ISSN 1330 - 5204
www.podravka.com Godina XL Broj 1570 Petak
27. srpnja 2001.
Aktualno
Podravkina sezonska proizvodnja u punom jeku
List dioniËkog druπtva “Podravka” Koprivnica
Predsjednik Uprave Podravke Darko Marinac i gradonaËelnik Koprivnice Zvonimir MrπiÊ razgovarali o suradnji naπe tvrtke i grada
U varaædinskom Kalniku poËela danonoÊna sezona prerade povrÊa visoke kvalitete
2. str.
5. str.
Tvornica Studenac Lipik
PoveÊanim zalaganjem zaposlenika do rekordne proizvodnje
Piπe: Boris Fabijanec Tradicionalna sezonska proizvodnja, posebice u tvornicama Studenac Lipik, Kalnik Varaædin i PovrÊe Umag ove godine biljeæi vrlo dobre rezultate. Naime, veÊ nekoliko mjeseci u lipiËkom Studencu proizvodne linije Ëak ni za ”gablec” ne staju, biljeæe se znaËajni porasti proizvodnje, u varaædinskom Kalniku takoer biljeæe porast proizvodnje, radi se u tri smjene, a sredinom kolovoza, kada poËinje proizvodnja ajvara, radit Êe se i u Ëetiri smjene, a juËeraπnjim tradicionalnim Danom rajËice u Umagu poËela je zapravo sezona otkupa i prerade rajËice u naπoj tvornici PovrÊe. Razloga za zadovoljstvo postignutim i predvienim rezultatima proizvodnje u spomenutim tvornicama nemaju samo rukovodne strukture, veÊ i radnici. Naime, u danaπnjem teπkom hrvatskom gospodarskom okruæenju nije mala stvar da Podravka zapoπljava oko 240 sezonskih radnika u Studencu, Kalniku i PovrÊu. Konretno, u lipiËkom Studencu zaposleno je 76 radnika na odreeno vrijeme, u varaædinskom Kalniku oko 130, a poËetkom kolovoza u umaπkom PovrÊu bit Êe zaposleno 30ak radnika na odreeno vrijeme. Moæda bi ovi hvale vrijedni potezi Podravke trebali dobiti veÊu potporu lokalnih uprava i samouprava, jer ipak naπa tvrtka aktivno sudjeluje u jednom dijelu rjeπavanja velikog problema nezaposlenosti u Hrvatskoj. Posebice u jednom lipiËkom kraju, gdje zapravo jedini zdravi gospodarski subjekt je tvornica Studenac, a niπta nije bolje niti u Umagu, koji unatoË ekspanziji turizma, ipak biljeæi veliku stopu nezaposlenosti. Zapoπljavanjem sezonaca Podravka pak dobiva jednu veÊu proizvodnu impulzivnost, πto uostalom pokazuju ostvareni rezultati, a radnici i njihove obitelji odreenu egzistencijalnu sigurnost. Sada samo ostaje da Podravkina prodaja u stopu prati proizvodnju, dakle da ono πto je proizvedeno bude pravovremeno i kvalitetno prodano na domaÊem i inozemnim træiπtima. Sigurni smo da to taj segment naπe tvrtke zna obaviti, buduÊi da su i prodajni rezultati na domaÊem i inozemnim træiπtima u prvih πest mjeseci ove godine viπe nego dobri u odnosu na isto razdoblje proπle godine.
Proizvodnja mineralne vode ”Studenac” u PET ambalaæi odvija se maksimalnim kapacitetom u Ëetiri smjene Piπe: Jadranka Lakuπ Snimio: Boris Fabijanec
eÊ treÊi mjesec radnici lipi√ Ëkog ”Studenca” rade u Ëetiri smjene kako bi zadovoljili pojaËanu potraænju za svojim proizvodima. Proizvodnja se ne zaustavlja ni nedjeljom ni praznikom, a sa dvije linije neprekidno izlazi 36 vrsta proizvoda odnosno pakiranja. Kako bi se Studena, Studenac, Deit, a u posljednje vri-
V
jeme i novi proizvodi - Studena s okusom limuna i Studena ledeni Ëaj - otpremili do prodajnih mjesta u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini sluæba utovara organizirana je danonoÊno. Zbog pojaËanog obujma posla stalno zaposlenima - trenutno ih Studencu ima 143 pridruæilo se i 76 sezonskih radnika. Svi oni ulaæu maksimalne napore kako se u proizvodnji ne bi dogodio nikakav
zastoj, svjesni da u gradu prepunom ratnih oæiljaka i s gotovo posve uniπtenom industrijom tako grade i svoju buduÊnost. Rezultat takvog ”udarniËkog” rada kad su su uz ljude u punom pogonu i svi strojevi, a posebice takozvana PET linija na kojoj se proizvodi izvorska voda i mineralna voda u plastiËnoj ambalaæi, je znatno poveÊanje proizvodnje. ToËnije,
s proizvodnih traka Studenca u prvom dijelu ove godine izaπlo je 27 posto proizvoda viπe nego u istom razdoblju prethodne godine. S obzirom na rast prodaje, u Studencu raËunaju da Êe u Ëetiri smjene raditi sve do rujna. Opπirnije o proizvodnji, prodaji i marketinπkim akcijama proizvoda iz lipiËkog ”Studenca” piπemo na 4. stranici.
2
Broj 1570 Petak 27. srpnja 2001.
Razgovor s direktorom Razvoja poslovanja Goranom Markulinom
Podravkin periskop
On-line shopping proæivljava krizu
BuduÊnost u vlastitim rukama Razgovarao: Hrvoje ©labek
Jeftiniji od konzultanata - Predsjednik Uprave Darko Marinac istaknuo je na zadnjoj Glavnoj skupπtini Razvoj poslovanja kao vrlo bitnu cjelinu, zahvaljujuÊi kojoj Êe Podravka sama odreivati svoju buduÊnost uz minimaliziranje vanjskih konzultarnih usluga. Je li Razvoj poslovanja zaista veÊ zauzeo takvu poziciju - ima li za to sve “hardverske i softverske” resurse? - Lijepo je Ëuti takve ocjene, πto znaËi da je Sektor veÊ do sada pokazao dobre rezultate. Sektor za razvoj poslovanja ima funkciju promiπljati o buduÊnosti Podravke i prouËavati sve korporativne trendove u okruæenju kako bi Podravka mogla odgovoriti na promjene koje se dogaaju. No treba naglasiti da Sektor za razvoj poslovanja ima savjetodavnu ulogu za menadæment Podravke i da on ne donosi odluke, veÊ samo izrauje analize i daje svoje miπljenje. ©to se tiËe resursa unutar Sektora, na njima se joπ uvijek radi, ali Sektor je sve viπe spreman obavljati obveze koje se pred njega postavljaju. Cijena rada Sektora znatno je niæa od konzultantskih usluga, a naπa prednost pred konzultantima je da mi, osim πto znamo koristiti metodologije rada kao i oni, poznajemo Podravku, πto niti jedan konzultant ne zna. Samim time mi u svim trendovima odmah gledamo πto je najbolje za Podravku s obzirom na njezine resurse. - Razvoj poslovanja sudjelovao je u razvoju nove Podravkine strategije, koja æeli odgovoriti izazovima globalizacije træiπta, dakle s jedne strane opstanku na domaÊem træiπtu u kontekstu jaËanja konkurencije i, s druge strane, nuænosti za daljnje poveÊanje plasmana izvan Hrvatske. Pokazuje li se veÊ sada da su ti odgovori ispravni? - Razvoj poslovanja je koordinirao izradu nove Podravkine strategije. Ta strategija bazira se na radu ne samo naπeg veÊ niza sektora, strateπkih poslovnih jedinica i drugih funkcija Podravke u posljednjih godinu dana. Danaπnja Podravkina strategija sasvim sigurno moæe odgovoriti izazovima globalizacije træiπta. Na domaÊem træiπtu, ne samo Hrvatskom, veÊ u zemljama jugoistoËne Europe, Podravka æeli biti proizvoaË diferencijator i
træiπni lider u svim grupama proizvoda na koje se fokusirala. Osim postojeÊih programa, u kojima nam je cilj daljnja izgradnja vodeÊih pozicija, Podravka Êe putem strateπkih projekata uÊi u nove, natprosjeËno rastuÊe kategorije prehrambene industrije. Isto tako, cilj nam je dodatno ojaËati svoje pozicije u programima kao πto su mineralna voda i gastro, koji predstavljaju buduÊnost prehrambene industrije. Na drugoj grupi træiπta, centralnoj i istoËnoj Europi, Podravka Êe primijeniti neπto drugaËiju, fokusiraniju strategiju. Na tim træiπtima fokusirat Êemo se na proπirenu kategoriju dodataka jelima i cilj nam je daljnji razvoj marke Vegeta. Osim toga, na tim træiπtima Podravka ima razvijenu distribucijsku mreæu, koja predstavlja veliku prednost Podravke. Zbog toga dalje razvijamo distribuciju, a da bismo smanjili troπkove distributivne mreæe, cilj nam je proπirenje asortimana. Po naπem miπljenju, najrealnije opcije za proπirenje asortimana su distribucija poznatih svjetskih marki proizvoda u pojedinoj zemlji ili akvizicija na tim træiπtima.
Do rasta (i) akvizicijama
- Poznate su æeljene stope Podravkinog rasta od prosjeËnih 10 posto u iduÊe tri godine. NajËeπÊe se javlja nedoumica: Kako to postiÊi u prehrambenoj industriji, koja u Europi raste puno manje od tog postotka? - Definitivno je to ambiciozan cilj. ProsjeËne stope rasta prehrambene industrije u svijetu kreÊu se izmeu 2 i 3%. No postoje razni alati kojima se moæe posluæiti da bi se taj rast ubrzao. To su ponajprije akvizicije. Kvalitetnim i dobro isplaniranim akvizicijama moæe se proπiriti u æeljene kategorije proizvoda na kontroliran naËin. Podravka ima veliku snagu na træiπtu i naπe je uvjerenje da su stope rasta od 10% ostvarive, pri Ëemu, naravno, uvijek treba imati u vidu i koji se profit ostvaruje. Sve ovisi o tome hoÊemo li uspjeti iskoristiti potencijal ove kompanije. - BuduÊi da se (i) Razvoj poslovanja bavi strateπkom poslovnom suradnjom, recite πto se u toj “kuhinji” trenutaËno sprema? - Na to pitanje Vam ne mogu odgovoriti jer Sektor za razvoj poslovanja nije ukljuËen u sve projekte koji se u Podravki odvijaju. Jedino πto je jasno
jest da strateπka poslovna suradnja mora omoguÊiti Podravki bræi i bolji razvoj nego πto to Podravka moæe uËiniti samostalno. U suprotnom suradnja nema smisla.
PraÊenje svjetskih trendova
- Meu ostalim, u Razvoju poslovanja pratite prehrambene trendove na træiπtima kojima smo usmjereni. Upravo se promjenom navika potroπaËa u vezi s univerzalnim dodacima jelima objaπnjavala stagnacija prodaje “Vegete” u tranzicijskim zemljama. Moæete li izdvojiti joπ neku trendovsku promjenu koja Êe direktno utjecati na Podravkin asortiman? - Stagnacija prodaje Vegete posljednjih godina posljedica je viπe faktora. ©to se tiËe trendova, definitivno se moæe utvrditi da dolazi do pada cijena univerzalnih dodataka jelima i javlja se masovna jeftina konkurencija, preteæno kopije Vegete. Direktan utjecaj na asortiman Podravke imaju i svi drugi trendovi u prehrambenoj industriji. Podravka mora pratiti te trendove da bi osigurala rast u buduÊnosti. To je sve uzeto u obzir kod izrade strategije Podravke pa je zato i jedan od osnovnih ciljeva Podravke u buduÊnosti razvoj u natprosjeËno rastuÊim kategorijama. Najlakπe je rasti u kategorijama gdje sama træiπta znaËajno rastu. Tu je dovoljno samo odræavati træiπni udio da biste i vi rasli istim tempom kao i træiπte. U kategoriji koja sporo raste, da biste vi rasli bræe, morate nekome preoteti træiπni udio.
Podravkina perspektiva i razvoj
- ©to se dogaa na polju upravljanja korporacijskim Podravkinim znanjem? Naime, u izjavi za naπ list nakon dolaska na ovu poziciju rekli ste da Êete na tom polju uËiniti neke korake... - Podravka posjeduje izuzetno πiroko korporacijsko znanje. Jedan od najveÊih problema je da se to znanje ne koristi u svim dijelovima kompanije, veÊ se ono nalazi kod pojedinih ljudi ili pojedinih organizacijskih cjelina. ©irenje i bolje koriπtenje korporacijskog znanja jedan je od osnovnih ciljeva Sektora za razvoj poslovanja, a trebao bi biti cilj i svih drugih dijelova Podravke. Iako je uvoenje procesa upravljanja korporacijskim znanjem izuzetno kompleksan projekt u kojem moraju sudjelovati svi dijelovi
Goran Markulin Podravke, Sektor za razvoj poslovanja je veÊ uËinio neke inicijalne korake. PoËeli smo razvijati bazu znanja Podravke u koju prikupljamo podatke iz podruËja kao πto su konkurencija, trgovina, makroekonomija, financijski standardi, prezentacije projekata itd. Ta baza joπ nije javno dostupna, jer je u formiranju, ali vrlo brzo Êe se moÊi koristiti neki njeni dijelovi. Naglaπavam da to nisu samo podaci koje je skupio Sektor za razvoj poslovanja, veÊ da se tu uz pomoÊ svih drugih cjelina objedinjava znanje koje posjeduje Podravka. - I, na kraju, kad biste procjenjivali Podravku kao struËnjak neke konkurentske tvrtke, kako bi izgledao Vaπ izvjeπtaj o njenoj trenutaËnoj snazi i perspektivama za buduÊnost? - Sve dosadaπnje analize su pokazale da Podravka ima izuzetno veliki potencijal razvoja. Po mojoj osobnoj ocjeni, to je daleko najperspektivnija prehrambena kompanija u centralnoj, istoËnoj i jugoistoËnoj Europi. Nitko ne posjeduje takve marke proizvoda kao πto su Vegeta i Podravka, toliko πiroka znanja kod zaposlenika kao πto ima naπa kompanija, takvu distribucijsku mreæu πirom ovog dijela Europe. Na svojim kljuËnim træiπtima u kljuËnom asortimanu imamo visoke træiπne udjele, a po tome se u stvari mjeri snaga kompanije. Vrlo dobru perspektivu sigurno imamo i u farmaceutskoj industriji kroz Belupo. No bitno je reÊi da imati potencijale ne znaËi da Êe se ti potencijali i ostvariti. Iskoriπtavanje tih potencijala ovisi o Podravkinim ljudima, a Podravkini ljudi su najveÊa vrijednost ove kompanije, πto je naglaπeno i u strategiji. Ja sam uvjeren da Êe Podravka uspjeti iskoristiti potencijal i ostvariti zacrtani rast.
Susret gradonaËelnika Koprivnice i Uprave Podravke
Koprivnica i Podravka imaju zajedniËkih interesa U Podravki je nedavno odræan razgovor gradonaËelnika Koprivnice Zvonimira MrπiÊa i Ëlanova Uprave Podravke - gradonaËelnika sa suradnicima u Podravki su primili Darko Marinac, Æeljko –urina i Nevenka Cerovsky, a razgovaralo se o moguÊnostima suradnje izmeu grada i tvrtke. - Grad i Podravka æive u simbiozi i zasigurno ovaj grad ne bio kakav je danas da nije bilo Podravke - spomenuo je MrπiÊ i izrazio je æelju da se poboljπaju i razvijaju odnosi izmeu Podravke i koprivniËkih obrtnika i poduzetnika, a za rujan je najavljen i drugi sastanak izmeu predstavnika grada i Podravke na kojem bi se istaknule konkretnije potrebe koprivniËke prehrambene tvrtke te moguÊnosti i interesi gradskih obrtnika i poduzetnika. Vezano uz to, zamjenik predsjednika Uprave Æeljko – urina spomenuo je da Êe Podravka razvijati prehranu, dok Êe se sve ostale usluæne djelatnosti razvijati
izvan Podravke. Takav stav svakako otvara moguÊnosti poduzetnicima, no do sada, spomenuo je –urina, nitko se nije javio da barem u najam uzme, primjerice kuglanu i hotel, a i to je dio poduzetniπtva o kojem govorimo. ShvaÊajuÊi i situaciju Podravke, koja kao tvrtka mora biti profitabilna i konkurentna, gradonaËelnik MrπiÊ zamolio je Upravu za pomoÊ pri gradnji nove πkole za djecu s poteπkoÊama u razvoju, te pri opremanju πkola i djeËjih vrtiÊa raËunalima. Predsjednik Uprave Podravke Darko Marinac izrazio je stav da je Podravka spremna na suradnju u svim spomenutim i drugim podruËjima. - I do sada smo bili spremni suraivati s poduzetnicima i razvijati odnose s kooperantima, meutim nisu se javili poduzetnici koji bi to organizirali i preuzeli dio rizika. Podravka i Koprivnica svakako imaju i zajedniËkih interesa i Podravka Êe i nadalje biti, ne samo najveÊa tvrtka u gradu,
nego i tvrtka koja Êe Koprivnici pomoÊi da se dalje razvija i da bude privlaËan srednjoeuropski grad. Preduvjet za to je, naravno, uspjeπno i
profitabilno poslovanje tvrtke uz koje Êe biti moguÊ i razvoj poduzetniπtva i obrta u samom gradu Koprivnici istakao je Marinac. S. B.
Dobra suradnja Koprivnice i Podravke potvrena je i ovim susretom
Piπe: Janko Erdelji, Sektor za razvoj poslovanja PoËetkom srpnja ove godine, u razmaku od samo pet dana, dvije su ameriËke kompanije iz sektora e-taila Webvan.com i HomeRuns.com - objavile da prestaju s poslovanjem i pripremaju steËaj. Visoki troπkovi poslovanja uz relativno nisku maræu uzrokovali su nagomilavanje gubitaka, a bankari i dioniËka burza viπe nisu bili spremni ulagati dodatna sredstva, pa je oko 4 tisuÊe ljudi ostalo bez posla, a oko 200 tisuÊa potroπaËa morat Êe potraæiti nove on-line trgovce. Sve bræi ritam æivota i stalna oskudica vremena motivirali su potroπaËe da iznalaze sve praktiËnije naËine obavljanja nabavki za domaÊinstva. On-line shopping putem interneta omoguÊuje kupcima da svoje svakodnevne ili tjedne kupovine obavljaju od kuÊe ili s radnog mjesta. Prema procjenama Datamonitora, specijalizirane agencije za industrijske analize, on-line træiπte mjeπovitom robom dostiÊi Êe u Sjedinjenim Dræavama u 2005. godini vrijednost od oko 26,8 milijardi USD. Od same vrijednosti træiπta daleko je, meutim, impresivniji trend rasta u posljednje 4 godine, kada je od 800 tisuÊa USD vrijednosti prodane robe u 1996. ta vrijednost u 2000. dostigla 1,5 milijardi USD. Protagonisti ovog modernog i propulzivnog naËina trgovanja su tzv. pure-play grocers, kompanije iskljuËivo usluænog tipa koje su putem svojih internet stranica formirale virtualno træiπte i iza kojih ne stoji neki renomirani trgovaËki lanac sa πirokim i provjerenim asortimanom, s razvijenom logistikom i, πto se pokazalo kljuËnim, s moguÊnoπÊu dodatnog financiranja. Sama tehnika prodaje putem interneta, koju su razvili tzv. pure-play grocers, odvija se u nekoliko varijanti: naruËena roba se dostavlja na kuÊnu adresu s prodajnih mjesta s kojima on-line firme imaju ugovor ili iz vlastitih distributivnih skladiπta, a dostava se obavlja vlastitim voznim parkom ili se angaæiraju agencije za brzu dostavu robe. Ovako brojni posrednici previπe poskupljuju dostavljenu robu, na kojoj ionako nema velike zarade, pa se Ëini da su se pretpostavke oko razvoja ovakvog modela on-line trgovanja pokazale suviπe optimistiËnim. Veliki svjetski trgovaËki lanci iskoristili su svoje prednosti u vidu renomea, logistiËke opremljenosti i financijske snage, pa su ili osnovali vlastite on-line shopping stranice ili su akvirirale pureplay grocer kompanije. Primjerice, nizozemski Ahold, treÊi po veliËini svjetski trgovaËki lanac, s godiπnjom prodajom vrijednom preko 50 milijardi USD, proπle je godine preuzeo kontrolu nad drugim po veliËini ameriËkim on-line grocerom Peapod.com koji je takoer iskazivao gubitke. Nedavno je objavljena vijest da je Ahold odluËio otkupiti sve preostale dionice (41%) za cijenu od 35 milijuna USD. Ahold oËekuje da Êe putem Peapod-a u 2001. godini ostvariti prodaju u SAD vrijednu oko 100 miljuna USD, πto je poveÊanje od oko 25% u odnosu na 2000. Ova dva podatka govore u prilog prognozi da Êe se online træiπte razvijati u okrilju veÊ uspjeπnih trgovaËkih lanaca i da je upitan opstanak Ëistih dot-com firmi. Zanimiljivo je da je Peapod na svojoj internet stranici veÊ objavio poruke svojim posjetiteljima u obliku ikone: “Muπterije WebVan.com-a kliknite ovdje” i “Muπterije HomeRuns.com-a kliknite ovdje”. Svijet businessa i trgovine je priliËno nesmiljen, zar ne?!
Broj 1570
Petak
27. srpnja 2001.
Zavrπen prihvat pπenice ovogodiπnjeg roda u Podravskim mlinovima
Sindikalna podrænica PPDIV-a Podravka
Silosi puni kvalitetnog zrna
Protiv radnog vremena od 8 do 16 sati
Piπe: Slavko PetriÊ
Nakon poduæeg prihvata pπenice (zbog kiπa), u Podravkinim Podravskim mlinovima odluËili su da prihvat zakljuËe s danaπnjim danom (petak). Ima joπ neπto nepoænjevene pπenice, ali je to minimalno. - Svi oni koji imaju joπ neke koliËine pπenice moÊi Êe od danaπnjeg dana stavljati je samo u polog. Prihvat smo morali zakljuËiti radi πto bræe isplate za predano zrno. Zbog toga smo odluËili da pπenica od danas moæe samo u polog kako se ne bi remetila dinamika isplate seljacima - rekao nam je dipl. oec Tomislav Troπelj, direktor Podravskih mlinova. Na taj naËin ovogodiπnja pπeniËna bilanca je okonËana. Preuzete su planirane koliËine pπenice. Od individualnih proizvoaËa, koji su zastupljeni u preteæitom dijelu, preuzeto je oko 20.000 tona merkantilne pπenice. - Mi smo naπe potrebe sa ”seljaËkom pπenicom” namirili. Osim πto imamo dovoljne koliËine, vrlo smo zadovoljni i kvalitetom pπenice. Tako konaËni rezultati govore da je prosjeËni hektolitar primljene pπenice iznad 79, vlaga je bila u prosjeku ispod 13 posto, ali su primjese bile 4,5 posto, πto je bilo i oËekivano jer je bilo priliËno polegnute pπenice. Unutar tih odliËnih hektolitarskih 79 bilo je malo i malo ”πarenila”, a to znaËi i loπijih pπenica, ali u globalu je sve dobro. U jeku æetve ”negativnu ulogu” odigrale su i kiπe, pri Ëemu je doπlo do ispiranja zrna, ali sreÊom mi smo najveÊi dio pπenice preuzeli prije tog kiπnog razdoblja - kaæe Troπelj te napominje da je cjelokupni prihvat proπao bez ikakvih problema, a da su ekipi Podravskih mlinova koja je provodila prihvat pπenice pomagali i za-
3
Podravski mlinovi imaju dovoljno pπenice za kvalitetno braπno posleni iz Istraæivanja i razvoja te imali ugovorenu proizvodnju obSluæba zaπtite. Na kraju pitamo di- vezali smo se da Êe im pπenica biti rektora Troπelja kada Êe biti isplata isplaÊena do 3. rujna. A πto se tiËe za pπenicu i koliko Êe biti prosjeËna cijene pπenice, ona Êe u prosjeku, cijena po kilogramu pπenice. zbog dobre kvalitete, biti jednu ku- Sigurno je da Êe se isplata obaviti nu po kilogramu. Naravno da Êe i tu u dva obroka od kojih Êe prvi biti biti razlika od proizvoaËa do prooko 15. kolovoza, a drugi mjesec izvoaËa, ali u principu ne velikih dana kasnije. S onima s kojima smo rekao je Tomo Troπelj.
Radno vrijeme u Podravki od 8 do 16 sati za pojedine sluæbe veÊ je treÊu godinu ”kamen spoticanja”, buduÊi da takvo radno vrijeme - osobito ljeti malo kome odgovara, pa mnoge radne sredine ponovno rade od 7 do 15 sati. Oko tog pitanja ovih se dana oËitovao i najveÊi Podravkin sindikat - Sindikalna podruænica PPDIV-a, Ëiji stav objavljujemo: Sindikat PPDIV-a, Ëlanovi Sindikalne podruænice Podravka d.d. oπtro prosvjeduju zbog nejednakog postupanja prema radnicima do kojeg je doπlo usljed donoπenja pojedinaËnih odluka o poËetku i zavrπetku dnevnog radnog vremena. Ova problematika datira joπ od poËetka 1999. godine kada je odlukom Uprave Podravke d.d. i uvedeno radno vrijeme od 8 do 16 sati za tadaπnje centralne funkcije, a na Ëije donoπenje RadniËko vijeÊe nije dalo svoju suglasnost. Kako je ovakva odluka ipak donesena, bez prethodnih kvalitetnih analiza o posljedicama njegovog uvoenja, od tada pa do danas veÊina rukovoditelja, posebnim dodatnim odlukama za pojedine sluæbe i sektore vraÊali su radno vrijeme na satnicu od 7 do 15 sati. BuduÊi da smo na ove nepravilnosti ukazivali veÊ i proπle godine, ovim oËitovanjem ponovno æelimo naglasiti da oπtro prosvjedujemo zbog donoπenja i provoenja neargumentiranih odluka Uprave Podravke d.d. jer argumenti tipa ”prilagoavanja Zapadu” u ovakvim okolnostima rada, privreivanja i æivotnog standarda su uistinu neprimjereni. Preko svojih Ëlanova u RadniËkom vijeÊu Podravke d.d. odluËno Êemo zahtijevati da se ispoπtuje ZOR, Ël. 154. a od Uprave Podravke d.d. oËekujemo da joπ jednom analiziraju provoenje odluke o radnom vremenu od 8 do 16 sati, koja se danas veÊ u 90 posto sredina ne poπtuje, ili da nas izvjesti o kvalitetnim uËincima koje je ovakvo radno vrijeme donijelo. Glavna sindikalna povjerenica Ksenija Horvat
Promjene u Nadzornom odboru Podravke d.d.
Zabiljeæeno
Bruto dodatak na plaÊe i za djelatnike hotela ”Podravina”
Opozvan Darko Ostoja, imenovana Nataπa Badovinac Hrvatski fond za privatizaciju donio je 20. srpnja 2001. godine odluku o opozivu Darka Ostoje iz Nadzornog odbora Podravke d.d. Gospodin Darko Ostoja obnaπao je duænost Ëlana Nadzornog odbora Podravke d.d. od 16. sijeËnja 1998. godine. Umjesto opozvanog Ëlana Nadzornog odbora Podravke d.d. Hrvatski fond za privatizaciju imenovao je Nataπu Badovinac iz Zagreba, potpredsjednicu HFP-a za pravne poslove. Mandat novoimenovane Ëlanice Nadzornog odbora Podravke d.d. poËinje teÊi od upisa u sudski registar TrgovaËkog suda Bjelovar.
Proπlog su tjedna na zajedniËkom sastanku delegacija sindikata u sastavu Ksenija Horvat, koordinatorica PPDIV-a u Podravki, Vjekoslav Indir, regionalni povjerenik SSSH-a i Zdenka Ban-MarkiÊ, povjerenica PPDIV-a za hotel, s direktorom NematiËnog poslovanja Markom EÊimoviÊem i direktoricom hotela ”Podravina” –urom MarkoviÊ dogovorili primjenu bruto dodatka u iznosu od 400 kuna na plaÊe zaposlenika hotela poËevπi od mjeseca srpnja. Naime, iako Kolektivni ugovor koji vrijedi za Podravku nije potpisan i za hotel Podravina, tamoπnji djelatnici imali su ista prava kao i ostali ”Podravkaπi”, sve do proπlogodiπnjeg srpnja, kada je za razinu koncerna potpisan aneks Kolektivnog ugovora, kojim je instaliran bruto dodatak na plaÊe u iznosu od 400 kuna. Taj se aneks u proteklih godinu dana nije primjenjivao na plaÊe radnika u hotelu ”Podravina”. ZahvaljujuÊi proπlotjednom dogovoru, od 1. srpnja - s godinu dana ”zakaπnjenja” - taj se dodatak poËinje primjenjivati i u hotelu, a na sastanku je dogovoreno i skoro potpisivanje cjelovitog Kolektivnog ugovora, vjerojatno u rujnu. H. ©.
naπa posla
Grad Êe posredovati izmeu tvrtke i lokalnih poduzetnika Piπe: Æeljko Kruπelj, gost - kolumnist “VeËernjeg lista”
Ako je temelj svakog træiπnog gospodarstva spoznaja da nema zapoπljavanja u socijalne svrhe, pogotovo kada je rijeË o tvrtkama koje æele biti konkurentne u inozemstvu, onda je jasno da se lokalne vlasti i poslovodstvo ”Podravke” moraju dogovarati o nekim primjerenijim modalitetima suradnje. Staro koprivniËko pravilo mirnog Ëekanja mirovine u ”Podravki”, ili u onoj nakaradnijoj varijanti traæenja svakovrsne koristi od nje, mora zato biti preoblikovano u moderno naËelo æivljenja uz tu tvrtku. Nije tu rijeË o nekim stilskim doskoËicama, nego o poslovnoj filozofiji na kojoj se temelji funkcioniranje niza manjih gradova na Zapadu koji su ujedno i sjediπta velikih kompanija. Tamo nema fiktivnog zapoπljavanja, ali je Ëitav poduzetniËki i infrastrukturni sustav podeπen tako da traæi poslove od tih proizvodnih divova. ©toviπe, tamoπnji poduzetnici nisu privilegirani nekim viπim cijenama, bu-
duÊi da one moraju uvijek biti u svjetskim okvirima. Bit je tog proæimanja velikih i malih da onima prvima odgovara da ono πto im je svakodnevno potrebno za ciklus proizvodnje ili servisiranja postrojenja, kao i raznih intelektualnih usluga, bude stalno na dohvatu ruke, da se moæe kontrolirati kvaliteta i asortiman te æurno prilagoavati novim potrebama. To je i najzdraviji poslovni odnos, koji ne ovisi o osobnim poznanstvima te raznim politiËkim lobijima. Prvi je korak u tom zaokretu u naËinu razmiπljanja prije nekoliko dana naËinjen i u Koprivnici. Gradsko je poglavarstvo posjetilo poslovodstvo ”Podravke” kako bi dogovorili modalitete suradnje na obostranim interesima. Izjava gradonaËenika Zvonimira MrπiÊa kako bi Koprivnica æeljela biti ”najljepπi mali grad u srednjoj Europi”, bila je od strane predsjednika Uprave Darka Marinca uzvraÊena tezom da i ”Podravka” æeli biti ”najbolja
prehrambena kompanija u srednjoj Europi”. No, iza tih pomalo i utopistiËkih tonova kriju se i neki opipljiviji sadræaji. ”Podravka” ne moæe graditi sliku o svojoj uspjeπnosti ako je njeni poslovni partneri posjeÊuju u neureenom i sumornom gradu. S druge strane, ne mogu lokalni poduzetnici stalno kukati kako im je teπko, a istodobno ne poduzimati niπta da bi se uklopili u ”Podravkine” poslovne planove. Ne bi li izaπli iz te dugogodiπnje slijepe ulice, MarinËeva i MrπiÊeva ekipa su se dogovorile da gradske vlasti u poËetnom razdoblju budu nuæni posrednik izmeu te tvrtke i lokalnih poduzetnika. U tu Êe svrhu Grad angaæirati i Ëovjeka koji Êe koordinirati i poticati sve te aktivnosti, i to tako dugo dok se poslovni odnosi ne dovedu na razinu u kojoj posredniπtvo viπe nije potrebno. Do 15. rujna ”Podravkine” Êe sluæbe, ponajprije one nabavne, pripremiti i popis niza
roba i usluga koje bi se mogle realizirati u Koprivnici i okolici. Bit Êe tu raznih proizvodnih sirovina, ambalaæe, instalacija, rezervnih dijelova pa do radne odjeÊe, obuÊe i sredstava za ËiπÊenje. Navodno Êe biti navedene i usluge koje ”Podravka” danas koristi od raznih konzultantskih, marketinπkih, prevoditeljskih i sliËnih tvrtki, a takoer bi se barem dijelom mogle obavljati u gradu. Dakako, osnovni problem u uspostavljanju trajnije suradnje ne mora biti cijena ili kvaliteta roba i usluga, veÊ moguÊnost da sve ”Podravkine” potrebe budu zadovoljene. Jednoj prehrambenoj kompaniji, slikovito reËeno, nije dovoljno pet ili pedeset kilograma nekakvih πarafa, veÊ cijeli πleper, a na poduzetniku je da posao organizira tako da to bude ostvarivo. Ako to nije u stanju, bolje da i ne sklapa ugovore. No, gradske vlasti, svjesne sadaπnjih slabosti i malobrojnosti lokalnih poduzetnika, upravo se i nude da ih pokuπaju ohrabriti i povezati u
proizvodne lance, a i raznim olakπicama poticati u smislu novog zapoπljevanja, kako bi mogli zadovoljiti takvim zahtjevima. Cilj je, kako to napominje gradonaËelnik MrπiÊ, da se na sve naËine potakne otvaranje radnih mjesta, a ne ubiranje raznih komunalnih nameta i poreza. Naposljetku, veÊi broj zaposlenih ionako preko poreza iz dohotka donosi viπe novca nego πto ga je moguÊe prikupiti iz naplate gradskog zemljiπta, komunalija i sliËnih izvora. Jedna od novih ideja u kojoj Êe se ispreplesti interesi Grada i ”Podravke” je i gradnja na Danici velikog parkirnog prostora za kamione. ”Podravka” tu ima neiskoriπtenog zemljiπta, a gradska vlast moæe pronaÊi koncesionara. U drugaËijim su tonovima pokrenuti i razgovori o dugogoπnjoj bolnoj temi, bioloπkom proËiπÊivaËu, buduÊi da sadaπnje poslovodstvo ne bjeæi od odgovornosti tvrtke za realizaciju tog najzahtjevnijeg ekoloπkog projekta. Vaæno je od neËega napokon krenuti.
4
Broj 1570 Petak 27. srpnja 2001.
Predstavljamo SPJ PiÊa
Kvaliteta, nova organizacija, agresivni marketing i novi proizvodi - formula za uspjeh Tekst i snimke: Boris Fabijanec UnatoË manjim koliËinskim odstupanjima od zadanog plana, uvjetovanih prije svega loπim vremenom u lipnju, prodaja Studenca, Studene i Deita u prvih πest mjeseci ove godine biljeæi porast od 20 posto u odnosu na proπlu godinu. Takoer, poveÊano je træiπno uËeπÊe za 3 posto, a sve je to rezultat kvalitetnijeg marketinπkog, organizacijskog i proizvodnog rada. Zapravo, slogan SPJ piÊa Podravke je - ”kvaliteta bez kompromisa” koji Êe i odrediti daljnji razvoj biznisa u tom segmentu poslovanja naπe tvrtke. ©to je do sada uraeno, πto se planira i kakva je vizija buduÊnosti izvorske i mineralne vode te novih programa bezalkoholnih piÊa, o tome direktor SPJ PiÊa Valent Vrhovski kaæe: - Na podruËju kvalitete - prvi nam je zadatak bio da standardiziramo gaziranost mineralne vode, πto je bilo znaËajno zbog problema nastalih sluËajnom kupnjom niskogazirane vode koja nije bila dovoljno odvojena od standardnog asortimana. Uvoenjem niskogazirane vode uspjeli smo zaustaviti sluËajnu kupnju, ali stvarnim potroπaËima niskogazirane vode obeÊajemo novi proizvod po zavrπetku sezone. Valja istaÊi da je osnovna znaËajka naπe mineralne vode da upija prirodni ugljiËni dioksid te znatno duæe od ostalih konkurentnih mineralnih voda dræi gaziranost. Na podruËju dizajna - krenuli smo u redizajn klasiËne etikete s time da je u osnovi saËuvala stare elemente, ali je znatno svijetlija, a uz to smo uveli premium pakiranje od 0,25 i 0,75 l s osnovnim ciljem da budemo bolji od danaπnjih lidera na træiπtu. Originalnim dizajnom boca izazvali smo i malo ljubomore na træiπtu. Kada govorimo o staklenim pakiranjima mi smo i kod litrene boce uveli plastiËni navojni Ëep, jer to je inaËe svjetski trend.
pomaci i to, prije svega, uspjeli smo odvojiti Studenu od Studenca. Uvjetno reËeno, pomalo provokativnim marketingom uspjeli smo natjerati da i naπa konkurencija odvoji Studenu kao jedinu hrvatsku Ëistu izvorsku vodu. KoristeÊi za svaki segment po jedno jako hrvatsko sportsko ime - Blanku VlaπiÊ za Studenu i Gordana Koæulja za Studenac, a sve u cilju stvaranja jakog brenda - jer ipak se borimo protiv lidera na træiπtu koji dræi oko 80 posto. Izborom odliËnih sportaπa vezanih uz naπe proizvode na putu smo stvaranja i jakog brenda na træiπtu. Vrhunskom kvalitetom, vrhunskim dizajnom te povezanoπÊu s poznatim osobama stvaramo osnovne pretpostavke da se priËa o naπim proizvodima pretvara u jednu pozitivnu priËu diljem hrvatskog træiπta. To jesu trenutno visoka marketinπka ulaganja, ali dugoroËno gledajuÊi, ukoliko stvorimo brand, onda Êe dati rezultate. Osim toga, u naπem poslovanju doπlo je do ozbiljnih zaokreta. Prije svega, mi vrlo ozbiljno shvaÊamo prigovore naπih potroπaËa, analiziramo njihove degustacije, reklamacije i vrlo promptno reagiramo na njih. Konkretno, ovih dana imamo problem s nekim trgovcima koji naπe proizvode dræe na suncu, nemaju skladiπta pa tako Studena - Ëista izvorska voda - zbog visokih temperatura poprimi miris boce buduÊi da je to naπ najosjetljiviji proizvod. Zbog toga su naπi predstavnici upozoravaju i educiraju trgovce kako se treba transportirati i skladiπtiti naπi proizvodi.
Nova organizacija
- I u vaπoj Strateπkoj poslovnoj jedinici dosta je uraeno na novoj organizaciji... - Mi sve viπe radimo na organiziranju vlastite sluæbe prodaje koja je na nekim terenima veÊ totalno preuzela posao, a na nekim terenima uopÊe nemamo naπeg Ëovjeka i ja vjerujem da Êemo iduÊih godina prodavati viπe od 90 posto proizvoda preko naπe sluæbe. To ne znaËi da neÊemo imati prodajne odnose s Podravkinim sluæbama - Gastro i ProVeliki marketinπki pomaci daja Hrvatska, ali Ëinjenica je da ljudi koji - Kod vas su vidljivi i veliki pomaci u su maksimalno odgovorni za prodaju marketingu... jednog uskog asortimana mogu postiÊi - Da, napravljeni su veliki marketinπki puno bolje. To je joπ uvijek skupa orga-
proizvode. Tako Êe se na træiπtu uskoro naÊi dva nova Deita - s okusom grejpa i πumskog voÊa. Ukinuli smo Deit s okusom jabuke i napravili jedan crvenkasti Deit s okusom πumskog voÊa koji ima crvenkastu etiketu i odudara od ostalih etiketa Deita koje su sve æute pa ih je bilo teπko razabrati. Vjerujem da Êe se okus πumskog voÊa najviπe svidjeti mladima, a s grejpom smo krenuli za grupu potroπaËa koja voli okus izmeu gorkog i kiselog. Uz te, pripremili smo i jedno zaista iznenaenje za potroπaËe - Deit tropic. Naime, taj je proizvod negaziran i mi Êemo za njega morati dobro pozicionirati i iskomunicirati kako ne bi doπlo do zabune kod potroπaËa. UnatoË tome πto je na etiketi vidno istaknuto da je negaziran, brojni naπi potroπaËi spontano uzimaju Deit. Takoer, u segmentu Studene πirimo asortiman pa tako ocjenjujem da Êe Studena s limunom biti jedno vrlo pozitivno iznenaenje na hrvatskom træiπtu. Ciljna skupina potroπaËa su vozaNovi proizvodi Ëi i sportaπi jer to osvjeæenje ne spada u - Kako se zapravo boriti za osvajanje grupu sokova, relativno je jeftin, a kvaliteta je standardno dobra. Za razliku od træiπta? - Uz kvalitetu, organizaciju i marketing, obiËne Studene, na etiketi i Ëepu su trudimo se da træiπtu nudimo i nove istaknuti elementi æute boje, a i ako
nizacija, jer prodaja vode nam je joπ uvijek mala i morat Êemo prodaju proπiriti s joπ nekim asortimanima i πteta πto danas u ponudi nemamo viπe pivo ili alkohol kao πto je nekada prodaja imala, ali pretpostavljam da Êemo imati, da Êemo uzeti od drugih tako da bismo pokrili troπkove. - Jedan od vaænijih segmenata uspjeπne prodaje je dobro placiranje proizvoda. Kako se nosite s tim problemom? - Za razliku od prijaπnjih, unatrag dvije godine kupili smo oko 1.200 hladnjaka πto predstavlja respektabilnu snagu i vi veÊ danas na oko 50 posto benzinskih pumpi u Hrvatskoj moæete naÊi naπe proizvode. No, mi joπ uvijek ne moæemo biti na svakoj benzinskoj pumpi, u svakom gradu, jer mi ipak pokrivamo samo 20 posto hrvatskog træiπta. Osim toga, da bismo bili na svakom prodajnom mjestu, mi joπ nemamo za to dovoljne proizvodne kapacitete.
Proizvodne linije Ëak ni za ”gablec” ne staju proizvoda. NajveÊi problem je optereÊenje PET-linije jer veÊina naπeg proizvodnog asortimana radi se na toj liniji, dakle puni se u plastiËne boce. Mi jesmo u travnju imali kratak remont te linije, ali vrlo je teπko organizirati odræavanje s obzirom na to da veÊ tri mjeseca radimo u Ëetiri smjene. Naime, mi smo se pripremali za sezonu te stvorili odreene zalihe. Radi se bez stajanja tako da nismo u moguÊnosti uraditi nikakve preventivne zahvate na strojevima. Komparacije radi,
Potrebne investicije
- No, za tu realnost potreban je joπ jedan preduvjet, a to su investicije. S obzirom na to da je Uprava Podravke prepoznala vaπ program kao strateπki biznis, πto oËekujete od investicija? - Sada imamo kapacitet za 30 posto træiπ-nog uËeπÊa, uz uvjet da je prodaja bez sezonskih oscilacija - πto je na æalost nemoguÊe. Za daljnju podrπku naπem programu trebat Êe puno viπe od pohvala i ostalih tzv. rjeËitih potpora. Biznis s izvorskom vodom u svijetu postaje, uz naftu, broj jedan. Sve je veÊa potreba, posebice u industrijskim i razvijenijim zemljama za Ëistom, pitkom, izvorskom vodom, a to znaËi da Êe Podravka morati uskoro investirati u naπ dugoroËni razvojni program. Naime, za zacrtane dugoroËne ciljeve prijeko Êe nam biti potrebna jedna nova linija Ëija je vrijednost nekoliko milijuna njemaËkih maraka. Viziju razvoja imamo, ljudi u svim naπim poslovnim segmentima se trude da ostvare zacrtane Novi proizvodi iz Studenca: Deit s okusom πumskog voÊa, Deit -grapeplanove te je vrijeme da dobijemo pravofruit, Deit tropic (negazirani!), te Studena ledeni Ëaj i Studena s limunom vremenu i konkretnu podrπku Uprave.
Razgovor s direktoricom Tvornice Studenac u Lipiku Vlastom ©epetavec
Za 143 radnika zaposlenih na neodreeno vrijeme i 76 na odreeno vrijeme u lipiËkom Studencu ovih dana nema odmora. Na dvije postojeÊe linije radi se u Ëetiri smjene i to sve dane, ukljuËujuÊi nedjelje i praznike. Uz to, radi se 34 vrste proizvoda i pakiranja, πto iziskuje dodatan napor i ljudi i strojeva, jer za svaki novi proces treba se linija proizvodnje pripremiti. O intenzitetu proizvodnje, dosadaπnjim ostvarenim rezultatima, direktorica Studenca Vlasta ©epetavec kaæe: - U prvih πest mjeseci biljeæimo porast proizvodnje od 27 posto u komadima, a 18 posto u litrama u odnosu na isto proπlogodiπnje razdoblje, unatoË tome πto u naπoj tvrtki investicije kroniËno kasne pa smo tek u lipnju imali montaæu novih strojeva koji su potrebni za proizvodnju ledenih Ëajeva. Prva prvoizvodnja Ëajeva poËela je 30. lipnja i trajala je do 6. srpnja, dakle u jeku sezone. Osim toga, tehnoloπki postupak za tu proizvodnju je osjetljiv, kompliciran i zahtjevan te je potrebno dosta vremena da se ljudi obuËe i da se uhoda proizvodnja. - Kolika je dnevna proizvodnja u Studencu? - ProsjeËna dnevna isporuka u posljednje vrijeme je oko 300.000 litara, a prosjek dnevne proizvodnje je neπto manji s obzirom na navedene tehnoloπke zahvate prilikom svake promjene
Valent Vrhovski netko zabunom kupi Studenu s limunom umjesto obiËne, osjetit Êe tu dodatnu vrijednost i neÊe biti problema. Totalna novost u naπem asortimanu koju Êemo ponuditi hrvatskom træiπtu su ledeni Ëajevi na bazi izvorske vode Studena - s okusom breskve i limuna. Prema prvim rezultatima prodaje na træiπtu, okus breskve je potpuno pogoen, a potroπaËi koji vole limun su takoer zadovoljni, iako neki od njih sugeriraju kako bi taj ledeni Ëaj trebao biti malo kiseliji. Dakle, sa πirenjem palete proizvoda, kvalitetom, novom organizacijom i agresivnim marketingom mi zapravo radimo veliki pritisak na træiπte, jer naπa æelja da za dvije, tri godine doemo do 30 posto træiπnog uËeπÊa postaje realnost.
naπa konkurencija radi πest vrsti proizvoda na pet linija, a mi, kao πto je reËeno, 34 na dvije linije i od toga je veÊina u plastiËnoj ambalaæi, dakle na maksimalno optereÊnoj PET-liniji. - Do kada Êe biti takav intenzitet proizvodnje? - Prema najavama, oËekuje se da Êe turistiËka sezona biti dobra joπ i u rujnu, a i naπa prodaja biljeæi sve bolje rezultate, stoga pretpostavljam da Êemo tim intenzitetom sve do kraja rujna, a onda Êemo
Dnevno se iz Tvornice Studenac na træiπte isporuËi oko 300.000 boca piÊa - vode i sokova
moæda krenuti s radom u tri smjene. InaËe, ljudi rade pod velikim pritiskom, ali znaju da veÊa proizvodnja znaËi veÊu sigurnost i zaradu. Mi smo od neki dan Ëak stopirali pauzu za ”gablec”, toËnije radnici idu naizmjence na pauzu, s time da je uvijek netko u proizvodnji. Linija Ëak niti za ”gablec” ne staje. - Jesu li ljudi dodatno stimulirani za taj rad? - Ne, do sada nije bilo nikakve stimulacije, osim πto se prima normalna plaÊa i πto im se plate prekovremeni sati rada. Uz proizvodnju, kod nas i utovar radi 24 sata dnevno tako da nema viπe onih velikih navala kao πto ih je nekada bilo. Ove godine takoer imamo i dosta ruËnog rada - pakiranja proizvoda na euro-palete te Studenca premium od 0,25 i 0,75 l, gdje za izvoz moramo naljepnice zalijepiti ruËno i pakirati boce u kartonske kutije. - Prema vienom u proizvodnji, zaista se radi punom parom unatoË tome πto nema financijske motiviranosti... - Nije to niπta Ëudno ako se zna kakva je gospodarska situacija u naπem kraju. Naime, jedini zdravi gospodarski subjekt pakraËko-lipiËkog kraja zapravo je naπa tvornica. Moæda najslikovitije objaπnjava podatak da se ove godine za 70-ak sezonskih radnih mjesta javilo oko 600 ljudi, meu kojima su bili i oni sa zavrπenim fakultetima. Mi smo svake godine traæili sezonce, ali nikada do sada se nije javio toliki broj. Meutim, da su zaposlenici zadovoljni s primanjima - daleko od toga. Bili bi puno zadovoljniji, ne samo
Vlasta ©epetavec odreenom stimulacijom, veÊ da se napokon rijeπi viπegodiπnji problem izjednaËavanja koeficijenata s ostalim sluæbama u Podravki. - Dakle, proizvodnja je dostigla maksimum. ©to je potrebno da se ona poveÊa? - Mi sada zaista radimo na maksimumu i ako æelimo odræati i poveÊati razinu proizvodnje sa sadaπnjim asortimanom, za iduÊu godinu morat Êe se nabaviti barem joπ jedna PET-linija. UnatoË tome πto su moji deËki s odræavanja viπe nego dobro svladali sve tajne naπih strojeva, i πto zaista pruæaju maksimum u saniranju odreenih kvarova, ne æelim ni pomisliti πto bi znaËilo za naπu proizvodnju da se dogodi neki veÊi kvar na naπim linijima rekla je na kraju razgovora direktorica Studenca Vlasta ©epetavec. B. F.
Broj 1570
Petak
27. srpnja 2001.
5
Posjetili smo Tvornicu ”Kalnik” u Varaædinu
PoËetak ovogodiπnje glavne preradbene sezone vrlo obeÊavajuÊi - Tako Êe, nadamo se, biti i ubuduÊe. Do kraja sezone joπ je daleko, ali sve govori da Êemo ispuniti, ako ne i U varaædinskom Kalniku ovogodipremaπiti dogovoreno i planirano. Kraπnja glavna sezona poËela je proπlog stavci nam uglavnom dolaze iz koprimjeseca, a kao i obiËno prvo je na red vniËkoga kraja, ali dovoze ih i iz doπao graπak. Po rijeËima direktorice udaljenijih mjesta. No, bitno je istaÊi ove tvornice Gordane Vrtovπnik, da je sva sirovina s hrvatskih polja, graπak je bio vrlo dobre kvalitete, a odnosno da niπta ne trebamo uvoziti preradili su ga viπe od oËekivanoga. - napominje Gordana Vrtovπnik. - Prinos ove kulture je bio dobar, baπ Nakon krastavaca i mahuna na red kao i sve drugo. Sve to se rijetko Êe doÊi prerada paprike i cikle. Dire- O tim novim proizvodima - Ëut Êe ”poklopi”, ali kao πto vidite - dogaa ktorica kaæe kako Êe potom poËeti s se na vrijeme. Mislim da Êe biti pravi se - kazala je direktorica.Trenutno proizvodnjom nekih novih proizvoda ”bum” na domaÊem træiπtu. Oko 20. preraujemo krastavce i mahune. Rao Ëemu zasad ne bi govorila... kolovoza krenut Êemo s proizvodnjom ajvara, i to u Ëetiri smjene! Ajvar je iznimno visoke kvalitete i vrlo mnogo se traæi. Sezona u ”Kalniku”, kako veÊ rekosmo, dobrim dijelom zavisi i od vremena. Naime, bilo je godina kad je sve bilo i viπe nego dobro isplanirano, a onda je samo u nekoliko dana nevrijeme sve pokvarilo. - Ako od Ëega strahujemo, onda i dalje strahujemo od vremena. Meutim, nadamo se da Êe nam iÊi na ruku, odnosno da Êemo i ovaj put pobijediti, a to znaËi ostvariti zacrtano. Ono πto se zbog viπe sile neÊe moÊi ispuniti - neÊe. U zadnje vrijeme primijetili smo vrlo zanimljive propagandne spotove ili plakate s nekim od proizvoda ”Kalnika”... - Svaka propaganda, pa tako i ova koja je nedavno krenula, obiËno daje pozitivne rezultate. Naπi proizvodi se uistinu malo propagiraju, ali ovaj put smo i te kako zadovoljni. Bilo je i viπe akcija, tako da su se potroπaËi mogli Na slikama: Prerada mahuna i krastavaca odvija se u Kalniku po planu i u tri smjene dobro upoznati s naπim proizvodima, Tekst i slike: Mladen PavkoviÊ
dimo u tri smjene i barem zasad nema problema. I ove su kulture viπe nego zadovoljavajuÊe kvalitete. Zbog pojaËanog obujma posla morali smo zaposliti i veÊi broj radnika na odreeno radno vrijeme. Zasad ih ima oko 130, a s vremenom bit Êe ih joπ i viπe. Preteæno je to radna snaga s ovog, varaædinskog podruËja. Na taj naËin, barem privremeno, rijeπili smo dio nezaposlenosti. Valja napomenuti da su se u ”Kalniku” za ovogodiπnju sezonu vrlo dobro pripremili tako da ih barem zasad nije niπta iznenadilo.
Susret: mr. ph. Jasna PeriÊ-OæegoviÊ, prodajni menadæer marketinga bezreceptnih proizvoda Belupa
Uz malo dobre volje i vjeËitog optimizma mogu se postizati vrhunski poslovni i sportski rezultati Tekst i snimka: Boris Fabijanec Roena ZagrepËanka Jasna PeriÊOæegoviÊ doπla je s roditeljima 1961. godine u Koprivnicu, gdje je zavrπila osnovnu i srednju πkolu. Farmaceutski fakultet zavrπila je u Zagrebu i s ponosom istiËe kako ove godine Belupo obiljeæava 30. godiπnjicu postojanja, a ona slavi 20 godina rada u toj tvrtki. Cijelo to vrijeme radila je u marketingu, odnosno medicinsko-informativnoj sluæbi kao struËni suradnik na uvoenju licencnih lijekova u Hrvatskoj i povremeno u zemljama bivπe Jugoslavije da bi zadnjih nekoliko godina bila u kardio-vaskularnom timu Belupa. Prije godinu dana u toj je tvrtki osnovan Sektor bezreceptnih proizvoda te na poziv direktorice tog sektora Nevenke KovaË Jasna prelazi u taj mladi i perspektivni tim na kojeg inaËe u dugoroËnoj strategiji razvoja Belupa Uprava ozbiljno raËuna. Uz respektabilnu poslovnu karijeru, Jasnu brojni KoprivniËanci pamte kao jednu od vrsnih rukometaπica Podravke. Nakon posla, sport je zasigurno glavni pokretaË Jasnine obitelji. Naime, Jasna se udala za bivπeg nogometaπa Dinama Æeljka OæegoviÊa, muæeva sestra Sanja OæegoviÊ bivπa je
Jasna PeriÊ-OæegoviÊ koπarkaπica, reprezentativka i olimpijka, djed Ivo OæegoviÊ bivπi je nogometaπ Dinama i reprezentativac kao πto je bio i ujak Æeljka OæegoviÊa Vladimir »onË. Da plod ne pada daleko od stabla dokazuje i Jasnina kÊi Nika OæegoviÊ, juniorska prvakinja Europe i Hrvatske u tenisu. Dakle, tema za razgovor s Jasnom ima kao u priËi. PoËeli smo s komparacijom Belupa nekada i Belupa danas. - U 20 godina poslovne karijere u Belupu proπla sam brojna radna mje-
sta, upoznala brojne suradnike, poslovne prijatelje i partnere, jer preteæno sam radila na terenu, dakle na prvom mjestu stvaranja imidæa i ugleda Belupa. Ja sam vam po prirodi veliki optimist i u najteæim trenucima, kojih je bilo nekoliko vezano za mene i Belupo, mogu slobodno reÊi da je formula buduÊnosti naπe tvrtke - spoj bogatstva iskustva nas, uvjetno, starijih Belupovaca i novih, mladih, obrazovanih i perspektivnih snaga koje, ako Êe voljeti Belupo i dati sebe kao πto smo se mi davali i dajemo, onda moæemo mirno spavati. - Imam dojam da ste vi æena koja voli izazove. Naime, vi ste se prije godinu dana prihvatili novog posla, zapravo novog segmenta poslovanja Belupa... - Sektor bezreceptnih proizvoda zapravo je izazov posla novog vremena, drugaËiji je, kreativniji i zapravo mi smo pioniri u tom dijelu poslovanja. Bezreceptni lijekovi u svijetu su veliki hit i ne vidim razloga zaπto mi ne bismo, uz pametno postavljenu organizaciju poslovanja, napravili i znaËajnije iskorake u tom segmentu poslovanja Belupa. U naπem sektoru ekipa je izvrsna, odliËno suraujemo, borimo se na træiπtu i dokazat Êemo kako se na nas mora ozbiljno raËunati. Krenuli smo sportski i ”muπki”, iako
najveÊi dio naπe ekipe Ëine æene. - Kad ste spomenuli sportski, vama to nije strano. Vi ste bili dugogodiπnja rukometaπica Podravke... - Tako je, ja sam se viπe od 8 godina amaterski bavila rukometom i to u vrijeme kada je Podravka bila dva puta prvak Jugoslavije. ToËnije, ja sam tek ulazila u prvu ekipu, ali se dobro sjeÊam kako je Podravka II morala izgubiti jednu utakmicu u tadaπnjem prvenstvu Juge, kako ne bi u Prvoj ligi bile dvije Podravke! UnatoË tome πto su to bila vremena kada su se gotovo sve igraËice amaterski bavile rukometom, igrao se odliËan rukomet, jer sve nas je zapravo pokretalo veliko srce Podravke. - Jasna, izgleda da je spoj rukometa i nogometa u vaπoj obitelji rezultirao - kvalitetnim tenisom. ToËnije, vaπa kÊi Nika proglaπena je kao jedna od najperspektivnijih tenisaËica u Hrvatskoj, a i u svijetu. - Zanimljivo da je moj muæ Æeljko dao ime kÊeri, a Nika je prema starogrËkoj mitologiji boæica pobjede. Kao da je veÊ onda znao πto Êe se dogoditi s naπom kÊeri i kakvu sportsku karijeru Êe ostvariti. Tenis je poËela igrati s 8 godina i vrlo brzo je uoËena kao veliki talent. PoËela se natjecati na domaÊim i inozemnim turnirima, a od 1998. godine standardni je Ëlan juniorske dræavne reprezentacije. Trenutno je prva u Europi na rang-listi ”ETA” do 16 godina i prva u Hrvatskoj na rang-listi HTS-a do 16 godina. Od brojnih domaÊih i meunarodnih turnira πto ih je osvojila meni osobno je najdraæe osvajanje ovogodiπnjeg tur-
Gordana Vrtovπnik a usput neπto viπe saznati i o samoj tvrtki. ©to se tiËe proizvodnje senfa, ona Êe se normalno odvijati joπ do kraja ovog mjeseca. Naime, æeljeli su veÊ i ranije prekinuti proizvodnju, zbog redovnog godiπnjeg remonta strojeva, ali potraænja za ovim proizvodom bila je takva da Êe to uËiniti tek ovih dana. - Krajem kolovoza krenut Êemo ponovno s proizvodnjom senfa, a ono πto posebno raduje je to da je realizacija ovog proizvoda vrlo visoka! istakla je Gordana Vrtovπnik nira ”Avvenire” u Milanu kojeg su kao juniori od Hrvata jedino osvojili Goran IvaniπeviÊ i moja Nika. InaËe, kao juniorke taj turnir su svojedobno osvajale Martina Hingis i Jenifer Capriati. - Nika je veliki hrvatski potencijal, ali ona je veÊ dobrano uπla u profesionalni svjetski sport za kojega treba imati novaca, vremena i odricanja. Kako se obitelj OæegoviÊ bori s tim problemima... - Nika je proπla tenisku akademiju Nikole PiliÊa, gdje ju je taj meritorni teniski struËnjak ocijenio kao visok potencijal i kao πto je rekao - od 300 polaznika akademije - Nika je uπla meu tri koji mogu raditi ”punte”. Gotovo svi domaÊi i svjetski struËnjaci predviaju Niki sjajnu sportsku karijeru, ali najveÊi problem je osigurati i zatvoriti financijsku konstrukciju. Do sada smo mi koliko-toliko improvizirali, Nika je imala nekoliko sponzora, meu kojima je i Belupo, jer moja kÊi na svakom turniru propagira Neofen i Luboretu - lijekove kod sportskih povreda i redovito pije Bevital. No, za ozbiljniji nastavak karijere ne moæe se dalje improvizirati. Meni je san da Belupo kao marketinπki potez ima svog tenisaËa i u tom smislu postoje odreeni kontakti s Upravom Belupa. Naime, ipak je Nika formiran igraË za kojega ne treba puno ulaganja. Ja i Æeljko htjeli bismo uspostaviti sve preduvjete za nastavak uspjeπne sportske karijere naπoj Niki koja uz sve obaveze u tenisu s odliËnim dopisno zavrπava zagrebaËku OpÊu gimnaziju. - po obiËaju optimistiËki je izjavila na kraju razgovora Jasna PeriÊ-OæegoviÊ.
6
Broj 1570 Petak 27. srpnja 2001.
Osvrt
KoprivniËko ljeto na dosadni naËin Piπe: Mladen PavkoviÊ U mnogim gradovima tijekom ljeta prireuju se razne kulturno - zabavne priredbe. One su obiËno dobro posjeÊene, jer u ove vruÊe i sparne dane svi ne napuπtaju grad i ne odlaze na more. Oni koji ostaju æeljeli bi negdje izaÊi, opustiti se. No, nikada nam nije bilo dosadnije nego ovoga ljeta - rekao nam je jedan naπ sugraanin. Naime, Ëinjenica je da nekog organiziranijeg zabavnog æivota tijekom ovih mjeseci u Koprivnici nema. Sve se svodi na povremene manifestacije, od kojih je najveÊa i najistaknutija bila ”Podravski motivi”, koja je pokazala da su ljudi u ove vruÊe dane i te kako æeljni zabave. U Otvorenom puËkom uËiliπtu, koje je ranijih godina organiziralo ”KoprivniËko ljeto”, kaæu da su dosad priredili nekoliko uspjeπnih kazaliπnih priredbi, a i neke glazbene te da tijekom kolovoza neÊe ni jednu, osim πto Êe naπim sugraanima, kao i svakog ljeta, priuπtiti dobre filmove. Filmovi se prikazuju u kinu ”Velebit”, meutim posjetitelja je vrlo malo... Naæalost, u naπem gradu gotovo ni u jednom ugostiteljskom lokalu u veËernjim satima nema nekog programa. Sve se svodi na ponudu piÊa i hrane. NajposjeÊenije su ljetne terase od kojih se istiËe ona hotela ”Podravina”, gdje u miru moæete po popularnim cijenama popiti piÊe ili neπto dobro pojesti. Za one najmlae, zahvaljujuÊi prije svega, prof. Heleni HeËimoviÊ, prireuju se razni sadræaji, preteæno na djeËjim igraliπtima. No, iduÊe godine potrebno je mnogo ranije krenuti s pripremama, pa Êe i rezultati biti bolji, iako ni ovi poËetni nisu loπi! Za radnike Podravke takoer nije niπta
posebno organizirano... Sada smo ostali i bez odmaraliπta Pirovac. Prodan je Gradu i u njemu ovog ljeta borave izviaËi. Uvjeti su - nikakvi. Meutim, svi smo izgleda ”zaboravili” na joπ jedno naπe odmaraliπte, ono u »iovu. ©to je s njime? Zbog Ëega nije ovog ljeta u funkciji, odnosno zbog Ëega u njemu nisu mogli ljetovati ljudi koji nemaju moguÊnosti platiti previsoke cijene pojedinih
hotela? »udno je da smo ovo odmaraliπte zapostavili... U gradu se, inaËe, tu i tamo prirede i neke izloæbe. Odaziv posjetitelja uglavnom je slab. Sada za ljetnih vruÊina ljudi najviπe vole priredbe na otvorenom, osobito one ”laganijeg” i zabavnijeg sadræaja. Sva je sreÊa πto su nogometaπi Slaven Belupa igrali u jednom od europskih kupova, pa su se ljubitelji nogometa, kojih nema malo, uistinu dobro zabavljali svakog drugog tjedna. Stoga, prava je πteta πto nemamo viπe Slaven Belupa da nam ”razbija” ljetno mrtvilo u Koprivnici.
”Podravski motivi” polako odlaze u sjeÊanje, a u ostalom dijelu ljeta Koprivnica i KoprivniËani - zasluæuju malo viπe kulturno-zabavnih sadræaja
UBIUDR-a Podravka
Glazbeni natjeËaj ”Domagoj” Udruga branitelja, invalida i udovica Domovinskog rata djelatnika Podravke, u suradnji s Klubom veterana Domovinskog rata INA - Naftaplina iz Zagreba, u povodu desete obljetnice stvaranja hrvatske dræave, organizirala je glazbeni natjeËaj pod nazivom - ”Domagoj”. Naime, 14. prosinca u Zagrebu Êe uruËiti nagradu (plaketu) hrvatskom glazbeniku koji se po ocjeni prosudbenog suda najviπe isticao u ovih desetak godina svojim domoljubnim pjesmama, odnosno humanitarnim nastupima. Prijedloge za natjeËaj, uz obrazloæenje, mogu poslati svi zainteresirani, najkasnije do 1. prosinca ove godine na jednu od ovih adresa: Udruga branitelja Podravke, 48000 Koprivnica, A. StarËeviÊa 32, ili UHVDR INA-Naftaplin, Zagreb, ©ubiÊeva 29, s naznakom - za natjeËaj. Ml. P.
LijeËnik za vas Dobra komunikacija moæe biti isto tako vaæna za izljeËenje kao i lijekovi VeÊina ljudi koji promijene svog lijeËnika uËini to ne zbog lijeËnikove (ne)struËnosti nego zbog naËina kako se lijeËnik s njima ophodi. VeÊina takvih pacijenata kaæe da ih je smetala lijeËnikova neosjetljivost za njihove potrebe ili nedostatak njegovog poπtivanja bolesnikovog miπljenja. »esto puta loπa komunikacija izmeu lijeËnika i pacijenta, prije nego loπe lijeËenje, pruæa razlog za prituæbe. Ispitivanje tog odnosa ukazalo je na Ëetiri kritiËna momenta kad se govori o korisnosti meusobnog razgovora izmeu bolesnika i doktora. 1. Puna komunikacija izmeu pacijenta i lijeËnika je neophodna za postavljanje toËne dijagnoze Ne tako rijetko dogaa se da lijeËnik ne moæe otkriti razlog niza pacijentovih tegoba, jednsotavno zato jer nije bio dovoljno uporan kako bi doznao koje lijekove bolesnik veÊ troπi, a pacijent opet nije spomenuo lijek koji uzima, jer je smatrao da taj lijek ne moæe biti razlogom tih njegovih tegoba. A baπ se to dogodilo u ovom sluËaju: LijeËnika su zaveli simptomi na koje se æalila bolesnica i veÊ je pomiπljao postaviti dijagnozu jedne teπke bolesti (Parkinsonova bolest). Meutim, kad je suprug bolesnice sasvim sluËajno spomenuo lijeËiku da mu æena troπi jedan anksiolitik (lijek za ublaæavanje straha i napetosti), i to 3 do 4 tablete dnevno veÊ sedam ili osam godina, lijeËniku je bilo jasno da je taj lijek uzrok njezinih tegoba. Poznato je da lijekovi te vrste, ako se uzimaju u velikim dozama, duæi period, mogu izazvati simptome sliËne
Antun Bartolec (94) - najstariji je Podravkin umirovljenik Piπe: Slavko PetriÊ Snimke: Nikola Wolf Kada smo nedavno za naπe novine razgovarali sa 87-godiπnjim Mijom Horvatom smatrali smo da je on najstariji Podravkin umirovljenik, no ubrzo nam se telefonom i pismima javilo nekoliko Podravkaπa koji su nas obavijestili da ima i stariji. To je 94 - godiπnji Antun Bartolec, koji stanuje na Varaædinskoj cesti 75. UopÊe ne djeluje kao Ëovjek koji je veÊ prevalio tako lijepi broj godina. Joπ vitalni Antun, u druπtvu svojih roaka, priËa nam o svojem æivotnom putu. - Roen sam u Malom Bukovcu 1907. godine. S mamom sam, silom prilika, otiπao u Vukovar i tamo sam do 1928. godine radio u mlinu. Napustili smo Vukovar i doπli u Koprivnicu gdje sam se zaposlio u Industriji ulja, a 1947. godine u Elektromlinu koji je kasnije uπao u sastav Podravke. Tu sam radio sve do 1966. godine kada sam otiπao u mirovinu. Kada sam doπao u mlin, nisam mijenjao radna mjesta, a u mirovinu sam otiπao bez posebnih nagrada i otpremnina kako danas neki dobivaju - priËa nam najstariji Podravkin umirovljenik. Od onih je Podravkaπa koji cijene svoje poduzeÊe. Kontakt s njim ostvaruje putem Podravkinih novina, koje uredno dobiva, a redovito se odaziva na umirovljeniËka druæenja u ”Podravkinom rekreacijskom centru”. - Podravka je izuzetno napredno poduzeÊe. U jednom trenutku Podravka je imala samo 300 radnika, a danas je to pravi gigant. Vrlo cijenim naπe poduzeÊe koje se uspjelo odræati u tako jakoj konkurenciji prehrambenih firmi. Uostalom, Podravka dræi i grad Koprivnicu
Antun Bartolec, Podravkin umirovljenik sa 94 godine - govori naπ sugovornik, u maniri pravog Podravkaπa. Antuna æivot baπ nije mazio. Supruge iz dvaju brakova nisu viπe meu æivima tako da se gospodin Bartolec osjeÊa pomalo usamljenim, a to je, kako sam kaæe najteæe. - To su velike godine. Do proπle godine sve sam u kuÊi i oko nje odræavao svojom snagom, ali sada viπe ne ide. Donedavno sam mogao raditi u vrtu i sam si spremati hranu, a danas mi mora u pomoÊ priskakati sinovac... Morao bih veÊ jako dobro potruditi da bih sreo nekog poznanika iz mlina. Nemam viπe s kim se druæiti. Svi su pajdaπi veÊ otiπli... - sjetno Êe Antun. Mirovina od 2180 kuna dostatna mu je za svakodnevne potrebe koje nisu velike. Vinicu kao mjesto stanovanja odabrao je zbog toga πto je blizu gradu i na lijepom poloæaju. Najstariji Podravkin umirovljenik na kraju nam otkriva da za cvijeÊe joπ nije izgubio ni volju ni snagu. Pa, Antune, neka vam je sretno do stote!
Prodaja raËunala na kredit
Doktori i pacijenti moraju razgovarati Piπe: dr. Ivo Belan
Saznali smo
simptomima Parkinsonove bolesti. Jednom kada se to otkrilo, lijeËnik je odredio postupni prekid uzimanja tog lijeka i nakon dva mjeseca tegobe bolesnice su nestale. 2. LijeËnici trebaju svojim pacijentima dati na znanje da se bolesno tijelo ponekad moæe, u znatnoj mjeri, izlijeËiti samo po sebi Jednom direktoru, zbog srËanih smetnji, lijeËnik je kazao da Êe morati obaviti angiogram (snimak krvnih æila) i moæda bypass operaciju. Meutim, direktor je zatraæio dodatno miπljenje od drugog lijeËnika koji mu je kazao da se njegovo srce, premda s ozbiljnim koronarnim oboljenjem, suprotno opÊem dojmu, ipak moæe ponovno osposobiti i oporaviti. ReËeno mu je da Êe morati potpuno promijeniti stil svog æivota, da Êe morati dnevno tjelesno vjeæbati i poËeti se zdravo hraniti. I zaista, direktor je poËao primjenjivati novi æivotni reæim. Pridræavao se hrane s malo zasiÊenih masnoÊa i kolesterola, æustro je hodao 8 do 9 kilometara dnevno i nauËio je kako se relaksirati. Nakon πest mjeseci lijeËnik je kod svog pacijenta obavio ergometriju (testiranje izdræljivosti na pokretnom sagu), koja je pokazala znatno poboljπanje. Takoer, svi ostali simptomi su se smanjili i do daljnjega nestala je potreba za bypass operacijom na srcu. Direktor danas izgleda kao potpuno novi Ëovjek - fiziËki, emotivno, duπevno. 3. Strah i panika mogu svaku bolest uËiniti joπ gorom Kada lijeËnik razgovara s bolesnikom
o dijagnozi, onda nepaæljivo i netaktiËno upotrebljene pogreπne rijeËi od strane lijeËnika mogu imati strahovito negativan uËinak na pacijenta. Pacijent koji napuπta ambulantu s osjeÊajem slomljenosti i beznaa, Ëesto doæivljava pogorπanje svog stanja. Ljudi su skloni kretati se stazom svojih oËekivanja. Da li to znaËi da lijeËnici moraju zatajiti, preπutjeti neku teπku opasnu dijagnozu ili promijeniti svoj nalaz? Razumije se da ne smiju to uËiniti. Meutim, lijeËnikova vjeπtina komunikacije nije niπta manje vaæna nego druge njegove vjeπtine. Ako lijeËnik moæe povezati ozbiljnu teπku bolest s osjeÊajem izazova, umjesto s loπom prognozom, onda se pacijentove vlastite obrambene snage mogu mobilizirati kao dio ukupne strategije lijeËenja. 4. Umirenje i podrπka su od vitalne vaænosti Biti bolestan je iskustvo koje Ëovjeka straπi. Ljudi krenu da potraæe ne samo medicinsku pomoÊ, nego da potraæe i nadu. LijeËnikova predvianja nisu nepogreπiva. PovlaËenje bolesti ili oporavak zna se dogoditi kad svi simptomi ukazuju suprotono. Pametan lijeËnik zna da nesigurnost i zabrinutost pacijenta mogu jako pojaËati bolove i usporiti izljeËenje. On isto tako zna da umirenje i pruæanje podrπke bolesniku moæe ubrzati oporavak. Postoje brojni sluËajevi gdje su loπe, sumorne prognoze bile sjajno opovrgnute, pobijene od strane bolesnika. Takav razvoj situacije bio je manje rezultat biologije, a viπe ljudskog duha, koji moæe biti bolji iscjelitelj od svih drugih.
Prodajna akcija nastavlja se poËetkom rujna Na inicijativu Sindikalne podruænice PPDIV-a Podravka, Odjel za standard radnika organizirao je prodaju osobnih raËunala i raËunalne opreme. RaËunala su marke d t k, a isporuËitelj firma Senso d.o.o. iz Zagreba kao, koja je glavni isporuËitelj raËunala za Podravku. U pripremi akcije sudjelovali su Nabava i Informatika Podravke. Radnici Podravke kojima to dopuπta neoptereÊeni dio plaÊe mogli su podnijeti zahtjev za kredit Podravske banke koja na 24 rate kreditira kupnju raËunala. U kratko vrijeme radnici su pokazali veliki interes za kupnju raËunala te je podnijeto 100 zahtjeva. U tijeku je izdavanje kredita te isporuka naruËenog o Ëemu se naruËitelji obavjeπtavaju telefonskim putem. S obzirom na to da je akcija dobro prihvaÊena te da su cijene raËunala kao i kredit Podravske banke bili povoljni, s akcijom Êe se nastaviti poËetkom rujna o Ëemu Êemo pravovremeno obavijestiti sve zainteresirane. I. ©.
Druπtvena prehrana
Jelovnik 30. 7. ponedjeljak: - Varivo kelj, kobasica, voÊe 31. 7. utorak:
- PeËena piletina, mlinci, salata
1. 8. srijeda:
- Varivo πpinat, hrenovka, krumpir pire
2. 8. Ëetvrtak:
- Svinjetina u graπku, pirjana riæa, salata
3. 8. petak:
- Maarski gulaπ, voÊe
NOVINE DIONI»KOG DRU©TVA PODRAVKA OsnivaË i izdavaË: PODRAVKA, prehrambena industrija, d.d. Koprivnica Direktorica Sluæbe za interno komuniciranje: Jadranka Lakuπ Glavni i odgovorni urednik: Branko Peroπ Redakcija lista: Boris Fabijanec, Mladen PavkoviÊ, Branko Peroπ, Slavko PetriÊ i Hrvoje ©labek Fotograf: Nikola Wolf GrafiËki dizajn: Jana i Ivana Æiljak, FotoSoft
GrafiËko ureenje: Vanesa GrgiÊ Tisak: KoprivniËka Tiskarnica d.o.o. Koprivnica Naklada: 8300 primjeraka List izlazi svakog petka i primaju ga svi radnici besplatno. Adresa uredniπtva: Ulica Ante StarËeviÊa 32, 48000 Koprivnica Telefoni - direktni: 651-505 (urednik) i 651-503 (novinari) Faks: 621-061 e-mail: novine@podravka.hr
Broj 1570
Sport
Petak
27. srpnja 2001.
7
Razgovor s tajnicom ©RK Podravka Majom StarËeviÊ
Za dobre ribolovne rezultate Aston Villa bila je prejaka za ”farmaceute” uz kvalitetnu pripremu ASTON VILLA - SLAVEN BELUPO 2:0 treba i puno sreÊe
Slaven Belupo oprostio se od Intertoto kupa porazom u Birminghamu
Tekst i snimka: Boris Fabijanec
Piπe: Goran »iËin Maπansker Snimka: Nikola Wolf BIRMINGHAM - Stadion Villa Park. Gledatelja 27.580. Sudac: Borovilos (GrËka). Strijelac: 1-0 Hendrie (19), 2-0 Hendrie (41). Aston Villa: Schmeichel (od 46. Enckleman) - Delaney, Alpay, Barry, Wright - Stone, Boateng, Hendrie, Kachloul (od 74. Hadji) - Merson, Dublin (od 55. Angel). Slaven Belupo: Solomun - S. Boπnjak - Crnac (od 46. Gerπak), KaciÊ P. Boπnjak (od 62. KovaËiÊ), FerenËina, Muæek, RadiËek, AmiæiÊ - JurËec (od 74. KovaËeviÊ), Dodik. Slaven Belupo je u Englesku otputovao s prednoπÊu od 2:1 iz prvog susreta, no to nije bilo dovoljno za prolaz u polufinale Intertoto kupa. Aston Villa, jedan od pet najveÊih engleskih klubova, bila je prejaka u uzvratu na svom stadionu te je s pobjedom od 2:0 (ukupno 3:2) osigurala nastavak natjecanja u Europi. KoprivniËki nogometaπi oprostili su se na Ëastan i dostojanstven naËin, nitko ne moæe reÊi da su ih Englezi ”pregazili”. VeÊ po dolasku u Birmingham Ëlanovi koprivniËke ekspedicije bili su impresionirani okruæenjem. Mnogi od njih nisu ni bili u tako velikome gradu (izmeu tri i Ëetiri milijuna stanovnika), koji pruæa realnu sliku æivota na razvijenom europskom zapadu. Hotel Thistle (Ëetiri zvjezdice) u centru grada udovoljavao je svim potrebama, jedino se (pre)dugo moralo Ëekati na smjeπtaj u sobe. Ni hrana nije bila loπa - Ëuli smo tek zgodnu primjedbu kako bi i Engleze trebalo upoznati s Vegetom. Prvi trening ”farmaceuti” su u Ëetvrtak obavili u kampu Aston Ville, koji ima desetak igraliπta i luksuzne popratne sadræaje. Posebno impresionirani Ëlanovi hrvatske delegacije bili su pri obilasku stadiona Villa Park u
Slavenaπi su slavili u Koprivnici, ali sada mogu i æaliti za promaπajima na prvoj utakmici - kad je engleska mreæa mogla biti dobro napunjena
petak. Prekrasno zdanje koje se rijeËima teπko moæe opisati, osim sjajnog travnjaka i veliËanstvenih tribina u svojoj utrobi krije i niz super ureenih prostorija - od dvadesetak restorana, preko posebnih prostora za sponzore, novinare, direktore i vaæne goste do luksuzno opremljenih svlaËionica, soba za masaæu... - Sve to izgraeno je od televizijskih prihoda - Ëuli smo od sluæbenika na stadionu. LogiËno: dobre igre privlaËe gledatelje na stadione, isto tako poveÊava se interes sponzora pa i televizije. Zbog velikog interesa navijaËa, koji su æeljeli vidjeti Villina pojaËanja Schmeichela, Kachloula i Hadjija - ali i ekipu Slaven Belupa koja je pobijedila u prvoj utakmici u Koprivnici, poËetak susreta kasnio je 15 minuta. Posjet je premaπio oËekivanja, a blizu 28.000 ljudi burno je proslavilo vodeÊi pogodak Hendriea u 19. minuti. Kad je isti igraË ponovno, uz nehotiËnu pomoÊ FerenËine, smjestio loptu u mreæu, domaÊin je bio blizu polufinala Intertota. Osjetio je to menadæer Gregory, koji se u nastavku s tribine spustio na klupu i svojoj momËadi naredio - povlaËenje i kontranapade.
Na æalost hrvatske momËadi, Dodik najbolju priliku nije uspio pretvoriti u pogodak, a raspoloæenog KovaËiÊa suigraËi nisu najbolje razumjeli u napadaËkim akcijama. U nastavku je u nekoliko navrata i Solomun uz pomoÊ obrane otklanjao velike opasnosti pred svojim golom, pa je 2:0 bio realan odnos snaga. KoprivniËka momËad jedino moæe æaliti za promaπajima na prvoj utakmici, kad je engleska mreæa mogla biti dobro napunjena. S veÊim minusom i Aston Villi bi u uzvratu bilo puno teæe. Na kraju europskog natjecanja Slaven Belupo moæe biti iznimno zadovoljan. U πest utakmica postigli su pet pobjeda i samo jedan poraz, uz gol-razliku 13:3. Uz ”lak zalogaj”, ciparski Anorthosis, igrali su i s atraktivnim protivnicima - Bastijom i Aston Villom, kakve bi teπko dobili i u Kupu UEFA. Trener Draæen Besek imao je priliku isprobati najjaËu postavu u utakmicama s jakim europskim momËadima, koje su posluæile kao odliËna priprema za domaÊe prvenstvo πto kreÊe veÊ ovog vikenda. U prvom kolu Slaven Belupo u nedjelju u 20 sati igra s Rijekom na Kantridi.
Kuglanje - juniorska reprezentativka Melita ValentiÊ opet igra za Belmu
”Borit Êemo se za vrh” U proπlom prvenstvu mlade kuglaËice Belme ostvarile su plasman u sredini ljestvice. Od 14 ekipa prvenstveni maraton zavrπile su na sedmom mjestu, osvojile su 50 posto bodova, u 26 utakmica 26 bodova. Plasman je realnost najmlaeg sastava lige, jer sa prosjeËnih 20,7 godina ne mogu se pohvaliti da su iskusne. NajveÊi problem ekipe bio je mali broj igraËica, tako da je trener Mladen VajdiÊ u viπe navrata imao samo πest igraËica, priËuve nije ni bilo. Nakon zavrπetka srednje πkole dio mladih kuglaËica odlazi u Zagreb na dalje πkolovanje, a veÊina od njih prestaje s kuglanjem. Ali ima i onih upornih i zaljubljenih u ovaj lijepi sport, kojima uspijeva ”voænja” na dva kolosjeka - kuglanje i fakultet. Jedna od njih je i Melita ValentiÊ, studentica 3. godine Ekonomskog fakulteta, koju je prvim koracima na stazi uËila njezina baka Zlata BlaæekoviÊ, bivπa trenerica Belme i sada trenerica u πkoli kuglanja. U pet godina kuglanja Melita je stekla reprezentativni status. - Prije tri godine debitirala sam u kadetskoj reprezentaciji na Svjetskom prvenstvu u »eπkoj. Nismo postigle
znaËajan uspjeh, bile smo previπe neiskusne. SlijedeÊe godine prvi put zaigrala sam u juniorskoj reprezentaciji, takoer u »eπkoj, gdje smo zaostale samo korak do medalje, bile smo Ëetvrte. U pojedinaËnoj konkurenciji osvojila sam sedmo mjesto i najbolji plasman u naπoj vrsti. Sve ove ekipne propuste ”naplatile” smo ove godine na Svjetskom juniorskom prvenstvu, gdje smo osvojile sjajno drugo mjesto. Svjetsko srebro ima sjaj zlata, jer korak iza nas ostavile smo sjajne Nijemice, velikog favorita prvenstva. Naπem veselju nije bilo kraja, a tek doËek u Koprivnici! Pravo i ugodno iznenaenje - joπ je svjeæe Melitino sjeÊanje. Nakon odlaska u Zagreb Melita je bila registrirana za prvoligaπku ekipu Zagreba, koja je ove godine osvojila drugo mjesto i ostvarila pravo igranja u Europa pokalu. Stigla su reprezentativna pojaËanja, koja su umanjila Melitine izglede da se u novom prvenstvu vidi u prvoj πestorki. - Dogovorom klubova, Zagreba i Belme, u prijelaznom roku dvojno sam registrirana, pa smatram da je to za mene najbolje rjeπenje. Trenirat Êu malo u Zagrebu, malo u Koprivnici, a
svakog vikenda odigrati prvenstvenu utakmicu za Belmu. Tako barem neÊu izgubiti kontinuitet igranja, jer samo trening bez pravih prvenstvenih nastupa nije dosta za napredak i stjecanje iskustva - kaæe Melita. Ovakvim razvojem dogaaja u prijelaznom roku Belma Êe u novom prvenstvu imati mladu, godinu dana iskusniju ekipu. Bit Êe vrlo respektabilan sastav u kojem Êe igrati Ëak tri ili Ëetiri reprezentativke sa Svjetskog prvenstva (ValentiÊ, Horvat, Milas i KuπeniÊ) na kojem je osvojeno srebrno odliËje. - Drago mi je πto Êu opet zaigrati za Belmu sa curama koje jako dobro poznajem. Nadam se da Êemo u novom prvenstvu otiÊi koji korak bliæe vrhu ljestvice. Iako smo joπ vrlo mlade, imamo dovoljno iskustva, ne samo s domaÊih staza gdje nijednom suparniku ne priznamo da je bolji, dok to ne dokaæe na stazi. Za mene je najvaæniji kontinuitet prvenstvenih utakmica, napredak u igri, jer za dvije godine joπ Êu imati pravo igranja na Svjetskom juniorskom prvenstvu - rekla je Melita ValentiÊ, nova (stara) Belmica. Æ. ©emper
Prije 39 godina grupa entuzijasta predvoena JakupiÊem i braÊom BariËeviÊ osnovala je Sportski ribolovni klub Podravka koji danas ima oko 140 Ëlanova. U klubu djeluju Ëetiri kategorije natjecatelja - seniori, seniorke, kadeti i juniori. Seniorke su veÊ nekoliko godina standardne u Prvoj ligi, seniori su u Drugoj ligi, dok se kadeti i juniori natjeËu na æupanijskim i zonskim natjecanjima. Moæda bi kadeti i juniori mogli i viπe, ali kao πto istiËe tajnica kluba Maja StarËeviÊ kroniËna boljka svih sportskih klubova su - financije. - Ribolovni sport se smatra jednim manjim sportom, ali on je izuzetno skup i zahtijeva velika ulaganja za pribor, primamu i mamce itd. Svih ovih godina mi smo imali veliku podrπku u Podravki. Ti novci od naπe tvrtke naravno nisu dovoljni za sve aktivnosti kluba, ali raznim improvizacijama za sada uspjeπno, kako se kaæe, zatvaramo financijsku konstrukciju. U svakom sluËaju, veliko hvala Podravki. - Klub ima respektabilnu tradiciju. Koji su najveÊi uspjesi kluba? - NajveÊi uspjeh kluba je pobjeda seniorki na Kupu Hrvatske 1998. godine, a 1999. i ove godine osvojile smo drugo mjesto. ©to se tiËe pojedinaËnih uspjeha, najbolja je naπa reprezentativka Biserka TreπÊin koja je na svom prvom nastupu na Svjetskom prvenstvu 1997. godine osvojila pojedinaËno 17. mjesto. Na Svjetskom prvenstvu 1999. godine u Rumunjskoj osvaja deseto mjesto, a proπle godine u Italiji na sveukupnim ribolovnim Svjetskim igrama od 80-ak natjecateljki Biba je osvojila 18. mjesto. Sada u Prvoj ligi pojedinaËno zauzima Ëetvrto mjesto i ja se nadam da Êe uÊi u majstoricu i reprezentaciju za Svjetsko prvenstvo koje se iduÊe godine odræava u Sloveniji. - Kako zapravo izgleda organizacija jednog ribolovnog natjecanja? - Za jedno natjecanje potrebno je za svakog sudionika, a u æenskoj ekipi je troje, a u muπkoj Ëetvoro natjecatelja, osigurati primamu i mamce te normalno pribor koji je stalan, ali se mora mijenjati, ovisno o vodi na kojoj se lovi. Naime, svaka je voda specifiËna. Troπkovi jedne ekipe na natjecanju kreÊu se od dvije i pol do tri tisuÊe kuna. A kada govorimo o troπkovima, treba istaknuti kako jedna πteka - to je vrhunski specijalni ribolovni πtap dug 13,5 metara - koπta oko 4.000 njemaËkih maraka. Drugi, kvalitetni πtapovi takoer su skupi. Od najmanjeg, veliËine 2 metra, koji koπta 200 njemaËkih
Maja StarËeviÊ maraka, pa sve do veliËine 10 metara koji koπtaju oko 3.000 njemaËkih maraka. Naime, to su karbonski πtapovi vrlo elastiËni i lagani te ujedno jaki. - Do prije nekoliko godina klub je bio samo za radnike Podravke. Je li to i danas? - Ne, u klub se mogu uËlaniti svi oni koji vole ribolov. Na æalost, osim πto ribolovna dozvola koπta 300 kuna, s Podravkinom dozvolom moæe se loviti samo na vodama u okolici Koprivnice. Pokuπalo se na razini æupanije postiÊi dogovor s ostalim ribolovnim klubovima, a bili smo i u pregovorima s ribolovcima iz Meimurske æupanije, ali svim klubovima je u interesu prodati πto viπe dnevnih dozvola, jer to je zarada koja ostaje svakom klubu za poribljavanje i ostale njihove aktivnosti. Naime, moram reÊi da unatoË tome πto je ribolovna dozvola relativno skupa, vrlo malo novaca ostaje klubu s obzirom na to da se najviπe novca utroπi na poribljavanje i za aktivnosti Ribolovnog saveza Hrvatske. - Kakvi su daljnji planovi kluba? - Prije svega, veÊ sada uveliko radimo na organizaciji tradicionalnog Kupa Podravke koji Êe se odræati krajem kolovoza na ©oderici. Naime, viπe od 30 godina organiziramo taj kup na koji dolaze gotovo svi hrvatski ribolovni klubovi. Naravno, æelja nam je postiÊi πto bolje rezultate, toËnije da seniorke budu prve na Kupu Hrvatske, a da naπi deËki uu u Prvu ligu. Osnovni preduvjet boljih rezultata je imati veliku ribolovnu sreÊu, jer na natjecanju, ako imate dobro mjesto, iskustvo, pothranu, mamce i dobar pribor - zadovoljili ste tek polovicu preduvjeta za dobar rezultat. Druga polovica je - ribolovna sreÊa - rekla je na kraju razgovora tajnica Sportskog ribolovnog kluba Podravka Maja StarËeviÊ.
Ribolov
Dobri nastupi seniorki i seniora ©RK Podravka Na jezerima kod Banove Jaruge odræano je peto i πesto kolo Prve lige za seniorke u kojima Podravkaπice - Biserka TreπÊin, Maja StarËeviÊ i Nikolina Pregiban biljeæe standardno dobre rezultate. Naime, u petom kolu Biserka i Maja osvajaju drugo, a Nikolina peto mjesto. U πestom kolu Biserka je bila prva, Maja treÊa, a Nikolina opet peta. Nakon πestog kola seniorke Podravke Ëvrsto dræe Ëetvrto mjesto na tablici Prve lige.
Takoer, i seniori Podravke nastupili su u petom kolu Druge lige u Kapeli kraj Kriæevaca, gdje su osvojili ukupno sedmo mjesto. Nakon petog kola Podravkaπi su peti na tablici. Proπlog vikenda seniori Podravke nastupili su u πestom kolu Druge lige koje je organizirano u Kutini. Nakon trosatnog odmjeravanja ribolovnih snaga Podravkaπi su ukupno osvojili deveto mjesto s kojim i dalje Ëvrsto dræe peto mjesto na tablici Druge lige. B. F.
8
Broj 1570 Petak 27. srpnja 2001.
Kompoti - novi proizvodi iz Podravke U Tvornici ”VoÊe” zavrπene su pripreme za izlazak na hrvatsko træiπte novih proizvoda - kompota. Træiπtu Êe ovih dana biti ponueno 5 vrsta: kompot breskva (820 g), kompot breskva - light (820 g), kompot breskva - light (425 g), kompot marelica - light (820 g) i kompot voÊni koktel - light (800 g).
Kompoti od breskve i marelice dobiveni su od kalibriranih, oguljenih i prepolovljenih zrelih plodova bresaka ili marelica, a voÊni koktel se sastoji od mjeπavine komadiÊa bresaka i kruπaka, komadiÊa ananasa, treπanja i groæa bez koπtica. VeÊi dio asortimana Ëine niskokaloriËni tj. light kompoti koji sadræe
NAGRADNA IGRA “VRU∆I POLJUBAC VA©EM GRILU”
Super nagrada
30 % manje kalorija u odnosu na klasiËne kompote. Svi su bez konzervansa! Aroma, boja i prirodno slastan okus voÊa Ëini ove proizvode idealnim za pripremu slastica i voÊnih salata. Branko IvËek, product manager
U Ëetiri tjedna Ëitatelji lista Podravka bili su nagraivani u nagradnoj igri “VruÊi poljubac vaπem grilu” predstavljuÊi proizvode Ajvar i Senf koji su izvrsna nadopuna vaπem ljetnom roπtilju.
Nagrade 3. kola: 1. PRIBOR ZA RO©TILJ, Zdenka PavliÊ, Sektor raËunovodstva 2. PREGA»A AJVAR I SENF, Æeljka Gudlin, Zaπtita i nadzor 3. PAKET S PROIZVODIMA Mirjana GaliÊ, KoprivniËka tiskarnica Nagrade je izvukla komisija u sastavu: Dunja MiloπiÊ OdobaπiÊ, Marija DiniÊ i Vanesa GrgiÊ, a dobitnici ih mogu podiÊi u Marketingu SPJ VoÊe i povrÊe 1. kat poslovne sedmerokatnice.
Kompoti iz Podravke sigurno Êe obradovati ljubitelje ovako pripremljenog voÊa
Super nagrada: Marica BagariÊ, Studenac, Lipik
U organizaciji Studenca i u njihovom tvorniËkom krugu u Lipiku odræan spektakularni koncert ”Crvene jabuke”
RO©TILJ
Trosatni koncert za vrhunsku zabavu i nabavu lipicanera Nekoliko tisuÊa mahom mlaih posjetitelja iz Lipika, Pakraca, Novske, Kutine i okolnih mjesta toga kraja okupilo se pred naπom lipiËkom tvornicom Studenac kako bi uæivali u trosatnom koncertu ”Crvene jabuke”. Æera i druπtvo iz benda zaista su dali sve od sebe, a publika je uæivala i pjevala sa svojim ljubimcima brojne hitove. Zadovoljna lica nakon koncerta dokazala su kako je organizirana jedna izuzetna glazbena veËer u Lipiku, gdje su glazbeni spektakli takve vrste zaista rijetkost. InaËe, na prijedlog organizatora Studenca - prihod s koncerta namijenjen je nabavci konja - lipicanera, a to znaËi kako se Studenac æeli meu prvima ukljuËiti u akciju vraÊanja jedne od najveÊe turistiËke atrakcije Lipika lipicanera, Ëiju su ergelu 1991. godine uniπtili srpski agresori. B. F.
Æera i druπtvo ”zapalili su” mnogobrojnu publiku na koncertu u Lipiku
Recept tjedna:
Punjeni krumpir u koπuljici Potrebne namirnice: izdubite ih toliko da stane 1 æliËica nadjeva. Pancetu nareæite na sitne kockice i lagano prepræite. ©ampinjone usitnite, pomijeπajte sa sirom i pancetom, zaËinite Vegetom, sjeckanim perπinovim listom i paprom. Pripremljenim nadjevom punite poloviNaËin pripreme: ce krumpira, stavite na sredinu listiÊa Krumpire ogulite, prereæite na pola, alu-folije, vrhove folije spojite i stisni-
4 podjednako velikih krumpira, 15 dag pasteriziranih πampinjona ”Podravka”, 5 dag svjeæeg kravljeg sira, 3 dag pancete ”Danica”, 1/2 æliËice Vegete, perπinov list, papar, 8 listiÊa alu-folije
te. Tako pripremljene krumpire pecite u peÊnici oko 40 minuta na 200° C. PeËene krumpire posluæite u foliji uz razna peËenja. Kao prilog sluæite sezonsku salatu.. Pripremila: Viπnja Perkov, voditelj kuhinje u Odjelu za edukacije i prezentacije Strateπkog marketinga - Kulinarstvo
Crta: Ivan Haramija - Hans