Podravkine novine broj 1584

ISSN 1330 - 5204

www.podravka.com Godina XL Broj 1584 Srijeda

31. listopada 2001.

List dioniËkog druπtva “Podravka” Koprivnica

Na zajedniËkom sastanku Uprave i RadniËkog vijeÊa dogovoreni termini odræavanja skupova radnika

Rekonstrukcija Instituta vrijedna oko sedam milijuna kuna - na pola puta 5. str.

3. str.

Obiljeæavanje Dana grada Koprivnice Piπe: Mladen PavkoviÊ Ovogodiπnje obiljeæavanje 4. studenoga - Dana grada Koprivnice poËelo je joπ u ponedjeljak 29. listopada kad je sveËano obiljeæena 115. obljetnica πkolovanja u obrtniπtvu u naπemu gradu otvorenjem fizikalnog kabineta i kuharskog praktikuma, a obiljeæena je i 95. obljetnica koprivniËke Gimnazije - otvorenjem novoureenih uËionica u zgradi srednjih πkola.

U utorak je sveËanost nastavljena. Otvorene su rekonstruirane i modernizirane dvije ulice: Augusta ©enoe i Magdalenska. Obiljeæena je i 155. obljetnica prve Ëitaonice u Koprivnici - ”Od ilirske Ëitaonice do moderne knjiænice”. NaveËer je u hotelu ”Podravina” predstavljena knjiga Æeljka Kruπelja ”U ærvnju dræavnog terora i ustaπkog terorizma”.

U srijedu je odræan Znanstveni skup ”Koprivnica i Podravina na razmeu prosvjetiteljstva i romantizma, kraj 18. poËetak 19. stoljeÊa”.

U petak, u 18 sati, u Muzeju grada, bit Êe predstavljena publikacija povodom 50. obljetnice otvorenja prve izloæbe u ovoj ustanovi, dok Êe se u Gradskoj galeriji otvoriti izloæba Stjepana Kukeca.

U subotu veÊ u 8,30 sati na Zrinskom trgu poËet Êe prodaja jabuka u humanitarne svrhe, ovaj put u korist uklanjanja arhitektonskih barijera u gradu. Pola sata kasnije delegacije Êe poloæiti vijence pred Kriæem na Gradskom groblju, dok Êe u isto vrijeme na srediπnjem trgu poËeti nastup djece i mladeæi.

SveËana sjednica Gradskog vijeÊa, na kojoj Êe biti uruËene i nagrade grada, poËet Êe u 11 sati u dvorani ”Domoljuba”. U 13 sati potpisat Êe se Darovnica o predaji objekta Doma HV-a u vlasniπtvo Grada, a potom Êe biti otvoren i novi prostor Uprave za obranu MORH-a. NaveËer, u 20 sati, u Sportskoj dvorani nastupa Ivana RaniloviÊ Vanna.

Dan, kasnije, tj. u nedjelju 4. studenoga, na sam Dan grada, na srediπnjem trgu, u 11 sati, okupit Êe se pripadnici slavne 117. brigade Hrvatske vojske, postrojbe koja je pod zapovjedniπtvom Dragutina Kralja i Ivice Zgrebeca ratovala 1991. i 1992. godine.

Brigada Êe se prvi put okupiti nakon deset godina- na poticaj Podravkine Udruge, a pod pokroviteljstvom predsjednika Hrvatskog sabora.

Istog dana, u 19 sati, u ”Domoljubu” Êe se odræati veÊ tradicionalna priredba KUD ”Koprivnica” svome gradu.

Obiljeæavanje Dana grada zavrπit Êe 11. studenoga utrkom atletiËara ulicama Koprivnice.

Zavrπila akcija Hrvatske turistiËke zajednice ”Zeleni cvijet”

Priznanja Belupu i Podravkinom rekreacijskom centru za ureenje okoliπa

Lijepo je primiti priznanja za lijepo ureen okoliπ Izvjeπtava: Jadranka Lakuπ

U

akciji ”Zeleni cvijet” πto je Hr vatska turistiËka zajednica organizirala u sklopu projekta ”Volim Hrvatsku” Podravka je zabiljeæila znaËajan uspjeh. Jedina je tvrtka koja je bila nominirana za priznanja u dvije kategorije - ureenje gospodarskog dvoriπta i okoliπa ugostiteljskog objek-ta (nominaciju i foto dokumentaciju pripremile su Korporativne komunikacije) i na kraju je osvojila dva druga mjesta. Belupu je pripalo drugo mjesto, iza varaædinske Vindije, za ureenje kruga u Koprivnici, dok je Podravkin rekreacijski centar u Starigradu s mi-

nimalnim bodovnim zaostatkom zauzeo drugu poziciju iza pobjednika restorana ”Zelenjak” iz Kumrovca.

Priznanja su uruËena na sveËanosti u TrakoπÊanu odræanoj u subotu 27. listopada u nazoËnosti ministrice turizma Pave Æupan RuskoviÊ i predsjednika Hrvatske turistiËke zajednice Nike BuliÊa. SveËanost je u pravom smislu rijeËi protekla u znaku Koprivnice i KoprivniËko - kriæevaËke æupanije, jer su osim Podravke priznanja primili i obitelj Hemetek iz Koprivnice (gospoa Boæa veÊ 25 godina radi na Juhama), Marija LonËariÊ iz Reke i obitelj KosanoviÊ iz Molvi za plasman u zavrπnicu u kategoriji cvjetnog ureenja prozo-

ra, balkona i okuÊnice, obitelj PetriËeviÊ iz Koprivnice (Boæica radi u OpÊim poslovima, a Mladen je bivπi radnik na zelenim povrπinama) za treÊe mjesto u kategoriji ureenja okuÊnice s vrtom, DjeËji vrtiÊ ”Smijeπak” Koprivnica za treÊe mjesto u ureenosti okoliπa vrtiÊa, mjesto Molve dobilo je priznanje za opÊu ureenost mjesta ravnopravno s Kumrovcem, zatim grad Koprivnica za prvo mjesto u kategoriji ureenosti prilaza mjestu i table dobrodoπlice (kako to lijepo zvuËi: Koprivnica grad Vegete) te prvo mjesto u ureenosti srediπnjeg trga. Zbog svega toga Koprivnici je pripalo priznanje sa srebrnim znakom za drugo mje-

sto u kategoriji ureenosti gradova, dok je najureenijim gradom u kontinentalnoj Hrvatskoj proglaπen Varaædin.

Akcija ”Zeleni cvijet”, koja je prvi put provedena u kontinentalnom dijelu Hrvatske uz odaziv 12 æupanija, pokazala je velike turistiËke potencijale gradova i naselja ovog dijela naπe zemlje, ali i dokazala da u graenju cjelokupnog imidæa, pa tako i turistiËkog, treba poÊi od nastojanja svakog stanovnika, svake ulice, svakog naselja, svake tvornice da uredi i uljepπa svoj okoliπ.

Prvenstveno zbog sebe i ljudi koji nas okruæuju, a tek onda zbog turista, namjernika, priznanja...

2

Broj 1584 Srijeda 31. listopada 2001.

Intervju: Dragan Habdija, izvrπni direktor SPJ Vegeta i Podravka jela

Podravkin periskop

Zalaæem se za novi model plaÊa

Trendovi na Anugi

Razgovarala: Jadranka Lakuπ Od proljeÊa ove godine - u skladu s novom organizacijom u Podravki djeluje osam strateπkih poslovnih jedinica, a na Ëelu dvije od njih Vegeta i Podravka jela nalazi se Dragan Habdija, kojeg smo zamolili za ocjenu prvih mjeseci njihova rada.

- ©to je uËinjeno od osnivanja SPJ i kakvi su rezultati postignuti u tom razdoblju?

- Obje strateπke poslovne jedinice preuzeo sam poËetkom svibnja. Planovi poslovanja (biznis plan 2001.) nisu se ostvarivali kako je zacrtano.

SPJ Vegeta imala je trend ”nedovoljne pozitivnosti”, a SPJ Podravka jela ”prevelike negativnosti”. Danas je situacija daleko povoljnija. Proaktivnim djelovanjem sektora prodaje, razvoja, nabave i SPJ doπli smo do razine, ukupno gledajuÊi, zadovoljavajuÊe prodaje, a na nekim træiπtima i do izvan oËekivanih rezultata.

Usklaene su cijene (korekcije i na gore i na dolje), vrlo mnogo se postiglo na usklaenju receptura, a pomaci su postignuti i na ulaznim

cijenama. Smanjene su zalihe i repromaterijala i gotove robe. Proizvodnja je u svakom momentu pratila zahtjeve prodaje, a sve to zajedno rezultiralo je daleko kvalitetnijim ostvarenjem zacrtanih poslovnih planova.

Prednosti djelovanja SPJ - Kakve su prednosti djelovanja SPJ i ima li nekih nedostataka?

- Prednost je svakako u tome da na vidjelo izlaze mnoge stvari, uglavnom loπe, koje su se ranije ”utapale” u cjelinu Podravke. Jedni su pokrivali druge i teπko je bilo doÊi do Ëistih raËuna po pojedinim organizacijskim cjelinama. Sada se i u opÊem i u osobnom smislu vidi tko je spretniji i sposobniji. Osim toga, u pogledu profita odgovornost je transparentnija i toËno pozicionirana.

Sasvim je razumljivo da ima i nedostatatka. Dolazi se u situaciju da se pojedine funkcije i SPJ zatvaraju smatrajuÊi da su same sebi dovoljne, da se bez njih ne moæe. Ne æeli se shvatiti da svaka kuna koja se ulaæe

Piπe: Dalibor ©ijak Sektor za razvoj poslovanja

mora imati opravdanje i da je cilj samo jedan i to svima isti - profit.

Mislim da je ova organizacija prelazna, tranzicijska, da ona u buduÊnosti, i to vrlo skoroj, mora dovesti do toga da SPJ aktivno upravljaju nabavom prodajom, financijama. Danas to joπ nije tako i to je nedostatak.

Zapoπljavanje sezonaca - Ovog se ljeta u Proizvodnji juha pojaËano radilo, zaposleno je dosta sezonaca. Da li se taj trend nastavlja?

- Nikad nisam pa niti neÊu zapoπljavati radi nekih neposlovnih motiva. Ljetos nam je porasla prodaja, strojevi nisu najmoderniji, pa je trebao dodatan broj radnika. Zaposlili smo ljude na odreeno vrijeme, i to u dva navrata, jer su nam trebali.

Trenutno nam novi zaposlenici ne trebaju, jer zahtjeve træiπta moæemo zadovoljiti i sa sadaπnjim. Kod zapoπljavanja smo maksimalno vodili raËuna o ljudima koji su veÊ bili sezonci i o djeci naπih radnika. Normalno, nisu svi bili zadovoljni. Naime, nama je trebalo pedesetak ljudi, a javilo ih se oko 500. I ubuduÊe, ako - daj Boæe - bude rasla prodaja, neÊu se ustruËavati zapoπljavati sezonsku radnu snagu. Pa to je valjda pozitivno, vidite koliko mnogo je nezaposlenih. Moram joπ reÊi i to da sezonci izuzetno cijene moguÊnost stjecanja zarade radom u Podravki i da dobro rade. Mogli bi se i neki stalno zaposleni ugledati u njih.

Isplata stimulacija - Zaposlenici za svoj pojaËani i bolji rad oËekuju i veÊe plaÊe. Nedavno je sindikat PPDIV-a prozvao izvrπne direktore za neisplatu stimulacije, odnosno prekovremenog rada. ©to kaæete o tome?

- U SPJ Vegeta i Podravka jela plaÊeni su, naravno novcem, svi Podravka je - prije puno godina - izrasla na juhama, pa je prekovremeni sati, rad noÊu i blagred da se i ti pogoni obnove danom., jer ne æelim imati problema niti sa zaposlenicima niti sa

Dragan Habdija

sindikatima. Spreman sam u okvirima moguÊnosti nagraditi one koji su zasluæni. Za sada je to, doduπe, bila skromna stimulacija radnicima Proizvodnje juha ukljuËujuÊi njihove kontrolne i razvojne laboratorije. BuduÊi da se je i u Tvornici Vegete situacija znatno poboljπala, izvrπit Êu i tamo ono πto sam obeÊao tj. isplatiti stimulaciju za kvalitetno obavljen posao. To su za sada prvi koraci. UbuduÊe, i to vrlo skoro, namjeravam predloæiti model koji bi omoguÊavao da svatko, ukljuËujuÊi i rukovodioce, zaradi onoliko koliko je pridonio ostvarenju zacrtanog cilja. Nisam pristalica zacementiranih plaÊa, uravnilovke, plaÊa na temelju nekakvih teπko mjerljivih i dokazivih zasluga.

Planovi i projekti za proizvodnju juha Za razliku od Vegete, juhe i Podravka jela proizvode se u starim pogonima koje bi trebalo ili obnoviti ili zamijeniti novim. Da li se neπto radi na tome?

Ne moæe se neπto graditi, a da se ne zna za koga, gdje, koliko to koπta, koliko doprinosi, u kojem se vremenu investicija vraÊa. Ti izraËuni su uglavnom gotovi, sve teËe po planu. StruËni ljudi, i to Podravkaπi, rade na ovom projektu.

Podravka je izrasla na juhama, pa je red da taj program i u daljnjoj Podravkinoj strategiji zauzima vrlo istaknuto mjesto.

Iz Podravkinih predstavniπtava - Riga

Miroslav Kokot: Cilj je saËuvati dobre Podravkine pozicije Meu Podravkinim predstavniπtvima u svijetu najmlae je ono u Rigi, zaduæeno za tri pribaltiËke dræave Estoniju, Litvu i Latviju, sluæbeno registrirano krajem kolovoza ove godine.

O njegovim prvim koracima razgovarali smo s direktorom Predstavniπtva Miroslavom Kokotom.

- Kakve aktivnosti poduzimate u prvim danima djelovanja?

- PodruËje na kojem djelujemo je popriliËno specifiËno. Naime, dostignuta razina plasmana Podravkinih roba je na zavidnoj visini. Distributeri s kojima radimo obavljaju poslove na naπe zadovoljstvo, ali se sve viπe osjeÊa ugroæenost od niza svjetskih kompanija.Trgovina se razvija vrlo intenzivno, stalno se grade marketi i supermarketi, a sve to nametnulo je potrebu da se Podravkini ljudi direktno

ukljuËe u kontrolu træiπta. Prema elaboratu kojeg je usvojila Uprava, ovo predstavniπtvo bit Êe u prvoj fazi manjeg obima, odnosno zapoπljavat Êe dva zaposlenika iz Koprivnice, uz mene tu je i Milan KovaËiÊ kao direktor marketinga te joπ dvoje dræavljana Latvije. Naravno u poËetku obavljamo poslove oko otvaranja i opremanja predstavniπtva πto Êe biti dovrπeno do sredine studenoga. Imamo maksimalnu podrπku nadleænih sluæbi iz Koprivnice, prate nas i pomaæu u rjeπavanju niza pitanja da bismo stvorili normalne uvjete za funkcioniranje.

- A πto slijedi zatim?

- Moram istaÊi da Predstavniπtvo pokriva tri razliËite dræave koje imaju svoje specifiËnosti, od razliËitih jezika do razliËitog sastava stanovniπtva i razliËite kupovne moÊi. Primjerice,

Latvija je mala zemlja, a polovica njenih stanovnika æivi u glavnom gradu Rigi. Pored Rige ima joπ nekoliko veÊih centara, a malih gradova je relativno malo. Vegeta, koja je naπ glavni izvozni proizvod, u tim je zemljama poznata joπ iz doba SSSR-a i njene pozicije su vrlo Ëvrste. Ipak kao i u drugim zemljama sve viπe ugroæava je kako lojalna tako joπ i viπe nelojalna konkurencija. Velik je broj onih koji nastoje kopirati ili Ëak falsificirati Vegetu i to na sve profinjenije naËine. Jednu takvu pojavu vrlo ozbiljnog obima imamo u Litvi i to zahtijeva vrlo hitnu intervenciju u suradnji s nadleænim dræavnim organima i struËnjacima iz Podravke. Dakle, Vegetu neprekidno moramo πtititi. Osim toga πirimo asortiman, ove godine su uspjeπno uvedena Ëetiri Twista, pa s njima

Miroslav Kokot idemo i dalje. Na ova træiπta od ranije izvozimo i juhe, naπa klasiËna kokoπja juha je lider veÊ dugo vremena, a ljetos smo ponudu obogatili s joπ tri nove juhe. Nije nam jednostavno, jer u ovim zemljama koje zajedno broje neπto viπe od sedam milijuna stanovnika prisutni su svi svjetski poznati proizvoaËi. Ali - tu smo i uËinit Êemo sve da saËuvamo dobre Podravkine pozicije.

J. L

Sajmovi su mjesta predviena za sklapanje poslovnih kontakata, predstavljanje poduzeÊa, predstavljanje novih proizvoda i sl. OpÊenito promatrajuÊi sajamsku priredbu lako moæemo uvidjeti trendove te prognozirati buduÊa kretanja u prehrambenoj industriji. SlijedeÊi to naËelo, posjetili smo Jesenski meunarodni zagrebaËki velesajam koji nam od svega navedenog nije ponudio niπta novo osim nekolicine izlagaËa iz ex Jugoslavije.

Pod dojmom takvog sivila uputili smo se na Anugu u Köln - najveÊi svjetski sajam prehrane. VeÊ prilikom samog ulaska u paviljone na dva i tri kata dalo se naslutiti da u ruke valja uzeti sajamski vodiË jer je bez njega snalaæenje gotovo nemoguÊe. Pored nekoliko tisuÊa izlagaËa iz cijeloga svijeta moglo se vidjeti na stotine novih proizvoda i ideja.

Osim πto je sajam pretrpan sa tisuÊama marki proizvoda, iznimno je bio veliki broj izlagaËa catering industrije gdje se mogu vidjeti specifiËni proizvodi raznih oblika i okusa (najviπe ohlaeni i smrznuti) kao i piÊa, ali i inovativna rjeπenja tehniËke opreme. Pored catering proizvoda znaËajno mjesto je bilo rezervirano i za svjeæu hranu, prvenstveno za voÊe i povrÊe, ali i za mlijeËne proizvode. Ipak, naglasak je stavljen na convenience (praktiËnost) i na organsku hranu. Oko πestotinjak proizvoaËa convenience hrane je predstavilo Ëitavu paletu ohlaene i smrznute hrane te slastica Ëija se priprema bazira najËeπÊe na upotrebi mikrovalne peÊnice ili pak na bazi prethodnog zagrijavanja. U svijetu ima sve viπe i viπe ljudi koji imaju viπe novaca a manje vremena (u Hrvatskoj ih, naæalost, i nema baπ previπe) te su oni za sada najËeπÊi potroπaËi ovakve hrane. Takav trend dovodi do πiroke palete novih proizvoda koji ukljuËuju cijeli spektar gotovih obroka gdje potroπaË sam bira kombinaciju jela i priloga po vlastitom ukusu. Nakon convenience, u oËi je upadalo petstotinjak proizvoaËa organske hrane koji su nastojali πto viπe istaknuti rijeË bio. Organska hrana nastoji konkurirati genetski modificiranoj hrani te se istiËe njezin zdrav uzgoj.

Ona je za sada neπto manje dostupna te ima neπto viπu cijenu, ali sve viπe potroπaËa uvia njezinu vaænost pa se stoga nameÊe kao jedan od najveÊih trendova.

Uz ove prehrambene trendove, vidljiv je i trend izlaganja po zemljama. Iako Anuga inaËe nema takvu poslovnu politiku, ipak je dozvolila manjim zemljama poput Slovenije, Makedonije i dr. da zakupe odreeni poslovni prostor unutar kojeg je desetak izlagaËa iz pojedine zemlje imalo zajedniËki nastup a to sve s razlogom ”zajedno smo jaËi”.

Broj 1584

Srijeda

31. listopada 2001.

3

Sa sastanka RadniËkog vijeÊa i Uprave Podravke

Skupovi radnika iduÊi mjesec radnika strateπkih poslovnih jedinica, 19. studenoga radnika usluænih funkcija te 26. studenoga radnika nematiËnog poslovanja. Na sugestiju Davora Cimaπa prihvaÊeno je da se mimo ovih odræe i skupovi u tvornicama izvan Koprivnice, jer bi bilo nesuvislo dovoditi te ljude u Koprivnicu. Svi bi se skupovi u Koprivnici trebali odræati u 13 sati u Podravkinom restoranu u sedmerokatnici.

Piπe: Hrvoje ©labek Snimio: Nikola Wolf

U ponedjeljak su sastanku RadniËkog vijeÊa Podravke prisustvovali predsjednik Uprave Darko Marinac, njegov zamjenik Æeljko –urina te Ëlanovi Uprave Davor Cimaπ i Damir PolanËec. Svrha zajedniËkog sastanka bila je dogovor o naËinu i terminima odræavanja redovitih skupova Podrav- Akvizicije vrlo skoro kinih radnika.

Tijekom sastanka s RadniËkim vijeÊem predsjednik Uprave upoznao je Ponedjeljkom u restoranu njegove Ëlanove s Podravkinim razvojNaime, RadniËko vijeÊe na svojoj je nim planovima i njihovom utjecaju na sjednici 11. listopada donijelo odluku poloæaj radnika. - Prema tekuÊoj da se odræi jedinstveni skup radnika realizaciji planova izgleda da Êe Podravke uz argumentaciju da su pitaPodravka rasti u skladu s dugoroËnim nja na skupovima uvijek sliËna, pa bi se planom, odnosno prosjeËno 10 posto tako uπtedjelo na vremenu. Marinac je godiπnje - rekao je Marinac, dodajuÊi da rekao da takvi glomazni skupovi uvijek organski rast veÊ sada iznosi 7-8 posto prijete da se pretvore u miting s puno i da bi samo na taj naËin Podravka za 2galame, a malo koristi, predloæivπi da se 3 godine postala uspjeπnom i konkustvar organizira u manjim dijelovima, rentnom tvrtkom. ©to se rasta putem ujedno izrazivπi spremnost da prisuakvizicija tiËe, one se mogu oËekivati stvuje svakom rad-niËkom skupu. - Mi vrlo skoro - zakljuËio je. smo u takvim vremenima da nema Ostatak zajedniËkog sastanka s UpraniËeg vaænijeg od naπih ljudi i bolje da vom Ëlanovi RadniËkog vijeÊa potroπili vrijeme potroπimo na to, nego na neπto su na aktualna pitanja u vezi s Podravdrugo - rekao je Ëelni Ëovjek Podravke. kom. Izdvajamo nekoliko najzanimljiNa to je predsjednik RadniËkog vijeÊa vijih.

Zlatko Blaæek predloæio da se odræe Ëetiri skupa u studenome, i to pone- Prodaja Belupa djeljkom, buduÊi da toga dana zasjeda Naravno, izjava ministra FiæuliÊa da Podravkina Uprava. Prema tom prije- Podravka treba prodati Belupo konsterdlogu, s kojim su se prisutni sloæili, 5. nirala je i Ëlanove RadniËkog vijeÊa, pa studenoga odræao bi se skup radnika su traæili komentar. - To je totalni ”lakorporativnih funkcija, 12. studenoga ænjak”. Mi smo rekli da mislimo rasti, a

i Belupo je u tom rastu. U Podravkinim dokumentima ne spominje se prodaja Belupa ”do 2081. godine” - komentirao je Marinac. Dodao je kako bi prodaja Belupa, koji najbræe raste, bila ludost i ”izvan svake pameti”. Naravno, vlasnici Podravke mogu imati drugaËiju logiku i oni bi s nama mogli o tome razgovarati, ali dosad nisu, zakljuËio je.

Otpremnine i plaÊe »lanove VijeÊa zanimalo je i hoÊe li Podravka pokrenuti novi ciklus otpremnina. Marinac je rekao kako je Uprava svjesna da interes za otpremnine postoji, ali joπ uvijek nije donijela odluku o pokretanju novog ciklusa u iduÊoj godini. Odluka Êe, rekao je, ovisiti i o Podravkinim financijskim moguÊnostima.

VijeÊe su naroËito zanimala kretanja na podruËju radniËkih plaÊa gdje, prema njihovim tvrdnjama, vlada totalna anarhija, jer su odnosi iz tarifnog dijela Kolektivnog ugovora potpuno poremeÊeni, a korekcije koeficijenata donose se bez ikakvih kriterija. »elni Ëovjek Podravke rekao je kako se veÊ dulje vrijeme radi na novom sustavu plaÊa, za πto Êe se koristiti dio prijedloga konzultatske kuÊe ”Hay”. »lan Uprave PolanËec izrazio je osobno nezadovoljstvo situacijom na tom planu. Rekao je da bi ista radna mjesta trebala biti u istim rangovima koeficijenata, a stimulativnim dijelom plaÊe nagraivali bi se radnici veÊeg angaæ-mana i oni koji rade u profitabilnijim dijelovima Podravke. Marinac je zatim Ëlanove VijeÊa izvijestio da je obavljena revizija posebnih ugovora o radu, i njih je sada stotinjak manje nego prije godinu dana.

Rekao je kako je menadæerskih ugovora u Podravki toËno 47.

ESOP Na sastanku je postavljeno pitanje i o tome kada Êe Podravka aktivirati program radniËkog dioniËarstva. Za dvadesetak dana Podravka Êe raspolagati dovoljnim brojem dionica za program ESOP, ali njegovo pokretanje mora odobriti Nadzorni odbor, rekao je MaUprava i RadniËko vijeÊe pronaπli zajedniËki jezik rinac, dodajuÊi da program dosad nije

Darko Marinac i Zlatko Blaæek pokrenut zbog loπih hrvatskih primjera i loπe situacije na hrvatskom træiπtu kapitala, no Podravkina Uprava podræava radniËko dioniËarstvo i smatra da je ono za Podravku dobro.

Na kraju zajedniËkog sastanka s Upravom, VijeÊe je izrazilo nezadovoljstvo razinom komunikacije s Upravom, tvrdeÊi da ne dobiva izvjeπÊa koja je

poslodavac duæan dati prema Zakonu o radu. Predsjednik Podravkine Uprave Darko Marinac izrazio je Ëuenje takvom tvrdnjom rekavπi da ljudi koji su u Podravki za to plaÊeni oËito ne rade svoj posao i obeÊao je Podravkinom RadniËkom vijeÊu da Êe svaku zakonsku obavezu koju dosad nije ispunila Uprava ubuduÊe ispuniti.

Pismo Uredniπtvu lista ”Podravka”

Isprika OsjeÊam odgovornost i obavezu oËitovati se o dijelu teksta koji je objavljen u proπlom broju lista Podravka pod naslovom ”Sindikat PPDIV-a u Podravki traæi veÊe stimulacije i izmjene u Kolektivnom ugovoru”.

U dijelu koji se tiËe moje izjave, neke tvrdnje izvaene su iz konteksta i nedoreËene su, pa su Ëitatelji mogli steÊi dojam da isplatu veÊeg uËinka nisu odobrili iskljuËivo izvrπni direktori profitnih centara Juhe i Vegeta, te Slatkog programa, πto je samo djelomiËno toËno. DajuÊi izjavu novinaru govorila sam samo o sredinama gdje smo razgovarali o toj problematici s radnicima, a πto ne znaËi da u tim sredinama i nije odobrena isplata veÊeg uËinka.

Istina je, zapravo, da je prema saznanjima Sindikata PPDIV-a Sindikalne podruænice Podravka koju vodim, upravo g. Dragan Habdija, izvrπni direktor za SPJ Juhe i Vegeta, jedini prepoznao da su za uspjeπan poslovni rezultat u prvih osam mjeseci velikim dijelom zasluæni i radnici te je odobrio isplatu uveÊanog uËinka i to Juhama na plaÊi za mjesec rujan, a Vegeti za mjesec listopad.

ToËno je, dakle, da od spomenutih SPJ u navedenom Ëlanku jedino u Slatkom programu (u Ëijem je sastavu Tvornica DjeËja hrana) stimulacija nije odobrena, a prema naπim spoznajama, temeljem dobrog poslovnog rezultata, zatraæena je od direktora tvornice.

Vaæno je napomenuti da Sindikat PPDIV-a Sindikalna podruænica Podravka nema saznanja o moguÊim isplatama uveÊane stimulacije ni u drugim sredinama.

Kako prije objave moje izjave nisam traæila njezinu autorizaciju, prihvaÊam dio krivice zbog uËinjenog propusta i ispriËavam se poslovodnim strukturama i radnicima SPJ Juhe i Vegeta.

Za Sindikalnu podruænicu PPDIV-a Podravka d.d.

Ksenija Horvat

naπa posla

Koji bi dioniËar klao kravu za kilu mesa?

Piπe: Æeljko Kruπelj, gost - kolumnist “VeËernjeg lista”

Afera oko nepromiπljene, ali i neobavezne, izjave ministra Goranka FiæuliÊa da bi se prodajom Belupa mogla namaknuti sredstva za daljnji razvoj Podravke joπ ima svoje politiËke i medijske repove, a veÊ je meu KoprivniËance ubaËeno novo zrno sumnje. Damir Felak, predsjednik Æupanijskog odbora HDZ-a, na tiskovnoj je konferenciji izjavio da se ”ozbiljno radi na prodaji Podravke” te da je navodno ”predsjednik Uprave Podravke Darko Marinac poslao najveÊim dioniËarima tvrtke pismo s pitanjem slaæu li se s prodajom Podravkinih dijelova”. Kad bi se povezale te dvije izjave, proizaπlo bi da je FiæuliÊ samo podupro neπto πto se veÊ zbiva iza kulisa.

Felakova je izjava u samoj Podravki izazvala iznenaenje, buduÊi da MarinËevo pismo takvoga sadræaja nikome nije poznato. Neformalno se tek moæe Ëuti da je jedino ”sumnjivo”

pismo velikim dioniËarima joπ u proljeÊe ove godine poslala Europska banka, kao vlasnik desetak posto Podravkinih dionica. Tu je, kaæu upuÊeniji, bila rijeË o svojevrsnoj anketi o daljnjim namjerama sadaπnjih dioniËara, pogotovo πto se tiËe buduÊeg izlaska Podravke na strane burze, dok se eventualna prodaja nekih tvornica nije spominjala.

DioniËarska je struktura Podravke tako usitnjena, s joπ uvijek Ëetvrtinskim udjelom dræavnih fondova, da bi takva namjera, ukoliko i postoji, bila iznimno teπko ostvariva. Prodati Belupo u razdoblju dugotrajnog i mukotrpnog restrukturiranja prehrambenog kompleksa, uz velika ulaganja u izvoz, danas bi sliËilo piljenju grane na kojoj sjedi cijela Podravka. Takve samoubilaËke namjere ne moæe imati Podravkino poslovodstvo, ali ni dræavni fondovi, jer bi, kako to govore lokalni mudraci, ”za kilo mesa zaklali kravu”.

©to su tada bile namjere Europske banke, teπko je dokuËiti. To je, prije svega, razvojna banka, pa samim tim i djelomiËno politiËka, buduÊi da tamo gdje investira utjeËe i na gospodarske tokove i razvojnu strategiju.

Hrvatska, kao osiromaπena i problemima bremenita tranzicijska zemlja, u tome nije izuzetak. S druge strane, u statut Europske banke ugraena je i odredba da se ona povlaËi iz tvrtki koje izlaze na svjetske burze. Isti scenarij vaæi i za Podravku, koja je po prvotnom planu veÊ i trebala biti u Londonu ili Frankfurtu, no u ovdaπnjim iznimno sloæenim gospodarskim okolnostima to nije bilo ostvarivo.

Koliko god pravila igre traæila od Europske banke da se πto prije rijeπi Podravkinih dionica, i to tako da ih po povoljnoj cijeni proda na meunarodnom træiπtu vrijednosnica, ona to zasigurno neÊe uËiniti

bez precizne raËunice. Naime, Europska je banka jedini Podravkin suvlasnik s privilegiranim dionicama, tako da neovisno o poslovnim rezultatima dobiva solidnu dividendu. Ona joj je i ove godine uredno isplaÊena. Tako se moæe dogoditi da Europska banka i nadalje πalje pisma o svojim i tuim poslovnim namjerama, a i da daje izjave o potrebi poæurivanja izlaska na inozemne kotacije, a da joj se istodobno isplati πto duæe biti Podravkin dioniËar. NaËelna je politika ionako za zabavljanje javnosti, a sve se vrti oko novca.

Ne smije se, meutim, izgubiti iz vida da bi navodno izdvajanje profitabilnih dijelova Podravke, ponajprije Belupa, u sadaπnjim okolnostima πtetilo i samoj Europskoj banci, jer bi to smanjilo vrijednost prehrambene industrije, koja je temeljna djelatnost koprivniËke tvr-

tke. U sliËnoj su poziciji i ostali veÊi Podravkini dioniËari. A πto se onih malih dioniËara tiËe, trgovanje Podravkinim dionicama na zagrebaËkoj i varaædinskoj burzi je prirodan proces, koji se ne moæe regulirati politiËkim mjerama i domoljubnom patetikom. No, kad bi se javila potraænja veÊeg broja dionica, recimo nekoliko posto ukupne vrijednosti, njihova bi cijena naglo porasla, moæda i preko nominalne vrijednosti.

Zato joπ uvijek nema realne opasnosti da bi netko ”preko noÊi” postao veÊinskim vlasnikom. Iz istoga razloga treba dobro luËiti namjere i interese pojedinih meπetara i ambicioznih poduzetnika od stvarnih moguÊnosti prodaje, ili bolje reËeno rasprodaje Podravke. I bez izazivanja umjetne panike, koprivniËko gospodarstvo grca u ogromnim problemima.

4

Broj 1584 Srijeda 31. listopada 2001.

Razgovor s voditeljem Razvoja poljoprivrede u Podravki dr. Zdravkom Matotanom

Osnovni zadatak je napreenje proizvodnje povrÊa Razgovarao: Slavko PetriÊ Snimio: Nikola Wolf

Êenja odreene nove sorte i njezine usporedne s najraπirenijim sortama u proizvodnji, na osnovi njene kvalitete kao sirovine za preradu kao i njenih gospodarskih svojstava predlaæe se njeno uvoenje u proizvodnju. Pokusno istraæivaËkim su radom obuhvaÊene sve povrtne vrste koje se prerauju u Podravki (krastavci, cikla, paprika, graπak, mahune, patlidæan, hren mrkva i drugo). Ovisno o znaËenju vrste te zbog kontinuiteta prerade, kod svake se vrste godiπnje ispituje pet do petnaestak sorata.

S voditeljem Razvoja poljoprivrede u Podravki dr. Zdravkom Matotanom razgovarali smo o aktivnostima koje oni u sklopu Podravkinog Istraæivanja i razvoja obavljaju. Odmah u poËetku naπeg razgovora dr. Zdravko Matotan rekao nam je da su osnovne aktivnosti Razvoja poljoprivrede na programu unapreenja proizvodnje povrÊa za potrebe prerade u Tvornici Kalnik u Varaædinu. Vaæno u tome je Edukacija proizvoaËa da se osiguraju planirane koliËine - Kako se obavlja edukacija proizvopovrÊa i to izuzetne kvalitete. aËa povrÊa za potrebe Podravke i kontrola provoenja dogovorene Istraæivanje i uvoenje u tehnologije? proizvodnju novog - U cilju proizvodnje πto kvalitetnije sortimenta povrÊa sirovine organiziraju se godiπnji sku- Za sorte povrtnih kultura, koje se povi s organizatorima proizvodnje slobodno πire, kojih je Podravka vlasnik ili ima licencno pravo umnaæanja povrÊa za potrebe Podravke na kojisjemena, a koriste se za preradu u ma se prezentiraju rezultati vlastitih Podravki, (uglavnom paprike, fefero- istraæivanja. Osim toga dogovara se ni, grah mahunar i graπak), Razvoj sortiment za narednu sezonu te rapoljoprivrede obavlja ciljanu uzdrænu spravlja o omoguÊnostima unapreeselekciju, a to znaËi da se sorte odræe nja proizvodnje. Pored edukacije prou formi koja zadovoljava visoke pre- izvoaËa tijekom zimskih mjeseci orraivaËke standarde Podravke. Izbor ganiziraju se sastanci s proizvoaËivisokovrijednih biljaka obavlja se na ma te im se predstavlja tehnologija pokusnom polju gdje se obavlja i proizvodnje, Ëijim Êe se provoenjem kontrola potomstva, a elitno sjeme se, osigurati kvalitetna proizvodnja i vipod strogim nadzorom proizvodi u soki prinosi. Tijekom vegetacije mi izoliranim podruËjima kod kooperanata. Iz tako proizvodenog sjemena Podravsko gospodarstvo, pod nadzorom Razvoja poljoprovrede, proizvodi komercijalno sjeme na kojem se zasniva proizvodnja za potrebe prerade u Podravki. Za povrtne vrste, kod kojih se koristi hibridno sjeme za proizvodnju povrÊa u Podravki, Razvoj poljoprivrede, na osnovi vlastitih poljskih istraæivanja i rezultata utvrivanja kvalitete Tima za povrÊe, odluËuje o izboru sorata za sjetvu i organizira njegovu nabavku.

- Vi stalno nastojite u svoj sortiment uvesti i nove sadræaje. Koji su to?

- U svrhu unapreenja kvalitete sirovine za preradu, kao i izbora gospodarski visoko vrijednih sorata povrÊa, kontinuirano se provode poljski pokusi. Nakon najËeπÊe trogodiπnjeg pra-

Organizirana proizvodnja rajËice za Tvornicu PovrÊe u Umagu - Kako se odvija proizvodnja rajËice za potrebe Tvornice PovrÊe u Umagu?

- Za organiziranu proizvodnju rajËice Podravka nabavlja presadnice i potrebnu koliËinu sjemena. Razvoj poljoprivrede predlaæe sortiment i organizira proizvodnju presadnica. Kako se uz proizvodnju u Istri dio rajËice za preradu proizvodi u kontinentalnom dijelu Hrvatske, poljski se sortni pokusi, osim u Istri, provode i u Koprivnici. U njima se ispituju gospodarska svojstva i kvaliteta novih sorata u odnosu na one raπirene u proizvodnji. Osim sortnih mikro pokusa s nekoliko desetaka novih sorata, sa pet sorata koje su prethodnih godina dale najbolje rezultate na podruËju Istre postavljaju se i po tri proizvodna pokusa Ëiji rezultati sluæe za njihovo uvoenje u proizvodnju.

- Kao i s drugim proizvoaËima i s onima koji proizvode rajËicu provodi se edukacija o proizvodnji ove povrtne kulture. Da li je to i razlog πto je proizvodnja rajËice u Istri u posljednjih pet godina udvostruËena. »emu to pripisujete?

- Smanjeni su troπkovi proizvodnje, znatno bolje su iskoriπteni preradbeni kapaciteti, te se koristi kvalitetnija sirovina uz bolje iskoriπtenje. Apsolutnom izmjenom sortimenta s postojeÊih u prave industrijske sorte, s do dva posto viπe suhe tvari, i transferom moderne tehnologije u proizvodnju, stvoreni su neophodni preduvjeti za profitabilnije poslovanje tvornice.

provodimo praÊenje i nadzor proizvodnje tako da se za svaki usjev koji je namijenjen za proizvodnju u Podravki oznaËe svi traæeni tehnoloπki postupci. StruËnjaci Istraæivanja i razvoja obvezatno obilaze usjeve, bez obzira da li ima problema ili ne. Uz to prave i procjenu moguÊih prinosa povrÊa πto je od izuzetnog znaËenja za racionalizaciju organizacije prerade i pravovremene aktivnosti nabave. U cilju unapreenja proizvodnje paprike za preradu i bolje suradnje proizvoaËa i Podravke, Razvoj poljoprivrede ove je godine veoma uspjeπno organizirao i proveo Dan paprike, koji je okupio brojne proizvoaËe i struËnjake.

- Saznajemo da je viπe od 95 posto koliËina povrÊa potrebnih za Podravkinu preradu iz vlastite proizvodnje...

- Razvoj poljoprivrede je razradio tehnologiju, organiziramo nabavku sjemena, obavljamo edukaciju proizvoaËa i savjetima im pomaæemo u svakom trenutku.

Vlastito introduciranom sortom paprike, namijenjene za preradu u ajvar, a selekcioniranoj i odræavanoj u Razvoju poljoprivrede, supstituiran je u potpunosti uvoz Ëime su znatno smanjeni troπkovi sirovine. Samo na jednoj sirovini, na takav naËin, uπtedjelo se viπe od dva milijuna kuna. Uz to kvaliteta sirovine, koja se prerauje u svjeæem stanju, u odnosu na Pokusi s novim sortama uvezenu, neusporedivo je bolja.

pπenice

U krugu djelatnosti Istraæivanja i razvoja su i Podravski mlinovi. ©to im vi usluæno pruæate?

- U svrhu uvoenja u proizvodnju novih sorata pπenice Razvoj poljoprivrede provodi pokuse sa pedesetak sorata pπenice tijekom godine. Na tim sortama prate se sva gopodarska svojstva te se nakon analize kvalitete braπna odluËuje o sortama koje Êe se pustiti u proizvodnju za potrebe preradbenih kapaciteta Podravke. Temeljem ovog praÊenja sortimenta Podravka je prva uvela i joπ je jedna od rijetkih mlinsko - pekarskih industrija koja ugovara i otkupljuje pπenicu po sortama. Ovakva sirovina omoguÊuju bolje iskoriπtenje u preradi, a Za kvalitetu povrÊa kao sirovine za Podravkine tvornice brine Razvoj mijeπanjem dobivenog braπna mogupoljoprivrede Êe je dobiti πiroku paletu proizvoda i

Dr. Zdravko Matotan time zadovoljiiti potrebe sve zahtjevnijeg træiπta.

Vanjski korisnici usluga Razvoja poljoprivrede Osim za potrebe prerade poljoprivrednih proizvoda u Podravkinim tvornicama, Razvoj poljoprivrede ima razvijenu suradnju i s vanjskim korisnicima kojima pruæate svoje struËne usluge. O kojima se to radi?

- Poglavito to su Podravsko gospodarstvo, Zavod za sjemenarstvo iz Osijeka, Suπionica povrÊa iz Vrpolja, Duhanprodukt iz PitomaËe i desetak drugih. Suradnja s Podravskim gospodarstvom seæe iz vremena kada su oni bili u sastavu Podravke, a u posljednje vrijeme najviπe su zainteresirani za prouËavanje sortimenata ratarskih i povrtnih kultura koje oni imaju u svom proizvodnom programu. Osim toga radi se i uzdræna selekcija te proizvodnja temeljnog sjemena, vegetativne probe za uvezeno sjeme i analiza kvalitete i zdravstvenog stanja sjemena i stoËne hrane. U Zavodu za sjemenarstvo iz Osijeka obavili smo zdravstveni nadzor nad tisuÊu hektara organizirane proizvodnje sjemena æitarica, 160 hektara sjemenskih usjeva krmnih kultura i 170 hektara sjemenskih usjeva povrtnih kultura i cvijeÊa.

U Vrpolju je Podravkin Razvoj poljoprivrede pokrenuo i pridonio razvoju tehnologije proizvodnje mrkve i pastrnjaka te suπenju, dok je ugovorenom suradnjom izmeu Duhanprodukta iz PitomaËe zapoËet ciklus proizvodnje kamilice Pitoma - rekao nam je na kraju voditelj Razvoja poljoprivrede dr. Zdravko Matotan.

Susret s Marinom KrznariÊ iz Praonice rublja

Ti, Marina, peglaj, peglaj...

Piπe: Mladen PavkoviÊ

Relativno malo ljudi zna da u sastavu Odræavanja djeluje i Praonica rublja. RijeË je o kolektivu od petnaestak zaposlenih, koji uistinu prolijevaju znoj na svojem radnom mjestu. Temperatura je u njihovim prostorima ponekad i nesnoπljiva, bez obzira na klima-ureaj kojeg odnedavna koriste.

Jedna od djelatnica s najduæim staæom je Marina KrznariÊ. Ona se 1977. godine zaposlila u Podravki kao NKV radnica, a prvo radno mjesto dobila je u ondaπnjoj ”znaËkarnici”.

- U to vrijeme bilo je vrlo lako dobiti posao. Mene je veselio

rad u ”znaËkarnici”, gdje sam provela punih osam godina. Tada su znaËke bile u modi, a prava je ”ludnica” bila za znaËkicama ”pijevca”. Niπta mi nije bilo teπko, a kako i bi - kad smo bili mladi, a naπa firma stalno je - u ono vrijeme nije bilo godine kad se nije otvorio neki novi pogon - rekla je Marina.

Kad su je preselili u Praonicu rublja ili ”veπeraj”, takoer je bila sretna. Tamo je i onda i danas bilo popriliËno posla, ali kad smo je pitali zbog Ëega ipak toliko tuguje za proπlim vremenima, odgovorila je: Marina KrznariÊ - Radnicima nikad nije bilo lako. Ali nekada su plaÊe bile ve- Danas dolazim na posao, a raÊe, lakπe ste mogli doÊi do kre- zgovor se ne vodi gotovo o niËedita, pa i zaposlenja za djecu. mu drugome nego o tome - hoÊe

li nas prodati ili neÊe, hoÊemo li sutra imati za kruh? Meu ljude se uvuklo nezadovoljstvo, bojazan, skeptiËnost, i to je to. Pitam se: gdje Êe moje dijete sutra dobiti posao?

A za rad u Praonici rublja kaæe da nije nimalo lagan, a imaju i normu. Naime, svaki dan mora ispeglati stotinjak odjevnih ili drugih predmeta.

- Otkako smo dobili klima-ureaj, sada se, pogotovo ljeti lakπe diπe. Ali, i sami znate da taj ureaj ima i drugu stranu, da baπ nije zdravo kad osam sati u vas puπe hladni zrak. To se i te kako odraæava na zdravlje. No, πto se tiËe samoga posla, nemam primjedbi. Raditi se mora, a zadovoljna sam i s naπim πefovima. U naπoj maloj sredini svatko vrlo odgovorno obavlja svoj posao, a to je ipak najvaæ-nije. Bilo bi dobro kad bi i ostali radnici mo-

gli doÊi k nama i sami se uvjeriti πto i koliko radimo i pod kakvim uvjetima. InaËe, niti drugi znaju za nas πto i kako radimo, niti mi znamo za njih. No, svatko radi ono za πto je plaÊen. Netko viπe, netko manje, netko bolje, netko loπije. Meutim, mislim da plaÊe radnicima ne mogu biti - niæe.

To je sramota. Rad ljudi u pogonu mora se viπe i bolje vrednovati.

Marinin suprug bio je sudionik Domovinskoga rata. Nakon πto je skinuo hrvatsku odoru ostao je bez zaposlenja u jednoj koprivniËkoj tvrtki. PriËala nam je i o tome.

- Umjesto da ljudi, poput mojeg supruga, budu nagraeni, oni su na rubu egzistencije. Sada je zaposlen u Kriæevcima, πto znaËi da svakodnevno putuje na posao. A kad je odlazio u rat vjerovao je da Êe sve biti bolje i drugaËije...

Broj 1584

Srijeda

31. listopada 2001.

5

Rekonstrukcija ”Istraæivanja i razvoja”

Radovi - u Ëetiri faze - gotovi za godinu dana Piπe: Hrvoje ©labek Snimio: Nikola Wolf

Ureenje unutraπnjosti i obnova opreme Podravkinog ”Instituta” poËela je prije otprilike godinu dana, a svi Êe radovi biti gotovi za joπ toliko vremena. Zgrada stara tridesetak godina tako Êe biti u potpunosti obnovljena, a laboratoriji iz kojih su potekli Vegeta, juhe i ostali Podravkini proizvodi dobit Êe neke nove instrumente i pribor.

- Graevinske radove i uvoenje nove instalacije projektirao je ”Podravka-Inæenjering”, izvodi ih

Podravkino ”Odræavanje”, a investicija Êe stajati 6,2 milijuna kuna, dok Êe se u novu opremu i laboratorijski pribor uloæiti 900.000 kuna - rekao nam je dipl. inæ. Ivan ©imunoviÊ, struËni suradnik za razvoj tehnologije i kontrolu. »itav projekt, prema njegovim rijeËima, izvodit Êe se u Ëetiri faze: ureenje podruma, prizemlja te 1. i 2. kata.

Prva faza je veÊ gotova, πto Êe reÊi da su obnovljene podrumske prostorije: skladiπte kemikalija, skladiπte zaπtitne opreme, termostatske komore, garderobe, arhiv, dio laboratorija ambalaæe, prostor

Dio radnog prostora u Institutu veÊ je ureen

za ledenice i toplinska stanica.

Pri kraju je i preureenje centralnog mikrobioloπkog laboratorija, a u tijeku rekonstrukcija centralnog fizikalno-kemijskog laboratorija. Za vrijeme radova struËnjaci u laboratorijima nisu prekidali svoj redoviti posao, πto je traæilo dobru organizaciju, odnosno usklaenje graPri kraju je preureenje centralnog mikrobioloπkog laboratorija evinskih i laboratorijskih poslova,

U povodu Dana DDK

na to da je dosad potroπeno 3,2 milijuna kuna, a prve dvije faze obimnije su od preostalih, budæet neÊe biti prebaËen. Blizu dva milijuna njemaËkih maraka, dakle, bit Êe dovoljno za temeljito preureenje Ëitavog ”Instituta”, u kojem je skoncentriran najveÊi dio Podravkinog tehnoloπkog znanja i inovatorskog duha.

Obnovljen vozni park Podravkine Pekare

”Dolcela” na gradonaËelnikovom prijemu za dobrovoljne davatelje krvi U povodu 25. listopada, Dana dobrovoljnih davatelja krvi, koprivniËki gradonaËelnik Zvonimir MrπiÊ priredio je prijem za davatelje s koprivniËkog podruËja u prostorijama gradskog Crvenog kriæa.

Koprivnica je, inaËe, na visokom πestom mjestu po broju davatelja krvi na broj stanovnika sa svojim prosje-

istaknuo je ©imunoviÊ. Osim graevinskih instalaterskih radova i ugradnje opreme, dodaje, postavit Êe se i potpuno nov vatrodojavni sustav, Ëime Êe se postiÊi veÊa sigurnost od poæara nego sada.

Kompletno prizemlje, kao druga faza obnove ”Instituta”, zavrπit Êe se do kraja ove godine, a tada se prelazi na katove. S obzirom

kom od gotovo πest davatelja na stotinu stanovnika. U proπloj godini oko πest tisuÊa ljudi dalo je toËno 3.615 litara krvi u koprivniËkoj bolnici. U ovoj godini porastao je broj onih koji su krv dali viπe od 50 puta, tako da ih je sada ukupno 173. Tri su nova Ëlana kategorije 75+ davanja, tako da je takvih sada 21, a Ëetvorica davatelja

krvi tu su humanu gestu dosad uËinila viπe od stotinu puta. Svima njima koprivniËki gradonaËelnik podijelio je prigodne zahvalnice.

Sponzor ovog dogaaja bila je Podravka, koja je za dobrovoljne davatelje krvi priredila prezentaciju i degustaciju slastica prireenih s proizvodima pod markom ”Dolcela”.

H. ©.

Nova Ëetiri kamiona za prijevoz pekarskih proizvoda

BuduÊi da u Podravkinoj Pekari vozilo ugraen je i ureaj za hlaestalno πire proizvodnju, u posljednje nje i to Êe vozilo biti namijeno za vrijeme pojavili su se problemi u distribuciju smrznutih i pothlaenih dostavi pekarskih proizvoda na pro- pekarskih proizvoda (posebnih vrdajna mjesta. Naime, pokazalo se sta peciva i kolaËa) koji se peku na da je premalo specijaliziranih vozila prodajnom mjestu. To specijalno voza te namjene, pa se priπlo nabavci zilo veÊ je u funkcijii i dostavlja novih vozila. Kupljena su Ëetiri nova proizvode iz novog programa na sva kamiona marke ”Iveco”, tako da je mjesta koja su za sada obuhvaÊena sada, uz veÊ postojeÊa Ëetiri vozila tim programom, a to su Koprivnica, Na poticaj Udruge branitelja, invaliiste marke i nekoliko ”oldtimera”, –urevac i »akovec, dok Êe se broj da i udovica Domovinskog rata djelatuvelike poboljπana distribucija takvih prodajnih mjesta stalno povenika Podravke, a u organizaciji NIBAS. P. proizvoda iz Pekare. U jedno novo Êavati. tursa, u subotu je oko 150 uËenika koprivniËke Osnovne πkole ”BraÊa RadiÊ” posjetilo Vukovar. Bili su to preteæno uËenici treÊeg i petog razreda, koji su s velikim zanimanjem razgledali grad koji je postao simbolom obrane Hrvatske. U druπtvu hrvatskih branitelja ovoga grada i predstavnika naπe Udruge obiπli su najistaknutija mjesta, a svijeÊe su u Ëast i slavu poginulih hrvatskih vitezova zapalili na OvËari, Novom groblju, Spomen obiljeæju dvanaestorici poginulih redarstvenika i podno Kriæa na uπÊu Vuke u Dunav.

U Podravkinoj Udruzi vjeruju da Êe uskoro i ostale πkole s podruËja naπe æupanije organizirati jednodnevne izlete u Vukovar, a tu njihovu ideju, odnosno konkretnu ponudu koju su uputili πkolama, podræali su i u MiniSada vozni park Podravkine Pekare ima daleko veÊe moguÊnosti starstvu kulture i prosvjete, te drugi. dostave proizvoda na prodajna mjesta KoprivniËki uËenici ispred spomenika na vukovarskoj OvËari Ml. P.

KoprivniËki uËenici posjetili Vukovar

6

Broj 1584 Srijeda 31. listopada 2001.

Izloæba u Podravki

U utorak 6. studenoga u Koprivnici

Bogati opus Josipa GreguriÊa u 35 godina rada

Otvorenje prve galerije iz Domovinskog rata

Tekst i slika: Mladen PavkoviÊ U Izloæbenom prostoru Podravke proπlog je tjedna zamjenik predsjednika Uprave naπe tvrtke dipl. inæ. Æeljko –urina otvorio samostalnu izloæbu slika Josipa GreguriÊa. To je ove godine veÊ treÊa izloæba istaknutog Ëlana Likovne sekcije ”Podravka 7”, a povod je - trideset pet godina rada!

Pred velikim brojem posjetitelja o GreguriÊu su govorili saborski zastupnik i naËelnik opÊine Molve Ivan Kolar, i kustosica Gradskog muzeja Draæenka JalπiÊ - ErneËiÊ.

Izloæba je popraÊena i bogatim katalogom u boji, na 18 stranica, kojeg je takoer financirala ”Podravka”, πto je joπ jedno priznanje za dosadaπnji GreguriÊev rad.

- Slikarstvo ovog umjetnika ubrajamo u onu generaciju izvornih slikara Podravine koja se na poËetku sedamdesetih godina razvila na temama i kanonima koju je tridesetih godina utemeljila grupa ”Zemlja”, a sredinom 20. stoljeÊa baπtinili doajeni prve i druge generacije slikara podravskih

sela, koju su likovni kritiËari oznaËavali najrazliËitijim nazivima - naglasila je Draæenka JalπiÊ - ErneËiÊ.

Opus ovog slikara uistinu je raznolik. Slika uljem na staklu i platnu, suhim pastelama, tuπem i drugim teh-

nikama. Dosad je sudjelovao i na viπe od 300 skupnih izloæbi u zemlji i inozemstvu.

Organizator i pokrovitelj izloæbe je ”Podravka”, a moæe se razgledati do 23. studenoga.

U utorak 6. studenoga na koprivniËkom Zrinskom trgu 4, dakle u srediπtu grada, s poËetkom u 18 sati bit Êe otvorena Prva hrvatska galerija iz Domovinskoga rata ”Bili smo prvi kad je trebalo” UBIUDR-a Podravka.

Galeriju Êe otvoriti general Branimir Glavaπ, a nazoËnima Êe se obratiti i Mladen PavkoviÊ, predsjednik ”Podravkine” Udruge, koja je osnivaË Galerije, zatim æupan KoprivniËko - kriæevaËke æupanije Josip FriπËiÊ i predsjednik Uprave Podravke Darko Marinac.

Slike i crteæe na temu Domovinskoga rata izloæit Êe dva istaknuta akademska slikara Romano BariËeviÊ i Æeljko Mucko.

U glazbenom dijelu programa nastupit Êe Ivan - Ivica Percl.

Promocija u Zagrebu

Nova PavkoviÊeva knjiga General Hrvatske vojske u mirovini Ante Roso proπlog je tjedna predstavio u Zagrebu, u prostorijama Udruge hrvatskih branitelja - dragovoljaca Domovinskog rata, novu knjigu novinara i publicista i predsjednika Udruge branitelja, invalida i udovica Domovinskog rata djelatnika ”Podravke” Mladena PavkoviÊa - ”Da se ne zaboravi - 1449 Hrvata”. Knjiga je objavljena u formatu kutije πibica, a posveÊena je svima nestalima, odnosno onima koji se joπ uvijek traæe. O autoru i njegovu djelu govorili su knjiæevnik Josip Palada i novinar Dragan VickoviÊ.

S otvorenja GreguriÊeve izloæbe

Obavijesti ”GaloviÊeva jesen”

Javna prodaja vozila Na osnovi statuta poduzeÊa ”Podravka” d.d. objavljuje se prodaja rashodovanog pekarskog teretnog vozila putem javne prodaje dana 12.11. 200l. u prostorijama Pekare, Ulica A. StarËeviÊa 32 u 12 sati. ljuba” u petak 26. listopada otpjevao Ponude i uplata jamËevine primaju se do 11 sati na blagajni u Pekari.

Na prodaji je Zastava 50.8 D, pekarsko vozilo, proizvedeno 1987., neispravdvije pjesme Frana GaloviÊa: ”Grozno. PoËetna cijena je 5.500 kuna. dje” i ”Klet”.

Navedeno vozilo moæe se razgledati 12.11.2001. g. u dvoriπtu ”Podravke” A. V. d.d. ispred Pekare, Koprivnica, A. StarËeviÊa 32 (Lisjak Marijan) od 8 do 11 sati.

Pravo nadmetanja imaju sve pravne i fiziËke osobe koje uplate jamËevinu u iznosu od 20% poËetne cijene.

Porez i sve troπkove prijenosa snosi kupac.

Podravka d.d. - Koprivnica SPJ ”Mlin i pekara”

U programu sudjelovale i Podravkine sekcije U sklopu obiljeæavanja 8. GaloviÊevih jeseni sudjelovale su i Sekcije KUD-a ”Podravka”. »lanovi Literarne sekcije sudjelovali su u programu u Ëetvrtak

25. listopada ”Pod starim gradom”, koji se odræavao u ©taglju, recitirajuÊi pjesme Frana GaloviÊa dok je Mjeπoviti pjevaËki zbor u dvorani ”Domo-

LijeËnik za vas

Potrudite se da vaπe dijete nikada ne poËne puπiti Piπe: dr. Ivo Belan Prema ameriËkom uredu za puπenje i zdravlje, viπe od tri tisuÊe djece dnevno postaju puπaËi. AmeriËka akademija za pedijatriju kaæe da je 63 posto uËenika svih srednjih πkola probalo puπiti. Jedan od njih pet puπi svakodnevno.

Temelj koji postavite kao roditelj, u obiteljskom domu, moæe pomoÊi vaπem djetetu u odluci da li Êe odbiti tu prvu ponuenu cigaretu, hoÊe li odmah prestati puπiti ili Êe zapoËeti bolnu ovisnost. KljuË je u tome da se s tim nastojanjima zapoËne rano, u godinama kada djeca formiraju vrijednosti i kada roditelji imaju najveÊi utjecaj. VeÊ u dobi od 3 ili 4 godine djeca trebaju primati poruke da je puπenje πtetno. Ako se Ëeka do dobi tinejdæera, onda je veÊ kasno. Prema ameriËkim statistikama, 11 posto djeËaka i 8,5 posto djevojËica, zapalilo je svoju prvu cigaretu prije zavrπetka Ëetvrtog razreda. ©to roditelji mogu uËiniti?

Pruæiti dobar primjer. Vjerojatnost da Êe djeca puπiti je tri puta veÊa ako roditelj puπi. Ako kaæete djetetu da ne puπi i tada zapalite cigaretu, πaljete nevjerojatno zbrkanu, zbunjenu poruku. Osim toga, vi ugroæavate njegovo zdravlje. Dim cigarete je jedan od najraπirenijih πtetnih zagaivaËa zra-

ka u zatvorenim prostorima. Djeca koja udiπu dim vaπih cigareta (tzv. pasivno puπenje) pokazuju visoku uËestalost infekcija diπnih putova (bronhitis, upala pluÊa) i kroniËnih bolesti uha. Pasivno puπenje se povezuje i s rakom pluÊa, mozga, srËanih bolesti itd.

Pruæite Ëinjenice. Govoriti djeci da ako puπe da mogu oboljeti od raka pluÊa kad budu odrasli, nema neke velike koristi. To je neπto daleko od njih. Meutim, kazati da Êe im zadah iz usta biti odbojan i da ih nitko neÊe æeljeti poljubiti, to veÊ ima veÊe znaËenje.

Istaknite i druge neposredne posljedice: • OdjeÊa puπaËa smrdi • Njihovi zubi i nokti poæute • PuπaËi postaju kratkog daha • Oni imaju manje energije • Sve je ËeπÊe da poslodavci radije upoπljavaju nepuπaËe • Viπe nego dva od tri tinejdæera izjavljuje da bi radije imali spoj s nepuπaËem Djeca takoer trebaju znati da otrovna supstanca nikotin u cigaretama uzrokuje ovisnost, zbog Ëega je puπaËima posebno teπko prestati puπiti.

Dvoje od troje puπaËa kaæu da bi æeljeli prestati puπiti kad bi mogli.

KonaËno, pomognite djeci da shvate da su cigarete Ëesto vrata kroz koja se ide prema upotrebi droge.

Uvjeæbavajte svoje odgovore.

Usprkos vaπih najboljih napora, stav vaπeg djeteta prema puπenju moæe se promijeniti oko petog razreda. U to vrijeme djeca pokuπavaju biti u skladu s okolinom, imitirati svoje prijatelje iz razreda i πkole. Pomognite svom djetetu da shvati da veÊina ljudi ipak ne puπi i da to nije dobar naËin oponaπanja.

Takoer, moæete pomoÊi poduËavajuÊi svoje dijete kako da odgovori ako mu se ponudi cigareta. Dijete koje ima spreman odgovor lakπe moæe odbiti onoga koji nudi cigaretu.

Iznad svega, osigurajte svom djetetu druge pozitivne naËine kako bi se osjeÊalo odraslo i neovisno. PotiËite ga da se bavi sportom i da ima neke hobije.

Budite aktivni. Podræavajte striktno provoenje zakona o prodaji cigareta maloljetnicima. Zamolite pedijatra koji lijeËi vaπe dijete da ga upozori na πtetnost puπenja. RijeË lijeËnika ima svoju teæinu. Da li u πkoli vaπeg djeteta poduzimaju neπto kako bi sprijeËili puπenje i postoje li zabrane puπenja osoblja πkole pred djecom.

Jer, djeca razmiπljaju, ”ako uËitelji mogu puπiti, zaπto ja ne mogu”? ©to ste viπe aktivni, veÊe su πanse za uspjeh. U situaciji kada je jedan od pet smrtnih sluËajeva povezan s puπenjem, vi moæete spasiti æivot i svog djeteta.

Podjela mandarina Odjel za standard obavjeπtava radnike Podravke koji su naruËili mandarine da Êe podjela biti u ponedjeljak 5. 11. od 13,30 do 16,15 sati u skladiπtu Odjela za standard, dvoriπte Galantpleta.

Prodaja tkanina na otplatu Odjel za standard radnika obavjeπtava radnike Podravke da u vremenu od 1. studenoga do 31. prosinca o.g. mogu kupovati na otplatu u prodavaonicama ”SOFORA” u Ulici Ljudevita Posavskog u Koprivnici, ”KRUNA” i ”BOLERO” na Gradskoj trænici: - zavjese, dekore, karniπe, tkanine za namjeπtaj, poplune, deke, jastuke, posteljinu, autonavlake, ruËnike i kupaonske garniture, tkanine raznih vrsta i pribor, goblene i konce te πivaÊe strojeve Singer.

Otplata na 5 ili 6 mjeseËnih rata.

Za sve kupnje na otplatu potrebno je priloæiti potvrdu o dopuπtenom iznosu zaduæenja koje se izdaju u Sluæbi za obraËun ustega.

Sluæba za standard radnika

NOVINE DIONI»KOG DRU©TVA PODRAVKA OsnivaË i izdavaË: PODRAVKA, prehrambena industrija, d.d. Koprivnica Direktorica Sluæbe za interno komuniciranje: Jadranka Lakuπ Glavni i odgovorni urednik: Branko Peroπ Redakcija lista: Boris Fabijanec, Mladen PavkoviÊ, Branko Peroπ, Slavko PetriÊ i Hrvoje ©labek Fotograf: Nikola Wolf GrafiËki dizajn: Jana i Ivana Æiljak, FotoSoft

GrafiËko ureenje: Vanesa GrgiÊ Tisak: KoprivniËka tiskarnica d.o.o.

Koprivnica Naklada: 8300 primjeraka List izlazi svakog petka i primaju ga svi radnici besplatno.

Adresa uredniπtva: Ulica Ante StarËeviÊa 32, 48000 Koprivnica Telefoni - direktni: 651-505 (urednik) i 651-503 (novinari) Faks: 621-061 e-mail: novine@podravka.hr

Broj 1584

Rutinska pobjeda Podravkaπica HRVATSKI DRAGOVOLJAC - PODRAVKA VEGETA 22:31 (8:16) U iduÊem kolu Podravkaπice Êe na domaÊem parketu ugostiti ekipu Sesveta.

Za Podravku Vegetu igrale su: Stan-

Ëin, Harlanjuk 3, Pensa 2, PalËiÊ 8, Hodak, Raguæ 3, »uljak 1, Sirovec 2, Petika 5, MiliÊ 2, JuriÊ 5, Tatari, – ipalo i KnezoviÊ.

Boæica PalËiÊ - kao pravi kapetan - osam pogodaka Hrvatskom dragovoljcu

Prva hrvatska nogometna liga - 13. kolo

Podjela bodova u Sigetu HRVATSKI DRAGOVOLJAC - SLAVEN BELUPO 1:1 (1:0) Piπe: Boris Fabijanec Malobrojni gledatelji koji su se okupili na stadionu u Sigetu zasigurno Êe brzo zaboraviti utakmicu izmeu Hrvatskog dragovoljca i Slaven Belupa, jer ono πto su te dvije momËadi pokazale na travnjaku zasigurno nije reklama nogometu, veÊ kako se ne bi smio igrati nogomet.

Pokazano je tek nekoliko pravih prigoda, a gotovo sve ostalo vrijeme utakmice bilo je ”pimplanje” i nepovezano ”davljenje lopte”.

Nakon poËetnih ispitivanja snaga, u 18. minuti Stipe Boπnjak dobro pronalazi Dodika koji izbija sam pred domaÊeg vratara »avlinu. Stopostotna prigoda, svi oËekuju pogodak, ali »avlina brani udarac Dodika. I kao πto to najËeπÊe biva u nogometu, slijedi kazna. Desetak minuta kasnije FumiÊ dobro nabacuje u πesnaesterac Slaven Belupa, na pravom mjestu je bivπi Slavenaπ Leonard Bisaku koji glavom svladava nemoÊnog Solomuna. 1:0 za Hrvatski dragovoljac. Nakon pogotka domaÊini imaju terensku inicijativu, a KoprivniËanci traæe svoju prigodu u protunapadima. Pred kraj prvog poluvremena stopostotnu prigodu ima Gerπak Ëiji pokuπaj loba domaÊi vratar »avlina skreÊe u korner. Mogao je napad Slaven Belupa i bolje iskoristiti situaciju.

U nastavku opet terenska inicijativa domaÊina. Prigodu ima Bisaku koji je FerenËini oduzeo loptu, ali bio je sebiËan i njegov udarac Solomun brani. U 58. minuti izjednaËe-

7

Lider protiv ”fenjeraπa”

Rukomet - Prva hrvatska liga

UoËi gostovanja u Zagrebu nitko nije sumnjao u joπ jednu prvenstvenu pobjedu rukometaπica Podravke Vegete, ali bilo je samo pitanje kolika Êe biti gol-razlika. Trener Ivica Pal poËeo je susret s uobiËajenom postavom koja je u prvom dijelu utakmice napravila osam golova razlike. Ipak je to bila igra maËke i miπa. U nastavku, koprivniËki strateg daje priliku mlaim igraËicama, πto rukometaπice Hrvatskog dragovoljca koriste i smanjuju prednost Podravkaπica. No, pred kraj utakmice KoprivniËanke ubacuju u petu brzinu i iz Zagreba odlaze s dva nova osvojena boda i 11 pogodaka razlike. Posebno nadahnuto je igrala kapetanica KoprivniËanki Boæica PalËiÊ koja je bila neprelazna u obrani, a u napadu i najefikasnija Podravkaπica, postigavπi osam pogodaka. Naravno, standardno dobro igrale su i ostale rukometaπice, posebice Petika i mlada JuriÊ koje su postigle po pet pogodaka.

31. listopada 2001.

Prva A liga kuglaËica

Sport

Piπe: Boris Fabijanec

Srijeda

nje. AmiæiÊ dobro pronalazi JurËeca u kaznenom prostoru Hrvatskog dragovoljca koji dodaje loptu na nogu natrËalom Petru Boπnjaku.

Oπtar udarac i lopta je u mreæi Hrvatskog dragovoljca. DomaÊini su uzdrmani te nogometaπi Slaven Belupa jaËe pritiπÊu, osjetivπi πansu i za sva tri boda. Zasigurno prigodu utakmice imao je u 74. minuti KovaËeviÊ, ali domaÊi vratar »avlina je joπ jednom pokazao da je dobro raspoloæen te brani udarac KovaËeviÊa. U posljednjoj minuti utakmice Anto PetroviÊ puca iz slobodnog udarca s nekih 25 metara i pogaa lijevu vratnicu.

Podjela bodova u Sigetu baπ i nije realna s obzirom na to da su nogometaπi Slaven Belupa imali viπe pri-

goda. No, i u ovoj - kao uostalom gotovo u svim dosadaπnjim utakmicama - koprivniËki nogometaπi, posebice napadaËi, pokazuju kroniËnu neefikasnost i nedostatak koncentracije u zavrπnici. Spaπavaju obrambeni igraËi, posebice raspoloæeni Petar Boπnjak kojemu je ovo drugi pogodak u zadnje dvije utakmice.

Nakon osvojenog boda u Sigetu Slaven Belupo je na vrlo dobrom πestom mjestu prvenstvene tablice.

Za Slaven Belupo protiv Hrvatskog dragovoljca igrali su: Solomun, S. Boπnjak, Meimorec, KaciÊ, P. Boπnjak, FerenËina, KovaËeviÊ, AmiæiÊ, KovaËiÊ (od 67. RadiËek), Dodik, Gerπak (od 46. JurËec).

Premda priliËno neefikasni, Slavenaπi su dobro plasirani na tablici

PODRAVKA - ©IBENIK 8:0 (2799:2347) Piπe: Æeljko ©emper KuglaËice Podravke ostvarile su joπ jednu pobjedu maksimalnim rezultatom od 8:0. Bio je to dvoboj vodeÊe ekipe prvenstva i “fenjeraπa” sa samog dna prvenstvene ljestvice. Visoka pobjeda koprivniËkih kuglaËica nije bila u pitanju, jedino se nije znalo hoÊe li goπÊe stiÊi do poËasnog poena. Dok su Podravkaπice, bez obzira na protivnika, igrale svoju igru, postizale visoke rezultate, goπÊe su tek u tri navrata preπle granicu od 400 Ëunjeva. Nije ni Ëudo da su u osam dosad odigranih kola uspjele postiÊi dva nerijeπena rezultata, pa Êe u najboljem razredu najvjerojatnije “plesati” samo u ovom prvenstvu.

KuglaËice Podravke imaju, bez obzira na ime protivnika, svoj zacrtani cilj.

Iako im protivnik nije bio ni do koljena, odigrale su maksimalno ozbiljno i vrlo motivirano. Da bi se ostvarili zacrtani visoki ciljevi, trebaju postojati i odreeni uvjeti, a ovih hladnih dana toga na kuglani - nema. Postiæu se sjajni rezultati, nikad bolji, a gledatelja nema. Tek nekoliko zaljubljenika. A zaπto? Ovog vikenda igrane su tri utakmice, zahladilo je, a temperatura u kuglani nije prelazila +13 stupnjeva. Po propozicijama natjecanja temperatura zraka ne smije biti ispod +15 stupnjeva. Bez obzira na borbu za profit, te dugovanja prema hotelu, nitko se nema pravo igrati sa zdravljem svih onih, od najmlaih kategorija do seniora, koji treniraju, igraju ili se tuπiraju u toj hladnoÊi. Ovo je bio najveÊi problem kuglaËica i kuglaËa, ne sportski suparnici! Valjda Êe novi gazda okrenuti ventil?!

U ovoj utakmici Podravka je nastupila bez Æeljke Orehovec, koja veÊ duæe vrijeme igra s ozljedom ramena, ali nije ni bilo potrebe za njenim ulaskom. Prigodu za prvi nastup u ovom prvenstvu dobila je mlada Melita Horvat, koja zbog obaveza na poslu ne moæe na subotnje utakmice izvan Koprivnice. U prvom paru odliËno je odigrala Vesna Æunek, koja je sa 480 Ëunjeva najavila bolje dane i povratak u staru formu, πto raduje prije serije teπkih utakmica. Verica VuËiÊ odigrala je daleko ispod svojih moguÊnosti, to svakako nije bio njen dan.

U drugom paru solidno i rezultatski ujednaËeno odigrao je tandem MikloπiÊ - Picer, iako su mogle joπ i viπe.

Protiv slabog protivnika kao πto je ©ibenik, teπko je zadræati maksimalnu koncentraciju u svih 100 hitaca. U zavrπnici utakmice Melita Horvat je pokazala da se bez utakmica teπko dolazi u formu, iako nije razoËarala, dok je Marija Zver, koprivniËka rekorderka, opet “iπla” preko 500 Ëunjeva.

Sjajno je odigrala u prvih 50 hitaca (277), ali joj je u drugih 50 malo popustila koncentracija.

SlijedeÊeg vikenda prvenstvo se opet prekida - u Osijeku se odræava juniorski Svjetski kup - a nakon toga za Podravku slijedi niz vrlo teπkih iskuπenja s najjaËim protivnicima.

Nakon 8. kola tablica je ostala bez promjena, u vodstvu su Podravka (51:13) i Zagreb (50:14) sa 14 bodova, a slijede Osijek ’97 i Rijeka sa 12 bodova.

Rezultati: Æunek - AntiÊ 1:0 (480:334), VuËiÊ - MiπkiÊ 1:0 (415:385), MikloπiÊ - BaniÊ 1:0 (472:383), Picer - BariÊ 1:0 (477:417), Horvat - Lokas 1:0 (441:409), Zver-SmoliÊ 1:0 (514:418).

Vesna Æunek - povratak u staru formu

Prva B liga istok - kuglaËice

Opet bodovi s gostovanja –UR–ENOVAC - BELMA 1:7 (2135:2270) KuglaËice Belme odliËno se snalaze na gostovanjima po Slavoniji, biljeæe pobjedu za pobjedom. Nakon visoke pobjede u Osijeku, pobijedile su sa 7:1 i ekipu –urenovca. Na vrlo teπkoj kuglani nije bilo visokih rezultata, samo je Melita ValentiÊ, igraËica utakmice, sruπila viπe od 400 Ëunjeva. DomaÊe kuglaËice nisu predstavljale opasnost za mladu koprivniËku ekipu, u kojoj je opet svoj nastup opravdala kadetkinja Ana Belec.

Rezultati: Belec 392, Tuba 380, Milas 358, HirjaniÊ 349, DuπiÊ 396, ValentiÊ 405

Druga liga sjever - kuglaËi

Sjajni Betlehem PODRAVKA - CESTORAD 6:2 (5703:5546) U 6. kolu kuglaËi Podravke ostvarili su i Ëetvrtu pobjedu, te s osam bodova Ëvrsto dræe Ëetvrtu poziciju na prvenstvenoj ljestvici. Bio je to sudar dva bivπa Ëlana najbolje hrvatske lige, bilo je tu joπ starih “raËuna” prigodom ispadanja vinkovaËkog Cestorada, pa je susret bio zanimljiv s dosta odliËnih rezultata. KoprivniËki kuglaËi su veÊ u prvom paru ostvarili - pokazalo se kasnije - nenadoknadivu prednost. Preko udarnog tandema Betlehem - VuËiÊ poveli su 2:0, sa 172 Ëunja prednosti. Briljirao je Zlatko Betlehem - u svakom kolu podiæe svoj osobni rekord - i sada je prvi put preπao magiËnu granicu od 1000 Ëunjeva. Razornim hicima “valjao” je “devetke”, svojeg protivnika ostavio je za Ëak 120 drva i zaustavio se na 1015 Ëunjeva. I ostali Podravkaπi odigrali su na visokom nivou, ostvarili su odliËan prosjek od 950 Ëunjeva, pa su gosti uspjeli doÊi tek do dvije pojedinaËne pobjede i smanjiti konaËnu razliku na -157 Ëunjeva.

Rezultati: Betlehem 1015, VuËiÊ 963, ©egerec 910, BakaË 933, Troπelj 953, ©tefoiÊ 929.

Zlatko Betlehem - preπao magiËnu granicu od 1000 Ëunjeva

8

Broj 1584 Srijeda 31. listopada 2001.

Foto-biljeπka

Kadetska rukometna reprezentacija Hrvatske u Podravki »lanice mlae kadetske æenske rukometne reprezentacije Hrvatske, koje su kao goπÊe RK Podravka Ëetiri dana boravile u Koprivnici, posjetile su Podravku. U pratnji selektora Ede ©mita, trenerice – urice ZeËeviÊ, trenera golmana Ante BojiÊa i tehnika Marina ZeËeviÊa obiπle su proizvodnju voÊa i juha, te razgledajuÊi makete sazna-

le gdje i kako posluje Podravka. S veseljem su istakle da im je od svih Podravkinih proizvoda najdraæa Linolada, da mnoge joπ uvijek uæivaju u »okolinu, da su marmelade OK, te da Talianette pripremaju kad mama ne stigne napraviti ruËak.

Mlaa kadetska æenska reprezentacija Hrvatske u kojoj su i rukome-

taπice Podravke Melita Jug, Miljana Valdec, Petra ZeËeviÊ, Ana Petak, Ema BlaæekoviÊ, Kristina FraniÊ, Maja Turinski i Snjeæana AndrotiÊ, odigrala je u Koprivnici nekoliko utakmica, te uz to pojaËano trenirala. Selektor Edo ©mit bio je zadovoljan njihovim radom i zalaganjem, a posebno gostoljubivoπÊu Rukometnog kluba i tvrtke Podravka.

Nagradna pitanja 3. kola glase: Kako glasi slogan za Podravka juhee u vreËici?

- - - - - - - - - - - - - - - -, - - - - - - - - - - - - - - - - - -!

Nabrojite 5 elektriËnih naprava iz Electroluxovog asortimana!

Ime i prezime Organizacijska cjelina

Mlade rukometaπice s veseljem su razgledale Podravku

Dragi Podravkaπi!

SPJ Podravka jela u suradnji s „Electroluxom“ pripremila je za djelatnike i umirovljenike Podravke dosad najvredniju nagradnu igru u kojoj Vas æelimo od srca nagraditi bogatim i raznovrsnim nagradama. U svakom kolu bit Êe nagraeno Ëak 30 dobitnika. Nagrade moæete osvojiti ako toËno odgovorite na naπa pitanja i omotnice s odgovorima na kuponu ubacite u sanduËiÊe koji Êe biti postavljeni na slijedeÊim mjestima: na recepciji, na istoËnoj porti, ispred restorana u sedmorokatnici, na juænoj porti, na porti Belupa, na porti Danice i na porti Tvornice Vegete, odnosno na adresu Marketing SPJ Podravka jela, A.StarËeviÊa 32 Koprivnica.

Sretno!

Nagrade:

Uz 31. listopada, Svjetski dan πtednje

1. “Elektrolux” hladnjak 122l / 1 kom Zdenka PavliÊ - RaËunovodstvo

Novo radno vrijeme poslovnice PB-a u Podravki U povodu Svjetskog dana πtednje odræana je konferencija za novinare Podravske banke na kojoj su predsjednik Uprave Julio Kuruc i glavni izvrπni direktor Moreno Marson novinare upoznali s dobrim poslovanjem Banke u prvih devet mjeseci ove godine. Banka Êe i dalje πiriti svoje poslovanje pa Êe osim veÊ postojeÊih poslovnica u Zagrebu, Rijeci, Splitu i Crikvenici uskoro otvoriti filijale u Zadru i Bjelovaru, a iduÊe godine u Dubrovniku, Varaædinu, Osijeku te Istri.

Poslovnica u Podravki odnedavno je produljila radno vrijeme za klijente, tako da ”Podravkaπi” svoje novËane transakcije mogu obavljati izmeu 7 i 15,30 sati.

2. Porculanski servis za 6 osoba / 1 kom Nena Komes - Belupo 3. Damastni stolnjak i 6 salveta / 1 kom Ivica Krapinec - Pekarnica 4. Stolnjak platneni / 5 kom Ankica Ciglar - Riznica, Kajica FranËiÊ - umirovljenica, Marija JuπiÊ - Podravka jela, Ruæica Latin - SPJ Slatki program, Martin BeniÊ - Zaπtita i nadzor 5. Kiπobran Podravka jela / 5 kom Nedjeljka Stolnik - TV juhe, Vinka ©trkalj - Ljudski potencijali, Elizabeta KnapiÊ - Proizvodnja Podravka jela, Berislav Glad - TV juha, Zdravko Novak - Zaπtita i nadzor 6. Platneni komplet (pregaËa, kuhinjska krpa, rukavica) / 17 kom Vesna VincekoviÊ - Belupo, Marina Rogelj - Lino lada, Kruna HudiÊ - Informatika, Katarina ©vagelj - Kontroling, Milka MoriÊ - SPJ Podravka jela i Vegeta, Vladimir Reæek Logistika, Blaæenka SataiÊ - Logistika, Æeljka Bakπa - TV juha, Ruæa Krapinec - Razvoj tehnologije i kontrola, Marjan BlaæekoviÊ - TV juhe, Ljiljana picer - Razvoj tehnologije i kontrola, Dragana Puc - Tiskarnica, Vesna TkalËec - Kontroling, Valentina LonËariÊ - TV Vegete, Ksenija Horvat - Kontroling Prva nagrada bit Êe uruËena na prigodnoj sveËanosti po zavrπetku nagradne igre, a ostale dobitnici mogu podiÊi u marketingu SPJ Podravka jela soba 111.

Poslovnica Podravske banke u Podravki produæila radno vrijeme

Recept tjedna:

Brodet Ono πto je za sjevernu Hrvatsku fiπ paprikaπ, to je za Dalmatince brodet.

Moæe se jesti za predjelo, a ako je spravljen od viπe vrsti kvalitetne ribe onda i za glavno jelo. Kaæu da je najbolji kada su u njemu ugor i πkarpina te pokoja sipica (sipa).

I joπ neπto - bolji je kad odstoji nekoliko sati ili do sutradan. ObiËno se jede mlak, a mnogi ga uæivaju i hladnoga, pogotovo za predjelo.

litre bijelog vina, ukuhana rajËica, oljuπtena rajËica 0,5 kg, vinski ocat 0,05 l, perπin, maslinovo ulje 0,2 l, sol, papar, l ælica Vegete Priprema: Ribu oËistimo i izreæemo na πirinu dva prsta (oko 3 cm), crveni luk izreæemo na krupne kolute, a Ëeπnjak i perπin usitnimo. U πiroku plitku posudu stavimo maslinovo ulje i isjeckani luk te malo dinstamo, dodamo Ëeπnjak i perπin te zgnjeËenu oljuπtePotrebne namirnice: nu rajËicu i 1 ælicu (veliku) ukuhane 1 kg πkarpine, 1 kg ugora,1 kg rajËice. crvenog luka, 5 Ëeπnja Ëeπnjaka, pola Mijeπamo i dolijemo bijelo vino i

ocat te malo vode. Slaæemo polako uokolo ribu, dodamo sol, Vegetu i papar te joπ vode, ali samo toliko da njena razina prekrije ribu. Poklopimo i kuhamo na laganoj vatri oko 1 sat.

Napomena: Tko nije u moguÊnosti, umjesto ove skupe ribe moæe se uzeti takoreÊi bilo koja druga morska riba, npr. bukva, lignja (iz leda), uπata, girice itd.

Uz brodet se posluæuje palenta (æganci), tjestenina ili kuhani krumpir.

Dobar tek æeli vam glavni kuhar hotela ”Supetrus” na BraËu Borivoj JelinËiÊ

Crta: Ivan Haramija - Hans