Podravkine novine broj 1577

ISSN 1330 - 5204

www.podravka.com Godina XL Broj 1577 Petak

14. rujna 2001.

Aktualno

Otvoreno predstavniπtvo za Pribaltik

List dioniËkog druπtva “Podravka” Koprivnica

UruËene tradicionalne nagrade radnicima koji rade u Podravki 35 i 30 godina

Dan paprike uspjeπno povezao proizvoaËe i preraivaËe

3. str.

5. str.

Tradicionalni susret umirovljenika

Podravka duboko u srcima

Piπe: Jadranka Lakuπ

Broj Podravkinih predstavniπtava u drugim zemljama porastao je krajem kolovoza za joπ jedno: otvoreno je Predstavniπtvo u glavnom gradu Latvije - Rigi. Osim Latvije pokrivat Êe i ostale dvije pribaltiËke dræave, dakle i Litvu i Estoniju, odnosno træite s ukupno 8,5 milijuna ljudi. Proizvodi Podravke prisutni su na ovim prostorima veÊ niz godina, odnosno joπ u vrijeme postojanja SSSR-a, a direktna suradnja biljeæi se od 1993. godine. U pribaltiËke zemlje izvozi se Vegeta, Podravka juhe i Lino djeËja hrana, a zanimljivo je da je ovo jedino træite na kojem je naπa tvrtka lider i u dodacima jelima i u juhama u vreÊicama.

- Naπa liderska pozicija sve je izloæenija strahovitom pritisku konkurencije i to kako sa skupim tako i jeftinim proizvodima. Da bismo obranili træini udio kojeg smo godinama osvajali osnovali smo Predstavniπtvo Ëiji je osnovni zadatak unaprijediti odnose s distributerima i propagandnim agencijama, te trgovaËkim inolancima koji ulaze na ovo træite - objaπnjava Snjeæana Sirovec, direktorica pripreme izvoza za træita Poljske, Pribaltika i Rumunjske.

U Predstavniπtvu u Rigi za sada rade dva zaposlenika pristigla iz Koprivnice, a uskoro se planira zapoπljavanje i dvoje domicilnih struËnjaka. Takva praksa pokazala se dobrom i u ostalim Podravkinim predstavniπtvima, odnosno internacionalima u NjemaËkoj, Rumunjskoj, Ukrajini, Srbiji, Sloveniji, Makedoniji, BiH, SlovaËkoj, Maarskoj, Australiji, Poljskoj, »eπkoj i Rusiji.

Otvaranje predstavnπitva u Rigi svakako je novi strateπki korak u ostvarenju Podravkinog nastojanja da bude vodeÊa prehrambena kompanija u srednjoj i istoËnoj Europi.

Oko dvije tisuÊe Podravkinih umirovljenika okupilo se na tradicionalnom susretu πto razgaljuje srca i duπu Piπe: Jadranka Lakuπ Snimio: Nikola Wolf

jerojatno nigdje u Kopri vnici, pa ni u Hrvatskoj, nije tog petka,7. rujna, postojalo mjesto s viπe iskazanih emocija nego je to bio Podravkin rekracijski centar na kojem se na tradicionalnom susretu okupilo gotovo dvije tisuÊe Podravkinih umirovljenika. Od suza radosnica, drhtavog stiska ruku, najπireg moguÊeg osmijeha za sudruga s

V

radnog mjesta kojeg se nije vidjelo punih godinu dana, zadovoljstva ponovnim druæenjem, sjetnog sjeÊanja na zajedniËke prijatelje kojih viπe nema, do odluËnosti da se zapleπe makar noge baπ i ne sluπaju. Bilo je tu toliko snage, veselja i ponosa da je atmosfera u πatoru ispunjenom do posljednjeg mjesta bila u pravom smislu rijeËi uzavrela.

Ponijela je i predsjednika Uprave Podravke Darka Marinca kojem je glas, moæda prvi put u

æivotu, pomalo zadrhtao kad je pozdravljao najzasluænije za stvaranje tvrtke kojoj je danas na Ëelu. S mnogima se i upoznao i popriËao o danima kad se udarniËki radilo za Podravku, o njihovim odricanjima, o vezanosti za Podravku, o radosti s kojom prihvaÊaju poziv na susret umirovljenika jer je on prije svega priznanje da nisu zaboravljeni i da i sadaπnje generacije Podravkaπa cijene njihov doprinos stvaranju i razvoju Podravke.

Susret umirovljenika, koji je zbog broja sudionika i dobre organizacije u kojoj sudjeluje niz sluæbi, vjerojatno jedinstven u hrvatskim okvirima, i iz kojeg i na kojem bi morali uËiti mladi Podravkaπi, istinski je dokaz da je Podravka kompanija koja radi sa srcem, i kojoj usmjerenost na prave vrijednosti nije samo proklamacija u utvrenoj misiji nego i stvarno djelovanje.

O susretu umirovljenika opπirnije na 4. stranici

2

Broj 1577 Petak 14. rujna 2001.

Podravkin periskop

Razgovor s direktorom Energetike Marinkom BagariÊem

Podravka Êe sama proizvoditi svoju struju!?

Razgovarao i snimio: Hrvoje ©labek Povod za razgovor s direktorom Energetike dipl. inæ. Marinkom BagariÊem nije samo sezona grijanja, koja je ove godine poËela vrlo rano zbog naglog zahlaenja ovih dana. Naime, æeljeli smo saznati kako ta - za cjelokupnu Podravkinu proizvodnju vrlo bitna cjelina - funkcionira nakon πto je izdvojena iz bivπeg Odræavanja, a doznali smo i to kako se priprema realizacija ideje koja bi u buduÊnosti mogla bitno utjecati na Podravkinu opskrbu energijom.

Nema problema sa strujom i plinom - Energetika je u reorganizaciji Podravke izaπla iz Odræavanja i postala samostalna cjelina. Je li rijeË o suπtinskoj promjeni?

- Mi i dalje nastavljamo raditi svoj posao kao πto smo radili i prije, s tim da smo prije bili u Odræavanju, pa smo u okviru Energetike imali dvije radionice koje su se bavile odræavanjem instalacija i ureaja. Nakon organizacijskih promjena Energetika je izdvojena kao Ëista proizvodnja i distribucija energenata, s odræavanjem postrojenja za proizvodnju energije, a ona dva servisa ostala su u sastavu Odræavanja. Dakle, nije rijeË o suπtinskoj promjeni.

- U reorganizaciju se krenulo s namjerom da troπkovi - i zarade - pojedinih cjelina budu razvidniji nego prije. Vidi li se to veÊ u Energetici?

- Proπlo je prekratko razdoblje da bismo to mogli usporeivati. Samostalni smo neka tri mjeseca, a za tri mjeseca ne moæete dobiti nekakve podatke koje moæete analizirati. Tek za godinu dana moÊi Êemo usporediti troπkove s prethodnom godinom. Naravno, mi pratimo sve troπkove, potroπnju svih pogona, ali tek kad Êemo na kraju godine zaokruæiti podatke, moÊi Êemo raditi analize.

- Podravka je veliki potroπaË energenata, plina i struje. Ima li problema s njihovim plaÊanjem?

- Koliko ja znam, trenutaËno nema problema, premda nisam potpuno ukljuËen do razine samog plaÊanja raËuna.

Doduπe, nama raËuni dolaze na kontrolu - takav smo dobili zadatak - pa vidimo da se uz potroπnju povremeno plaÊaju i kamate, iz Ëega moæemo zakljuËiti da se uvijek ne plati baπ u dogovorenom roku. No, te kamate nisu velike u odnosu na ukupne iznose raËuna.

- Ima li zbog povremenog neredovitog plaÊanja problema s isporukom energenata Podravki?

- VeÊ dulje razdoblje takvih problema nije bilo, sve ide u redu, a nadam se da Êe tako biti i ubuduÊe.

- Sezona grijanja znatno poveÊava potroπnju energenata, u odnosu na ljetnu sezonu za 100 i viπe posto. Na grijanje otprilike otpada 60 posto ukupne potroπnje plina, a na proizvodnju 40 posto.

- Kakvo je stanje instalacijske mreæe u Podravki, od kotlovnice nadalje?

- PoveÊanje potroπnje energenata tijekom sezone grijanja nije posljedica stanja instalacijske mreæe, ali moramo priznati da su instalacije stare i da Êe ih trebati obnavljati. U kotlovnici imamo tri kotla za proizvodnju pare, koji su stari od 25 pa do viπe od 30 godina. Na najveÊem kotlu promijenili smo plamenik, πto se pokazalo jako dobrim potezom jer sada imamo veÊu sigurnost i ekonomiËnost u radu. Za ovu godinu predvidjeli smo zamjenu plamenika i na drugom, manjem kotlu. To dosad nije realizirano, ali konaËno sam ovih dana dobio odluku o odobrenju te investicije i nadam se da Êemo joπ ove godine to i realizirati. Naime, taj kotao sa starim plamenikom neekonomiËan je i nesiguran, a po pitanju zaπtite okoline on ima emisiju koja iskaËe iz dozvoljenih granica.

- TreÊi kotao je, koliko znam, veoma star i predvien za kruta goriva. Radi li on uopÊe?

- On je bio predvien za kruta goriva, preæivio je brojne preinake, pa je sada podeπen da radi na plin i on moæe raditi.

Mogu reÊi da je on priliËno ekonomiËan, ali je star.

- Planirate li kakvu opseæniju sanaciju parovoda, koji znaju ”procuriti”, pa iz njih izlazi para, πto svatko moæe vidjeti?

- NemoguÊe je krenuti u opseæniju sanaciju, sanaciju cjelokupnog parovoda, jer to moramo raditi po dionicama pogoni, naime, moraju raditi. U ovom trenutku nismo mogli planirati takvu investiciju, ali Êemo o tome svakako morati razmisliti.

- Postoje dvije varijante. Ako bismo instalirati dva agregata, od kojih bi jedan bio rezerva, pa bismo bili potpuno nezavisni od vanjske mreæe, trebalo bi uloæiti viπe od deset milijuna njemaËkih maraka. Ako bismo instalirali jedan agregat, pa ne bismo imali rezervni i ne bismo bili nezavisni od HEP-a, investicija ne bi prelazila 10 milijuna njemaËkih maraka. Studija o isplativosti detaljno Êe pokazati koliko bi projekt stajao, a konaËnu odluku tada Êe donijeti Uprava.

Ako studija pokaæe da je to nama isplativo, a ja vjerujem da jest, i ako krenemo u tu investiciju, realizacija Êe trajati barem dvije-tri godine.

- Otkad u svijetu postoje takva iskustva?

- Za tu ideju znamo veÊ godinama jer pratimo πto se u svijetu radi. U NjemaËkoj, primjerice, postoji viπe od 2.000 takvih postrojenja.

- Svojedobno kad sam s Vama razgovarao, rekli ste pred mjeraËem koliËine pare koja odlazi u pogone, da se s tog mjesta dobro vidi kakav je intenzitet proizvodnje u Podravki. Vidi li se danas s tog mjesta da obujam proizvodnje raste?

- Nemam osjeÊaj da tvornice rade ”punom parom”. Moram reÊi da iz godine u godinu potroπnja plina i proizvodnja pare padaju.

SmeÊe izvor informacija!?

Piπe: Dalibor ©ijak Sektor za razvoj poslovanja

Marinko BagariÊ Izdvojeno: ”Galantplet” - Ove godine mogao bi se pojaviti problem s grijanjem poslovnog prostora πto ga mi zovemo ”Galantplet”. Poznato je da smo proπle godine morali izmijeniti stari grijaÊi kotao te je napravljen plan prema kojem je trebalo instalirati dva nova kotla. Meutim, takav plan nije realiziran, veÊ smo u taj prostor postavili jedan stari kotao, porijeklom iz tzv. rudarske zgrade, i tako smo izdræali proπlu zimu. Moram upozoriti na to da je taj kotao preslab za grijanje ”Galantpleta”. Ako Êe doÊi do jaËeg zahlaenja, tamo Êe sigurno biti problema.

”NiËiji” toplovod - Da zavrπimo s vjeËito ”vruÊom” te- joπ uvijek - ”niËiji”. Nigdje nije zaveden mom o grijanju zgrada izvan Podravki- kao osnovno sredstvo, on nije osiguran, nog proizvodnog kruga, o ”uglovnici” i nije plaÊana amortizacija i on praktiËki osmerokatnicama. HoÊe li ih ove godine ne postoji. Njega ne bi trebalo mijenjati, veÊ bi naprosto trebalo postaviti novi i grijati Podravka?

- Stanari tih zgrada nisu pronaπli alter- kvalitetniji. Ipak, ako doe do puknuÊa nativu, pa Êe se i ove zime grijati zahva- toga toplovoda, mi Êemo ga - ili netko ljujuÊi Podravki. Naprosto ih ne moæe- drugi - zakrpati, ali to nikako nije trajno mo ”odrezati”. Koliko Êe tu biti proble- rjeπenje.

- A kakvo bi, prema Vaπem miπljenju, ma, ovisi o stanju instalacija u zgradama, a to je njihov problem. ©to se opskrbe izgledalo trajno rjeπenje?

- Ja bih bio najsretniji kad bi stanari Za tri godine struja iz vlastitih energijom tiËe, nje Êe biti onoliko koliko izvora? Êe je biti u Podravkinoj kotlovnici. Moæe naπli alternativu koja bi ih zadovoljila.

- Ima li kakvih problema s elektri- se oËekivati problem s toplovodom, jer BuduÊi da jedan takav pokuπaj nije Ënom mreæom? je on u cijeloj priËi najbolnija toËka. Ako uspio - a dovoljno je da se samo jedan - S elekriËnim instalacijama sve je u neÊe biti puknuÊa, opskrba Êe biti ure- stanar suprotstavi - bojim se da Êe do redu i nema problema. No, u ovom Ëasu dna i redovita. Taj toplovod je, naæalost, toga doÊi vrlo teπko. razmiπljamo o novom sistemu proizvodnje struje, zato πto bi to bilo jeftinije nego sada. Radi se o tzv. kogeneraciji, o sustavu koji je u svijetu veÊ prihvaÊen i dokazan. Prema vanjskim iskustvima, mogu se postiÊi uπtede i do 30 posto.

Pojednostavljeno, iz plina se proizvodi struja, a nusproizvodna toplina moæe se iskoristiti za proizvodnju pare ili tople vode. Zasad se radi samo o ideji, a angaæirali smo jednu tvrtku iz Zagreba, koja Êe nam napraviti studiju o isplativosti eventualnog takvog projekta. Ta Êe studija biti gotova za dva mjeseca i tada Êemo znati isplati li nam se ulaziti u takav veliki projekt.

- ZnaËi li to da bi Podravka postala potpuno autonomna i nezavisna od Parovodi Êe se kad-tad morati Hrvatske elektroprivrede kad je rijeË o sanirati - Naglo je zahladilo, πto je Energetici elektriËnoj energiji?

- To bi bilo moguÊe. signal za poËetak sezone grijanja. KoliDo kraja godine predviena je izmjena plamenika na ovom kotlu, - Moæete li u ovom trenutku okvirno ko uopÊe sezona grijanja utjeËe na pokako bi se proizvodnja pare odvijala ekonomiËno i bez rizika reÊi koliko bi ta investicija mogla ”teæiti”? troπnju energenata?

U Podravki odræan sastanak Koordinacije udruga iz Domovinskog rata

Nezadovoljstvo branitelja

Hrvatski branitelji, a poglavito stradalnici Domovinskoga rata ovoga kraja vrlo su nezadovoljni statusom, ali i novim Vladinim mjerama socijalne politike - kazao je uz ostalo u srijedu u Podravki predsjednik æupanijske HVIDR-e Boæo BoπnjakoviÊ na sastanku Ëlanova Koordinacije udruga proizaπlih iz Domovinskoga rata KoprivniËko - kriæevaËke æupanije.

O nezadovoljstvu branitelja govorili su i Mladen PavkoviÊ, predsjednik UBIUDR Podravke, Martin Oreπki, predsjednik gradskog Ogranka HVIDR-e, Damir –uraπin, predsjednik UHDDR naπe æupanije, Darko LonËarek, predsjednik Udruge PTSP-a i Na sjednici su se Ëuli i polemiËki tonovi drugi.

U posebno teπkom poloæaju su stradalnici, kojima se sada smanjuju prava, a u joπ teæem oni koji su 1991. branili domovinu, a danas nemaju zaposlenja, ni sredstava za æivot svojih obitelji.

- Branitelji se ne mogu svrstati u nikakvu socijalnu kategoriju, a joπ manje se za roditelje poginulih ili invalide moæe reÊi kako su to privilegirani ljudi. Osim toga, ako se tko u ovoj zemlji odricao u ovih deset godina onda su to prije svih bili ljudi koji su branili i obranili domovinu - Ëulo se na ovom skupu, kojem su kratko bili nazoËni i saborski zastupnici Mladen Godek i Stjepan Henezi, te dogradonaËelnik Zdravko Mihevc.

VodeÊe svjetske kompanije imaju timove ljudi koji se bave Business Intelligencom kako bi πto bolje i kvalitetnije pratili svoju konkurenciju i u svakom trenutku znali πto ona radi. Koriste se razliËitim metodama i tehnikama pa se svaki novi strateπki projekt nastoji πto viπe dræati u tajnosti. No kada mislimo da nam je novi projekt obavijen velom tajne i da nigdje nije ”procurila” informacija, tada slijedi iznenaenje - ”oni” sve znaju o tome.

U svijetu 60% kompanija ima organizirani sistem prikupljanja informacija o konkurentima od kojih 82% s prihodima veÊim od 10 milijardi USD ima izravnih koristi od toga. Dva najæeπÊa rivala u proizvodima za njegu kose su Unilever i P&G. Njihova borba se ne vodi samo na træiπtu, veÊ i na podruËju industrijske πpijunaæe. Oni osim πto unutar vlastitog poduzeÊa imaju organiziran Business Intelligence, Ëesto unajmljuju privatne detektive za prikupljanje informacija (praÊenje menadæmenta konkurenata, prisluπkivanje razgovora na aerodromima, u restoranima za vrijeme poslovnih ruËkova, veËera i sl.). Njihovo dugogodiπnje rivalstvo proæeto raznoraznim smicalicama doæivjelo je vrhunac kada je P&G unajmio privatne detektive koji su svoju πpijunsku vjeπtinu stekli za vrijeme vijetnamskog rata. Njihov je zadatak bio kopanje po Unileverovom smeÊu u potrazi za zanimljivim podacima te su ubrzo kopajuÊi ”naletjeli” na zavrπnu verziju marketing planova. Koliko su bili vaæni dokumenti do kojih su doπli u P&G-u govori i Ëinjenica da Unilever traæi desetke milijuna USD odπtete ili ih Ëeka dugogodiπnja sudska parnica. Na dugotrajnim pregovorima Unilever je uspio povratiti 80 dokumenata, zahtijeva da se treÊa neutralna strana uvjeri da P&G ne koristi ukradene dokumente za lansiranje svojih novih proizvoda, te da svi zaposlenici koji su vidjeli dokumente potpiπu ugovor da te informacije neÊe koristiti ni u kom obliku. Iako je i Unilever angaæirao privatne detektive, oni kaæu da je velika razlika od prisluπkivanja razgovora na aerodromu do krae dokumenata po smeÊu.

Kako to sigurno nije jedinstven sluËaj govori nam i Ëinjenica da je u 6. mj. 2000. Oracle unajmio privatne detektive koji su potplatili Microsoftove portire da ih puste da prekopaju smeÊe ne bi li pronaπli dokumente koji bi pomogli na sudu protiv Microsofta.

Broj 1577

Petak

14. rujna 2001.

3

UruËene jubilarne nagrade

Na pripadnosti Podravki gradimo buduÊnost Piπe: Jadranka Lakuπ Snimio: Nikola Wolf

Podravku velikom kompanijom Ëini i to πto poπtuje svoje zaposlenike i njihovu lojalnost tvrtki. Pokazala je to i sveËanost uruËenja priznanja radnicima s 35 i 30 godina staæa u Podravki, odræana 7. rujna. Jubilarcima su Plakete pijevca (izraene u Odræavanju) uruËivali predsjednik Uprave Darko Marinac, njegov zamjenik Æeljko –urina i Ëlan Uprave Davor Cimaπ, pronalazeÊi za svakog toplu rijeË i stisak priznanja.

- Vi koji ste stvorili Podravku stvorili ste neπto veliko - vjerojatno najvredniju kompaniju u Hrvatskoj. Uz umirovljenike, vi ste najzasluæniji da mi danas, a naπa djeca sutra, moæemo raditi u velikoj, lijepoj europskoj tvrtki za koju moæemo veÊ danas tvrditi da Êe biti joπ i bolja. Ja koji sam relativno malo ovdje s pravom vam se mogu zahvaliti πto ste svoj dugogodiπnji rad ugradili u tvrtku koja gotovo po svemu moæe biti primjer.

Naπe je da to tako bude i sutra i obeÊajem da Êe ova uprava najbolje πto moæe raditi na tome, a kad mi ne budemo mogli doÊi Êe drugi koje veÊ i odgajamo za to. Danas biste ovdje morali govoriti vi koji tako puno znate o Podravki, vi koji proπlost nosite u svojim srcima, a ja mogu govoriti o buduÊnosti koja za Podravku izgleda dobro. Napravili smo jedan program razvoja, koji poËinje s vizijom, a zavrπava sa strateπkim projektima, koji govori o tome da bi Podravka trebala rasti u narednim godinama po stopi od 10 posto πto je znatno viπe od onoga πto smo nauËili u proteklim godinama. To je stopa koja omoguÊuje svakoj kom-

paniji u Europi da bude profitabilna i prosperitetna pa Êe tako omoguÊavati i nama. Lani, kao πto znate, nismo imali rast od 10 posto, nego neπto viπe od pet posto, πto Êemo, kako se oËekuje, ponoviti i ove godine. Za prvih πest mjeseci oËekuje se dobar rezultat, jer u proizvodnji i prodaji rastemo po planu. Razliku do 10 posto smo æeljeli napraviti akvizicijama πto iz razno-raznih razloga joπ nije gotovo, ali se na tome intenzivno radi i Podravka - koja je i nekada integrirala tvrtke - sada Êe ih kupovati. Morat Êemo akvirirati tvrtke na træiπtima koje nam fale u proizvodnim asortimanima. Stoga Êe naπa prosjeËna stopa rasta za tri godine biti 10 posto, πto je iznad onog πto radi Hrvatska gdje je projicirana stopa rasta od 4,5 posto. Ali po mom miπljenju to je i zadaÊa Podravke, jer ako Podravka, uz joπ neke firme, neÊe vuÊi Hrvatsku, ne znam tko Êe. Prema tome, u ovih 35 i 30 godina rada dali ste puno ne samo Podravki, nego i Hrvatskoj rekao je izmeu ostalog u svojoj Ëestitci Darko Marinac.

U ime nagraenih zahvalio je Josip MikulËiÊ iz Ëijeg govora prenosimo neke naglaske: - Izuzetno smo sretni i zadovoljni πto smo svih ovih godina bili dio naπe Podravke, πto smo gradeÊi nju gradili i sebe. To zajedniπtvo obiljeæava naπu generaciju jer su nam to ostavili Podravkaπi prije nas a mi bismo to isto æeljeli ostaviti generacijama koje dolaze.

Mi smo u Podravku doπli kao ostvarenje naπeg djeËaËkog sna, jer smo bili opijeni njezinim mirisima i njezinom toplinom. U njoj smo se hranili, æenili, gradili kuÊe i karijere, uzdizali djecu. Kad bi trebali napraviti grani-

ZajedniËki snimak za uspomenu

cu izmeu nje i doma zaista bi bilo teπko, jer Podravka je dom, a dom je opet Podravka. Ona nam je bila i je sigurnost, ponos, otvarala nam vrata tamo gdje bismo inaËe rijetko stigli.

Ako takva razmiπljanja moæemo prenijeti na novu generaciju, onda smo puno uËinili.

Joπ bih æelio napomenuti da je i rimski Senat imao VijeÊe staraca.

Najvjerojatnije ne zbog njihovih sjedina veÊ zbog njihove mudrosti i znanja stjecanog godinama. Mi joπ nismo stari (sijedi jesmo), ali smo dovoljno mudri i dosta znamo da joπ uvijek moæemo pomoÊi mlaima da uspjeπno vode naπu Podravku u ovim teπkim vremenima gladijatorske borbe za profitom. Æeljeli bismo da njezino srce joπ dugo kuca, da njezina ælica joπ dugo hrani sve nas, da ostane ono ka Ëemu su generacije joπ prije nas, kao i mi, stremile.

Neka bude ugledna europska kompanija ali s podravskom radiπnoπÊu i

podravskom toplinom i ljubavi za sve one koji su u njoj - naglasio je MikulËiÊ.

Nagraeni radnici, koji su veÊ pri-

mili i novËane potpore sudjelovali su i na zajedniËkom susretu s umirovljenicima na PRC-u pridonoseÊi veseloj atmosferi ovog jedinstvenog slavlja.

»estitke za 30 godina rada

naπa posla

”Podravku” ne interesira poluprazni Jesenski velesajam Piπe: Æeljko Kruπelj, gost - kolumnist “VeËernjeg lista” Nakon πto je veÊ propustila proljetni, ”Podravka” neÊe biti prisutna ni na Jesenskom zagrebaËkom velesajmu, gospodarskoj priredbi koja po krugu izlagaËa nadmaπuje dræavne okvire.

Ta je vijest s iznenaenjem primljena u poslovnim krugovima, ali i u πiroj javnosti. ”Podravka” je, obiËno se govori, previπe velika i moÊna da bi propuπtala takve mega-priredbe.

Je li tome baπ tako? Moæe li navika gostovanja na zagrebaËkim velesajamskim priredbama imati prioritet pred konkretnim poslovnim interesima? Odgovor je, dakako, nijeËan.”“Podravkino” je poslovodstvo Ëvrsto uvjereno da ne treba robovati starim πablonama o metodama osvajanja træiπta i da rujansko gostovanje u hrvatskoj metropoli tvrtki ne donosi neku posebnu promidæbenu korist.

To je posebno uoËljivo kada se obznane iznimno visoki troπkovi toga nastupa, koji nadilaze granice racio-

nalnog raspolaganja marketinπkim novcem. Ivica PunËikar, direktor strateπkog marketinga, ovih je dana u jednoj izjavi lokalnom radiju naveo da bi Jesenski zagrebaËki velesajam samo u smislu iznajmljivanja prostora ”Podravku” stajao nekih 200-300.000 kuna. No, to je samo ”ulaznica” za pristojniji πtand. Kad se uzme u obzir da treba dopremiti i adekvatno predstaviti niz proizvoda, u πto se podrazumijevaju i ugodna iznenaenja za posjetitelje i poslovne partnere, a i platiti osoblje koje Êe se time baviti tjedan dana, ukupni se troπkovi vrtoglavo penju na milijun kuna.

Netko Êe, dakako, mudro primijetiti da za ”Podravkine” ambicije ni taj milijun nije neka cifra, pogotovo u usporedbi s nekim drugim promotivnim kampanjama. I to je toËno. KljuËni argument u otkazivanju nastupa nije, ipak, novac, nego ”Podravkin” marketinπki i prodajni koncept, koji

traæi neπto drugo od onog πto ZagrebaËki velesajam moæe ponuditi.

Izostavimo li ovoga puta uobiËajene reklamne kampanje u medijima, koprivniËki struËnjaci inzistiraju na πto ËeπÊim i masovnijim kontaktima svoga osoblja s potencijalnim kupcima. U tu se svrhu na træiπtima, i domaÊim i inozemnim, organiziraju redovite promotivne akcije i degustacije. One se veÊinom odvijaju u trgovaËkim lancima, ali i na ostalim mjestima koje karakterizira protok znatnijeg broja ljudi. Tek kad potencijalni kupac kuπa neki novi ili inovirani proizvod, nerijetko i ponese koju vreÊicu kuÊi, realne su πanse da Êe drugi put doÊi u tu prodavaonicu s ciljem da ga i kupi.

A ta jednostavna i uvijek efikasna formula viπe ne funkcionira na ZagrebaËkom velesajmu. ToËnije, novËano je ulaganje preveliko za ostvareni poslovni efekt. Posljednjih smo godi-

na, naime, svjedoci sve manjeg interesa za tu nekad prestiænu poslovnu priredbu. Ona je imala zvjezdane trenutke kad su granice bivπe federacije bile brana zapadnoj robi, pa se u Zagrebu gledalo i kupovalo ono πto je prosjeËnom graaninu bilo teπko dostupno.

U uvjetima otvorenog gos-podarstva, nicanja inozemnih robnih kuÊa i niskih carina, ne samo da je broj izlagaËa daleko manji nego ranije, pa neki paviljoni ili njihovi dijelovi zjape neugodno prazni, nego rapidno pada i interes posjetitelja. ZagrebaËki velesajam je dugo bio pojam uspjeπnog poslovanja i visokih primanja, da bi novonastale teπkoÊe pokuπavao rjeπavati dizanjem najamnina izlagaËima, kao i poveÊanjem cijena ulaznica.

Ovih je dana direktor Velesajma Jurica PaveliÊ izraæavao nadu da Êe paviljoni æivnuti, jer je cijena

ulaznica za odrasle osobe smanjena na ”samo” 35 kuna! Unaprijed je jasno da Êe priredba opet biti poluprazna, zbog Ëega ”Podravka” gubi svrhu svoga nastupa, buduÊi da je za isti novac moguÊe organizirati mnoπtvo drugih promotivnih akcija. Uz to, krug poslovnih ljudi koji dolaze na Jesenski velesajam ”Podravkaπima” je odavno poznat i mahom ”obraen”.

Sve to ne znaËi da se koprivniËka prehrambena industrija olako odriËe velesajamskih priredbi.

One su poæeljne ukoliko mogu posluæiti kao odskoËna daska za strana træiπta. Tako se ”Podravka” ozbiljno priprema za ANUGU u Kölnu, najveÊu europsku smotru prehrane, i tu zacijelo neÊe prebrojavati svaki uloæeni pfening. U planu su i neki drugi sajmovi, ukoliko se procijeni da su marketinπki zanimljivi.

4

Broj 1577 Petak 14. rujna 2001.

U Podravkinom rekreacijskom centru odræan tradicionalni susret umirovljenika

Susret za pamÊenje do sljedeÊe godine Piπe: Mladen PavkoviÊ Snimio: Nikola Wolf

Svake godine sve se viπe umirovljenika okuplja na tradicionalnom druæenju koje organizira ”Podravka”. Osobito je bilo lijepo, dostojanstveno i sveËano proπlog petka kad je u naπ Rekreacijski centar doπlo oko dvije tisuÊe ljudi koji su nekada radili i stvarali ovu tvrtku.

Mnogi su se ponovno prisjetili dugogodiπnjeg rada, brojnih odricanja i kojeËega drugoga, a svako malo bilo je i dirljivih susreta, jer ti ljudi koji su tako dugo zajedno radili nakon odlaska u mirovinu viπe se ne susreÊu tako Ëesto, a neka-

najzasluæniji za stvaranje jedne ovakve tvrtke kakva je ”Podravka” rekao je u svom obraÊanju prvi Ëovjek ”Podravke” Darko Marinac i nastavio: - Ova je tvrtka moæda najviπe zasluæila dræavnu himnu koju smo malo prije sluπali! Naime, poslovni rezultati koje smo ostvarili tijekom zadnjih godina to i te kako dokazuju. No, moram vam se ispriËati πto proπle godine nisam bio nazoËan na ovom skupu, ali to je bilo iz opravdanih razloga, tako da, budite uvjereni, viπe neÊu izostajati. »ovjek sam koji je odnedavno u Koprivnici, tako da sam i te kako ponosan na ono πto ste vi uspjeli

Mi stari Podravkaπi moæemo vam puno toga lepoga ispripovedati o naπoj Podravki - bila je najËeπÊa reËenica kojom su umirovljenici radosno doËekivali predsjednika Uprave Darka Marinca

da su zajedno dijelili i dobro i zlo.

- Najteæe je ipak kad Ëujemo kako je netko u meuvremenu umro. Svi smo mi stariji ljudi, pa je obiËno prvo pitanje koje postavimo jedan drugome: kako si, kako zdravlje?

Ako je zdravlje dobro, sve se ostalo moæe prevladati - kazali su nam mnogi s kojima smo razgovarali.

A takve susrete, kakav je bio proπlog petka u ”Podravkinom” rekreacijskom centru, danas vjerojatno ne prireuje ni jedna firma u zemlji.

Toga su bili svjesni i sudionici ovog okupljanja, pa su svi hvalili i sadaπnju Upravu, πto ih nije zaboravila.

- Veoma sam sretan i ponosan πto su se ponovno okupili oni koji su

ostvariti u jednom takvom relativnom malom gradu, a ostvarili ste uistinu mnogo. Cijela Hrvatska, pa tako i ja, zahvaljujemo vam na onome πto ste uradili. ”Podravka” to i te kako pamti. Mi smo danas tvrtka koja ne razmiπlja o buduÊnosti veÊ - kako stvoriti bolju, kako vaπoj i naπoj djeci stvoriti nova radna mjesta, osigurati bolje πkolovanje i tome sliËno. Ova Êe Uprava uËiniti sve da napravimo joπ jedan korak dalje u odnosu na onaj koji ste vi uËinili. Ovdje ima dovoljno znanja i pameti da se to moæe ostvariti. Æelja mi je takoer da se zajedno naemo i naredne godine, da nas ne bude manje ni za jednoga i da

©ezdesetak zaposlenika Druπtvene prehrane radilo je od 4 sata ujutro kako bi uz redovni gablec pripremili i brojne obroke za susret umirovljenika. Uz pomoÊ15 vrijednih uËenika srednje πkole (usmjerenje: konobar) uspjeπno su obavili zahtjevnu zadaÊu primajuÊi komplimente za prireenu hranu i servirano piÊe.

Kad se spoje ”Zlatne strune” i umirovljeniËko srce - plesu nema kraja

Nikola Novosel Miπkec u kuharskoj uniformi ”skuhao” je brojne poπalice koje su do suza nasmijale sudionike susreta

budemo barem tako veseli kao πto smo sada.

Na kraju svog kratkog izlaganja predsjednik ”Podravkine” Uprave nije zaboravio spomenuti prof. Zlatu Bartl i joπ jednom joj odati duæno poπtovanje za sve πto je uËinila za naπu tvrtku.

- Æao mi je πto gospoa Bartl, iz zdravstvenih razloga, nije s nama, ali ja joj se, kao vjerojatno i svi vi, i dalje iskreno divim.

Skupu je uz ostale bio nazoËan i gradonaËelnik Koprivnice Zvonimir MrπiÊ. Rekao je kako je on ”Podravkaπ” na privremenom radu u gradu Koprivnici, a da su ovdje oni koji su stvarali ”Podravku”, a time i - grad!

- Vjerujem da Êe uskoro ova tvrtka biti najbolja u Hrvatskoj, ali i u srednjoj Europi. ”Podravku” ste gradili i za svoju djecu, pa se nadam da Êe tako i biti.

U ime nazoËnih umirovljenika potom se javio Ignac MihokoviÊ, bivπi dugogodiπnji djelatnik naπe tvrtke, koji se zahvalio Upravi i svim naπim sadaπnjim zaposlenicima.

- ”Podravka” Êe i dalje biti velika i uspjeπna kompanija, sve dok bude gajila znaËajnu ljudsku dimenziju u svom poslovanju i marketingu. Vjerujemo da ovakvi susreti u buduÊnosti neÊe biti upitni, bez obzira na strukturu vlasniËkih odnosa. Naπu je tvrtku uvijek krasilo pa i sada je krasi racionalnost i skromnost kazao je.

Umirovljenici su bili zadovoljni poklon - paketom kojeg su takoer dobili, a kao πto je poznato, primili su i novËanu naknadu koja Êe im i te kako dobro doÊi s obzirom na male mirovine.

Kao i svake godine umirovljenicima su se pridruæili i radnici ”Podravke” koji su navrπili 30 i 35 godina radnog staæa, tako da je uz bogato jelo i piÊe te zanimljiv zabavni program ovo uistinu bio skup - za pamÊenje.

- To πto moæe ”Podravka”, to ne moæe nitko - rekla nam je jedna gospoa koja je dopratila svoju majku iz Osijeka.

Skup je uz ”Zlatne strune” i uvijek rado vienog Nikolu Novosela okonËan u kasnim popodnevnim satima, uz æelju da se naredne godine ”Podravka” moæe pohvaliti joπ boljim poslovnim rezultatima.

- Baπ mi je drago, gradonaËelniËe, da ste s nama...

Umirovljenici su nam rekli...

Evica Puhalo: - U Podravki sam radila 24 godine. Sretna sam πto sam danas ovdje, πto se moæemo zajedno druæiti. To mi je jedinstvena prilika da se sretnem sa svojim nekadaπnjim kolegicama i kolegama, a nadasve me raduje financijska potpora koju smo primili. Nije velika, ali za nas i te kako jeste. U mirovini sam oko Ëetiri godine. Æao mi je πto sam morala iÊi u mirovinu pod nepovoljnim uvjetima za mene, ali πto se moæe. Bila bih joπ sretnija da sam mogla i dalje raditi u ovoj firmi.

Ana Trojak: Nisam dugo radila u Podravki, oko pet godina, tako da danas, naæalost, nemam pravo ni na poklon paket kojeg su dijelili svim umirovljenicima. Vjerujem da je mnogima poznati doprinos mog supruga ovoj tvrtki, jer je godinama bio na njezinom Ëelu, a budite uvjereni da je baπ u Podravku dao cijeloga sebe. Ova je tvrtka i dalje meu najboljima, πto me posebno veseli, a veselilo bi i moga supruga da je æiv. Nekako sam i danas u mislima s njim, jer 32 godine koliko je proveo ovdje uistinu nije malo.

Vidim da me ovdje mnogi poπtuju prije svega zbog doprinosa moga supruga.

Lijepo mi je πto sam imala priliku susresti i kolegice koje su radile kada i ja.

Podravka je pripadala, a nadam se da Êe i dalje pripadati onima koji su je i stvorili - radnicima.

Evica FilipiÊ: - Oko 35 godina sam radila u Podravki, na Juhama.

Mjesecima smo radili bez slobodnoga dana. Nitko nije pitao za naknadu. Odricali smo se svega i svaËega, samo da nam sutra bude bolje. U mirovinu sam otiπla joπ 1983. godine. Cijela ova tvrtka nastala je na naπim leima. Boli me kad se to danas zaboravlja. Mi smo πtedjeli na svakom koraku. Meutim, pogledajte πto smo dobili zahvaljujuÊi toj πtednji? Lijepo je πto nas se jednom godiπnje sjete, πto znaËi da nas nisu zaboravili...

Pavao Peroπ: - Bio sam zaposlen oko 35 godina na sluæbeniËkim, preteæno knjigovodstvenim poslovima. Otiπao sam u mirovinu prije desetak godina. Sretan sam πto sam joπ æiv i relativno dobrog zdravlja. Radujem se svakom dobrom poslovnom rezultatu, a ne osjeÊam se baπ najbolje kad proËitam neπto loπe o firmi u kojoj sam poklonio dio svoga æivota. Mirovine su male, teπko se æivi, ali od ”æalopojki” nema niπta. Nekada je u Podravki radilo mnogo viπe ljudi.

Ova tvrtka ne smije otpuπtati veÊ samo zapoπljavati nove.

To bih preporuËio Ëlanovima Uprave.

Branislav RadinoviÊ: - Meni je 81 godina. Joπ uvijek rado dolazim na ovakve susrete. Kad se zapleπe osjeÊam se - mlaim. Radio sam na raznim poslovima u Podravki, ali kad Ëovjek doæivi tako visoke godine obiËno ima samo jednu æelju - da bude zdrav. To me, da oprostite, jedino raduje.

Broj 1577

Petak

14. rujna 2001.

5

Dan paprike u Varaædinu

ProizvoaËi paprike u Podravki imaju sigurnog partnera Piπe: Jadranka Lakuπ Snimke: Nikola Wolf

Podravka je u svojim korijenima vezana uz preradu povrÊa i ima namjeru opstati kao jedan od glavnih preraivaËa voÊa i povrÊa u ovom dijelu Europe. Jasno, ona pri tome neÊe direktno razvijati primarnu proizvodnju, iako je zainteresirana za unapreenje odnosa s proizvoaËima, nego Êe se osloniti na organizatore otkupa.

- DugoroËno nudimo siguran otkup kvalitetnih proizvoda - rekao je Ëlan Uprave Davor Cimaπ, otvarajuÊi struËni skup ”Dan paprike” 6. rujna u Varaædinu. Njegove rijeËi privukle su veliku paænju sudionika skupa meu kojima su uz proizvoaËe i organizatore otkupa iz Meimurske, Varaædinske, VirovitiËko - podravske i KoprivniËko - kriæevaËke æupanije, bili i poljoprivredni struËnjaci iz Hrvatske i inozemstva, predstavnici Ministarstva poljoprivrede i æupanijskih gospodarskih

Êe organiziranje proizvoaËa neophodna i promjena dræavne politike u poljoprivredi. Vlada, a prije svega Ministarstvo poljoprivrede mora shvatiti da poljoprivreda Slavonije nije jednaka poljoprivredi Zagorja ili Podravine i da uzgoj povrÊa mora dobiti dio kolaËa u poticajima. Imamo kvalitetu i znanje i uz odreeno lobiranje i ËvrπÊe zahtjeve moramo se zajedno izboriti za bolji status povrtlarstva. Posebice stoga πto ono na malim povrπinama osigurava znaËajno zapoπljavanje i πto zbog nezagaene okoline imamo velike komparativne prednosti u odnosu na druge europske zemlje. KoprivniËko - kriæevaËka æupanija planira osiguranjem kreditnih sredstava, jaËanjem poljoprivredno - savjetodavne sluæbe i struËnom potporom u osnivanju Poljoprivredne komore i sekcije povrtlarstva unutar nje, dati svoj doprinos jaËanju ove vaæne grane - istakao je Josip FriπËiÊ, a njegove odluËne rijeËi zabiljeæile su brojne noMaπtovitost Podravkinih aranæera isprepletena s bogatstvom prirode i raznovrsnom paletom proizvoda Kalnika stvorila je posebnu atmosferu u dvorani - uæitak je bilo i sluπati i gledati

komora, te æupani dvije susjedne æupanije, Josip FriπËiÊ i dr. Zvonimir Sabati.

- Proizvodnja bez poznatog kupca je besmislena, a zahvaljuÊi Podravki koja je spremna otkupiti povrÊe na prostoru Sjeverozapadne Hrvatske mi imamo πansu da postanemo osnovom povrtlarstva Hrvatske. Za to je uz Podravkinu orijentaciju na sirovinsku bazu ovog kraja, te Ëvrπ-

vinarske ekipe koje su pratile skup.

O nastojanjima Varaædinske æupanije da podupre povrtlarstvo kao svoju strateπku granu govorio je i æupan dr. Zvonimir Sabati obeÊavπi takoer struËnu i kreditnu potporu proizvoaËima. Promiπljanja dræave iznio je dr. Ljupko TabakoviÊ, naËelnik Odjela za ekoloπku proizvodnju i suradnju s proizvoaËima u Ministarstvu poljoprivrede i πumar-

stva, napomenuvπi da je u izradi novi zakon o novËanim poticajima i naknadama, pa proizvoaËi povrÊa imaju dobru priliku da se izbore za sustavno rjeπavanje svog poloæaja, odnosno za zahvaÊanje u proraËunsku kasu sa 1,4 milijarde kuna namijenjenjih poticaju poljoprivrede i stoËarstva.

O nuænosti ukljuËivanja dræave u ovu oblast govorio je i Milivoj ©ifkorn, izvrπni direktor SPJ VoÊe i povrÊe u Ëijem sastavu djeluje varaædinska tvornica Kalnik - najveÊi hrvatski preraivaË povrÊa.

- Kalnik i Podravka imaju velike moguÊnosti razvoja u preradi povrÊa i doista moæemo garantirati stabilnost u otkupu. Meutim, zbog sve veÊe konkurencije preraivaËa iz zemalja u kojima dræava subvencionira povrtlarstvo, mi moramo sniæavati cijene naπih proizvoda. Cijenu sirovine teπko moæemo dirati pa je oËito da je u daljnjoj bitci za potroπaËa i træiπte proizvoaËima i preraivaËima neophodna potpora dræave - naglasio je Milivoj ©ifkorn.

Na skupu su brojni struËnjaci

Vladimir Bais, najmlai je izdanak obitelji koja moæe posluæiti kao predloæak za uspjeπno poduzetniπtvo. Djed i baka zapoËeli su se baviti uzgojem povrÊa, otac Josip sa suprugom proπirio je po-

sao, a Vladimir i njegova sestra (oboje su apsolventi agronomije) rade sve ono πto i suvremeni poljoprivredni proizvoaËi u razvijenim europskim zemljama. Vladimir je zapravo menadæer koji ugovora koliËine, organizira proizvodnju na vlastitim povrπinama, brine o otkupu povrÊa od drugih proizvoaËa, kontaktira s Billom koja redovito za svoje trgovine otkupljuje svjeæi paradajz, karfiol i drugo povrÊe. Ove godine obitelj Bais je Podravki isporuËila Ëak 400 tona paprike, odnosno petinu ukupne koliËine predviene za sezonu prerade u Kalniku.

- Bez Podravke i njenih struËnjaka iz Istraæivanja i razvoja sigurno ne bismo uspjeli ovako razviti posao. Oni su nam svakodnevno bili dostupni i njihova struËna pomoÊ, posebice u poËetku je neprocjenjiva. Sada imamo

pod plastenicima 2000 kvadratnih metara, a u jednom komadu pod povrÊem je joπ 8 hektara koje navodnjavamo. Osim paprike, Podravki isporuËujemo patliane, ciklu, krastavce, ove godine Ëak 148 tona, tj. viπe od ugovorene koliËine, te zelje. Zadovoljni smo cijenom, imamo sigurnu isplatu, joπ kad bi dræava pomogla, ne toliko nama nego naπim kooperantima u nabavi kvalitetnih strojeva, izgradnji sistema za navodnjavanje vjerojatno bi se ljudi lakπe odluËili pokrenuti ili poveÊati proizvodnju. Jer, nemaju svi vlastita sredstva poput moje obitelji koja je uglavnom sama isfinancirala gradnju Ëetiri plastenika s kompletnom opremom objaπnjava Vladimir uz poruku svojoj generaciji da je povrtlarstvo interesantan posao u kome se moæe dobro zaraditi.

Ujutro ubrana paprika veÊ je zavrπila u ajvaru i sve to pod budnim okom proizvoaËa i poljoprivrednih struËnjaka zadivljenih tehnologijom i naËinom rada u tvornici Kalnik

govorili o iskustvima u proizvodnji i preradi paprike, a predstavljena je i πiroka paleta Podravkinih proizvoda od paprike. UnatoË kiπi, sudionici su obiπli obiteljsko gospodarstvo Josipa Bajsa iz Imbriovca koje je najveÊi proizvoaË povrÊa u Varaædinskoj æupaniji. Zatim su sa zanimanjem

razgledali proizvodne pogone Kalnika u kojem je upravo bila puna sezona proizvodnje ajvara - naravno iz tog dana pristigle paprike. Na kraju su u prigodnom domjenku u restoranu tvornice Kalnik uæivali u programu kojeg je priredio KUD ”Elizabeta” iz Jalæabeta.

Mirisu i okusu tek pripremljenog ajvara nije odolio Ëlan Uprave Davor Cimaπ. OdliËan je - izjavio je nakon πto ga je isprobao

Josip Rastija, koordinator poljoprivrednih zadruga »aavica, Sopje i Nova Bukovica: - Viπegodiπnji sam dobavljaË povrÊa za Podravku, a ujedno i kupac vaπih proizvoda. Jer, osim poljopri-

vredne proizvodnje i kooperacije bavimo se i trgovinom, imamo samoposluge u kojima prodajemo komletan asortiman Podravke. Od prvog dana suradnje s Podravkom radimo kompenzacijske poslove, naπi proizvoaËi kupuju u naπim trgovinama, mi kreditiramo njihovu proizvodnju i praktiËki svi imamo veliku sigurnost, kako isporuke tako i meusobnih plaÊanja.

Drago mi je da je Podravka uz pomoÊ suorganizatora (HGK Æupanijska komora Varaædin, Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu sluæbu i obiteljsko gospodarstvo Bais, op. a.) organizirala Dan paprike, jer smo Ëuli ne samo struËne teme nego i opredjeljenje Podravke da i dalje razvija preradu povrÊa. Za Hrvatsku u kojoj prevladavaju sitni posjedi upravo je povrÊe pravo rjeπenje, jer se na malim povrπinama postiæe dohodovnost i zapoπljava puno ruku.

6

Broj 1577 Petak 14. rujna 2001.

Oglas

Izloæba u hotelu Podravina

Ulja na platnu Melinde SokaË U predvorju hotela Podravina u prisustvu priliËnog broja gostiju proπlog petka je otvorena prva samostalna izloæba slika Melinde SokaË, koja izlaæe ulja na platnu s motivima prirode. O nekadaπnjoj rukometaπici, sada u ulozi slikarice, govorio je prof. Vjekoslav Hrupec, a izloæbu je otvorila direktorica hotela ”Podravina” –ura MarkoviÊ (na slici).

Podravka prehrambena industrija d.d.

Koprivnica Ako ste zaposlenik Podravke i uz to ste * spretni u jasnom i konstruktivnom usmenom i pismenom izraæavanju na hrvatskom jeziku * komunikativni, kreativni i inovativni * sistematiËni, analitiËni i skloni timskom radu * pouzdan organizator * vrlo dobar poznavatelj rada na raËunalu (MS Office aplikacije, Internet, Intranet, eventualno programi za izradu Internet stranica te Web dizajn) * teËni u komunikaciji na engleskom jeziku * najmanje dvije godine zaposlenik Podravke te imate visoku struËnu spremu (fakultet organizacije i informatike, filozofski ili ekonomski fakultet) JAVITE SE!

”Epilog teatar” gostuje u ”Domoljubu”

Melodrama ”Teπko je reÊi zbogom”

Objavljujemo slobodno radno mjesto za poslove INTERNOG, EKSTERNOG KOORDINATORA SADRÆAJA NA PODRAVKINIM INTERNET STRANICAMA U KORPORATIVNIM KOMUNIKACIJAMA

PuËko otvoreno uËiliπte Koprivnica zapoËinje kazaliπnu sezonu gostovanjem ”Epilog teatra” iz Zagreba i predstavom ”Teπko je reÊi zbogom”, autora Mire Gavrana, u reæiji Roberta Raponje.

Prijave poπaljite do petka 21. rujna 2001.

U predstavi ”Teπko je reÊi zbogom” Miro Gavran opisuje raspad jednog godine na naslov: braka, koji je u Ëetiri godine svoga trajanja naoko djelovao skladnim. U ovoj Ljudski potencijali melodrami glavni su junaci mladi ljudi Davor i Tea, Ëiji se karakteri bitno Zapoπljavanje i razvoj kadrova razlikuju, a razlikuje se i njihovo shvaÊanje ljubavi i vjernosti. U ”borbi (za natjeËaj) spolova” autor je doveo aktere do dramskog usijanja, koje Êe bez sumnje Ante StarËeviÊa 32 mnogim gledateljima djelovati uvjerljivo i prepoznatljivo.

48000 Koprivnica Predstava Êe se odigrati u ”Domoljubu” u Ëetvrtak 20. rujna, s poËetkom Kandidate Êemo o izboru obavijestiti u u 20 sati, a ulaznice po cijeni od 25 kuna mogu se kupiti radnim danom na roku od 30 dana. blagajni ”Domoljuba”.

VPN (Vaπa Privatna Mreæa)

Usluga koja je razveselila korisnike sluæbenih mobilnih telefona i otvorila moguÊnosti uπtede Ugodna iznenaenja ovih dana stiæu nam od davatelja usluga unutar mobilne telefonije. Naime, VIP i Cronet, dvije konkurentske mreæe, Ëiji smo veliki korisnici, objavili su VPN uslugu, πto znaËi moguÊnost razgovora svih naπih korisnika u pripadajuÊoj grupi.

Dakle, svi korisnici mobilnih telefona VIP mreæe 091 unutar naπeg koncerna saËinjavat Êe jednu grupu Ëiji Êe korisnici meusobno svaki sa svakim razgovarati besplatno uz joπ neke dodatne moguÊnosti kao npr. skraÊeno biranje (u πto Êe svaki korisnik biti upuÊen). Isto tako i u Cronet mreæi 098 svi korisnici budu jedna grupa koji Êe unutar grupe razgovarati besplatno.

Kako je u tijeku aktiviranje ovih usluga, æelimo korisnicima reÊi da Êe o svemu biti obavjeπtavani od strane Odjela telekomunikacija (naπi interni brojevi su 1115, 1221, 1231).

Nezaobilazna Ëinjenica je da je naπ Odjel za telekomunikacije u svakodnevnom kontaktu s davateljima usluga pa ima na vrijeme informaciju o buduÊim koracima davatelja usluga prema korisnicima.

Prije godinu dana, kada je unutar koncerna krenuo znatan porast korisnika traæili smo formiranje ovakve usluge s benifitima, tako da u neku ruku moæemo sebi pripisati djeliÊ ideje o ovome πto se sada razvija.

Takoer naglaπavamo Ëinjenicu da je upravo

LijeËnik za vas

Koji je dio dana za vas najbolji?

Piπe: dr. Ivo Belan Svi znamo da ima ljudi koji se rano ujutro osjeÊaju ”rasklimani”, koji su u to vrijeme neraspoloæeni, Ëangrizavi, meutim kako dan napreduje oni postaju sve raspoloæeniji i viπe prilagodljivi.

Svi æivi organizmi, od mekuπaca do muπkaraca i æena, pokazuju bioloπke ritmove. Neki su kratki i mogu biti mjereni u minutama ili satima. Nova saznanja do kojih se doπlo u relativno mladoj znanosti - kronobiologiji - mogu biti od velike vaænosti i od pomoÊi Ëovjeku. Ta otkriÊa mogu pomoÊi osobi da bolje organizira svoj æivot, tako da æivi u skladu s prirodnim ritmovima, a ne protiv njih.

Meu raznim vrstama ritmova najbolje su prouËeni dnevni, cirkadijalni ritmovi.

NajoËitiji dnevni ritam je ciklus spavanja/ budnosti. Meutim, postoje i drugi dnevni ciklusi: temperatura, krvni tlak, razine hormona u krvi. Meu svim tim i drugim tjelesnim promjenjivim ritmovima, mi smo

jednostavno drukËija osoba u 9 sati ujutro nego recimo u 3 poslije podne. Kako se osjeÊamo, koliko dobro radimo, koliki je stupanj naπe æivahnosti, budnosti, koliko je jak naπ osjet okusa i mirisa, u kolikoj mjeri uæivamo u hrani ili glazbi itd. sve se to mijenja tokom dana.

Izgleda da veÊina nas dosegne vrhunac svoje budnosti, æivahnosti negdje oko podne. Uskoro nakon toga, ta budnost opada i moæe nastupiti pospanost oko sredine poslijepodneva.

KratkoroËna memorija je najbolja ujutro. S dugoroËnom memorijom je drukËije. Poslijepodne je najbolje vrijeme za uËenje onog materijala kojeg Êete se morati prisjeÊati danima, tjednima ili mjesecima kasnije.

RuËna spretnost kulminira za vrijeme poslijepodnevnih sati, pa Êe radovi kao πto je stolarija, tipkanje ili πivanje biti neπto lakπi u tom dijelu dana. ©to je sa sportom? Istraæivanja su pokazala da je u kasnijem dijelu dana, kada tjelesna temperatura raste, lakπe i manje

konkurencija na træiπtu dovela do ovih moguÊnosti u korist krajnjeg potroπaËa.

Kada je rijeË o samim mobilnim aparatima, stvari se tako brzo mijenjaju na træiπtu tako da moramo voditi raËuna o isplativosti servisiranja aparata. Nerijetko, cijena nove baterije premaπuje vrijednost jednog kvalitetnog aparata s jamstvenim rokom od godinu dana. Naravno radi se o posebnim, izuzetno povoljnim ponudama za nas velike korisnike.

Uz ove novosti koje smo spomenuli i moguÊnosti naπe interne telefonske centrale zaista mogu pridonijeti efektima uπtede.

Zvonko SigetiÊ, voditelj Odjela telekomunikacija zamorno obavljati treninge. Ispitivanja obavljena na plivaËima, trkaËima, bacaËima kugle i veslaËima, pokazala su da su njihovi rezultati bolji naveËer i ujutro.

Ustvari, svi naπi osjeti - okus, vid, sluh, dodir i miris - mogu najbolje funkcionirati za vrijeme kasnijeg poslijepodneva i rane veËeri. Zato i veËera obiËno prija bolje nego doruËak. »ak se i zamjeÊivanje vremena mijenja od sata do sata. Ne samo da izgleda da vrijeme leti kad se zabavljate, nego izgleda da joπ bræe prolazi ako se zabavljate kasnije poslijepodne ili ranije naveËer. ©to se tiËe ”raspoloæenja” i ”neraspoloæenja” toËan timing se razlikuje od osobe do osobe. Sve ovisi o tome kako je strukturiran naπ ”bioloπki” dan - koliko smo jutarnja ili noÊna osoba. ©to ranije zapoËinje naπ bioloπki dan, tim je vjerojatnije da Êete ranije uÊi u period (ali i izaÊi) kada najbolje izvrπavate razliËite zadatke.

Svatko od nas moæe bolje upoznati svoje osobne ritmove. NauËite kako osluπkivati unutarnje otkucaje svojeg tijela; dopustite im da oni odreuju tempo vaπeg dana. Æivjet Êete zdraviji i sretniji æivot. »ak nam i Biblija kaæe: ”Sve pod ovim nebom ima svoje vrijeme”.

Odjelu za standard na tel. 651-781

Obavijesti

Prodaja jabuka Obavijest kupcima raËunalne opreme

Odjel za standard obavjeπtava zaposlenike Podravke da organizira prodaju jabuka proizvoaËa Agroludbreg d.d. i to slijedeÊe sorte: a) jonagold b) gloster c) ajdared Jabuke su pakirane u drvene sanduke, ukupna teæina 14-15 kilograma; cijena: 3,50 kn/kg; plaÊanje: na 3 rate.

Rok prijava najkasnije do 21. 9. u Odjelu za standard na tel. 651-781

Obavjeπtavamo radnike Podravke zainteresirane za kupnju raËunalne opreme dobavljaËa Senso d.o.o. Zagreb da je u ponudi objavljenoj u proπlom listu Podravka objavljena pogreπna cijena za monitor 17 incha. Ispravna cijena za navedeni monitor iznosi 1.340,00 kn.

DobavljaË, Senso d.o.o. Zagreb, za svu kupljenu opremu u akcijskoj prodaji u organizaciji Podravke odobrava Prodaja svjeæeg, te smrznutog mesa dodatni popust od 3%.

Odjel za standard obavjeπtava zapoPodjela deterdæenta slenike Podravke da organizira proOdjel za standard radnika obavjeπta- daju svjeæeg, te smrznutog mesa prova radnike Podravke koji su naruËili izvoaËa Danica d.d. i to: deterdæent Faks, te omekπivaË Ornel a) Danburger, pakiranje 3 kg, cijeda Êe podjela biti prema slijedeÊem na109,43 kn/pakiranje rasporedu: b) ∆evapËiÊi, pakiranje 3 kg, cijena 17. 9. ponedjeljak: Belupo, Danica, 117,12 kn/pakiranje DjeËja hrana, Druπtvena prehrana, Inc) Dansteak, pakiranje 2,94 kg, cijeformatika, Ugostiteljstvo, Razvoj teh- na 105,81 kn/pakiranje nologije i kontrola; d) JuneÊe meso, sortirano, pakiranje 18. 9. utorak: Tvornica juha i vegete, 10 kg, cijena 329,00 kn/pakiranje Ljudski potencijali, Kokteli, KontroOmjer za paket 10 kg: ling, Lino lada, Logistika; - lopatica bez kostiju (2,50 - 2,60 kg) 19. 9. srijeda: Mlin i Pekara, Odræa- vrat s kostima+ podlopatica (2,70 vanje, OpÊi poslovi, Marketing, Pro- 2,80 kg) daja; Nabava, RaËunovodstvo, Rizni- grudi (1,40 - 1,45 kg) ca, KoprivniËka tiskarnica VoÊe.

- rebra (2,15 - 2,25) Podjela Êe biti u skladiπtu Odjela za - trbuπina (0,9 - 1,05 kg) standard, dvoriπte Galantpleta od 13,30 e) JuneÊi but bez kosti, pakiranje 5 do 16,15 sati. kg, cijena 227,05 kn/pakiranje f) Paket ”A”, pakiranje 10 kg, cijena Prodaja pileÊeg mesa Odjel za standard obavjeπtava zapo- 485,30 kn/pakiranje: - but b.k. - juneÊi 3,70 kg slenike Podravke da organizira pro- lea juneÊa 1,30 kg daju pileÊeg mesa proizvoaËa Koka - but b.k. - svinjski 3,00 kg Varaædin i to : - kare s.k. 2,00 kg a) PiliÊi spremni za roπtilj, pakiranje g) Paket ”B”, pakiranje 10 kg, cijena 12 kg, cijena 247,44 kn/pakiranje b) PileÊi batak sa zabatkom, pakira- 429,30 kn/pakiranje: - lopatica b.k. svinjska 2,50 kg nje 6 kg, cijena 151,50 kn/pakiranje - kare s.k. svinjski 2,20 kg c) Prsa, pakiranje 6 kg, cijena 166,14 - lopatica b.k. - juneÊa 2,70 kg kn/pakiranje - rebra juneÊa 2,60 kg d) File od prsiju, pakiranje 6 kg, h) Svinjetina francuska obrada, 43,52 cijena 270,84 kn/pakiranje e) Æeluci, pakiranje 6 kg, cijena kn/kg i) Svinjetina milanski rez, 47,98 kn/ 111,24 kn/pakiranje f) Jetra sa srcem, pakiranje 6 kg, kg j) Cijepana svinjska polovica, 28,45 cijena 111,24 kn/pakiranje g) Usitnjeno meso na podloπku kn/kg k) Svinjski but bez kosti, pakiranje 5 (smrz.), pakiranje 5 kg, cijena 107,35 kg, cijena 280,35 kn/pakiranje kn/pakiranje l) Kare svinjski, pakiranje 5 kg, cijeh) Cordon bleu, pakiranje 4 kg, na 258,20 kn/pakiranje cijena 218,62 kn/pakiranje i) Marinirani raænjiÊi, pakiranje 5 kg, PlaÊanje: na 3 rate cijena 211,65 kn/pakiranje Rok prijava najkasnije do 21. 9. u Odjelu za standard na tel. 651-781 PlaÊanje: na 3 rate Odjel za standard radnika Rok prijava najkasnije do 21. 9. u

Druπtvena prehrana

Jelovnik 17. 9. ponedjeljak: - Varivo grah s tijestom, kobasica, salata 18. 9. utorak:

- ©pikana junetina, pirjana riæa, salata

19. 9. srijeda:

- Pohana svinjetina, dinstani krumpir, salata

20. 9. Ëetvrtak:

- PileÊi paprikaπ, tijesto, salata

21. 9. petak:

- ©pek fileki, pire krumpir, salata

NOVINE DIONI»KOG DRU©TVA PODRAVKA OsnivaË i izdavaË: PODRAVKA, prehrambena industrija, d.d. Koprivnica Direktorica Sluæbe za interno komuniciranje: Jadranka Lakuπ Glavni i odgovorni urednik: Branko Peroπ Redakcija lista: Boris Fabijanec, Mladen PavkoviÊ, Branko Peroπ, Slavko PetriÊ i Hrvoje ©labek Fotograf: Nikola Wolf GrafiËki dizajn: Jana i Ivana Æiljak, FotoSoft

GrafiËko ureenje: Vanesa GrgiÊ Tisak: KoprivniËka Tiskarnica d.o.o.

Koprivnica Naklada: 8300 primjeraka List izlazi svakog petka i primaju ga svi radnici besplatno.

Adresa uredniπtva: Ulica Ante StarËeviÊa 32, 48000 Koprivnica Telefoni - direktni: 651-505 (urednik) i 651-503 (novinari) Faks: 621-061 e-mail: novine@podravka.hr

Broj 1577

Sport

svojih dobrih 15 minuta, a nije se predavao do kraja, veÊ naprotiv. U 23. minuti postigli su gol iz zalea, kao i u 55. Imali smo prigodu pogledati sva sporna zalea na utakmici na usporednoj snimci u HTV studiju i zbilja su sva bila opravdano dosuena.

U 26. minuti SuraÊ, ButiÊ, pa potom JuriÊ i ZekiÊ u jednoj dugaËkoj i povezanoj akciji zamalo su matirali spretnog Solomuna, koji se opravdano ljutio na svoju obranu. Mogao se ljutiti i kod gola Zadrana, jer su u istoj akciji u dva navrata zadarski napadaËi nadvisili domaÊu obranu. Opasni su bili Zadrani i u 27. minuti kada je ZekiÊ izbio sam pred vrata domaÊih, ali je Crnac skrenuo loptu, a Solomun spasio korner. Vrlo dobar ButiÊ u 36. i 38. minuti pocao je slobodnjake, prvi puta je Solomun uhvatio loptu, a drugi put je otiπla pokraj gola.

Slaven Belupo je poËeo napadaËki od poËetka, a vidna je bila aktivnost Ivana Medvida, koji je ozlijeeni nos morao zaπtititi maskom, ali je igrao tako hrabro baπ kao πto je s maskom i izgledao ratniËki. KovaËiÊ se trudio, ali mu nije iπlo, s tim da je pokazao svoju fantastiËnu brzinu u 56. minuti kada je u solo prodoru pogodio vanjski dio mreæe. JurËec je bio dva puta nesretni faktor utakmice.

Prvi put kada je u 18. minuti na dodavanje Boπnjaka pogodio suprotnu stativu, a drugi puta kada je izgubio loptu od JurjeviÊa i onda trËao 15ak metara za njim i sruπio ga straga bez lopte, za πto je dobio crveni karton. Pokazalo se da se momËad iza toga ”digla”, πto ne opravdava JurËecov potez, ali ublaæava dojam. Gerπak je odavno igraË po ukusu publike i novinara. Tog Ëovjeka se naprosto mora voljeti zbog njegove aktivnosti,

Piπe: Æeljko ©emper

Pobjeda Slaven Belupa koja mnogo znaËi baratanja loptom, poteza, driblinga, dodavanja... AmidæiÊ i FerenËina su Slavenova konstanta, sve je to drugaËije kad su u igri, jer se odjednom na terenu nae sublimacija iskustva i borbenosti. Dva ”izvorna Slavenaπa” Meimorec i RadiËek dobili su puno pljeska publike, poglavito zato πto su kao ”domaÊi” dobro igrali.

Ipak, vijenac pobjednika pripada Pavi Crncu. Publika je ”graknula” u poËetku nakon jedne njegove nesigurnosti, ali je Crnac poslije doæivio ovacije. Kod oba gola stvorio se u situaciji neprimjetan, k’o duh. Teπko je obrani reagirati kad iz pozadine dotrËi i skoËi tako visok igraË s dobrim odrazom.

Golovi: 1:0 Crnac u 43. glavom na udarac iz kuta BajsiÊa, 2:0 Crnac glavom nakon akcije Gerπaka i Medvida u 72. minuti. Na 2:1 smanjio je VukiÊ u 78. minuti takoer glavom nakon nepravovremenog reagiranja Slavenove obrane.

Slaven je igrao u sastavu: Solomun, Crnac, Meimorec, AmidæiÊ, P. Boπnjak (Posavec), RadiËek, FerenËina, Medvid, BajsiÊ (Gerπak), KovaËiÊ (KovaËeviÊ), JurËec.

Rukomet

©ah - brzopotezni turnir

Podravka peta u Norveπkoj

StubiËar preuzeo vodstvo

Piπe: Goran »iËin - Maπansker Rukometaπice Podravka Vegete osvojile su peto mjesto na jakom meunarodnom turniru u Norheimsundu, gradiÊu blizu Bergena na jugozapadu Norveπke. Podravka je proπle srijede trebala uoËi turnira odigrati i prijateljsku utakmicu s reprezentacijom Japana, no susret je otkazan zbog kaπnjenja u avionskom prometu.

Podravka je u Norveπkoj igrala promjenjivo, u tri utakmice pokazala je razliËita lica. Prvog dana turnira protivnik je bio danski prvoligaπ Randers.

Zavrπilo je neodluËeno, a Podravka je propustila pobjedu u zadnjim sekundama. Obrana nije bila na oËekivanoj razini, a u napadu su najiskusnije igraËice previπe grijeπile.

Norveπki Tertnes utakmicu s Podravkom odigrao je u petoj brzini i pobijedio s velikih 13 pogodaka prednosti. Uz velik broj tehniËkih pogreπaka, Podravka je imala i slabiji postotak πuta nego s Randersom, pa je visok poraz bio neizbjeæan. Da nije bilo raspoloæene vratarke Barbare StanËin, moglo je biti i gore. ”Kao da smo na utrku formule 1 doπli sa πleperima”, bili su slikoviti komentari o nadmoÊi, prije svega u brzini, norveπkih rukometaπica.

7

Pobjeda uz dva rekorda!

Pobjeda sa 10 igraËa i CrnËevom glavom Slaven Belupo u 6. kolu 1. HNL u subotu na koprivniËkom Gradskom stadionu u ozbiljnoj, dobroj prvenstvenoj utakmici pobijedio je dobar sastav Zadra sa 2:1 (1:0). Time je nanio Zadru prvi poraz, sebi pribavio tri boda koja su vaæna zbog mira u kuÊi. Pobjeda nad Zadrom trebala je, dakle, KoprivniËanima. A graani Koprivnice, su uz Slaven Belupo viπe nego πto se misli i trebala im je nagrada za ono πto pruæaju s tribina. Tu i tamo poneki ”zloËesti” uzvik dio je nogometnog folklora, poneki put Ëak simpatiËan i poticajan za dizanje ozraËja, no to nisu neprijatelji kluba.

- Pohvalio bih publiku, koja je u odsudnom trenutku digla igraËe i dala im dodatnu inspiraciju da privedu utakmicu uspjeπnoj zavrπnici, ali bih ih isto tako pozvao da jednako tako kako su vodili ekipu kod 2:0, bodre i kad ne ide i kad je rezultat neodluËan i kad je negativan - osjetio je potrebu reÊi trener KoprivniËana Draæen Besek nakon utakmice.

Publika je doista bila sjajno raspoloæena. Dovoljan je bio jedan mig igraËa, jedno dizanje ruku prema tribini da bi se otvorile salve odobravanja.

Iskreno reËeno, publika je od 40. minute bila jedanaesti igraË Slavena (nakon iskljuËenja JurËeca) i to u ”samom vrπku napada” zajedno s junacima na terenu.

Pobjeda Slavena Belupa tim je znaËajnija πto je ostvarena protiv jakog protivnika. Naπ je dojam da Zadar nije sluËajno tu gdje je i da je to sastav kojeg Êe se svugdje rado gledati.

Zadar je, usprkos Ëvrstog Ëuvanja vratiju, imao u prvom poluvremenu

14. rujna 2001.

U derbiju 2. kola sjajna pobjeda kuglaËica Podravke

U 6. kolu 1. HNL vaæna pobjeda Slaven Belupa

Piπe: Ivo »iËin-Maπansker Snimio: Nikola Wolf

Petak

U utakmici za peto mjesto ipak je popravljen loπ dojam od prva dva dana, s pet pogodaka razlike pobijeen je norveπki Byasen, a najbolje kod Podravke bile su Renata Hodak, koja je izabrana u najbolju sedmorku turnira, zatim Snjeæana Petika, vratarka Sanela KnezoviÊ te kapetanica Boæica PalËiÊ.

- Forma nam je promjenjiva, stoga nije Ëudno da smo imali boljih i loπijih partija. Zato i postoje ovakvi turniri, kako bismo u ogledima s jakim europskim sastavima uvidjeli koliko smo jaki i πto sve moramo popraviti kako bismo spremni doËekali poËetak prvenstva i kvalifikacije za Ligu prvakinja s ruskom Akvom.

Zasad najbolje djeluju igraËice koje su i proπle sezone igrale na svojim mjestima, dok novima treba odreeno vrijeme za prilagodbu i podizanje forme. ©to se tiËe igre, morat Êemo poraditi na svim segmentima. Napad moramo uigrati, na tome dosad i nismo previπe radili, moramo poboljπati polukontru i kontru, dok smo u obrani sve bolji. Vidjelo se da moæemo odigrati i 5-1 i 6-0, i vjerujem da Êemo obranu dovesti na razinu od proπle sezone - rekao je trener Podravka Vegete Ivica Pal nakon turnira u Luksemburgu i Norveπkoj.

U ponedjeljak je u prostorijama ©ahovskog doma odræan brzopotezni turnir ©©K Podravka za mjesec kolovoz. Nastupilo je 12 πahista, a najuspjeπniji je bio Æeljko StubiËar s osvojenih 10 bodova. Drugo mjesto pripalo je Borivoju Muπkinji, s istim brojem bodova. Dalje slijede: LazareviÊ 8,5, OrlovËiÊ 8,5, NjegaË 7 itd.

Nakon osam odigranih turnira prvo mjesto preuzeo je StubiËar s ukupno 166 bodova, a u stopu ga prati Muπkinja sa 164 boda. Iza njih nalaze se BijaË 117, LazareviÊ 112, BenotiÊ 106 itd.

SlijedeÊi turnir, za mjesec rujan, na rasporedu je veÊ 24. rujna s poËetkom u 18 sati, u prostorijama kluba.

B. M.

Ekipa Osijeka ’97 doputovala je u Koprivnicu na ogled s kuglaËicama Podravke na krilima sjajne pobjede nad izravnim konkurentom Zagrebom u 1. kolu prvenstva kad su sruπile ekipni rekord osjeËke kuglane, a u Koprivnici su namjeravale nastaviti pobjedniËku seriju i trasirati put prema tako æeljenom naslovu prvaka. S prvom ekipom doputovale su sve njihove juniorke, vrlo glasna podrπka goπÊi, koje su tako imale premoÊ u gledaliπtu, jer su koprivniËki navijaËi zavrπili na tribinama Gradskog stadiona, na utakmici Slaven Belupo - Zadar, koja je, naæalost, igrana istovremeno.

Derbi susret kandidata za najviπi naslov, Podravke i Osijeka ’97, protekao je u sjajnoj igri oba sastava, a zavrπio je pravom havarijom goπÊi, visokim porazom od 7:1. OsjeËanke posljednjih godina dolaze u Koprivnicu vrlo motivirane, imaju odliËan, iskusan sastav, koji uvijek ”naleti” na raspoloæene ”Podravkaπice”. A ono πto ih je snaπlo proπle subote sigurno Êe joπ jako dugo pamtiti. Nakon rijeËkog poraza i dosta blijede igre ovo je bilo jedno fantastiËno izdanje koprivniËkih kuglaËica, briljantna igra s nevjerojatnim svjetskim rezultatima, Ëak i bolje od njih.

Ali krenimo redom ....

U prvom paru odliËnom igrom Verica VuËiÊ ”zasjenila” je goπÊu AbramiÊ, koja je u prvom kolu protiv Zagreba sruπila Ëak 513 Ëunjeva. Verica je sruπila 496 Ëunjeva, bila je bolja za 37 drva. Vesna Æunek vodila je teπku borbu s odliËnom »ordaπ, ishod je do kraja bio potpuno neizvjestan. Pet hitaca prije kraja goπÊa je imala pobjedu u ruci, a kako u kuglanju niπta nije sigurno do zadnje kugle, pokazala je Vesna. »ordaπ je razbila poziciju, Vesna to koristi, bolja je za devet drva, a rezultat na startu sjajan: 2:0 i + 46 drva.

U drugom paru vodila se izjednaËena, neizvjesna borba. Ljiljana Picer, kapetan ekipe, igra ”kapetanski”, u odnosu na rijeËko izdanje vrlo sigurno, bespoπtedno i s vjerom u svoju kvalitetu i rezultate na domaÊim stazama. Iz poravnatog rezultata sjajnom serijom ”devetki” u zadnjem ËiπÊenju, koje su osjeËke navijaËe dovodile do ”ludila”, osvaja poen s uvjerljivom razlikom od 20 Ëunjeva. Marina MikloπiÊ na kraju slabijom zavrπnicom, iz pobjede odlazi u poraz, rezultat je 3:1 za Podravku i velikih 52 drva prednosti. ©eÊer stiæe u zadnjoj izmjeni - ”svemirska” kombinacija, reprezentativni tandem Orehovec - Zver zadaje konaËan udarac OsjeËankama i njihovim navijaËima, koji joπ vjeruju u Ëudo. Ali nema Ëuda, na ovim stazama ovo je najbolji svjetski par, igraËice koje kao od πale ”ruπe” debelo preko 500 Ëunjeva. Tu ne pomaæe ni Marija MaareviÊ, reprezentativka, iako igra sjajno, sa 492 Ëunja u dvoboju sa Æeljkom Orehovec zaostaje za nevjerojatnih 46 Ëunjeva. OsjeËani - igraËice, vodstvo i navijaËi ne vjeruju svojim oËima, pitaju se zaπto baπ protiv njih Podravka ima svoj dan. Æeljka igra maestralno, svjetski, precizno i na kraju na semaforu svijetli brojka 538! To je novi rekord kuglane, za sedam drva bolji od dosadaπnjeg Marije Zver. Za ilustraciju, za one koji manje prate kuglanje, svjetski rekord je 528, a moæe se sruπiti samo na Svjetskom prvenstvu! I Maja osvaja poen

Æeljka Orehovec - novi rekord kuglane

protiv osjeËke kombinacije Teπija - I. Vuka, rezultatom malo niæim od njenog domaÊeg prosjeka, sruπila je 492 Ëunja.

To je kraj i velika sjajna pobjeda od 7:1, ali to nije sve... Ukupan zbroj sruπenih Ëunjeva Podravke je 2.939, a dosadaπnji ekipni rekord na semaforu stoji: 2.812. To je novi ekipni rekord koprivniËke kuglane, poboljπan Ëak za 127 drva, s fantastiËnim prosjekom od 490 Ëunjeva po igraËici! Nevjerojatno! Moæe li se joπ bolje?

Vjerojatno da!

Zaπto na startu novog prvenstva padaju rekordi?

Od samog prvenstvenog starta prava je poplava sjajnih rezultata, pljuπte novi rekordi na kuglanama (Perman 513 u Rijeci, ekipni rekord 2758 u Osijeku, Podravka 2939, Orehovec 538). Treba spomenuti jednu novost, koja vjerojatno dosta utjeËe na postizanje tako sjajnih, visokih rezultata. Naime, u propozicijama i sudaËkim uputama kaæe se da se nakon svakog odigranog bloka mora na Ëunjeve i na postolje za Ëunjeve nanijeti namjensko sredstvo (”πpricanje” sprejom), πto je prije bilo samo na poËetku utakmice.

Rekli su nakon utakmice...

Ivka RoguljiÊ, trenerica Podravke: - Ovi sjajni rezultati su, uz pripremu kuglane, plod velike æelje za pobjedom nad jednim od suparnika za naslov prvaka. Jedan od glavnih motiva bio je, da se ”ispere” slabija igra i poraz u Rijeci, a uspjeh je i rezultat pojaËanih treninga na naπoj kuglani. Prvenstvo nam je doπlo prerano, nismo imali pripremnih utakmica, a u prvim kolima ædrijeb nam je dodijelio najjaËe suparnike za vrh ljestvice. Mislim da ovo nisu naπe krajnje moguÊnosti, jer joπ moramo popraviti segment ËiπÊenja, a imali smo Ëak i 13 promaπaja. Kad sve to popravimo, kad se uskoro promijene veÊ ”izlizani” Ëunjevi, moæemo postizati joπ bolje rezultate. Æeljka Orehovec, nova rekorderka: - Pa taj moj rezultat nije niπta posebno (!), veÊ sam na zadnjim treninzima ”ruπila” oko 520 Ëunjeva i osjeÊala da mogu joπ i viπe.

Sve je to normalno, vjerojatno je tome dosta pridonijela nova priprema kuglane.

Od samog prvenstvenog starta pljuπte odliËni rezultati, padaju rekordi u Rijeci, Osijeku, a sada i u Koprivnici. Na treninzima smo pojaËano i dobro radile, sve smo dobro odigrale, a glavni motiv bio je revanπ za naπ teπki 8:0 osjeËki poraz u proπlom prvenstvu. A æelja nam je bila ”isprati” i gorki okus rijeËkog poraza u derbiju 1. kola, koji nam je doπao ipak malo prerano.

PoËetak πkole kuglanja KuglaËki klub Podravka obavjeπtava sve zainteresirane uËenice i uËenike koji se æele baviti kuglanjem da se - uz odobrenje roditelja - svakog petka od 19 do 20 sati jave Zlati BlaæekoviÊ na kuglani Podravina.

KK Podravka - novi ekipni rekord

8

Broj 1577 Petak 14. rujna 2001.

Od danas ponovno na malim ekranima

”Male tajne...” u novom ruhu na Novoj TV Piπe: Hrvoje ©labek NajdugovjeËniji serijal Hrvatske televizije, ”Male tajne velikih majstora kuhinje”, koji je od 1974. godine do danas emitiran u viπe od 500 epizoda, seli se na Novu TV, ali to nije jedina novost koja gledatelje oËekuje od ovog petka (14. rujna). Naime, nakon proljetne stanke, koja je iskoriπtena za promiπljanje kako dalje s popularnim gastronomskim serijalom, snimljeno je novih devet epizoda, πto Êe se emitirati u elitnom terminu, petkom u 20 sati, sve do BoæiÊa.

Novi koncept emisije raen je na tragu æelje da se kuhanje pribliæi mlaim generacijama, a ta je spoznaja rezultat obimnog istraæivanja træiπta, koje je pokazalo da se traæe dinamiËnije, leæernije i modernije epizode nego dosad. Zato je ekipa ”Malih tajni...” (Podravkine gastro-savjetnice Ivanka Biluπ i Karmela KarloviÊ, redatelj i scenarist Zoran MargetiÊ, koscenarist Rene BakaloviÊ, scenograf Davor AntoliÊ, snimatelj Dragan MarkoviÊ-Markoni) angaæirala poznate hrvatske kuhare, koji Êe - svaki u svojoj epizodi - otkriti svoju malu kulinarsku tajnu pripremajuÊi jelo s Podravkinim proizvodima, ali Êe gledatelji isto tako moÊi otkriti Ëime se kuhari bave kad ne kuhaju. Tako Êe

Ivicu ©trumla iz ”Esplanade” moÊi vidjeti kako ljenËari na moru, jer to najradije Ëini u slobodno vrijeme, a Nenada Posavca iz opatijskog restorana ”Amfora” kako se bavi svojim ljubimcem na Ëetiri kotaËa, πto mu je hobi... Upravo bi takav pristup, prema miπljenju autora novog koncepta ”Malih tajni...”, dao potrebnu dozu leæernosti, dok Êe moderno kadriranje, u kojem Êe se izbliza vidjeti πto i kako kuhar radi, dati dinamike koja bi od epizode ”Malih tajni...” trebala uËiniti petminutni kulinarski spot. Osim toga, na kraju emisije kuhari Êe postaviti

nagradno pitanje, a prvih pet gledatelja koji se jave na Podravkin besplatni telefon dobit Êe nagradu.

Bez obzira na sve te novosti, ”Male tajne...” svoju uspjeπnu dugovjeËnost duguju dobrim receptima, πto niti sada neÊe izostati. Oni gledatelji koji neÊe dospjeti zapisati sve finese pripremanja pojedinog jela, recepte Êe moÊi potraæiti u Ëasopisima ”Tena” i ”Dobar tek”, kao i na Podravkinim internetskim stranicama.

Zato, danas pred male ekrane - na Novoj TV poËinju ”Male tajne...”, a priprema se tuna á la carpaccio.

NAGRADNA

IGRA

Nagradno pitanje 1. kola NAVEDITE REKLAMNI SLOGAN PIVA KAJ?

Ime i prezime Organizacijska cjelina

Panonska pivovara uz dobro pivo nudi vam i moguÊnost sudjelovanja u nagradnoj igri.

Dovoljno je odgovoriti na nagradno pitanje i priloæeni kupon u omotnici s naznakom “za nagradnu igru” poslati na adresu Korporativne komunikacije Podravka, A. StarËeviÊa 32, odnosno ubaciti u kutije s oznakom za nagradnu igru na porti Panonske pivovare, ispred restorana u sedmerokatnici, te na istoËnoj porti.

Svake srijede izvuÊi Êemo dobitnike tjednih nagrada, a imena objaviti u listu Podravka.

Novi serijal ”Malih tajni...” je snimljen

Nagrade 1. kola: 1. SANDUK PIVA KAJ, MAJICA 2. MAJICA, DVA PODMETA»A 3. KAPA, DVA PODMETA»A

Novi proizvodi Studenca

Od sada i negazirani Deit Uz standardne vrste Deita lipiËki Studenac ovih dana potroπaËima nudi i tri nova okusa - πumsko voÊe, grejp i tropic. Posebna novina je da je Deit tropic proizveden bez CO2 pa tako odgovara ljubiteljima negaziranih piÊa.

Da je time dobro pogoen ukus potroπaËa pokazala je i degustacija koju je SPJ PiÊa organizirala u utorak 11. rujna ispred restorana Druπtvene prehrane.

Najprije su popijene sve pripremljene

koliËine Deit tropica koji je dobio brojne komplimente. Svoj glas za novi niskokaloriËni negazirani napitak jednoglasno su dali i kuhari Druπtvene prehrane koji takoer nisu odoljeli pozivu na degustaciju.

- S obzirom na to da su upravo Podravkaπi kojima smo podijelili uzorke novih piÊa iz naπeg programa odredili koje Êemo okuse ponuditi træiπtu, smatrali smo da je najbolje da oni i prvi degusti-

raju gotove proizvode. Odaziv je bio jako dobar, a ocjene i primjedbe vrlo korisne. OËito je da se svima dopao Deit tropic, a neki su nam Ëak sugerirali da i Deit πumsko voÊe bude bez CO2 πto pokazuje da i kod nas jaËa trend pijenja negaziranih napitaka i vode. Drugi najtraæeniji proizvod bio je Ledeni Ëaj breskva koji je oËito za kratko vrijeme osvojio potroπaËe - rekla nam je Silvana Turk, direktorica regije piÊa.

Novi sokovi Deit - okusa πumsko voÊe, tropic i grejp - svidjeli su se Podravkaπima na prvoj degustaciji pred restoranom Druπtvene prehrane, pa Êe sigurno te proizvode prihvatiti i ostali potroπaËi

Recept tjedna:

PureÊi odrezak u umaku Potrebne namirnice: PureÊa prsa 600 g, konjak 0,3 dl, Fant umak za peËenje 0,70 g, slatko vrhnje 0,5 dl, πampinjoni ”Podravka” u pikantnom umaku 200 g, maslac 30 g, sol, papar i æliËica Vegete

NaËin pripreme: Nareæite meso na odreske i potuci- njur ulijte umak, metnite meso i πamte. Odreske zaËinite i popræite na pinjone i obloæite njokima ili kroketimasnoÊi. Kad dobiju boju, zalijte ko- ma. njakom i zapalite. Zatim mesu dodajDobar tek æeli vam vaπ te Fant umak za peËenje, vrhnje i gatro promotor πampinjone. Malo prokuhajte. Na taZlatko SedlaniÊ

Crta: Ivan Haramija - Hans