Podravkine novine broj 1572

ISSN 1330 - 5204

www.podravka.com Godina XL Broj 1572 Petak

10. kolovoza 2001.

List dioniËkog druπtva “Podravka” Koprivnica

Æupan Josip FriπËiÊ posjetio Podravku

Prekovremeni rad i u Mlinovima 3. str.

Naπa anketa: godiπnji odmor Podravkaπa 4. str.

3. str.

Uvodnik

Dobre vijesti iz SPJ Vegeta i Podravka jela

Novine i u kolovozu Rekordna proizvodnja u Piπe: Jadranka Lakuπ

ljetnim mjesecima

Suprotno dosadaπnjoj praksi neizlaæenja lista Podravka tijekom kolovoza, ovog ljeta novine Êete redovito moÊi Ëitati svakog tjedna. Mnogi tu novost dobro prihvaÊaju, a posebice radnici koji unatoË sezoni godiπnjih odmora rade punim tempom, ponegdje Ëak u Ëetiri smjene.

O njima i njihovim postignuÊima piπemo u ovom broju kojeg bismo mogli nazvati i rekordnim jer biljeæi rekordnu proizvodnju na Juhama, Vegeti u Studencu, Mlinovima, te uspjehe u Prodaji Hrvatska (1. 2. 3. i 8. stranica) . Podaci su to koje vrijedi zabiljeæiti ne samo zbog nas Podravkaπa, nego i zbog naπih bivπih zaposlenika koji novine (omiljeno πtivo) primaju na kuÊne adrese i koje, kako to uvijek istiËu raduje svaki uspjeh firme koju su stvarali.

Dobre vijesti stiÊi Êe naravno i do naπih poslovnih partnera, dræavnih i lokalnih institucija, redakcija niza javnih glasila u Hrvatskoj koji redovito primaju naπe novine, a s obzirom da smo i na Internetu i do svih onih koje interesira Podravka i njeno poslovanje.

Dakle unatoË uobiËajenoj kolovoπkoj sezoni “kiselih krastavaca” opÊeprihvaÊeni novinarski termin za ljetni nedostatak tema novinari ovih dana imaju o Ëemu pisati πto zapravo svjedoËi o pozitivnim trendovima u Podravki.

Biljeæimo i razmiπljanja zaposlenika o godiπnjim odmorima (4. stranica) koji su zbog pojaËanog rada za Piπe: Jadranka Lakuπ dravka jela, te u pogonu poluproizvoda mnoge kraÊi nego πto su planirali uz Snimio: Nikola Wolf na Danici, kako stalno zaposlenima konstataciju jednog radnika da je bolje viπe raditi nego prisilno odmavogodiπnji srpanj bit Êe u tvorni- tako i sezoncima, treba doista odati rati kao πto je to naæalost sluËaj u ci juha i Podravka jela zabiljeæen priznanje za rekordnu proizvodnju u nekim hrvatskim tvrtkama. po rekordnoj proizvodnji od 836 tona. izrazito teπkim uvjetima, posebice pri Drago nam je da imamo i prostora S obzirom na mala pakovanja i brojne visokim temperaturama. Porasle su proza susrete s vrijednim Podravkaπima vrste proizvoda, te na Ëinjenicu da se izvedene koliËine svih proizvoda od koji svojim radom i marom doprino- proizvodnja odvija na starim strojevi- juha u vreÊicama, juha u kockama do se dobrim poslovnim rezultatima i ma - neki biljeæe viπe desetljeÊa,a Talianetta i Fantova, kako onih za doimidæu tvrtke (5. i 6. stranica). Ugla- najmlaem je veÊ deset godina - rijeË maÊe træiπte tako i za izvoz. Posebno se vnom ne æalimo πto nismo na kole- je o doista vrijednom uspjehu. On je mnogo radi za Afriku, zatim za Sloveniktivnom godiπnjem, a πto vi mislite postignut ponajviπe zbog pojaËanog ju, BiH i »eπku, odnosno za træiπta na ili πto æelite Ëitati u svojim novinama zalaganja radnika koji rade u Ëetiri kojima su u toku ili se pripremaju javite nam na naπu E-mail adresu ili smjene i organizacijskih promjena u marketinπke akcije. S obzirom na rastuÊi trend izvoza, kao i Ëinjenicu da preko pak ostavite poruke u naπim sandu- pripremi.

-Radnicima u proizvodnji juha i Po- granice ne πaljemo proizvode starije od ËiÊima.

O

UnatoË vruÊinama æestoki tempo u proizvodnji juha tri mjeseca, nismo mogli ranije stvarati zalihe nego moramo pojaËano raditi u ljetnim mjesecima. Rad u Ëetiri smjene u tvornici juha, odnosno u tri smjene u pogonu na Danici nastavlja se i tijekom kolovoza, pa vjerujem da Êemo zadovoljiti svu pojaËanu potraænju - istiËe direktor Proizvodnje Podravka jela Æelimir Boæidar Rogin.

Osim stalno zaposlenih u prozvodnji, te 78 sezonaca (gotovo polovina od njih su mladi ljudi kojima je to prvo zaposlenje) ambiciozni plan proizvodnje nadmaπju se i uz pomoÊ sedmoro radnika koji su doπli iz Odræavanja, te reæijskog osoblja koje je takoer privremeno

rasporeeno na proizvodne poslove.

PojaËana proizvodnja zabiljeæena je u srpnju i u novoj tvornici Vegete iz koje je otpremljena najveÊa koliËina popularnog dodatka jelima od njena otvaranja. ZnaËajne koliËine Vegete otpremljene su za Australiju, a veliki rast ostvaren je i u proizvodnji za gastro kupce.

OËito u strateπkim poslovnim jedinicama Vegeta i Podravka jela ovih dana ima razloga za zadovoljstvo koje i ne krije izvrπni direktor Dragan Habdija stalno obilazeÊi zaposlenike i menadæere zasluæne za dobre rezultate.

2

Broj 1572 Petak 10. kolovoza 2001.

Razgovor s pomoÊnikom direktora Podravka ProdajaRegija Slavonija Darkom Matekom

Dobri rezultati Poslovnice Lipik Tekst i snimke: Boris Fabijanec Unutar Prodaje Regije Slavonija djeluje Podravkina Poslovnica Lipik preko koje se pokriva træiπte Gareπnice, Novske, Grubiπnog Polja, Daruvara, Pakraca, Lipika i Gradiπke. Takoer, djelomiËno se obrauje Slavonska Poæega i Slavonski Brod, toËnije, u prodajnoj terminologiji reËeno - mali kupci. U Podravkinoj lipiËkoj Poslovnici radi 22 zaposlenika, s time da kompletna distribucija iz lipiËke Tvornice Studenac ide preko Podravkine Poslovnice u Lipiku. Dakle, posla ima viπe nego dovoljno, posebice u ovim ljetnim mjesecima. Zbog toga, i prvo pitanje Darku Mateku bilo je - Kakvi su dosadaπnji prodajni rezultati?

- S obzirom da mi djelujemo u okvirima Regije Slavonija sa sjediπtem u Osijeku, ne moæemo razluËivati lipiËke i osjeËke rezultate. Sve u svemu, za prvih πest mjeseci ove godine Regija Slavonija postigla je dobre prodajne rezultate, πto podrazumjeva da su i naπi lipiËki dobri, a i trend porasta prodaje Podravkinih proizvoda na naπem podruËju se nastavlja. Mislim da i naπi nadreeni mogu biti zadovoljni ostvarenim rezultatima u Regiji Slavonija, dakle i kod nas u Lipiku.

- Koliko je nova organizacija prodaje koja je poËela poËetkom ove godine utjecala na porast prodajnih rezultata?

- Konkretno, novom organizacijom prodaje dobili smo veÊi broj kupaca koje direktno snabdjevamo iz Lipika, a rezultat toga je znatno veÊi asortiman proizvoda na prodajnim mjestima. Naime, direktnom obradom kupaca postiæu se znatno veÊi efekti, nego kada se to radi indirektno, tako da πto se tiËe zastupljenosti i πirine asortimana Podravkinih proizvoda na prodajnim mjestima, slika je danas znatno, znatno bolja nego prije. Uz to, ambulantnom prodajom i direktnom obradom kupaca znatno smo smanjili manevarski prostor konkurenciji. Da-

nas, na naπem podruËju ne postoji prodajno mjesto koje nije barem indirektno obraeno, a trgovaËki predstavnici se svojski trude da obiu i najzabaËenije prodajno mjesto u naπoj Regiji.

- Koji se Podravkini proizvodi najviπe traæe na vaπem podruËju?

- Standardno, juhe, Vegeta, djeËja hrana, a moæda za razliku od ostalih prodajnih Regija Podravke, kod nas vrlo dobro ide prodaja pasteriziranog povrÊa. Osim toga, u naπem podruËju puno je uËinjeno za prodaju programa Studena i Studenac te mogu istaÊi da smo vrlo kvalitetna i ozbiljna konkurencija Jamnici. Slobodno mogu reÊi da nema prodajnog mjesta na kojemu nisu Studena i Studenac.

- VeÊ klasiËno pitanje, kako se na vaπem podruËju rijeπava problem plaÊanja?

- ©to se tiËe plaÊanja, mi nemamo nekih veÊih dubioza. Viπe od 80 posto naπih kupaca radi po modelu cassa sconta, a to znaËi da je plaÊanje aæurno i na vrijeme. Ostale su joπ neke male dubioze iz proπlosti koje uspjeπno privodimo kraju, posebice kod tvrtki koje su otiπle u steËaj.

- Darko, vi ste zapravo Podravkin Ëovjek s terena i najbolje moæete vidjeti πto nedostaje, a πto je viπak kod naπih kupaca u smislu asortimana proizvoda naπe tvrtke. ©to bi zapravo trebalo mijenjati kako bi prodajni rezultati bili joπ veÊi i bolji?

- Sve viπe naπi kupci, posebice veÊi domaÊi trgovaËki lanci poprimaju navike inozemnih, a to znaËi da na svojim policama æele samo proizvode koji imaju obrtaj. Neki Podravkini proizvodi zaista nemaju prou kod potroπaËa i mislim da Êemo neke proizvode morati ukinuti, a neke nove ponuditi træiπtu. Evo, sada je u tijeku akcija “VruÊi poljubac vaπem grillu” i mogu reÊi da su novi Podravkini proizvodi - Relish, Umak od rajËice sa πampinjonima i Salsa u vrlo kratkom

Darko Matek vremenu naπli put do potroπaËa. Uz sve to, morat Êemo viπe poraditi na marketinπkim obradama terena.

- U pakraËko-lipiËkom kraju obnova i dalje ide sporo i gospodarstvo je jednostavno na koljenima. Osim lipiËkog Studenca i Podravkinog Predstavniπtva gotovo da ne postoji zdravi gospodarski segmenat. Od kuda kupovna moÊ potroπaËa?

-Zanimljivo pitanje. I ja se Ëesto puta pitam od kuda ljudima novac. Kupovati se mora, ljudi æive, improviziraju jer zaista osim Podravke u Lipiku i moæda neπto malo drvne industrije u Pakracu, niπta drugo zapravo ne radi.

UnatoË teπkoj gospodarskoj situaciji, ja sam optimista. Ipak se neπto dogaa u Lipiku, posebice se velike nade polaæu u vraÊanje turistiËkog sjaja naπem gradu. Naime, lipiËki bazeni rade te se preko vikenda zna okupiti nekoliko tisuÊa kupaËa koji dolaze Ëak iz Zagreba, krenut Êe obnova svjetski poznatog bisera Lipika Kurtz salona, gradit Êe se hotel itd.

Sve u svemu, Lipik ima buduÊnost, a to znaËi da i mi moæemo poveÊati naπe prodajne rezultate. - rekao je na kraju razgovora pomoÊnik direktora Regije Slavonija Darko Matek.

Prodavaonica s prometom veÊim od milijun njemaËkih maraka

iz Kutine pa i Zagreba, posebice tijekom vikenda, kada dolaze na kupanje ili u posjet nekima od svojih koji se nalaze u lipiËkoj ili pakraËkoj bolnici. Dodatna kvaliteta Podravkine prodavaonice je uvijek

Upitna akvizicija Nestléa Piπe: Janko Erdelji Sektor za razvoj poslovanja

Izdvojeno

U sklopu Podravkine Poslovnice Lipik radi prodavaonica koja je samo proπle godine ostvarila promet od oko milijun njemaËkih maraka. UnatoË tome, πto je prodavaonica mala, tek Ëetrdesetak Ëetvornih metara prodajnog prostora, u njoj kupci mogu naÊi gotovo sve proizvode Podravke, ukljuËujuÊi i bogat suhomesnati i konzervirani program Danice. Troje zaposlenih rade od 6 i 30 do 18 i 30 sati svakog dana, osim nedjelje. Uz Podravkine proizvode, kupcima se nude kruh i mlijeËni proizvodi te joπ neki artikli koji kompenzacijom dolaze na naπe maloprodajno mjesto. Po ureenosti i sortiranosti proizvoda, takve prodavaonice ne bi se postidjeli niti neki veÊi hrvatski gradovi, ali sigurno joj mogu pozavidjeti neke, puno veÊe prodavaonice u Hrvatskoj, s obzirom da ove godine se u njoj planira promet veÊi od milijun i pol njemaËkih maraka. Neki to zaista mogu samo sanjati. Zanimljivo je da kupci dolaze ne samo iz Lipika, Pakraca, Daruvara ili Novske, veÊ

Podravkin periskop

veselo, ljubazno i nasmijeπeno osoblje, prihvatljive cijene, konstantne marketinπke akcije, bogata ponuda proizvoda te veliki trud kako bi prodavaonica bila stalno Ëista.

Kako tu ne bi Ëovjek neπto kupio ?

Sredinom sijeËnja ove godine Nestlé je objavio najveÊu akviziciju u svojoj 134-godiπnjoj povijesti vrijednu 10,3 milijarde USD. Kao svoju metu odabrao je ameriËku kompaniju Ralston Purina, vrlo snaænog igraËa na ameriËkom træiπtu hrane za kuÊne ljubimce. Za ilustraciju, Ralston Purina ostvarila je u 2000. godini prodaju vrijednu 2,8 milijardi USD, posjeduje 26 tvornica, u hrani za pse dræi 28 posto træiπta, a u hrani za maËke 26 posto træiπta, a godiπnja prodaja raste izmeu 6 i 7 posto. OpÊenito, hrana za kuÊne ljubimce profitabilan je business s iznadprosjeËnom stopom rasta u odnosu na prosjek prehrambene industrije. Nestlé se takoer ubraja meu respektabilne ponuaËe hrane za kuÊne ljubimce sa svojim markama Friskies 10 posto træiπnog udjela u SAD i Mighty Dog 32 posto træiπnog udjela u SAD. InaËe, Nestlé je najveÊa svjetska prehrambena kompanija s godiπnjom prodajom vrijednom oko 50 milijardi USD. U svom poslovnom portfelju najvaæniji je konditorski business vrijedan oko 40 milijardi USD, a ovim spajanjem hrana za kuÊne ljubimce postala bi business broj 2 vrijedan oko 6,3 milijarde USD, Ëime bi Nestlé postao najveÊi svjetski ponuaË hrane za kuÊne ljubimce i prvi igraË na træiπtu SAD-a, ispred kompanije Mars.Inc. Motivi za ovu transakciju viπe su nego oËigledni - postati svjetski lider u kategoriji iznadprosjeËnog rasta i time osigurati kompaniji sveukupni dugoroËni iznadprosjeËni rast i vodeÊu ulogu. Træiπte dionica promptno je reagiralo na ovu vijest - dionice Nestlé-a porasle su 3 posto, a dionice Ralston Purine Ëak 26 posto.

Bilo je, meutim, za oËekivati da Êe transakcija ovih razmjera izazvati reakciju konkurenata u industriji, te da Êe privuÊi paænju i ameriËke i europske anti-trust komisije. KritiËari ovog mega spajanja tvrde da Êe Nestlé, koristeÊi svoj novosteËeni vodeÊi poloæaj u kategoriji i snagu u drugim kategorijama (konditorski proizvodi, mineralna voda, instant napitci), diktirati uvjete u maloprodaji, te da Êe konkurenti za svoj prostor na policama ili plaÊati viπe ili bi Ëak mogli biti potpuno istisnuti s polica. Kako vrijeme odmiËe, tako sve viπe raste val neraspoloæenja i broj protivnika, posebno u SAD-u, gdje je poprimio sasvim konkretan oblik: formirana je koalicija interesnih grupa (Organisation of Competitive Markets, Consumer Federation of America, The Consumer’s Alliance, the Grange) s ciljem da se izvrπi pritisak na FTC (Federal Trade Commission) da ne odobri spajanje Nestlé-a i Ralston Purine. FTC joπ nije razmatrala sluËaj, i pitanje je kako Êe cijela stvar zavrπiti. U svakom sluËaju, ako se transakcija i prihvati, Nestlé mora biti spreman na razne ustupke. NajËeπÊe je to prodaja odreenih dijelova businessa ili marki proizvoda.

Joπ do nedavno Europom su kruæile glasine da je i za Europsku komisiju stvar vrlo upitna i da postoji moguÊnost da se transakcija odbije. Na takve glasine træiπte dionica je odmah reagiralo, pa su dionice Nestlé-a pale u vrijednosti za 2,8 posto. Ugled i utjecaj πvicarske multinacionalke na svom matiËnom kontinentu ima ipak veÊu teæinu i prema posljednjim informacijama Ëini se da je Europska komisija dala uvjetno odobrenje. To konkretno znaËi da Êe Nestlé bilo prodati bilo ustupiti licencna prava za neke svoje marke proizvoda iz kategorije hrane za kuÊne ljubimce u Italiji, GrËkoj i ©panjolskoj. Zanimljiva je situacija u ©panjolskoj: tamo Nestlé ima vlastitu proizvodnju pod markom Friskies, a Ralston Purina zajedniËku kompaniju s firmom Agrolimen, pod imenom Gallina Blanca Purina. Tu, dakle, postoje dvije moguÊnosti: ili Êe prodati vlastitu tvornicu, ili Êe se odreÊi “miraza” iz braka s Ralston Purinom. Kad se na kraju podvuËe crta, pitanje je koliko Êe profitirati novi “braËni drugovi”, a koliko “kumovi”, koji bi pod povoljnim uvjetima, s obzirom da se “mladencima” æuri, mogli doÊi u posjed uhodanih proizvodnji ili vrijednih marki proizvoda.

Broj 1572

Petak

10. kolovoza 2001.

3

Æupan Josip FriπËiÊ posjetio Podravku

Brojne dodirne toËke Æupanije i Koprivnice Tekst: Jadranka Lakuπ O buduÊoj suradnji Podravke i lokalne zajednice u kojoj je ona izrasla ovih se ljetnih dana Ëuju sve optimistiËniji tonovi. Nakon πto su obavljeni razgovori s predstavnicima gradskih vlasti, u goste nam je doπao æupan KoprivniËko- kriæevaËke æupanije Josip FriπËiÊ s prijedlogom niza programa u kojima Podravka i æupanija mogu imati dodirne toËke. SudeÊi po razgovoru kojeg je obavio s predsjednikom Uprave Darkom Marincem one Êe uskoro poprimiti konkretne oblike.

- Konstatirali smo da ima mnogo moguÊnosti za bræe zajedniËko rjeπavanje brojnih pitanja kao πto su ËvrπÊa suradnja u stvaranju sirovinske osnove za Podravku na podruÊju naπe æupanije, podrπke odreenim programima u razvoju srednjeg i malog poduzetniπtva, te obrta, a na dobrom smo putu i da kroz marketing Podravke i kroz strategiju razvoja Æupanije, pogotovo gospodarske moæemo pronaÊi programe koji Êe dati nova radna mjesta. Normalno, razgovarali smo i o ulozi Podravke kao europske tvrtke u lokalnoj sredini i zadovoljan sam πto smo dobili podrπku da Podravka i dalje skrbi o odreenim lokalnim programima poput onih u kulturi i spor-

tu. Dogovorili smo se i oko zajedniËkih nastupa kada je rijeË o prezentaciji Æupanije na drugim træiπtima vezano za suradnju Æupanije i u okviru zajednice Dunav - Drava - Sava i u okviru novih inicijativa koje se javljaju oko povezivanja æupanija bilo meusobno bilo putem Gospodarske komore. Posebno mi je drago da i Podravka podræava projekt izgradnje objekata srednjeg i visokog πkolstva, konkretno VeleuËiliπta u Koprivnici i odreenih usmjerenja u Kriæevcima, jer smatramo da stvaranjem kadrova moæemo doprinijeti i razvoju Æupanije i razvoju Podravke - rekao nam je nakon razgovora æupan Josip FriπËiÊ.

Zadovoljstvo susretom nije krio ni predsjednik Uprave Darko Marinac istakavπi pored ostalog: - Posebno cijenimo πto je u okviru posjete Podravki æupan razgledao tvornicu juha i gotovih jela koja ovih dana radi u Ëetiri smjene, punim tempom, gdje je imao priliku porazgovarati s radnicima i vidjeti u kakvim uvjetima rade.

To mi je naroËito drago zbog Ëinjenice πto upravo ovu proizvodnju æelimo modernizirati, ugraditi nove tehnologije i napraviti jedan novi korak u razvoju Podravkinih proizvoda i unapreenju uvjeta u kojima rade naπi radnici. Moje zadovoljstvo je joπ veÊe jer sam od gospodina æupana Ëuo nove tonove, nove ideje i nove pute-

ve u razvoju Æupanije koje su u suglasju s razvojem i æeljama Podravke kao europske tvrtke. Mi znamo koliko je znaËajna povezanost Podravke i Koprivnice i cijele æupanije i koliko je bitno da se oni usporedo i zajedniËki razvijaju. Stoga je jasno da u Koprivnici moramo imati veleuËiliπte koje Êe prvenstveno stvarati poduzetnike, a nakon toga i kadrove za Podravku. Mi Êemo napraviti sve πto moæemo da dovedemo najbolje moguÊe predavaËe za poslovno πkolovanje i iz Hrvatske i iz drugih najrazvijenih zemalja, ukljuËujuÊi SAD, jer tako i sebi osiguravamo buduÊnost. I Podravka kao i sve druge firme svoju glavnu snagu ima u ljudima i obrazovanje je izuzetno znaËajno. Osim toga vrlo smo zadovoljni da Æupanija kreÊe u regionalnu suradnju i daje inicijative koje Êe i nama, a vjerujem i gospodarstvu cijele Æupanije, otvarati vrata na drugim træiπtima. Reginalizacija je europski trend, pa i svjetski, i mislim da naπa æupanija mora u tome biti predvodnik jer tko Êe drugi , ako ne mi.

Jasno Podravka koja je veÊ iskoraËila na brojna træiπta ponegdje Êe pomoÊi, a negdje Êemo pratiti Æupaniju da bi i sebi stvorili povoljnije πanse. Naravno velike moguÊnosti vidimo i u razvoju posla oko Podravke, dakle u srednjem i malom poduzetniπtvu. Konkretno smo razgovarali o mesnoj in-

Æupan Josip FriπËiÊ i predsjednik Uprave Darko Marinac obiπli radnike tvornice juha i gotovih jela dustriji i preradi voÊa i povrÊa za koje drugim pitanjima i odreenim problebi se kroz odreene programe osigu- mima, a pored ostalog i o sportu, ravale kvalitetne sirovine koje bi omo- odnosno naËinu kako marketinπki najguÊavale praÊenje ISO standarda i bolje iskoristiti uspjehe sportaπa iz istovremeno stvarali uvjeti za novo naπe æupanije. zapoπljavanje osnivanjem manjih firO tome kako teËe realizacija pojedimi ili zadruga koje bi okupile indivi- nih projekata i inicijativa razgovarat dualne proizvoaËe stoke i poljopri- Êe se veÊ za mjesec dana, a kako je vrednih proizvoda.Takvim programi- dogovoreno radni susreti izmeu voma cijela æupanija dobila bi novi go- deÊih ljudi Podravke i Æupanije odvispodarski poticaj. Razgovarali smo i o jat Êe se kontinuirano.

Joπ o prekovremenom radu: Podravkin Mlin

Dobra æetva, nestaπica braπna i manjak radnika Piπe: Hrvoje ©labek

U proπlom broju pisali smo o prekovremenom radu u Podravki i objavili smo “rang-listu” cjelina prema prekovremenim satima u lipnju. Napomenuli smo da se radi o obraËunatim i isplaÊenim satima i dodali kako njome nisu obuhvaÊene one cjeline u kojima se prekovremeni sati pretvaraju u slobodne dane ili one kod kojih isplata kasni.

Jedna od takvih cjelina je Podravkin Mlin (ukljuËujuÊi silos i mlin u Novigradu Podravskome), Ëiji su se radnici takoer naradili u lipnju i srpnju - 2.166 prekovremenih sati.

Naime, tek je nedavno odobrena isplata tih dodatnih radnih sati, pa Mlinovi nisu stigli uÊi na naπu “ranglistu”, a da jesu, plasirali bi se vrlo visoko. Niπta neobiËno, jer u tom razdoblju poveÊan obujam poslova izazvala je æetva i otkup pπenice.

- Je li sada lakπe? - pitamo tehniËkog direktora Mlinova Stjepana Laleka, koji nas je i upozorio na “viπak” posla u Mlinu.

- Lakπe je utoliko πto je gro poslova oko æetve i otkupa pπenice zavrπen. Pπenica je skinuta s polja, sada se nalazi u silosu i s njom se moæe raditi ono πto daljnji tehnoloπki postupci nalaæu - odgovara Lalek, dodajuÊi kako su ove godine pripreme za æetvu obavljene ranije i opseænije nego prijaπnjih godina. I zbog toga πto je ove godine doπlo do nestaπice braπna na hrvatskom træiπtu pa je cjelokupna proizvodnja Mlina bila rasprodana. I uopÊe, tije-

kom proizvodnje u Mlinu, zalihe braπna su veoma male jer se ono odmah odvozi velikim kupcima ili na police trgovina.

- Proπli mjesec samljevena su 243 vagona, odnosno 2.430 tona braπna i Mlin je radio bez zastoja, a zadnji dan mjeseca srpnja, nakon izvrπene inventure, zalihe braπna bile su opet minimalne. ZnajuÊi da Êe proizvodnja biti velika, mi smo joπ u travnju krenuli s radom u Ëetiri smjene kako bismo izbjegli preveliki broj prekovremenih sati. Organizirali smo se tako da u tehnoloπkom procesu proizvodnje u Mlinu tijekom jedne smjene radi jedan mlinar i tri radnika na uvreÊavanju. Meutim, u lancu proizvodnje ne sudjeluju samo oni jer sudjeluje i niz prateÊih sluæbi. Primjerice, potrebno je obaviti i kontrolu kvalitete, potrebno je angaæirati i prateÊu sluæbu odræavanja, kako bi mogla reagirati u sluËaju kvara itd. Nadalje, da bismo osigurali nesmetanu proizvodnju, u svibnju smo imali remont mlina, koji smo sveli na najkraÊi moguÊi period od desetak dana, tijekom kojih su radnici odraæavanja radili po 12 sati. Radilo se i subotama i nedjeljama. - pripreme za sezonu oslikao je tehniËki direktor Mlina. Ipak, i uz kvalitetne pripreme, prekovremenog rada je bilo. Zaπto on nastaje?

Kako zbog poveÊanog obujma proizvodnje, tako i zbog nedostatka odreenih profila kadrova i kadrova uopÊe. Naime, Mlin je nekad zapoπljavao 120 stalno zaposlenih, a kad su nastale poveÊane potrebe za radnom snagom, zapoπljavalo se joπ i do tridesetak sezonaca. Danas u Mlinu radi 74 stalno zaposlenih, dok je broj novozaposlenih sezonaca 28.

Sve u svemu, pedesetak ljudi manje

nego prije. Zbog Ëega, naravno preostali moraju svojski zapeti.

No, raditi se mora, i tu nema problema, ali ima ih kada prekovremeni rad valja platiti. Naime, plaÊa se sa zakaπnjenjem. Ipak, mjesec-dva zakaπnjenja plaÊanja dodatnih radnih sati naspram viπemjeseËnog kaπnjenja “redovitih” plaÊa u nekim hrvatskim tvrtkama prava je sitnica. No, utjeËe li nepravodobno plaÊeni prekovremeni rad na volju zaposlenika, ima li nezadovoljstva tom Ëinjenicom? - pitamo dalje tehniËkog direktora Mlinova.

- Ima nezadovoljstva i ljudi su pomalo revoltirani s obzirom na ovakvu situaciju, ali nije bilo problema i svatko svoj dio posla odrauje.

Radnici su u pravu kad smatraju da radeÊi viπe stvaraju veÊi dohodak i da od toga u konaËnici ima koristi Ëitava Podravka. Zato smatraju da dio tog “kolaËa” trebaju dobiti i oni koji su radili prekovremeno. - odgovara Lalek, dodajuÊi da nakon nedavnog odobrenja Uprave za isplatu prekovremenih sati prikupljenih tijekom lipnja i srpnja u Mlinu viπe nema “repova”, osim tristotinjak prekovremenih sati koje su odradili radnici na malim pakiranjima braπna, πto Êe se vjerojatno rijeπiti slobodnim danima.

Dakle, pod æetvu se, odnosno otkup pπenice, sada moæe podvuÊi crta i πto se tiËe plaÊanja obavljenog rada, te na red dolaze buduÊi poslovi, pa tako i planiranje radnog vremena za iduÊe mjesece.VeÊ su gotova i predvianja potreba za prekovremenim radom u kolovozu i rujnu. Prema njima, neÊe ga biti toliko koliko u prethodna dva mjeseca. Uz pomoÊ tridesetak sezonaca, koji Êe raditi moæda i do Nove godine, ra-

dnike u Podravkinom Mlinu oËeku- malo u mlinu, pa teπko mogu ostati doma, a da me netko zamijeni, poje lakπa jesen... gotovo ako joπ bude bolovanja. Uostalom, imam godiπnji odmor pa mi slobodni dani ne trebaju. ©to kaæu radnici Nenad Henezi, Izdvojeno predradnik u Si- Pokuπali smo u Podravki pronaÊi losu ljude profila koji nam je potreban u - U lipnju i srMlinu. Nakon podrobne analize izpnju odradio sam dvojili smo dvadesetak kandidata i s 69 prekovremenjima smo porazgovarali. Na rad u nih radnih sati.

Mlin doπao je samo jedan, radio je Moraπ raditi nonstop, subotu i nedjelju, a po- dan-dva i kada je vidio kakav je posao je naporan i traæi veliku odgo- sao, odustao je. ©to se sezonske radne vornost. Moj posao kao predradni- snage, imamo dovoljno iskustva za izbor radne snage i s njima nema ka sastoji se u formiranju linije za problema. Jedan dio jesu provjereni, preuzimanje pπenice, u praÊenju je iskusni radnici, koji su veÊ radili u li ispravno kipanje, je li ispravna Mlinu, a πto se ostalih tiËe, vodili smo pπenica, pogotovo sad kad prima- raËuna o tome da zapoπljavamo djecu mo πest klasa pπenice i drugo. U Podravkinih radnika. - rekao je o jednom razdoblju zato sam radio po problemima oko popunjavanja ka12 sati. Svi prekovremeni joπ mi drovskih rupa tehniËki direktor Mlina uvijek nisu plaÊeni, ali su nam rekli Stjepan Lalek. da Êe sada biti. U jednu sam ruku sretan zbog toga, a u drugu i nisam.

Kad mi uzmu porez, to Êe biti manje. Imenovanja Moæda bi se posao mogao i bolje organizirati, da nema toliko prekovremenog rada, ali nemamo kvalificiranih ljudi, niti uopÊe radne snage.

Stjepan Koren v.d. direktor Informatike

Velimir Cirkvenec, predradnik u Mlinu - Posao nije posebno naporan, ali sam u lipnju i srpnju odradio 16 prekovremenih sati. Oni mi joπ uvijek nisu plaÊeni, za razliku od prijaπnjeg prekovremenog rada. Naravno, radije bih da mi se to plati, nego da koristim slobodne dane.

Teπko mi ih je i iskoristiti jer nas je

Nakon prerane smrti mr. Dragiπe PopoviÊa, na mjesto v.d. direktora Informatike imenovan je diplomirani ekonomist Stjepan Koren, koji u Informatici radi od 1981. godine. Koren je radio kao projektant u podsustavu RaËunovodstvo, potom u podsustavu Saldo-konti dobavljaËa, a zatim postaje voditelj odjela Projektiranja. Nakon toga na poloæaju je direktora Sluæbe za aplikativnu podrπku, a tijekom projekta implementiranja poslovno-informacijskog sustava SAP bio je Ëlanom tima za financijski modul.

4

Broj 1572 Petak 10. kolovoza 2001.

Naπa anketa:

Kako ljetuju “Podravkaπi” Priredio: Hrvoje ©labek

Iz godine u godinu vruÊine sve veÊe, plaÊe realno sve manje, a ©oderica sve neprivlaËnija... Kako ljetuju “Podravkaπi”? - svakako, a neki nikako, baπ kao i ostali hrvatski puk.

Iako nemamo toËne podatke, moæemo pretpostaviti da u smanjenju domaÊih gostiju na jadranskim lokacijama sudjeluju i Podravkini radnici. Naime, ove godine po prvi put nije bilo organizirane ponude morskih aranæmana od strane Podravke. Donedavno se joπ moglo snatriti o obnovi odmaraliπta u Pirovcu i pokretanju odmaraliπnog pogona, ali je i ta moguÊnost otpala prodajom odmaraliπta Koprivnici.

Za one koji nemaju bogznakakve plaÊe, bogatog strica ili “fuπ djelatnost”, dakle za veÊinu, kljuË za planiranje slanog odmora iskljuËivo je cijena. I - na koliko rata.

Jedina moguÊnost ljetovanja koja je “reklamirana” u naπim novinama bila je ona, vjerovali ili ne, Samostalnog sindikata drvne i papirne industrije “Bilokalnika”. Naime, kako smo doznali od povjerenika Jurja Kopreka, taj sindikat je 1995. godine od “Bilokalnika” otkupio 20 kamp-kuÊica u Novalji, Valbadonu i Svetom Filipu i Jakovu, ali je unazad tri godine zainteresiranost “Bilokalnikovih” zaposlenika sve manja. Naravno, “zbog pada standarda”, tumaËi Koprek, i kaæe da Êe “Bilokalnikovci” ove godine zauzeti Ëetrdesetak odmaraliπnih kapaciteta, dok je ostatak ponuen svim ostalima koji su zainteresirani, pa tako i “Podravkaπima”.

No, dosad je svoju kamp-kuÊicu rezerviralo samo 12 obitelji Podravkinih zaposlenika. Cijene su relativno povoljne: od 800 kuna za deset dana pred i posezone, pa do 2.000 kuna u punoj sezoni.

Koprek tvrdi da je sindikat u cijenu ukljuËio otplatu kuÊica, njihovo odræavanje i “suhi vez”, smjeπtaj i niπta viπe.

NajveÊi sindikat koji djeluje u Podravki, PPDIV, ove se godine nije upuπtao u organiziranje ljetovanja za svoje Ëlanove i πire jer, kako reËe glavna koordinatorica Ksenija Horvat, “imali su vaænijeg posla”, a osim toga smatra da se godiπnjim odmorima trebao pozabaviti poslodavac, πto piπe i u Kolektivnom ugovoru. ÆeleÊi provjeriti tu tvrdnju prolistali smo Kolektivni ugovor i pronaπli Ëlanak 75., u kojem zaista piπe neπto o godiπnjim odmorima radnika. Citirat Êemo ga u cijelosti: “Radi zadovoljavanja potreba zaposlenika u oblasti πporta, odmora i rekreacije poslodavci organiziraju odmore zaposlenika i Ëlanova njihovih obitelji u odmaraliπtima poslodavca i objektima drugih osoba pod povoljnim uvjetima, organiziraju i sprovode izlete i razne oblike rekreacije zaposlenika i πportskih klubova, organizacija i druπtava zaposlenika, te vode brigu i odræavaju odmaraliπne i πportsko-rekreativne objekte.

ostat Êemo sedam dana. ©to se novca tiËe, snalazimo se, malo se bavimo doma poljoprivredom, pa nam to pomaæe. InaËe, s dobivanjem godiπnjeg odmora nije bilo nikakvih problema jer je sve dogovoreno joπ prije.

Ivka KovaËiÊ, laboratorij Tvornice voÊa

Kamp-kuÊica Damir Gregurek, Tvornica juha

S curom u Vodicama - Ja sam veÊ bio na moru, s curom u Vodicama kraj ©ibenika, tjedan dana.

Vodice smo izabrali jer joπ tamo nismo bili, pa smo ih æeljeli vidjeti. Bili smo u privatnom smjeπtaju, bio je pristojan, vrijeme je bilo dobro - sve u svemu super! ©to se novca tiËe, malo je teæe skupiti za ljetovanje, ali se ipak moæe podnijeti, makar samo od plaÊe.

- Ja sam bila sa suprugom i tri kÊerke u Banjolu na otoku Rabu. Naime, tamo imamo vlastitu kamp-kuÊicu.

Vrijeme je bilo super, rapske plaæe su krasne. Jedino ima problema prilikom dolaska na Rab jer se na Jablancu dugo Ëeka, a nigdje u blizini pristaniπta nema WC-a, πto moæe biti vrlo nezgodno. Danas jednoj obitelji odlazak na more priËinjava veliki financijski problem. Mi smo si, recimo, ponijeli hranu sa sobom. Na piÊe smo izaπli jednom i to naπu obitelj stoji 75 kuna. Sva sreÊa da imamo kampkuÊicu, koju smo kupili joπ za “MarkoviÊeve vladavine”.

Vladica KovaËiÊ, OpÊi poslovi

Godiπnji tek najesen - Nisam bila na godiπnjem odmoru, a nemam niti planirano da idem. Radit Êu neprekidno negdje do jeseni. Razlog je jednostavno - nizak standard i visoke cijene. Zbog toga nisam ljetovala niti nekoliko prijaπnjih godina.

Nije da nisam ljubitelj mora, ali materijalna situacija mi onemoguÊava da tamo ljetujem. Nadam se da Êe se situacija popraviti, uostalom to se svi nadaju.

Svi organizirani oblici aktivnosti zaposlenika u oblasti πporta, odmora i rekreacije financiraju se na teret troπkova poslodavaca, s tim da je za odmore obvezno, a za druge oblike i programe moæe se uvoditi sudjelovanje zaposlenika vlastitim sredstvima.”

Osim terminoloπki (zaposlenici), ovaj je Ëlanak zastario i ËinjeniËno (odmaraliπta) pa bi ga se mirne duπe moglo izbrisati. Ipak, æe za kupanjem u slanom moru Ëesto je jaËa od objektivnih moguÊnosti i zato mnogi pristaju na to da ljetovanje otplaÊuju joπ i duboko u zimi. Na pitanje “Kako ljetuju Podravkaπi?” pokuπali smo odgovoriti ovom malom anketom, koja - sasvim sluËajno - reprezentira i one koji se neÊe odmarati i one koji Êe se “odmarati” radno i one koji Êe uredno “smoËiti papke”.

Boæa JakupiÊ, laboratorij Tvornice juha

Renoviranje stana - Godiπnji odmor suprug i ja proveli smo radno - renovirali smo stan. “Puzali” smo po zidu, farbali stolariju radna dva tjedna godiπnjeg “odmora”.

Ne moæemo planirati naknadni pravi odmor - sin studira, kÊi se zaposlila tek prije dva mjeseca, pa nemamo moguÊnosti za nekakvo ljtovanje. VeÊ πest proπlih godina nismo bili na moru - niske plaÊe, dvoje djece na πkolovanju...

Ivan JakopiËek, Kotlovnica Kristijan CiganoviÊ, Ljudski potencijali

Nemali troπak Marina Bobovec, OpÊi poslovi

Vikendica na Rabu - Godiπnji odmor planiram provesti na moru, naravno. Dosta nam je ovih ljetnih vruÊina. Imamo tu sreÊu da imamo vikendicu na Rabu, u mjestu Padova. Odlazim s obitelji baπ u petak (na dan izlaska ovog broja, op. a.), a

- Godiπnji odmor provest Êu s obitelji u Boriku kod Zadra, u hotelskom smjeπtaju, tjedan dana. Takav aranæman danas zahtijeva posebne financijske napore, s obzirom na moju plaÊu i standard uopÊe. Kao prvo, ne mogu ljetovanje platiti odmah, veÊ moram uzeti na otplatu, a takoer se mora ponijeti dosta novca, tako da je sveukupno to nemali troπak u danaπnja nesolidna vremena.

Gemiπti na Rabu - Bio sam sa æenom i tri klinca u Barbatu na otoku Rabu, u privatnom smjeπtaju. Vrijeme je bilo lijepo. OtiÊi na more danas i je i nije problem ovisi o tome kako se tko priprema, kakvu ima plaÊu, rade li dvoje u obitelji ili jedan... Mi smo platili smjeπtaj, a ostalo ponijeli sa sobom. Recimo, nismo plaÊali skupo pivo u restoranima, veÊ smo pili domaÊe gemiπte.

InaËe, bili smo 1990. godine u Pirovcu, zatim ratnih godina nismo ljetovali, a posljednjih godina ËeπÊe. I u Barbatu smo veÊ bili prije tri godine.

Broj 1572

Zabiljeæeno

Zbog poveÊanja obima poslova raste broj zaposlenih Tijekom srpnja broj zaposlenika Podravke poveÊan je za petnaest novih osoba koje su zaposlene na odreeno vrijeme, dok je u istom vremenskom razdoblju radi privremenog poveÊanja obima posla odnosno sezonskih potreba za radnom snagom u Proizvodnji povrÊa u Umagu zaposlen jedan radnik, u Mlinovima u Koprivnici Ëetiri, a u Proizvodnji Kalnik u Varaædinu 92 zaposlenika.VeÊina od njih i ranije su radili kao sezonci u Podravki.

U RaËunovodstvu i kontrolingu Belupa u Koprivnici zaposlena je Melita Vrabelj (VSS) kao planer analitiËar dok su kao procesni radnici u KoprivniËkoj tiskarnici primljeni Danijel Hruπko, Gordana Indir i Karmen Juriπa ( bez struËne spreme ) i sa srednjom struËnom spremom Bojan PremuæiÊ, Siniπa Varga i Marcela ZetoviÊ.

Polovinom srpnja zaposleni su sa visokom struËnom spremom Vedran Toth kao voditelj izvoza za Crnu Goru, Albaniju i Kosovo u Træiπtu jugoistoËne Europe, Valentina Sminderovac ( SSS ) kao marketinπki referent u Odjelu marketinga Mesne industrije Danica te Damir PetriËiÊ (SSS) kao trgovaËki predstavnik unapreivaË prodaje u Prodaji i distribuciji piÊa.

Sve navedene osobe su zaposlene na odreeno vrijeme.

Izvan Podravkine centrale u Koprivnici poËetkom srpnja se sa srednjom struËnom spremom zaposlio Ivica MartinoviÊ kao skladiπni radnik u Træiπtu RH (Split), a polovinom srpnja sa srednjom struËnom spremom zaposleni su Emil Kostajnπek kao skladiπni radnik u Træiπtu RH (Split), Kreπimir Deak (Zagreb) i Roland SimËiÊ (Rijeka) kao vozaËi - prodavaËi dostavljaËi i sa viπom struËnom spremom Danica BogdanoviÊ (Split) kao operater, svi na odreeno vrijeme u Sluæbi prodaje Mesne industrije Danica. M.H.

Petak

10. kolovoza 2001.

5

Gastro timu i svim Podravkaπima upuÊeno je pismo iz javne ustanove “Nacionalni park Brijuni” - sve znaËajnijeg kupca naπih proizvoda za hotelijerstvo, ugostiteljstvo i turizam

Brijuni otoËje djeviËanske ljepote Tekst: Vesna KluniÊ direktorica marketinga NP Brijuni

Æelja nam je joπ jednom predstaviti πire moguÊnosti suradnje izmeu Podravke i Brijuna kao istinskih poslovnih partnera o Ëemu smo nedavno razgovarali u Faæani tijekom radnog sastanka naπeg menadæmenta i vaπih kljuËnih ljudi koji u Podravki vode gastro marketing i prodaju.

Jedinstvene ljepote otoËja Brijuni, jedna od najzanimljivijih i najljepπih otoËnih skupina, niska su zelenih dragulja sjevernog Jadrana.

Stoga nije nimalo Ëudno da su Brijuni veÊ poËetkom 20. st. za vrijeme Kupelwiesera stjeciπte europske elite, mjesto turistiËkog prestiæa, zatim otoËje kojega su za vrijeme Tita pohodili mnogi dræavnici svijeta da bi danas kao Nacionalni park predstavljali oazu mira, tiπine i rijetku prigodu da turist ili poslovni Ëovjek osjete dodir s netaknutom prirodom djeviËanske ljepote. Brijuni su zapravo idealno mjesto za zanimljiv, atraktivan i zdrav odmor te nadahnuÊe za kreativan rad.

OtoËje poznato po blagoj mediteranskoj klimi, briæno njegovanoj flori s mnogobrojnim vrstama autohtonog i egzotiËnog bilja, bogatom æivotinjskom svijetu, kao i po bogatstvu kulturno povijesnih znamenitosti, s jednakom toplinom ugoπÊuju kako turiste i poslovne ljude, tako i sudionike raznih kongresa, simpozija i seminara.

VeÊ kratka plovidba od pitomosti

istarske obale do egzotiËnosti Brijunskog arhipelaga, tih nekoliko trenutaka ispunjenih oËekivanjima i uzbuenjima, predivnim vedutama obale od koje se brodiÊ udaljava, sa æivopisnim starim i novim naseljima, ta rutinska linija od faæanskog mula do luËice na Velom Brijunu - to je priprema, ubrzavanje bila da bi srce moglo odoljeti doæivljaju ljepote koji tek predstoji svakom posjetitelju.

Smjeπtaj gastronomija kongresne pogodnosti Brijuni u svojoj ponudi raspolaæu hotelima “Neptun-Istra” i “Karmen” s jednoposteljnim, dvoposteljnim sobama i apartmanima, kao i vilama s tri i Ëetiri zvjezdice na obali mora. U sklopu hotela posebice preporuËamo a la carte restoran “Galija” s animir glazbom u hotelu “Istra” i tradicionalnu istarsku gastronomsku ponudu od ribljih menu-a pa do lovaËkih mozaika.

Kongresna dvorana (do 300 mjesta) sa πest postojeÊih kabina za simultano prevoenje, moæe se urediti prema

dogovoru i potrebama organizatora.

Uz nju Brijuni joπ nude Plavi salon sa 35 mjesta te Crni, odnosno Bijeli salon sa po 25 mjesta s okruglim stolovima.

OmoguÊena je uporaba najsuvremenije tehnike za simultano prevoenje i kompletne opreme uopÊe za audiovizualne prezentacije.

Rekreacija i izleti Nacionalni park Brijuni pruæa sve moguÊnosti ljubiteljima tenisa koji se moæe igrati tijekom cijele godine te golferima igraliπte s devet rupa. Postoje i moguÊnosti jahanja predivnih lipicanera, voænja koËijom, biciklima i elektriËnim autima.

Organiziramo razgledavanje Velikog Brijuna turistiËkim vlakom, oplovljavanje arhipelaga Brijuni a po æelji naruËitelja moæemo ponuditi i razgled stopa dinosaura na sjeverozapadnom dijelu otoka Veli Brijun, razgled muzejskih zbirki, promatranje ptica i foto safari u ornitoloπkom rezervatu Saline, pjeπaËke ture po otoku /od »ufarove staze do Utvrde Tegethoff/ , mali teËaj golfa, posjet otoku Vanga.

Kako doÊi do Brijuna Prihvat gostiju u ZraËnoj luci Pula (10 km), na æeljezniËkom i autobusnom kolodvoru Pula (5 km) sastavni su dio naπe usluge. Ovisno o broju pristiglih gostiju organizira se doËek i prijevoz do Faæane autobusom, kombijem ili automobilom (15 minuta voænje) i brodom na Brijune (voænja brodom traje 15 minuta, redovne linije ukljuËene su u cijenu hotelskog smjeπtaja). Nacionalni park Brijuni u svojoj ponudi ima i vlastiti Ëuvani prostor za parkiranje u Faæani, kapaciteta 80 mjesta.

I na kraju …

Suvremeni poslovni odnosi dvaju partnera viπe nisu temeljeni na klasiËnoj relaciji kupac - dobavljaË veÊ oni danas imaju dvosmjerni tijek. Naπi domaÊi i inozemni gosti Êe i ove turistiËke sezone konzumirati jela u koja su aplicirani vaπi visokokvalitetni proizvodi, ponudit Êemo im i Podravkine marmelade, Ëajeve, lino ladu… a mi vjerujemo da Êe ove informacije koristiti u detaljnijem sagledavanju ponude Nacionalnog parka Brijuni kako za ljetovanje djelatnika Podravke - najveÊe hrvatske prehrambene industrije tako i za Podravkine poslovne aktivnosti (organizacija promocija novih proizvoda, seminari za menadæere, boravak nagraenih kupaca i sl.).

Sa æeljom za πto skorijim susretom primite srdaËne morske pozdrave zaposlenika Nacionalnog parka Brijuni.

Sluæba marketinga NP Brijuni tel. 052/525 914; fax 052/521 367 e-mail:np-brijuni@pu.tel.hr

SUSRET: MARIJA DINI∆ PRODUCT MANAGER U STRATE©KOJ POSLOVNOJ JEDINICI MLIN I PEKARA

Moj moto je kvalitetom osvojiti potroπaËe Piπe: Slavko PetriÊ Snimka: Boris Fabijanec

Na radno mjesto product menagera u Podravskim mlinovima diplomirana ekonomistica Marija DiniÊ doπla je poËetkom ove godine. Na tom mjestu zamijenila je Nikolu Samaræiju, koji je otiπao u mirovinu, i odmah prionula zahtjevnom poslu u kojemu je trebalo i vrijeme uigravanja.

Sada se veÊ lakπe diπe jer s prvim pohvatanim koncima veÊ se postiæu i sve zamjetnije marketinπke kreacije.

- U Podravske mlinove doπla sam iz Kontrolinga Industrije hrane. Tamo smo pratili troπkove tvornice i radili kalkulacije, pa mi je ovo sada jedan novi izazov. U Podravskim mlinovima susreÊem se sa bitno drugaËijim stvarima nego sam radila prije. Svjesna sam da svaka cjelina ima svoje specifiËnosti. Prije sam radila i u Marketingu, koji sada ne djeluje u starom ustroju veÊ svaka radna cjelina ima svoju marketinπku ulogu. Moj posao je voenje brige o proizvodima u maloprodaji, a posebice o novim proizvodima i njhovom plasmanu uz marketinπke aktivnosti.

Svaka cjelina ima budæet za marketinπke poslove za odreenu grupu formiran na temelju realizacije proi-

zvoda. Planiramo kako Êemo najbolje utroπiti ta sredstva, a kako nam je kao i svima pomalo taj budæet skresan, moramo dobro gospodariti s onim πto imamo. Snalazimo se - Ëuli smo za poËetak od Marije DiniÊ.

Marketinπke akcije Podravskih mlinova, u kojima proizvodno djeluju tvornice Mlinovi i Pekarnica, vezane su za maloprodaju koja je proglaπena kao prioritet.

- Traæimo πto viπe potroπaËa. Mi imamo kupce za naπe proizvode, a to su trgovaËka poduzeÊa po cijeloj Hrvatskoj. Ali nama je najvaænije da imamo potroπaËe tih naπih proizvoda i zato se trebamo marketinπki pribliæiti njima πto u posljednje vrijeme sve viπe radimo. U naπem programu najvaænije mjesto zauzima proizvodnja braπna te pekarski proizvodi.U proizvodnji braπna, koje je izvanredne i prepoznatljive kvalitete, temeljne sirovine su nam pπenica, kukuruz i raæ. U maloprodaji imamo 15 vrsti braπna u raznim pakiranjima.

Imamo i mjeπavine i tu grupu proizvoda Êemo joπ viπe razvijati. Træiπte sve viπe traæi baπ mjeπavine od braπna i tu vidimo elemente za razvoj te proizvodnje. Sve aktivnosti na planu sadaπnje proizvodnje, a i razvojnih planova radimo u zajednici s Podravkinim Istraæivanjem i razvojem gdje smo u lancu proizvodnje i s

drugim cjelinama - kaæe nam naπa sugovornica.

PπeniËna klica mogla bi biti proizvodni hit Mlinova Svojedobno Mlinovi su u svoj proizvodni program uvrstili i pπeniËnu klicu, ali s njom nije postignut æeljeni cilj. Marija DiniÊ opet je aktualizirala pitanje ozbiljne proizvodnje ovog izuzetno vrijednog proizvoda.

- Ljudi premalo znaju o kvaliteti ovog proizvoda, koji u vrijeme kada je krenuo na træiπte nije imao dovoljnu marketinπku pratnju. PπeniËnu klicu nastojat Êemo plasirati i putem gastro programa. To je izuzetno zdrava hrana, koja se moæe pripremati na razne naËine, recimo s mlijekom, medom, varivima. Meutim taj proizvod ne moæe se sam prodavati veÊ mora biti popraÊen marketinπkim akcijama, a to Êemo mi raditi. Osobno svakodnevno u prehrani koristim pπeniËnu klicu - sugestivno Êe Marija.

InaËe kaæe nam da se kod braπna biljeæi stalni rast indeksa prodaje, a to se moæe zahvaliti prepoznatljivoj kvaliteti Podravkinih proizvoda koju valja stalno odræavati i poboljπavati.

PolupeËeni i smrznuti proizvodi su program iz pekarnice na kojem Êemo posebno raditi Iako se proizvodnja Pekarnice temelji na kruhu, u marketingu Podrav-

skih mlinova sve viπe se okreÊu drugim proizvodima.

- ©to se tiËe Podravkinog kruha on je danas u jakoj konkurenciji privatnih pekara, ali mi se protiv nje uspjeπno borimo boljom kvalitetom kruha, boljom tehnologijom proizvodnje i boljim higijenskim uvjetima. Imamo najveÊu strogoÊu po pitanju higijene radnika, ulaska sirovina i kvalitete izlaznog proizvoda. Na planu kruha stalno pratimo potrebe potroπaËa koje se mijenjaju i moæemo u proizvodnju uvesti ono πto potroπaËi traæe. Idemo laganim korakom kako bi i edukativno djelovali na kupce pa im sve viπe nudimo tamnije vrste kruha koji su zdraviji za prehranu.

Uz proizvodnju i plasman kruha kao veÊ standardnu aktivnost mi smo uvelike uπli u program peÊenja naπih polupeÊenih i smrznutih proizvoda na licu mjesta. Do sada imamo tri takva prodajna mjesta u Koprivnici i nedavno smo otvorili u –urevcu, a idemo s tom akcijom i πire. Zainteresiranim, koji æele, obiËno u prodavaonicama, peÊi naπe proizvode na licu mjesta dajemo peÊ, i naπi struËnjaci su na usluzi obuÊavanja. Ovaj program pokazao se pravim potezom. Posebno se to vidi u prodavaonici Kifla kod ©kolskog centra u Koprivnici gdje je potraænja pizza, klipiÊa i ostalog, πto se peÊe pred oËima kupaca, izuzetnane krije Marija DiniÊ dobar po-

Maja DiniÊ

slovni potez Podravskih mlinova.

InaËe mnogi Êe se naπe sugovornice prisjetiti i izvan radnog mjesta. Maja (roena u Gorskom Kotaru) je kao djevojka (©porËiÊ) kuglala osam godina za Podravku i bila jedna od istaknutijih koprivniËkih kuglaËica. NajveÊi uspjeh joj je osvajanje s Podravkom treÊeg mjesta u bivπoj dræavi. Bila je i kuglaËki sudac, ali kada su doπla djeca na sve je to morala “zaboraviti”. Osim toga Maja je i pjevala u Mjeπovitom pjevaËkom zboru RKUD - a Podravka.

- Voljela sam i kuglanje i pjevanje.

Mislim da sam pjevala od “samog roenja”. No i kuglanje i pjevanje u zboru traæi mnogo odricanja, vremena i kada sam vidjela da ne mogu sve to obavljati prekinula sam - otkriva nam nemenedæerski dio njezina æivljenja Marija DiniÊ.

6

Broj 1572 Petak 10. kolovoza 2001.

Susret: Vlatka Kordina slikarica

Pripremam se za obiljeæavanje 30. obljetnice stvaralaπtva Pripremam se za obiljeæavanje 30. obljetnice stvaralaπtva

Kada je Ljubomir Sarapa nastavnik likovnog odgoja u tadaπnjoj II osnovnoj πkoli prije Ëetrdesetak godina odluËio da jednu sliku svoje uËenice Vlatke Kordina izloæi u izlogu slastiËarnice GreguriÊ vjerojatno nije ni slutio da Êe u srcu tada 14 godiπnje djevojËice upaliti plamen koji tinja i do danaπnjih dana. Slikarstvo je postalno vaænim dijelom Vlatkinog æivota iako mu se nikad nije posvetila profesionalno nego godinama stvara u miru svoje obiteljske kuÊe, samozatajno slijedeÊi tradiciju amaterskog realizma u gradu. Do sada je imala 13 samostalnih izloæbi, a ni sama toËno ne zna koliko puta je izlagala zajedno s Ëlanovima Podravkine likovne sekcije Ëija je Ëlanica od samog osnivanja, ili pak Hrvatskog likovnog druπtva u kojem djeluje od 1996. godine.

RaËuna da je javnost njene slike mogla vidjeti na izloæbama u brojnim hrvatskim gradovima i Sloveniji viπe od stotinu puta. Na jednoj od njih u prigodnom katalogu ostale su zabiljeæene rijeËi dr Dragutina Feletara koje dobro ocrtavaju Vlatkino stvaralaπtvo: Slike KoprivniËanke Vlatke Kordina podsjeÊaju na tradicionalno ladanjsko slikarstvo, dopadljive su to kompozicije, koje ponajËeπÊe prikazuju domaÊe krajolike pune cvijeÊa i drveÊa, ili pak struËkove ruæa. Raskoπ

raslinja, uz realistiËko prikazivanje, milovidni podravski pejzaæi s neizbjeænim πumarcima... Svojom neposrednoπÊu i neobaveznoπÊu, to amaterako slikarstvo ima πarm i privlaËnost; Ëak ako i ne poπtuje strogo slikarske zakonitosti i nema neki zasebni rukopis...

- Slikam kad mi doe inspiracija, trenutno kod kuÊe u dvoriπtu, okruæena sa svoja tri psa ljubimca. Ponekad odem i u prirodu, najËeπÊe u Dragano-

vec gdje slikam stare kuÊe i klijeti, a ponekad u proljeÊe na livade izmeu TorËeca i –elekovca prepune lijepog cvijeÊa. U stvaralaπatvu me podupire sin Danijel, a posebno kolege na poslu u Odræavanju u kojem sam kao tehnolog provela svoj cijeli radni vijek, odnosno punih 25 godina. Kolege s posla posebno su me hrabrili i pomagali mi tijekom Domovinskog rata kada smo prireivali izloæbe ili slikarske kolonije u raznim dijelovima

Hrvatske ‡ priËa Vlatka.

Do sada je napravila 286 slika od kojih je veÊinu poklonila prijateljima ili pak u humanitarne svrhe.

Prihod od prodaje njenih radova, kao i njenih brojnih kolega umjetnika doniran je za 117. brigadu, za obnovu crkve, za operaciju djece, za udrugu slijepih i sliËne humanitarne akcije, jer Vlatka nikada nije πkrtarila kada su drugi bili u pitanju. O sebi kao da ne

razmiπlja previπe. Skromno je rekla da ima samo æelju da slijedeÊe godine obiljeæi 30 obljetnicu svog stvaralaπtva i da se nada da Êe u Podravki naiÊi na razumijevanje za to. S obzirom na njen dugi radni staæ, aktivnost u Podravkinoj likovnoj sekciji u kojoj je jedno vrijeme bila i predsjednica, a ponajviπe zato πto Vlatka ima πto i za pokazati vjerujemo da Êe u tome i uspjeti.

J. L.

Gradsko poglavarstvo potaknulo ljetne sadræaje u gradu Biljeπka

Osmiπljena zabava za djecu i mlade UnatoË izrazito kratkom roku za pripreme Gradsko poglavarstvo uspjelo je iskoordinirati zanimljivi program za raznonodu KoprivniËanaca u ovim ljetnim mjesecima, a posebice onih najmlaih. Za djecu i mladeæ ponueno je Ëak πest raznovrsnih programa kojima su nositelji koprivniËke udruge i volonteri. Neki programi poput Camere obscure veÊ su zavrπeni, neki traju, a neki Êe zapoËeti slijedeÊi tjedan. Tako se svakodnevno od 18 do 20 sati djeca mogu igrati na igraliπtu O© “Antun NemËiÊ Gostovinski “ pod vodstvom animatora - koprivniËkih studenata koji su osmislili zanimljive i zabavne aktivnosti . Da su one privlaËne svjedoËi pedesetak djeËaka i djevojËica koji se okupljaju svako predveËerje i koji æeljno isËekuju najavljena natjecanja. Velik je interes i za πkolu jahanja (popunjeni su kapaciteti ) koja se srijedom i petkom od 16,30 odræava na Sajmiπtu, a zasigurno Êe biti i puno onih koji Êe u subotu 11. kolovoza i nedjelju 26. kolovoza biciklima krenuti do Sunny Villagea u Jagnjedovcu kako bi uæivali u cjelodnevnom druæenju i programu kojeg uz donaciju Podravke organizira Hello Club iz Koprivnice.

Interesantna je i novina koju priprema KoprivniËki krug djece i mladeæi - po prvi puta u gradu djeca i mladi moÊi Êe sudjelovati u Aero kids programu. Uz dobru glazbu i aktualne hitove sudionici Êe uËiti osnove Hi lo, step i latino aerobica, te pleπuÊi raditi na svojoj kondiciji,

motorici i fleksibilnosti tijela. Uz struËnog voditelja uvjeæbat Êe male koreografske cjeline koje Êe zatim predstaviti javnosti na priredbama u okviru KoprivniËkog ljeta. Aero kids program namijenjen je svima od 4 do 18 godina, a prijave su u petak 10. kolovoza u 18 sati u Domu Hrvatske vojske. Na istom mjestu, ali u 19 sati obavit Êe se prijave i dogovor oko aktiviranja novinarske radionice za mlade.

Za one neπto starije predvieno je opuπtanje uz priredbe KoprivniËkog ljeta koje Audio Bard organizira svakog petka, subote i nedjelje naveËer na srediπnjem gradskom trgu.

- S obzirom da smo za pripreme imali doista malo vremena izuzetno

smo zadovoljni kako se organiziraju i teku ljetni sadræaji. Posebice stoga πto smo po prvi puta uspjeli okupiti razliËite gradske udruge i aktiviste u jednom programu za djecu i mlade. Odaziv je priliËno dobar, reakcije djece i roditelja pozitivne, pa Êe nam ovogodiπnja organizacija zapravo posluæiti kao temelj za joπ kvalitetnije osmiπljavanje ljetnih mjeseci slijedeÊe godine- istiËe Ëlanica Gradskog poglavarstva Helena HeÊimoviÊ, pored ostalog zaduæena za rad s mladima. Ona upuÊuje i poziv Podravkaπima da potaknu svoju djecu na joπ aktivnije ukljuËivanje u ljetne sadræaje.

J.L.

Podravkini literati nastupili na Danu cvijeÊa Literarna sekcija KUD-a “Podravka” nastupila je uz podrπku mnogobrojne publike u nedjelju 29. srpnja na izloæbi cvijeÊa u KoprivniËkom Ivancu u organizaciji udruge “Hrvatsko srce”.

Ugoaj ljepote cvijeÊa sekcija je upotpunila njeænim dodirom poezije svojih Ëlanova, kako bi Dan cvijeÊa ostao u sjeÊanju domaÊinima kao i mnogim gostima - udrugama iz naπe i drugih æupanija.

M.H. Druπtvena prehrana

Jelovnik 13. 8. ponedjeljak:

- Varivo mahune,hrenovke, voÊe

14. 8. utorak:

- PeËena svinjetina, krpice s kupusom, salata

16. 8. Ëetvrtak:

- Kobasica, krumpir na seljaËki, salata

17. 8. petak:

- Umak bolognese, tijesto πpagete, salata

NOVINE DIONI»KOG DRU©TVA PODRAVKA OsnivaË i izdavaË: PODRAVKA, prehrambena industrija, d.d. Koprivnica Direktorica Sluæbe za interno komuniciranje: Jadranka Lakuπ Glavni i odgovorni urednik: Branko Peroπ Redakcija lista: Boris Fabijanec, Mladen PavkoviÊ, Branko Peroπ, Slavko PetriÊ i Hrvoje ©labek Fotograf: Nikola Wolf GrafiËki dizajn: Jana i Ivana Æiljak, FotoSoft

GrafiËko ureenje: Vanesa GrgiÊ Tisak: KoprivniËka Tiskarnica d.o.o.

Koprivnica Naklada: 8300 primjeraka List izlazi svakog petka i primaju ga svi radnici besplatno.

Adresa uredniπtva: Ulica Ante StarËeviÊa 32, 48000 Koprivnica Telefoni - direktni: 651-505 (urednik) i 651-503 (novinari) Faks: 621-061 e-mail: novine@podravka.hr

Broj 1572

Petak

10. kolovoza 2001.

7

Sport Prva hrvatska nogometna liga - drugo kolo

Nogometna sreÊa osmjehnula se KoprivniËancima SLAVEN BELUPO - ZAGREB 2:2 (0:1) Piπe: Boris Fabijanec

UnatoË velikoj vruÊini, bilo je viπe od 30 stupnjeva Celzija, na koprivniËki Gradski stadion doπlo je oko 3.000 navijaËa Slaven Belupa kako bi vidjeli prvi ovogodiπnji prvenstveni okrπaj KoprivniËanaca na domaÊem terenu.

Gosti su bili nogometaπi Zagreba, momËad koja ove godine ima velikih aspiracija za sam vrh u domaÊem prvenstvu. To su igrom i zalaganjem u Koprivnici i dokazali. No, krenimo redom.

Utakmica je poËela vrlo nervozno.

VeÊ u prvim minutama, moramo priznati dobar sudac Alojzije ©upraha, dijeli tri æuta kartona domaÊim nogometaπima - Muæeku, Petru Boπnjaku i AmiæiÊu. Do kraja utakmice podijelio ih je osam - pet domaÊim i tri gostujuÊim nogometaπima. Nakon poËetne nervoze, KoprivniËanci kreÊu silovito prema vratima Vasilja. Brzi i opasni Miljenko KovaËiÊ postao je nerjeπiva enigma za obranu Zagreba, imao je tri stopostotne prilike, ali πto nespretnost, πto dobre obrane Vasilja, bile su razlog πto Slaven Belupo nije poveo.

Polovicom prvog dijela susreta nogometaπi Zagreba uspostavljaju terensku ravnoteæu, Ëak poËinju opasno prijetiti. Da neÊe biti lako protiv ZagrepËana, nagovjeπtava OliÊ u 27. minuti kada opasno puca preko vratiju Solomuna, a nekoliko minuta kasnije gosti vode. Nespretna intervencija Crnca, lopta dolazi do HasanËiÊa koji na desnoj strani pronalazi usamljenog Lovreka. Ulazak u πesneaste-

rac, oπtar udarac s 10-ak metara i Solomun je bio nemoÊan. 1:0 za Zagreb. Taj pogodak kao da je odrezao noge domaÊim nogometaπima, πto koriste gosti pa je tako u 40. minuti OliÊ izbio sam pred Solomuna, ali domaÊi vratar spaπava siguran pogodak.

U drugom poluvremenu Slaven Belupo kreÊe na sve ili niπta. Takav pristup igri rezultira izjednaËenjem u 50. minuti kada je, po ne znam koji put, Frane AmiæiÊ probio lijevu stranu gostujuÊe obrane, pronalazi KovaËiÊa u πesnaestercu Zagreba, a Miljenko u maniri rasnog strijelca, okruæen obrambenim igraËima Zagreba, pogaa mreæu Vasilja. 1:1 i na koprivniËkom Gradskom stadionu lakπe se diπe. Da KoprivniËanci mogu viπe dokazuje u 53. minuti Srebrenko Posavec odliËnim udarcem s 25 metara, ali na æalost, pogaa gredu. I kada su domaÊi navijaËi oËekivali vodeÊi pogodak Slaven Belupa - hladan tuπ. Iznenadan pogodak Zagreba kojega zasigurno pola gledatelja na stadionu nije ni vidjelo. Obrana Slaven Belupa je po-

grijeπila, lopta dolazi do HasanËiÊa, oπtar udarac u lijevi kut Solomunovih vratiju. 2:1 za Zagreb. Opet KoprivniËanci kreÊu na sve ili niπta, πto ih je umalo koπtalo rezultatske katastrofe.

Naime, Zagrebov napadaË OliÊ poπteno se ispromaπivao jer je u zadnjih 20ak minuta utakmice imao Ëetiri sto postotne prigode, ali πto vlastitom traljavoπÊu i sebiËnoπÊu, πto uspjeπnim obranama Solomuna, rezultat ostaje nepromijenjen. I kada su se veÊ svi pomirili s porazom Slaven Belupa, domaÊi nogometaπi se ne predaju. U zadnjim trenucima utakmice u napad kreÊe i vratar Solomun. DomaÊu loptu iz kuta ZagrepËani izbijaju u aut. Lopta dolazi do neumornog AmiæiÊa koji opet radi Ëuveni slalom, ubacuje prema KovaËiÊu koji joπ jednom dokazuje koliko mu malo prostora i vremena treba za pogodak. Erupcija oduπevljenja na stadionu. IzjednaËenje i kraj utakmice. Zaista su koprivniËki nogometaπi ovoga puta imali sportske sreÊe. Uostalom, veÊ je vrijeme da fortuna malo zahvati i Slaven Belupo.

No, nogomet se ne moæe bazirati na

temelju hoÊe ili neÊe biti sportske sreÊe. Naime, i na ovoj utakmici kao i nebrojeno puta do sada pokazuje se osnovne negativnosti u igri Slaven Belupa, a to je neefikasnost. DeËki se zaista svojski trude, ali nedostaje ta uËinkovita zavrπnica. Moæda su dva pogotka Miljenka KovaËiÊa znak da Êe u iduÊim utakmicama koprivniËki nogometaπi biti efikasniji. Prigodu imaju veÊ ove subote kada odlaze u Varaædin, gdje ih doËekuje Varteks.

Protiv Zagreba igrali su: Solomun, S. Boπnjak, Crnac (od 72. RadiËek), KaciÊ, P. Boπnjak (od 56. Brgles), FerenËina, Muæek, AmiæiÊ, Gerπak (od 46.

Posavec), JurËec i KovaËiÊ.

Nakon utakmice odræana je konferencija za novinare na kojoj je, meu ostalim, reËeno: - trener Zagreba Zlatko KranjËar: Ne mogu biti zadovoljan rezultatom jer kroz tijek igre mi smo pokazali naπu kvalitetu te odræali obeÊanje da Êemo doÊi u Koprivnicu igrati, nadigravati se i teæiti pobjedi. Mislim da smo bili bliæe pobjedi jer i sami ste vidjeli kako smo u drugom poluvremenu imali 4, 5 “zicera” koje OliÊ nije realizirao i dozvolili smo domaÊinu da sretnim golom doe do izjednaËenja. Mi moramo æaliti za izgubljena dva boda, a πto se tiËe utakmice, osim poËetnih minuta kada su postojale neke neobjaπnjive tenzije kod nekih domaÊih nogometaπa, utakmica je bila dobra, imala je ritam i svi moæemo biti zadovoljni s prikazanim nogometom. »estitam Slaven Belupu jer su se uspjeli dva puta dignuti nakon naπih vodstava, A mi idemo dalje, tek je poËetak prvenstva.

- trener Slaven Belupa Draæen Besek: Svi smo oËekivali jednu teπku

utakmicu jer je doπao Zagreb koji je imao ulogu favorita u prvenstvu. Za razliku od kolege KranjËara, mislim da je poËetak utakmice nas sputao jer je sudac za prve naπe startove dijelio kartone i naπi igraËi nisu imali viπe moguÊnosti duela. Imali smo πanse u prvom poluvremenu koje nismo znali iskoristiti, nedostajalo je koncentracije kao i u Rijeci. U svakom sluËaju treba odati Ëestitke i jednoj i drugoj ekipi jer ovo nisu bili uvjeti za nogomet. Mi smo na kraju imali sreÊe i mislim da nam ovaj bod znaËi kao da smo pobijedili.

- nogometaπ Slaven Belupa Miljenko KovaËiÊ: »estitao bih gospodinu KranjËaru i nogometaπima Zagreba za jednu jako lijepu utakmicu, ali se ne bih sloæio sa trenerom Zagreba da oni mogu æaliti za izgubljenom utakmicom. Naime, mi smo u poËetku imali tri stopostotne prilike i da smo to iskoristili mislim da bi utakmica imala sasvim drugi tijek.

Takoer, Ëestitam mojim suigraËima koji su unatoË dva rezultatska minusa, uspjeli se vratiti. To su odlike velike momËadi. No, htio bih istaknuti kako je natjecanje u Inter toto kupu na nama ostavilo tragove u smislu svjeæine, noge su teπke. Mislim da Êemo mi doÊi u pravi formu za pet, πest kola.

Miljenko KovaËiÊ u akciji

U BeËu su izvuËeni parovi pretkola Lige prvakinja

Nakon tri tjedna “vruÊih” treninga prva provjera kuglaËa Podravke

Podravka Vegeta protiv Akve Volgograd ili Minska

Prvak Hrvatske u Koprivnici

Rukometaπice Podravke Vegete u posljednje vrijeme zaista nemaju sreÊe. Nakon nebulozne odluke EHF-a da moraju igrati pretkolo Lige prvakinja, novi πok uslijedio je 7. kolovoza u BeËu, kada tajnica kluba Ana MatiπiÊ nije bila sretne ruke. Naime, izvukla je protivnice Podravkaπica, a to Êe biti pobjednice u susretu Akva Volgograd - Minsk. RazoËarenje ædrijebom ne kriju Ëelni ljudi Podravke Vegete - direktor Berislav SlukiÊ i trener Ivica Pal. Naime, dobro su upoznati s potencijalima obiju ekipa te istiËu kako Êe Podravkaπice sigurno igrati protiv Akve. “Volgograanke sigurno pobjeuju Minsk jer sve njihove rukometaπice igraju za reprezentaciju Rusije. Vidjeli smo na nekoliko video zapisa kako igraju i mislim da smo dobili najteæe

protivnice.” - rekao je trener Pal. “Ekipa Akve je znatno bolja od Minska. Uostalom, proπle sezone igrale su u polufinalu Kupa prvakinja i sigurno opet æele u to najelitnije europsko rukometno natjecanje. To je iskusan sastav, snaænih i visokih igraËica, ali ipak ne treba oËajavati, veÊ dobro iskoristiti ovo pripremno razdoblje” rekao je direktor SlukiÊ.

InaËe, prvu utakmicu Podravkaπice Êe igrati 6. ili 7. listopada u gostima, a uzvrat Êe biti sedam dana kasnije u Koprivnici. Naravno, ako rukometaπice Podravke Vegete postignu povoljan rezultat u prvoj utakmici, uz pomoÊ vjerne koprivniËke publike moÊi Êe traæiti moguÊnost za prolaz u Ligu prvakinja. Ipak, uz znanje, iskustvo i kvalitetu, Podravkaπicama Êe trebati i puno sportske sreÊe.

B.F.

©portsko ribolovno druπtvo Podravka

Dobri nastupi seniorki u Prvoj ligi Na jezeru kod Banove Jaruge odræano je 4. i 5. kolovoza sedmo i osmo kolo ribolovnog natjecanja Prve lige za seniorke. Standardno dobre ulove imale su Podravkaπice - Biserka TreπËin, Maja StarËeviÊ i Nikolina Pregiban. Naime, u sedmom kolu ukupno su bile druge, a u osmom kolu treÊe.

Trenutno, u jakoj hrvatskoj konkurenciji seniorke Podravke zauzimaju treÊe mjesto na prvenstvenoj tablici. Uz to, dugogodiπnja kvaliteta najbolje Podravkaπice - Biserke TreπËin dokazuje se i ove godine jer je Biba uspjela izboriti plasman za majstoricu, toËnije za ulazak u reprezentaciju Hrvatske. B.F.

Piπe: Æeljko ©emper

KuglaËi Podravke nimalo ne posustaju u ritmu treninga i veÊ Ëetvrti tjedan tri puta tjedno marljivo vjeæbaju. Iza njih su potoci znoja, ljetna æega ne popuπta, ali ne daju se ni deËki.

Treniraju u veËernjim satima, kad temperatura padne ispod 30° Celzija. VeÊ se vide i rezultati ovakvog rada, postiæu se visoke brojke, neuobiËajene za ovaj ciklus priprema.

KonaËno je sve poznato oko utakmice odluke s osjeËkim GrafiËarVodovodom, koja Êe odrediti tko Êe slijedeÊe godine igrati u Prvoj “B” ligi.

Kako se klubovi nisu mogli dogovoriti oko mjesta i naËina igranja, voditelj lige Nikola MarinkoviÊ odredio je da se igraju dvije utakmice, 25. i 26. kolovoza, na kuglani Radnika u Velikoj Gorici. Bolji iz ova dva susreta startat Êe 14. rujna kao Ëlan Prve “B” lige, dok Êe poraæeni slijedeÊe prvenstvo igrati kao drugoligaπ.

Trener Ljubomir Oroz u planu priprema za majstoricu, ali i za prvenstvo, ima i odigravanje prijateljskih provjernih utakmica. Prva je veÊ ove subote 11. kolovoza, a protivnik je nitko drugi nego prvak Hrvatske, MK Slavonija-Konikom iz Osijeka. OsjeËani se pripremaju za Svjetski kup, gdje Êe kao prvaci dræave predstavljati Hrvatsku u kuglaËkoj Ligi prvaka, pa

Êe im ova prijateljska utakmica s Podravkom pokazati trenutne moguÊnosti. Ljubitelji kuglanja imat Êe prigodu vidjeti rumunjske reprezentativce Cadinoiua i Gogoritu, bivπeg “Podravkaπa” reprezentativca Maria MuπaniÊa, te zlatnog juniorskog svjetskog prvaka Zorana ProdanoviÊa, momËad koja je uvjerljivo osvojila prvenstvo Hrvatske.

Ovako jaka provjera Êe i kuglaËima Podravke pokazati njihove trenutne moguÊnosti, a osim ove u planu je utakmica s prvoligaπem Bjelovarom.

- NeÊemo se uplaπiti kuglaËa dræavnog prvaka, iako u njihovom sastavu igra niz reprezentativnih imena. Naπi rezultati na dosadaπnjim treninzima pokazuju da se moæemo u jednoj ne-

optereÊenoj utakmici suprotstaviti tako jakom protivniku i vidjeti gdje smo i koliko trenutno vrijedimo. Bit Êe to prava provjera za ono najvaænije πto nas Ëeka u dvije odluËujuÊe utakmice protiv GrafiËar - Vodovoda - rekao je Zdravko VuËiÊ, koprivniËka “udarna igla”, s 1041 Ëunjem rekorder koprivniËke kuglane, Ëiji rekord opasno “visi” pred naletom osjeËkih kuglaËa.

Trener Ljubomir Oroz ima na raspolaganju slijedeÊe igraËe: Zdravko VuËiÊ, Nenad BakaË, Zlatko Betlehem, Stjepan BobetiÊ, Marijan ©tefoiÊ, Vladimir GroπaniÊ, Danijel Gregurina i Goran ©egerec. Utakmica se igra u subotu, 11. kolovoza, u 10 sati na kuglani hotela Podravina.

8

Broj 1572 Petak 10. kolovoza 2001.

Iz tvornice “Studenac”

NAGRADNA IGRA “PI∆A ZA LJEPOTU I ZDRAVLJE”

Udarno i rekordno Piπe: Boris ©epetavec

Dok mnogi koriste kolektivne godiπnje odmore i vrijeme provode na moru, planinama ili uz rijeke i jezera, osvjeæavaju se hladnim napicima i mineralnom vodom, u tvornici “Studenac” obaraju se rekordi i po koliËini proizvedenoga u smjeni i po utovaru i isporuci u jednom danu.

Tako je na vruÊem asfaltu, na plus 38°C, u ponedjeljak 6. kolovoza utovareno 776.078 litara sokova i vode.

Utovar je poËeo u nedjelju u 16 sati i do ponedjeljka do 22 sata utovareno je 45 πlepera, odnosno 776 tona robe, koja je poslana na razne adrese πirom lijepe naπe.

U dnevnik isporuke za dan 6. kolovoza 2001. godine upisana je isporuka 487.022 litre mineralne vode “Studenac”, 199.584 litara izvorske vode “Studena”, 30.096 litara izvorske vode “Studena” s limunom, 12.648 litara ledenog Ëaja i 46.728 litara “Deita”.

Nagradno pitanje 2. kola KAKO SE ZOVE IZVOR STUDENCA U LIPIKU?

........

Ime i prezime Organizacijska cjelina

Kako je dnevna isporuka veÊa od dnevne proizvodnje, a radi se o πirokom asortimanu roba koje se proizvode na dvije proizvodne linije, bojimo se da Êemo - i unatoË cjelodnevnoj

proizvodnji i radu subotama i nedjeljama - uskoro ostati bez nekih proizvoda. Zbog toga bi veÊ sada trebalo misliti o novoj liniji za PET proizvode za iduÊu godinu.

Novosti iz Sektora za ugostiteljstvo

©tagelj radi svakodnevno Tu v πtaglju smo nazaj, Tu med kleti v goricaj, Pesma dolom, bregom zvoni, Ober nas preleÊe, S πtagla se vleËe Sod naokolo breni…..

nje autohtone gastronomske ponude ovog objekta u promociji koprivniËkog kraja. A voditelj æupanijskog ureda za kulturu Milorad KovaËeviÊ

zaloæio se da ©tagelj postane okupljaliπte kulturnih stvaratelja i mjesto za izraæavanje dobrote i πirine podravske duπe.

“PI∆A ZA LJEPOTU I ZDRAVLJE” nagrauje i Ëitatelje lista Podravka, koji uz malo znanja i sreÊe u Ëetiri kola mogu doÊi do vrijednih nagrada, odnosno osvojiti super nagradu-suncobran.

Dovoljno je odgovoriti na nagradno pitanje i priloæeni kupon poslati sa naznakom “za nagradnu igru”na SPJ PiÊa - Distributivno skladiπte Danica, odnosno ubaciti u kutije s oznakom za nagradnu igru na porti Belupa, porti Danice, ispred restorana u sedmerokatnici, te na istoËnoj porti.

Svake srijede izvuÊi Êemo dobitnike tjednih nagrada, a na kraju iz svih pristiglih kupona i super nagradu.

Nagrade 1. kola: 1. »A©E STUDENA I PAKET PROIZVODA STUDENA Marija Haramina, Logistika 2. MAJICA I PAKET PROIZVODA STUDENA Snjeæana Doπen, Tvornica juha 3. PAKET PROIZVODA STUDENA Snjeæana Nemec, Skladiπte Tvornica juha Dobitnike je izvukla komisija u sastavu: Silvana Turk, Adam ViliÊ i Kreπimir Cahunek, a nagrade se mogu podiÊi u SPJ PiÊa - Distributivno skladiπte Danica.

Nagrade 2. kola: 1. »A©E STUDENAC I PAKET PROIZVODA STUDENAC 2. MAJICA STUDENAC I PAKET PROIZVODA STUDENAC 3. PAKET PROIZVODA STUDENAC

Super nagrada:

Ovim stihovima podravskog pjesnika Ivana Picera Podravkin sektor za ugostiteljstvo pozvao je sve zaljubljenike u prirodu i prekrasan ambijent Podravkinog rekreacijskog centra na druæenju u ©taglju. Ovaj poznati restoran, uvrπten zbog svoje gastronomske ponude u 100 najboljih u Hrvatskoj ovih dana πirom otvara vrata svim posjetiteljima. Svakodnevno, osim ponedjeljka, radi od 10 do 23 sata, a svojim gostima u ugodnom okruæenju koji privlaËi mirom i svjeæinom, tako potrebnima u ove vruÊe ljetne dane, nudi raznovrstan izbor osvjeæavajuÊih piÊa, a uskoro i zanimljivih jela po pristupaËnim cijenama. Ove novine predstavio je pomoÊnik direktora Sektora za ugostiteljstvo Marijan VrËek na druæenju u ©taglju kojem su posebni ton dali Ivan Picer sa svojim stihovima i podravskim anegdotama, te Andrija MaroniÊ zvukovima cimbula. Oæivljavanje ©taglja pozdravio je koprivniËki dogradonaËelnik i predsjednik Æupanijske turistiËke zajednice Zdravko Mihevc naglasivπi znaËe-

SUNCOBRAN

Recept tjedna:

Dolcela parfe torta 2 kutije ”Dolcela” biskvitnog tijesta, 1 kutija ”Dolcela” parfe kreme, 3 ”Dolcela” πlag pjene, 1 ”Dolcela πlag krema s okusom Ëokolade, 20 dag dæema od naranËe ”Podravka”, 1 naranËa, 1 limun, 5 dag πeÊera, 10 dag præenih ljeπnjaka, 5 dag Ëokolade, 7,5 dl mlijeka

.....

Tijesto: Biskvitno tijesto naËinite prema uputama na ambalaæi. Tijestu dodajte sok i naribanu koricu od 1 limuna i naribanu koricu od 1 naranËe. Biskvit ispecite, ohladite, navlaæite sokom od naranËe i premaæite dæemom. Savijte ga u roladu i nareæite na tanke kolute. Tako narezanim kolutima obloæite oblu zdjelu, s tim da dio koluta ostavite za zavrπetak.

Krema: Praπak i mlijeko za pripremu parfe kreme podijelite na 3 dijela, kako biste mogli naËiniti 3 razliËite kreme 1. krema: 5 dag πeÊera prepræite sa 2

ælie vode tako da dobijete karamel kojeg Êete staviti u kremu.

2. krema: u pripremljenu parfe kremu umijeπajte prepræene mljevene ljeπnjake.

3. krema: u pripremljenu parfe kremu umijeπajte Ëokoladu koju ste rastopili u parnoj kupelji i ”Dolcela” πlag pjenu od Ëokolade.

Pripremljene kreme prelijte preko biskvita tako da svaki sloj stavljate zasebno. Na taj naËin dobit Êete raznobojnu tortu. Povrπinu prekrijte preostalim kolutima biskvita. Tortu dobro rashladite i prevrnite na ravan tanjur i ukrasite ”Dolcela” πlag pjenom.

Pripremila: Viπnja Perkov Voditelj kuhinje u Odjelu za edukacije i prezentacije Strateπkog marketinga Kulinarstvo

Crta: Ivan Haramija - Hans