala vapajima ”Podravkaπa” i svih onih uspjeπnih izvoznih tvrtki koje u interesu odræanja i πirenja svojih poslova naprosto vape za dobrim i dugoroËno sreenim odnosima s meunarodnom zajednicom. Ne bi, doduπe, bilo odviπe istinito zakljuËiti da se u ZastupniËkom domu dogodila potpuna pobjeda razuma, buduÊi da ga neki opet nisu iskazali u dovoljnoj mjeri, no politiËka situacija viπe nije alarmantna. Naime, za prosjeËnog su hrvatskog graanina umjerena politiËka nesnoπljivost i neprincipijelna podmetanja neπto ”normalno” i sasvim uobiËajeno, zbog Ëega su se odavno prestali nervirati.

Vlada Ivice RaËana je u ponedjeljak u sitnim jutarnjim satima ipak dobila zastupniËko povjerenje, i to uvjerljivije i jednostavnije nego πto se samo koji dan ranije oËekivalo. Zato do

poËetka jeseni slijedi relativno zatiπje, koje u izvjesnoj mjeri mogu pomutiti jedino zapleti oko haπkih osumnjiËenika. No, kritiËna je toËka i tu prijeena, pa se i javnost viπe neÊe tako lako lecnuti kao kad su ”provaljene” prve generalske optuænice.

Sada je i politiËkim laicima sve jasnije da dræavni vrh gotovo i nema manevarskog prostora glede obveza prema Meunarodnom kaznenom sudu, buduÊi da je sve zadano joπ prije pet godina, kad je tadaπnja HDZovska vlast na tu temu usvojila posebni ustavni zakon. Danaπnje se dvojbe mogu, stoga, svoditi samo na pitanje treba li poπtivati vlastite zakone ili ne?! Ukoliko je odgovor negativan, nitko ne moæe govoriti da nije svjestan kakve Êe biti posljedice. A i one su vrlo jednostavne: Hrvatska u tom sluËaju opet postaje ”ozbiljni problem” i postupno slijedi niz diplomatskih i gospodarskih sankcija. Koliko

je to ozbiljno, dovoljno govori upozorenje ekonomskih struËnjaka da uskraÊivanje jednog jedinog kreditnog aranæmana s MMF-om ili Svjetskom bankom moæe znaËiti i slom dræavnog proraËuna i bankrot nemalog dijela hrvatskog gospodarstva.

Po tom apokaliptiËnom scenariju, kako je to ovih dana napomenuo pravni ekspert dr. Davorin Krapac, veliko je pitanje je li itko doista spreman ”jesti travu”. Grupa hrvatskih vrhunskih sportaπa, Ëiji se pozamaπni kapital mahom nalazi u inozemstvu, dok ovdje jedino dijele lekcije iz domoljublja, to svakako nisu. No, nisu samo ti struËnjaci za skeniranje jedini politiËki licemjeri. Daleko su opasniji politiËari kojima je nacionalna patetika glavno sredstvo borbe za vlast, a kad je se dokopaju onda je odræavaju istim ili joπ veÊim ustupcima meunarodnoj diplomaciji.

U ovome je trenutnu za unutarnju

stabilnost iznimno vaæno da se poËelo sreivati stanje u HSLS-u, stranci o Ëijoj potpori Vladi izravno ovisi opstojnost petorke. Dolazak na njeno Ëelo Joze Radoπa, makar i kao v.d. predsjednika, kojega neki slikovito nazivaju i ”juænjakom sjevernjaËkog mentaliteta”, veliki je dobitak za hrvatsku politiËku pozornicu. Radoπu se ne moæe osporiti nacionalna osjetljivost, niti ga se moæe optuæivati za stranaËko konvertitstvo. No, bitnije je od toga da je on krajnje smiren i racionalan politiËar, duboko svjestan da se emocijama, neodgovornim izjavama, ideoloπkim juriπima i populistiËkom demagogijom ne moæe dugoroËnije voditi dræavna politika.

Pod njegovom ”dirigentskom palicom” HSLS joπ u veÊoj mjeri postaje ono πto toj stranci i sam naziv govori stranka liberalnih i socijalnih nazora, potpuno okrenuta suradnji s Europom i svijetom. Radoπ neÊe biti taj koji Êe

unutar Vlade i petorke izazivati podjele, niti nametati umjetne dileme, a zalagat Êe se i za provoenje programa na kojima je koalicija i osvojila treÊesijeËanjske izbore. U svemu tome Radoπ ima i izravnu potporu koprivniËkih HSLS-ovaca, ponajprije saborskog zastupnika Mladena Godeka, doministra Mladena Ruæmana i predsjednika Æupanijskog odbora Zdravka Mihevca, koji su i meu prvima reagirali na neprimjerene stavove sada veÊ bivπeg stranaËkog lidera Draæena Budiπe. ”Podravkino” poslovodstvo mora, dakle, biti zadovoljno najnovijim raspletom Vladine krize, jer se garantira nastavak proboja na inozemna træiπta, πto bez pozitivnog politiËkog okvira ne bi bilo moguÊe. U eventualnoj izolacionistiËkoj Hrvatskoj, kakvu neki priæeljkuju, ”Podravka” ne bi izgubila samo vanjska træiπta, nego i temeljni smisao svoga opstojanja.

4

Broj 1569 Petak 20. srpnja 2001.

Razgovor s direktorom Sektora kozmetike Belupa Vladom MariÊem

ona morala biti podrπka prodaji farmaceutskih proizvoda. Danas kozmetika ima sasvim drugu ulogu. Mi moramo iskoristiti proizvodne i ljudske potencijale, poslovnu poziciju Belupa na træiπtima u promidæbene svrhe s ciljem poveÊanja prodaje kozmetiËkih proizvoda. U iduÊih pet godina dnog programa kozmetike te fokusi- moguÊnost za dobro i kvalitetno oba- planiramo udvostruËiti sadaπnju proranje na one grupe proizvoda koje vljanje poslova. daju. mogu biti profitabilne i koje mogu biti U iduÊih pet godina planira se Kvalitetni i poznati proizvodi konkurentne na træiπtu. Dakle, zadr- udvostruËenje prodaje kozmetike - Koji proizvodi su favoriti na træiπtima? æavamo one grupe dobrih i kvalite- ZnaËi li to da kozmetika koja je, - Proizvodi kozmetike Belupa poznati tnih proizvoda po kojima smo prepo- uvjetno reËeno, uvijek u Belupu bila su potroπaËima po kvaliteti i kao proznatljivi na træiπtu i koji su traæeni od sekundarna, postaje atraktivna? izvodne marke. Muπka kozmetika potroπaËa.

- Kozmetika je oduvijek bila atrakti- Hardy zauzela je svoju poziciju na - S obzirom na to da ste tek u svibnju vna u Belupu, ali u smislu promidæbe træiπtu, program medicinskih zubnih imenovani za direktora Sektora ko- osnovnog programa Belupa, farma- pasti jedini je na naπem træiπtu, ali je u zmetike, koliko vam je trebalo vreme- ceutike, jer joπ uvijek nije moguÊe konkurenciji drugih pasti naæalost stana da se prilagodite za vrlo zahtjevne reklamirati lijekove. Unatrag dvade- gnirao na træiπtu unazad nekoliko poslovne ciljeve tog segmenta Belu- setak godina Belupo se priliËno afir- godina. No, to su jedine ispitane mepa? mirao na domaÊem i inozemnim træi- dicinske zubne paste koje Êe vam - Ja sam inaËe aktivno radio na πtima kao uspjeπna i respektabilna svaki stomatolog preporuËiti za njegu programu restrukturiranja Sektora ko- tvrtka te viπe nije toliko bitna promocija zubiju. U svakom sluËaju morat Êemo zmetike te sam priliËno upuÊen u sve Belupa kroz kozmetiku. Taj segment viπe poraditi u promidæbenom smislu poslovne procese tog segmenta Belu- poslovanja Belupa Êe i dalje biti se- da prodaju tog programa poveÊamo. pa. Moje imenovanje shvatio sam kao kundaran, jer naπ godiπnji plan proda- Naπa preparativna kozmetika Biona poslovni izazov smatrajuÊi da se pro- je od 30 milijuna kuna je gotovo bitno se razlikuje u odnosu na druge gram moæe potvrditi na træiπtu i da zanemariv prema ukupnom planu pro- kozmetiËke proizvode, prije svega po moæemo ostvariti plan koji je pred nas daje Belupa, ali mi na tom programu kvaliteti, jer je obogaÊena vitaminom postavila Uprava Belupa. Takoer, dugoroËno moæemo ostvariti profit. E koji ima terapijsku funkciju njege dobili smo veliku podrπku Uprave, Proteklih godina nije se vodilo raËuna koæe. Uz to, mi smo ekskluzivni distriπto meni i mojim suradnicima pruæa da kozmetika ostvaruje profit, veÊ je buter Coopertonea za hrvatsko i træi-

Sektor kozmetike Belupa napokon biljeæi pozitivno poslovanje!

Razgovarao i snimio: Boris Fabijanec U ovogodiπnjim dobrim rezultatima poslovanja Belupa posebno veseli i to πto nakon viπe godina prvi put sektor kozmetike te tvrtke biljeæi profitabilno poslovanje. Ipak se kreÊe, s ponosom mogu reÊi radnici kozmetike kojima sve donedavno baπ i nisu cvjetale ruæe, a bilo je Ëak upitno hoÊe li taj segment poslovanja Belupa biti jednostavno ugaπen. No, kroniËno negativno poslovanje je zaustavljeno, a uz to, kozmetika ima vrlo ambiciozne planove poslovanja do kraja godine.

Viπe o tome saznali smo u razgovoru s direktorom Sektora kozmetike Vladom MariÊem.

Od stagnacije do profita - Po odluci Uprave Belupa preuzeo sam direktorsko mjesto Sektora kozmetike 1. svibnja ove godine i mogu reÊi da sam zatekao obeÊavajuÊe stanje. Naime, od 1996. godine program kozmetike je u procesu restrukturiranja, ali naæalost na tome se nije puno radilo, toËnije, na financijskom, kadrovskom i troπkovnom restrukturiranju i profiliranju asortimana proizvoda te definiranju strateπkih træiπta. Moæe se reÊi da je posljednjih godina u tom sektoru vladala odreena stagnacija, a meu zaposlenicima neka apatija.

Ljudi su bili priliËno zabrinuti za svoju buduÊnost i tek s postavljanjem nove Uprave Belupa i dolaskom novog predsjednika Uprave Sanija PogoriliÊa, kontroling i manadæment Sektora kozmetike dobio je zadatak da napravi dugoroËni plan poslovanja do 2007. godine. Program restrukturiranja definiran je tijekom veljaËe i poËetkom oæujka ove godine i prezentiran je Upravi koja ga je prihvatila. Ukratko, taj program znaËi suæenje proizvo-

Vlado MariÊ

πta bivπe Jugoslavije te najveÊi distributer u Europi poznate boje za kosu i styling proizvoda Keune u duÊanima. Naime, mi smo pioniri u prodaji tih proizvoda u maloprodaji i vrlo ozbiljno smo razvili taj program koji danas ima najveÊi udjel u naπoj prodaji, a mislim da u tom segmentu moæemo napraviti joπ viπe.

Restrukturiranje i racionalizacija u Sektoru kozmetike

- Osnovna rijeË u Belupu, a i u Podravki je racionalizacija. ©to se po tom pitanju Ëini u Sektoru kozmetike?

- Do poËetka oæujka ove godine u kozmetici je radilo 70 radnika, a danas ih ima 46 u radnom odnosu na neodreeno vrijeme te dva komercijalna suradnika koji su u ugovornom odnosu. U kvantitativnom smislu postigli smo odreene racionalizacije, meutim vidjet Êemo πto Êe se dogaati s ostvarenjem plana prodaje. Mislimo da tu neÊe biti kraj. Uprava Belupa nam je dala precizne zadatke i jasno da se svi mi na izvrπenju tih zadataka provjeravamo i ja oËekujem od svojih suradnika da kvalitetno odradimo posao. Ukoliko ne odradimo posao kako treba, proces restrukturiranja radne snage Êe se i dalje nastaviti. ©to se tiËe restrukturiranja troπkova, mi smo toËno utvrdili odreene budæete koji se ne smiju probiti i koji se uklapaju u plan poslovanja Belupa. Te budæete redovito kontroliramo i meni kao direktoru je zadatak da dræim te budæete pod kontrolom. U daljnjem tijeku racionalizacije obavlja se provjera svih ulaznih troπkova koji terete proizvodnju - troπkovi sirovina i repromaterijala te mislim da veÊ jesmo i da Êemo i u tom segmentu postiÊi odreene rezultate. ©tedimo i u ostalim segmentima troπkova poslovanja, agresivnije nastupamo na domaÊem træiπtu, a da smo na pravom putu dokazuju i ovogodiπnji rezultati poslovanja prema kojima Sektor kozmetike prvi put biljeæi dobit. Naravno, mislim da taj sektor moæe joπ i te kako poveÊati prodajne rezultate i globalno gledajuÊi, program kozmetike Belupa ima Belupova kozmetika poznata je na træiπtu, a sad treba biti i profitabilna poslovnu buduÊnost.

ZajedniËka akcija VIP neta i Studene

U Umagu 26. srpnja

Pola milijuna boËica Studene za turiste

Tradicionalni Dani rajËice

Posebnu dobrodoπlicu turistima koji ovog ljeta dolaze u Hrvatsku poæeljet Êe zajedno VIPnet i Studena. Na svim graniËnim prijelazima, zatim na trajektnim pristaniπtima, te ulazima auto cesta bit Êe besplatno podijeljeno Ëak 500.000 boËica hladne Studene. NeoËekivano osvjeæenje uz prigodne letke dobrodoπlice na hrvatskom,

engleskom, njemaËkom i talijanskom jeziku dijelit Êe se dva puta tjedno petkom i subotom po tri sata kada se raËuna na najveÊu frekvenciju putnika.

- VIPnet je od nas otkupio Studenu, mi snosimo troπkove distribucije koja nije jednostavna, jer sa 18 hladnjaËa namjeravamo dobro pokriti sve punktove, te uz pomoÊ hostesa (uglavnom studenata) podijeliti oko 700.000 letaka kojima uz Studenu propagiramo i Deit. Moram istaÊi da smo dogovarajuÊi zajedniËku akciju naiπli na izuzetno korektan pristup svih nadleænih sluæbi kao πto su primjerice MUP RH i Carina, ali da unatoË brojnim pokuπajima Ëak i putem Ministarstva turizma i Ministarstva prometa nismo uspjeli dogovoriti podjelu Studene uz auto-cestu Zagreb - Karlovac - objaπnjava Valent Vrhovski, izvrπni direktor Strateπke poslovne jedinice PiÊa.

Za zajedniËku akciju pripremljene su boËice Studene s posebnim etiketama s likovima djevojËice i muπkarca koji na uπima dræe πkoljku. Nedvojbeno jasna poruka svima onima koji Êe se imati priliku osvjeæiti jedinom prirodnom izvorskom vodom u Hrvatskoj spremljenoj u bocu .

U suradnji s TuristiËkom zajednicom grada Umaga, Gradom Umagom i Istarskom æupanijom Podravka 26. srpnja po Ëetvrti put organizira Dane rajËica u Umagu. Cilj tog struËnoedukativno-kulinarskog skupa je poticanje proizvodnje rajËice, unapreenje odnosa s Podravkinim kooperantima i, naravno, bolja povezanost Podravke s potroπaËima. Naime, toga dana u 19 sati na srediπnjem umaπkom trgu predstavnici Podravkinog Gastro-tima odræat Êe kulinarski show - Feπtu od rajËica, gdje Êe brojni posjetitelji imati prilike kuπati Ëetiri vrste jela s proizvodima na bazi rajËice. Prema najavama, gastro-struËnjaci naπe tvrtke priredit Êe oko 4.000 obroka od πest vrsti tjestenina, a sve to Êe se moÊi pratiti preko global-neta.

Ta cjelokupna akcija ima radni naziv - ”Sunce Mediterana na vaπem stolu”, s obzirom na to da Podravkini proizvodi na bazi rajËice Portorose Brand su prirodna hrana u kojoj je saËuvano sve bogatstvo okusa rajËice uzgojene na mediteranskom suncu. To su zdravi i hranjivi proizvodi visoke kvalitete, obiluju vitaminima i mineralima koji izravno utjeËu na fiziËku i mentalnu Na slikama: Letak dobrodoπlice i Studena spremna za VIPnet distribuciju kondiciju Ëovjeka.

B. F.

Broj 1569

Petak

20. srpnja 2001.

5

Zabiljeæeno u Tvornici VoÊe

Decentralizacija Sindikata PPDIV-a u Podravki

Ustrojena Koordinacija sindikalnih Naπi proizvodi po strogim propisima, a za uvozne to podruænica PPDIV-a Piπe: Hrvoje ©labek Na prvoj sjednici sindikalnih povjereniπtava Podravkinih podruænica Sindikata PPDIV-a izabrano je petnaest Ëlanova Koordinacije podruænica PPDIV-a te je za glavnu koordinatoricu izabrana Ksenija Horvat, inaËe i glavna povjerenica podruænice PPDIVa za Podravku-maticu.

Tim je Ëinom dovrπena decentralizacija nekad jedinstvene (u organizacijskom smislu) podruænice Sindikata PPDIV-a u Podravki. Naime, ona se transformirala u πest podruænica (za maticu, Belupo, Danicu, Kalnik, Umag i Lipik), zasebnih sindikalnih organizacija, a sada je osnovana njihova koordinacija kao tijelo koje Êe koordinirati njihov rad na nivou Ëitave Podravke. Uz πest ”Ëisto” Podravkinih, u Koordinaciji je zastupljena i podruænica ”Panonske pivovare”, jer je ta tvrtka u Ëetrdesetpostotnom Podravkinom vlasniπtvu.

Na sjednici povjereniπtava, odræanoj proπlog petka, Ksenija Horvat podnijela je i izvjeπÊe o radu u protekla dva mjeseca od smjene na Ëelu Podravkine podruænice PPDIV-a. Uspjelo sudjelovanje u organizaciji prvomajske proslave, uspjeπno okonËan postupak mirenja s Upravom i definiranje aneksa Kolektivnog ugovora, prema kojem je osnovna plaÊa poveÊana sedam posto, uspjelo reagiranje na odluku Uprave o smanjenju uËinka, koja je zatim opozvana i uspjelo reagiranje na odluku Uprave o proglaπenju desetpostotnog viπka, glavni su naglasci iz izvjeπÊa o radu, koje su povjerenici PPDIV-a jednoglasno prihvatili.

Manji je stupanj jedinstvenosti izraæen prilikom rasprave o sastavu Koordinacije, za koju su ponuena dva modela - manjinski, da ona broji sedam Ëlanova, dakle samo glavne povjerenike podruænica, i veÊinski, da broji petnaest Ëlanova. Nakon kraÊe rasprave glasanjem je ipak usvojen veÊinski model: Koordinacija se sastoji od 15 Ëlanova, od Ëega matica daje 6, Danica 3, Belupo 2 te Kalnik, Umag, Lipik i Panonska pivovara po jednog Ëlana. U nju ulaze svi glavni povjerenici podruænica te joπ neki povjerenici, a njen sastav je: Ksenija Horvat (glavna koordinatorica), Mario Relja, Dragica Romek, Zdenka PavliÊ, Marijan Lisjak i Ljiljana Peterlin-KolariÊ iz matice, Darko Tetec, Æeljko Ciganek i Marijan Boro-

Ksenija Horvat -koordinatorica Koordinacije podruænica PPDIV-a u Podravki πa iz Danice, Æeljko Dragec i Franjo IvanËiÊ iz Belupa, Dragutin BuæiÊ iz Umaga, Josip Delorenci iz Lipika, Vladimir PavliËeviÊ iz Kalnika i Gordana Trstenjak iz Panonske pivovare.

Iako je to dnevnim redom bilo predvieno, na sjednici nije donijet poslovnik o radu i okvirni program novoustrojene Koordinacije sindikalnih podruænica PPDIV-a u Podravki, veÊ je to prolongirano za prvu sjednicu Koordinacije, koja Êe se vjerojatno odræati poËetkom iduÊeg tjedna.

***

Nakon izbora razgovarali smo s glavnom koordinatoricom Ksenijom Horvat.

- Je li sada dovrπen proces decentralizacije PPDIV-a u Podravki?

- Da, ustrojem Koordinacije definitivno je zavrπen proces decentralizacije, a sad treba donijeti pravila po kojima Êemo raditi i okvirni program rada, dakle πto nam je prvo Ëiniti.

- Recite koji su glavni razlozi da se uopÊe priπlo decentralizaciji...

- Zamisao je bila ta da se proπiri krug ljudi koji Êe sudjelovati u radu sindikata i koji Êe se obuËavati za sindikalni rad. Takoer, da se glavni povjerenici i povjereniπtva pojedinih podruænica bave prepoznavanjem i rjeπavanjem problema u svakom pojedinom segmentu. Decentralizacija je bila nuæna zbog toga πto su problemi u mesnoj industriji, u prehrani, u farmaceutici, voÊu i povrÊu razliËiti. Koordinacija, pak, ima funkciju dogovaranja i ima savjetodavni karakter, ali i rjeπavanja problema na nivou koncerna, poput industrijskih akcija, ko-

Biljeπka

Kako teËe isplata regresa?

ZahvaljujuÊi sporazumu o izmjenama Kolektivnog ugovora za koncern Podravka, koji je potpisan 2. svibnja, jednokratni dodatak na plaÊu, odnosno regres za godiπnji odmor, ove je godine veÊi za pet kuna po danu godiπnjeg odmora i iznosi 65 kuna (po danu).

Od toga iznosa 1.000 kuna se ne oporezuje, dok ostatak ulazi u plaÊu i oporezuje se. Ove Êe se godine regres ”Podravkaπima” isplatiti u tri ljetna mjeseca i to tako da se neoporeziva ”hiljadarka” isplaÊuje u prvom obroku plaÊe, a ostatak zajedno s drugim dijelom.

U lipnju je regres veÊ isplaÊen Cen-

tralnom planiranju, Tvornicama juha, Vegete, DjeËjoj hrani, Linoladi, Koktelima, Odræavanju i energetici te Belupu, a prvi su njegov dio na akontaciji u srpnju dobili Tvornica voÊa, Ugostiteljski objekti, Druπtvena prehrana, Mlinovi, Pekara, Logistika, Studenac Lipik, PovrÊe Umag, Kalnik Varaædin, te tvornice mesne industrije Danica (klaonica, tvornica suhomesnatih i kobasiËarskih proizvoda i tvornica mesnih konzervi). Drugi dio regresa radnici tih cjelina primit Êe do konca srpnja, zajedno s drugim dijelom plaÊe.

U kolovozu slijedi isplata regresa svim ostalim cjelinama, a to su: Kon-

lektivnog pregovaranja, blagajne uzajamne pomoÊi i fonda za potporu teπko oboljelima.

- S obzirom na to da Êe se Koordinacija baviti stvarima na nivou koncerna, gdje je svakako najvaænije kolektivno pregovaranje, i s obzirom na to da pregovaranja - prema aneksu Kolektivnog ugovora nema do 1. svibnja iduÊe godine - πto Êe Koordinacija zapravo raditi u meuvremenu?

- To πto se novi ciklus pregovaranja moæe otvoriti tek nakon 1. svibnja, ne znaËi da mi nemamo πto raditi. Iako smo dosta uspjeli ovim zadnjim ciklusom pregovora, iduÊi ciklus ne smijemo doËekati nepripremljeni. Osim toga, u treÊem Êe mjesecu biti izbori za radniËka vijeÊa i smatram da s nivoa Koordinacije moramo dati smjernice za sve naπe podruænice, jer smo njih formirali tamo gdje postoje i radniËka vijeÊa, a bez suradnje radniËkih vijeÊa i sindikata i ne mogu se oËekivati neki pomaci na bolje.

- ZnaËi, Koordinacija Êe imati kljuËnu rijeË kod isticanja lista za izbor u radniËka vijeÊa?

- Ne, kljuËnu rijeË imat Êe povjereniπtva podruænica. S obzirom na to da se oËekuje viπe lista za izbor u radniËka vijeÊa, naravno da nam je u interesu da PPDIV-ova lista dobije najviπe glasova, a æelimo da na listu dou πto kvalitetniji ljudi, oni koji uæivaju ugled meu radnicima i naπim Ëlanovima.

- Moæete li veÊ sada predvidjeti πto Êe biti u æiæi kolektivnih pregovora koje Êete pokrenuti nakon 1. svibnja iduÊe godine?

- Uz pregovore o ukljuËivanju poslodavca u treÊi stup mirovinske reforme, koja nam slijedi od 1. sijeËnja iduÊe godine, u svakom se sluËaju moramo definitivno opredijeliti i inzistirati na novom vrednovanju radnih mjesta. PostojeÊi tarifni dio Kolektivnog ugovora beæivotan je veÊ dulje vrijeme i od poslodavca oËekujemo da nam u rujnu dade neki novi prijedlog vrednovanja radnih mjesta u Podravki. Naravno, oËekujemo pravednije rjeπenje nego do sada, da se omjeri meu plaÊama uistinu smanje.

Nadalje, uvjete na radu u proteklom ciklusu pregovaranja nismo uspjeli dodirnuti, a buduÊi da je dræava ponovno poveÊala neoporezivi iznos materijalnih davanja zaposlenicima, i to Êe biti u æiæi pregovaranja. Takoer i transparentnost stimuliranja radnika.

- Dakle, pred vama su obimne pripreme ujesen i vrlo sadræajno sindikalno proljeÊe?

- Da, tako je.

ne vrijedi!

Piπe: Mladen PavkoviÊ Snimio: Nikola Wolf Poslovanjem Tvornice VoÊe, koja trenutno zapoπljava 123 radnika, za prvih pet mjeseci ove godine ne moæemo biti zadovoljni, jer koliËinski porast proizvodnje u odnosu na isto razdoblje lani ne prate i financijski rezultati.

Proizvodnja za prvih πedt mjeseci u odnosu na isto razdoblje proπle godine veÊa je za 14 %. Vjerovali smo da se neπto takvoga neÊe dogoditi, tim prije πto od druge polovice travnja radimo u tri smjene, pa Ëak i subotama. MjeseËni planovi proizvodnje i prodaje morali bi biti zakon: tvornice bi trebale proizvesti dogovoreno, a sluæbe prodaje realizirati svoj dio posla. S obzirom na to da naπa tvornica po novoj organizaciji pripada u SPJ VoÊe i povrÊe, u narednom razdoblju ipak oËekujemo veÊu efikasnost u poslovanju, te bolju povezanost i suradnju s dvije sluæbe, vaæne za poslovanje svake tvrtke - sluæbe prodaje i nabave kazala je direktorica Tvornice VoÊe Nadica Balija kad smo posjetili tu naπu tvornicu.

U proteklom razdoblja u ovoj se tvornici povremeno osjeÊao nedostatak radne snage, a za nadolazeÊu sezonu otkupa i prerade svjeæeg voÊa taj Êe se problem rijeπiti zapoπljavanjem odreenog broja radnika na odreeno radno vrijeme, odnosno sezonaca.

- Jedan od veÊih problema su nam i

Nadica Balija Ëetiri okusa 300-gramske marmelade (jagoda, marelica, mijeπana i πipak). Prednost ovih pakiranja je u praktiËnoj ambalaæi, koja je ekoloπka, pogodna za koriπtenje u svim situacijama (kuÊa, kamp, logorovanje...), a nakon potroπnje, ambalaæa se moæe iskoristiti za razne namjene u domaÊinstvu. Svi naπi proizvodi proizvedeni su od prirodnih sirovina, a kao sredstvo za æeliranje koristimo pektin, koji je iskljuËivo biljnog podrijetla.

S plasiranjem novih proizvoda na træiπte nastavilo se i ove godine. Naime, od prije dva mjeseca veliki potroπaËi mogu nabaviti neke od njihovih termostabilnih proizvoda: termostabilnu marmeladu marelica od πest i trideset kilograma, te punilo od viπanja od pet i dvadeset pet kilograma.

- Sam naziv govori da su proizvodi stabilni na niskim i visokim temperaturama, a osim toga zadræavaju boju i oblik

Sve viπe proizvoda Tvornice VoÊe namijenjeno je potroπaËima koji se æele zdravo hraniti

pravilnici o prehrambenim proizvodima koji nas stavljaju u izrazito loπu poziciju u odnosu na konkurenciju.

Naime, svi naπi proizvodi odgovaraju vaæeÊim, naæalost zastarjelim propisima, pravilno su deklarirani, ali to za uvozne proizvode ne vrijedi. Nismo protiv konkurencije, samo traæimo iste uvjete na træiπtu, jer dosadaπnjim pristupom ne moæemo biti konkurentni. Cijene pojedinih sirovina rastu, npr. πeÊeru, koji ima veliki udio u cijeni proizvoda, a to ima direktni utjecaj na financijski rezultat. PoveÊanje produktivnosti i bolju iskoristivost kapaciteta moæemo postiÊi jedino poveÊanjem proizvodnje i prodaje te stalnom prisutnoπÊu kod potroπaËa, kako malih, tako i velikih.

Direktorica Balija nam je nadalje rekla kako je proizvodnja 20-gramskih marmelada i meda za prvih πest mjeseci ove godine na razini istog razdoblja lani, te da je proizvodnja 180-gramske marmelade poveÊana za viπe od 100 posto, u odnosu na isto razdoblje proπle godine.

troling, Informatika, Zaπtita i nadzor, OpÊi poslovi, Upravljanje kvalitetom, Strateπki marketing, Razvoj tehnologije i kontrola, Riznica, Upravljanje imovinom, Uprava, Ured uprave, Interna revizija, Razvoj poslovanja, Strateπki projekti, Spajanja i akvizicije, Ljudski potencijali, Korporativno komuniciranje, Pravni poslovi, PiÊa, Prodaja, Podravka-Inæenjering, Poni, KoprivniËka tiskarnica te ostatak Danice. Puno novih, neklasiËnih Vaæno je napomenuti da Êe oni proizvoda zaposlenici koji su nakon 1. srpnja - Stroj za mala pakiranja neprestalno preπli u nove organizacijske cjeline radi, tako da Êemo zadovoljiti sve potrekoje su veÊ primile regres dobiti svoj be træiπta. No, treba podsjetiti da smo dodatak u kolovozu.

H. ©. krajem proπle godine izaπli na træiπte s

punjenja. Mogu se koristiti u svim pekarskim i slastiËarskim proizvodnjama, zatim u domaÊinstvu, te kao punila u smrznutim polugotovim proizvodima: raznim kolaËima, πtrudlama, knedlima... Uskoro izlazimo na træiπte s light dæemovima od 270 grama (breskva, borovnica, jagoda). Ovi proizvodi sadræe 30 posto manje kalorija (manje πeÊera, a viπe voÊa) i ne sadræavaju konzervans, jer su proizvedeni od smrznutog voÊa. Namijenjeni su generaciji koja se æeli zdravo hraniti, a uz to Êe svaki potroπaË prepoznati kvalitetu.

Takoer Êe se uskoro na træiπtu pojaviti i naπi kompoti od bresaka i marelica te voÊni kokteli. VeÊina ovih proizvoda bit Êe sa smanjenim sadræajem πeÊera, πto Êe imati znaËajnu prednost u odnosu na klasiËne kompote - istaknula je Balija.

Kad smo je pitali πto je s investicijama, odgovorila je: - Od veÊih investicija u planu nam je kupnja novog stroja za mala pakiranja od 20 do 100 grama te pasirka za voÊe. Imamo u planu i neke manje investicije koje su nam neophodne za poboljπanje kvalitete novih proizvoda, te za normalno odvijanje proizvodnje. S obzirom na to da se tijekom proteklih deset godina u strojni park investiralo vrlo malo, neophodno je - æelimo li i dalje pratiti zahtjeve træiπta - investirati u novu tehnologiju istaknula je direktorica Tvornice VoÊa Nadica Balija.

6

Broj 1569 Petak 20. srpnja 2001.

Susret sa slikarom: Zlatko ©trfiËek, predsjednik Likovne sekcije ”Podravka 72”

Foto - biljeπka

Duge godine povezanosti s ”Podravkom” i Dobra stara ©oderica... sa slikama Tekst i snimka: Mladen PavkoviÊ

Piπe: Ines Banjanin Kulturno-umjetniËko druπtvo ”Podravka” ove Êe godine prigodnim sveËanostima obiljeæiti 20 godina svojeg postojanja. U okviru KUD-a djeluje Mjeπoviti pjevaËki zbor, Tamburaπki orkestar, Likovna, Manekenska i Literarna sekcija.

Likovna sekcija ”Podravka 72” jedna je od najstarijih likovnih sekcija u Hrvatskoj Osnovana je kao RadniËka likovna sekcija 1972. da bi nakon desetak godina uπla u RadniËko kulturno-umjetniËko druπtvo ”Podravka”, danaπnji KUD. Danas je Likovna sekcija ”Podravka 72” poz-nata i priznata, a njezin je predsjednik Zlatko ©trfiËek (ujedno i dopredsjednik KUD-a), zaposlen u Belupu kao organizator pripreme proizvodnje za kozmetiku.

- Odrastao sam u Hlebinama i moji slikarski poËeci datiraju joπ iz osnovne πkole. Roditelji mi nisu mogli kupiti uljanu boju za rad na staklu pa sam pokuπavao slikati temperama. Takva se boja razlijevala i brisala pa radovi nisu dobro ispadali. Zato sam se tijekom ljetnih mjeseci morao zaposliti na Podravkinom poljoprivrednom gospodarstvu. Zaradu od sezonskog rada troπio sam na boje za slikanje i staklo. U Podravki sam se zaposlio 1976. godine na odjelu transporta tadaπnjeg pogona juha. Uskoro sam dobio posao u skladiπtu da bi nakon dodatnog πkolovanja napredovao u vozaËa viljuπkara. Na novoj industrijskoj zoni Danica radio sam 12 godina kao viljuπkarist, a od 1988. godine sam zaposlen u Belupu kao organizator pripreme proizvodnje za kozmetiku.

- Poput veÊine Ëlanova sekcije i sami se izraæavate u maniri naivnog slikarstva, je li to uvjet za Ëlanstvo?

- Osim slikara i kipara ”naivaca”, Ëlanovi sekcije mogu biti umjetnici svih stilova i tehnika izraæavanja. Jedini uvjet da postanete Ëlanom je da ste zaljubljenik u slikarstvo ili kiparstvo i da ste spremni uÊi u jedno tako veliko druπtvo koje danas ima 154 Ëlana. »lanovi se moraju

Zlatko ©trfiËek barem dva puta godiπnje odazvati na neku od skupnih izloæaba koje organiziramo kao udruga. Za pristupanje sekciji potrebna je zamolba s biografijom i doniranje jednog umjetniËkog rada najmanjeg galerijskog formata koje ostaje u trajnom vlasniπtvu sekcije. Ipak, prvi i osnovni uvjet je da se voli raditi, jer sekcija svake godine organizira skupnu izloæbu u Podravkinom izloæbenom salonu gdje svaki od Ëlanova ima priliku sudjelovati s jednim svojim izabranim radom i pokazati πto je napravio tijekom godine. Nadam se da Êe sljedeÊe godine, prilikom obiljeæavanja 30 godina djelovanja Likovne sekcije ”Podravka 72” izaÊi i monografija koja je za sada u pripremi.

- Na koji naËin ”Podravka” podræava rad sekcije?

- GostujuÊi u drugim mjestima, druæeÊi se i razmjenjujuÊi iskustva s ostalim druπtvima, uvijek naglaπavamo kako smo mi Podravkaπi i kako je ”Podravka” jedini sponzor svih naπih djelovanja i izloæbenih aktivnosti. Ona nam to vraÊa kroz financijska sredstva i drugu pomoÊ, poput prijevoza, davanja prostora za okupljanje ili niza drugih sitnica koje su nam potrebne za djelovanje.

Naπ se rad ne bi mogao odvijati bez ”Podravkine” financijske podrπke, a ona je u tome zaista izdaπna svih ovih 30 godina.

- Osim slikanja, zanimaju vas glazba, nogomet i avioni?

- SluπajuÊi glazbu na ”plesnjacima” kao mladiÊ i sâm sam poËeo pomalo ”muzicirati”. Nas nekoliko osnovali smo bend i nazvali ga - naravno - ”Naivci”.

Moram reÊi da smo bili poznati i svirali smo pune 24 godine. Nogomet je nezaobilazan u mojem æivotu. Poloæio sam odreene sudaËke ispite i dobio diplomu regionalnog nogometnog kontrolora instruktora. Avioni su opet moja djeËaËka ljubav koja nije splasnula niti do danaπnjeg dana. Æelio sam postati pilot, ali nisam uπao u najuæi krug za πkolovanje. Volim letjeti i druæiti se s ljudima iz tog svijeta plavetnila i prostranstva. No, iako se u svoje slobodno vrijeme pronalazim u glazbi i nogometu - slikarstvo je na prvom mjestu.

- Kako usklaujete sve vaπe obaveze i hobije?

- Kada Ëovjek neπto voli, pronae dovoljno vremena da sve to i uskladi, naravno uz pomoÊ obitelji. VeÊinu veËernjih sati provedem slikajuÊi, jer mi ostalo slobodno vrijeme oduzimaju radovi oko kuÊe i u vinogradu. Osim toga, volim se druæiti s prijateljima na ©oderici u ribolovu. NaveËer sjedam za svoj πtafelaj i staklo i tako ostajem do kasnih sati. Iako mi je najdraæa tehnika ulje na staklu, sve ËeπÊe koristim platno kao podlogu i suhi pastel.

- Pronalazite li motive za svoje slike u nekim od mjesta u prirodi gdje boravite?

- Svakako, jer prolazeÊi pored stvari uvijek zapasim neπto posebno πto bih mogao prenijeti na staklo ili platno.

BuduÊi da sam odrastao u Hlebinama i druæio se sa slavnim imenima naivnog slikarstva, logiËno je da je naiva i moje slikarsko opredjeljenje.

- Na koji Êete naËin obiljeæiti 20 godina postojanja KUD-a, odnosno 30 godina djelovanja Likovne sekcije?

- Likovna sekcija uz izdavanje spomenute monografije priprema izloæbu u prostorima HV-a i sudjelovanje na ovogodiπnjim 7. Podraskim motivima. KUD Êe se i ove godine predstaviti sugraanima manifestacijom koja Êe ukljuËiti nastup Mjeπovitog pjevaËkog zbora, Tamburaπkog orkestra te Literarne i Manekenske sekcije.

LijeËnik za vas

Pijete li dovoljno vode?

Piπe: dr. Ivo Belan Odmah do zraka, voda je element najpotrebniji za preæivljavanje, 60 do 70 posto normalne odrasle osobe je voda. Bez hrane moæemo biti skoro dva mjeseca, ali bez vode samo nekoliko dana. Ipak, veÊina ljudi nije dovoljno upoznata koliko bi vode trebalo piti. U stvari, mnogi æive u dehidriranom stanju.

Ako nema dovoljno vode u organizmu, razgradne i otpadne tvari ne odstranjuju se putem bubrega dovoljno djelotvorno, zbog Ëega moæe doÊi i do nastanka bubreænih kamenaca.

Kada bubreg odstranjuje otpadne i otrovne tvari, kao πto su mokraÊna kiselina i urea, one moraju biti rastopljene u vodi. Voda je isto tako od vitalne vaænosti za kemijske reakcije za vrijeme probave i metabolizma.

Ona donosi hranjive tvari i kisik stanicama putem krvi, a i pomaæe hladiti tijelo putem znojenja. Ona takoer podmazuje naπe zglobove.

Mi trebamo vodu Ëak i za disanje, pluÊa moraju biti vlaæna kako bi mogla uzeti u sebe kisik i izbaciti ugljiËni dioksid. MoguÊe je izgubiti i do pola litre tekuÊine dnevno samo diπuÊi.

Prema tome, ako ne pijete dovoljno tekuÊine moæete oπtetiti svaki aspekt svoje tjelesne fiziologije. Jedan ameriËki lijeËnik kaæe: ”Ukoliko ne piju dovoljno vode, mnogi ljudi nagomilaju viπak masnog tkiva, oslabi im tonus i veliËina miπiÊa, smanjuju se probavne funkcije i funkcije drugih organa u tijelu, poveÊava se toksiËnost u organizmu, javlja se bolnost u zglobovima i miπiÊima i zadræavanje vode u tijelu”.

Zadræavanje vode u tijelu? Da, jer ako ne pijete dovoljno vode, tijelo moæe zadræati vodu kako bi kompenziralo. Paradoksalno, zaostajanje tekuÊine moæe katkada biti eliminirano pijenjem viπe vode, a ne manje.

OdgovarajuÊi unos vode je kljuËan i za gubitak tjelesne teæine. Ako osobe koje pokuπavaju izgubiti vi-

Ako ne pijete, mogli biste zavrπiti s viπkom masnog tkiva, oslabljenim miπiÊnim tonusom, probavnim komplikacijama i Ëak sa zadræavanjem vode u organizmu

πak tjelesne teæine ne piju dovoljno vode, organizam ne moæe odgovarajuÊe metabolizirati masno tkivo. Zadræavanje vode u tijelu takoer odræava poveÊanu tjelesnu teæinu.

Za zdravu osobu dnevno je potrebno minimum 1,5 do 2 litre vode.

Dakako, trebate viπe od toga ako provodite redovitu tjelovjeæbu, obavljate fiziËke poslove, ako se viπe znojite. I debele osobe trebaju neπto viπe vode. Ako ste u bilo kojoj dilemi, obratite se za savjet svom lijeËniku. Ukupni unos vode treba biti raspodijeljen tokom Ëitavog dana i veËeri.

I na kraju: pijuÊi osam do deset Ëaπa vode kroz Ëitav dan mogli biste biti na putu prema zdravijem i vitalnijem tijelu.

Na jezeru ©oderica nema niπta novog, sve je isto kao lani, neki kaæu samo joπ loπije! To je i naπ zakljuËak nakon πto smo ovih dana, dakle tijekom pune sezone, obiπli ovo jezero, na kojem se vikendom, ako je lijepo vrijeme, unatoË svih nedostataka, okupi na tisuÊe ljudi, æeljnih sunca i kupanja.

Iz godine u godinu ©oderica sve viπe propada. Ove godine tek tu i tamo moæete naiÊi na kante za smeÊe, a i na kampere, preteæno ZagrepËane, koji razapinju svoje πatore takoreÊi gdje god hoÊe i pale vatru - gdje ih je volja, dok su u tzv. auto-kampu tek dva - tri πatora i to uglavnom preko subote i nedjelje.

Na ovom jezeru zadovoljni su naravno oni koji malo ili niπta ne traæe, jer kad sunce præi kao ovih dana - oko 30 stupnjeva u hladu - onda je vrlo teπko ne otiÊi na ©odericu.

Svoje vikend objekte (istina, veÊ popriliËno dotrajale) na ovom jezeru imaju i KoprivniËka tiskarnica, Odræavanje i Mlinovi. Posjetili smo neke od njih.

- Lijepo je ovdje, pogotovo u veËernjim i jutarnjim satima - kaæu nam ”stanari” objekta Odræavanje, muæ i æena, zaposlenici naπe tvrtke. - Ovdje smo svake godine, a po jedna obitelj ljetuje sedam dana i to za 200 kuna. Naravno, hranu pripremamo sami...

I u objektu KoprivniËke tiskarnice smjeπtena je jedna obitelj. Zatekli smo samo djecu kojima je ljetovanje na ©oderici kakva-takva zamjena za more. ”Mlinari” su takoer godinama u svom objektu. Guæva je velika, mnogi bi æeljeli osigurati smjeπtaj, a samo nekoliko obitelji mjeseËno ima tu sreÊu da dobije jednu jednu od soba (koje bi svakako trebalo joπ bolje urediti).

Jednu ”brvnaru” na ©oderici ( s druge strane jezera) imaju i naπi ribiËi. Tamo se Ëesto sastaju, pogotovo u veËernjim satima, a uz lovljenje riba zabavljanju se uz pjesmu, karte i sliËno.

Ugostiteljska ponuda na ©oderici je - standardna, od raænjiÊa do riba. Oni koji su ËeπÊe na ©oderici kaæu da im nedostaje organiziranog zabavnog æivota. ©teta πto ”Podravka” na ovom jezeru, pogotovo kad se subotom ili nedjeljom okupi na tisuÊe kupaËa, nije naπla neki svoj interes, tim prije πto bi svojim proizvodima i te kako mogla zadovoljiti potrebe brojnih posjetitelja.

Sve u svemu, ©oderica nije i neÊe nikada biti ”raj na zemlji”, ali ako se æelite odmoriti, rashladiti, osunËati i ako niste prezahtjevni - doite na ©odericu. Nije daleko i puno ne koπta!

UnatoË raznim nedostacima ©oderica joπ uvijek privlaËi brojne posjetitelje

Danas u hotelu ”Podravina”

Knjiæevna veËer Literarna sekcija KUD-a ”Podravka” sve je aktivnija u svojim nastupima i promocijama bilo zajedniËke knjige ”MjeseËevo tkanje” ili u prezentaciji pjesniËkih radova pojedinih Ëlanova. Tako Êe se i ovog petka u hotelu ”Podravina” odræati knjiæevna veËer u kojoj Êe Ëlanovi sekcije Ëitati pjesme i druæiti se s posjetiteljima kojima je pisana rijeË ugodna za uho, a posjetitelji Êe moÊi i kupiti najnoviju zbirku pjesama ”MjeseËevo tkanje”. Knjiæevna veËer odræat Êe se danas s poËetkom u 20,30 sati.

A.V.

Druπtvena prehrana

Jelovnik 23. 7. ponedjeljak: - Varivo grah s tijestom, suha rebra, salata 24. 7. utorak:

- Junetina na lovaËki, pirjana riæa, salata

25. 7. srijeda:

- PeËeni pureÊi zabatak, hajdinska kaπa, salata

26. 7. Ëetvrtak:

- Punjena paprika, krumpir pire, voÊe

27. 7. petak:

- Pohani osliÊ, grah-salata

NOVINE DIONI»KOG DRU©TVA PODRAVKA OsnivaË i izdavaË: PODRAVKA, prehrambena industrija, d.d. Koprivnica Direktorica Sluæbe za interno komuniciranje: Jadranka Lakuπ Glavni i odgovorni urednik: Branko Peroπ Redakcija lista: Boris Fabijanec, Mladen PavkoviÊ, Branko Peroπ, Slavko PetriÊ i Hrvoje ©labek Fotograf: Nikola Wolf GrafiËki dizajn: Jana i Ivana Æiljak, FotoSoft

GrafiËko ureenje: Vanesa GrgiÊ Tisak: KoprivniËka Tiskarnica d.o.o.

Koprivnica Naklada: 8300 primjeraka List izlazi svakog petka i primaju ga svi radnici besplatno.

Adresa uredniπtva: Ulica Ante StarËeviÊa 32, 48000 Koprivnica Telefoni - direktni: 651-505 (urednik) i 651-503 (novinari) Faks: 621-061 e-mail: novine@podravka.hr

Broj 1569

Sport

Slaven Belupo bacio na koljena Aston Villu!

Piπe: Boris Fabijanec Snimio: Nikola Wolf Gostovanje ugledne europske momËadi, sedmerostrukog engleskog i jednom europskog prvaka, Aston Ville, kluba koji je osnovan 1874. godine u kolijevci nogometa, privukao je na koprivniËki Gradski stadion viπe od 4.000 gledatelja. Kako i ne bi kad prvi put u koprivniËkoj povijesti nogometa jedan engleski prvoligaπki klub dolazi na ogled sa Slaven Belupom.

Uz brojne KoprivniËance na utakmicu je doπao i dio hrvatske nogometne kreme - izaslanstvo Hrvatskog nogometnog saveza s predsjednikom Vlatkom MarkoviÊem, brojni nogometni menadæeri i sportski djelatnici. Zbog velikog ugleda gostiju, njihovog iskustva i neizmjerno veÊe financijske podloge od domaÊina, brojni nogometni ”kibici” uoËi utakmice nisu baπ previπe davali πanse domaÊim nogometaπima. No, KoprivniËanci ne bi bili bez veze danas jedna od najsvijetlijih toËaka hrvatskog nogometa, a da sve nogometne struËnjake i prognozere ne demantiraju na najbolji naËin - pobjedom.

20. srpnja 2001.

7

Prijem za predsjednika Aston Ville Douglasa Ellisa

Prva utakmica 3. kola Intertoto kupa

PoËetkom drugog poluvremena igra se uglavnom na sredini terena, sve do 50. minute kada trener Draæen Besek umjesto JurËeca u igru uvodi mladog i brzog KovaËiÊa. Da je to bio viπe nego dobar potez koprivniËkog stratega pokazuje se nekoliko minuta kasnije kada Dodik, KovaËiÊ i Petar Boπnjak izvode odliËnu akciju, ali udarac Boπnjaka engleski vratar Enckleman odliËno brani. U 61. minuti KovaËiÊ ima stopostotnu prigodu, s nekoliko metara puca, a Enckleman vrhovima prstiju πalje loptu iznad vratnice. No, sve se ispravlja nakon kornera, kada odbijenu loptu Frane AmiæiÊ vraÊa u πesneasterac Aston Ville, najbolje se snalazi Pavo Crnac i erupcija oduπevljenja na stadionu. Slaven Belupo vodi 1:0. Nakon vodstva domaÊi nogometaπi ne popuπtaju. Biljeæimo dobar udarac Boπnjaka, Enckleman brani. I onda kreÊe ono poznato, ali ipak neobjaπnjivo razdoblje Marija Dodika. U 74. minuti KovaËiÊ dobro pronalazi Dodika, ali engleski vratar i njegov udarac brani. U 80. minuti opet KovaËiÊ do Dodika stopostotna prigoda kada se pita vratara u koji kut hoÊeπ loptu, no koprivniËki napadaË pogaa stativu. U kontri gosti skoro postiæu zgoditak, jer je jedna nespretna intervencija domaÊe obrane rezultirala pogotkom vlastite

Petak

Êi nogometaπi uzdignutih ruku pozdravili su svoje vjerne navijaËe koji joπ uvijek nisu mogli vjerovati da su KoprivniËanci tom pobjedom nad Aston Villom zapravo postigli svoj najvredniji dosadaπnji europski uspjeh.

U ovoj povijesnoj utakmici za Slaven Belupo igrali su: Solomun, S. Boπnjak, Crnac (od 86. Meimurec), KaciÊ, P. Boπnjak, FerenËina, Muæek (od 60.

Gerπak), KovaËeviÊ, AmiæiÊ, JurËec (od 50. KovaËiÊ) i Dodik. *** Nakon utakmice odræana je konferencija za novinare na kojoj je, izmeu ostalog, reËeno: PomoÊni trener Aston Ville Ross McLaren: - Slaven Belupo igrao je odliËno i mogao je pobijediti s veÊom razlikom. Pomalo smo razoËarani naπom igrom u drugom poluvremenu, iako smo uspjeli izjednaËiti rezultat, ali vrlo brzo smo primili i drugi pogodak. DomaÊini su igrali odliËno, imate zrelu momËad koja se teπe veÊ dvije godine, a i bolje ste se prilagodili ovoj nesnosnoj vruÊini. Moæda je isprika za nas πto je ekipa tek na poËetku priprema i mislim da nas iduÊe subote u Birminghamu Ëeka teæak posao.

Trener Slaven Belupa Draæen Besek: - Mi smo gotovo za sve bili autsajderi u ovoj utakmici pa smo zbog toga i prvo poluvrijeme odigrali u laganijem

UoËi utakmice Slaven Belupo - Aston Villa gradonaËelnik Koprivnice Zvonimir MrπiÊ upriliËio je prijem za vlasnika i predsjednika engleskog prvoligaπa Aston Ville Douglasa Ellisa. Poæelivπi dobrodoπlicu nogometaπima i struËnom vodstvu Aston Ville gradonaËelnik MrπiÊ je rekao: - Koprivnica je tek dijeliÊ Birminghama, ali svi æitelji ovog grada diπu za Slaven Belupo. Na podravskoj travi, koja nije baπ kao engleska, naπi nogometaπi se izvrsno snalaze i nadam se da Êe biti bolji od vaπih!

Kao znak sjeÊanja koprivniËki je gradonaËelnik Douglasu Ellisu poklonio monografiju Koprivnice. Predsjednik Aston Ville dobio je poklon i od predsjednika Slaven Belupa dr. Slavka AntoliÊa - sliku akademskog slikara Romana BariËeviÊa. Tom prigodom predsjednik koprivniËkih nogometaπa takoer je poæelio dobrodoπlicu Englezima te izrazio veliko zadovoljstvo πto su gosti Slaven Belupa veliki klub s dugom nogometnom tradicijom.

- Vaπe gostoprimstvo me je oduπevilo, a πto se tiËe utakmice mi znamo da neÊe biti laka. Nadam se dobroj i fer igri i naravno oËekujem da Êe moj klub pobijediti. Takoer, mi Êemo se truditi da vam πto bolje uzvratimo gostoprimstvo u Birminghamu - rekao je na prijemu Douglas Ellis.

B. F.

Gostima iz Engleske prireena je srdaËna dobrodoπlica, ali izreËeno i ”upozorenje” da Êe njihovi nogometaπi izgubiti u Koprivnici!

KuglaËi Podravke naknadno dobili priliku da se bore za ulazak u Prvu B ligu

Pripreme u tropskim uvjetima

IgraËi Slaven Belupa s velikim su veseljem zavrπili povijesnu utakmicu pobijedivπi slavnu englesku Aston Villu Utakmica je poËela priliËno oËekivano - opreznom igrom domaÊih nogometaπa u kojoj se vidjelo da i te kako uvaæavaju goste. U 7. minuti Muæek πalje dobru loptu prema Dodiku, ali on je neprecizan. Potom JurËec oprobava udarac iz daljine - neprecizno, te minutu kasnije Muæek pokuπava lobom ugroziti vrata Petera Enckelmana. Takoer neprecizno. Dvije minute kasnije gosti pokazuju da mogu biti vrlo opasni.

Udarac glavom Stephena Stauntona zaustavlja stativa vratiju Solomuna. Nekoliko minuta kasnije JurËec dobro zagrijava gostujuÊeg vratara, a u 30. minuti njegov udarac glavom Enckelman jedva brani, uz pomoÊ grede.

Nakon toga udarce su isprobali Muæek i AmiæiÊ, ali oba su bili neprecizni. Imali su i gosti prigode - u 41. minuti nakon greπke obrane Slaven Belupa Dublin presijeca loptu, oπtar udarac - preko vratiju Solomuna. Pred kraj poluvremena opet greπka domaÊe obrane, ali sreÊom Staunton puca kraj vratiju. U prvom poluvremenu bilo je vidljivo da domaÊi nogometaπi respektiraju goste koji su zapravo doπli po povoljan rezultat za uzvratnu utakmicu.

stative. Bilo je tu sreÊe. A sreÊu su imali i nogometaπi Aston Ville nekoliko minuta kasnije kada Dodik s tri metra glavom puca iznad vratnice. Svi gledatelji veÊ su bili na nogama, vidjevπi loptu u mreæi, ali Mario je dokazao da se moæe fulati nemoguÊe. I kao πto je to nepisano pravilo u nogometu kada se ne iskoriste tolike prigode, slijedi kazna. U 90. minuti francuski internacionalac David Ginola preciznim udarcem s 20-ak metara iznenauje domaÊeg vratara Solomuna. Veliko veselje engleskih nogometaπa nije dugo trajalo jer domaÊi nogometaπi nisu se predavali. Brzi KovaËiÊ opet bjeæi obrani Aston Ville, dodaje Gerπaku koji odliËnim udarcem s desetak metara neobranjivo trese mreæu Encklemana. Neopisiva erupcija oduπevljenja na stadionu. Nogometaπi i vodstvo Aston Ville s nevjericom su gledali prema svojim vratima ne vjerujuÊi da je lopta ostala u njihovoj mreæi.

Minutu kasnije sudac Massimo De Santis (koji je inaËe priliËno nametljivo sudio za englesku momËad, ali unatoË tome nije osobito utjecao na tijek igre) oznaËava kraj. Veseli doma-

ritmu, ispitujuÊi protivnika. Mi smo imali prigode, a Aston Villa tek poluprigode, ponajviπe zahvaljujuÊi naπim greπkama. No, u drugom poluvremenu moji su deËki pokazali kako se igra nogomet bez respekta prema uvaæenim gostima. Ginuli su na terenu.

Propustili smo nekoliko stopostotnih prilika i mogli smo veÊ u Koprivnici rijeπiti pitanje ulaska u polufinale Intertoto kupa. No, i u uzvratnoj utakmici postavit Êemo se Ëvrsto i odluËno, napast Êemo Engleze na njihovom travnjaku i uz malo sportske sreÊe mogli bi preskoËiti Aston Villu.

Kapetan nogometaπa Slaven Belupa Renato JurËec: - Nogometaπi Aston Ville u ovom razdoblju joπ nisu pravi, ali mene Ëudi da tako iskusni profesionalci dolaze u Koprivnicu tako zapuπteni. No, to je njihov problem. Vaæno je da smo mi pobijedili i da nam je netko prije utakmice ponudio takav rezultat mi bismo ga objeruËke prihvatili. Slaven Belupo je pokazao kvalitetu da se moæe nositi s najjaËim europskim sastavima, a to Êemo pokazati borbenoπÊu i htijenjem u Engleskoj.

U proteklom prvenstvu kuglaËi Podravke zavrπili su na drugom mjestu u Drugoj ligi sjever. U viπi rang natjecanja, u Prvu B ligu, plasirali su se kuglaËi Croatia osiguranja iz Varaædina. Podravkaπi su pretrpjeli tri poraza na gostovanjima i jedan 5:3 na domaÊim stazama baπ protiv direktnog suparnika, Croatia osiguranja. Odluka je pala u zadnjem kolu prvenstva, u kojem su kuglaËi Podravke morali pobijediti visokim rezultatom od 7:1, kako bi zbog boljeg meusobnog omjera izbili na prvo mjesto. Nisu uspjeli, imperativ visoke pobjede bio je prevelik kamen oko vrata.

- Prije prvenstva vjerovali smo da bez problema moæemo osvojiti prvo mjesto i ostvariti brzi povratak u Prvu B ligu, gdje smo smatrali da nam je po kvaliteti i mjesto. ©to to nismo ostvarili, sami smo krivi, jer smo nesmotreno izgubili u Velikim Zdencima, gdje nismo smjeli izgubiti veÊ dobivenu utakmicu. To su bili kljuËni bodovi, koji su nas doveli u situaciju da u zadnjem kolu moramo izboriti visoku pobjedu u sudaru s vodeÊim Varaædincim, u Ëemu nismo uspjeli - rekao je Ljubomir Oroz, trener kuglaËa Podravke.

Ipak, kuglaËi Podravke neoËekivano su dobili prigodu da ostvare ono πto su planirali prije prvenstva. Kako je momËad ”Autoreparatura” iz Zagreba zbog financijskih problema odustala od natjecanja u Prvoj B ligi, Izvrπni odbor KuglaËkog saveza Hrvatske donio je odluku da Ëetiri kluba (Podravka, Donji Miholjac, Radnik iz Velike Gorice i GrafiËarVodovod iz Osijeka) na stazama odluËe pobjednika. Donji Miholjac i Radnik su odmah odustali, pa Êe Podravka i kuglaËi iz Osijeka u meusobnom dvoboju odluËiti tko Êe u viπi rang natjecanja.

- Mi smo predloæili OsjeËanima da odigramo po utakmicu u Koprivnici i Osijeku, dok oni predlaæu samo jednu utakmicu na neutralnom terenu u Poæegi. Ako se neÊemo moÊi dogovoriti, voditelj natjecanja Êe odluËiti kako Êe se i gdje igrati. Poznato nam je da su naπi

suparnici iz Osijeka vrlo jaki, u njihovim redovima igra i zlatni junior sa SP Matko Bulka, a u prijelaznom roku dobili su pojaËanja, juniorske reprezentativce LioviÊa i Ozuπku. To dovoljno govori da neÊe olako propustiti ukazanu prigodu. Za razliku od njih, iako smo imali listu pojaËanja, mi smo ostali u starom sastavu, doπao je samo Mladen ©egerec iz ÆeljezniËara - nastavio je trener Oroz.

Podravkaπi su veÊ proπlog ponedjeljka krenuli s pripremama, kako bi se πto bolje spremili za odluËujuÊi dvoboj za ulazak u Prvu B ligu. Iako su na kuglani tropski uvjeti, sezona je godiπnjih odmora i nije lako biti u njihovoj ”koæi”.

- Nikad nismo tako rano krenuli s pripremama i neÊe biti lako ostvariti ono πto smo planirali. Ali znamo da se samo dobro odraenim pripremama moæemo suprotstaviti po imenima jaËem suparniku. Pokuπat Êemo sve da budemo bolji od kuglaËa GrafiËar-Vodovoda, ali ako neÊemo uspjeti, za godinu dana novim sustavom natjecanja postat Êemo drugoligaπi. Naπ sastav je spoj iskustva i mladosti i vjerujem, ako dobro odradimo pripreme, da moæemo biti bolji od pojaËanih OsjeËana - zakljuËio je trener Podravkaπa.

OteæavajuÊa okolnost na poËetku priprema, kako kuglaËima tako i kuglaËicama, je nerijeπen status kuglane. Joπ se ne zna vlasnik objekta, ugostiteljski dio ne radi, a u proteklom prvenstvu iz tog razloga gotovo da nije bilo ni navijaËa. A da ne govorimo o zaprepaπtenim gostima koji za vrijeme dræavnog prvenstva veterana, te pojedinaËnog prvenstva regije sjever (s viπe od 200 natjecatelja), koja su trajala dva do tri dana, nisu mogli popiti kavu ili sok. Æ. ©emper

8

Broj 1569 Petak 20. srpnja 2001.

Novoureene dodatne gastro police Podravke u najuglednijim hrvatskim maloprodajnim trgovaËkim kuÊama sve viπe utjeËu na poveÊanje prodaje

Gastro pakiranja i na trgovaËkim policama Piπe: mr. Davor Perkov, direktor Gastro marketinga U Podravkinoj strategiji razvoja gastro programa kao kontinuiranog poslovnog procesa nisu zaboravljeni ni oni kupci koji se ne opskrbljuju izravno s naπih skladiπta veÊ naπe proizvode nabavljaju indirektno preko trgovaËkih kanala distribucije. To se prije svega odnosi na manje ugostiteljske objekte kao πto su npr. restorani, caffe barovi, pokretno ugostiteljstvo, obiteljski hoteli i pansioni i dr.

Ovaj segment gastro kupaca zbog neπto skromnijih potreba, pristupaËnih cijena i povremenih interventnih narudæbi, Podravkine proizvode Ëesto nabavlja preko veleprodaje, ali isto tako i u maloprodajnim trgovaËkim lancima.

Kako bi se i tim kupcima na adekvatan naËin prezentirao gastro asortiman i tako izravno utjecalo na njihovu odluku o kupnji, u dogovoru s trgovcima i sukladno raspoloæivim prostornim moguÊnostima, na Ëitavom nizu prodajnih mjesta diljem Hrvatske ureene su dodatne gastro police na kojima se spomenutim kupcima nude velika pakiranja svih naπih proizvodnih grupa.

Samo da spomenemo neke od naπih kljuËnih trgovaËkih partnera u maloprodaji kod kojih Êe naπi kupci pronaÊi gastro police ukraπene crvenim trakama, regal πtoperima s bijelim logom Podravka Gastro te lecima i plakatima za nagradnu igru ”S

Podravka juhe 4 do Scenica RX 4”; to su Getro (Zagreb, Split, Rijeka, Osijek), Alastor Osijek, KTC Kriæevci, Tornado Bakin Karlovac, Sonik Zadar, Kerum Split, Plodine Rijeka, Æitnjak i Superkonzum Zagreb itd.

Na navedenim prodajnim mjestima Podravkine kilogramske juhe mogu kupiti i svi oni graani koji æele sudjelovati u nagradnoj igri koja traje do 15. rujna kada Êe se saznati ime sretnika kojemu Êe izmeu 444 nagrade pripasti vrijedni i atraktivni automobil sponzora Renault Hrvatska.

U Gastro timu na ovim specifiËnim prodajnim mjestima predviaju i posebne marketinπke promo-aktivnosti, jer Êe ovaj oblik prodaje dobivati sve viπe na znaËenju, πto je realno i za oËekivati u zemlji koja ima ambiciju da nosi pridjevak - turistiËka! Stoga ne Ëudi da se po uzoru na inozemstvo polako i u Hrvatskoj otvaraju specijalizirane trgovine, tzv. gastro centri u kojima privatni ugostitelji mogu nabaviti sve πto im je potrebno za svakodnevni rad s gostima, od Vegete Twista do ËaËkalica!

NAGRADNA IGRA “VRU∆I POLJUBAC VA©EM GRILU”

Nagradno pitanje 3. kola NAVEDITE JEDAN OD TRI OKUSA PODRAVKA SENFA?

Ime i prezime Organizacijska cjelina

“VRU∆I POLJUBAC VA©EM GRILU” nagrauje i Ëitatelje lista Podravka, koji uz malo znanja i sreÊe u tri kola mogu doÊi do vrijednih nagrada, odnosno osvojiti super nagradu-roπtilj.

Dovoljno je odgovoriti na nagradno pitanje i priloæeni kupon poslati na SPJ VoÊe i povrÊe - Marketing, odnosno ubaciti u kutije s oznakom za nagradnu igru na porti Belupa, porti Danice, ispred restorana u sedmerokatnici, te na istoËnoj porti.

Svake srijede izvuÊi Êemo dobitnike tjednih nagrada, a na kraju iz svih pristiglih kupona i super nagradu.

Nagrade 2. kola: 1. PRIBOR ZA RO©TILJ, Jelica ©kutin, Odræavanje 2. PREGA»A AJVAR I SENF, Katica MaeriÊ, Odræavanje 3. PAKET S PROIZVODIMA, Petar VukajloviÊ, Druπtvena prehrana

Nagrade je izvukla komisija u sastavu: Dunja MiloπiÊ OdobaπiÊ, Dalibor Kezele i Vanesa GrgiÊ, a dobitnici ih mogu podiÊi u Marketingu SPJ VoÊe i povrÊe 1. kat poslovne sedmerokatnice.

Robni centar Alastor Osijek - jedna od prvih, najveÊih i najljepπih dodatnih gastro polica u Hrvatskoj gdje kupce doËekuje ”manekenka” u kuharskoj odjeÊi

Super nagrada: RO©TILJ

Uspjeπna marketinπka akcija - ”VruÊi poljubac vaπem grillu” Od 8. do 14. srpnja Marketing SPJ VoÊe i povrÊe organizirao je uspjeπnu akciju na brojnim maloprodajnim mjestima diljem Hrvatske pod nazivom ”VruÊi poljubac vaπem grillu”. Uz veÊ poznate proizvode koji spadaju u grupu dodaci jelima - senf i ajvar, brojnim kupcima ponueni su i novi proizvodi - Relish, Umak od rajËice sa πampinjonima i Salsa. Samo u Regiji sjeverozapadna Hrvatska odræano je 20-ak marketinπkih akcija kroz koje je obraeno nekoliko stotina kupaca. Na svakom maloprodajnom mjestu kupci koji bi kupili jedan od tih proizvoda Podravke sudjelovali su u nagradnoj igri, a glavna nagrada je bila roπtilj. Uz to, ljubazne Podravkine hostese kupcima su dijelile vrlo atraktivne pregaËe koje su bile u znaku uspjeπne marketinπke akcije ”VruÊi poljubac na vaπem grillu”. B. F.

Na slici: marketinπka akcija bila je uspjeπna i u koprivniËkom KTC-u

Recept tjedna:

Cappuccino torta Potrebne namirnice:

NaËin pripreme:

1 kutija ”Dolcela” biskvitnog tijesta, 1 kutija ”Dolcela” parfe kreme od vanilije, 1 vreÊica ”Dolcela” cappuccino, 2 ”Dolcela” πlag pjene, 2 ælice πeÊera, 2 dl vode, Ëokolada za ukraπavanje

Biskvit pripremite prema uputama na ambalaæi i izlijte ga u kalup za torte i ispecite. PeËeni biskvit ohladite i navlaæite ga prokuhanom zaslaenom vodom. Parfe kremu pripremite prema uputama na ambalaæi. Dobivenu masu razdijelite na dva dijela. U jedan dio stavite vreÊicu cappuccina i kratko izmijeπajte mikserom. Cappuccino

kremu izlijte u kalup s biskvitom i na to izlijte preostali dio kreme. Stavite u hladnjak da se stvrdne, izvadite iz kalupa i ukrasite πlag pjenom i Ëokoladom.

Priprema: Viπnja Perkov, voditelj kuhinje u Odjelu za edukacije i prezentacije Strateπkog marketinga - Kulinarstvo

Crta: Ivan Haramija - Hans