Podravkine novine broj 1580

ISSN 1330 - 5204

www.podravka.com Godina XL Broj 1580 Petak

5. listopada 2001.

List dioniËkog druπtva “Podravka” Koprivnica

Podravka za razvoj izbalansiran izmeu profita i zaπtite okoliπa

©to je to senzorika u prehrambenoj industriji?

5. str.

6. str.

Aktualno

SveËana proslava jubilarne obljetnice u Belupu

Podravka ne moæe sama

Trideset nam je godina tek!

Piπe: Hrvoje ©labek Na nedavno odræanoj sjednici Gospodarskog vijeÊa Æupanijske gospodarske komore Ëlanovima toga tijela, direktorima poduzeÊa i privatnim poduzetnicima na stolu se meu ostalim naπla i analiza stanja u gospodarstvu KoprivniËko-kriæevaËke æupanije u prvih πest mjeseci ove godine. Njeni rezultati nisu baπ ohrabrujuÊi. Padu industrijske proizvodnje u odnosu na isto lanjsko razdoblje od 10 posto, rastu nezaposlenosti od 5,5 posto u zadnjih godinu dana te nesmanjenoj nelikvidnosti brojnih poduzeÊa teπko moæe parirati jedini svjetliji podatak o poveÊanju izvoza podravskog gospodarstva za 2,1 posto. Ne samo zato πto u 60 milijuna dolara izvoza Podravka sudjeluje sa 45 milijuna i ne samo zato πto je i uvoz veÊi, i to za 6 posto, veÊ naprosto zato πto je podatak o industrijskoj proizvodnji kljuËan za iπËitavanje krvne slike gospodarstva.

Iako se situacija poneπto izmijenila u lipnju ove godine, kada je zabiljeæen porast industrijske proizvodnje u odnosu na mjesec prije (6 posto), æupanijska stopa na godiπnjoj razini teπko Êe dostiÊi, a kamoli prestiÊi, projiciranu stopu rasta hrvatskog gospodrastva u ovoj godini, onih mnogo napadanih i osporavanih 3 do 5 posto.

Iz dotiËne analize takoer se dobro vidi Podravkina uloga u gospodarstvu æupanije. Osim veÊ spomenu- Piπe: Boris Fabijanec tog udjela u ukupnom æupanijskom Snimio: Nikola Wolf izvozu, Podravka je jedina tvrtka s PoËetkom sedamdesetih godina gruviπe od 1.000 zaposlenih, u njoj je zaposlena Ëetvrtina svih zaposlenih pa entuzijasta krenula je u realizaciju u æupaniji (ne raËunajuÊi vojsku i izgradnje tvornice pod radnim nazipoliciju), ona ostvaruje viπe od peti- vom - skladiπte za sjemensku robu. ne ukupnih prihoda æupanijskog go- Iza tog naziva krio se danaπnji pogon spodarstva itd. No, Podravka je pre- Belupa u Ludbregu. Iako je elaborat o rasla i hrvatske okvire, a kamoli ne izgradnji tog objekta pokazivao svu æupanijske, iako nikad nije prestala ekonomsku opravdanost potrebnih voditi brigu o lokalnoj zajednici, πto ulaganja, tadaπnja politiËka strujanja se u zadnje vrijeme moæe vidjeti i na nisu bila naklonjena Belupu, a i konintenziviranim razgovorima oko kurencija u farmaceutskoj industriji poslovne suradnje na relacijama bila je æestoka, jer u Jugoslaviji je Podravka - grad i Podravka - æupani- postojalo 16 farmaceutskih tvrtki; samo ja. Ipak, iako je glavni gospodarski u Vojvodini ih je bilo 6.

UnatoË nepovoljnim politiËkim i gosubjekt u æupaniji, Podravka ne moæe sama i jedina dræati æupanijsko spodarskim kretanjima, u lipnju 1971. gospodarstvo, πto joj, uostalom, i godine kao jedna od osnovne organizacije udruæenog rada Poljoprivredno nije prioritetna uloga niti zadaÊa.

Belupovci s ponosom obiljeæavaju jubilej svoje tvrtke prehrambenog kombinata Bednja poËinje raditi ludbreπki Belupo. Pedesetak radnika i nekolicina inæenjera zapoËelo je proizvodnju farmaceutskih preparata i lijekova te se uputilo u bespoπtednu borbu za osvajanje jugoslavenskog træiπta. Nedugo nakon toga, na zborovima radnih ljudi prehrambene industrije Podravke donesena je odluka da se tvornica farmaceutskih proizvoda Belupo iz Ludbrega sa 1. listopadom 1972. godine pripoji kao nova organizacija udruæenog rada Podravki. Od tog datuma Belupo djeluje u sastavu Podravke, a to je i danas jedna od najprofitabilnijih tvrtki koncerna Podravke.

U razdoblju od 1972. do 1978. godine ustrajnim i napornim radom zaposlenika Belupa ta tvrtka zauzima peto mjesto izmeu 16 farmaceutskih kuÊa

koje su bile prisutne na jugoslavenskom træiπtu te od malog pogona pomalo prerasta u respektabilnu farmaceutsku tvrtku. Izgradnjom pogona na Danici 1981. godine Belupo πiri svoj postojeÊi farmaceutski program te poËinje s proizvodnjom kozmetiËkih preparata. Veliki zamah Belupa uskoro poËinje potresati ”afera Gaæi”, nakon Ëega ta tvrtka stagnira i proizvodno i kadrovski. Nema novih lijekova, velika je fluktuacija struËnih kadrova, tvrtka je u ozbiljnoj krizi. No, poËetkom devedestih Belupo se kao feniks vraÊa na træiπte, a posebice se nameÊe na domaÊem træiπtu kao druga hrvatska faramceutska kompanija nakon sveËanog otvorenja 1999. godine nove tvornice krutih lijekova vrijedne 72 milijuna njemaËkih maraka. Mnogobrojna domaÊa i inozemna

priznanja, od kojih izdvajamo nedavno priznanje Hrvatske gospodarske komore, kruna su dugogodiπnjeg rada i razvoja te bogatog poslovnog iskustva radnika Belupa koji su kroz brojne uspone i padove pronaπli pravi recept uspjeπnog poslovanja.

Zbog svega toga, mnogobrojni Belupovci i njihovi prijatelji okupili su se 29. rujna pod πatorom ispred nove tvornice lijekova u Koprivnici kako bi sveËano proslavili 30 godina od osnivanja i uspjeπnog rada Belupa. Meu nazoËnima bila je i ministrica zdravstva Ana StavljeniÊ-Rukavina, koprivniËko-kriæevaËki æupan Josip FriπËiÊ, gradonaËelnik Koprivnice Zvonimir MrπiÊ te predsjednik Uprave Podravke Darko Marinac.

(Opπirnije o Belupovom jubileju piπemo na 4. stranici)

2

Broj 1580 Petak 5. listopada 2001.

Podravkin periskop

Intervju: Josip Canjar direktor Prodaje za regiju Zagreb i srediπnja Hrvatska

Dobra radna atmosfera pridonosi usponu prodaje Piπe: Jadranka Lakuπ Snimio: Nikola Wolf U Prodaji Hrvatska najveÊe træiπte je ono koje obuhvaÊa glavni grad i srediπnji dio zemlje. Tu se u prosjeku ostvaruje 32 posto ukupne realizacije na domaÊem træiπtu. Regija se proteæe od slovenske do bosansko-hercegovaËke granice, pokriva teren od 10.137 kvadratnih kilometara sa 1,2 milijuna stanovnika. Sjediπte Podravkine prodajne operative za ovu regiju nalazi se u Zagrebu, na RadniËkoj cesti gdje je i centralno skladiπte za distribuciju.

Osim ovog postoji i dislocirano skladiπte piÊa u Blatu, te podruËno skladiπte u Sisku. Tu je zaposleno ukupno 73 ljudi. U obradi træiπta za maloprodaju u gradu Zagrebu radi osam trgovaËkih predstavnika, u Karlovcu dva, u Sisku tri, za gastroprogram zaduæeno je pet trgovaËkih predstavnika i tri prodavaËa dostavljaËa, za Pony jedan koordinator, a u plasmanu piÊa radi 13 zaposlenika. Pored toga stalno se koriste usluge 12 studenata u procesu distribucije, te povremeno nekolicina placera na svim veÊim prodajnim mjestima. Trenutno se kontrolira 2491 prodajno mjesto, a prodajni rezultati sve su uspjeπniji. To je bio povod za razgovor s Josipom Canjarom, direktorom ove regije.

- Prije gotovo godinu dana u Prodaji za Zagreb i srediπnju Hrvatsku napravili ste organizacijske promjene koje daju dobre efekte. Pojasnite πto ste uËinili.

- Od poËetka listopada proπle godine primjenjuje se nova organizacijska shema u Ëijoj osnovi su mini regije. Svaki trgovaËki predstavnik je, moglo bi se reÊi, dobio svoje dvoriπte u kome radi i tako smo umjesto godinama ustaljene obrade træiπta, otvorili drugaËije moguÊnosti i ljude motivirali na upoznavanje novih prodajnih mjesta i novih partnera. Tako smo ih zapravo potaknuli na veÊi angaæman i kvalitetniju obradu træiπta. Ljudi na terenu rade viπe nego ranije, gotovo da i nemaju odreenog radnog vremena, a jedan od mojih zahtjeva je da uvijek u isto vrijeme dolaze kod istog kupca.

Time poπtivaju sebe, dobro planiraju radni dan i kupca koji tako moæe za njega rezervirati vrijeme. Na obveznim tjednim te kvartalnim sastancima analiziramo postignuto i moram istaÊi da sam vrlo zadovoljam zalaganjem i radom svojih suradnika. Nastojimo stvoriti dobru radnu atmosferu u kojoj nema straha ili grËa u æelucu,

gradimo suradniËke odnose, a rezultati pokazuju uspon prodaje u odnosu na prethodnu godinu. Financijski indeksi po mjesecima neprekidno rastu, ponegdje biljeæimo i rast veÊi od 25 posto. Primjerice prodaju Studenca poveÊali smo u ljetnim mjesecima za Ëak 28 posto, izborili smo se za prisutnost u svim najznaËajnijim ugostiteljskim objektima u Zagrebu, u PredsjedniËkim dvorima, Vladi, Ministarstvu prometa...

Novi naËin pristupa træiπtu - Kako ste se prilagodili pojavi velikih kljuËnih kupaca i promjenama koje donosi njihov nastup na træiπtu?

- OËito je da su zlatna vremena kad su trgovaËki predstavnici mogli prodati sve πto se proizvelo, odnosno svaπta i svakome, iza nas. Sada se s pojedinim trgovaËkim lancima ugovaraju i asortiman i koliËine i novi naËin pristupa træiπtu. Pojedini lanci, primjerice, inzistiraju da placiranje na prodajnom mjestu radimo do osam sati ujutro, mi se tome moramo prilagoditi odnosno moramo razmiπljati o drugaËijem naËinu prodaje i obrade træiπta. Postavljanjem ljudi za obradu kljuËnih kupaca napravili smo vaæan korak, jer su oni fokusirani na odreena prodajna mjesta na kojima toËno znaju asortiman, obrtaj pojedinog proizvoda i mogu zatraæiti aktivnosti u centrali ako neki proizvod ide loπije.

Svi veliki kupci, odnosno trgovaËki lanci koji ulaze u Hrvatsku æele πto bolji i πto bræi obrtaj proizvoda na prodajnom mjestu i time njegovu profitabilnost. Oni biraju πto Êe uzeti iz naπeg asortimana, te donose proizvode konkurentskih kompanija. Dakle, o naπoj umjeπnosti ovisi koliko Êemo prostora dobiti na policama i kako ostati na njima. Pri tome je bitan marketinπki pristup krajnjem potroπaËu, kojeg moramo uvjeriti da je Podravkin proizvod najkvalitetniji i da on radi pritisak na kupca da na svojim prodajnim mjestima dræi naπ asortiman. Dakle, na potezu su profitni centri koji marketinπki trebaju podræati svoje proizvode, odnosno prodaju. A koliko su veliki kupci znaËajni za nas najbolje potvruje podatak da se viπe od 60 posto ukupne realizacije koju imamo s oko 600 kupaca na podruËju regije ostvari sa deset najveÊih trgovaËkih kuÊa meu kojima su vodeÊi Konzum i Getro.

Distribucija je kvalitetno rijeπena - U promijenjenim træiπnim uvjetima veliku vaænost uz prodajno osoblje

Iz Podravkinog skladiπta na RadniËkoj cesti u Zagrebu roba kupcima nikad ne kasni

ima i logistika, jer veliki kupci uvjetuju i rokove isporuke. Kako je to rijeπeno u vaπoj regiji?

- ©to se tiËe Zagreba mislim da je distribucija kvalitetno rijeπena. NajveÊi dio manjih isporuka radimo iz skladiπta na RadniËkoj cesti. Primijenjujemo takozvanu BMS metodu, pa velikim kupcima robu isporuËujemo u odreene dane, primjerice Billi utorkom i Ëetvrtom, a obradu radimo ponedjeljkom i srijedom.

Dogaalo se da robu isporuËujemo u dva ili tri sata u noÊi, jer to traæi Getro. Dio Banovine i Korduna snabdijevamo uglavnom iz skladiπta u Sisku gdje imamo dva mala dostavna vozila koja neprekidno kruæe pa i prodavaonice u najmanjim selima u roku 24 sata mogu dobiti robu. A za sve πto iskaËe iz tog sistema intervenira se iz Koprivnice i tu moram pohvaliti ekipu u Logistici koja nam uvijek uskaËe u susret. A kad veÊ govorim o skladiπtu na RadniËkoj cesti, moram istaÊi da njegovi kapaciteti postaju premali.

Imamo obeÊanja da Êe doÊi do proπirenja tog prostora veÊ slijedeÊe godine, jer bismo tako objedinili i skladiπte piÊa i Danicu i sve ostale dislocirane prostore. Mogli bismo napraviti jedan dobri logistiËki centar, a infrastrukturu i zemljiπte za to veÊ imamo.

Hipermarketi gledaju prema istoku Piπe: Janko Erdelji Sektor za razvoj poslovanja

Josip Canjar Josip Canjar viπegodiπnji je operativac u Podravkinoj prodaji, na terenu poznatiji po svom nadimku Joæa Podravka nego po priliËno rijetkom prezimenu. Podravkaπ je od 1987. godine kada je zapoËeo raditi kao predstavnik za Karlovac i okolinu.

Svojevremeno je nosio 50 posto prometa predstavniπtva Sisak, poznatom po svojevrsnoj sisaËkoj πkoli Ante LovrekoviÊa u kojoj su poniknuli vrsni trgovaËki predstavnici. Jedno vrijeme bio je pomoÊnik πefa predstavniπtva u Sisku, a zatim i direktora regije za Sisak i Karlovac da bi sada zauzeo Ëelnu poziciju u najjaËoj regiji Prodaje. I dalje æivi u Karlovcu, a izazov mu nisu svakodnevna putovanja na posao u Zagreb nego nastojanje da se prodaja πto kvalitetnije i bræe prilagodi promjenama na træiπtu, te da svoje znanje prenese mlaima.

U Opatiji je od 3. do 5. listopada odræan 4. Hrvatski kongres prehrambenih tehnologa, biotehnologa i nutricionista

Ulaganje u znanje je trajna vrijednost ”... Ovogodiπnji kongres po prvi puta ima meunarodni karakter jer su uz zagrebaËki Fakultet za prehrambenu tehnologiju i biotehnologiju kao suorganizatori pojavljuju SveuËiliπta u Ljubljani (Slovenija) i Trstu (Italija).

Pomno izabranih 170 struËnih prezentacija preporuËujemo svima koji se bave prehrambenom tehnologijom. ObeÊavamo vam nezaboravni kongres...” Tim je rijeËima viπe od 250 sudionika Hrvatskog kongresa prehrambenih tehnologa, biotehnologa i nutricionista s govornice u kongresnoj dvorani Grand Hotela Adriatic u Opatiji pozdravio prof. dr.

Branko Tripalo, predsjednik organizacijskog odbora.

Podravkini menadæeri i struËnjaci imali su i ove godine vrlo aktivnu i zapaæenu ulogu: magistar –uro Zalar bio je Ëlan Organizacijskog, a Alemka Dunaj Znanstvenog odbora kongresa koji je zapoËeo prezentacijom Darka Marinca, predsjednika Uprave. U vrlo saæetoj ali transparentnoj formi on je u svega 5-6 slajdova auditoriju predoËio Podravku danas i sutra.

Nakon podsjeÊanja na naπe kljuËne brandove (marke proizvoda) posebice je apostrofirao prodajne rezultate naπeg koncerna na meunarodnom træiπtu odnosno 17 zemalja svijeta u kojima ostvarujemo viπe od polovine bruto prihoda. Predstavio je novu viziju i misiju istaknuvπi inovativnost i timski rad kao imperative u træiπnoj utakmici s konkurencijom. ”Kada govorimo o tome kamo Podravka ide sutra, onda valja reÊi da nam je meu osnovnim strateπkim odrednicama daljnja internacionalizacija poslovanja na globalnom træiπtu”, naglasio je izmeu ostaloga Darko Marinac i na kraju zakljuËio: ”Kvalitetnim, odgovornim i profesionalnim pristupom u konaËnici æelimo poveÊati i vrijednost naπih dionica. Jedan od najuËinkovitijih ulaganja da se to ostvari u svakom poduzeÊu pa tako i u Podravki jest investiranje u znanje jer ono s vremenom ne gubi veÊ naprotiv dobiva na vrijednosti.”

InaËe, Podravkin Gastro marketing je u istom hotelu prvog dana kongresa upriliËio vrlo uspjeli promotivni domjenak dobrodoπlice u vidu specifiËne prezentacije naπih proizvoda aplikacijom u raznovrsnim jelima, od juhe do slastica; taj sloæen zadatak su na zadovoljstvo svih sudionika te Æeljka Komazina, direktora Podravkinog predstavniπtva u Rijeci, i ovaj put vrlo kvalitetno obavili vrijedni Podravkini gastro promotori.

Davor Perkov

Prema najnovijim istraæivanjima, koje je provela britanska agencija IGD (Institute for Grocery Distribution), træiπta zemalja srednje Europe doseÊi Êe u 2002. godini razinu zasiÊenja brojem hipermarketa, ukoliko se ostvare planovi vodeÊih internacionalnih maloprodajnih lanaca. Procjenjuje se da Êe broj od 266 hipermarketa, koliko ih je bilo u 2000. godini, narasti na 418 u 2002. πto je poveÊanje za 57%. Ovo predstavlja ogromno poveÊanje prodajnih kapaciteta na træiπtu gdje nije vjerojatno da Êe rast osobne potroπnje moÊi slijediti ovaj tempo.

Na primjeru ©panjolske, koja je u 90-im godinama prolazila fazu ekspanzije hipermarketa na svojem teritoriju, temelje se i prognoze vezane uz taj proces u zemljama srednje Europe. ©panjolska, naime, i po svojoj veliËini, te broju i strukturi stanovniπtva ima puno sliËnosti sa srednjom Europom. U razdoblju izmeu 1990. i 1997. broj hipermarketa u ©panjolskoj narastao je od 112 na 285. Mjereno brojem stanovnika na jedno prodajno mjesto, taj odnos se promijenio od 350.000 na 137.000, a to je odnos pri kojem je produktivnost prodaje poËela padati.

S obzirom na brzinu kojom se odvija πirenje hipermarketa na træiπte srednje Europe, toËka pada produktivnosti bit Êe dosegnuta u 2002. godini. Trenutno je taj odnos u srednjoj Europi 242.000 stanovnika na jedan hipermarket, a ukoliko se planovi lanaca ostvare, taj odnos Êe u 2002. biti 154.000 stanovnika na hipermarket. PromatrajuÊi od zemlje do zemlje, situacija je razliËita. »eπka veÊ sada ima viπe hipermarketa po glavi stanovnika nego ©panjolska - 112.000 stanovnika na hipermarket, a u 2002. taj odnos Êe biti 85.000. Maarska i SlovaËka Êe u 2002. doÊi na razinu ©panjolske, a u Poljskoj se predvia da Êe u 2002. godini broj hipermarketa doseÊi brojku 200 i stanje ponude za kakvo je ©panjolskoj trebalo 20 godina da ga ostvari.

Sve æeπÊa konkurencija u regiji ohrabruje neke lance da poseæu sve dalje na istok, ne bi li za buduÊnost ostvarili prednosti koje stjeËu prvi doπljaci. Rumunjska je trenutno najzanimljivije podruËje. Bez obzira na gospodarske teπkoÊe kroz koje prolazi, te na sporost odvijanja reformi, veliËina træiπta je Ëimbenik privlaËnosti πto internacionalni lanci ne ignoriraju. Metro i Delhaize veÊ posluju u Rumunjskoj, Carrefour je otvorio svoje prvo prodajno mjesto u lipnju ove godine, a govorka se da su zainteresirani Tesco i Leclerc.

Ukoliko se ova predvianja pokaæu toËnima, lako moæemo predvidjeti i razvoj dogaaja u zemljama bivπe Jugoslavije.

Broj 1580

Naπa tema: Nagraivanje inovacija u Podravki

Pravilnikom do veÊe motivacije dbe. Moæda je tomu tako jer je, prema informacijama koje smo dobili od ljudi koji ga se joπ sjeÊaju, na snazi bio ”Podravku su stvorili njeni vrlo kratko vrijeme, tamo 1978. pa do radnici” osamdesetih. U devedesetima, mateU svakoj za Podravku jubilarnoj ili rija nagraivanja inovacija regulirana kakvoj drugoj slavljeniËkoj zgodi, kada je Kolektivnim ugovorom, potpisagovornici u svojim prigodnim obraÊa- nim 1996. godine. Tome je posveÊena njima u par rijeËi moraju saæeti razvoj- Ëitava jedna njegova glava, deveta, ni put ”male koprivniËke pekmezare pod nazivom ”Izumi i tehniËka unakoja je narasla u vodeÊu hrvatsku preenja”. Glava doduπe ima samo prehrambenu kompaniju...”, svaki put jedan Ëlanak. U njemu piπe da Êe se Êete Ëuti i frazu o ”Podravki koju su ”iznosi naknada zaposlenika za izustvorili njeni radnici” variranu na tisu- me ostvarene na radu ili u svezi s Êu naËina. Iskusniji govornik neÊe radom te za tehniËka unapreenja propustiti spomenuti i Zlatu Bartl koja su poslodavci prihvatili primijekao egzemplar, ”tetu Vegetu” i njezin niti utvrditi ugovorom sklopljenim tim struËnjaka, koji su ”samozatajnim izmeu zaposlenika i uprave (direradom” izmislili planetarno popula- ktora) poslodavaca”. Prema naπim sporan dodatak jelima, kako volimo reÊi. znajama, dosad nije sklopljen niti jedan U Podravkinom sluËaju zaista posto- takav ugovor. A nije da inovacija - da je pravi razlozi koji frazu o ”radnicima ne kaæemo baπ izuma - nije bilo. i njihovom samoprijegornom radu, izvanserijskim sposobnostima i ino- Dva ”sluËaja” Jedan od novijih primjera je stroj za vativnom duhu” ispunjuju znaËenjem, pa je ona opravdano ugraena i u brojanja ”Vegeta” medaljona, koji je Podravkinu misiju. No svaka medalja poËeo raditi na Novu 2000. godinu, a ima i naliËje. Naime, generacije su koji je zamijenio ruËni rad devetero uloæile sebe u ”glavnicu” koja se danas radnika. Njega je izmislio i sastavio Piπe: Hrvoje ©labek

–uro Briπki, legendarni Podravkin inovator. –uro Briπki viπe ne radi u Podravki, otiπao je s otpremninom i sada Ëeka da mu proe joπ nekoliko godina do zasluæene mirovine. I danas se moæe osjetiti gorËina u –urinom glasu kada priËa kako je njegovom odlasku kumovalo i to πto za svoj izum nije adekvatno nagraen, iako su nastale uπtede nemale.

Ili uzmimo joπ svjeæiji primjer Marije Vaunec, autorice novih Podravkinih proizvoda Salse, Relisha i Umaka od rajËice sa πampinjonima.

- Do sada nisam dobila nikakvu nagradu ili stimulaciju za svoj rad. Smatram da bi bilo vrijeme da Ëelni ljudi Podravke poËnu odvajati rad od nerada, dobar rad od loπega, jer samo tako moæemo svi zajedno u bolju i svjetliju buduÊnost - citirajmo, umjesto bilo kakvog komentara, njen odgovor na pitanje je li dobila kakvu nagradu.

da Podravka ponovno poËne voditi brigu o sposobnim ljudima koji æele i znaju unaprijediti svoj ili tui posao.

Formiran je, naime, tim koji bi do kraja godine trebao definirati kriterije prema kojima bi se nagraivale inovacije u Podravki. BuduÊi da je napokon uvieno kako svaka ”domaÊa” inovacija donosi uπtede i postaje dijelom ukupnih Podravkinih resursa, njezino intelektualno vlasniπtvo, kao inicijator i nositelj projekta pojavio se odjel koji se tim poslovima i inaËe bavi, a u projektu sudjeluju i Podravkini struËnjaci iz ljudskih potencijala, razvoja kadrova i unapreenja kvalitete, πto poneπto govori o opsegu i æeljenim dosezima projekta.

Ipak, napokon, pravilnik na pomolu Gotovo kao odgovor na vapaje –ure i Marije, i drugih Podravkinih inovatora, nedavno je pokrenuta inicijativa

Dubravka GroπiÊ, direktorica Odjela za intelektualno vlasniπtvo:

zove Podravka, ali pojedincima Ëesto nije isplaÊena adekvatna ”kamata”.

Dakako, rijeË je o nagraivanju tih ”radnika koji su stvorili Podravku”, ne kolektiviteta, veÊ pojedinaca πto su u tome prednjaËili, baπ poput profesorice Bartl, kojoj je tek posljednjih nekoliko godina Podravka (i Koprivnica i Hrvatska) poËela vraÊati dio duga. A logiku nagraivanja ljudi koji svojom tehniËkom, tehnoloπkom, proizvodnom ili kakvom drugom inovacijom donesu koristi kompaniji u kojoj rade nije potrebno detaljno obrazlagati.

Pravilnik o nagraivanju inovacija gotov na proljeÊe

”Mrtvo slovo na papiru” Svojedobno je u Podravki postojao pravilnik o nagraivanju inovacija, ali ni uz najbolju volju nismo ga uspjeli pronaÊi, tako da ne znamo niti njegov autentiËan naziv, niti njegove odre-

Petak

U radionicama Podravkinog Odræavanja nastalo je i ne mali broj tehniËkih i tehnoloπkih inovacija

- Odakle inicijativa za pokretanje posla na odreivanju mjerila, kriterija za nagraivanje inovacija?

- Ideja o nagraivanju inovacija doπla je iz ovog odjela, jer osim πto se bavimo podruËjem koje obuhvaÊa robne znakove, bavimo se i onim πto zovemo unapreenjem Podravkinog know-howa i njegovom zaπtitom.

Naime, shvatili smo da je svako radno mjesto vaæno i da se uvijek moæe pojaviti dobra ideja o tome kako skratiti - ili na drugi naËin unaprijediti posao koji se njime obavlja. Treba

5. listopada 2001.

3

Pred tom ekipom je nimalo lagan posao razluËivanja onoga πto spada u ”normalan” posao i onoga πto Êe se dodatno nagraditi, odreivanja visine novËanih nagrada ili vrste drugih oblika nagraivanja te, na koncu, oblikovanja pravilnika koji bi to sve sadræavao.

Osim πto bi takav pravilnik trebao sprijeËiti pojavljivanje nezadovoljstva u ljudi koji neπto inoviraju, a za to ne bivaju nagraeni, on bi trebao biti i snaæno motivacijsko sredstvo za sve.

Nakon πto on stupi na snagu, govornici u Podravkinim sveËanim prilikama dobit Êe joπ viπe materijala za oblikovanje svojih prigodnih obraÊanja na temu ”Podravke koju su stvorili radnici”. svakome jasno dati do znanja da je njegovo mjesto u Podravki vaæno, πto Êe sigurno donijeti i bolji odnos prema poslu.

- Na koji naËin to uËiniti?

- Upravo sustavom nagraivanja u kojem Êe biti razraeni modaliteti i kriteriji, a Ëime Êe se svakome dati do znanja da ”druπtvo” primjeÊuje njegove napore i æeli ih nagraditi. Vani je to jako prisutno - dobre ideje se nagrauju. Mi sada moramo odluËiti na koji Êemo naËin odrediti πto je to dobra ideja za nas.

- Na koji Êete naËin doÊi do kriterija koji bi se materijalizirali u obliku nekakvog pravilniku o nagraivanju inovacija?

- U timu koji radi na projektu utvrivanja tih kriterija sudjeluju Unapreenje kvalitete, Razvoj poslovanja, Ljudski potencijali i Odjel za intelektualno vlasniπtvo. Zasad se nalazimo u inicijalnim, poËetnim razgovorima, u kojima utvrujemo πto je dobra ideja, πto je unapreenje, πto je uπteda koja prelazi propisane okvire poslova za pojedino radno mjesto. Osim toga, razgovaramo i o vrstama nagrada, koje ne bi nuæno morale biti samo novËane.

- U kojem bi roku projekt mogao biti dotjeran do oblikovanja pravilnika?

- Do Nove godine trebali bismo imati glavne crte pravilnika, a u proljeÊe iduÊe godine on bi mogao dobiti svoj definitivan oblik.

naπa posla

Kako povratiti samopouzdanje u ”maloj, siromaπnoj zemlji na jugu Europe” Piπe: Æeljko Kruπelj, gost - kolumnist “VeËernjeg lista” One koje zanima kako je to æivjeti u svakodnevnom poslovnom ”zvjerinjaku”, mogli su se dobro zabaviti ËitajuÊi subotnji intervju Darka Marinca ”Jutarnjem listu”. Predsjednik Uprave ”Podravke” je bez uvijanja i patetike progovorio πto se to zbiva u koprivniËkoj prehrambenoj industriji, kao i u hrvatskom i globalnom gospodarstvu.

MarinËev je istup tu bio iznimno kritiËan, ali i proæet optimistiËkim tonovima. Za najπiru je javnost, pogotovo politiËare kroniËno sklone voluntaristiËkom i propagandistiËkom sagledavanju druπtvene zbilje, posebno pouËno ono πto je taj iskusni menadæer zakljuËio o πansama Hrvatske da napokon izae iz viπegodiπnje recesije: ”Ne vjerujem ni u kakve ekonomske i politiËke mjere kojima se stanje brzo mijenja. Jednostavno trebamo shvatiti da nismo ono πto su nas uËili - bogata zemlja, najljepπa i sliËno. Mi smo mala,

siromaπna zemlja na jugu Europe, koja treba mnogo uËiti i raditi da bi dostigla prosjeke. Manjak moramo nadoknaditi znanjem i radom te razmiπljati kao ©vicarci. Treba se koncentrirati na edukaciju, a dræava treba biti konkurentna na træiπtu kapitala, πto znaËi da mora biti bolja od Maarske.”

Jasno, zaposlenike najviπe zanima gdje je u svemu tome njihova ”Podravka”. A baπ je u tom pogledu, upozorava Marinac, otvorena gotovo svaka opcija.

Nesporno je da je koprivniËki prehrambeni div u dinamiËnoj træiπnoj utakmici interesantan mnogima, jer u toj branπi, kaæe, ”nema bolje tvrtke u regiji”. ”Podravka” je zainteresirana da preuzme neke tvrtke u susjednim zemljama, zahvaljujuÊi Ëemu bi poveÊala asortiman svojih proizvoda, ali i uËvrstila pozicije na tim træiπtima. S druge strane, koprivniËka tvrtka postaje i sve privlaËnija velikim prehrambenim korporaci-

jama, od kojih su neke financijski jaËe i viπe stotina puta, za brzo preuzimanje.

Zato ona mora pokazati priliËno umjeπnosti i poduzetnosti kako bi izbjegla tu opciju, jer u takvome raspletu novome vlasniku zasigurno ne bi bilo profitabilno zadræati i razvijati sve ono πto se danas nalazi u njenu sastavu.

Iz toga je ugla, kako to Marinac i ovaj put naglaπava, zacijelo najprihvatljivije pronaÊi strateπkog partnera, ni prevelikog ni premalog, s kojim bi upotpunjavali ponudu i dijelili interese na treÊim træiπtima. No, sve Êe to biti izvjesnije do kraja ove godine, kada Êe konzultantska kuÊa ”J. P. Morgan” okonËati svoj posao oko izbora strateπkih opcija daljnjeg razvoja tvrtke. KonaËna odluka, dakle, ne smije biti plod pojedinaËnih ni grupnih interesa, kakvi su uobiËajeni u svakoj velikoj tvrtki, pogotovo onoj koja ima πiroku proizvodnu lepezu, veÊ mora proizaÊi iz detaljne analize

træiπnih trendova.

Marinac je u spomenutom intervjuu progovorio i o nekim konkretnijim planovima. Na posredan je naËin, primjerice, potvrdio da ”Podravka” namjerava kupiti makedonsku tvornicu ”Vitaminka”, no konaËna je odluka ”na ledu” tako dugo dok se politiËka situacija u toj zemlji u potpunosti ne normalizira. Nije, meutim, iskljuËeno da se koprivniËka tvrtka u toj dræavi okrene i nekom drugom prehrambenom proizvoaËu, ukoliko bi poslovni aranæman bio povoljniji. Kad je, pak, rijeË o Bosni i Hercegovini i SR Jugoslaviji, tu joπ nije zakonski reguliran proces privatizacije. Posebno je u tom pogledu konfuzna situacija u Srbiji, pa naËelni poziv beogradskih vlasti da i hrvatske tvrtke sudjeluju u tamoπnjoj pretvorbi ne znaËi da je to trenutno i ostvarivo. ”Podravka” Êe zato, kaæe Marinac, priËekati do daljnjega, no

nesporno je da je vrlo zainteresirana da povrati pozicije kakve je na tom træiπtu imala prije raspada jugoslavenske federacije.

NetoËne su, nasuprot tome, priËe o koprivniËkom preuzimanju ”Kolinske”, πto je u slovenskoj javnosti izazvalo pravu aferu. Do toga je doπlo sluËajnim MarinËevim susretom s direktorom ”Kolinske”, no veÊ i to govori koliko su Slovenci osjetljivi na ulazak stranih tvrtki u vlastito gospodarstvo.

MoguÊnosti je, sve u svemu, bezbroj, πto od koprivniËkog menadæmenta traæi maksimalnu poduzetnost, a i krajnji oprez. ”Podravkaπi” se, zakljuËuje Marinac, trebaju pouzdati u vlastite moguÊnosti, jer ”ako ne vjerujemo u sebe i mislimo da Êemo izgubiti bitku s nekim proizvoaËem iz »eπke, onda je bolje da je izgubimo pa da naπe potroπaËe opskrbljuju sposobniji”.

Surovo, ali istinito!

4

Broj 1580 Petak 5. listopada 2001.

Obiljeæavanje 30. obljetnice Belupa

Godine rasta i razvoja Piπe: Boris Fabijanec Snimio: Nikola Wolf

Prigodnim govorom na sveËanosti obiljeæavanja 30. godiπnjice Belupa, odræane 29. rujna u Koprivnici, okup-ljenima se obratio predsjednik Uprave Belupa Sani PogoriliÊ koji je, meu ostalim, podsjetio kako je Belupo od malog pogona kojemu mnogi nisu davali puno perspektive izrastao u respektabilnu farmaceutsku kompaniju srednje i istoËne Europe.

- Put razvoja i uspjeha Belupa uvijek je bio oplemenjen osobnoπÊu ljudi koji su æeljeli i uspjeli dati poseban identitet naπim proizvodima. I danas i sutra najveÊa snaga i komparativna prednost Belupa su Belupovci. ZahvaljujuÊi njihovom entuzijazmu, predanosti poslu i lojalnosti - o proteklih 30 godina treba govoriti kao o nama vaænima i izuzet-nima. Prvih 30 godina orijentirali smo se na πirenje i razvoj, a dobar je osjeÊaj kazati da ni u iduÊih 30

Stanko BiondiÊ uruËio je zlatnu Belupovu znaËku ministrici zdravstva Ani StavljeniÊ Rukavina

Podravke Darko Marinac koji je naglasio: - Trideset godina Belupa lijepa je proslava kojom obiljeæavamo rad i razvoj jedne kompanije praktiËki od nule do jedne pristojne srednjeeuropske farmaceutske kompanije sre- Ana Katana - prva registrirana dnje veliËine s vrlo efikasnim menaradnica Belupa: dæmentom i zaposlenima. Belupo Sada veÊ davnog 1. travnja 1971. godine upisani su prvi radnici Belupa. Od æenskih prva je bila Ana Katana, a od muπkih Stjepan Sabol. Naime, tog datuma 15 prvih radnika Belupa krenulo je na specijalizaciju u Ljubljanu, a ludbreπka tvornica Belupa tada je tek bila u fazi izgradnje. Prvo radno mjesto Ane Katane bilo je tehniËarka na draæiranju. Uz rad zavrπava viπu πkolu smjer inæenjer biotehnologije. Zasigurno je Podravkaπima najviπe poznata kao viπegodiπnja glavna sindikalna povjerenica naπe tvrtke, a ove godine vraÊa se u struku te je danas Ugodno ozraËje na obiljeæavanju Belupove obljetnice

godina neÊemo usporiti. Zbog toga joπ jednom kaæem da ne slavimo proπlost nego buduÊnost. Proπlost nam je omoguÊila da zajedno moæemo ostvariti buduÊnost kakvu æelimo i trebamo - istaknuo je Sani PogoriliÊ.

O velikom Belupovom jubileju govorio je i predsjednik Uprave

U zagrebaËkom Muzeju za umjetnost i obrt otvorena izloæba vizualnog identiteta Belupovih lijekova

Don’t worry be HEALTHY! Zdravo budi!

Viπe od tisuÊu uzvanika i gostiju Belupa, meu kojima su bili potpredsjednica hrvatske Vlade Æeljka AntunoviÊ, ministrica zdravstva Ana StavljeniÊ-Rukavina i ministar kulture Antun VujiÊ, okupilo se 2. listopada u zagrebaËkom Muzeju za umjetnost i obrt. Povod je bila sveËano obiljeæavanje 30. godiπnjice uspjeπnog rada Belupa te otvorenje izloæbe vizualnog identiteta lijekova pod nazivom - Don’t worry be HEALTHY! Zdravo budi!

Naime, Podravkina farmaceutska industrija joπ 1996. godine prva u Hrvatskoj krenula je u realizaciju novog koncepta predstavljanja ambalaæe lijekova koji se primjenjuju u samolijeËenju. Uspjeh prve bio je poticaj za postavu druge multimedijalne, nesvakidaπnje izloæbe za koju slobodno moæemo reÊi da je postigla pun pogodak, πto i istaknuti likovni kritiËar Vladimir MalekoviÊ istiËe: ”Neupitno je da ovakve prezentacije, iako sadræe i visoke oblikovane domete, æele nadasve predstaviti image tvrtke, ispitati prihvatljivost i profitabilnost njezine produkcije i, najzad, propitati naËela træiπnog ponaπanja s novoproizvedenim proizvodom. Ali prezentacija, kao πto je ova Belupova u Muzeju za umjetnost i obrt, teæi i viπim ciljevima: usavrπavanju i oplemenjivanju træiπne komunikacije, a u svezi s time i kulturaciju ukupnog

resi osjeÊaj pripadnosti kompaniji njezinih zaposlenih i ljudi koji su viπe od prosjeka motivirani na rezultat. Zbog toga Ëestitam svim bivπim i sadaπnjim zaposlenicima Belupa na onome πto je u 30 godina stvoreno u Koprivnici, u okviru Podravke. ©to se tiËe buduÊnosti Belupa, ona je veÊ poËela prije 30 i trajat Êe iduÊih 30 godina, kao πto je rekao gospodin PogoriliÊ. InaËe, Podravkine ambicije s farmaceutskim dijelom koncerna vrlo su velike. Belupo æeli biti generiËka kompanija u najboljem smislu te rijeËi, jedna od vodeÊih u srednjoj i istoËnoj Europi, zapravo ona koja Êe davati odgovor na najbolji naËin na zahtjeve naπih klijenata. To je vizija Podravke koja je preseljena u viziju Belupa, a ono u Ëemu mi moæemo biti najbolji je da imamo najbolji odnos prema potroπaËima i prema svim drugim stake holderima. To Belupo izgrauje i to Êe imati. Drugi pravac razvoja Belu-

okoliπa u kojem tvrtka djeluje.”

Originalna i izuzetna izloæba dizajna lijekova Belupo djelo je Studija RaπiÊ, a svi zainteresirani mogu je razgledati do 21. listopada.

Obiljeæavanje zagrebaËkih Dana Belupa nastavljeno je 3. listopada kada je organizirano druæenje predstavnika te tvrtke s novinarima. Tom prigodom predsjednik Uprave Belupa Sani PogoriliÊ i direktorica Sektora bezreceptnih proizvoda Nevenka KovaË zahvalili su novinarima za sve godine

u kojima su pratili rad Belupa. Takoer, profesor prehrambene biokemije s Memorial Univertsity of Newfoundland dr. Bud Hulan odræao je kratko predavanje o novom proizvodu kojega Êe uskoro Belupo plasirati na domaÊe træiπte - Arctic Omega-3.

InaËe, obiljeæavanje 30 godina Belupa u Zagrebu nastavlja se do 20. listopada brojnim programima za sve poslovne partnere i prijatelje - druge po veliËini hrvatske farmaceutske industrije.

B. F.

Na fotografiji SreÊka Budeka otvorenje izloæbe u Muzeju za umjetnost i obrt

pa bit Êe internacionalizacija. Naime, Belupo je prvi put u πest mjeseci ove godine ostvario izvoz veÊi od petine ukupnog prihoda te oËekujemo da Êe u buduÊnosti sve bræe i jaËe rasti izvoz, a na domaÊem træiπtu se nadamo da Êemo zadræavati steËene pozicije i pomalo rasti, toliko koliko Êe rasti træiπte. ZnaËi, Belupo Êemo pretvoriti u viπe internacionalnu kompaniju i time joj dati ekonomsku i u dugoroËnom smislu razvojnu stabilnost.

Belupova ”feπta” nastavljena je uz dobru gastronomsku ponudu za koju su se pobrinuli radnici Podravkinih restorana, a za dobar ugoaj pobrinuo se ”Hardy band” i tamburaπki sastav ”Pajdaπi”. rukovoditelj pakirnice u ludbreπkom Belupu.

- Kako je nekada izgledala proizvod-nja u ludbreπkom Belupu?

- Vrlo dobro se sjeÊam: kad smo mi krenuli s proizvodnjom u Belupu, onda je ”Arena” pisala da Êe neki Dudeki i Regice na nekoj poljani u Ludbregu poËeti proizvoditi i pakirati tablete. Bili su svi skeptiËni prema tome, ali bilo je i ljudi koji su vjerovali u to i danas je Belupo moderna i svjetska kompanija.

- Gdje vi vidite buduÊnost Belupa?

- Nedavno smo prihvatili strategiju razvoja do 2006. godine i Belupo ima svoje mjesto i buduÊnost ne samo u Hrvatskoj, veÊ i u Europi, a i u svijetu.

Belupo je na pravom putu. Naravno, kada smo poËinjali u Ludbregu, nismo mogli niti sanjati u πto Êe Belupo izrasti, ali uvijek sam vjerovala da naπa tvrtka ima perspektivu i buduÊnost.

PraÊenje radne uspjeπnosti u Belupu

”Klimatizacija” Belupa!

Od poËetka listopada ove godine u Belupu se zapoËinje s ispitivanjem radne klime, koja Êe se provoditi kontinuirano svake godine. Za organizaciju i provoenje projekta zaduæen je projektni tim Ljudskih potencijala, a prvi Êe ispitanici biti Ëlanovi Kolegija. Svrha je ”Klimatizacije” ”oæivjeti srca i duπe zaposlenika” stvaranjem zdravije i produktivnije organizacijske klime, jer dobra radna klima: • podiæe moral zaposlenika • smanjuje radni stres • utjeËe na smanjenje broja izostanaka i fluktuaciju zaposlenika • povoljno djeluje na organizacijsko uËenje • jaËa timski duh • povoljno djeluje na zdravlje i produktivnost zaposlenika Zbog toga je svaka organizacija odgovorna za stvaranje klime koja potiËe ljude na marljiv i efikasan rad. ”Klimatizacija” je ujedno i priprema za uvoenje sustava praÊenja radne uspjeπnosti. PraÊenje radne uspjeπnosti u Belupu Êe se provoditi od poËetka 2002. godine.

Ispitivanje radne klime za zaposlenike Belupa koji rade u Zagrebu je planirano za 8. listopada, za zaposlenike koji rade u Koprivnici za 9., 10., 11., 12., 15. i 16 listopada, te za one koji rade u Ludbregu 17. listopada.

Nakon prikupljanja podataka rezultati Êe biti obraeni i dati u obliku izvjeπtaja na uvid direktorima cjelina i Upravi Belupa. Nakon toga svaki Êe direktor s Ëlanovima svoje cjeline analizirati dobivene rezultate i izraditi prijedlog akcija za poboljπanje radne klime. Nakon jednogodiπnjeg ciklusa uslijedit Êe ponovno ispitivanje i usporedba s proπlogodiπnjim rezultatima.

Nadamo se da Êe redovito ”klimatiziranje” Belupa pridonijeti transparentnosti organizacije, ruπenju mitova i tabua, poboljπanju komunikacijskih procesa te prije svega zadovoljstvu njegovih zaposlenika.

Broj 1580

Petak

Senzorska procjena - πto je to?

Senzorska procjena je roena u kasnim 40-tim godinama 20-tog stoljeÊa rastom proizvodnih kompanija, naroËito prehrambenih, i rapidno se razvija s ekspanzijom prerade hrane.

ObuhvaÊa grupu tehnika za precizno mjerenje ljudske reakcije na hranu i minimiziranje potencijalnog pristranog efekta na odreenu marku proizvoda i ostale utjecaje na percepciju pojedine karakteristike.

Njezina zadaÊa je odrediti senzorsku osobinu same namirnice i osigurati korisnu informaciju proizvoaËima, znanstvenicima na podruËju prehrane i menadæmentu o senzorskim karakteristikama njihovih proizvoda.

Definicija kaæe da je senzorska procjena znanstvena disciplina koja potiËe, mjeri, analizira i interpretira reakcije onih karakteristika hrane i drugih tvari koje se zapaæaju osjetilima vida, mirisa, okusa, dodira i sluha.

Ne æeleÊi zaostajati za svijetom koji senzorskoj procjeni poklanja daleko veÊu paænju i razvija je preko kompanija Ëija je prvenstvena svrha upravo kvaliteta prehrambenih proizvoda, Podravka od 1992. godine - osnutkom odjela danaπnjeg naziva Senzorika i nutricionizam - svojim potroπaËima nudi proizvode kontroliranih senzorskih znaËajki.

Ovo je prilika da razmjerno slabo poznatu djelatnost u sklopu Razvoja tehnologije i kontrole promoviramo i postavimo na pravo mjesto.

ZnaËi li to da je Odjel senzorike i nutricionizma laboratorij? Da, naravno.

Kako bismo okupili grupu od 20tak ljudi, kroz prostoriju degustacije

proπlo je oko 75 potencijalnih kandidata i pristupilo inicijalnim testovima koji su potrebni za utvrivanje prirodne sposobnosti kandidata za identifikaciju osnovnih komponenti okusa i mirisa. ZnaËi, rezultat je niti Ëetvrtina od poËetnog broja.

Priroena sposobnost, disciplinirani pristup ocjenjivanju rezultiraju vrlo ozbiljnom panel-grupom koja kasnijim treninzima i u svakodnevnom æivotu osjeÊa koristi od ponekad zahtjevnih testova.

Dinamika ovih prostora postaje i veÊa kada umjesto panel-grupe degustacijom proe 100-tinjak osoba.

Oni su u ovom sluËaju potroπaËi.

Njihov zadatak je veoma lagan: ”Molimo ocijenite uzorke ...”

A naπ? Priprema uzoraka, nakon Ëega slijedi ispitivanje i tako za sva-

produktivne te da imaju kljuËnu ulogu u osiguranju kvalitete, razvoju i optimalizaciji proizvoda i u marketingu.

Iz perspektive potroπaËa, program senzorske procjene u prehrambenoj industriji pomaæe osiguranju da proizvodi na træiπtu ne znaËe samo dobro zamiπljeni proizvod veÊ takoer i proizvod koji osigurava poæeljne senzorske karakteristike koje Êe zadovoljiti njegova oËekivanja.

Senzorska znanost je izazovna disciplina, u svakom svom dijelu kompleksna i intelektualno zahtjevna kao i druge faze prehrambenih analiza i prehrambenog inæenjeringa.

BuduÊnost razvoja senzorske procjene zavisit Êe od nekoliko faktora, a jedan od najvaænijih su ljudi, njihova priprema i trening.

Senzorske analize na pripremljenim degustacijama vrlo su bitne u prehrambenoj industriji

Podravkini jubilarci

Radnici sa 25 godina radnog staæa u ”Podravki” Radnicima Podravke koji navrπavaju 10, 15, 20 ili 25 godina rada u tvrtki bit Êe s akontacijom za rujan, tj. poËetkom listopada, isplaÊene i jubilarne nagrade. Prema Kolektivnom ugovoru, radnici s deset godina staæa u Podravki primit Êe 1000 kuna, radnici s 15 godina 1200 kuna, radnici s 20 godina 1400 kuna te radnici s navrπenih 25 godina radnog staæa u firmi primit Êe 1550 kuna. Ove godine jubilarne nagrade primit Êe 940 radnika, s tim da je onih sa 10 godina 195, s 15 godina staæa 266, s 20-godiπnjim staæem 233 i sa 25 godina rada u Podravki 246 zaposlenika. Kao πto je poznato jubilarne nagrade za 30 i 35 godina staæa u Podravki veÊ su podijeljene - sa 30 godina 71 jubilarac i sa 35 godina staæa 3 jubilarca - πto Êe reÊi da je ove godine u Podravki ukupno 1014 radnika kojima pripadaju odgovarajuÊe nagrade za ”okrugli” broj godina provedenih u Podravki.

U ovom broju objavljujemo zaposlenike koji navrπavaju 25 godina radnog staæa u Podravki.

PODRAVKA d.d.: Upravljanje kvalitetom: Marijan JuriÊ Strateπki marketing: Nedreta HusakoviÊ, Nevenka Koπar, ©tefanija ©iprak i Veselko Zadro.

Razvoj tehnologije i kontrola: Ana Horvat, Ana MaeriÊ, Brankica MarkuπiÊ i Branka Zadro.

Riznica: Marija »aviÊ, Marija GaloviÊ, Zdenka LonËariÊ, Jadranka MilËiÊ, Marija ©tefulj, Mirjana Trnski i Dragica ©alamon.

Kontroling: Ana Golec, Nada Hanæek, Milena Horvat, Nevenka Husnjak, Mirjana KrajnoviÊ, Zlata KuπeniÊ, Boæo LaziÊ, Boæena OæegoviÊ, Slavenka PreradoviÊ,Vladimir RoæmariÊ, Nevenka ©emper, Kata ©vagelj, Anica Tkalec, Barica VlahoviÊ, Rajka VraniÊ, –urica SaËer i Ankica ©afar.

Informatika: Blaæenka »ikoviÊ, Marija

ku grupu posebno, znaËi sve dinamiËno i neprekidno.

Ostaje joπ samo objasniti svrhu svega toga.

ProizvoaË senzorsku procjenu koristi sa svrhom da: utvrdi odgovarajuÊe sirovine, odgovarajuÊe temperature pripreme, ispita utjecaj zamjene jednog sastojka drugim, odabere recepturu tijekom nastanka novih proizvoda, izvrπi usporedbu s konkurentnim proizvodima itd.

Sve nabrojano su razlozi zbog Ëega se senzorska procjena provodi, a zatim u zavisnosti od svrhe slijedi odabir testa, provoenje procjene (znaËi ono πto nazivamo degustacija) i na kraju interpretacija rezultata.

Zbog svega ranije opisanog moæemo reÊi da su senzorske analize objektivne, pouzdane, toËne i re-

Hanæek, Zlatko Imeπek, Marijan Matiπa, Biserka Medveπek, Biserka ©trfiËek, Ivica VukoviÊ, Marija Vukres i Slavko Vuljak.

Ljudski potencijali: Lidija Trojak Korporativno komuniciranje: Branko Peroπ Pravni poslovi: Dragana KovaËiÊ Træiπte RH: Anto BiliÊ, Snjeæana Godek, Vera KovaËiÊ, Ivo Lobaπ, Marija Operman, Æeljko RihtariÊ, Dubravka SiÊ, Vlatka Valeπ, Verica VulakoviÊ i Stjepan VlaoviÊ.

Træiπte jugoistoËne Europe: Slavka Gazivoda Drk i Neli Groza.

Træiπte zapadne Europe i prekomorskih zemalja: Marija RibiÊ VEGETA I PODRAVKA JELA: Kontroling: Branka Pentek Proizvodnja Podravka jela: –uro BednaiÊ, Biserka BuniÊ, Boæa Hemetek, Ivan

Jazvec, Nedeljko Magaπ, Nada Novak, Boæidar Salajec, Branko Stolnik, Jasna Strupar i Ivan Vuljak.

Proizvodnja Vegete: Marijan Horvat, Branko JambroviÊ, Josip KoliÊ i Boæidar Krapinec.

LINO, DOLCELA I SNACK: Razvoj: Ruæica Latin Proizvodnja djeËje hrane: Ivan GalekoviÊ, Draga JakupiÊ, Miroslav SedlaniÊ i Nevenka Æagar.

Proizvodnja koktel peciva: Gordana AndraπiÊ, Dara GaπpariÊ, Branka MesariÊ, Vladimir Salajec, Marica Solina, Ankica Srbiπ, Nada ©ajkoviÊ, Franjo ©anta, Verica ZagorπËak i ©tefica Æagar.

VO∆E I POVR∆E: Ured direktora: –uro Kuzminski Razvoj: Majda PaviÊ Proizvodnja Kalnik - Varaædin: Dragica Beli, Bernardica BregoviÊ, Jadranka »oklica, Josip Gran, Viπnjica Habek, ©tefanija Horvat, ©tefanija MustaËeviÊ, Anka Novko, Zdravko RadanoviÊ, Ana Sviben, Marija TkalËec, Mila MagdiÊ i Josipa Dreven.

Proizvodnja voÊa - Koprivnica: Nada Korontoπ Proizvodnja povrÊa - Umag: Marija Luiza Gantar PI∆A: Prodaja i distribucija piÊa: Zdravko SedlaniÊ Proizvodnja Studenac - Lipik: Ivica AdæijeviÊ i Vlasta ©epetavec MLIN I PEKARA: Komercijala: Josip BrodariÊ, ©reÊko ©tefulj i Antun Volf.

Pekara: Ivan LonËar Mlin: Branko Pribeg i Stjepan Vedriπ.

UPRAVLJANJE MATERIJALIMA: ZajedniËki poslovi upravljanja mate-

5

Podravski mlinovi

Predstavljamo Odjel senzorike i nutricionizma u Razvoju tehnologije i kontrole

Piπe: dipl. inæ. Davorka Gajari, voditelj Senzorike i nutricionizma

5. listopada 2001.

rijalima: Marija Franjo, Darinka RastovËan i Leon SubotiËanec.

Nabava: Ranko KudeliÊ Logistika i transport: Stjepan BelaiÊ, Radenko BojaniÊ, Stjepan Buhinjak, Josip Gadanec,Vlasta Galinec, Duπan GojkoviÊ, Josip Horvat, Vlado JunaËko, Zlatko KiπiËek, Bernard Kolar, Martin Kopas, Zdravko Krapinec, Milan KupariÊ, Ivan MlinariÊ, Nikola Orπuπ, Gordana Peradin-LukËin, Stjepan PuriÊ, Ankica Srbiπ, Josip Sremec, Zlatko Strupar, –ura StubiÊ, Vlado Toplak, Zlatko ZagorπËak, Ivan Zovko i Marija Biluπ.

Energetika: Ivan JakopoviÊ, Zlatko Jakupec, Vjekoslav Koπar.

NEMATI»NO POSLOVANJE: Odræavanje: Darko Baran, Stjepan GaπpariÊ, Milan GrujiÊ, Boæica Horvat, Marinko Kranjac, Andrija Liko, Gabrijel RibiÊ, Tomislav ©timac i Davorin VasiljeviÊ.

Zaπtita i nadzor: Ljubica Cader, Æeljko DukariÊ, Miroslav Kramberger, Mladen Mikulec, Zdravko Pejπa, Zvonko SigetiÊ i Zlatko VratiÊ.

OpÊi poslovi: Josip Gadanec, Vesna KriæiÊ, Ivan SokoliÊ i Zdravko ©ajkoviÊ.

Ugostiteljstvo: Æeljko BuniÊ, Marija GroπiÊ, Ankica Hanjπ, Æeljko SenkoviÊ, Nada Tomec, Nevenka Zbodulja i ©tefanija »uËiÊ.

KOPRIVNI»KA TISKARNICA d.o.o.: –uro –ureviÊ, Stjepan HudiÊ, Dragutin VujËec, Mirjana ©pehar.

PODRAVKA INÆENJERING d.o.o.: Veljko Sladoljev HOTEL PODRAVINA d.o.o.: Stjepan Bugar i –ura OdæiÊ.

BELUPO d.o.o.: Proizvodnja: Mira BaroniÊ, Bernarda BesediÊ, Zvonimir GotiÊ, Marijan Horvat, Ruæica JagiÊ, Ivan MlinariÊ, Vlado Novak i

U tijeku je ugovaranje proizvodnje pπenice VeÊ dva tjedna u tijeku je ugovaranje proizvodnje pπenice roda 2002. godine izmeu Podravskih mlinova i individualnih proizvoaËa. Ugovaranje se provodi na na podruËju KoprivniËko - kriæevaËke æupanije, ali i na πirem podruËju. O tome voditelj Odjela nabave æitarica u Podravskim mlinovima Milan Brnica kaæe: - Osim na æupanijskom podruËju mi ugovaramo proizvodnju i otkup æitarica na πirem podruËju. Ugovaramo proizvodnju potrebnih sorti za naπu mlinsku industriju. Naπ mlin treba pπenicu za pekarsko braπno i za takozvano braπno za kekse koje koristi konditorska industrija. Dakle, u ugovaranju idemo na odreene pπenice koje su nam potrebne, a radi se o desetak takvih kvalitetnijih sorti za koje se individualni poljoprivrednici opredjeljuju. S onim proizvoaËima koji ugovaraju s nama proizvodnju na viπe od 15 jutara ugovaramo partnerski odnos izravno, dok za povrπine ispod 15 jutara imamo ugovaraËe kao πto su ABM iz Koprivnice, Arijana iz –elekovca, Poljoprivredna zadruga iz Imbriovca, Agro - Rasinja i Sizim iz Kutnjaka - kaæe Brnica.

Podravski mlinovi preko svojih ispostava na terenu opsrbljuju svoje ugovaratelje sa sjemenom sorti pπenice potrebnih za Podravkinu mlinsku industriju, te s pesticidima, a proizvoaËi Êe ovim ugovorima imati i siguran plasman æitarice.

S. PetriÊ

Marica TreπËec.

Marketing: Æeljko »egelj, Mladen GrdiniÊ i Æeljko PremuæiÊ.

Razvoj i kontrola kakvoÊe: Katarina LonËar, Nefisa MihaliÊ, Dragica PaviËeviÊ i Mirjana RoËak.

RaËunovodstvo i kontroling: Mladen Cmrk, Branka Husnjak i Marija Lesar.

Odræavanje, energetika i inæenjering: Zvonko Valenko Belupo kozmetika: Biserka KovaËiÊ, Smiljka Lauπ i Zdravka Papac.

Bezreceptni proizvodi: Ljerka ©eniËnjak Kresonja DANICA d.o.o.: Ured direktora: Mirjana ©aπ Sluæba nabave: Antun KraljiÊ i Ivan ©labek.

Sluæba prodaje: Branko AndraπiÊ, Ivan Balaπko i Ivan BariËeviÊ.

Sluæba maloprodaje: Biserka Petak Sluæba za financije: Mirjana Pavleπ Sluæba za kontrolu i unapreenje kvalitete: Marija Kolman i Marija Salajec.

Sluæba logistike i odræavanja: Ivica KranjËec, Mirko Lovrek, Boæidar MeænariÊ i Ivan ©Ëetinec.

Klaonica: »edomir Balaπko, Stjepan Bermanec, Slavko FintiÊ, Slavko GaπpariÊ, Marijan IπtvanoviÊ, Ivan Maerek, Josip MatiπiÊ, Vesna MojËec, Nikola Notersberg, Mile OstojiÊ, Josip Paveli, Ivan PeruπiÊ, Vlasta Poljak, Katarina Srednoselec, Stjepan Srednoselec, Pavao ©antalab, Josip Vrabec, Terezija Krapinec i Stjepan TeskaË.

Proizvodnja mesnih konzervi: Dragica BaËiÊ, Anica Geci, Zvonko Grahovac, Dragutin LukiÊ, Marija Mikulinjak, Franjo Telebar, Katarina Dombaj i Marijanka Maljak.

Proizvodnja kobasiËarskih i suhomesnatih proizvoda: Franjo Igrec i –ura MartinËiÊ.

6

Broj 1580 Petak 5. listopada 2001.

Ekologija Odjeci s konferencije ”Drava i Podravina - moguÊnosti odræivog razvoja regije”

Podravkin zbor na dræavnom natjecanju

Podravkino opredjeljenje za eko djelotvornost

Mjeπoviti pjevaËki zbor KUD-a ”Podravka” proπlog je petka sudjelovao u sveËanom programu koji je odræan za Dan policije u dvorani ”Domoljuba” u Koprivnici otpjevavπi himnu i joπ dvije prigodne skladbe.

Piπe: Jadarnka Lakuπ Snimio: Nikola Wolf

IduÊeg Ëetvrtka u ”Domoljubu”

- U poslovnoj filozofiji Podravke nema mjesta za takozvanu FROG orijentaciju - (First Raise OUR Growth - Prvo podiÊi naπ rast ili pustite nas da rastemo ) u kojoj je najbitniji profit i razvoj pa i pod cijenu uniπtavanja ili zagaivanja okoliπa. Podravka se opredijelila za takozvanu eko djelotvornost, odnosno za model odræivog razvoja koji podrazumijeva izbalasiranost izmeu poveÊanja profita i zaπtite okoliπa. Stoga je priπla cjelovitom rjeπavanju problema zaπtite okoliπa na nizu podruËja kao πto su otpadne vode, gospodarenje otpadom, voenje katastra zagaivaËa, odvodnja i sanacija kanalizacijskih sustava, a pri tome razvija dobru suradnju sa strukturama lokalne samouprave.

Posebna briga posveÊuje se zaπtiti voda, jer je pitka voda sastavni dio tehnoloπkih procesa u najveÊoj hrvatskoj prehrambenoj industriji - istakao je pored ostalog mr. –uro Zalar, izvrπni direktor za Istraæivanje i razvoj Podravke na konferenciji na temu ”Drava i Podravina - moguÊnosti odræivog razvoja regije” odræane u okviru Meunarodnog dana Drave 28. rujna u Koprivnici.

GovoreÊi o ulozi Podravke u odræivom razvoju Podravine mr. –uro Zalar posebice je podvukao napore koje Podravka Ëini na oËuvanju sliva Drave, a koji su rezultirali bitnim smanjenjem koliËina ispuπtenih otpadnih voda, te njihovim boljim proËiπÊavanjem.

- Umjesto 7500 kubnih metara, zbog racionalnije upotrebe sada se dnevno ispuπta 3500 kubnih metara otpadnih voda. U rekonstrukciju ureaja za predproËiπÊavanje otpadnih voda tvornice Kvasac uloæeno je oko πest milijuna kuna, a u pripremi je i rekonstrukcija ureaja za proπiπÊavanje otpadnih voda mesne industrije. Svi tokovi otpadnih voda pod punom su i stalnom kontrolom ovlaπtenog laboratorija, a pored toga sve viπe razvijamo integralno gospodarenje otpadom. Pred nama je i veliki projekt izgradnje gradskog bioloπkog proËistaËa voda u Ëemu Êe Podravka sudjelovati i s financijskim i sa struËnim potencijalima - naglasio je –uro Zalar.

Sudionici konferencije njegovo izlaganje primili su s odobravanjem, jer je, kako se Ëulo, malo tvrtki u Hrvatskoj, pa i πire, Ëije opredjeljenje za odræivi razvoj ima tako konkretne uËinke.

Podravkin odnos prema zaπtiti okoliπa trebao bi biti putokazom drugim kompanijama i poduzetnicima jer potruje

U Ëetvrtak 11. listopada s poËetkom u 19 sati u dvorani ”Domoljuba” bit Êe odigrana komedija ”Lude æene”, autora Matka ElezoviÊa, u produkciji kazaliπne radionice ”SmjehotiÊi” iz Zagreba.

Iza podrugljiva naslova krije se osam komiËnih priËa o osjeÊajnim i njeænim æenama koje su u muπkom svijetu izgradile ljuπturu preæivljavanja. Bile one piljarice, prostitutke, udovice, djevojke s ”vruÊeg telefona”, stare cure,

Susreti hrvatskih pjevaËkih zborova u Novom Vinodolskom

Stiæu ”Lude æene”

–uro Zalar govori o opredjeljenosti Podravke za zaπtitu okoliπa

da je gospodarski razvoj moguÊ i uz oËuvanje okoliπa. A upravo za to zaloæila se veÊina sudionika Konferencije, meu kojima su bili i pomoÊnik ministra za okoliπ i prostorno ureenje Ivan MartiniÊ, direktor Hrvatskih πuma Æeljko Ledinski, koprivniËko- kriæevaËki æupan Josip FriπËiÊ i koprivniËki gradonaËelnik Zvonimir MrπiÊ.

U srediπtu svih izlaganja bila je, naravno, rijeka Drava i njeni prirodni, gospodarski i turistiËki potencijali koji bi se trebali razvijati sukladno razvojnim planovima svih æupanija uz rijeku, naravno bez naruπavnja njenog ekosustava. Potporu zaπtiti Drave i Podravine daju i razliËite meunarodne organizacije, poput Euronatura i Svjetskog fonda za zaπtitu prirode Ëiji su predstavnici Martin Schneider Jacoby i Charlie Avis ponudili pomoÊ u konkre-

tnim projektima. A jedan od njih je i promoviran u sklopu Meunarodnog dana Drave kojeg je pod pokroviteljstvom Grada Koprivnice organizirala Dravska liga, a to je ureenje meunarodne biciklistiËke dravske magistrale.

Znatan broj biciklista isprobao je dionicu te staze na relaciji od Molvi do Hlebina koja spaja prirodne ljepote s kulturnim znamenitostima ovog kraja.

Osim uspjele konferencije o odræivom razvoju regije u sklopu Meunarodnog dana Drave, u Podravskoj banci otvorena je izloæba fotografija, a u Gradskom muzeju slika podravskih slikara na temu Drave i Podravine. Svoje vienje ljepote i vrijednosti Drave dali su i uËenici koprivniËkih osnovnih πkola i djeca iz vrtiÊa predstavivπi na Zrinskom trgu umjetniËko-ekoloπki projekt pod nazivom ”Teci Dravo”.

Nakon duæeg vremena Mjeπoviti pjevaËki zbor Podravke sudjeluje na 34.

Susretima hrvatskih pjevaËkih zborova - natjecanju πto Êe se 6. i 7. listopada odræati u Novom Vinodolskom.

A. V.

udane ili rastavljene, æive punim pluÊima, na najbolji moguÊi naËin smijehom - boreÊi se protiv svijeta skrojenog po mjeri muπkog egoizma.

U predstavi glume Helena Buljan i Jadranka ElezoviÊ, koje su oduπevile zagrebaËku publiku, s osobitim osjeÊajem za komiËno, oporo kritizirajuÊi druπtvo, politiku i muπkarce. Predstavu je reæirala Snjeæana BanoviÊ.

Ulaznice po cijeni od 25 kuna mogu se kupiti radnim danom na blagajni ”Domoljuba”.

Danas u Podravki

Izloæba Romana BariËeviÊa Danas u 13 sati u Podravki se otvara raenih grafiËkom bojom na papiru. izloæba slika poznatog koprivniËkog Izloæba Êe se moÊi razgledati do 17. akademskog slikara Romana BariËe- listopada ove godine. viÊa. BariËeviÊ Êe izloæiti 26 slika A. V.

Obavijesti Podjela ribe Odjel za standard obavjeπtava radnike Podravke koji su naruËili smrznutu ribu da Êe podjela biti u dvoriπtu Galantpleta, od 13,30 do 16,15 sati, prema slijedeÊem rasporedu: 9. 10. (utorak): Belupo, Danica, DjeËja hrana, Centralno planiranje, Hotel Podravina, Inæenjering, Informatika.

10. 10 . (srijeda): Razvoj tehnologije i kontrola, Tvornice juha i Vegete, Kokteli, Kontroling, Korporativno komuniciranje, Linolada, Logistika, Ljudski potencijali, Marketing, Mlin i pekara, Nabava, Upravljanje materijalima, Druπtvena prehrana, Ugostiteljstvo, Odræavanje, OpÊi poslovi, Centralno planiranje, Prodaja, Razvoj kadrova, Upravljanje imovinom, Razvoj tehnologije i kontrola, Riznica, RaËunovodstvo, KoprivniËka tiskarnica, Uprava, Pravni poslovi, VoÊe.

Podjela jabuka Odjel za standard obavjeπtava radnike Podravke koji su naruËili jabuke da Êe podjela biti u dvoriπtu Galantpleta, od 13,30 do 16,15 sati prema slijedeÊem rasporedu: 8. 10 . (ponedjeljak): Belupo, Danica, DjeËja hrana, Centralno planiranje, Hotel Podravina, Inæenjering, Informatika.

9. 10 . (utorak): Razvoj tehnologije i kontrola,Tvornice juha i Vegete, Kokteli, Kontroling, Korporativno komuniciranje, Linolada, Logistika, Ljudski potencijali Marketing, Mlin i pekara.

10.10. (srijeda): Nabava, Upravljanje materijalima, Druπtvena prehrana, Ugostiteljstvo, Odræavanje, OpÊi poslovi, Centralno planiranje, Prodaja, Razvoj kadrova, Upravljanje imovinom, Razvoj tehnologije i kontrola, Riznica, RaËunovodstvo,KoprivniËka tiskarnica, Uprava, Pravni poslovi, VoÊe.

Prodaja krumpira Odjel za standard obavjeπtava radnike Podravke da mogu kupiti krumpir sorte desire pakiranog u vreÊe od 30 kg, po cijeni od 50 kuna vreÊa. PlaÊanje na tri rate putem ustega na plaÊi. Prodaja Êe biti od 13,30 do 16,15 sati prema slijedeÊem rasporedu: 8. 10 (ponedjeljak): Podravka dvoriπte Galantpleta 9. 10 (utorak): Belupo, Danica - parkiraliπte 11. 10. (srijeda): Podravka dvoriπte Galantpleta Odjel za standard

Druπtvena prehrana

Jelovnik

DjeËja rijeka Drava potekla Zrinskim trgom

Promocija knjige dr. Janka KriæaniÊa

8. 10. ponedjeljak: - Varivo mahune, danburger, voÊe

Bogat priruËnik za vinogradare i podrumare

9. 10. utorak:

U petak 28. rujna u Podravki je promovirana treÊa knjiga dr. Janka KriæaniÊa (prve dvije su ”Svijet piÊa” te ”I hrana je lijek”), koja nosi naslov ”PriruËnik za vinogradare i podrumare”.

Promotor knjige bio je Milivoj ©ifkorn, izvrπni direktor Podravkinog profitnog centra VoÊe i PovrÊe te, meu ostalim, predsjednik Odbora za promociju vina koprivniËkog kraja. Rekao je kako knjiga pod skromnim i nepretencioznim naslovom krije bogat sadræaj, odnosno objedinjuje ono πto se moæe naÊi po raznim drugim priruËni-

cima i leksikonima te kako je ovaj priruËnik namijenjen i vinogradarimapoËetnicima i iskusnim profesionalcima.

Sam autor na promociji je odræao prigodno predavanje, oslikavπi na koji naËin njegov ”PriruËnik” pristupa materiji, pa je tako govorio o nekim bolestima i πtetnicima vinove loze te o berbi groæa i vrenju moπta. Na kraju se zaloæio za ekoloπko vinogradarstvo, pokazavπi publici bujne grozdove uzgojene u vlastitom vinogradu bez upotrebe kemijskih zaπtitnih sredstava. H.©.

Promocija knjige pjesama Milana FrËka

Prvo ”Snovi”, a sad ”Ispunjenje” Proπlog tjedna u koprivniËkoj Knjiæ- napisao radnik Podravke, a koji se uz ma pod nazivom ”Snovi”, a na poticaj nici i Ëitaonici ”Fran GaloviÊ” odræana ovaj hobi bavi i slikanjem. prijatelja odluËio sam prirediti za tisak je promocija knjige Milana FrËka ”Ispu- - Pjesme piπem pet godina. Prije ove i drugu knjigu - rekao je FrËko. njenje”. To je knjiga pjesama koju je knjige, lani sam objavio zbirku pjesaMl. P.

- Junetina u saftu, tijesto, salata

10. 10. srijeda:

- PeËena svinjetina, hajdinska kaπa, salata

11. 10. Ëetvrtak:

- Varivo πpinat, kobasica peËenica, krumpir pire

12. 10. petak:

- Kokoπja juha, præeni osliÊ, grah salata

NOVINE DIONI»KOG DRU©TVA PODRAVKA OsnivaË i izdavaË: PODRAVKA, prehrambena industrija, d.d. Koprivnica Direktorica Sluæbe za interno komuniciranje: Jadranka Lakuπ Glavni i odgovorni urednik: Branko Peroπ Redakcija lista: Boris Fabijanec, Mladen PavkoviÊ, Branko Peroπ, Slavko PetriÊ i Hrvoje ©labek Fotograf: Nikola Wolf GrafiËki dizajn: Jana i Ivana Æiljak, FotoSoft

GrafiËko ureenje: Vanesa GrgiÊ Tisak: KoprivniËka Tiskarnica d.o.o.

Koprivnica Naklada: 8300 primjeraka List izlazi svakog petka i primaju ga svi radnici besplatno.

Adresa uredniπtva: Ulica Ante StarËeviÊa 32, 48000 Koprivnica Telefoni - direktni: 651-505 (urednik) i 651-503 (novinari) Faks: 621-061 e-mail: novine@podravka.hr

Broj 1580

Petak

5. listopada 2001.

Sport

Prva A liga kuglaËica

Rukomet - prvo kolo Prve lige

Podravka ”pomraËila” Sunce

Podravkaπice pobjedom startale u domaÊem prvenstvu Piπe: Boris Fabijanec Snimka: Nikola Wolf

TRE©NJEVKA - PODRAVKA VEGETA 20:28 U prvom kolu Prve lige rukometaπica Podravkaπice su gostovale u zagrebaËkoj ”Kutiji πibica” protiv pomlaene ekipe Treπnjevke. OËekivana pobjeda nije izostala, iako krajnji rezultat nije najbolji odraz zbivanja na parketu u ”Kutiji πibica”. Naime, domaÊe rukometaπice pruæile su æestoki otpor viπestrukim prvakinjama i osvajaËicama Kupa Hrvatske, posebice u prvom poluvremenu. No, æestoka kritika trenera Pala i vrlo oπtra upozorenja KoprivniËankama tijekom odmora pokazala su se uËinkovitim u nastavku utakmice. Podravkaπice su

æivnule, poËeo se igrati onaj prepoznatljivi, kreativni i efikasni rukomet, proradile su Petika, MiliÊ i Hodak te je na kraju plus osam pogodaka joπ premalo u odnosu na prikazanu igru u drugom poluvremenu.

Protiv Treπnjevke za Podravku Vegetu igrale su: StanËin, PopoviÊ, Harlanjuk 3, Pensa, PalËiÊ, Hodak 6, Raguæ 3, »uljak 1, Petika 5, MiliÊ 5, JuriÊ 1, Tatari 4, –ipalo i KnezoviÊ. *** Zasigurno su KoprivniËanke mislima bile u Volgogradu, gdje ove subote Podravka Vegeta igra prvu kvalifikacijsku utakmicu Lige prvakinja protiv ekipe Akve. Ipak je prva utakmica domaÊeg prvenstva bila svojevrsno zagrijavanje za ovogodiπnji prvi europski susret u Ligi prvakinja.

Piπe: Æeljko ©emper

SUNCE - PODRAVKA 2:6 (2636:2819)

OËekivana pobjeda na startu domaÊeg prvenstva

Rukomet - natjecanje mlaih uzrasta

Poraz rukometaπica Podravke Lino i pobjeda Podravke Kviki U prvom kolu Druge hrvatske rukom etne lige sjever rukometaπice Podravke Lino gostovale su u Slavonskom Brodu kod favorita prvenstva - ekipe Slavonijetransa. Prvo poluvrijeme zavrπilo je rezultatom 13:3 za Broanke da bi se zahvaljujuÊi sjajnim obranama mlade vratarke Davorke BraËko, koja se ove sezone prikljuËila i prvoj ekipi Podravke Vegete, rezultat bitno promijenio. Na kraju, zavrπilo je 24:19 za ekipu Slavonijetransa pa je tako -

unatoË rezultatskoj katastrofi iz prvog poluvremena - poraz od 5 pogodaka razlike koliko-toliko prihvatljiv. Uz veÊ spomenutu vratarku BraËko, sa po pet pogodaka istaknule su se mlade rukometaπice Ivona – ipalo i Valentina Musa.

U 2. kolu rukometaπice Podravke Lino ugostit Êe ove nedjelje ekipu Ivanca. U koprivniËkoj Sportskoj dvorani susret poËinje u 18 sati. *** U 2. kolu TreÊe hrvatske rukometne

lige sjever mlade rukometaπice Podravke Kviki predvoene trenericom –uricom ZeËeviÊ gostovale su u PitomaËi gdje su istoimeni klub pobijedile 36:26. Drugom pobjedom u natjecanju mlade Podravkaπice nastavljaju uspjeπan niz, a posebice se dobrim igrama istiËu Kristina FraniÊ koja je nedavno doπla u Podravku iz splitskog Vranjica te lijevo krilo Petra ZeËeviÊ.

U 3. kolu koje se igra ove subote Podravkaπice Êe ugostiti ekipu Daruvara.

B.F.

Prva hrvatska nogometna liga - 9. kolo

Pomorac opet potopio Slavenov brod POMORAC - SLAVEN BELUPO 1:0 Gostovanje u Kostreni za nogometaπe Slaven Belupa pomalo postaje noÊna mora. Naime, nakon nedavnog neslavnog nastupa u πesnaestini Kupa Hrvatske, kada su KoprivniËanci izgubili od Pomorca 4:1, niti nastup u domaÊem prvenstvu nije bio dobar.

UnatoË tome πto i trener Pomorca Predrag StilinoviÊ priznaje da Slaven Belupo ima jaËu momËad od njegovih nogometaπa, ipak je pobjeda za koprivniËke nogometaπe u Kostreni nedohvatljiva.

Utakmica je poËela prilikama Slaven Belupa. VeÊ u drugoj minuti Frane AmiæiÊ dobro pronalazi Dodika Ëiji udarac glavom s pet metara prolazi kraj vratiju Damira Kneza. Gotovo sliËna situacija 20-ak minuta kasnije, ali ovaj put AmiæiÊ glavom promaπuje sa sedam metara vrata Pomorca. Pred kraj poluvremena opet pokuπava AmiæiÊ, ali njegova ”bomba” sa 25 metara zavrπava pokraj desne vratnice. DomaÊi nogometaπi imali su tek jednu priliku u prvom poluvremenu, ali u πesnaestercu Slaven Belupa nije se najbolje snaπao Jasmin SamardæiÊ koji je s pet metara dva puta pucao u KaciÊa. Monotono prvo poluvrijeme, praÊeno kiπom i na klizavom terenu zasigurno nije zadovoljilo nekoliko stotina domaÊih navijaËa.

U nastavku nogometaπi Pomorca kreÊu agresivnije; DunkoviÊ oπtro pu-

ca, a lopta umalo prolazi kraj vratiju Solomuna. Sedam minuta kasnije GrubiπiÊ puca, ali Solomun je siguran.

U 73. minuti velika greπka Petra Boπnjaka koji bezopasnu loptu vraÊa u svoj πesnaesterac. Loptu prihvaÊa DunkoviÊ, dodaje do SkoËiÊa kojemu nije bilo teπko zatresti mreæu Slaven Belupa. Nakon pogotka, domaÊi nogometaπi joπ jaËe stiπÊu. Biljeæimo solo prodor DunkoviÊa, ali njegov udarac je bio neprecizan. Jedinu prigodu za izjednaËenje imali su nogometaπi Slaven Belupa u treÊoj minuti sudaËke nadoknade,

KuglaËice Podravke i u 5. kolu prvenstva Hrvatske nastavile su svoj pobjedniËki niz. Na gostovanju u Zagrebu bile su bolje od domaÊina, ekipe Sunce, pod Ëijim imenom se sada ”krije” bivπi Tekstilac, predvoen neuniπtivom ©teficom Kriπtof. DomaÊe kuglaËice, odreda sve vrlo iskusne, uspjeπno su startale u prvenstvu i nakon 3. kola bile su u vrhu ljestvice zajedno s novajlijom ekipom INE iz Siska. Kad zaigraju mogu biti vrlo nezgodne za svakog gosta na kuglani GrmoπËice, jer to je ekipa s vrlo malo oscilacija u rezultatima. Tako je bilo i protiv Podravke, πto pokazuje prosjek ekipe od 439 sruπenih Ëunjeva.

Na startu, u igri prvog para, nije baπ dobro poËelo za Podravku. Vodstvo domaÊih od 2:0 i Ëak 48 Ëunjeva prednosti, nakon sjajne igre tandema IvekoviÊ - Konjug, bilo je sve prije nego dobar poËetak za Podravku.

Ljiljana Picer i Verica VuËiÊ morale su priznati poraz protiv nadahnutog domaÊeg para.

U nastavku susreta naπe kuglaËice Vesna Æunek i Marina MikloπiÊ nisu podlegle panici, odigrale su s puno samopouzdanja. Nisu se uplaπile neoËekivano visokog poËetnog vodstva domaÊih kuglaËica, zaigrale su odliËno i poravnale rezultat na 2:2. DomaÊu prednost od 48 Ëunjeva pretvorile su u koprivniËki plus deset, πto je utakmicu vodilo u neizvjesnu zavrπnicu.

Ali nema dramatike i neizvjesnosti kad na staze stane koprivniËka sjajna dobitna kombinacija, Æeljka Orehovec i Marija Zver. Pitanje je samo koja Êe biti bolje raspoloæena i uspjeπnija, koja Êe biti veÊa opasnost za aktualne rekorde kuglane. Da i 5. kolo ne iznevjeri novu tradiciju postavljanja rekorda pobrinula se Æeljka. U sjajnoj igri, posebice je fenomenalno odigrala na ”dvici” (171 u pune i Ëak 114 u

ali Marijo Dodik baπ se nije proslavio.

Loptu iz slobodnog udaraca sa 18-ak metara poslao je ”nebu pod oblake”. Prva B liga istok Protiv Pomorca za Slaven Belupo igrali su: Solomun, Meimurec, S. Bo- kuglaËice πnjak, KaciÊ, P. Boπnjak, FerenËina, AmiæiÊ (od 80. Medvid), Posavec (od 75. KovaËiÊ), JurËec (od 68. Gerπak) i Dodik.

U 10. kolu koje Êe se igrati 10. listopada nogometaπi Slaven Belupa na koprivniËkom Gradskom stadionu ugoπÊuju –AKOVO - BELMA 4:4 zagrebaËki Dinamo. Utakmica poËinje u 15,30 sati.

B.F. (2375:2333) U prvom kolu prvenstva mlade kuglaËice Belme, priËuvnog sastava Podravke, na gostovanju u –akovu uspjele su osvojiti samo bod. Iako su u ovoj utakmici bile veliki favorit, zbog izostanka dvije standarne igraËice (DuπiÊ i KuπeniÊ) izgubile su onaj drugi, planirani bod. Tako je ni kriva ni duæna ”u vatru” morala mlada i neiskusna Ana Belec. Belmice su dobile Ëak Ëetiri pojedinaËne partije, ali najviπe zasluga za bod domaÊih ima Prskalo, koja je sruπila sjajnih 473 Ëunja. DomaÊa ekipa je zbog viπe ukupno sruπenih Ëunjeva osvojila neplanirani bod. U nedjelju, 7. listopada u 11 sati sastaju se Belma i Osijek ’97 (2. ekipa).

Rezultati: Belec 322, Tuba 403, HirjaniÊ 398, Paπica 418, ValentiÊ 407, Marijo Dodik - kada Êe ponovno ”proraditi” proπlogodiπnji prvi strijelac Milas 385.

Belmi samo bod

7

ËiπÊenje), sruπila je 519 Ëunjeva i za 12 Ëunjeva popravila stari rekord kuglane. Bivπu legendarnu reprezentativku ©teficu Kriπtof nadmaπila je gotovo za stotku, odnosno za + 97 Ëunjeva.

Marija Zver, takoer u sjajnoj formi (πteta πto veÊ danas ne poËinje Svjetsko prvenstvo), odigrala je na visokom nivou, sruπila je 490 Ëunjeva.

Tako sjajnom zavrπnicom Podravka zasluæeno osvaja dva nova boda, a domaÊe nisu imale previπe razloga za tugu, jer pobijedila je - bolja ekipa.

Da 5. kolo ne zavrπi bez iznenaenja pobrinule su se kuglaËice zagrebaËkog Jedinstva, koje su neoËekivano na svojim stazama pobijedile aktualnog prvaka, ekipu Rijeke. OËito je poraz prije dva tjedna protiv INE djelovao kao razorni potres na ekipu Rijeke i dobro joj uzdrmao inaËe Ëvrste temelje. Ovom pobjedom Podravka se s osam bodova probila na prvo mjesto, slijede Zagreb i sisaËka INA, takoer s osam bodova. Ove subote, 6. listopada u 15 sati u Koprivnici igraju Podravka - Vrbovsko.

Rezultati: IvekoviÊ - Picer 1:0 (468:442), Konjug - VuËiÊ 0:1 (452:430), KordiÊ - Æunek 0:1 (457:475), TomljanoviÊ - MikloπiÊ 0:1 (423:463), Kriπtof - Orehovec 0:1 (422:519), DevËiÊZver 0:1(414:490).

Æeljka Orehovec - novi rekord kuglane GrmoπËica

Prva B liga sjever - kuglaËi

Prvi poraz Podravkaπa KARBON UIR - PODRAVKA 6:2 (5410:5195) Nakon dvije pobjede na startu prvenstva, kuglaËi Podravke ”naletjeli” su na raspoloæenu momËad Karbona iz Zagreba. Prema postignutim rezultatima domaÊih kuglaËa, prosjek od 900 Ëunjeva, Podravkaπi su im bili prava inspiracija. NajjaËa koprivniËka kombinacija VuËiÊ - BakaË slabo je proπla na poËetku susreta, domaÊi su poveli 2:0 i stekli 85 Ëunjeva prednosti. U drugom paru ©tefoiÊ i Troπelj uspijevaju poravnati rezultat na 2:2 i smanjiti prednost domaÊih na 44 Ëunja. U zavrπnici susreta domaÊi kuglaËi odigrali su sjajno i gotovo ”pregazili” prosjeËne Podravkaπe, πto najbolje ilustrira ukupna razlika od 215 Ëunjeva u korist boljih kuglaËa Karbona. U nedjelju, 7. listopada u 14 sati na koprivniËkoj kuglani sastaju se Podravka i Zanatlija iz Siska.

Rezultati: VuËiÊ 858, BakaË 878, ©tefoiÊ 887, Troπelj 876, Betlehem 847, GroπaniÊ 849.

8

Broj 1580 Petak 5. listopada 2001.

U koprivniËkom Domu za starije i nemoÊne osobe obiljeæen Dan starijih osoba

Podravka sponzor, donator i poslovni partner doma

IGRA

Nagradno pitanje 4. kola

Piπe: Boris Fabijanec Snimke: Nikola Wolf Ovotjedni Dan starijih osoba nizom akcija obiljeæen je i u koprivniËkom Domu za starije i nemoÊne osobe, a tom obiljeæavanju prikljuËila se i Podravka.

Tako su πtiÊenici doma imali prigodu iskuπati na prigodnim prezentacijama i degustacijama niz proizvoda naπe tvrtke - program Dolcella, Ponita napitke, mlinarsko-pekarske proizvode, program piÊa - Studenu, Studenac, Deit i ledene Ëajeve te program Koestlina.

- Ovim prigodnim degustacijama htjeli smo pribliæiti Podravkine proizvode starijim osobama te da oni upoznaju dio bogatog proizvodnog asortimana naπe tvrtke - rekao je na prezentaciji direktor Podravkine Prodaje - Regije sjeverozapadna Hrvatska Milan ©arlija. No, zasigurno najviπe veselja bilo je 2. listopada kada je direktorica operativnog marketinga Programa voÊe i povrÊe Nevenka MariÊ uruËila πtiÊenicima doma 80-ak kartona oko 1.200 komada - voÊnih Ëajeva.

- Uskoro dolaze hladniji dani i mi u Podravki smo odluËili da vam ovom skromnom donacijom uljepπamo zimu i koliko-toliko pomognemo vama, meu kojima sigurno ima i Podravkaπa - rekla je Nevenka MariÊ.

Na donaciji se u ime πtiÊenika zahvalio direktor doma Darko Ledinski.

- Æelimo izmeu doma i Podravke, koja je ozbiljni faktor u naπem svakodnevnom æivotu, uspostaviti jedan par-

NAGRADNA

KOJI JE SLOGAN PIVA CLASSIC?

Ime i prezime Organizacijska cjelina

©tiÊenici doma dobili su od Podravke na poklon ”brdo” Ëajeva tnerski odnos. Podravka je preozbiljna tvrtka da bi je tretirali kao sponzora i viπe sam nego siguran da u tom partnerskom odnosu svi moæemo naÊi zajedniËki interes. Apsolutno je i ova donacija pravi put k tom interesu; Podravki je ovdje mjesto, jer mi smo ustanova koja je puna 365 dana u godini, bolje nego neki jadranski hoteli i mi smo vrlo korektni i konkretni platiπe, pa Ëak i priije zakonskih rokova plaÊanja.

InaËe, koprivniËki Dom za starije i nemoÊne osobe ima teoretski kapacitet od 120 mjesta, ali sada je u domu 180 πtiÊenika. Naime, dio zajedniËkih prostorija pretvoren je u sobe jer su potrebe bile velike, a uz razumijevanje korisnika

dio dvokrevetnih pretvorili su u trokrevetne sobe dok se ne zavrπi druga faza doma. - Svi smo mi strpljivi i znamo u kojem vremenu æivimo i bolje je da su tri Ëovjeka u sobi nego da je netko na cesti nezbrinut, da nema kod koga biti. To je naπa logika, jer mi nemamo nikakvih profitnih interesa i nama ne ostaju novci koje zaradimo - istiËe direktor Ledinski.

Naravno, svi s nestrpljenjem oËekuju zavrπetak druge faze izgradnje doma, a kao πto su istaknuli iz Ministarstva rada i socijalne skrbi, data je puna podrπka kako bi se πto prije zavrπio taj dom i time da se ostvari strateπka ideja - da to bude Centar za starije osobe KoprivniËkokriæevaËke æupanije.

Panonska pivovara uz dobro pivo nudi vam i moguÊnost sudjelovanja u nagradnoj igri.

Dovoljno je odgovoriti na nagradno pitanje i priloæeni kupon u omotnici s naznakom “za nagradnu igru” poslati na adresu Korporativne komunikacije Podravka, A. StarËeviÊa 32, odnosno ubaciti u kutije s oznakom za nagradnu igru na porti Panonske pivovare, ispred restorana u sedmerokatnici, te na istoËnoj porti.

Svake srijede izvuÊi Êemo dobitnike tjednih nagrada, imena objaviti u listu Podravka, a nagrade se mogu podiÊi u Kopporativnim komunikacijama Podravke d.d.

Nagrade 3. kola: 1.SANDUK PIVA TUBORG Gordan Koπuta,OpÊi poslovi 2.MAJICA TUBORG Anica Ledinski, SPJ VoÊe i povrÊe 3. KAPA TUBORG Branka RadmaniÊ, Belupo

Nagrade 4. kola: 1. Karton piva Classic 2. Majica 3. Komplet podloæaka za pivo + poster

Podravka je u koprivniËkom Domu za starije osobe priredila prezentacije i degustacije svojih brojnih proizvoda

Recept tjedna:

Pohani pureÊi odrezak Potrebne namirnice: PureÊa prsa 600 g, ribani ovËji sir 80 g, Fant smjesa za pohanje, ulje 200 g, umak od rajËice, Vegeta Twist za puretinu

NaËin pripreme: Nareæite meso na odreske i potucite. Odreske zaËinite, uvaljajte u Fant smjesu za pohanje. Stavite ih na zagrijano ulje. Nakon πto meso dobije rumenu boju pospite ga ribanim ovËjim sirom i posluæite na podlozi

riæe. Ukrasite jelo perπinom i limunom. Umak od rajËice posluæite posebno.

Dobar tek æeli vam vaπ gastro promotor Zlatko SedlaniÊ

Crta: Ivan Haramija - Hans