ISSN 1330 - 5204
www.podravka.com Godina XL Broj 1591 »etvrtak 20. prosinca 2001.
List dioniËkog druπtva “Podravka” Koprivnica
Promovirana knjiga “Kreativna kuhinja s okusom Mediterana” 5. str.
Podravka pomogla Djedu Mrazu u darivanju koprivniËke djece 12. str.
Sretan Vam BoæiÊ i puno dobrih okusa u 2002. godini
www.podravka.com
2
Broj 1591 »etvrtak 20. prosinca 2001.
Intervju: Darko Marinac, predsjednik Uprave Podravke
Ubrzajmo zajedno ritam kucanja Podravkinog srca Razgovarala: Jadranka Lakuπ Snimio: Nikola Wolf
- ©to ocjenjujete kao najuspjeπniji poslovni potez, odnosno projekt u 2001. godini u Podravki? - Znam da je bilo viπe uspjeπnih poslovnih poteza i da je teπko jednog izdvojiti, a ako moram ocijeniti nauspjeπniji odluËujem se za onaj krovni - a to je poËetak ozbiljne transformacije Podravke, transformacije u modernu poslovnu organizaciju. To znaËi da smo formulirali novu viziju, novu misiju i strateπki plan na tri godine, kao i organizaciju koja to prati i Ëije promjene su u tijeku te da dograujemo i poboljπavamo sustav nagraivanja koji mora odgovoriti ciljevima koje æelimo postiÊi. To je jedan veliki posao koji se ne radi svake godine, kojeg trenutno komuniciramo kroz tvrtku i s kojim, pogovo s organizacijskim dijelom, veÊ dobivamo prve rezultate. Profitni centri znatno uspjeπnije upravljaju raËunom dobiti i gubitka nego πto se to radi u jednoj visoko centraliziranoj i hijerarhijski postavljenoj tvrtki. - Suprotno tome, gdje smo podbacili, odnosno gdje smo postigli manje od oËekivanoga? - Manje od oËekivanog postigli smo na podruËjima restrukturiranja. Neke neprofitabilne dijelove tvrtke joπ uvijek nismo pretvorili u profitabilne, odnosno neke dijelove tvrtke koji ne moraju nuæno biti u Podravki joπ uvijek nismo osamostalili. Sve ono πto bi netko drugi kao profesionalac mogao raditi bolje od nas bilo bi dobro takvome prepustiti, ali oËito træiπte na kojem se danas kreÊemo je nerazvijeno i siromaπno i teπko je pronaÊi partnere koji bi imali novaca i koji bi imali programe bolje od naπih. Vezano na to nismo uspjeli dovoljno smanjiti troπkove i ne postiæemo joπ uvijek onako dobar rezultat kakav oËekuju i naπi vlasnici i partneri i zaposleni.
Svaki tjedan sluπamo ”priËe” o prodaji ovog ili onog dijela Podravke - Kad veÊ govorite o prodaji moæda bi bilo dobro da prokomentirate priËe koje su tijekom godine uzbunjivale javnost, naroËito koprivniËku oko prodaje profitnih dijelova Podravke, posebice Belupa... - U lokalnoj sredini ljudi su uzbueni kod bilo kakve prodaje i bilo kakvih promjena. Neπto od takvih osjeÊaja je opravdano, ljudi imaju strah od novog i onoga πto promjene nose, ali jedan dio “poviπenih tenzija” je orkestriran iz raznoraznih centara moÊi i ne vodi niËem dobrom. Tvrtke moraju iÊi naprijed, moraju se razvijati, moraju biti veÊe, ali ne moraju zadræavati sve ono πto su u sebi imale nekada. To je Podravka u svom razvoju i sama pokazala, ona se do sada dobro restrukturiravala i one dijelove Podravke koji ne spadaju u naπu osnovnu djelatnost pretvarala u nova poduzeÊa koja su danas uspjeπna. ©to se tiËe prodaje profitabilnih dijelova tvrtke, o tome su razgovarali samo oni koji nam stalno nameÊu tu temu. Svaki tjedan Ëujemo neπto oko prodaje ovog ili onog dijela Podravke, svako malo pojavljuju se ovakve ili onakve kombinacije o kojima ni Uprava ni Nadzorni odbor uopÊe ne raspravljaju i mi to moramo demantirati. Moæda je malo grubo ali moram reÊi da ja naprosto o glupostima ne æelim razgovarati
Nemojmo kopati po proπlosti, nego se okrenimo buduÊnosti - Dosta bure izazvali su i ovogodiπnji sindikalni zahtjevi, posebice posljednji oko boæiÊnice. Bilo je Ëak i najava prosvjeda. Kako to ocjenjujete i dolazi li u pitanje socijalno partnerstvo u Podravki? - Naæalost, u posljednje vrijeme
susreli smo se s nekim aktivnostima koje mislim da nadilaze sindikalno djelovanje, koje su Ëak i izvan zakona i zbog kojih bi Uprava mogla, a vjerojatno Êe ubuduÊe to i Ëiniti, potezati zakonske mjere. Naime, postoje jasna zakonska rjeπenja i regulativa prema kolektivnom ugovoru koji utvruju kada i kako se moæe obustaviti rad, tko, πto i kada moæe traæiti od Uprave. Uprava se svojih obveza iz kolektivnog ugovora i zakona dræi i ubuduÊe Êe traæiti to i od svih ostalih, te povlaËiti sve zakonom dozvoljene mjere ukoliko Êe ih netko od partnera krπiti. Dakle, mi ne razmiπljamo o prekidu socijalnog partnerstva, æelimo i na tom podruËju Podravku graditi kao modernu tvrtku, ali ako sindikalisti i predstavnici radnika budu nekorektni, ako Êe se sluæiti nezakonitim pritiscima mi Êemo imati odgovor i za to. »ini mi se da se bez potrebe i zakonske podloge izazivaju neki nemiri u tvrtki πto nas odvlaËi od osnovnog cilja, a to je da rastemo i da se razvijamo, da stvaramo viπe. Vjerojatno zbog nedovoljnog poznavanja ukupne problematike, a moæda i zbog nekih drugih razloga, odvlaËi se paænja na nebitne teme, raspravlja se o proπlosti, o nekim unutraπnjim odnosima umjesto da se okrenemo træiπtu, pobjedi kod kupca, pobjedi u marketingu. Ukoliko bi na ta podruËja usmjerili svoje snage, sve πto moæemo i imamo, onda Êemo biti uspjeπna tvrtka u kojoj Êe svi biti zadovoljni. Ukoliko iz onoga πto nismo stvorili æelimo podijeliti viπe, tu nema boljeg sutra za nikoga, tu su samo moguÊi neki scenariji o kojima vjerujem istinski Podravkaπi ne æele razgovarati. - Nalazite li uporiπte za ovaku ocjenu i u Ëinjenici da su neke ugledne hrvatske tvrtke ili raskinule kolektivne ugovore ili smanjile prava, da Vlada RH sniæava prava zaposlenih u dræavnim tvrtkama i javnim sluæbama, a da je Podravka u posljednjih godinu dana redom isplaÊivala veÊe iznose nego je to bilo predvieno vaæeÊim kolektivnim ugovorom? - Da, Podravka je u ovoj godini isplaÊivala i uskrsnicu, i regres, i boæiÊnicu i dar djeci ili prema kolektivnom ugovoru ili u skladu s ugovorenim promjenama, dakle viπe nego u prijaπnjem razdoblju. Neke prigodne darove i nagrade, za razliku od drugih tvrtki u naπoj branπi koje to uopÊe nisu uËinile, isplatili smo u iznosima veÊim od onih koje predvia kolektivni ugovor. Uprava misli to Ëiniti i u buduÊe, ali s druge strane oËekuje partnera koji Êe osiguravati normalni dija-
log i socijalni mir barem u razdo- Tu bih volio reÊi dvije stvari. Prva bljima kako je to dogovoreno. je da joπ uvijek ne koristimo dovoljno znanja i iskustva Podravkπa. Zbog toga smo u okviru Odjela za razvoj Pripremamo pravedniji poslovanja i formirali grupu koja se sustav nagraivanja bavi upravljanjem znanjima (knowledge menagement) i oËekujemo da - Nije li se na neki naËin i mani- Êemo ubrzo napraviti veliki korak puliralo radniËkim nezadovolj- pretvaranja birokratske organizacistvom. »injenica je da dio zapo- je u filozofiju - mi moramo bolje slenika doista ima ispodprosje- upravljati znanjem koje postoji na Ëne plaÊe s Ëime naravno nisu svim razinama u Podravki. Sada ga zadovoljni te da s druge strane imamo viπe nego πto ga koristimo. A Podravki treba moderniji i pra- drugo πto æelim posebno naglasiti je vedniji sustav nagraivanja? da znanja nikad nema dosta. Povre- U Podravki, naæalost, u danaπnjoj meno se kod nas Ëuje - pa, veÊ su strukturi zaposlenih, dakle kad ima- bili u πkoli ili na seminaru. IstiËem mo velik broj onih koji ponekad dio opet Êe se iÊi u πkolu, zapravo proizvoda moraju proizvoditi i ru- stalno Êe se uËiti, πto viπe to bolje za Ëno ne moæemo doÊi do visokih Podravku. Mi nikad neÊemo reÊi plaÊa na svim razinama. Mi moæe- imamo dovoljno znanja, jer onog mo pokuπati doÊi do pravednijih dana kada bismo to ustvrdili napraodnosa i to Êemo postiÊi s novim vili bismo veliku greπku. sustavom nagraivanja, meutim, ponavljam, ukoliko ne stvorimo viπe, Promjenama u svjetskom ukoliko svi zajedno ne budemo radili viπe i bolje, ukloliko nam biznisu moramo se bræe rezultati ne budu bolji onda od prilagoavati raspodjele nema niπta, jer se nema πto raspodjeljivati. Æelim poruËiti - Kako procjenjujete brzinu prisvima, poËevπi od menadæmenta da lagodbe Podravke svjetskim je naπa orijentacija proklamirana za trendovima? naredne tri godine desetpostotni - Prespori smo za sada, morat rast uz dva posto niæi rast troπkova Êemo ubrzati naπe djelovanje. Nai ukoliko to ostvarimo svima Êe biti kon formulacije nove vizije, misije i bolje. U proπlosti to nismo ostvari- strategije, te organizacijskih promjevali, prema nesluæbenim podacima na to je moguÊe i vjerujem da sada za ovu godinu takoer neÊemo za- po svim organizacijskim razinama u biljeæiti oËekivani omjer, iako mu se Podravki svi imaju πansu biti bræi i poËinjemo pribliæavati. Ali slijedeÊe efikasniji nego prije. Proces odluËigodine to moramo ostvariti. ©to veÊi vanja je jednostavniji i bræi i viπe broj ljudi motiviramo na ostvarenju nema opravdanja da se Ëeka odluka misije, vizije i ciljeva Podravke, pr- Uprave ili njenog predsjednika o venstveno na misiji rasta, jer jedino svakoj sitnici. iz rasta i razvoja moæemo stvarati - U godini koja istjeËe Podravka novo, to bolje. ©to viπe budemo je pokazala visok stupanj osjetplakali nad time kako je bilo prije, ljivosti za lokalnu zajednicu, kako bi se trebali vratiti natrag, to prije svega za Koprivnicu. NaÊemo biti loπiji. Ne moæemo natrag stavlja li se taj trend i kako i da nego jedino stvarati bolju budu- li su svojevrsni partnerski odnoÊnost ako se svi za nju odluËimo ne si predvieni i u drugim gradopodmeÊuÊi jedan drugome nogu na vima gdje Podravka ima svoje tom putu. tvornice, primjerice Lipiku, MohaËu ili Kostrzynu?
Znanja nikad dosta - Vrlo Ëesto istiËete da su zaposlenici Podravke sa svojim znanjima i iskustvima velika snaga i prednost kompanije. Koristimo li dovoljno te ljudske potencijale?
- Odgovor je, naravno, da. S Kopriv-nicom, odnosno gradskom vlaπÊu razgovoramo o novim projektima i programima na kojima mislimo zaposliti znaËajan dio ljudi na poslovima za Podravku i poslovima oko Podravke. Nastavak na 3. stranici
Broj 1591
Intervju s predsjednikom Uprave Podravke Darkom Marincem Nastavak s 2. stranice na na ovim træiπtima nastojati svoju novu poziciju graditi i na raËun Podravke, pa pripremamo odgovor za to. A ozbiljan odgovor je bolji proizvod, bolji marketing i niæi troπkovi. Samo to imamo i svi se moramo potruditi da to i postignemo. Vjerujem da ostvarenje ovog cilja nije upitno u marketingu i prodaji, a u dijelu koji se odnosi na nuænost smanjenja troπkova tu se zaista svi moramo potruditi da jednostavno budemo efikasniji. U suprotnom, mi nemamo πansu preæivjeti ni meunarodnu konkurenciju niti konsolidaciju velikih trgovaËkih lanaca.
To je buduÊnost na kojoj Êemo morati raditi. Ne moæemo nekritiËno zapoπljavati u Podravki kao u nekim ranijim razdobljima, jer Êemo joπ viπe biti nekonkurentni. Ukoliko æelimo konkurentnost, moramo je stvoriti unutar sebe i oko sebe. Ne smijemo se zavaravati da moæemo ravnopravno konkurirati drugima tako da smo nekonkurentni unutar sebe, jer to jednostavno ne funkcionira. A πto se tiËe partnerskih odnosa sa sredinama u kojima radimo i gdje imamo buduÊnost, a to su u svakom sluËaju i Lipik i Kostrzyn i MohaË, mi Êemo razvijati te odnose jednako tako kao πto to Ëinimo u Koprivnici, naravno u kvantiteti koja odgovara naπem poslovanju u tim sredinama.
Svi zajedno moramo biti efikasniji - Koji su osnovni poslovni ciljevi Podravke u 2002. godini i πto svi zaposleni moraju Ëiniti da ih ostvarimo? - U narednoj godini, kao i u svakoj narednoj moramo ostvariti planirani rast od oko 10 posto. OËekujemo da Êemo ubrzo realizirati i prve akvizicije na kojima radimo veÊ dulje vrijeme. Zapravo, 2002. godina mora biti godina realizacije svega onog πto smo marljivo pripremali u ovoj i zadnjem tromjeseËju proπle godine. OËekujemo i ozbiljni rast na træiπtima u koja smo investirali u protekle dvije godine. Naravno, predviamo i odreene probleme na sloæenijim træiπtima kao πto su Slovenija, Hrvatska, Poljska, na kojima se konkurencija, prvenstveno ona meunarodna poveÊava, a veliki trgovaËki lanci konsolidiraju na raËun proizvoaËa. Vjerujemo da Êe trgovi-
- I na kraju, Vaπa poruka Podravkaπima... - Ma gdje bili - nastavite hrabro tako kako ste radili u proteklim godinama, netko 30, netko jednu. Sve vas cijenimo, od svih vas oËekujemo da date viπe da bi Podravkino srce sjalo na veÊem broju træiπta nego je to danas. Sretan vam BoæiÊ i Nova godina, a ono πto moæemo obeÊati jedni drugima u slijedeÊoj godini je da se potrudimo πto boljim rezultatima uljepπati i svakodnevicu i buduÊnost svih Podravkaπa.
»etvrtak
20. prosinca 2001.
3
©to je pokazalo istraæivanje o Podravkinom ugledu kod hrvatskih potroπaËa
Nema spavanja na lovorikama! naËki” imidæ. Moæe se reÊi da ovi rezultati signaliziraju potrebu joπ naNedavno je Podravka putem jedne glaπenije brige za mlae dobne skupiagencije istraæila svoju poznatost, ne potroπaËa kroz razvoj asortimana u ugled i imidæ meu hrvatskim pukom skladu sa svjetskim trendovima i træikako bi vidjela kakva je njezina stvar- πno komuniciranje koje Êe kod mlana pozicija u glavama domaÊih potro- dih ljudi stvarati joπ pozitivniju rezoπaËa. Istraæivanje je dalo zanimljive nanciju prema Podravki. - Drugo, Podravku viπe cijene muπki rezultate. Potvrena je pretpostavka kako je Podravka najugledniji hrvatski ispitanici, πto je pomalo Ëudno za proizvoaË prehrambenih proizvoda, prehrambenu tvrtku. ©to mislite, zaπto πto je potvrdilo 32 posto ispitanika. je tako? - I æene uvjerljivo dræe Podravku Nadalje, uz spomen Podravke potroπaËi najËeπÊe asociraju Vegetu (56 najuglednijom prehrambenom firposto ispitanika) i juhe (48 posto mom, ali je ova preferencija joπ izraæeispitanika), πto takoer nije sporno. nija kod muπkih ispitanika. MoguÊe je Meutim, pomalo su zabrinjavajuÊi objaπnjenje ove razlike: æene ËeπÊe nalazi istraæivanja koji sugeriraju kako kupuju prehrambene proizvode i bolje Podravku uglednom kompanijom Ëeπ- uoËavaju rastuÊu ponudu sve brojnije Êe spominju muπkarci nego æene, a konkurencije, pa je u æenskoj populatakoer i stariji nego mlai potroπaËi. ciji s jedne strane viπe neodluËnih O znaËenju tog istraæivanja i poukama koju firmu istaÊi kao najugledniju, a s koje Podravka valja iz njega izvuÊi druge strane je razmjerno viπe onih razgovarali smo s direktorom Istraæi- koje poËinju preferirati neku drugu vanja træiπta Zvonimirom BukaËem, firmu. Kod muπkaraca, koji nisu tolikoji se veÊ niz godina struËno bavi ko kao æene senzibilni na rastuÊu upravo podruËjem imidæa i ugleda ponudu konkurencije, visoki imidæ firme duæe perzistira, duæe traje stereokompanija. - Na koji je naËin raeno istraæivanje tip ”stare slave”. - Kakve pouke Podravka, prema o ugledu Podravke u Hrvatskoj, koliki Vaπem miπljenju, moæe izvuÊi iz rezulje bio uzorak ispitanika? - Ispitivanje stanovniπtva Hrvatske tata ovog istraæivanja? - Ljudi u Podravki su i te kako svjesni provedeno je u suradnji s agencijom ”Prizma” metodom telefonskog inter- da nema ”spavanja na lovorikama”, vjuiranja. Ispitan je statistiËki repre- da steËeni visoki ugled u potroπaËkoj zentativan uzorak od ukupno 1.050 javnosti treba briæno Ëuvati, njegovati stanovnika iz svih podruËja Hrvatske, i razvijati. - Kada je zadnji put raeno sliËno od Ëega 541 æenski i 509 muπkih ispitivanje? ispitanika. Proteklih godina nismo provodili - Istraæivanje je pokazalo dvije ne baπ ohrabrujuÊe stvari. Prvo, Podrav- baπ takvovrsno istraæivanje na istoj ku kao najuglednijeg proizvoaËa isti- veliËini i strukturi uzorka da bi se Ëu stariji ispitanici. Kako to komenti- rezultati mogli direktno usporeivati. Naπa brojna træiπna istraæivanja u rate? - Najprije je potrebno naglasiti da je Hrvatskoj i drugim zemljama u protePodravka izvrsno pozicionirana pre- klih desetak godina prvenstveno su ma ugledu - uvjerljivo je najugledniji fokusirana na pojedine naπe marke, prehrambeni proizvoaË. Analiza pre- proizvode i komunikacijske aktivnosti ferencije Podravke prema dobi poka- u rjeπavanju konkretnih problema s zuje da i mlae dobne skupine stavlja- kojima se sreÊemo u æestokoj træiju Podravku na prvo mjesto, ali ne πnoj utakmici. Pored praÊenja kvantako naglaπeno kao πto je to sluËaj kod titativnih dimenzija træiπta - a to su srednje i starije dobi. Najmlaa dobna trendovi veliËine træiπta za pojedine skupina u ovom istraæivanju, od 14 do grupe proizvoda, træiπni udjeli, cije24 godine, dio svojih ”simpatija” daje ne, indek-si distribucije i druga obikonditorima i proizvoaËima pro- ljeæja træiπnih kretanja - redovito izvoda impulzivne kupnje, ali i onim istraæujemo i elemente brand imifirmama koje træiπnim komunicira- dæa, koji Ëine spontana poznatost njem uspjeπno oblikuju svoj ”mlade- marki,voljnost kupnje i drugo.
Piπe: Hrvoje ©labek
Vegeta je prva asocijacija na spomen Podravke kod viπe od polovice ispitanika - Ipak, moæe li se iz ovog istraæivanja zakljuËiti pada li ili raste ugled Podravke meu hrvatskim potroπaËima? - Kao πto sam veÊ rekao, ovo istraæivanje ne moæemo direktno usporediti s ranijim istraæivanjima u Hrvatskoj. Ono je zapoËeto da bi se ubuduÊe jednom ili dvaput godiπnje provodila takva uopÊena ”provjera” pozicije Podravke u svijesti stanovniπtva. No, rezultati drugih istraæivanja koja su analizirala imidæ pojedinih marki i doticala korporativni imidæ, signaliziraju potrebu visokoprofesionalnog pristupa u osvjeæavanju, jaËanju i razvoju korporativnog imidæa Podravke i razvoju arhitekture marki unutar toga. Raste pritisak brojne konkurencije i bez naπeg dobro osmiπljenog djelovanja, imidæ Podravke bi mogao slabiti. - ©to bi trebalo promijeniti, i u kojim sve segmentima, da se to ne dogodi? - NajkraÊi bi odgovor na ovo pitanje bio da svatko od nas treba raditi svoj posao πto bolje moæe. Visoki ugled firme se stjeËe dugo i mukotrpno, integriranim naporima svih dijelova i funkcija Podravke, poËevπi od razvoja proizvoda, pakiranja, distribucije i aktivnosti na prodajnom mjestu pa do politike cijena, odnosa s potroπaËkom i poslovnom javnosti te svih oblika træiπnog komuniciranja. Moglo bi se dodati kako Êe dosljedna primjena standardizacije ISO 9001:2000 - Ëiji smo certifikat nedavno dobili - bitno doprinijeti u oËuvanju i jaËanju visokog ugleda Podravke u javnosti.
Tijekom 2001. godine predsjednik Uprave Podravke Darko Marinac sudjelovao je na nizu znaËajnih meunarodnih i domaÊih skupova, susreo se s brojnim uvaæenim gospodarstvenicima, politiËarima, znanstvenicima, umjetnicima. Ali jedan susret zasigurno Êe posebno pamtiti. To je susret s Ëeπkim predsjednikom Vaclavom Havelom, koji mu je nedavno uputio poziv za prijem u svojoj rezidenciji u Lanima kraj Praga. Neposredni povod bio je izlazak iz πtampe Ëeπkog izdanja knjige ”Barπunasti snovi” autora Branka ©omena, koje je sponzorirala Podravka. Knjiga ”Barπunasti snovi” do sada je jedina knjiga o Ëeπkom predsjedniku, inaËe plodnom knjiæevniku, a prvo izdanje doæivjela je na hrvatskom joπ 1990. godine. U meuvremenu prevedena je na slovenski, da bi, eto, zahvaljujuÊi Podravki i profesoru hrvatskog jezika na studiju slavistike u Pragu Duπanu Karpatskom bila pripremljenja i na Ëeπkom jeziku. Vrlo zadovoljan zbog ovog projekta Ëeπki predsjednik Vaclav Havel ugostio je u svojoj rezidenciji uz predsjednika Uprave Darka Marinca i izvrπnog direktora za træiπte »eπke, SlovaËke i Maarske Davora ©varca, autora knjige Branka ©omena, prevoditelja Duπana Karpatskog i hrvatskog veleposlanika u »eπkoj Zorana PiËuljana. Osim o knjizi, o Hrvatskoj koju Havel posebno voli i u kojoj namjerava ponovo ljetovati, razgovaralo se naravno i o Podravki. Predsjednik Uprave upoznao je Havela s osnovnim podacima o kompaniji, a posebice s djelovanjem u »eπkoj. Predsjednik Havel izrazio je razumijevanje za æelju Podravke da se πiri i razvija u njegovoj zemlji. Posjet Darka Marinca Ëeπkom predsjedniku izazvala je paænju medija, pa je pored ostalog s njim objavljen opπirni intervju za Radio Slobodna Europa.
SlijedeÊi broj lista “Podravka” izlazi u petak 11. sijeËnja 2002.
Za potroπaËe je Podravka i dalje najuglednija hrvatska prehrambena kompanija
4
Broj 1591 »etvrtak 20. prosinca 2001.
Zabiljeæeno na prijemu predsjednika Uprave Darka Marinca
Iza nas je uspjeπna poslovna godina
Predsjednik Uprave Podravke Darko Marinac upriliËio je 18. prosinca prijem za ovogodiπnje jubilarce naπe tvrtke
Ovogodiπnji jubilarci imaju ukupno 16.750 godina staæa!
Predsjednik Uprave Podravke Darko Marinac upriliËio je 18. prosinca u restoranu druπtvene prehrane prijem za ovogodiπnje jubilarce naπe tvrtke. Tom prigodom, voditeljica sveËanog programa Jadranka Lakuπ istaknula je kako 940 jubilaraca naπe tvrtke ima ukupno 16.750 godina ukupnog staæa. ”UnatoË tim velikim brojkama, prema vienom ovdje u restoranu, mi nismo stara, veÊ, kako se to u Podravini kaæe - eerna tvrtka”, rekla je Jadranka Lakuπ. - Drage Podravkaπice i Podravkaπi, nadam se da vam nije krivo πto ste u tako velikom broju danas doπli na ovo druæenje. U ovo predboæiÊno vrijeme moæemo barem malo zaboraviti na sve one naπe sporove i probleme, na one koji su nas ozlojedili pa da pokuπamo s mirom u srcu gledati u buduÊnost, gledati barem kroz praznike prema tome da Êe nam biti bolje, malo otvoriti duπu i srce, druæiti se zajedno i voljeti. Mi smo tvrtka sa srcem u znaku, sa srcem smo svi tu i ima puno onih koji vole Podravkino srce i nose ga sa sobom. Æelim Predsjednik Marinac suradnicima je Ëestitao i najavio bolju poslovnu novu godinu vam Ëestit i blagoslovljen BoæiÊ i puno uspjeha u iduÊoj godini - rekao je mnogobrojnim okupljenim obljetniËarima Darko Marinac. VeÊ prema tradiciji na isteku Potom je uslijedila prigodna zakuska garnirana proizvodima Danice i piÊima poslovne godine predsjednik Uprave Studenca iz Lipika. S brojnim jubilarcima bili su gotovo svi Ëlanovi Uprave naπe Darko Marinac priredio je prijem za tvrtke i brojni izvrπni direktori. B. F. Ëlanove Uprave, izvrπne direktore SPJ i direktore korporativnih funkcija u Podravki. - Iza nas je jedna uspjeπna poslovna godina Ëemu ste nesumnjivo svojom struËnoπÊu i radom i vi doprinijeli. Uvjeren sam da Êemo zajedno uz pojaËanu odgovornost i sa srcem, koje je s pravom simbol naπe kompanije, ostvariti predviene stope rasta rekao je pored ostalog Darko Marinac ËestitajuÊi predstojeÊe blagdane svojim suradnicima. Za uzvrat predsjednik i ostali Ëlanovi Uprave primili su od Dragana Habdije, izvrπnog direktora SPJ Vegeta i Podravka jela, pregaËe na kojima se uz zaπtitni znak Vegete naπlo i njihovo Poruka Upravi: kuhajte zajedno - kuhajte dobro Podravkinim jubilarcima Ëestitke je na predboæiÊnom prijemu uputio ime uz poruku: kuhajte zajedno predsjednik Uprave Darko Marinac kuhajte dobro.
naπa posla
Godina strateπkih zaokreta Piπe: Æeljko Kruπelj, gost - kolumnist “VeËernjeg lista” Godina na izmaku jedna je od burnijih u Podravkinoj polustoljetnoj povijesti. Mnogo se toga dogaalo u pokuπajima prevladavanja aktualnih poslovnih problema, a joπ viπe kalkuliralo o bliskoj buduÊnosti koprivniËkog prehrambenog diva. Bitnije je od svega toga, s Ëim se slaæe i veÊina Podravkaπa, da je njihova tvrtka u prosincu snaænija i sreenija nego πto je to bila u sijeËnju 2001., a to znaËi da ipak s manje zebnje ulazi u novi razvojni ciklus. Treba se, naime, prisjetiti da se upravo na samom poËetku godine odvijao najcjelovitiji zaokret u Podravkinu funkcioniranju. Stari model, koji je 1996.1997. nametnula meunarodna konzultantska kuÊa ADL, pokazao se neprikladnim za koprivniËke prilike, a neki su ga struËnjaci proglaπavali Ëak i najveÊim strateπkim promaπajem u proteklom desetljeÊu. Osnovni je problem bio πto se u njemu negdje “zagubila” odgovornost za poslovne odluke i inicijativnost za nove programe. Joπ je dalekoseænije bilo to πto je tada prevladala logika potpune usredoto-
Ëenosti samo na nekoliko strateπkih proizvoda, ponajprije vegetu i juhe, dok je sve ostalo trebalo postupno “dezinvestirati”, dakle prodavati po segmentima. Istine radi, bio je to samo nastavak trenda zapoËetog prodajom tvornice alkoholnih piÊa “Segestica” u Sisku, kao i veÊinskog udjela u Panonskoj pivovari. Posljedica je bila ta, kako su to kasnije priznali i pojedini Ëlanovi Podravkina poslovodstva, da je prema prosjeËno koriπtenim kapacitetima sagraena jedna tvornica vegete “viπka”, a istodobno su neki drugi poslovi bili u drugome planu. Sadaπnje je poslovodstvo imalo dovoljno volje i upornosti da tadaπnjem Nadzornom odboru, koji je gotovo u istom sastavu “amenovao” i ADL, dokaæe da u unutarnjoj organizacijskoj shemi treba iÊi za modelom koji svakog zaposlenika potiËe na efikasnost i racionalnost. To je u znatnijoj mjeri postignuto sustavom profitnih centara, koji se brinu o nabavi, proizvodnji, prodaji i marketingu svoje grupe proizvoda. Time se izbjegava dupliranje poslova, odnosno nametanje inte-
resa nekog od spomenutih dijelova. Uprava u svemu tome samo objedinjava zajedniËke ciljeve i brine se o strateπkom razvoju. Jasno, toliki je stupanj poslovne slobode za pojedine menadæere koji na njega nisu navikli predstavlja i odreeni problem, buduÊi da im je odgovarao koncept po kojem imaju iznad sebe nekoga tko Êe snositi odgovornost za eventualne propuste. Iz tog Êe razloga sustav profitnih centara svoje prave rezultate davati tek za dvije-tri godine, kad se u njima potpuno definira obim i potrebna kakvoÊa preuzetih poslova, a i posljedice toga na plaÊe svakog pojedinca. No, baπ je taj prijelaz na novi model poslovanja, koji je za sobom nosio i brojne kadrovske kriæaljke i perturbacije, iz koje su neizbjeæne i male ljudske drame, usporio poslovne rezultate u prvom tromjeseËju, koje je na trenutak “zaljuljalo” i samu Upravu. Treba, naime, znati da se u tom razdoblju diljem Europe πirio i sindrom kravljeg ludila, koji je u potpunosti poremetio poslovanje Danice, i to baπ
u trenutku kad je Uprava novom menadæmentu dala novu priliku za poslovno ozdravljenje veÊ godinama gubitaπke mesne industrije. Drugi je kvartal, sreÊom, bio uspjeπniji, jer su se smirile i vanjske i unutarnje prilike, dok je onaj treÊi u pojedinim profitnim centrima doveo i u rekordne proizvodnje i prodaje, πto je, primjerice, otvorilo i staro pitanje investiranja u lipiËku punionicu mineralne vode, a i daljnji razvoj programa piÊa. Uz to, tada je do kraja sazrela i spoznaja da se novi proboji ne mogu oËekivati sa zastarjelom tvornicom juha, koja je uz to i u graevinskom smislu opasna za rad, tako da je samo pitanje trenutka kad Êe poËeti gradnja nove automatizirane tvornice, koja moæe osigurati i konkurentnije cijene. U meuvremenu se, naæalost, dogodio njujorkπki 11. rujan, zatim i rat u Afganistanu, koji je u Ëetvrtom kvartalu opet doveo do poremeÊaja na svjetskim træistima. Podravka, ipak, oËekuje da Êe ova godina biti povoljnija od prethodne, a i da su stvoreni preduvjeti za joπ uspjeπniju 2002. godinu.
Ono πto je u ovoj godini najviπe uznemiravalo lokalne duhove ticalo se, ipak, daljnjeg razvoja Podravke. Nesporno je da se Podravka ne smije zadovoljiti sadaπnjom razinom poslovanja, te da treba u srednjoeuropskim i ostalim susjednim zemljama kupovati pojedine tvornice koje Êe omoguÊavati daljnji rast i uËvrstiti pozicije na tim træiπtima. Neki od tih planova mogli bi se realizirati upravo u narednoj godini. Daleko je viπe polemika oko Podravkina strateπkog povezivanja s nekom od veÊih inozemnih tvrtki, s kojom se ne bi poklapao proizvodni asortiman, kako bi se sprijeËilo ono πto se struËno naziva “neprijateljsko preuzimanje” od neke moÊne svjetske kompanije. Neki misle da je pridruæivanjem Hrvatske Europskoj uniji ta opasnost sve veÊa, a drugi su uvjereni da se Podravka i sama moæe tome oduprijeti. Zacijelo Êe biti dosta vremena da se i to “pitanje svih pitanja” joπ temeljitije preispita, a pogotovo da se o njemu napokon jasnije oËituju vlasnici Podravkinih dionica, i veliki i mali.
Broj 1591
»etvrtak
20. prosinca 2001.
5
U zagrebaËkom hotelu Opera 14. prosinca Podravka doËarala ozraËje Mediterana
Promocija knjige ”Kreativna kuhinja s okusom Mediterana” dogaaj za pamÊenje Piπe: Boris Fabijanec Snimio: Nikola Wolf U Kristalnoj dvorani zagrebaËkog hotela Opera bilo je 14. prosinca posebno sveËano. Naime, organizirana je promocija knjige ”Kreativna kuhinja s okusom Mediterana”, autora Viljama Cveka koji je vrlo uspjeπni gastro promotor naπe tvrtke. Viπe od dvjesto uzvanika - Podravkinih poslovnih partnera, novinara, predstavnka lokalnih, financijskih i dræavnih institucija i naravno prijatelja Podravke okupilo se na promociji knjige, πto se - u suradnji naπe tvrtke i Globalneta moglo pratiti i na Internetu. InaËe, ”Kreativna kuhinja s okusom Mediterana” peta je knjiga u nizu koje zajedniËki realiziraju Podravka i zagrebaËka izdavaËka kuÊa Alfa. Dosadaπnje Ëetiri - ”Slastice u Hrvata”, ”Hrvatska za stolom”, ”Vegetina kuhinja” i ”Slatke fantazije” dobro su primljene od πire ËitalaËke publike u zemlji i inozemstvu, a nitko ne sumnja, kao πto je reËeno na promociji, da Êe i knjiga Viljama Cveka imati svoju publiku. - Promocijom ove knjige mi nastavljamo dugoroËnu politiku Podravke u odnosu prema kupcima, æelimo se sve viπe pribliæiti kupcu, biti u njegovom domu, u njegovoj kuhinji i pokuπati zajedniËki - sa srcem - biti dio æivota namijenjen za njegovu prehranu. I ova knjiga, kao i prijaπnje Podravkine, uspjeπan je spoj tradicije i moderne tehnologije, priznajemo lokalne okuse, logiku i kulturu, bez obzira gdje to bilo te se prilagoavamo bolje od drugih onome πto potro-
πaËi æele - rekao je na promociji predsjenik Uprave Podravke Darko Marinac te ujedno svim dragim prijateljima naπe tvrtke zaæelio ugodne praznike, mir i blagostanje te da uvijek blizu njih bude πto viπe Podravkinih proizvoda. Nova knjiga rezultat je timskog rada brojnih Podravkaπa i zaposlenika Alfe. ©to za Podravku znaËi ta knjiga? - ”Kreativna kuhinja s okusom Mediterana” znaËi jedan kontinuitet u promoviranju kulture prehrane, gdje se Podravka kao proizvoaË pojavljuje sa æeljom da se pribliæi svojim potroπaËima u njihovim kuhinjama, u profesionalnim kuhinjama, nudeÊi jedan koncept kreativnosti. Knjiga je namijenjena ljudima koji vole neπto jednostavno, novo, zanimljivo i lagano isprobati. Podravka je uπla u ovaj projekt sa æeljom da se neki recepti iz ove knjige nau na jelovnicima ugostiteljskih i hotelijerskih restorana te nudeÊi ovakve recepte, Podravka se prezentira kao jedan ponuaË hrane, oplemenjujuÊi jelovnike, promovirajuÊi Mediteran kojemu Hrvatska pripada rekao je direktor Strateπkog marketinga Podravke Ivica PunËikar. O uspjeπnoj desetogodiπnjoj suradnji Podravke i Alfe koja je rezultirala sa izdavanjima pet vrlo uspjeπnih knjiga recepata, na promociji je govorio direktor te zagrebaËke izdavaËke kuÊe Miro Petric. - Te knjige - s obzirom na znane naklade u Hrvatskoj - viπe su nego uspjeπne. Do sada knjige su tiskane u nakladi veÊoj od 150.000 primjeraka πto je za hrvatske prilike nevjerojatno. Ovom knjigom, koja se veÊ uspjeπno
Za timski rad priznanje cijelom timu
prodaje, mi Êemo sigurno zaokruæiti nakladu na 200.000 primjeraka. Lijepo je raditi s Podravkom i kao πto je ta tvrtka majstor za prehranu, tako smo i mi majstori za knjige. To je uspjeπna kombinacija πto dokazuju i naklade naπih zajedniËkih projekata - knjiga recepata - istaknuo je na promociji Miro Petric. NazoËnima na promociji obratio se i voditelj projekta i jedan od urednika knjige - direktor Gastro marketinga Podravke Davor Perkov koji je naglasio kako bi ta knjiga trebala potaknuti kreativnost naπih kupaca u hotelijerstvu, turizmu, bolnicama, πkolama i vrtiÊima te ako i jedan recept iz te knjige zavrπi na njihovim redovnim jelovnicima - to Êe biti velika satisfakcija timu koji je radio na knjizi. - InaËe, ovo je najjeftinija Podravkina knjiga od kada suraujemo s Alfom. Prvi put su snimane fotografije izvan studija - na lokacijama u Istri te se ovom prigodom æelim zahvaliti naπim domaÊinima - hotelu Kristal, Koralj i Park te restoranu La Perla, a uz to, knjigu je radio jedan novi tim. Jedine konstante u ovom projektu bile su Podravka i Alfa te dvije divne gospoe - Ivanka Biluπ i Ljiljana ©prem. Æelja nam je bila napraviti jednu novu, jednostavnu, toplu i preglednu knjigu koja Êe u konaËnici odraæavati misiju, viziju i strategiju Podravke. Uz to, æelja nam je da se naπa kompanija tom knjigom, osim na domaÊem,predstavi i na inozemnim træiπtima te ova Recepte iz knjige vrijedne ruke Podravkinih gastro promotora i knjiga treba posluæiti kao promotor, kuhara hotela Opera pretvorile su u delicije kojima nitko nije odolio ne samo poslovnih ciljeva Podravke,
Viljam Cvek: Kuhajte s ljubavlju UnatoË tome πto je knjiga rezultat timskog rada, ipak glavna zvijezda promocije bio je autor knjige Viljam Cvek, uspjeπan gastro promotor Podravke iza kojega je resplektabilna kulinarska karijera. Taj roeni Rovinjanin bio je izvrπni πef kuhinje na zagrebaËkoj Univerzijadi, voa tima koji je u Ujedinjenim narodima u New Yorku predstavio hrvatsku kuhinju, u Maarskoj je proglaπen 1999. godine europskim kraljem kuhara, hrvatski je predstavnik u enciklopedijskom izdanju ”Delices du monde” o svjetskoj gastronomiji izdanoj u Parizu, lani je u ©vicarskoj primio priznanje ”Koko di oro internacionale” te do sada izdao dvije knjige recepata - ”101 menu vrlo je aktivan u obuËavanju svojih istarsko-primorske kuhinje” te ”Bla- kolega i mladih kuhara, a nedavno je gdanska i prigodna jela”. Uz sve to, zavrπio i hotelijerski fakultet u Opatiji.
”Moja osnovna æivotna premisa je da æivim dinamiËno, jer samim tim imam osjeÊaj da polakπe starim. Ja imam sreÊu da radim za jednu pravu hrvatsku tvrtku kao πto je Podravka i sigurno ovaj projekt ne bi mogao dovesti do kraja bez velike podrπke Podravkaπa te stalno govorim da to nije moj projekt, veÊ projekt Podravkinog tima. U biti, iza svakog rezultata, stoji tim. ©to se tiËe knjige, u njoj neÊete naÊi tradicionalne mediteranske recepte, nego Êete naÊi recepte koji su raeni na jedan kreativni naËin i u biti nisu strogo definirani te svaka domaÊica ili svaki moj kolega moæe prigotoviti svaki taj recept i dodati joπ neπto svoje i naravno, uz jednu veliku dozu ljubavi, rezultat neÊe izostati - rekao je na promociji Viljam Cvek.
veÊ ukup-ne gastronomske kulture Hrvatske u cjelini. Osim toga, ta knjiga Êe znatno pomoÊi naπim Podravkaπima u Europi u jaËanju marketinπkog ugleda naπe tvrtke, a time i poveÊanja prodaje. Dakle, iduÊe godine u prvom tromjeseËju knjiga Êe biti πtampana u nakladama po 2.000 komada joπ na talijanskom, njemaËkom i engleskom jeziku. Svojedobno je Voltaire rekao: ”Knjige su kao ljudi. Neke zapamtite, a neke se izgube u mnoπtvu.” Ja i moj mali skromni tim se nadamo kako ova knjiga neÊe biti izgubljena u mnoπtvu, da Êe biti u reËenim funkcijama i to Êe biti velika satisfakcija naπem timu - rekao je Davor Perkov te se tom prigodom takoer zahvalio osoblju hotela Opera koji
su omoguÊili organizaciju promocije i degustaciju brojnih jela pripravljenih na bazi recepata iz ”Kreativne kuhinje s okusom Mediterana”. Takoer, buketima cvijeÊa i poklon paketima vinoteke Bonum iz Koprivnice nagraene su i ostale Ëlanice Podravkinog tima - Irena JurkoviÊ, Viπnja Perkov i Silvana Jakuπ. Nakon promocije knjige koju je vrlo profesionalno vodila Jadranka Lakuπ, svi nazoËni mogli su uæivati u pripremljenim delicijima s okusom Mediterana te u osvjeæavajuÊim piÊima koje su sponzorirali: Segestica iz Siska, Vinoplod iz ©ibenika, Poljoprivredna zadruga iz Vrbnika i Studenac iz Lipika. Za dobar ugoaj pobrinuo se pjevaË Vinko Coce uz pratnju na gitari Ante Radosa.
Voditelj projekta Davor Perkov meu brojnim gostima na promociji pozdravlja i Velimira SriÊu predsjednika skupπtine grada Zagreba
UoËi promocije knjige
Prvi izuzetno uspjeπni kulinarski chat U organizaciji Podravke i Globalneta, a uoËi promocije knjige ”Kreativna kuhinja s okusom Mediterana”, brojni korisnici Interneta mogli su sudjelovati na prvom hrvatskom kulinarskom chatu. Voditeljica Kulinarskog centra Podravke Karmela KarloviÊ i gastro promotor naπe tvrtke Viljam Cvek strpljivo su odgovarali na brojna kulinarska pitanja u dvosatnom chatu, kao πto su npr: kako da juha ne postane mutna, πto ako je jelo preslano, kako rijeπiti prerijedak umak, kako postiÊi da pile u peËenju dobije hrustavu koricu itd. Koliki je bio uspjeh dvosatnog chata dokazuju neki pokazatelji - viπe od 50 korisnika javilo se Podravkinim kulinarskim struËnjacima, u prvim minutama chata trebalo je smanjivati dotok pitanja jer na sva se nije stiglo odgovoriti. Sve u svemu, projekt je uspio iznad oËekivanja, jer osnovna ideja organizatora bila je svijetu predoËiti bogatstvo jedne od hrvatskih kulinarskih koncepcija i to mediteransku. Na stranicama www.podravka.com i www.online.hr svi koji nisu sudjelovali u chatu ili na Internetu pratili promociju knjige, moÊi Êe vidjeti sva zbivanja, od chata do promocije knjige te brojne recepte koje Podravka aæurira na svojim stranicama. B. F.
6
Broj 1591 »etvrtak 20. prosinca 2001.
Zapaæanja s istarske strane glediπta
DRUGI O NAMA
Gastronomski hram Podravka
Æupan KoprivniËko kriæevaËke æupanije Josip FriπËiÊ:
Nadam se da Êe Podravka poveÊavati proizvodnju i profit i imati zadovoljne radnike Godina 2001. nije bila godina dezinvestiranja ”Podravke”, nego godina kada je ”Podravkin” menadæment traæio na novim træiπtima nove partnere i razraivao programe kako osvojiti ta træiπta, ispitujuÊi moguÊe akvizicije kako bi Podravka postala jedan od lidera u svojoj branπi. Vjerujem da Êe vlasniËko promiπljanje kroz Skupπtinu i Nadzorni odbor, kao i kroz snaæniji utjecaj malih dioniËara, potvrditi jasnu strategiju ”Podravke” kao hrvatske tvrtke i da Êe osvajanjem novih træiπta ”Podravka” postati europski lider u svojoj grani. Æelja nam je bila, i na tome Êemo ustrajati, da u dræavnim strukturama, od ministarstava do Fonda za privatizaciju, ukaæemo na to da u vlasniËkoj strukturi Podravke
Josip FriπËiÊ
dræavu najbolje mogu predstavljati ljudi ovoga kraja koji jamËe zajedniËki interes ovoga kraja s Podravkom, te da Podravka ostane Piπe: Senka Æero KovaËeviÊ, hrvatska tvrtka koja Êe kroz hrvatski dipl. politolog proizvod osvajati nova træiπta i uvoditi nove programe. Nadam se da Francuzi su prvi tvrdili da se vatra Êe sindikati shvatiti napore Upra- ljubavi razbukta u kuhinji. Da, provjereve, a Uprava sindikate, da sa zado- no. U svom veliËanstvenom stilu voljnim radnicima ostvaruje pro- Podravka je to joπ jednom dokazala 14. grame i da Êe se u iduÊoj godini prosinca u hotelu Opera u Zagrebu nastaviti proces pojaËanja proizvo- prilikom promocije knjige recepata Kreativna kuhinja s okusom Mediterana dnje, poveÊanja ukupnog prihoda, autora Viljama Cveka, Podravkinog gada Êe se istvoremeno voditi briga o stro promotora iz Rovinja. Sve je gorjelo zaposlenim radnicima i pronalaziti toga dana, beskraj lampica na boæiÊnim ne novi vlasniËki, nego prvenstve- jelkama i aranæmanima, srce autora i no novi financijski partneri za mo- njegove obitelji, urednika knjige mr. dernizaciju proizvodnje, odnosno Davora Perkova, predsjednika Uprave za izgradnju novih proizvodnih ka- gospodina Marinca, suorganizatora, Ëlanova tima koji su pomogli pri ostvarenju paciteta. ove knjige, ali i πarmantne voditeljice
Ivan KataviÊ, vlasnik KTC-a:
Suradnja s Podravkom je u uzlaznoj putanji Prije devet godina osnovano je privatno trgovaËko druπtvo KTC u Kriæevcima, vlasniπtvo obitelji KataviÊ. Od tada pa sve do danas ta je trgovaËka tvrtka izrasla u jednu od najveÊih u srediπnjoj Hrvatskoj. KTC danas ima devet modernih prodajnih centara u Kriæevcima, Koprivnici, Bjelovaru, Poæegi, Virovitici, Sisku, Vrbovcu, PitomaËi i Kutini te zapoπljava 550 radnika. U svakom trgovaËkom centru povrπine oko 3.500 Ëetvornih metara potroπaËima se nudi oko 40.000 artikala, a da je taj trgovaËki lanac na dobrom poslovnom putu dokazuje i to πto 40 posto poslovanja ostvaruje u veleprodaji s viπe od 1.200 trgovaËkih i ugostiteljskih tvrtki. Osim toga, u zadnje dvije godine ta trgovaËka kuÊa u suradnji sa 500 kooperanata proizvodi oko 1.500 tona poljoprivrednih proizvoda. Veliku vaænost u poslovanju od prvog dana osnivanja tvrtke ima suradnja s Podravkom, o Ëemu prvi Ëovjek KTC-a Ivan KataviÊ kaæe:
Ivan KataviÊ - S Podravkom suraujemo od osnivanja tvrtke i svake godine ta je suradnja u uzlaznoj putanji. Podravka je jedan od naπih najveÊih dobavljaËa i mi smo s vaπom tvrtkom uspostavili dobre
poslovne i prijateljske odnose. Plod takve zdrave suradnje je taj πto smo danas viπe nego dobri susjedi, vrlo dobri poslovni prijatelji s velikom perspektivom da u buduÊnosti budemo joπ bolji. Mi vodimo raËuna da naπa trgovaËka mreæa bude u funkciji Podravkinog proizvodnog programa, a to znaËi zastupljenost punog asortimana i dobre pozicioniranosti robe. Zbog toga, uvaæavamo æelje naπeg partnera da u pozicioniranju stvorimo takve uvjete kako bi Podravkin proizvodni program na naπim prodajnim mjestima bio zastupljen maksimalno. Veliko mi je zadovoljstvo kada se sretnem s predstavnicima Podravke, a vaπeg putnika kada doe u naπu kuÊu smatramo naπim Ëlanom! Njemu su naπa vrata otvorena, jer on je za nas komercijalni direktor vaπe tvrtke i ima naπe potpuno povjerenje. Nadam se da Êe uzajmno povjerenje izmeu Podravke i KTC-a te plod zdravih odnosa izmeu tih dviju tvrtki rezultirati sve boljim poslovnim odnosima u buduÊnosti. B. F.
Katarina GrπetiÊ, uËenica 4. razreda O© ”Antun NemËiÊ Gostovinski”
Kad narastem htjela bih raditi u Podravki! Podravka je tvornica hrane i ostalih sitnica kojih ima bezbroj. Ona ima i starih zgrada, ali jos priprema dobre namirnice. Lijepo je ureena i oko nje su Ëetiri bora, oni su osvijetljeni svjeÊicama koje su æute boje.
Djeci u nasem domu pripremili su lijepi πvedski stol koji je bio pun torti, kolaËa i sendviËa. Sve smo to pojeli. Poklonili su nam i perilicu za sue za naπu kuhinju. Kad narastem htjela bih raditi u Podravki.
Katarina GrπetiÊ
programa Jadranke Lakuπ. Sve je gorjelo od ljubavi i kuhinje koja je spravila delicije po receptima spomenute knjige. Kraljevska atmosfera podsjetila me na rijeËi znamenitog πpanjolsko-francuskog πefa kuhinje Juan Durana koji je mudro odgovorio na primjedbu da su svi πefori kuhinja u svojim kuhinjama - diktatori. Da, to je istina, odgovorio je, ne poπtujemo ni kraljevo miπljenje. Kraljevi kraljuju, a kuhari kuhaju. Svatko od nas ima svoje kraljevstvo. VeÊ vidim πjora Cveka kako se πarmantno smjeπka i govori - ËeπÊe su oni zadovoljni s mojim kraljevstvom nego ja s njihovim. Dalo se primijetiti da je prvi Ëovjek Podravkinog kraljevstva, gospodin Marinac, bio dobro raspoloæen i ponosan na kraljevsku, ali odmjerenu organizaciju veÊ provjerenog mr. Davora Perkova koji nam je i ovaj put pokazao moderan i efikasan naËin promocije Podravkinog imena. Nismo zaboravili rijeËi direktora Perkova prilikom jedne od prezentacija kada je rekao kako mnogi misle da su prezentacije gubljenje vremena koje se svode na jelo, piÊe i - dovienja. Tvrdio je da su upravo dobrodoπle ukoliko su organizirane struËno, profesionalno i ciljano. Iako je ovo bila promocija a ne prezentacija, cilj je isti - odgovornost Podravke u promicanju kvalitete pred partnerima i prijateljima, πto je oËigledno. Vizionar koji je, moæda, namjerno odabrao vrijeme saturnalija za promociju knjige mediteranskih recepata. U vrijeme starih Rimljana saturnalije su se odræavale sredinom prosinca i bile su najveÊi blagdan tijekom godine kada se kuhala posebna hrana u posebno sveËanom ambijentu. A sveËarski kulinarski guru, gospodin Cvek, veÊ me viπe puta ugostio svojim raznolikim, ali uvijek jednako dobrim kulinarskim kreacijama. No, da bi uæitak bio posvemaπnji, treba isprobati jela koja spravlja nadahnut iskonskim receptima svoga kraja - Istre. Osim spomenutih, paænju je plijenila i voditeljica Jadranka Lakuπa svojim duhovitim razgovorom sa sudionicima projekta i programa. Voditeljicu je za ovu priliku odjenuo mladi, talentirani, koprivniËki kreator Dalibor Beti. Bravo, Beti, dobro obavljen posao. Voditeljice, baπ kao i promocije znaju biti dosadne i neukusne. Ovo je bilo vrlo odmjereno, elagantno i ukusno.
Na spomen Podravkinog imena moja prva asocijacija je kraljica zaËina Vegeta (puno kraljeva i kraljica!!!). A da je tome tako i u praksi govori Ëinjenica da svaka tri tjedna kupujem tri kilograma Vegete u Podravkinom diskontu u Koprivnici. Direktor prodaje, gospodin VitkoviÊ, bit Êe jako zadovoljan samnom kao kupcem. Suprug me je pitao πto radim s tolikim koliËinama Vegete. Posumnjao je na πverc. Ne, shvatila sam da Êu svaku domaÊicu, staru ili mladu, viπe razveseliti s vreÊicom Vegete nego vreÊicom kave. Vjerujte, kod nas u Istri je tome tako. Joπ neπto, vezano uz Podravku, jednako me veseli kao Vegeta, a to je Podravkina UmjetniËka galerija. Æene se pokatkad izgube po trgovinama. To muπkarci vrlo dobro znaju, no ja u Podravkinoj galeriji ”gubim glavu”. Dugogodiπnja sam lutalica po svijetu koja toËno zna po Ëemu je odreena zemlja poznata i to æelim ponijeti kuÊi. U Podravkinoj galeriji htjela bih kupiti - sve, i kako kaæe moj prijatelj - sve po nekoliko puta. Servisi za jelo su originalni, neobiËni i zanimljivi. Pomoglo mi je to viπe puta u nekim situacijama. Evo, na primjer, prijatelj iz Praga, zaljubljenik u Pulu, prilikom svakog posjeta razveseli me Ëeπkim kristalom. Ja, zaljubljenik u Prag, odnosim mu svaki put - Podravkine proizvode gdje dominira moja oboæavana Vegeta. ©to bih ja bez Zlate Bartl? Kako i sam voli kuhati (skoro kao Cvek) nauËio se na ritual moga darivanja Vegete. Nije da u Pragu nema Vegete ili ostalih Podravkinih proizvoda, nego, jednostavno, nema vremena zalaziti u prodavaonice. Naime, vlasnik je hotela Opatov (broji 15 katova) te broda-restorana na Vltavi sa 450 mjesta. Opsjednut je poslom od jutra do sutra. Naivno sam ga pitala zaπto ne uvede Vegetu u pripremi hrane u hotelu i restoranu kada je toliko cijeni. Dobila sam odgovor koji se mogao oËekivati. »lan je nacionalnog lanca hotela kojima Ëeπki zakon zabranjuje upotrebu bilo kojeg proizvoda ukoliko nije Ëeπkog podrijetla. Tako ja i dalje nosim Vegetu svom zauzetom prijatelju. Vidno uzbuenje izazvao je kod njega ovogodiπnji poklon - knjiga ”Hrvatska za stolom” i servis za jelo obrubljen Ëipkom Podravkinih srdaca. A πto kupiti muπkarcu koji ima sve i voli kuhati. Podravkine proizvode! Moæda joπ samo spomenuti usklik mog prijatelja, jer to Êe znaËiti autorima spomenute knjige: ”Ovo je pravo umjetniËko djelo, slikom i slovom i dobrim namjerama da okusima razveseli druπtvo”. Ali, kad se sa srcem neπto radi, onda je to kao Podravkina juha i njezin Ëuveni slogan uz koji sam odrasla. Tada kaæemo - sve je baπ Fant Fant - fantastiËno. U zimi jer je tu Fini mini, a u ljeti izvor sa stola - Studena. I, joπ kada bih znala razrijeπiti rat izmeu svog Ëetverogodiπnjeg neÊaka i Ëetrdesetodvogodiπnjeg supruga oko teglica Linolade, moj uspjeh s Podravkom bio bi potpun. Rekla sam im da za uspjeh treba biti na pravom mjestu, u pravo vrijeme i s pravom idejom. Moæda i s pravom osobom. A, u ovom sluËajuu sam to - ja. Gledali su me. Ali, samo nekoliko sekundi. Toliko o æenskoj dominaciji. Shvatila sam da Êe biti pametnije posvetiti se sebi po onoj - viπe voÊa, manje kalorija. Mogu Ëak i birati izmeu jagode, kupine i maline. A, onda sam se sjetila slatkih æelja s dodirom fantazije. Mmmmm - Podravka. Vratimo se stvarnosti. Netko je jednom rekao da su dvije najvaænije stvari na svijetu prijateljstvo i gastronomija. Pa, kako sam poËela tako Êu i zavrπiti: s Cvekovom promocijom na kojoj su se tako intenzivno osjetile te dvije najvaænije stvari na svijetu. Bila mi je Ëast obiljeæiti Ëetrdeset godina æivota 14. prosinca u druπtvu velike Podravkine obitelji i njezinih prijatelja. »estit BoæiÊ, puno zdravlja i uspjeha u Novoj Godini.
Broj 1591
Intervju: bojnik Blaæenka Beπlaj Cifrek, naËelnica Sluæbe za nabavu i ugovaranje Ministarstva obrane RH
Podravka je jedan od strateπkih partnera MORH-a Razgovarala: Jadranka Lakuπ
Meu kljuËnim kupcima Podravke zasigurno posebno mjesto ima Ministarstvo obrane Republike Hrvatske. Podravka je u Domovinskom ratu dala ogroman doprinos prehrani hrvatskih vojnika, pa i u miru nastoji biti jedan od vaænijih dobavljaËa. U posljednje vrijeme dosta se raËuna i na moguÊnost opskrbe vojski drugih zemalja, posebice s jednodnevnim suhim obrokom razvijenim u suradnji Podravke i MORH-a. Sve to bilo je povod za razgovor s bojnicom Blaæenkom Beπlaj Cifrek, naËelnicom Sluæbe za nabavu i ugovaranje, jednom od æena na istaknutijem poloæaju u MORH-u. - Kako ocjenjujete dosadaπnju suradnju MORH-a i Podravke? - Dosadaπnju poslovnu suradnju tijekom svih dosadaπnjih godina ocjenjujem izuzetno dobrom. Ne bez razloga uvijek istiËemo da je Podravka uvijek bila uz nas, te da smo sve probleme uspjeπno rjeπavali. Doprinos Podravke bio je izuzetno velik, ne umanjujuÊi doprinos niti drugih proizvoaËa prehrambenih roba. Iskreno vjerujemo da Êe tako ostati i nadalje. - Udio MORH-a meu kljuËnim kupcima Podravke se smanjuje. Da li je to samo zbog opravdanih razloga (smanjenje brojnog stanja HV) ili ima i drugih Ëimbenika koji ne idu na ruku Podravki poput Zakona o nabavi roba, usluga i ustupanju radova koji favorizira cijenu na uπtrb kvalitete i na koji Podravka stalno daje primjedbe nadleænim dræavnim tijelima? - Jedini razlog navedenoj tvrdnji je smanjenje brojnog stanja. Smanjenjem brojnog stanja proporcionalno su smanjene i potrebe MORH-a i OSRH kako za prehrambenim robama tako i za svim drugim vrstama roba. Ta Ëinjenica omoguÊila je znatno smanjenje proraËunskih sredstava za potrebe obrane, πto πire gledajuÊi ide u prilog svim gospodarskim subjektima, pa tako i Podravki. Poznata je Ëinjenica da je u vrijeme Domovinskog rata bio veliki broj mobiliziranih, u odreenim trenucima i po nekoliko stotina tisuÊa ljudi koji su morali biti u svakom pogledu zbrinuti, pa tako prije svega kvalitetno prehranjeni. Jasno da je u tom dijelu glavnu ulogu imala Podravka. ToËno je da je udio MORH-a meu kljuËnim kupcima Podravke smanjen, ali s druge strane udio Podravke u poslovanju s MORH-om nije smanjen, iako je smanjeno poslovanje u koliËinskom i financijskom pogledu zbog navedenog razloga. Zakon o nabavi roba, usluga i ustupanju radova nema utjecaj na potrebe, ali je odredio naËine nabave, te je kao osnovni naËin odreeno javno nadmetanje. Kao korisnik proraËunskih sredstava, Ministarstvo obrane
duæno je primjenjivati odredbe navedenog Zakona. U ovome trenutku Zakon nije bitno utjecao na poslovanje s Podravkom, iako smatramo da Podravka ima pravo davati primjedbe nadleænim dræavnim tijelima kako bi se ugradili odreeni zaπtitni mehanizmi. Ukoliko bi do toga doπlo, Ministarstvo obrane bi se svakako toga pridræavalo. - Ima li prostora za unapreenje sadaπnje poslovne suradnje, odnosno da li je moguÊe da MORH kupuje viπe Podravkinih proizvoda nego πto Ëini danas. Naime, u Podravki se Ëesto Ëuju razmiπljanja da zbog velike logistiËke podrπke Domovinskom ratu, brojnih donacija, dugotrajnog Ëekanja na naplatu isporuËene robe Podravka ima svojevrsno moralno pravo da bude najjaËi dobavljaË prehrambenih proizvoda za Hrvatsku vojsku. Kako to komentirate? - Uvijek postoji prostor za unapreenje poslovne suradnje. Mislim da se kvaliteta poslovne suradnje ne mjeri iskljuËivo vrijednoπÊu i koliËinom kupljene ili prodane robe. VeÊ sam odgovorila da je po mom miπljenju poslovna suradnja bila i ostala izuzetno dobra. Da bi se kupilo viπe Podravkinih proizvoda, prije svega bi trebalo doÊi do poveÊanja brojnog stanja u vojsci, a svima nam je poznato kada dolazi do toga. Mislim da nam je svima skupa interes smanjenje brojnog stanja, a to je moguÊe jedino ako je na naπim prostorima, pa i u cijelom svijetu mir. No, osim poveÊanja koliËine nabavljene robe, postoji niz moguÊnosti za kvalitetan poslovni odnos, od suradnje na razvoju namjenskih proizvoda (kao πto je to bio sluËaj u razvoju cjelodnevnog suhog obroka, za kojeg smatramo da kao originalni proizvod moæe naÊi svoje mjesto i na drugim træiπtima) o Ëemu je veÊ bilo konkretnih aktivnosti na prezentaciji proizvoda drugim vojskama, zatim suradnja na razvoju standarda i normativa prehrane, prehrambenih navika i sl. Iako offset i countertrade nisu zakonski regulirani u RH, MORH Êe nastojati u svoje ugovore s inodobavljaËima ugraditi i obvezu odreenog postotka offset i countertrade poslova, pa je i to jedan od vidova moguÊe poslovne suradnje.
Blaæenka Beπlaj-Cifrek
- Zakonom o nabavi roba, usluga i ustupanju radova toËno su odreeni uvjeti kada naruËitelj moæe pokrenuti postupak nabave izravnom pogodbom. Prethodnih godina taj postupak koriπten je prilikom nabave roba kao πto su npr. cjelodnevni suhi obroci, vegeta i sl. Sukladno odredbama zakona za provoenje izravne pogodbe mora se prethodno ishoditi struËno miπljenje Hrvatske gospodarske komore i suglasnost Ministarstva financija, πto znaËi da Ministarstvo obrane ne moæe samostalno donijeti odluku o takvom naËinu nabave, ali ga moæe predloæiti. Poznata je Ëinjenica da je u 2001. godini s Podravkom zakljuËen ugovor putem izravne pogodbe u iznosu od 11.520.982,97 kn, πto je gotovo 1/5 ukupnih potreba skladiπnih artikala za potrebe MORH-a i OSRH. Da su potrebe veÊe, bila bi veÊa i vrijednost ugovora, ali da su bile manje i vrijednost ugovora bi bila manja. Meutim, miπljenja sam da Podravki nije prijeko potrebno da se robe iz njenog proizvodnog asortimana nabavljaju putem izravne pogodbe, jer Podravka svakako moæe kvalitetom i cijenom biti bolja od svoje konkurencije. - VeÊ dulje vrijeme priËa se o moguÊnosti opskrbe i vojski drugih zemalja (NATO) hrvatskim proizvodima. Moæe li MORH i kako posredovati u tome?
- To je svakako jedan od naËina kojima MORH moæe uzvratiti svojim kljuËnim partnerima u logistiËkoj potpori tijekom ratnog razdoblja i vratiti “moralni dug”. Podravka po kvaliteti svojih proizvoda svakako ima svoje mjesto meu dobavljaËima i vojski drugih zemalja. U mnogobrojnim kontaktima uvijek istiËemo Podravku i ostale domaÊe proizvoaËe stranim partnerima. Iskreno vjeruje- Da li je moguÊe da se viπe Podrav- mo da Êe do takve suradnje s vojskakinih roba kupuje putem izravne ma drugih zemalja i doÊi. Najteæi dio pogodbe πto je jedno od zakonskih je svakako napraviti prvi korak, a rjeπenja? kasnije Êe sve biti lakπe. Drugi naËin unapreenja poslovne suradnje odnosi se na struËno-tehnoloπku suradnju, na Ëemu intenzivno rade predstavnici Podravke i MORH-a. U tom dijelu oËekujemo veliki angaæman Podravke kako bi kvaliteta prehrane Hrvatske vojske bila na najviπoj razini. Taj put je dug i vrlo teæak, ali na njemu moramo istrajati i kontinuirano raditi.
»etvrtak
20. prosinca 2001.
7
Podravkin periskop Prvi susret Gotova mladih Podravkinih hrana struËnjaka na projektu “Podravkaπ sa srcem” Piπe: Dalibor ©ijak Sektor za razvoj poslovanja
ZajedniËki tim Razvoja poslovanja i Ljudskih potencijala u sastavu: Goran Markulin, Dalibor ©ijak, Branko KuËan, Igor KovaË, i Matija Hlebar proπlog je Ëetvrtka na Podravkinom rekreacijskom centru u “©taglju” okupio prvu grupu od dvadesetak mladih Podravkinih struËnjaka, do 30 godina starosti, sa zavrπenim fakultetom i pripravniËkim staæom zainteresiranih za profesionalni i osobni rast i razvoj te kvalitetniji doprinos uspjeπnijem poslovanju naπeg poduzeÊa primjenom novih ideja i steËenih znanja na ovim susretima. Nakon kratkog uvodnog pozdrava svim nazoËnima, sudionici projekta su upoznati s glavnom svrhom “Podravkaπa sa srcem” koja obuhvaÊa razvoj specifiËnih znanja i sposobnosti kod mladih Podravkinih zaposlenika neophodnih za buduÊe voenje biznisa na globalnoj razini, stvaranje okosnice - menadæmenta za buduÊi razvoj poduzeÊa, razvoj træiπnog i dugoroËnog naËina razmiπljanja, prijenos znanja, kontinuirano uËenje, poboljπavanje komunikacije, stvaranje timskog duha u poduzeÊu i sliËno. Prema rezultatima upitnika, polaznici ovoga projekta su pokazali sljedeÊe zanimljive podatke: prosjeËna starost sudionika je 26,5 godina, u svome poslu koriste u prosjeku samo 51% osobnog i struËnog potencijala, svi razumiju engleski jezik, veÊina je djelomiËno zadovoljna s moguÊnostima struËnog razvoja i napredovanja na svom radnom mjestu te jako zainteresirana za stjecanje dodatnih znanja i vjeπtina koje bi im koristile u izvrπavanju kako operativnih tako i specifiËnih poslovnih zadataka. Najvaæniji su razlozi za daljnju edukaciju i usavrπavanje kod sudionika iz prve grupe projekta stjecanje novih znanja, kvalitetnije izvrπavanje poslovnih zadataka, napredovanje, osobno zadovoljstvo i inovativnost u poslu, dok su se kao najveÊi motivatori u radu pokazali dobra plaÊa (novac), interesantan i izazovan posao, moguÊnost razvoja i napredovanja, optimalna primjena vlastitih znanja i sposobnosti te poticajna radna atmosfera. Nakon detaljnijeg predstavljanja mladih struËnjaka i njihovih oËekivanja od ovoga projekta, uslijedila je prezentacija Grupe Podravka danas i njezinih buduÊih ciljeva. Potom se na prezentiranu tematiku razvila slobodna, vrlo æiva i duga rasprava prisutnih. Vidjelo se da mnogi mladi zaposlenici imaju toliko mnogo toga πto ih zbog posla “tiπti pri srcu”, a sada konaËno mogu slobodno izraziti svoje vienje stvari u poduzeÊu sugovornicima koji ih mogu i æele razumjeti. Po zavrπetku susreta, sudionicima su ukratko prezentirane namjere Korporativnog komuniciranja za poboljπanje Podravkinog imidæa u 2002. godini meu mlaim naraπtajem u Republici Hrvatskoj. Svi su pozvani da se dobrovoljno ukljuËe u akcije koje Êe uslijediti za dobrobit imidæa naπeg poduzeÊa. Susret s drugom grupom mladih Podravkinih struËnjaka bit Êe odræan u sijeËnju 2002. godine. Matija Hlebar
RastuÊa potraænja ‘’modernih potroπaËa’’ za convenience hranom nastavlja poticati proizvoaËe hrane i piÊa πirom svijeta da nude gotova jela koja ne zahtijevaju sloæenu pripremu te ujedno sadræavaju cijeli obrok odjednom. Istraæivanja u zapadnoj Europi su pokazala da treÊina kuÊanstava otpada na samce, bilo da se radi o starijim osobama ili o mlaim koji su se tek osamostalili te im manje porcije gotovih obroka savrπeno odgovaraju. Sukladno tome, mnoge firme proizvode manje gotove obroke za jednu do dvije osobe, a ne kao donedavno za cijelu obitelj. To omoguÊava ljudima koji æive sami da mogu napraviti obrok samo za sebe, ali isto tako i familije da mogu imati obrok za svakoga ono πto voli. Træiπte gotove hrane ima veliki rast tijekom 90-ih godina pa je tako od 1996. do 2000. godine prodaja gotove hrane u pet najznaËajnijih træiπta Europe narasla za 19%, od 4,78 na 5,7 milijardi eura, dok se koliËinska prodaja kreÊe oko 1,3 milijuna tona. Iako moæemo reÊi da træiπte gotove hrane ima zavidan rast, unutar grupe neke kategorije imaju veÊi a neke manji rast, πto ovisi o træiπtu. U Velikoj Britaniji ohlaena gotova jela imaju veÊi rast nego smrznuti obroci koji su do nedugo bili najpopularnija varijanta, a nakon njih neπto manji rast su zabiljeæili konzervirana i dehidrirana gotova hrana. U ostalom dijelu zapadne Europe situacija je obrnuta. Na tom træiπtu najveÊi rast ima konzervirana gotova hrana ispred smrznute i ohlaene hrane. Velika Britanija, koja slijedi ameriËke prehrambene trendove viπe nego ostala zapadna Europa, ima najrazvijenije træiπte gotove hrane u Europi koje je u 2000. godini vrijedilo 2.725 milijuna eura, daleko viπe od Francuske sa 1.225, NjemaËke sa 820, Italije sa 540 i ©panjolske sa 390 milijuna eura. S druge strane, unutar træiπta gotove hrane u 2000. godini na smrznutu hranu otpada 2.020 milijuna eura, na ohlaenu hranu 1.775, konzerviranu 1.334 te na dehidriranu gotovu hranu 570 milijuna eura. U Europi je Nestle sa svojim brandovima Maggi i Buitoni najveÊi proizvoaË gotove hrane kojeg sve uspjeπnije slijedi Unilever - Bestfoods s markom Knorr.
8
Broj 1591 »etvrtak 20. prosinca 2001.
PODRAVKA U 2001. GODINI U RIJE»I I SLICI Pripremili: Hrvoje ©labek i Nikola Wolf 2. Nova tvornica Vegete u Koprivnici proslavila je prvu godiπnjicu svoga rada. Prvi roboti u hrvatskoj prehrambenoj industriji nisu πminka veÊ Ëinjenica Podravkine tehnoloπke sadaπnjosti.
1. U novi milenij Podravka je uπla s dobrim poslovnim vjetrom iz 2000. godine. Dobit je uËetverostruËena i iznosila je 80 milijuna kuna, a prodaja je rasla 4 posto. 5. Tvornica kvasca prodana je divu iz te branπe, francuskom Lesafreu.
4. Promovirana je monografija u povodu 45. obljetnice postojanja rukometnog kluba “Podravka”. Rukometaπice su u 2001. godini osvojile hrvatsko prvenstvo i kup, a igrale su i u finalu Kupa EHF-a.
3. HodoËaπÊa dræavnih duænosnika u Podravku uvijek je bilo, Ëesto samo zbog dobre klope. U 2001. godini Podravka je viπe nego ikad utjecala na dræavnu politiku dajuÊi smjernice za pregovore o ulasku u EU i CEFTA-u. Posjetili su nas RaËan, Radoπ, VujiÊ, Tomac i Neven Mimica kada joπ nije bio ministar za europske integracije.
8. »udo se dogodilo: nakon 20 godina Podravku je posjetio njen dugogodiπnji direktor Pavle Gaæi. Njegova ”rehabilitacija” uslijedila je poπto je dobio nagradu za æivotno djelo grada Koprivnice.
6. U 2001. godini proizvodnja je u gotovo svim Podravkinim tvornicama bila pojaËana. Dokaz: samo u ljetnim mjesecima ostvareno je 18.000 prekovremenih sati.
10. PregovaraËka trakavica izmeu Uprave i sindikata trajala je godinu dana i napokon zavrπena u svibnju dogovorom o poveÊanju osnovne plaÊe za 7 posto.
7. Profesorica Zlata Bartl, dobro znana ”teta Vegeta” primila je æupanijsku nagradu za æivotno djelo. Joπ jedno viπe nego zasluæeno priznanje izumiteljici planetarno popularnog proizvoda. 9. Lino i Kviki posjetili su stanovnike djeËjeg SOS-sela U Lekeniku kod Siska kako bi ih joπ jedanput razveselili i olakπali im odrastanje bez bioloπkih roditelja.
11. Podravkino odmaraliπte u Pirovcu, koje je deset godina stajalo u derutnom stanju, prodano je gradu Koprivnici za 1,5 milijun kuna. Joπ se Ëeka ispunjenje uvjeravanja gradskih oca da Êe i se Podravkaπi ponovno smoËiti u pirovaËkom moru.
12. Gordan Koæulj i Blanka VlaπiÊ, dvoje vrhunskih hrvatskih sportaπa, vezali su svoja imena uz Studenac i Studenu. U zdravom tijelu zdrav duh
Broj 1591
13. Najbolja svjetska skijaπica Janica KosteliÊ, prema vlastitom priznanju, oboæava Podravkinu djeËju hranu, a osobito »okolino. Podravka se zato postarala da joj prirodne i zdrave hrane ne uzmanjka.
20. prosinca 2001.
9
14. I u 2001. godini potroπaËima su ponueni mnogi novi proizvodi, od kojih izdvajamo nove Fantove i Vegeta twistove, juhu od luka i krem-juhu od Ëeπnjaka, umak od rajËica, relish i salsu, flips s kikirikijem, smei grah u konzervi, kompote, braπna za kukuruzni i mlijeËni kruh...
16. Atrakcija ovogodiπnjih Podravskih motiva bio je πezdesetmetarski jeger, koji je pripremila Danica i dvadesetmetarski kruh koji su ispekli Podravkini pekari. Rekord dostojan Guinesove knjige.
15. Nova organizacija Podravke uvedena je u svibnju, a uspostavila je nove kanale kontroliranja troπkova i mjerenja uspjeha pojedinih proizvodnih programa. Uskoro Êe se znati koliko je narastao profit zbog uvoenja profitnih centara.
»etvrtak
17. Tradicionalna feπta umirovljenika, kakvu ne prireuje valjda nijedna druga hrvatska kompanija, svjedoËi kako Podravka ima duπu i srce.
19. Pobjeda Slavenaπa nad engleskim nogoloptaËima kraljevskog kluba Aston Villa ostaje uzorom koji u meuvremenu nije ponovljen. No, Slaven se dobro dræi u prvenstvu.
18. Tradicionalna ”feπta od rajËica” ne moæe ostaviti ravnoduπnim nikoga tko se u srpnju zatekne u Umagu. Ove je godine pripremljeno 5.400 porcija paπtaπute
20. Malo samoreklame: u 2001. godini izaπao je 51 broj lista Podravka, u kojima smo objavili oko 1.000 fotografija i viπe od 2.200 kartica teksta! 21. U susjednoj Maarskoj ujedinjena 22. ”S Podravka juhe 4 do Renaulta scenika Rx4” bila je jedna od Podravkinih nagradnih igara u 2001. godini. Scenik je otiπao Hezimi MuhiÊ u Pulu. su dva Podravkina poduzeÊa: trgovaËko iz Budimpeπte i mohaËka tvornica Vegete. Usto, paleta proizvoda koje nudimo Maarima proπirena je suradnjom s Kraπem i Koestlinom. Podravka postaje distributivnim centrom za distribuciju hrvatskih proizvoda u susjednu dræavu.
23. Podravkina farmaceutska grana Belupo proslavila je 30. godiπnjicu poslovanja. Glavna hrvatska kulturna atrakcija u listopadu bila je izloæba “Don’t worry, be healthy!”.
24. Certifikat ISO 9001:2000 za Vegetu i potpisivanje ugovora o partnerstvu s certifikacijskom kuÊom Det Norske Veritas na koncu 2001. godine poËetak je posla certificiranja svih Podravkinih proizvoda.
10
Broj 1591 »etvrtak 20. prosinca 2001.
Zapis iz SlastiËarnice Podravkine Pekare
Slastice sa slovenskim “okusom” Piπe: Slavko PetriÊ Snimio: Nikola Wolf
Od 12 zaposlenika koji veÊ godinama u Podravkinoj slastiËarnici rade na slatkom programu samo su tri muπkarca. Ostalo su æene, predvoene Bojanom Kriænjak, koja je 1983. godine uπla u program slastiËarskih proizvoda πto je Podravka poËela proizvoditi u to vrijeme. Posao im je zahtjevan, jer su narudæbe svakodnevne pa se radi i u tri smjene, poglavito za praznike kada je potraænja najveÊa. Tako Êe biti i u vrijeme skorih boæiÊno - novogodiπnjih blagdana. Trenutno su im hit proizvodi medene kore i kore maarica za koje na træiπtu postoji veliko zanimanje. Cure i spomenuta tri deËka krenuli su i u spremanje proizvoda iz programa smrznutih i pothlaenih proizvoda kao πto su pizze od 200 grama, torbice sa πunkom, roπËiÊi, kolaË s marmeladom, pizza prutiÊ, domaÊi slani klipiÊ i joπ mnogo ”varijacija na tu temu”. Ti su slastiËari svoj posao toliko usavrπili da im je spremanje svega nabrojenog kao “dobar dan”. Asortiman proizvoda odreuje im se iz Podravkinog Istraæivanja i razvoj, a zanimljivo je da sve obavljaju ruËno osim formiranja tijesta. Drugim rijeËima, trebali bi joπ strojeva, ali su u tome uvijek malo “preskoËeni”. No, to ne mijenja stvaralaËki zanos kod formiranja kolaËa kod slastiËarki i slastiËara.
Ekipa je srednje æivotne dobi, a s njom “dirigira” Bojana Kriænjak koja je doπla iz Slovenije gdje je zavrπila slastiËarsku πkolu i sada je kao najiskusnija svima uzor. ©efica nam kaæe: - Radim s voljom i tako Êe i dalje biti. Svi u slastiËarnici su vrlo marljivi radnici i tu nemamo nikakvih proble-
reÊi svaki dan radi se neπto novo. I doma volim spremati kolaËa, oni su mi u prvom planu. Za praznike napravit Êu za obitelj umjerenu koliËinu kolaËa, koliko znam da se moæe potroπiti za te praznike. BoæiÊ i Novu godinu doËekat Êemo doma u krugu obitelji. U slastiËarnici je joπ jedna Slovenka, Sonja Lopatnik. U Podravku je doπla 1984. godine. Odmah se dobro snaπla u slastiËarskom krugu, a i uspjela je “uloviti” danaπnjeg supruga, kako kaæe - “poprek na liniji”. - Imamo troje djece. Æivimo u – elekovcu. Na posao putujem automobilom. Ovdje sam jako zadovoljna. Volim raditi. Za boæiÊne i novogodiπnje blag-dane obitelj Êe biti kod kuÊe, a πto se tiËe spremanja kolaËa spremat Êu ono πto djeca vole. Osobno volim Ëokoladne i soËne kolaËe - otkriva nam Sonja svoju “malu tajnu”. Da ne bi u slastiËarnici bile samo Slovenke, pobrinula se Marijana »eπnjaj - Zagorka iz Jesenja Gornjeg. Kako je roditelji nisu imali moguÊnosti πkolovati javila sam se na natjeËaj TAM-a u Mariboru koji je πkolovao zainteresirane za potrebe svoga restorana. - Tamo sam zavrπila i pripravniËki staæ, ali kako je TAM prestao djelovati tamo se nisam mogla zaposliti. Doπla Nekoliko Podravkinih slastiËarki zanat je zavrπilo u Sloveniji sam jednom zgodom u posjet sestriËni u Koprivnicu. Traæila sam posao u ma. Za BoæiÊ smo posebno angaæira- je, kako kaæe, “zalutala” u slastiËarni- Podravki i bila primljena na Juhe. Jeni, a privatno to mi je pravo zadovolj- cu. Naime, ona je u Koprivnici zavr- dnom sam za druπtvo s Juha ispekla stvo. Za praznike Êu biti doma u πila πkolu za analitiËara æiveænih na- roladu i ta me rolada - dovela u PekarPeterancu... bit Êu doma, jer se veÊ i mirnica. Kako nije mogla dobiti zapo- nicu. Danas je ona veÊ ”Ëvrsti” stanoobitelj zaæeljela mene - rekla nam je slenje u svom fahu doπla je u Pekaru vnik Koprivnice. Kaæe da blagdane Bojana. gdje joj je radio i suprug (kaæe da nije jedva Ëeka da se odmori. A πto se tiËe æelja za slijedeÊa ljeta rekla nam je da Meu onima koje su prve poËele u po vezi). slastiËarnici je i Boæica Mihoci, koja - Jako sam zavoljela ovaj posao.Tako- oËekuje bolju buduÊnost. Slatku!
Susret: Franjo –uretiÊ, voditelj Logistike Podravkine Prodaje Hrvatska - Regija Zagreb
I nakon 24 godine rada u Podravki - nikada na bolovanju Razgovarao: Boris Fabijanec Snimio: N. Wolf Logistika radi iznad svojih moguÊnosti, skladiπni kapaciteti su prebukirani, raspadaju nam se strojevi, doπli smo do vrhunca, ali i dalje dajemo sve od sebe kako bi kvalitetno servisirali naπe kupce - alarmantno nam je izjavio prilikom nedavne posjete direktor Podravkine Prodaje Hrvatska - Regija Zagreb Josip Canjar. ©to se zapravo zbiva s Podravkinom logistikom u Zagrebu, pitali smo Franju –uretiÊa koji od ove godine vodi taj znaËajan segmenat prodaje? InaËe, on pripada starijoj gardi Podravkaπa. Naime, prije 24 godine poËeo je raditi u zagrebaËkoj Podravki i proπao je niz radnih mjesta - od trgovaËkog predstavnika, pomoÊnika direktora Predstavniπtva, v.d. direktora Predstavniπtva pa sve do danas - voditelja Logistike. Dakle, za Franju –uretiÊa moæe se reÊi da je u neku ruku ”Katica za sve”, a Ëinjenica je da skladiπno poslovanje ima u malom prstu. - U naπem zagrebaËkom skladiπtu poslujemo sa 745 Podravkinih artikala i 101 artikal Ponija, a u skladiπtu imamo mjesta za 630 artikala. Moæete si misliti kakve improvizacije moramo raditi da bi sve te proizvode smjestili i pravovremeno distribuirali do kupaca. No, veseli me πto sam nedavno Ëuo radosnu vijest - na proljeÊe poËet Êe dogradnja skladiπta jer sadaπnji kapacitet skladiπta je oko 1.900 paletnih mjesta. - S obzirom na to da ste po radnom staæu jedan od najstarijih Podravkaπa
Franjo –uretiÊ u Zagrebu, komparirajte kako je bilo nekada poslovati, a kako je danas? - Ja se sjeÊam ’78. i ’79. godine kada se vjerojatno nije niπta manje prodavalo u tonaæi robe nego danas. Tada smo bili izuzetno jaki u preraevinama od voÊa i povrÊa i dræali smo tada veliki dio tadaπnjeg træiπta. Dakle, koliËinski smo puno prodavali, ali bilo je i manje kupaca - to su najËeπÊe bile razvijene veleprodaje. Na æalost, toga danas viπe nema i mi danas praktiËki opskrbljujemo gotovo svako prodajno mjesto u naπoj Regiji. Dnevni promet naπeg skladiπta je oko 45 tona ulaza i isto toliko izlaza robe. Uz to, mjeseËno joπ pridodajte oko 1.000 tona proizvoda koji direktno iz naπih tvornica idu kupcima na naπem zagrebaËkom podruËju. - Koliko ljudi radi u Podravkinom zagrebaËkom skladiπtu? - Uz mene, radi πef skladiπta koji ima
Ëetiri pomoÊnika i operatera. Potom su tu 4 radnika koji rade na komisioniranju robe, potom dvoje radnika koji rade na visokoregalnim viliËarima te joπ jedan na vanjskom viliËaru. Je li to veliki ili mali broj ljudi s obzirom na prije reËeni dnevni obrtaj roba, prosudite sami. U svakom sluËaju, moji ljudi su vrlo ozbiljno shvatili posao, radi se desetak sati dnevno, a buduÊi da je u prosincu veÊi obrtaj roba, mi svakodnevno radimo do 18 sati. Ljudi ostaju dulje, obeÊali smo im da Êe biti adekvatno nagraeni. - Osim malog skladiπnog prostora, koji su joπ problemi u vaπem poslu? - Prije svega, imamo velikih problema sa SAP-om i serijama. Naime, roba je razliËitih datuma proizvodnje i time je svaka serija za sebe te ako automatski ne izdajete robu iste serije svaki dan, dolazi do problema da imate razliËite serije u skladiπtu. Dakle, netko mora stalno pratiti na terminalu te serije jer moæete na jednoj paleti proizvoda imati nekoliko razliËitih datuma proizvodnje - dvije, tri serije istih proizvoda. Takoer, veliki problem su nam strojevi jer ljudi izdræe produæeni rad, ali strojevi ne. ViliËari se griju jer oni ne mogu neprekidno 10-12 sati raditi te su nama vrlo potrebna najmanje dva viliËara za komisioniranje robe te jedan ruËni viliËar. Uz to, potreban nam je i stroj za pranje skladiπta, a kada govorimo o pravovremenosti dostava robe, sigurno bi trebalo joπ nabaviti dva kombija kojima bi mogli zadovoljiti brojne tzv. male narudæbe koje najviπe dolaze do izraæaja u gastro programu.
- Franjo, πto za vas znaËi Podravka? - Ja sam 24 godine u Podravki i od prvog dana se osjeÊam Podravkaπ i nikada nisam nikome dozvolio da protiv Podravke neπto govori. Ponosan sam πto radim u Podravki, bez obzira na sve uspone i padove koje sam ja i moja tvrtka proæivljavali.
InaËe, u 24 godine mog radnog staæa u Podravki, nikada nisam bio na bolovanju, a svake godine sam petnaestak dana godiπnjeg odmora kojega nisam koristio dao tvrtki. Za Podravku sam 24 sata dnevno na raspolaganju - rekao je na kraju razgovora Franjo –uretiÊ.
Crta: Ivan Haramija Hans
Broj 1591
»etvrtak
20. prosinca 2001.
11
U posjetu obitelji PetriËeviÊ u Starigradu
Marljivim i upornim radom do ”malog raja” Piπe: Mladen PavkoviÊ Snimio: Nikola Wolf U obitelji Boæice i Mladena PetriËeviÊa Ëovjek se zaista ugodno osjeÊa. Naime, njihova obiteljska kuÊa nalazi se u Starigradu nadomak Koprivnice, a nema Ëovjeka u ovom naselju koji ih ne poznaje. Ono πto smo od nekih mjeπtana Ëuli o njima samo su rijeËi pohvale. ObiËno kaæu kako su to marljivi ljudi, za koje se Ëini da nikada nemaju slobodnog vremena! Meutim, kad smo po dolasku u njihovo nadasve lijepo ureeno dvoriπte meu ostalim to istaknuli Mladenu, koji je godinama bio zaposlen u Podravki na odræavanju zelenih povrπina, jednostavno je ovu tvrdnju odbacio sa smijeπkom! - »injenica je da radimo mnogo, ali ni izdaleka previπe - kazao je. Oni su ove godine dobili lijepa priznanja. Pokazuju nam ih s ponosom. U natjecanju Hrvatske turistiËke zajednice, u okviru ekoloπko edukativne akcije ”Volim Hrvatsku”, u kategoriji urednosti okuÊnice s vrtom, njima je pripalo treÊe mjesto. No, joπ im je draæa ”Plaketa sa zlatnim znakom” koju su takoer dobili
za ureenje svoga dvoriπta! - Gotovo 33 godine proveo sam na radu u ”Podravki”. Tada mi je jedina nagrada bila - plaÊa. Tek od kada sam u mirovini, poËele su stizati i prave nagrade. A nema ljepπega nego kad netko zapazi ono πto radiπ - kaæe Mladen. A mnogi, ne samo Ëlanovi ocjenjivaËkog suda, mogli su se uvjeriti kako obitelj PetriËeviÊ ureuje svoje dvoriπte. Tako je po æelji supruge Boæice, nema tome dugo, napravljen i bazen i kamenjar, pa se pogotovo u veËernjim satima, kad zavlada tiπina, i te kako lijepo moæe Ëuti æubor vode... - U tom bazenu osim prekrasnih ribica ima i zelenila - veli Boæica. Bazen je veliËine 5 X 4 metra, a u njega stane, da Ëovjek ne povjeruje, oko 8000 litara vode, koja se neprestano izmjenjuje. Ljeti znamo sjediti u vrtu, gledati u bazen i uæivati! Ova vrijedna æena 17 je godina stalno zaposlena na poslovima ËiπÊenja u Podravki. Radi na sedmom katu poslovne sedmerokatnice, uvijek u drugoj smjeni. Na posao dolazi osobnim automobilom. - Imamo Ëetiri kÊeri: Dubravku, Marinu, Kseniju i Kristinu. Sve su veÊ
odrasle i æive svojim æivotom. Samo je jedna kod nas u kuÊi, æivi u odvojenom dijelu sa svojim suprugom, a oni su takoer stalno zaposleni u Podravki. Sada preko puta grade i kuÊu - priËa Boæica. A Ëime se sve bavi ova obitelj teπko je i nabrojiti. Osim πto im je velika ljubav ureenje dvoriπta (koje je prepuno najraznovrsnijih biljaka), imaju svoj staklenik gdje uzgajaju cvijeÊe, zatim raznovrsnu perad, ptice, dok im je najveÊi posao u πtali, oko krava i svinja! Imaju veliki broj krava, a dovoljno je reÊi kako mjeseËno isporuËe preko 26.000 litara mlijeka. - Moj je posao preteæno u kuÊi - veli Boæica. - Meutim, znala sam ujutro, pogotovo kad je suprug takoer svakodnevno odlazio na posao u Podravku, Ëistiti πtalu, brinuti oko svinja i krava. ObiËno bih odmah nakon ustajanja otiπla poËistiti kravama, zatim spremiti djecu u πkolu, a potom ponovno u πtalu. Do odlaska na posao skuhala bih ruËak, a onoj djeci koja su ostala kod kuÊe pogledala zadaÊu i malo ih ispitala. Otkako je Mladen doma, meni je pripala kuhinja, pranje i peglanje! I dakako, staklenik u kojem uzgajam cvijeÊe i limune! Ova obitelj ima i mnogo zemlje, pa im nije problem doÊi i do jeftinije hrane (trave i dr.) za stoku. Mladen je zajedno s joπ nekima nedavno osnovao i Udrugu za travnjaπtvo, krmno bilje i razvoj poljoprivrede,
Obitelj PetriËeviÊ u stakleniku gdje i sada u zimi proizvode ”Ëudaj toga”
koja ima veÊ oko pedesetak Ëlanova. - Iz Podravke sam otiπao nakon 33 godine rada. Uzeo sam otpremninu. Dobro su mi platili. Sada se vodim na Zavodu za zapoπljavanje kao nezaposleni. Meutim, posla imam na pretek. Tako veliko gospodarstvo ne bih mogao voditi sam, pa sam posao podijelio sa zetom. On obiËno ujutro radi u Podravki, a kasnije pomaæe meni. Zaradu dijelimo na pola. A ona nije mala. Ispred naπe kuÊe nalazi se i sabirnica za mlijeko koju takoer vodimo. Onaj tko æeli raditi, uvijek ima πto - kaæe Mladen i naglaπava da mu je posao koji obavlja pravo zadovoljstvo. Æelja im je da uskoro i poveÊaju broj krava, barem na oko 25. Njihovim primjerom krenuli su joπ neki u
ovom naselju πto ih dobrano raduje. - Nekada je moj suprug uzgajao pse, a prije toga ptice. Uvijek sam ga podræavala, baπ kao i sada. PlaÊa u Podravki je mala, pa se moramo nekako snalaziti. Æivimo dobro, niπta nam ne nedostaje - veli Boæica. Kad smo napuπtali dvoriπte ove obitelji, naprosto smo se divili radnoj energiji koju imaju ovi supruænici. Jer, nekima je teπko na poslu provesti i osam sati, a Boæici (47) nije teπko raditi cijelo jutro, a potom joπ od 15 do 23 sata u Podravki! - Formula naπeg uspjeha vrlo je jednostavna - radimo prije svega ono πto donosi zaradu, a potom se posveÊujemo i poslu za svoju duπu, kao πto je ureenje dvoriπta - rekao je sa smijeπkom ”gazda” PetriËeviÊ.
Prodajna operativa Danice:
U Zagrebu 13. prosinca
Ostvarit Êemo ambiciozni biznis plan u 2002. godini
Podravkina donacija Udruzi za terapijsko jahanje ”Krila”
Voditelji svih regija i træiπta Hrvatske Mesne industrije Danica odræali su 15. prosinca u Koprivnici posljednji ovogodiπnji operativni sastanak. Raspravljalo se o ostvarenoj realizaciji, kvaliteti proizvoda i planovima za iduÊu godinu. Kako je zakljuËeno, prodaja Êe nastojati zadræati kontinuitet kvalitete i izgleda proizvoda, a sa svih træiπta se moraju redovito slati izvjeπÊa o prodaji. Na sve primjedbe nuæno je odmah reagirati. U iduÊoj godini Êe na træiπte izaÊi dosta novih proizvoda πto Êe se popratiti marketinπkim aktivnostima (degustacijama, akcijskim prodajama, dijeljenjem uzoraka) kako bi se potroπaËi πto bolje upoznali s njima. Uz to detaljnije Êe se provoditi analize træiπta kako bi se moglo na vrijeme reagirati i zadovoljiti kupca ili reagirati na njegove primjedbe. Osob-lje prodaje i marketinga Êe se joπ viπe zalagati u tom pogledu. BuduÊi da jedino Danica d.o.o. ima
PomoÊ onima kojima je najpotrebnija i veliko humano srce oduvijek je bila odlika Podravke. Tu tradiciju pomaganja dokazuje i donacija proizvoda naπe tvrtke koja je uruËena 13. prosinca neprofitnoj i nevladinoj Udruzi Krila. Osnovna djelatnost te udruge je terapijsko jahanje za osobe s invaliditetom, a u sadaπnjem programu sudjeluje 76 osoba u rasponu od 4 do 53 godine razliËitih dijagnoza - cerebralna paraliza, multiple skleroza, razni stupnjevi oπteÊenja vida, paraplegija, spina bifida itd. Uz konje, veliku pomoÊ u medicinskom programu Udruge Krila daje i viπe od 200 volontera koji, osim πto pomaæu u terapijskom jahanju, Ëiste i ureuju prostorije udruge, kose travu, cijepaju drva itd. Na sve njih mislila je Podravka donirajuÊi brojne svoje proizvode - Fini-mini juhe, proizvode Dollcela, Lino-ladu, Kviki pecivo, napolitanke i razne Ëajeve, kako bi se osobe s invaliditetom i volonteri mogli okrijepiti nakon zahtjevnih terapija. U ime udruge, Podravki se na vrijednoj i od srca datoj donaciji zahvalila predsjednica Krila Tatjana Varga. B. F.
Prodajna operativa Danice na okupu u Koprivnici vakuumiran, slajsan trajni program nastojat Êe se træiπte joπ viπe zadovoljiti kako kvalitetom tako i konstantnoπÊu u isporuci, a kako je dogovoreno, sve regije moraju biti dobro opskrbljene. Sve to doprinijet Êe ostvarenju biznis plana za 2002. godinu
koji je visok, ali prema miπljenju voditelja regija i ostvariv. Tome bi trebao doprinijeti i sustav dodatnog nagraivanja prebaËaja planiranih veliËina uveden u cilju motiviranja zaposlenika Danice na poveÊano zalaganje i πto veÊu prodaju.
Priznanja jubilarcima SPJ ”Slatki program” Osim πto je ovogodiπnje jubilarce primio predsjednik Uprave Darko Marinac, za radnike sa 10, 15, 20 i 25 godina radnog staæa prigodne domjenke priredili su i direktori pojedinih cjelina u kojima rade zaposlenici slavljenici. Tako je u utorak 18. prosinca malu sveËanost organizirala SPJ ”Slatki program”, a priznanja za vjernost tvrtki radnicima je uruËila izvrπna direktorica Jadranka IvankoviÊ. Bila je to i prilika za isprobavanje novih proizvoda koje je SPJ ”Slatki program” u ovoj godini pripremila za træiπte.
Crta: Ivan Haramija Hans
12
Broj 1591 »etvrtak 20. prosinca 2001.
U Podravkinom restoranu druπtvene prehrane 17. prosinca
Djed Mraz u Koprivnici
Promotivno degustacijska izloæba proizvoda Dareæljivi djedica, Lino i Kviki razveselili maliπane Podravkinih strateπkih poslovnih jedinica Prepoznatljivo “Hoo, hoo, hoo!” Ëulo se u subotu na koprivniËkom æeljezniËkom kolodvoru. Direktno iz Laponije vlakom je stigao djedica u crvenom - glavom i bradom Djed Mraz. Nakon πto je okupljenoj djeci podijelio neπto bombona i mandarina, sjeo je u dvopreænu koËiju koja ga je Ëekala pred kolodvorom i uputio se na srediπnji koprivniËki trg. Zbunivπi se po dolasku na pozornicu, pozdravio je najprije ”laponski”, zatim i njemaËki, a tek nakon upozorenja njegovih pratitelja, medvjeda Bruma i Broma, progovorio je hrvatski. I to priliËno teËnim kajkavskim. Druπtvo su mu pravile i popularne Podravkine maskote Lino i Kviki, koji su s Djedom Mrazom plesali i usput dijelili mandarine. Zatim je djedica porazgovarao s okupljenom djecom, a usprkos hladnoÊi nije ih bilo malo, upozorivπi ih da ga ne gnjave stalnim narudæbama ”Playstationa” ili kompjutora, jer se on u to ne razumije, a i zna da nije zdravo puno vremena provoditi pred ekranima. Radije se grudajte, poruËio je Djed Mraz klincima uz obeÊanje da Êe i sam doÊi na grudanje. S njim su na pozornici pjevala i plesala djeca iz djeËjeg vrtiÊa ”TratinËica” te koprivniËkih osnovnih πkola. Nakon πto je pustio balone Priznanja za recepte na bazi Dolcele sa znakom Podravkinih slatkih proizvoda, Djed Mraz se oprostio i otiπao iz Koprivnice, u druge gradove da razveseli drugu djecu, kako je rekao. Djeca i roditelji zatim su se ugrijali Ëajevima, koje je za njih pripremila Podravka, a kao najbolje ih preporuËio i sam dareæljivi starËiÊ u crvenom. Klinci su s prvog organiziranog doËeka Djeda Mraza u Koprivnici osim veselja kuÊi ponijeli i Podravkine grickalice i Linoladu. H. ©.
Na inicijativu SPJ Slatki program u Podravkinom restoranu druπtvene prehrane organizirana je 17. prosinca promotivno degustacijska izloæba jela i proizvoda naπe tvrtke. Uz Slatki program koji je predstavio Dolcelu, DjeËju hranu i Kviki program te razne pekarske proizvode, na prezentaciji je predstavljen program SPJ PiÊa Studena, Studenac, Deit i Ledeni Ëaj te bogata ponuda suhomesnatih proizvoda Danice. Prije nego πto su brojni radnici naπe tvrtke degustirali izloæene proizvode i jela, upriliËena je kratka sveËanost na kojoj su podijeljena priznanja ”Dolceline zvijezde” Ëitateljicama Podravkinih novina koje su sa svojim originalnim, maπtovitim i simpatiËnim receptima na bazi Dolcela proizvoda sudjelovale u nagradnoj igri. Priznanja su osvojile: Branka SertiÊ, Viπnja Perkov, Milica Vrabelj, Marina Raπan, Ivanka Petak, Draæenka KovaËiÊ, Katarina Mihac, Zlata Mikac, Vesna Æaja, Ana »esi, Æeljka ZetoviÊ, Snjeæana ErπetiÊ, Marija Jagec, Nena Gadæe, Ljubica Biπkup, Nevenka Koπar i Vesna Koπer. Takoer, izvan konkurencije priznanja su dobili i gastro promotori naπe tvrtke Draæen –uriπeviÊ i Zlatko SedlaniÊ. Na simpatiËnoj sveËanosti bili su i Ëlanovi Uprave Podravke predvoeni predsjednikom Darkom Marincem koji je, nakon rezanja i kuπanja posebne blagdanske torte, svim radnicima Podravke poæelio sretan i blagoslovljen BoæiÊ te sve najbolje u 2002. godini. B. F.
Promotivno degustacijska izloæba jela svojom je atraktivnoπÊu pobudila veliki interes radnika Podravke
Podravski studenti u Podravki
Mjesta ima samo za najbolje U suradnji s Udrugom podravskih studenata Podravka je u petak otvorila svoja vrata podravskim studentima kako bi im se predstavila i pokazala πto nudi mladim obrazovanim ljudima ako odluËe potraæiti posao baπ u njoj. Uz glavnog domaÊina, Ëlana Uprave Damira PolanËeca, koji je studente doËekao i pozdravio, s njima su se druæili i menadæeri iz Ljudskih potencijala, Razvoja poslovanja i Prodaje. U dvosatnoj prezentaciji govorili su o Podravkinoj sadaπnjici, planovima razvoja, kadrovskoj politici i drugome. Studenti su pokazali vidan interes za najveÊu hrvatsku prehrambenu kompaniju i, meu ostalim, pitali kakve su πanse da po zavrπetku studija nau svoje mjesto u njoj. Dano im je do
znanja da Podravka konstantno zapoπljava visokostruËni kadar, ali za to ima visoke kriterije, pa mjesta u Podravki ima samo za najbolje studente, a kad se mladi Ëovjek zaposli u Podravki, pruæaju mu se velike moguÊnosti struËnog usavrπavanja. Nakon ”poslovnog” dijela susreta podravskih studenata i Podravke, odræan je i malonogometni susret dviju ekipa u koprivniËkoj sportskoj dvorani. Nakon vodstva od 2:0 Podravkine momËadi, studenti su ”pritisnuli” i uspjeli izjednaËiti. Ovakva druæenja odsad Êe se, studentima je poruËio PolanËec, odræavati barem dvaput godiπnje jer su podravski studenti prirodna kadrovska baza za odabir ljudi koji Êe Podravku voditi u buduÊnosti. H. ©.
Mjeπoviti pjevaËki zbor i Tamburaπki orkestar KUD-a Podravka prireuju za vas
BoæiÊni i novogodiπnji koncert
Mjeπoviti pjevaËki zbor i Tamburaπki orkestar KUD-a “Podravka” i ove godine veÊ tradicionalno prireuju boæiÊni i novogodiπnje koncerte kao poklon svima koji su tijekom cijele godine podræavali i nagraivali njihove nastupe i koncerte. U crkvi Sv. Nikole Biskupa Mjeπoviti pjevaËki zbor odræat Êe koncert u srijedu 26. prosinca s poËetkom u 18,30 sati gdje Êe pjevati hrvatske boæiÊne popijevke, a zajedno s Tamburaπkim orkestrom u crkvi Sv. Antuna Padovanskog u petak 28. prosinca s poËetkom u 18 sati. Mjeπoviti pjevaËki zbor sudjeluje i u zajedniËkom koncertu koji Êe se odræati u Sportskoj dvorani a u organizaciji PuhaËkog orkestra iz KoprivniËkog Ivanca na kojem sudjeluju joπ neka poznata imena hrvatske estrade. Koncert Êe se odræati 30. prosinca (nedjelja) s poËetkom u 18,30 sati. Pozivamo vas da zajedno ove boæiÊne i novogodiπnje blagdane uljepπamo uz pjesmu i tamburu Ëlanova Podravski studenti pokazali su veliki interes za Podravku KUD-a “Podravka”. A. V.
Novo iz Podravkine Pekare
Kruh baget Velikoj grupi smrznutih i pothlaenih pekarskih proizvoda iz Podravkine Pekare sada se pridruæio i kruh kakvoga joπ nije bilo na naπem træiπtu. To je polupeËeni pothlaeni kruh kojemu su u Podravskim mlinovima dali naziv baget. Prezentacija je obavljena proπlog petka i subote u prodavaonicama Megapark na LeniπÊu, West 10 na TaraπÊicama te u Kifli (na slici). To su sve prodavaonice u Koprivnici u kojima su postavljene i peÊi za peËenje na “na licu mjesta”. Pothlaeni polupeËeni kruh baget proizvodi se kao bijeli i crni, a oba proizvoda su u teæini od 250 grama. Ovog vikenda baget je peËen na spomenutim prodajnim mjestima i izazvao je veliku paænju potroπaËa πto se vidjelo i po guævama na prodajnim mjestima. StruËnjaci nam kaæu da je polupeËeni pothlaeni baget proizvod koji je izraen od dizanog tijesta, na prodajno mjesto dolazi pothlaen na plus Ëetiri stupnja Celzijusa, pakiran je u PVC vreÊice. »uvanje do trenutka peËenja moæe trajati najviπe 14 dana, a peËe se na 200 stupnjeva Celzijusa od sedam do deset minuta. Proizvodi se i polupeËeni smrznuti baget, koji se do trenutka peËenja Ëuva na temperaturi minus 18 stupnjava Celzijusa najviπe mjesec dana. PeËe se na 200 stupnjeva Celzijusa od 10 do 15 minuta. U Podravskim mlinovima vjeruju da Êe novi kruh baget zauzeti mjesto i na blagdanskim stolovima. S. PetriÊ
Broj 1591
Sport - novogodiπnji osvrti
»etvrtak
20. prosinca 2001.
13
Rukomet - RK Podravka Vegeta
Relativno uspjeπna Draæen Besek izgradio novi ofanzivniji stil igre, rukometna sezona ali joπ uvijek rjeπava problem neefikasnosti
Nogomet - Slaven Belupo
U jesenskom dijelu prvoligaπke sezone Slaven Belupo je odigrao 18 utakmica, od kojih je πest pobijedio, pet izgubio te sedam puta odigrao neodluËeno. Osvojeno je 25 bodova s kojima koprivniËki prvoligaπ dræi πesto mjesto na prvenstvenoj tablici. U klubu su zadovoljni postignutim rezultatima, tim viπe πto je Slaven Belupo pokazao u Intertoto kupu odliËne igre, posebice protiv francuske Bastie i slavne engleske Aston Ville. Mnogobrojni koprivniËki ljubitelji nogometa i te kako pamte najznaËajniju pobjedu u povijesti Slaven Belupa kada je na Gradskom stadionu pao slavni engleski prvoligaπ. Bilo je tada 2:1 za KoprivniËance, ali na æalost, u uzvratu nedostajalo je nogometne sreÊe. Slaven Belupo je u Birminghamu pobijeen 2:0. Bez obzira na postignute rezultate, najveÊa novost u klubu je vidljiva promjena naËina igre. Iz totalno defanzivne, novi trener Slaven Belupa Draæen Besek polako i sustavno gradio je ofanzivniji i otvoreniji naËin igre, prije svega nogomet dopadljiv oku. - NajveÊi problem u tom radu bila je psiha, promjene u glavama igraËa kako nogomet treba napraviti atraktivnim, zanimljivim i natjecateljskim, a ne samo igrati kao u Ëekaonici - istiËe Draæen Besek. - Slaven Belupo danas ima igru, ali ima i problem kroniËne neefikasnosti... - Od sedam neodluËenih susreta, u πest smo bili bliæe pobjedi. Na æalost, te igre nismo okrunili rezultatom, a ta naπa neefikasnost usmjerila je i razmiπljanja javnosti. Naπ osnovni problem bio je uvjeriti ljude da radimo neπto dobro, da hoÊemo napraviti jedan atraktivan pristup igri s viπe rizika, ali neπto πto se moæe gledati. Osobno mi je satisfakcija da sam u brojnim komunikacijama s ljudima iz Koprivnice dobio podrπku, jer Slaven Belupo - bez obzira je li pobijedio ili izgubio - niti u
jednoj utakmici nije bio u podreenom poloæaju, osim one nesretne utakmice protiv T©K-a. Iako to joπ nije ona prepoznatljiva igra kojoj ja teæim, moram Ëestitati i zahvaliti igraËima, jer su napravili veliki napor da prihvate novu stvar. Moæda je na poËetku bilo manjih lutanja, mi smo se zapravo kroz rad upoznavali, ali sada na kraju ove sezone moglo se i dogoditi da izostane Ëetiri, pet standardnih igraËa, ali smo za njih imali kvalitetne zamjene i to nas Ëini zadovoljnima i ponosnima. Uz to, afirmirani su neki igraËi koji su praktiËki veÊ bili otpisani i to dokazuje da u Koprivnici postoji zdrava nogometna sredina, jer ako se prema nogometaπu odnosite kao prema Ëovjeku onda on moæe funkcionirati za kolektiv. Ipak nogometni tim Ëini 18 do 22 igraËa, a ne samo prvih 11, 12. Ipak smo mi sezonu odigrali sa 20 igraËa. - Jeste li zadovoljni osvojenim πestim mjestom na prvenstvenoj tablici? - To mjesto je Slaven Belupo osvojio i proπle sezone i ja nisam zadovoljan ostvarenim rezultatom. OËekivao sam viπe, jer ja nisam zadovoljan s prosjeËnoπÊu, bez obzira koje su ekipe pred nama i πto one imaju nekoliko puta veÊi budæet od nas. Naravno, ne smijemo zanemariti tradiciju postojanja klubova u Prvoj hrvatskoj nogometnoj ligi i njihov status u hrvatskom nogometu. Na æalost, tu tradiciju i neki svoj lobi u vrhu hrvatskih nogometnih zbivanja Slaven Belupo nema. - ©to oËekujete od proljetnog nastavka prvenstva? - U pogledu toga vrlo sam skeptiËan. Bojim se da neÊe biti sve regularno, a mi Êemo u toj borbi biti u podreenom poloæaju. Svi mi imamo velike ambicije - igraËi, ja i moji suradnici u struci, ljudi koji vode klub, Uprava i navijaËi, ali moram reÊi da su ambicije kod igraËa i struke realne, a kod svih ostalih nerealne. To je osnovni problem i tu se mi moramo naÊi te odrediti πto
Draæen Besek zadovoljava Slaven Belupo. Kod mene je rezultat na prvom mjestu, ali isto tako ne æelim iza sebe ostaviti krπ, veÊ jednu selekcioniranu ekipu koja Êe se moÊi boriti za najveÊe ciljeve. Za to je potrebno vrijeme, organizacija i novac. Treba se napraviti jaka baza, investirati u vlastite kadrove - od struËnosti do infrastrukture, rad s mladim i talentiranim nogometaπima pa tek onda dovoenje klasnih igraËa koji bi dali Slaven Belupu jednu nogometnu dimenziju viπe. - HoÊe li Slaven Belupo i iduÊe godine biti u Europi? - Bolje je pitanje - je li Slaven Belupo sazrio da igra u Europi? Naime, kod nas se radi kvalitetno, ali moramo biti realni - u Europu ne ulaze samo igraËi i trener, veÊ ulaze svi vezani za naπ klub. Naravno, ja bih æelio da Slaven Belupo ue u Europu, ali ne da u prvom kolu ispadne van. U ovom trenutku ekipa je spremna za borbu u Europi, ali jesu li ostale stvari koje uvjetuju tome spremne za Europu? rekao je na kraju razgovora trener Slaven Belupa Draæen Besek. B. Fabijanec
Kompaktnost i uigranost rukometaπica Podravke Vegete bila je odlika ovogodiπnjeg proljetnog natjecanja u europskom Kupu EHF-a i domaÊem prvenstvu. ZahvaljujuÊi tim komponentama igre, osvojeno je domaÊe prvenstvo i Kup, a u evropskim natjecanjima KoprivniËanke su igrale finale Kupa EHF-a. Maksimalna oËekivanja od KoprivniËanki su realizirana. No, ove godine u novoj sezoni nastupi u europskim natjecanjima te velike oscilacije u formi koje se pokazuju tijekom domaÊeg prvenstva pokazuju da neπto nije u redu. Prvi πok bio je u pretkolu Kupa prvakinja kada je ruska ekipa Akve naprosto deklasirala Podravka Vegetu u Volgogradu. I dok se joπ mogao oËekivati poraz od viπestrukih ruskih prvakinja, ali ne naravno tako upeËatljiv, kikseve u domaÊem prvenstvu - poput izgubljene utakmice u Osijeku i velikih napora da se na domaÊem parketu pobijedi pomlaena ekipa zagrebaËke Lokomotive - zaista nitko nije oËekivao. - OËito da nismo ekipa koja bi trebala u ovakvom sadaπnjem sastavu gajiti neke prevelike europske ambicije. Nisam siguran da moæemo u Kupu EHF-a ponoviti uspjeh, iako nam to nitko nije postavljao kao imperativ. To su, prije svega, naπe æelje, ali bojim se da Êe to biti teπko ostvarivo, jer mi smo sada u situaciji da se hrvamo u nacionalnom prvenstvu rekao je trener Podravke Vegete Ivan Pal. - Zbog Ëega toliki ovogodiπnji usponi i padovi ekipe? - Ako bismo htjeli imati nekakvu konstantu u igri i rezultatu, naπoj ekipi nedostaje veÊi broj kvalitetnih rukometaπica. Naime, rezultat daju one
koje su u formi, a ako nam se desi da neka od kljuËnih igraËica nije u formi ili ima slabi dan, onda imamo problema. To nam se Ëesto dogaa, jer mi zapravo baziramo igru na sedam igraËica. Ova sezona, a i Ëitava ova godina te iduÊa polusezona bit Êe kljuËne za Podravku. Naime, ja ne bih htio krojiti politiku kluba, to mi ne pada na pamet, ali ipak Êemo se morati odluËiti hoÊemo li imati europsku ekipu ili neπto drugo. Ako hoÊemo imati europsku ekipu, sigurno Êe se iskristalizirati neka od mlaih igraËica koja treba ostati, a tko mora otiÊi. Osim toga, svakako treba dovesti dvije kvalitetne vanjske igraËice - jednu ljevaka i jednu univerzalnu. Sve u svemu, sada nisam zadovoljan s igrom moje ekipe jer mislim da cure ne igraju kako bi inaËe mogle. Osim toga, nisam zadovoljan jer ipak je plan bio da Êemo se pojaËati, a mi se nismo pojaËali. Kada je bila prvak Europe 1996. godine, Podravka je tada imala 16-17 rukometaπica, od kojih je 12 kvalitetnih moglo stalno igrati za rezultat. No, tada je bilo i viπe novaca, a sada veÊ treÊu sezonu u klubu se naprosto improvizira. Novaca nema, a stara narodna kaæe - koliko para, toliko muzike. Æelje i ambicije su jedno, a moguÊnosti neπto sasvim drugo. Europske potencijale Podravke Vegete imat Êemo prilike vidjeti veÊ poËetkom iduÊe godine, toËnije 12. sijeËnja, kada u Koprivnicu dolaze rukometaπice πvicarskog St. Gallena. Ivan Pal vrlo nemirno doËekuje tu utakmicu, ali ipak optimistiËki moæemo predvidjeti joπ jednu pobjedu koprivniËkih rukometaπica. B. Fabijanec
Kuglanje - Prva A liga kuglaËica
Velika izjednaËenost vodeÊih Podravka na drugom mjestu Podravka Vegeta
KonaËno je stigao kratki predah, iako Êe kratko trajati, samo do 5. sijeËnja. Nakon 11 kola jesenskog dijela KuglaËice Podravke postale su jesenske prvakinje, ali su nakon dva kola proljetnog “skliznule” na drugo mjesto. Porazom u osjeËkom derbiju izgubile su prvu poziciju, s koje Êe u “proljetno-zimski” nastavak krenuti vodeÊi Zagreb. Ono πto se znalo i prije poËetka prvenstva, to se potvrdilo u ovih 13 kola - hrvatsko kuglanje dobilo je “veliku Ëetvorku”: Zagreb, Podravka, Rijeka i Osijek ’97. To je “krema” hrvatskog kuglanja, to su klubovi koji Êe hrvatskoj reprezentaciji dati reprezentativke za Svjetsko prvenstvo. Dosadaπnji tijek prvenstva karakterizira velika izjednaËenost vodeÊe Ëetvorke. DomaÊe staze bile su velika prednost za domaÊu ekipu, tu tradiciju “pokvarila” je jedino Rijeka pobjedom nad ekipom Zagreba u Zagrebu. Rijeka je i jedina ekipa koja je izgubila Ëak dva susreta s “malim” klubovima, u Zagrebu od Jedinstva i senzacionalno od INE na
svojim stazama u Rijeci, πto je na kraju moæe stajati gubitka titule prvakinja dræave. Podravka je odigrala kako se i oËekivalo od njenog sastava, u koji se vratila Æeljka Orehovec, najËvrπÊa karika Podravkina lanca. Plan je bio povratak titule prvaka dræave u Koprivnicu ili u najgorem sluËaju ponovni izlazak u Europu. U 13 utakmica ostvareno je deset pobjeda i tri, moæe se tako reÊi, “normalna” poraza - na gostovanju protiv direktnih rivala Rijeke, Zagreba i Osijeka. Sva tri poraza zabiljeæena su rezultatom 2:6, a posebno je vaæno, πto su u uzvratu na kuglani u Koprivnici “Podravkaπice” pobijedile Rijeku i Osijek ’97 rezultatom 7:1, dok Zagreb stiæe u Koprivnicu 16. veljaÊe. U sluËaju istog broja bodova na kraju prvenstva Podravka Êe zbog boljeg meusobnog omjera biti bolje plasirana i od Rijeke i od Osijeka ’97. Prvenstvena stanka bit Êe vrlo kratka, nastavak prvenstva poËinje veÊ 5. sijeËnja, kad u Koprivnici gostuje
ekipa Jedinstva iz Zagreba. KuglaËice Podravke malo Êe predahnuti tek za BoæiÊ i Novu godinu, sve preostale dane redovno Êe trenirati, a prije BoæiÊa Êe odigrati veÊ tradicionalni BoæiÊni turnir. Zbog Svjetskog prvenstva, koje se odræava u svibnju 2002. godine u Osijeku, prvenstvo zavrπava veÊ 9. oæujka. U preostalih devet kola Podravka ima veliku prigodu da gotovo sama odluËi o svojoj sudbini i plasmanu u sam vrh hrvatskog kuglanja. Ima Ëak i vrlo povoljan raspored preostalih utakmica pet utakmica igra na “domaÊem” terenu, izmeu ostalog i odluËujuÊi derbi sa Zagrebom. U Ëetiri kola gostuje u PoreËu, protiv neugodne Istre, u Vrbovskom, ©ibeniku i u zadnjem kolu protiv Varteksa u Varaædinu. S obzirom na to da Zagreb u posljednjem kolu gostuje u Rijeci, Podravka - ne bude li kakvog neoËekivanog poraza - ima lijepu prigodu da stigne do najviπeg postolja i titule prvaka Hrvatske. Æ. ©emper
Prva B liga sjever - kuglaËi
Podravkaπi - jesenski doprvaci PODRAVKA - SAMOBOR 7:1 (5633:5241) U posljednjem ovogodiπnjem 12. kolu kuglaËi Podravke pobijedili su posljednjeplasirani Samobor rezultatom 7:1. To je bilo veÊ 1. kolo “proljetnog” dijela natjecanja u kojem Podravkaπi nisu imali teæak zadatak - pobjednik se znao unaprijed. S takvom motivacijom ne postiæu se visoki rezultati, iako su s takvim pristupom iznenaenja uvijek moguÊa. Ovom pobjedom Podravka Êe do nastavka prvenstva “prezimiti” na drugoj poziciji, odmah iza vodeÊe Opeke iz Osijeka, πto je sjajan uspjeh koprivniËkih kuglaËa. DeËki nisu htjeli biti slabiji od svojih klupskih kolegica - Podravka ima dva doprvaka! VeÊ u prvom paru sve je bilo rjeπeno - Podravka je povela s 2:0 i stekla nevjerojatnu prednost od 279 Ëunjeva. Zdravko VuËiÊ bio je vrlo raspoloæen, u svom poznatom stilu svog protivnika ostavio je toËno za 200 Ëunjeva. Sa 1020 Ëunjeva uvjerljivo je ponio titulu igraËa utakmice. Mladi Danijel Gregurina odigrao je odliËno, nastavi li ovako, Podravka Êe u njemu imati igraËa za dugi niz godina. Nakon odliËnih rezultata na treninzima, ukazanu prigodu trenera Oroza iskoristio je na najbolji naËin. U nastavku utakmice biljeæimo slabu igru tandema BakaË - GroπaniÊ, njihova motivacija graniËila je s nulom. Opet je GroπaniÊ zakomplicirao situaciju, iako je imao uvjerljivo vodstvo i 30 Ëunjeva, na kraju se morao “Ëupati” iz poraza. U zavrπnici Zlatko Betlehem i Tomislav Troπelj svoj dio posla odradili su rutinski - od borbe protiv svojih suparnika, zanimljivije je bilo njihovo meusobno nadmetanje za bolji rezultat. Rezultati: VuËiÊ - JagniÊ 1:0 (1020:820), Gregurina - Mance 1:0 (943:854), GroπaniÊ - Trkeπ 1:0 (877:869), BakaË - Razum 0:1 (914:987), Troπelj - ©tefkoviÊ 1:0 (926:901), Betlehem PuratiÊ 1:0 (953:810). Prvenstvo se nastavlja 12. sijeËnja, kada Podravkaπi gostuju u Varaædinu kod direktnog rivala Croatia osiguranja. Æ. ©emper
14
Broj 1591 »etvrtak 20. prosinca 2001.
Prigodni blagdanski prilog Ëlanova Podravkine Literarne i Likovne sekcije Badnja veËer
BoæiÊne æelje
Joπ miris kolaËa, orehnjaËa, u badnju veËer sjeÊanje mi vraÊa joπ miris bora, snijega, saonica s brijega joπ svjetla treperava æuta kuÊe troπne kraj sporednog puta i promrzlih ruku i starih kaputa radost badnja, svud rasuta vjera u nama sa zvijezdama.
Pahulje s neba na mom dlanu i njeæan cvrkut ozeble ptice æelim da u ovom hladnom danu ozare moje radosno lice.
Joπ æivo u meni sjeÊanje traje kad ljubav, mir se daje, daje... »arolija svjetla i noÊi i BoæiÊ skoro Êe doÊi zvonjava s crkvenog tornja se Ëuje ponoÊ se pribliæuje nada u nama, u ljudima pjesma u srcima BoæiÊ!
Katica RajiÊ-PopijaË
Sama na BoæiÊ Ako doista druga ja u meni drhti moæda to nije od ove hladnoÊe, moæda nije od prosinca, od njegove bjeline. Moæda je to od tvog nepostojanja kraj mene. Da li bi bilo primitivno tjeπite se da nisam jedina koja Êe biti na BoæiÊ sama, da li bi bilo djetinjasto zaæeljeti ti, doista, onako iskreno sretne blagdane? Mada sam u ovo doba sajviπe sama, vjerojatno zato jer sam navikla, pa ne prihvaÊam pozive na kolaËe i kuhano vino s cimetom. ... i ako psujem πto su reæije za plin tako visoke, to je moæda zato πto neprestano snjeæi (ili mi se samo tako Ëini) ... ipak ti æelim Sretan BoæiÊ, dragi Ivanka Horvat
Stisak ruke dragog prijatelja to je svakog srca æelja, i pregrπt snova, da ostvare se svi, dragi moj Boæe da me Ëuvaπ ti. Sve moje drage uvijek da pratiπ, njihove pute suncem da pozlatiπ. SreÊa i ljubav svakoga da nae, nek’ se ne potope usamljene lae. Zvonko SigetiÊ
Nek’ nikome suza sa lica ne kane, muzika i pjesma nek krase sve dane. Zvijezde sjajne da nas svijetom prate, izgubljene duπe nek se kuÊi vrate. Podari mi snage, Boæe, i ljubavi tvoje vratiti Êu ljubav kroz molitve moje. Budi ruka moja do vratiju raja hvala ti, Boæe, πto vodiπ me do kraja. Marija HegeduπiÊ
BoæiÊno pismo
ProsinaËke svetkovine
Piπem vam pismo na BoæiÊnu noÊ z te naπe male, prebogate hiæe. Vreme je dok zvoni naveπËuju mir, a vi ste mi v srcu se bliæe i bliæe. Tebi, mamika, za se boæiÊne stole, za granËicu bora kaj z kuglofa diπi. Navek dok zvoni k polnoËki zvoniju, kre tople peÊi smo skupa ja i ti. Tebi, moj tatek, za slamu pod stolom, na koji i denes tvoja ljubav spi. Po celi hiæi betlehemsko svetlo i navek se znova Isus narodi. »ujem kak postiha aneli popevlo, il to vaπ glas Ëujem vu to svetlo noÊ. Joπ i denes svetlo z teh malih oblokov snaga je ufanja i ljubavi moÊ. Elizabeta Herceg
Svi Ëekamo Nikolicu i njegovu koπaricu, naπu djecu to veseli jer darove iz nje dijeli Evo ide i Lucija, vani vjetar jak zavija, ne palite vani vatre, Lucija donosi ”kvatre” Do sada se meso jelo, kolinja je bilo dosti, Lucija nam kvatre nosi pa sad mora da se posti Poslije toga, eto, zna se, stiæu Adam i Eva muËna noÊ je od Ëekanja jer ne smije da se pjeva
Marcel JanekoviÊ
Pot v Betlem
Kad u ponoÊ - sretan Ëas do nas stiæe dobar glas: ”Porodi se Isus naπ, nosi nam æivota spas!”
Na poto za Betlem grad ©talica je jena bila Od hodoga æmefkog pota Obitelj mala tu se skrila
Al’ svane i drugi dan doπao nam je ©tefan vidi majko - tuæna slika prvog Boæjeg muËenika
Marija je trudna bila V πtalici se porodila Jezuπeka na svet dala Deteπce brez ljuckog jala
Eto Janko, il Ivan, Donese nam vedar dan VeÊ od jutra sa πibama udaraju u naπ dlan.
Sveti sin se v πtali rodil Kad ne drugdi mesta bilo I se se je tak zgodilo Kak je Bogu bilo milo
Svi praznici proπli, eto, sad Ëekamo Novo ljeto pa kad doe dvanaest sati svi Êemo na noge stati.
Nad πtalicom mesec svetli Zvezdica se z neba smeje V noÊi zdenoj na slamici Marija svoje dete greje V jaslice spat ga dela I stiha mu je πeptala Spi mi, spi mi sinek moj Moja zlatna zvijezda mala. Ivo KovaË - Kaj Zvonko SigetiÊ
Prvo nam doe sveta Barbara zaπtitnica svih rudara a za njome Nikolica zaπtitnik je svih mornara.
Marcel JanekoviÊ
Viknut Êemo svi u glas stojeÊi svi oko stola: ”Svima sretna neka bude godinica ova Nova!” Stjepan Deskar
Broj 1591
»etvrtak
20. prosinca 2001.
15
BLAGDANSKI STOL S PODRAVKOM Predjelo
Juha
TEMPURA (za 4 osobe) 40 dag πkampa 40 dag raznog povrÊa i gljiva (paprike, luka, bukovaËa, tikvica, koromaËa i sl.) 25 dag oπtrog braπna 25 dag glatkog braπna 1 praπak za pecivo Dolcela 2 bjelanjka 7 dl jako hladne vode sojin umak ulje za præenje 1 ælica Vegete
JUHA SA SIROM (za 4 osobe) 1 vreÊica Francuske juhe Podravka 1,2 l vode 1 trokut topljenog sira 1 ælica ribanog sira 1 ælica nasjeckanog perπina 1 æliËica limunova soka
Sadræaj vreÊice Francuske juhe istresite u kipuÊu vodu, promijeπajte i kuhajte oko 20 minuta. Pred kraj kuhanja dodajte topljeni sir narezan na komadiÊe, ribani parmezan, nasjeckani perπin i limunov sok. ©kampe stavite kratko vrijeme u zamrzivaË. Izvadite ih, odvojite repove i Glavno jelo oËistite od oklopa. PovrÊe i gljive operite, osuπite i nareæite na πtapiÊe (paprikama ogulite koæicu). Braπno stavite u dublju posudu, izmijeπajte s praπkom za pecivo, dodajte bjelanjke i vrlo hladnu vodu, pa æicom za snijeg dobro izmijeπajte tako (za 4 osobe) da dobijete tekuÊe tijesto. Tijesto stavite nakratko u hladnjak. U dubokoj posudi ugrijte ulje na oko 180°C. PovrÊe posipajte Vegetom i izmijeπajte. Rukom uzimajte povrÊe, umoËite ga u tijesto i stavljajte u vruÊe ulje. Præenje neka traje kratko. Isto to uËinite i sa πkampima. Præeno povrÊe 1 patka (oko 2 kg) i πkampe vadite rupiËastom ælicom i stavljajte na kuhinjski papir koji Êe upiti 0,5 dl ulja suviπnu masnoÊu. 80 dag pelata rajËice Podravka Posluæite odmah na toplim tanjurima, poπkropljeno sojinim umakom. 20 dag crnih maslina bez koπtica 1 vezica zaËinskog bilja (lovora, Slastica celera, timijana) 2 Ëeπnja Ëeπnjaka Ëaπica vinjaka 1 dl bijelog vina 2 dag maslaca 2 æliËice Gussnela 0,5 dl maslinova ulja
PATKA NA MEDITERANSKI NA»IN
TALIJANSKE KREM©NITE
zamrznuto lisnato tijesto za tri lista, 1 kutija Kreme za kremπnite Dolcela, 5,5 dl hladne vode, 5 dl slatkog vrhnja, πeÊer za posipanje ©eÊerna glazura: 20 dag πeÊera u prahu, 5 ælica soka od limuna Zamrznuto lisnato tijesto odmrznite, razvaljajte vrlo tanko na tri jednaka dijela i ispecite. U visoku posudu ulijte 5,5 dl hladne vode (do 15 °C). U vodu uspite sadræaj vreÊice kreme za kremπnite Dolcela i promijeπajte. Masu mijeπajte elektriËnom mjeπalicom srednjom brzinom 5-6 minuta. Kremu podijelite na dva dijela, pa premaæite najprije jedan list, poklopite drugim, ponovo stavite kremu i pokrijte treÊim listom. Gornju povrπinu premaæite πeÊernom glazurom i naπarajte Ëokoladnom glazurom. Za πeÊernu glazuru izmijeπajte πeÊer u prahu s limunovim sokom elektriËnom mjeπalicom najveÊom brzinom 10-15 minuta, dok ne dobijete jednoliËnu masu. Savjet: Ako æelite da vam krema ljepπe izgleda, moæete je nanijeti pomoÊu vreÊice za ukraπavanje i joπ ukrasiti tuËenim slatkim vrhnjem.
PARFE TORTA SA »OKOLADOM I LJE©NJACIMA
1 ælica Vegete 25 dag oπtrog braπna 1 jaje malo soli 1 dl vode Patku operite, oËistite, iznutra je natrljajte Vegetom, a izvana solju. Stavite je u tepsiju, prelijte vruÊim uljem, prekrijte aluminijskom folijom i pecite na 220 °C oko sat vremena. U meuvremenu napravite tijesto za æliËnjake. Od braπna, jaja, malo soli i vode umijesite Ëvrsto tijesto. Oblikujte æliËnjake i kuhajte ih u kipuÊoj, posoljenoj vodi oko 5 minuta. Izvadite tepsiju s patkom, uklonite dio masnoÊe i dodajte ocijeene pelate, masline, zdrobljeni Ëeπnjak i vezicu zaËinskog bilja. Ulijte vinjak i vino, a na patku stavite ploπke maslaca. Nastavite peÊi bez folije na 200 °C 15 minuta, a zatim temperaturu smanjite na 180 °C tako da se patka polako peËe joπ sat vremena. (Ako je potrebno, temperatura se moæe smanjiti i na 150 °C). Tijekom peËenja podlijevajte patku mlakom vodom. SASTOJCI: 1 biskvitna podloga tamna 1 kutija Parfe kreme Ëokolada Dolcela 6 dl miljeka 3 ælice mljevenih ljeπnjaka 1 ælica ruma 1 vreÊica πlag pjene Dolcela Biskvitnu podlogu stavite u okrugli kalup i poπkropite mjeπavinom od mlijeka i ruma. U posudu ulijte hladno mlijeko i sadræaj vreÊice Ëokoladnog parfea i mijeπajte elektriËnom mjeπalicom oko 4 minute. Kremu izlijte u kalup na biskvitnu podlogu i stavite hladiti oko 1 sat. Kad tortu izvadite iz kalupa moæete preliti Ëokoladnom glazurom ili ukrasiti Ëokoladnim ukrasima ili pak dekorirati Dolcela πlagom i holipama.
PeËenu patku izvadite. VruÊi umak od povrÊa zgusnite tako da mu dodate Gussnel razmuÊen u malo vode. PeËenu patku nareæite i uz nju posluæite je s umak od povrÊa, æliËnjake ili neki drugi prilogom po æelji (palentu, peËeni krumpir, njoke).
Prije posluæivanja patku premaæite maslinovim uljem. Savjet: NaËin peËenja je vrlo vaæan, a to je tzv. peËenje sa strpljenjem. Na poËetku visoka temperatura, a poslije polako peËenje na niæoj temperaturi.
JOGURT TORTA S BOROVNICOM SASTOJCI: 1 bisvitna podloga 1 kutija Jogurtine Dolcela 4 dl jogurta od borovnice 0,5 dl sirupa od borovnice 1 vreÊica πlag pjene Dolcela
Biskvit izreæite u obliku srca i stavite u kalup srce. Poπkropite mjeπavinom jogurta i sirupa od borovnica. U visoku posudu ulijte 4 dl vode i mijeπajte elektriËnom mijeπalicom oko 4 minute, zatim dodajte jogurt, promijeπajte, dodajte sirup od borovnice i mijeπajte 1 minutu. Kremu izlijte u kalup i stavite hladiti oko 3 sata. Izvadite kremu iz kalupa dekorirajte πlagom Dolcela u koji m o æe t e d o d a t i e k s t r a k t o d borovnice. Moæete ukrasite cvijeÊem ili voÊem.
Stranicu pripremili: Podravkin kulinarski centar i gastro promotor Draæen –uriπeviÊ
Broj 1591 »etvrtak 20. prosinca 2001.
16
Novogodiπnja nagradna kriæaljka PETAR
????
IOLE, MAKAR I MALO
1
MOL ILI GAT
EKO KLUB
RUBALJ
RUSKO PI∆E
????
2
ÆENSKO IME OD RELICE
Í
Í
MARKA KUHINJA
Í
????
VELE MAGAZIN
SKULA
????
SNIMANJE VE∆ SNIMLJENOG FILMA
4
MALA KARMELA RO©ADE
.............................
ONAJ KOJI GRICKA BUM, PUF, TRAS !!!
Í
5 TONA
OLEG VIDOV
PROSTA»INA
BRZO TR»ANJE
ZADNJA PO©TA RADIJUS UKRAS NA NARODNOJ NO©NJI
IZREKA PO DOMA∆E
KEC
DIO STOPALA
POD RAV KA
©IRITELJ IDEJE
.............................
VITEZ ÆITELJI S OBALE NILA
6
Í
SREDSTVO ZA »UVANJE DRVA IME NINA NAPADAJU PERAD RANIJI CITROEN
KOJE PRIPADA RISU S NJOM SE SLU©A I GLEDA TV
BOG LJUBAVI
IME ZA SKOK U KLIZANJU KOJE IDE DOLJE
NOGOMETA© STJEPAN BRIGA I STRAH
NA©A TELEFONIJA
????
7
ANNO
PAPIR ZA PISANJE KAJDI ILI NOTA
GR»KO SLOVCE GLUMICA DABETI∆
Í
ON JE ISTE VRSTE
TEMPO BILJEÆNIK .............................
NEDAVNO UMRLI KO©ARKA© DELIBA©I∆ SLIK. I KIPAR. AKADEMIJA
KOJI JE OD OLOVA VRSTA ©KOLJKE NIJE DUGO
IVEK ILI IV»O
PERZIJSKI KRALJ
????
8
Í
IMATI SAZNANJE
PETELJKA
ANA, ANICA AUDIO VIZUELNO ©UMSKA ZVJER»ICA
SLANE BARE UZ MORE ORGAN ZA ÆU»
OVO
PEHAR, BOKAL
KOJE IMA UVJERENJE
ANTIKVAR
VR©ALICA
NOGO KLUB
STO JEZERA»
AMPER
ENGLESKI GRAD (SPORT)
NIKOLA TESLA
ZDRAVSTVO
BRAZILSKI NOGOMETNI KLUB
OBI»NO NAS VUKU ZA NJEGA A CONTO
JUÆNI VELIK ©IPAK
DIO KU∆E ISPOD KROVA
RANIJI KC GRADONA»ELNIK
SMO»EN GRAD KOCKE U USA
PREMETALJKA
VEO
POD RAV KA
????
TELEVIZIJA U HRVATA
LATINSKI ZRAK
RUSKA SIBIRSKA RIJEKA RNK
DRUGO IME ZA BOGA USIRA NAMJERAVATI SOM BEZ REPA
Í
9 RANIJE IME ZA ARAPA
GLUMAC BITORAJAC
TRICIJ STROJ ZA SELO
OBROK OTPLATE
Autor: Petar Ivegeπ
KUPON NAGRADNE KRIÆALJKE Nagradni pojmovi (1 -9) - oznaËeni crvenom bojom:
1.____________________________
2._____________________________
3.____________________________
4._____________________________
5.____________________________
6._____________________________
7.____________________________
8._____________________________
9.____________________________
Ime i prezime:_________________________________________________ Adresa:_______________________________________________________
Novi brandovi sa starim bardovima Karikaturu nacrtao: Branimir Dolenec
KISIK
????
TO JEDU KLINCI I KLINCEZE
POD RAV KA
Í
STROJ ZA STRUJU
AMADEJEVA IMENJAKINJA
????
POD RAV KA NAIZGLED
3
Zapis starog bivπeg Podravkaπa kojega nisu uspjeli otjerati u mirovanje
Rijeπite kriæaljku, u kupon upiπite devet pojmova oznaËenih crvenom bojom i najkasnije do 11. sijeËnja 2002. god. poπaljite kupon na adresu: Redakcija lista Podravka (s naznakom: nagradna kriæaljka). Najsretnijim rjeπavaËima pripast Êe vrlo vrijedne nagrade: 1. Mikrovalna peÊnica - poklon Electroluxa 2. servis za tjesteninu (6 tanjura + zdjela) Podravka rajËica 3. pet poklon paketa Studenca 4. tri poklon paketa kozmetike Hardy 5. tri poklon paketa Podravka mesnih proizvoda 6. pet poklon paketa Dolcela 7. dva poklon paketa SPJ Mlin i pekara 8. pet poklon paketa Vegete 9. pet poklon paketa Podravka jela
Ponekiput se, kao stari bivπi Podravkaπ, divim invenciji mladih, koja osobito dolazi do izraæaja u poslu kojeg joπ uvijek uspijevam raditi, dapaËe, tu i tamo raam se iz pepela kao ptica feniks, jer nije lako stvarati nove ideje kad mislimo da je sve izmiπljeno. Zato pomalo vjerujem u svemirce, telepatiju oduvijek, a i na tragu sam pomisli da ni teleportacija nije daleko. Vezan sam i uz Podravkin rukomet. Putujem sa sastavom i jedem posnu hranu koju odredi fizioterapeut, jedino πto ne primam ni obiËne ni inozemne dnevnice, jer, eto, donedavno nikome nisam pripadao. No, to je veÊ stvar porezne prijave, koja se vas stalno zaposlenih baπ i ne tiËe. U rukometu se uvijek dogaa neπto novo, pa je tako izmijenjen i rukometni pozdrav cura prije utakmice. U dobrom podravskom duhu prije utakmice u malo starije vrijeme pozdrav je bio zdravo seksualno jasan, a sada je seksualno prikriven. Naime, prije je pozdrav glasio “Tko izda...”. Naravno, rimovalo se, zaπto pitate? Danas je taj pozdrav u duhu svekolikog prodora brandova u beskompromisni svijet trgovine hranom sofisticiran, pa on glasi (uz obavezno lupanje nogu i oprobavanje jaËine gleænjeva) glorificirajuÊi vaæni brand “Sa vegetom: kuham, peËem, poham”. Seksualni podravski manijaci dodali su joπ i “Ëoham”, πto je nova zabava na tribinama. Meutim, ne treba se na njih obazirati, to su oni koji troπe druge brandove, a jedan od njih je u Podravaca poznatiji brandy, mirogojËek ili kak’ se sve veÊ ne tepa tom “brandiju”. Nova iznenaenja uvijek nas Ëekaju iz mnogobrojnog bataljuna ljudi koji se odnose prema nama. »uli ste valjda za odnose prema javnoπÊu. Danaπnjoj tvrtki pozivanje i pisanje novinara viπe nije ni potrebno. Nekada je “firma” bila poznata po tome da su je obilazili novinari iz Hrvatske, bivπih zemalja Juge i svijeta. Ostao mi je urezan jedan detalj u sjeÊanju. Bilo je to vrijeme kada su se odnosi s javnoπÊu svodili na Gaæija, DuËiÊa i potpisnika. Zadatak je bio svaku novinarsku znatiæeljnu grupu voditi na hranu u pivnicu, jer se drugdje (πtednja, Titova pisma, SK) kolege nije smjelo voditi. Jelovnik je uvijek bio isti: kobasice za zeljem i tome sliËno. Sjedio sam na Ëelu stola s brojnom bugarskom delegacijom i oni su zabrinuto pogledavali prema meni, jer jedva da sam neπto okusio osim pive. “Tovariπ »iËin, vi ne jedete? Nije dobro jelo”? Pitao sam ih æele li iskren odgovor. Da, rekli su. “Vi ste mi sedma delegacija ovoga tjedna i uvijek moram sa svima jesti u pivnici. Kobasice i zelje idu mi na vuha i nemrem viπe i gotovo”. Dogaalo se da je istu veËer u hotelu u lovaËkoj sali (tamo je sada πank) bilo Gaæijevo primanje za novinare, a u restoranu cijela ekipa TV dokumentarnog programa s Vladimirom Fulgosijem na Ëelu, koja je snimala dokumentarac o “Feferonu”, naπem i vaπem nekadaπnjem humoristiËkom uratku, dok se treÊa grupa Ëastila u πumskom domu. TV je k nama dolazila prva i kad je trebalo i nije trebalo. A jelo se i pilo, brate mili! Stari lukavi Pavle mi je πapnuo: “»iËin, vi potpiπite raËun”. Poslije je samoupravna radniËka kontrola istraæivala kako sam mogao biti istoga dana u isto vrijeme na tri mjesta i potpisivati raËune? Danas se to umnoæenim odnosarima s javnoπÊu ne moæe dogoditi. Prvo πto oni stereotipno piπu za novine, a drugo πto ih je toliko da mogu po troje iÊi i utroje potpisivati raËune. Je, dobili ste na brzini i koliËini, ali ste izgubili duh. Danas, vidimo, veÊ i sportske izvjeπtaje prepisujete iz drugih novina, ne koristite æivog Ëovjeka na mjestu dogaaja. Nekad je, u ono, po danaπnjim mlacima i zaboravnim starcima “nehrvatsko” doba, generalni skoËil k’o oparen kad je primijetio stranu rijeË u novinama, a danas nisam siguran je li predsjednik uopÊe Ëita ove novine? Ipak Êu ovu godinu pamtiti po dobru. Kad god sam neπto napisao, iz “Podravke” je, πto je, zapamtite, rijetkost u inofrmiranju, uvijek i na vrijeme stigao honorar za ono πto se napisalo. Lepo se preporuËamo gosponi i gospoe i za ubuduÊe. Vi bar raËunate na nas, mislim, moju generaciju, Ëetrdeset druge. A nemrem da ne izlanem. Svojedobno je “Vjesnik” doπao moljakati da odem iz “Podravke” (prije afere Gaæi). Onda sam prije πest godina dobio otkaz, jer je tadaπnjim “zna se” urednicima Koprivnica bila nepotrebna. Bilo je to toËno 13. studenoga, na dan otvaranja TV studija u “Podravki”, kojim su vladali Ëuvari portira u zimskom periodu i ostali novinarski neznalice. Od onda do danas mogao bih napisati roman o Koprivnici. Od 1. prosinca ponovno sam zaposlen u novom “Podravskom listu”. To je onaj zbog kojeg u drugim listovima sniæavaju cijene malih oglasa i koji bez ijednog zaposlenog novinara postaje informativni brand u Koprivnici. A vi se joπ uvijek rjeπavate starih kadrova? Ne brine vas πto je 10 godina od mene mlaa moja kuma gotovo najstarija u “Podravki”? Jesu li mladi pozobali baπ svu pamet svijeta, ili im netko treba pokazati poneku popreËnu staru stazu? Joπ uvijek imate vremena da razmislite. Pitate za savjet? Otvorite savjetniËko mjesto, platite ga menadæerski i sklapat Êete posle sa starim bardovima o novim brandovima. Biljeæim se sa staroπÊu: Ivo »iËin-Maπansker