Podravkine novine broj 1592

ISSN 1330 - 5204

Godina X L Broj 1592 Petak 11. sijeËnja 2002.

List dioniËkog druπtva “Podravka” Koprivnica

Podravkaπi na brojnim feπtama veselo ispratili ”staru” radnu godinu

Kineski veleposlanik Zhi Zhaolin posjetio Podravku

Svi oblici poslovne suradnje Podravke i Kine su moguÊi Kineski veleposlanik Zhi Zhaolin sa suradnicima i glavni tajnik Koordinacije hrvatskih druπtava prijateljstva Andrija KarafilipoviÊ posjetili su 9. sijeËnja Podravku. O dosadaπnjim poslovnim kontaktima s Kinom koji su posebice intenzivirani unatrag dvije godine, kineske goste upoznali su Ëlan Uprave Podravke Davor Cimaπ sa suradnicima. UnatoË tome πto za sada naπa tvrtka nema direktan izvoz proizvoda na kinesko træiπte, Podravka je veÊ nekoliko godina kroz sajamske priredbe prisutna na tom træiπtu. Tako Êe i ove godine Podravka samostalno nastupiti u svibnju na sajmu u ©angaju te sajmu u Pekingu, gdje Êe potencijalni kineski potroπaËi imati prigode upoznati se i degustirati brend-proizvode naπe tvrtke - Vegetu, Podravka jela, DjeËju hranu te proizvode na bazi voÊa. Uz to, Podravka Êe se pojaviti i na WEB stranicama na kineskom jeziku. S kineskim træiπtem dobru suradnju razvija Belupo u nabavi osnovnih farmaceutskih sirovina, ali naæalost za sada ne izvozi lijekove na to træiπte. Tijekom razgovora Podravkaπi su istaknuli kako su spremni na sve oblike poslovne suradnje s Kinom jer moguÊnosti i potencijala za obostranu suradnju ima.

- Prema do sada vienom, a ja sam drugi put u Podravki, vaπa tvrtka se πiroko i ekspanzivno razvija, imate ambiciozne planove. Sa 1,3 milijarde potroπaËa Kina je veliki potencijal, a Kinezi inaËe vole dobro jesti. Tu se dobro uklapa vaπa Vegeta, zapravo u sve regionalne specifiËne kineske kuhinje. Dobro je πto nastupate na kineskim sajmovima, ali najvaænije je da na tom træiπtu naete dobrog kineskog poslovnog partnera - rekao je, meu ostalim, kineski veleposlanik Zhi Zhaolin.

Tijekom boravka u Koprivnici kineski gosti sastali su se s gospodarstvenicima KoprivniËko-kriæevaËke æupanije i razgovarali o unapreenju gospodarske suradnje. Takoer, primili su ih koprivniËko-kriæevaËki æupan Josip FriπËiÊ i koprivniËki gradonaËelnik Zvonimir MrπiÊ, a u popodnevnim satima kineski veleposlanik je u koprivniËkoj Galeriji otvorio izloæbu fotografija pod nazivom ”Kina zemlja koju ne poznajemo” te odræao predavanje na temu ”Kina - zemlja prijatelj Hrvatske”.

8. str.

Pod pokroviteljstvom predsjednika Republike Hrvatske Stjepana MesiÊa

PoËelo obiljeæavanje 95. obljetnice Slavena

Obiljeæavanje velikog jubileja Nogometnog kluba Slaven Belupo u Gradskoj vijeÊnici Piπe: Boris Fabijanec Snimio: Nikola Wolf

Prije 95 godina, toËnije 30. lipnja 1907. godine osnovan je prvi hrvatski nogometni klub izvan Zagreba, nakon HA©K-a, –aËki nogometni klub Koprivnica. Takoer, prva sluæbena nogometna utakmica izvan Zagreba odigrana je u Koprivnici 25. kolovoza 1907. godine izmeu –NK Koprivnica i HA©K-a. ZagrebaËki gosti pobijedili su 15:1. Dakle, koprivniËki i podravski nogomet zaista ima dugu povijest, a glavne zasluge za osnivanje i

animiranje mladih za sport u Koprivnici ima poznata sportska obitelj Friedrich i njezin najistaknutiji Ëlan Dragutin Friedrich Karlek - otac Slavena, viπestruki reprezentativac prije Drugog svjetskog rata i jedan od najpoznatijih koprivniËkih sportaπa.

Upravo zato, predstavnici Slaven Belupa predvoeni predsjednikom dr. Slavkom AntoliÊem polaganjem vijenca na grobnicu obitelji Friedrich na koprivniËkom Gradskom groblju 5. sijeËnja zapoËeli su sveËano obiljeæavanje 95. godiπnjice Slavena. Istoga dana Slavenaπi su otkrili i

spomen-ploËu na kuÊi obitelji Friedrich u kojoj je osnovan Slaven, Ëemu je prisustvovao i potomak te sportske obitelji, Kreπimir Friedrich.

Obiljeæavanje vrijednog jubileja nastavljeno je u koprivniËkoj Gradskoj vijeÊnici, na ”VeËeri Slavena”, gdje su se okupili bivπi i sadaπnji Ëelnici kluba, Ëlanovi uprave i simpatizeri Slavena. O dugoj i bogatoj povijesti jednog od najstarijih hrvatskih nogometnih klubova govorio je koprivniËki sportski kroniËar Branko Pleπe. Tom prigodom, on je iznio brojne zanimljive podatke. Od

osnivanja do danas klub je odigrao 2.760 utakmica, kroz Slaven je proπlo 1.212 igraËa, vodila su ga 44 predsjednika i 52 trenera. U dugogodiπnjoj povijesti klub je promijenio πest lokacija, od Sajmiπta do Gradskog stadiona, proæivio je tri rata i pet dræava.

Prvi predsjednik kluba bio je Viktor Zlatar, a oËekuje se da Êe tijekom ovogodiπnjih brojnih obiljeæavanja 95. godiπnjice kluba biti nazoËan i najstariji æivuÊi nogometaπ Slavena Ivan ©avor Bugar koji je inaËe navrπio 100 godina.

(Nastavak na 7. stranici)

2

Broj 1592

Petak, 11. sijeËnja 2002.

Razgovor s direktorom SPJ PiÊa Valentom Vrhovskim

Podravkin periskop

Proπlogodiπnji ambiciozni poslovni plan je ostvaren, a ovogodiπnji je joπ veÊi i zahtjevniji

Zbogom starim valutama

Razgovarao i snimio: Boris Fabijanec Proπla poslovna godina za lipiËki Studenac bit Êe zapisana kao jedna od najboljih. PriliËno ambiciozan poslovni plan je ostvaren. U 2001. godini prodaja je koliËinski poveÊana za 18 posto, a financijski za 29 posto u odnosu na 2000. godinu. Takoer, ostvarena je rekordna proizvodnja, u ljetnoj sezoni strojevi i ljudi radili su neprekidno 24 sata na dan, a znatno je poveÊano i træiπno uËeπÊe programa piÊa na hrvatskom træiπtu. KomentirajuÊi proπlogodiπnje poslovne rezultate, direktor SPJ PiÊa Valent Vrhovski kaæe: - »injenica je da profitni rezultati tog biznisa nisu toliko lijepi kao πto to na prvi pogled izgleda. Naime, jedan veliki dio troπkova koji je prije bio specificiran na Prodaju Hrvatska sada tereti Studenac zato πto smo razvili i razvijamo samostalnu prodajnu organizaciju koja s malim korekcijama moæe zadovoljiti zacrtane prodajne ciljeve u iduÊe dvije godine. Osim toga, naπa ulaganja u marketing bila su znatno veÊa nego prijaπnjih godina kako bismo dali podrπku novom imidæu te da bi Studena i Studenac postali prepoznatljivi kao marke na træiπtu.

Generalno gledajuÊi, zadovoljni smo s postignutim rezultatima na træiπtu te vjerujem da Êemo nizom daljnjih aktivnosti u ovoj godini popraviti i profitne rezultate. Naime, ulazimo u fazu πtednje i racionalizacije u svim segmentima poslovanja.

Ulaganja u Studenac - Prema spomenutim ulaganjima, proistjeËe da Podravka nema namjere prodati Studenac. Zbog toga, kako komentirate sve one medijske πpekulacije da Êe Studenac kupiti CocaCola?

- Definitivno je da se Studenac ne prodaje, u njega se ulaæe novac i time bi se trebale izbjeÊi sve daljnje medijske πpekulacije oko toga. Naæalost, te neutemeljene pisanije i ”provjerene” informacije stvorile su nesigurnost kod naπih ljudi i kod naπih kupaca te nam na odreeni, indirektan naËin Ëak ometale prodaju jer naπi prodajni djelatnici puno su vremena utroπili uvjeravajuÊi naπe poslovne partenere

”Studena” u novoj boci

kako Podravka neÊe prodati tvornicu moramo diferencirati cjenovne razrede. Na æalost, predvien rad nove Studenac. linije za staklo s 5. prosincom nije Studena - jedina izvorska ostvaren zbog niza problema te planivoda u Hrvatskoj ranih pet novih ugostiteljskih pakira- Proπle godine Studenac je na træiπte nja nisu izaπla na vrijeme. plasirao niz novih proizvoda, a uz to prepoznatljivost marke pratila je i ujed- Novosti na træiπtu - Ipak, s nekim novostima se ponaËena kvaliteta proizvoda... javljujete na træiπtu...

- Tako je, na programu Studenca - Da, jedino πto smo uspjeli razviti bitno je popravljena kvaliteta πto nam danas potroπaËi priznaju. Gaziranost (ali, naæalost, joπ je nema dovoljno) je ujednaËena, a u dizajnu boca na- je nova boca Studene od 0,25 litara pravili smo kvalitetan iskorak, s twist off Ëepom. Po mojoj procjeni, posebice u premium pakiranjima koja to je najvaæniji proizvod koji je nasve viπe ulaze u ugostiteljstvo. No, pravljen unazad dvije godine od mislim da je na programu Studene kada ja tu radim. Mislim da o poziciji napravljeno najviπe, a to se vidi i po te boce na træiπtu praktiËki ovisi realizaciji tog programa koja je una- sudbina posla kojim se bavimo, jer s

Piπe: Kristijan Sabo Sektor za razvoj poslovanja

Valent Vrhovski

Investicije u proizvodnju voda i sokova

Prodaja voda ”Studenac” i ”Studena” te sokova ”Deit” sve viπe raste

trag dvije godine poveÊana pet-πest puta. Vrlo je vaæno da smo u naπim marketinπkim kampanjama s Brankom VlaπiÊ uspjeli distancirati izvorsku od mineralne vode. Naime, hrvatski glavni proizvoaË mineralne vode nema izvorsku vodu i jedinu pravu izvornu hrvatsku vodu ima Studenac. Takoer, iako nismo imali prikladnu ambalaæu za Studenu, koja se donedavno samo pakirala u PET ambalaæi, uπli smo u ugostiteljstvo Istre, Dubrovnika i Zagreba. ©irili smo asortiman proizvoda na bazi Studene i πirit Êemo ga i dalje, ovisno o kapacitetima proizvodnje. Uveli smo ledene Ëajeve, a u grupi Deit razvijali nove okuse - πumsko voÊe i grejp te ono najvaænije - napravili novi proizvod - Deit tropic, koji se od ostalog Deita razlikuje po tome πto nije gaziran. Na temelju dosadaπnjih rezultata Tropica, mislim da Êemo grupu Deit nastaviti razvijati u tom pravcu, s tim da

njom imamo namjere, meu ostalim, osvojiti ugostiteljstvo Hrvatske.

Uz veÊ uvedene plastiËne Ëepove s navojem na boci Studenca, mi smo za naπe potroπaËe uoËi novogodiπnjih blagdana napravili novi plastiËni sanduk six-pack za boce Studenac od jedne litre. To je uobiËajena forma sanduka u Sloveniji za πest boca, ali mi smo joπ za razliku od slovenskih, ubacili u sanduk i funkcionalnu ruËku. U svakom sluËaju sanduk za boce nam je novo sredstvo za unapreenje prodaje kojega potroπaË moæe kupiti po niæoj cijeni nego πto je nas koπtao. Dakle, mi potroπaËu dajemo proizvod veÊe vrijednosti i tu smo akciju nazvali nosite lakπe, pijte Studenac.

Uz sve reËeno, krenuli smo u razvoj i proizvodnju privat marke, sigurno prvi u Podravki, jer prvi takav proizvod Êe izaÊi na træiπte poslije Nove godine.

Novi sanduci s drπkom za πest litrenih boca

- Rekli ste da Êe Podravka ulagati u Studenac. Kakav je plan investicija?

- Kada smo krenuli u program πirenja asortimana, nadali smo se da Êe Podravka prepoznati profitabilnost naπeg posla. OdluËeno je da se investira u Studenac. Jest da nova linija kasni pola godine, ali ona Êe nam puno znaËiti za mala pakiranja - 0,25; 0,50 i 0,75 litara te Êemo moÊi raditi naπ najkompliciraniji proizvod.

Do sada nismo mogli raditi Studenu u staklu, jer se ona proizvodi u posebnim, ja bih ih nazvao sterilnim uvjetima. Tu ne smije biti nikakvog konzervansa, a mora biti totalna mikrobioloπka zaπtita.

Uz staklenu, mi smo kupili i novu PET liniju koja Êe biti instalirana krajem lipnja ove godine i koja Êe nam omoguÊiti poveÊanje proizvodnih kapaciteta za 40 posto. Osim toga, sada je puno lakπe, jer ne æelim niti pomisliti πto nam se moglo dogoditi tijekom rekordne proπlogodiπnje proizvodnje, kada se radilo 24 sata na dan, da je doπlo do nekog veÊeg kvara na staroj PET liniji. Mi tada ne bismo imali πto raditi, ne bismo imali alternative. S novim linijama dolaze i velike promjene, jer osim olakπanja pruæaju nam se nove moguÊnosti. Naime, ove godine postavili smo si velike i ambiciozne planove i mogu reÊi da su te planirane koliËine dva puta veÊe nego one koje su se proizvodile kada sam ja prije dvije godine doπao u Studenac. To je suviπe ambiciozno, ali ja ne sumnjam da mi to neÊemo ostvariti. VeÊ sada smo u pregovorima za velike izvozne poslove prema Austriji i Saudijskoj Arabiji, a to znaËi da Êemo se truditi da sezona traje cijelu godinu. Imali smo i prije upite za izvozne poslove, ali zbog limitiranosti proizvodnje nismo mogli ostvariti neku dugoroËniju suradnju. Naime, tijekom zimskih mjeseci moglo se raditi za izvoz, ali kada bi doπla sezona u Hrvatsku, svi kapaciteti su morali biti rasporeeni za domaÊe træiπte.

Ovim novim ulaganjima otvorene su izvozne moguÊnosti, a kvaliteta proizvoda i dobra distribucija glavni su argumenti za izlazak na inozemna træiπta - rekao je na kraju razgovora Valent Vrhovski.

Tri godine nakon uvoenja jedinstvene valute u sijeËnju 1999. godine, euro je napokon stigao i u svakodnevni æivot graana 12 od 15 zemalja Europske unije. Jedinstvena valuta najveÊa monetarna revolucija u povijesti - predstavlja konkretizaciju sna utemeljitelja Europske unije, koji su nakon Drugog svjetskog rata u ujedinjenju Starog kontinenta vidjeli jedan od naËina da se izbjegnu novi sukobi.

Euro je stigao u NjemaËku, Francusku, Austriju, Belgiju, ©panjolsku, Italiju, Luksemburg, Nizozemsku, GrËku,Finsku, Irsku i Portugal.

Meutim, mnogi Europljani svoje novËanice i kovanice smatraju dijelom nacionalnog ponosa. Povijest imena grËke valute moæe se pratiti i u antiËko vrijeme, kada je rijeË drahma znaËila kovanica. No, kao nacionalna valuta, drahma je uvedena 1833.

I nazivi veÊine ostalih europskih valuta imaju svoje povijesne korijene. Valja naglasiti Ëinjenicu da najjaËa europska valuta (njemaËka marka) ima najkraÊi “staæ”, ona u svom dojuËeraπnjem obliku i znaËaju postoji od 1948. godine.

Iako Nijemci s markom æive tek 50ak godina, rastanak je s njom i s ”pfeningom za sreÊu” priliËno emotivan. Po nekim procjenama, svaki Nijemac kod kuÊe dræi prosjeËno 194 komada tih novËiÊa. NovËiÊ od 1 pfeninga, Ëija je izrada viπestruko skuplja od njegove vrijednosti, povezan je s nizom obiËaja i narodnih mudrosti. Primjerice, njemaËke “udavaËe” godinama su skupljale te novËiÊe kako bi kupile cipele za vjenËanje, a omiljen je i za punjenje “kasica-prasica”. Koliko Nijemcima znaËi taj novËiÊ, za koji se nikada nije moglo niπta kupiti, pokazuje i procjena njemaËke srediπnje banke da Êe barem polovina od ukupno 17 milijuna kovanica biti zadræana kao suvenir, odnosno neÊe biti zamijenjena za euro.

Talijani, iako priliËno entuzijastiËni glede eura, svojoj Êe 140 godina staroj valuti izgraditi spomenik. Plan je da se od nekoliko tona otopljenih kovanica lira napravi “Gigantska lira”. Za postavljanje spomenika razmatra se nekoliko lokacija, meu kojima je i rodno mjesto Leonarda de Vincija. Predlaæe se i uvoenje “Dana lire” 28. veljaËe, kada ona definitivno prestaje vaæiti. Talijanski modni dizajneri veÊ trljaju zadovoljno ruke, smiπljajuÊi nove modele novËanika, koji Êe za euro biti znatno manji od sadaπnjih. Osim na nove novËanike, Talijani Êe se morati naviknuti i na koriπtenje kovanica eura, buduÊi da su kovanice lire gotovo bezvrijedne.

U Hrvatskoj uvoenje eura potaknulo je naπe graane da iz svojih “Ëarapa” izvuku oko 5 milijardi DEM-a od kojih Êe najveÊi dio ostati unutar bankarskog sustava πto Êe se odraziti na poveÊanje kreditne sposobnosti i likvidnosti cijelog bankarskog sustava. Isto tako bit Êe lakπe i jednostavnije putovati (i kupovati) diljem Europe, jer Êe sve cijene biti izraæene u istoj valuti, a neÊe biti potrebno i stalno odlaæenje u mjenjaËnicu. Za kraj valja reÊi da dolaskom eura graani neÊe postati bogatiji ili “ljepπi”, ali Êe zasigurno postati europskiji.

Broj 1592

Petak, 11. sijeËnja 2002.

3

Naπa tema: Podravkina baza znanja

Sve na jednom mjestu!

Piπe: Hrvoje ©labek Snimio: Nikola Wolf KljuËni podaci potrebni, pa i neophodni, za upravljanje Podravkom donedavno su bili rasprπeni u raznim centrima, glavama menadæera, arhivama, pojedinim cjelinama. SlijedeÊi aktualne trendove, koji kaæu da se glavna utrka meu kompanijama odvija na terenu upravljanja znanjem, Sektor za razvoj poslovanja prije godinu dana poËeo je sa sustavnim skupljanjem raznih podataka i informacija o Podravki, njenoj konkurenciji i ekonomskom okruæenju kako bi formirao jedinstvenu Podravkinu bazu znanja. Ideja koja je pokrenula taj projekt vrlo je jednostavna - nakon πto se skupe sva relevantna znanja vezana uz upravljanje Podravkom u bilo kojem segmentu, to Êe olakπati donoπenje odluka ne samo sadaπnjem, veÊ i svim buduÊim generacijama Podravkinog menadæmenta.

- Radi se o prvoj bazi u Podravki koja se bavi kljuËnim podacima za upravljanje i oni se objedinjuju na jednom mjestu prema odreenim kriterijima. Ta baza ima nekoliko funkcija. Prvo, ona daje opÊi pregled cjelokupnog poslovanja Podravke. Drugo, ako doe do promjene menadæera zaduæenog za pojedino podruËje, novi Ëovjek iz baze dobiva pregled kljuËnih zbivanja u proπlosti i situacije na tom podruËju. TreÊe, baza je poËela objedinjavati podatke koji dosad nikad nisu konzistentno prikupljani na jednom mjestu, a koji su neophodni za normalno poslovanje Podravke, poput informacija o prehrambenoj industriji, o konkurentskim kompanijama, trgovaËkim lancima, makroekonomskim kretanjima i sliËno - kaæe Goran Markulin,

direktor Sektora za razvoj poslovanja.

Konkretno, Podravkina baza Podataka obuhvaÊa sljedeÊa ”poglavlja”: Bazu prehrambenih kompanija, u kojoj se prate sve svjetske prehrambene kompanije, njihove strategije, poslovne novosti i tome sliËno, ali isto tako i veÊina lokalnih konkurenata Podravke koji djeluju na pojedinim træiπtima. Taj dio baze znanja treba omoguÊiti poznavanje konkurenata na træiπtu, a prate se godiπnja izvjeπÊa konkurentskih kompanija, njihove prezentacije i sliËno.

Bazu podataka o trgovini, u kojoj se prate svjetski trgovaËki lanci u istom opsegu kao i konkurentske prehrambene kompanije.

Bazu makroekonomskih podataka, u kojoj se prate makroekonomska kretanja na træiπtima na kojima posluje Podravka. Osnovni smisao ovog dijela baze znanja je prikupljanje prognoza buduÊih makroekonomskih kretanja kako bi se na temelju toga mogle donijeti procjene træiπta za koja je Podravka zainteresirana.

Bazu træiπnih istraæivanja, koja sadræi sve informacije dobivene putem istraæivanja træiπta πto ih za Podravku rade specijalizirane tvrtke. Taj dio baze znanja pruæa podatke o situaciji i kretanjima træiπta gdje Podravka ima specijalna istraæivanja.

Bazu prezentacija, koja sadræi razne projekte Podravkinih struËnjaka πto Ëesto nisu iskoriπteni na pravi naËin, a pojedini ljudi kojima bi te informacije mogle biti zanimljive do njih prije nisu mogli doÊi.

Bazu financijskih standarda, koja je joπ u zaËetku, a namijenjena je usporedbi financijskih standarda na temelju financijskih izvjeπÊa pojedinih prehrambenih kompanija, kako bi Podravka potvrdila svoju produktiv-

nost ili neproduktivnost na pojedinim ispitanim standardima.

Sektor za razvoj poslovanja je distributivni centar za odaπiljanje pojedinih informacija onima koji ih trebaju.

Naime, otvorena je adresa elektroniËke poπte razvoj.poslovanja@podravka.hr, na koju se πalju pitanja iz bilo kojeg podruËja πto ga baza znanja pokriva, a Razvoj poslovanja zatim pretraæuje bazu i πalje odgovore prilagoene potrebama pojedinog korisnika.

Mnogi bi se iznenadili podacima s kojima raspolaæe Podravka, tvrdi - Vrlo je bitno da Podravkin menadæGoran Markulin, direktor Razvoja poslovanja ment, ali i svi drugi zaposlenici, poka- Usudio bih se reÊi da u regiji iznenadilo podacima s kojima raæu otvorenost i da nam pomognu da popunimo bazu znanja. Sve ono πto nitko nema bazu znanja kakvu sada spolaæemo - zakljuËio je direktor Ëuvaju u svojim kompjutorima, a mi- ima Podravka, a vjerujem da bi se i Sektora za razvoj poslovanja Goran sle da je iskoristivo i za druge zaposle- niz zapadnoeuropskih kompanija Markulin. nike, moæemo objedinjavanjem u bazi znanja svi zajedno bolje iskoristiti. Poslovna πpijunaæa Sektor za razvoj poslovanja je dobio HoÊe li Podravka s namjerom dobivanja πto boljih podataka o iznimno veliku podrπku od svih Ëlanova Uprave za formiranje baze zna- konkurenciji za svoju bazu znanja posegnuti i za poslovnom πpijunanja, a dogovorili smo i mnoge konta- æom, pitali smo Gorana Markulina.

- Business intelligence u Hrvatskoj je na poËetnoj razini. BuduÊi da kte na temelju kojih Êemo bazu i dalje dobrim dijelom poznajem sustave hrvatskih kompanija, mogu reÊi da puniti - istiËe Goran Markulin.

I sada je veÊ baza znanja na razini Podravka i u tome prednjaËi. Pojam poslovne πpijunaæe ipak je visoke upotrebljivosti, pa moæe pruæi- preteæak. U ovom trenutku ima toliko javnosti dostupnih podataka koje ti informacije iz mnogih podruËja. No, joπ uvijek nisu u dovoljnoj mjeri prikupljeni u Podravki. Istovremeno i buduÊi da baza po definiciji teæi πire- same agencije πto se bave business intelligenceom tvrde da je viπe od nju, a njena veliËina nije ograniËena, 95 posto podataka o kompanijama koje prikupljaju javno dostupno neÊe πkoditi nijedan novi podatak ili odgovorio je i dodao kako se ne razmiπlja o πpijunskim aktivnostima. informacija.

U svijetu ionako vlada tendencija da se sve zasniva na znanju i da je ono Na kakva pitanja odgovara baza znanja odluËujuÊa komparativna prednost, Ako neki trgovaËki lanac ulazi na neko træiπe, logiËan je interes tog tvrdi Markulin. Nije Ëudno πto najbolje baze znanja imaju kompanije koje træiπta za taj lanac. Iz Podravkine baze znanja mogu se doznati, se bave novim tehnologijama i πto primjerice, strategija trgovaËkog lanca, planovi njegova πirenja i njegova prednjaËe pred, primjerice, prehram- poslovna politika. Nekoga mogu zanimati trendovi u nekom segmentu benim kompanijama. Ipak, vodeÊe poput juha, djeËje hrane i sl., nekoga novi konkurent na pojedinom svjetske kompanije imaju svoje baze træiπtu, a upravo u bazi znanja moæe se naÊi dosta materijala o svemu znanja, a Podravka svakako prednjaËi tome. Uza sve to, baza Êe dati odgovore i na dio pitanja vezana uz meu kompanijama svoje veliËine, Podravku i njeno poslovanje. pogotovo na ovim prostorima.

naπa posla

Podravka i Darko Marinac postaju medijski hit Piπe: Æeljko Kruπelj, gost - kolumnist “VeËernjeg lista”

Ako je suditi prema sve uËestalijim napisima o Podravki i njenim Ëelnim ljudima u hrvatskim medijima, onda je pred koprivniËkim prehrambenim divom godina koja doista obeÊava.

Pokuπamo li saæeti kljuËne poruke, posebno naglaπene u ekonomskim rubrikama pojedinih zagrebaËkih listova i u emisijama Hrvatske televizije, upravo je Podravka, uz neizbjeænu Plivu, razvila poæeljni model prodora na inozemna træiπta, πto je i temeljno pitanje gospodarskog razvoja.

SpecifiËnost se Podravkina pristupa izvoznim poslovima ogleda, dakle, u tome πto tu ne prevladava logika kratkoroËnog “buma”, veÊ strpljivo i sustavno osvajanje træiπta, pogotovo onih u srednjoj i jugoistoËnoj Europi, gdje se trenutno biljeæi najveÊi rast prodaje prehrambenih proizvoda. No, baπ ta Ëinjenica dovodi i do nesmiljene konkurencije, pa se tu najbolje

testira sposobnost opstanka na træiπtima, a i moguÊnost daljnjeg rasta prodaje. Podravka u svemu tome, kako kaæu pojedini gospodarski analitiËari, nudi i pouku da nije dobro imati prevelike razvojne apetite, buduÊi da je pokuπaj naglog osvajanja onih najzahtjevnijih træiπta, primjerice u Zapadnoj Europi i Americi, iznimno skup i riziËan posao, koji moæe destabilizirati svaku hrvatsku tvrtku.

Posljednjih mjeseci nema ni novinskog Ëlanka o eventualnom preuzimanju prehrambenih tvrtki na podruËju bivπe jugoslavenske federacije u kojem se kao glavni “igraË” ne spominje upravo Podravka. Teπko je i pobrojati koje bi to sve tvornice navodno trebala preuzeti koprivniËka tvrtka, πto takoer govori da je mnogi smatraju ozbiljnim i poæeljnim partnerom. Tako se spominju dva-tri slovenska proizvoaËa hrane, isto

toliko bosansko-hercegovaËkih, triËetiri “sigurne” srbijanske tvornice, i jedna-dvije u Makedoniji. Dakako da je sve to nerealno, a dijelom i nepotrebno, no sasvim je sigurno da Êe Podravka kupiti neku tvrtku u SRJ, jer joj je ta dræava najzanimljivije træiπte, a i razviti poslovne odnose s nizom tamoπnjih poduzeÊa, dok Êe ulaganje u Makedoniju, preko koje bi bilo lakπe i poslovanje sa zemljama na jugu Europe, ovisiti o razini politiËke stabilnosti.

DomaÊi su mediji mnogo kalkulirali i o tome πto Êe sve Podravka kupiti u samoj Hrvatskoj, a i πto bi eventualno mogla prodati, tako da su se i tu nabacivala razna imena. Kako je u vrlo sloæenom procesu preuzimanja neke tvrtke najriskantnije spominjati detalje toga posla, buduÊi da se u njega tada upliÊu konkurenti, a i da je to najbolji naËin da se nabija cijena, Podravskino poslovodstvo ne negira

takve namjere, ali ograniËava se samo na izjavu da se radi o ulaganju u proizvodnju smrznute hrane, koja je takoer svjetski trend, jer tu moæe angaæirati i dio svojih postojeÊih proizvodnih kapaciteta.

ImajuÊi u vidu toliko medijsko bavljenje Podravkinim poslovnim potezima, koje se moæe protumaËiti i priliËno defanzivnom strategijom drugih vaænijih hrvatskih tvrtki, jasnije je zaπto se pletu i najrazliËitije priËe o daljnjoj karijeri predsjednika Uprave Darka Marinca. NajbombastiËnije je pred boæiÊne blagdane bila “pouzdana” informacija kako Êe se zarotirati nekoliko najznaËajnijih hrvatskih politiËara i gospodarstvenika. Tako je “duboko grlo” tvrdilo da se potpredsjenik Vlade Slavko LiniÊ vraÊa u Rijeku kako bi na njegovo mjesto doπao direktor Plive Æeljko »oviÊ.

Marincu bi, po tome, slijedio povratak na Ëelnu duænost u tu najveÊu

farmaceutsku tvrtku, dok bi u upraænjenu fotelju u Podravkinoj sedmerokatnici zasjeo zamjenik ministra financija Damir Kuπtrak. Sva je ta kombinatorika pala u vodu Ëim se oglasio LiniÊ, a ostali nisu ni smatrali potrebnim to komentirati.

Zatim je slijedilo i MarinËevo “zapoπljavanje” u PredsjedniËkim dvorima, gdje bi navodno bio MesiÊev novi savjetnik za gospodarstvo. Ta je priËa zacijelo potaknuta spoznajom da na PantovËak odlazi Dren ÆekiÊ, dosadaπnji Podravkin direktor sluæbe za odnose s javnoπÊu.

Naposljetku, ovih je dana jedan politiËki tjednik veÊ formirao i nestranaËku Vladu koju bi formirao predsjednik MesiÊ, ukoliko premijer RaËan izgubi parlamentarnu podrπku. Novi bi mandatar, kaæu, bio Mladen Vedriπ, a Marinac bi ozbiljno konkurirao za jedno ministarsko mjesto. Moæemo pretpostaviti i koje.

4

Broj 1592

Petak, 11. sijeËnja 2002.

Od poËetka ove godine

Podravka postala ekskluzivni distributer proizvoda tvrtke Adria d.d.

Piπe: H. ©labek Snimio: N. Wolf Podravka je poËetkom ove godine poËela distribuirati riblje konzerve renomiranog zadarskog druπtva za ulov, promet i preradu ribe Adria d.d. Ugovor su potkraj proπle godine potpisali vlasnik Adrije Miodrag LaciÊ i predsjednik Uprave Neven LaciÊ s direktorom Podravkine Poni trgovine Mladenkom Frletom (na slici).

Podravka Êe temeljem tog ugovora proπiriti svoju ponudu prema trgovcima i krajnjim potroπaËima, a meu ostalim distribuirat Êe poznatu Adrijinu marku ribljih konzervi ”Eva”.

- Cilj nam je da uvrπtenjem Adrijinih proizvoda u svoj asortiman ojaËamo nastup na træiπtu te kroz znatnije poveÊanje prodaje ostvarimo pozitivne financijske efekte. S predstavnicima Adrije radit Êemo i na jaËanju imidæa proizvoda pod markom Eva, ulaganjima u træiπni marketing i medijskoj propagandi. Adrijini proizvodi nisu konkurencija Podravkinim, nego se izvrsno uklapaju u naπ proizvodni asortiman - rekao je prigodom potpisivanja ugovora Mladenko Frleta.

S druge strane, prema rijeËima Miodraga LaciÊa, Adria na domaÊe træiπte plasira oko 20 posto svojih proizvoda.

- Odabrali smo najbolju tvrtku s kojom Êemo prodaju na hrvatskom træiπtu u buduÊnosti poveÊati. Ugovor s Podravkom omoguÊit Êe nam kvalitetnu i efikasnu distribuciju naπeg proizvodnog asortimana, Ëime Êe i potroπaËi biti zadovoljniji - ustvrdio je Adrijin vlasnik.

Plan: ove godine 5,9 milijuna ribljih konzerva Ove bi godine Podravka trebala distribuirati ukupno 5,9 milijuna Adrijinih ribljih konzervi, a kako doznajemo od Mladenka Frlete, prve je koliËine preuzela poËetkom ove godine.

Adrija je istodobno snizila maloprodajne cijene svojih proizvoda za Ëak 20 posto, kako bi bila joπ konkurentnija na domaÊem træiπtu i poveÊala prodaju konzerva.

Zadarska Adria je, inaËe, jedna od najveÊih ribopreraivaËkih tvrtki u Hrvatskoj. Utemeljena je 1948. godine, a poznata marka ”Eva” stara je tridesetak godina. Osim te, poznate su i Adrijine marke ”Posejdon sardine”, ”Adria sardine”, ”Zagreb sardine” i druge.

H. ©.

Razgovor s dipl. oec. Tomom Troπeljem, direktorom SPJ Mlin i pekara

Podizanje razine kvalitete i proπirenje asortimana uz povoljne cijene Razgovarao: Slavko PetriÊ Snimio: Nikola Wolf

promatranja je potroπaË. Prionuli smo “rezanju” svih troπkova kako bi kupcu ponudili robu po prihvatljivim cijenama uz istovremeno podizanje razine kvalitete i proπirenja asortimana. Kupca ne zanimaju naπi troπkovi, veÊ ocjenjuje isplativost kupnje, a na nama je da u naπem proizvodu prepozna tu isplativost - rekao nam je direktor Troπelj.

- Da li ste u tome, u ovom kratkom vremenu, napravili vidni pomak?

- S danaπnjeg aspekta gledanja, mi smo u tome uspjeli, s tim da postoje joπ velike moguÊnosti kako u tvornici tako i u drugim segmentima kao πto su Logostika, Nabava, marketinπke aktivnosti. Mi neprekidno smanjujemo troπkove proizvodnje i poveÊavamo produktivnost, meutim, limitirani smo onim πto se zove investicije.

Dosadaπnji rast produktivnosti mi smo temeljili na intenzivnosti rada, ali to u buduÊnosti neÊemo moÊi ako neÊemo dobivati i investicijske injekcije.

Podravski mlinovi u restrukturirajuÊem organizacijskom obliku djeluju Ëetiri godine. Na Ëelu sada Strateπke poslovne jedinice pod nazivom Mlin i pekara je dipl. oec. Tomo Troπelj, koji punim jedrima, svladavajuÊi sve “Scile i Haridbe”, plovi prema profitabilnosti SPJ koja svakim danom biljeæi sve bolje rezultate, a ove su Podravkine tvornice u samom vrhu mlinsko-pekarske proizvodnje u Hrvatskoj, a korak po korak ova se mlinsko pekarska industrija æeli pribliæiti najboljima. O tome smo razgovarali s direktorom Podravskih mlinova Tomom Troπeljem.

- Kao direktor na Ëelu sam Podravskih mlinova od prvog sijeËnja 1998. godine. Od toga trenutka biljeæimo razdoblje restrukturiranja. Pod restrukturiranjem podrazumijevam niz aktivnosti u smislu zadovoljavanja potroπaËa. Danaπnja Podravkina vizija S nelojalnom konkurencijom (zadovoljavanje klijenata iznad njiho- moæemo se ”tuÊi” - kvalitetom vih oËekivanja) u ovoj SPJ provodi se - Kako se snalazite na træiπtu mlinsko veÊ duæe vrijeme. Prije svega u æariπtu - pekarskih proizvoda ne samo na

Zabiljeæeno u Podravkinoj Logistici izmeu BoæiÊa i Nove godine - u vrijeme kolektivnog godiπnjeg odmora

U dva dana kupcima isporuËeno viπe od 400 tona proizvoda Dok su brojni Podravkaπi uæivali u kolektivnom godiπnjem odmoru uoËi boæiÊnih i novogodiπnjih praznika, zaposlenici Podravkine Logistike nisu mirovali. Naime, bez obzira na blagdane, porizvodi Podravke morali su doÊi na prodajna mjesta, a kada se joπ tome pridoda poveÊana potroπnja, onda je za centralno skladiπte zaista bilo posla.

Zabiljeæili smo da je samo 27. i 28. prosinca iz Podravkinog centralnog skladiπta distribuirano diljem Hrvatske viπe od 400 tona raznih proizvoda. Da je bilo puno posla tijekom prosinca dokazuje podatak kako je tijekom tog mjeseca otiπlo 4.665 tona robe, 14 posto viπe nego u prosincu 2000. godine. Taj podatak posebno raduje jer pokazuje da su lavovski dio posla u uspjeπnoj suradnji odradili svi poslovni segmenti Podravke - od proizvodnje, logistike, prodaje i marketinga.

Naravno, to je i dokaz joπ jedne uspjeπne poslovne godine Podravke koji Êe sigurno uskoro dokazati i ostvareni financijski rezultati B. F.

izvoda nemaju takve troπkove proizvodnje kao mi. Po nekim pokazateljima, 40 posto pekarske industrije djeluje u ilegali. Protiv toga mi se moæemo boriti samo kvalitetom i πirinom asortimana te prihvatljivom cijenom naπih proizvoda πto nam sve viπe uspijeva.

- Kako osiguravate sirovinu za svoju proizvodnju?

- Sirovinu, a to je najveÊim dijelom pπenica, osiguravamo u suradnji s poslovnim partnerima. Mi smo u tom segmentu suradnje uπli strogo u definiranje strukture æitarica koje su nama potrebne. To Ëinimo iz razloga da bismo mogli dobiti kvalitetni finalni proizvod. S takvim proizvodima moæemo se “tuÊi” na træiπtu s konkurencijom. Naπim poslovnim partnerima koji proizvode pπenicu i ostale ratarske kulture za nas jamËimo otkup njihovih proizvoda, a to je sve uglavljeno ugovornim obvezama. Podravka je, po tom pitanju, siguran partner i ona poπtiva ugovorne obveze. Ono πto potpiπemo to i realiziramo. Meutim, mi u Hrvatskoj imamo Ëudnu situaciju πto se tiËe sirovina. Potpisivanjem ugovora o slobodnoj trgovini liberalizirat Êe se uvoz gotovih proizvoda, a postupno i pπenice. Danaπnje cijene domaÊih sirovina su znatno viπe od svjetskih i bez ulaganja u restrukturiranje poljoprivrede domaÊi proizvoaËi imat Êe velikih problema. Naπ problem se ogleda u bræoj

liberalizaciji uvoza gotovih proizvoda nego liberalizaciji uvoza pπenice.

Rjeπavanje tehnoloπkih limita u mlinu

- Kakva je perspektiva Podravskih mlinova u takvoj situaciji?

- BuduÊnost Podravskih mlinova, koji u svom sastavu imaju Mlinove i Pekaru, valja sagledati u korelaciji s ostalim Podravkim proizvodima i razvojem vlastitih. U Pekari smo na velika vrata krenuli s tim. Danas nudimo pekarske proizvode koji se spremaju na licu mjesta. To su ili pothlaeni ili smrznuti proizvodi, a taj program uzima sve πire razmjere.

- Ipak u svemu tome usko grlo predstavlja vam mlin i mjeπaonica sa skladiπtem. Iako je bilo primjetnih pomaka u proizvodnji braπna, πto to joπ prijeÊi uspjeπniju proizvodnju?

- Mi smo u mlinu napravili veliki zaokret na bolje. UdvostruËili smo broj proizvoda i vjerujemo da Êemo ove godine to joπ i poveÊati. Meutim, mi u mlinu imamo pitanje tehnoloπkih limita i ako to rijeπimo izaÊi Tomo Troπelj Êemo na træiπte s novim prepoznatljivim Podravkinim proizvodima. Uspopodravskom podruËju nego i na drredbe radi, mlinska industrija Hrvatske æavnoj razini? koristi tek 45 posto moguÊih kapaci- Naæalost, mi djelujemo na træiπtu teta, a naπ mlin koristi viπe od 300 koje je jedno od najnesreenijih u dana u godini, πto je viπe od broja Hrvatskoj. U tim uvjetima moramo se radnih dana u godini pa je to oËito boriti s nelojalnom konkurencijom. naπe usko grlo koje moramo rijeπiti.

Zna se da oni koji rade ilegalno na - U Podravskim mlinovima umnogoplanu proizvodnje pekarskih prome se oslanjaju na suradnju s drugima, poglavito s Istraæivanjem i razvojem te Prodajom u Hrvatskoj. Kako ocjenjujete tu suradnju?

- Odnosi s drugima znatno su unaprijeeni kako u razvojnom dijelu tako i u prodajnom. U ostalim dijelovima potrebno je viπe sinhronizacije kako bi naπa efikasnost bila i veÊa.

- Na kraju nezaobilazno pitanje raspodjela?

- Smatram da je raspodjela plaÊa tek druga faza. Prva je stvaranje resursa za raspodjelu, a to znaËi da plaÊa mora biti zaraena. Rast plaÊa mora biti uvjetovan rezultatima rada u proizvodnji, s rastom produktivnosti te u nadgradnji s rastom efikasnosti i profitabilnosti. U tom podruËju morat Êemo postaviti i mikrokriterije raspodjele kako bi se unutar globalne raspodjele vodila pravednija raspodjela Roba iz Podravkinog centralnog skladiπta u Koprivnici i za vrijeme prema pojedincu - rekao nam je praznika odlazi diljem Hrvatske direktor Troπelj.

Broj 1592

Aktualno

Zapoπljavanje sezonaca u Proizvodnji Podravka jela Tijekom prosinca protekle godine poËele su po Podravki kolati priËe o “primanju sezonaca na Juhe”. Interesenti za zaposlenje, makar i privremeno, pouËeni iskustvima iz ranijih godina krenuli su odmah traæiti nove ili aktivirati veÊ postojeÊe “veze”. Slijedili su upiti Ljudskim potencijalima koji nisu imali nikakvu sluæbenu informaciju o potrebi za radnicima niti formalni zahtjev za zapoπljavanjem.

KonaËno, u blagdanskom ugoaju nepotvrene priËe oblikovane su u sluæbeno iskazanu potrebu za zapoπljavanjem 41 radnika na odreeno vrijeme radi privremenog poveÊanja opsega poslova u organizacijskoj cjelini Proizvodnja Podravka jela. S obzirom na to da je nezaposlenost jedan od najveÊih problema, broj zainteresiranih (preko 640 osoba) uveliko je premaπivao potrebe za radnicima.

Stoga je hvalevrijedna odluka izvrπnog direktora SPJ Vegeta i Podravka jela da odabir kandidata napravi viπeËlana komisija prema unaprijed utvrenim kriterijima. U komisiju su bili ukljuËeni direktor tvornice i dva predstavnika sindikata iz Proizvodnje Podravka jela te predstavnik Ljudskih potencijala.

Prednost prilikom odabira imala su djeca zaposlenika Podravke (ukljuËujuÊi umirovljene, poginule ili umrle bivπe zaposlenike), pri Ëemu je bilo poæeljno srednjoπkolsko obrazovanje prehrambenog ili srodnog smjera kao i eventualno ranije radno iskustvo na sezonskim poslovima. Naravno, uzimano je u obzir i radi li se o osobi koja æivi u teæim socio-ekonomskim uvjetima ili ima status branitelja.

Zasigurno Êe meu πeststotinjak onih koji se nisu naπli na popisu buduÊih zaposlenika Proizvodnje Podravka jela biti mnogo ljutih, ogorËenih ili razoËaranih. Na æalost, realne potrebe za radnicima daleko su manje od broja zainteresiranih, a u takvim situacijama kako god bila dobra namjera nije moguÊe udovoljiti svima.

Igor KovaË, direktor Zapoπljavanja i razvoja kadrova

PriopÊenje iz Sluæbe obraËuna plaÊa zaposlenicima Podravke

Novosti u obraËunu plaÊa Obavjeπtavamo zaposlenike kojima je bruto plaÊa na akontaciji niæa od 1.700 kn da Êe im se dodati pripadajuÊi bruto iznos kao bruto dodatak do najniæe osnovice propisane zakonom (koja je 1.700 kuna) poËevπi od akontacije za sijeËanj. Navedeno proizlazi iz Zakona o prikupljanju podataka po osiguranicima o obveznim doprinosima, porezu na dohodak i prirezu poreza na dohodak. Zbog toga Êe kod nekih zaposlenika akontacija plaÊe biti znatno veÊa od drugog dijela plaÊe. Stoga molimo zaposlenike koji su do sada kod isplate akontacije imali bruto iznos manji od 1.700 kn da se jave na Obustave kako bi dali izjavu o prioritetu uplate obustava koje su im se obustavljale na drugom dijelu plaÊe. U protivnom Êemo prioritete obustavljanja odrediti sami.

Posebno æelimo naglasiti problem dostave i voenja prisustva na radu u sluËajevima kada su zaposlenici odsutni zbog bolesti ili koriste bilo koje pravo po Zakonu o zdravstvenom osiguranju. Djelatnici zaduæeni za voenje evidencija za zaposlenike na bolovanju uz prisustvo za akontaciju i razliku plaÊe, poËevπi od prisustva za sijeËanj 2001. godine, duæni su priloæiti izvjeπÊe o bolovanju (doznaku) ako je bolovanje zakljuËeno, a ako bolovanje joπ traje, obavezno valja priloæiti potvrdu o privremenoj nesposobnosti za rad izdanu od izabranog doktora medicine, kako bismo prilikom obraËuna mogli izvrπiti potrebna πifriranja propisana zakonom, a ujedno prilikom isplate akontacije plaÊe isplatiti i pripadajuÊi dio naknade bolovanja.

Obavjeπtavamo zaposlenike koji imaju status hrvatskih vojnih invalida Domovinskog rata ili invalida rada da je od Nove godine ukinuta povlastica za oslobaanje od plaÊanja 50% doprinosa iz bruto plaÊe za osnovno zdravstveno osiguranje te Êe neto plaÊa za prosinac invalidima biti manja.

Ujedno obavjeπtavamo zaposlenike da su neke opÊine ili gradovi uvele, a neke poveÊali prirez, zbog Ëega Êe zaposlenici s prebivaliπtem u tim opÊinama i gradovima dobiti manje plaÊe. To se ne odnosi na opÊine i gradove u KoprivniËko-kriæevaËkoj æupaniji.

Radi aæurnosti obavljanja poslova, rad sa strankama na ObraËunu plaÊa i Obustavama organizirat Êemo od 14. sijeËnja svakog radnog dana od 7 do 11 sati i molimo zaposlenike da se pridræavaju tih termina.

Marija ©imek, direktorica ObraËuna plaÊa

Susret: Branko –udajek, poslovoa u elektroradionici u Odræavanju

Kad ti elektriËna struja jednom ”ue u krv”...

Piπe: Slavko PetriÊ Snimio: Nikola Wolf

Branko –udajek je u mladosti zavolio elektriku i ”iz nje” ne izlazi veÊ 36 godina. U Podravku je doπao kao mladiÊ, nakon zavrπene πkole uËenika u privredi u Koprivnici, 1965. godine, a potom stekao kvalifikaciju VKV elektriËara.

- Nakon pet godina radnog staæa pohaao sam dvogodiπnju πkolu za visokokvalificirane radnike. To sam uspjeπno obavio i postao poslovoa. U elektroradionici radi 12 elektriËara, πto je mnogo manje nego prije - jedno vrijeme bilo nas je 39, a imali smo u smjenama i po 15 uËenika na praksi. Za nas je u “ono vrijeme” elektrika bila davna tehnika za razliku od danaπnjih dosega. No, mi smo danas jako zadovoljni πto smo uËili od ljudi koji su imali velikog iskustva kao πto su bili Dragutin Vezjak, Ivan HudiÊ, Josip ÆiniÊ i Jakob KovaËiÊ - kaæe nam Branko.

Cijeli dosadaπnji radni vijek proveo je u elektriËnom resoru baveÊi se elektroenergetikom.

Elektroradiona u Podravki je zaduæena za izradu elektroinstalacija, prematanje elektromotora i popravak elektriËnih strojeva.

- Djelujemo gdje nas god pozovu, a to znaËi u Koprivnici i vani. Imamo preteæito mladu radnu snagu. DeËki koji se zapoπljavaju regrutiraju se prete-

Branko –udajek

æito iz naπih redova, a to znaËi oni koji su proπli praksu kod nas. Naæalost, sada nema potrebe za novim zapoπljavanjem, jer nam se smanjio opseg poslova. Modernizacijom tvornica sve viπe dolaze do izraæaja elektroniËari - kaæe –udajek.

Zanimalo nas je kako djeluje njegov tim. Konkretnije, da li je zadovoljan s uËinkom svojih deËki i kako se objedinjuju sva njihova djelovanja.

- Veoma sam zadovoljan ovim sastavom elektriËara. Na radnim mjestima rasporeujemo ih prema radnom iskustvu. Svi su oni radnici s kvalifikacijom petog stupnja, no imali smo i odljev kadrova, koji su odlazili na doπkolovanje u viπe πkole. Meni je to zapravo drago. Ljudi zavrπavaju visoke πkole i odlaze na bolja radna mjesta. Iz naπeg

Petak, 11. sijeËnja 2002.

kruga neki su ljudi zavrπili kao struËnjaci u Americi, Australiji, Novom Zelandu - kaæe Branko.

Elektroradiona je kao ”πkolski centar” iz kojeg se regrutiraju kadrovi i za druge Podravkine tvornice.

- Kada imamo deËke na praksi, pomalo ih “drilamo”. Dobri su, ali moraju znati i uËiti. Na praksu nam dolaze uËenici raznih struktura... Mi ovdje poduËavamo uËenike, osim struke, i na kulturno ponaπanje, posebice u ophoenju s ljudima, privikavamo ih na obvezu radnog vremena i sve ostale obveze radnog mjesta. Tako je i s naπim zaposlenima. Do sada nismo, na sreÊu, imali nekih posebnih nesreÊa. Koristimo HTZ opremu i imamo maksimalnu ozbiljnost kod posla - kaæe Branko.

Osobno kaæe da je sreÊa πto ga sluæi zdravlje. Godinama je radio na investicijskim zahvatima u svim Podravkinim tvornicama gdje su prijetile moguÊnosti ozljeda i ostalih neugoda, no sreÊom toga nije bilo. Na kraju ga pitamo kako Podravkini elektriËari ustvari obavljaju svoj posao?

- Radimo samo u prvoj smjeni, ali imamo i organizaciju posla na taj naËin da moæemo u svakom trenutku reagirati. Imamo interventne timove koji su uvijek u pripravnosti tako da dosad nismo imali nikakvih problema - sve zahvaljujuÊi pravom angaæiranju i odnosu naπih elektriËara prema obvezama rekao je Branko –udajek.

Oglas Podravka d.d Ljudski potencijali Ako ste zaposlenik Podravke i uz to ste A) - zavrπetkom svog πkolovanja stekli visoku struËnu spremu (strojarski ili prehrambeno - biotehnoloπki fakultet, diplomirani inæenjer strojarstva ili prehrambene tehnologije) - skloni timskom radu - komunikativni, analitiËni, sistematiËni i snalaæljivi - vrlo dobar poznavatelj rada na osobnom raËunalu (Word, Excel, Internet) - teËni u komunikaciji na engleskom ili talijanskom jeziku - osoba s najmanje dvije (2) godine radnog iskustva u struci B) - zavrπetkom svog πkolovanja stekli visoku struËnu spremu (prehrambeno - biotehnoloπki fakultet, diplomirani inæenjer prehrambene tehnologije) - komunikativni, sistematiËni i snalaæljivi - skloni timskom radu - poznavatelj rada na osobnom raËunalu (Word, Excel, Internet) - solidni u konverzaciji na engleskom ili talijanskom jeziku - osoba s najmanje jednom (1) godinom radnog iskustva u struci javite se!

Objavljujemo slobodna radna mjesta za poslove: A) TEHNI»KOG VODITELJA i B) TEHNOLOGA u Proizvodnji povrÊa Umag Prijave poπaljite do petka 18. sijeËnja 2002. godine na naslov: Ljudski potencijali Zapoπljavanje i razvoj kadrova (za natjeËaj) Ante StarËeviÊa 32 48000 Koprivnica Kandidate Êemo o izboru obavijestiti u roku od 30 dana.

5

Iz kadrovske evidencije

U prosincu zaposleno devet osoba na odreeno vrijeme U Podravki u Koprivnici poËetkom prosinca poËela je raditi s visokom struËnom spremom Diana PetriËeviÊ kao pripravnica u Pravnim poslovima, s viπom struËnom spremom Zoran ©egovec kao pripravnik u Energetici, te Tomislav ©imuniÊ kao pripravnik u Logistici i transportu.

U Podravkinim predstavniπtvima izvan Koprivnice poËetkom prosinca poËeli su raditi Goran BoriloviÊ (Zagreb) i Æeljko SokaË (Varaædin) u Prodaji i distribuciji piÊa te Miro Prgomet (Split) u Træiπtu RH kao trgovaËki predstavnici - unapreivaËi prodaje, Domagoj –uretiÊ (Zagreb) kao pomoÊnik skladiπtara u Prodaji i distribuciji piÊa i Zdravko RupËiÊ (Osijek) kao vozaË - dostavljaË u Træiπtu RH. Polovicom prosinca joπ je zaposlena s visokom struËnom spremom Ines Lahorka SekuliÊ (Zagreb) kao financijska analitiËarka u Upravljanju imovinom.

M. Hlebar

In memoriam

Æeljko LovoπeviÊ U Rijeci je u 73. godini umro Æeljko LovoπeviÊ, dugogodiπnji zaposlenik Podravke, koji je od 1991. bio u mirovini i æivio u Rijeci. Æeljka LovoπeviÊa poznavali su mnogi u poljoprivredi gdje je godinama radio, te u Sektoru ekonomike gdje je radio kao planer - analitiËar do umirovljenja, a i mnogi naπi Ëitatelji takoer ga pamte, ali po - pseudonimu. Naime, Æeljko LovoπeviÊ je u naπem listu od 1971. pa sve do prije godinu dana sastavljao kriæaljke potpisujuÊi ih sa DESIDERIUS (πto na latinskom znaËi upravo Æeljko) i pod tim ga pseudonimom znaju mnogi koji su u naπem listu rjeπavali kriæaljke, a Desiderius ih je u tridesetak godina u listu ”Podravka” objavio oko 1500! Æeljka LovoπeviÊa Desideriusa pamtit Êemo kao dragog i vrlo savjesnog dugogodiπnjeg suradnika i uvijek Êemo ga se rado i s poπtovanjem sjeÊati.

Obavijest Akcijska ponuda mobitela Obavjeπtavamo radnike Podravke da Odjel za standard radnika u suradnji s Hrvatskim Telekomom organizira prodaju mobilnih telefona, uz moguÊnost plaÊanja na πest rata putem ustega na plaÊi radnika. Na ponudi su slijedeÊi SIMPA paketi: Triumf Mars - Simpa start paket (ukljuËuje 100 kn na raËun) - 668,04 kuna Siemens C 35i - Simpa start paket (ukljuËuje 100 kn na raËun) - 874,23 kuna Ericsson T20e - Simpa start paket (ukljuËuje 100 kn na raËun) - 977,32 kuna Zainteresirani radnici za kupnju SIMPA paketa neka se obrate Odjelu za standard, soba br. 9 u zgradi Inæenjeringa, radi podizanja zahtjeva za kupnju, najkasnije do 18. sijeËnja 2002. tj. do isteka akcijske prodaje.

Odjel za standard

6

Broj 1592

Petak, 11. sijeËnja 2002.

Udruga branitelja, invalida i udovica Domovinskog rata djelatnika ”Podravke” Aktivnosti KUD-a ”Podravka” na kraju godine

Ponovno doËek Nove godine u Vukovaru U organizaciji Udruge branitelja, invalida i udovica Domovinskog rata djelatnika ”Podravke” nekoliko stotina ljudi iz svih krajeva Hrvatske veÊ Ëetvrtu godinu za redom doËekalo je Novu godinu u Vukovaru, kod Kriæa na uπÊu Vuke u Dunav.

Bio je to jedinstveni doËek Nove godine.

Branitelji, invalidi, roditelji poginulih i drugi okupili su se na Staru godinu u 23,30 na parkiraliπtu hotela ”Dunav”, a pridruæili su im se i æupan Vukovarsko srijemske æupanije Nikola ©afer, saborski zastupnik i general Branimir Glavaπ, predsjednik Koordinacije Udruga proizaπlih iz Domovinskog rata tamoπnje æupanije Ivan »aËiÊ, obitelj Æeljke JuriÊ i mnogi Vukovarci. Od Udruga najbrojniji su bili Ëlanovi zagrebaËkog Kluba veterana Domovinskog rata INA - Naftaplina.

Svi sudionici ovog posebnog doËeka s upaljenim bakljama i hrvatskim zastavama proπli su centrom Vukovara, a podno Kriæa na uπÊu Vuke u Dunav doπli su toËno u ponoÊ. ProlazeÊi kroz grad kolona se neprestano poveÊavala, jer joj se pridruæio i veliki broj graana ovoga grada koji su Ëekali Novu godinu na srediπnjem trgu.

Kad je sat otkucao ponoÊ, branitelji su poloæili vijence i zapalili svijeÊe za sve poginule i nestale hrvatske branitelje tijekom Domovinskoga rata, a prvi se skupu obratio predsjednik ”Podravkine” Udruge Mladen PavkoviÊ.

- Drago mi je da nas je svake godine sve viπe. Doπli smo i ovaj put da na samu Novu godinu skrenemo pozornost na ljude koji su bili prvi kad je trebalo, a kojih danas viπe nema meu æivima. Ovo je prigoda da se prisjetimo i preko 1400 hrvatskih branitelja koliko ih joπ traæi hrvatska dræava - kazao je PavkoviÊ. Æupan Vukovarsko - srijemske æupanije

Ovako je izgledao doËek Nove godine u Vukovaru - sa svijeÊama u rukama Nikola ©afer uz ostalo je istaknuo kako njegova nazoËnost na ovakvom doËeku najbolje govori o tome πto misli o ovoj akciji ”Podravkinih” branitelja, te da je umjesto otvaranja πampanjca izabrao doËekati Novu 2002. meu ljudima koji joπ nisu zaboravili na koji se naËin stvarala hrvatska dræava.

- Drugi put sam na doËeku ”Podravkinih” branitelja u Vukovaru - rekao je Ivan »aËiÊ. - Vi ste doπli iz Koprivnice, ali i brojnih drugih gradova diljem Hrvatske toËno u ponoÊ pokloniti se onima koji su heroji Domovinskoga rata, koji su pali u obrani ovoga grada, simbola obrane naπe Domovine... Ne, nema ljepπeg i plemenitijeg od toga!

Na kraju sveËanosti vukovarski gvardijan Zlatko ©pehar izrekao je nadahnutu prigodnu molitvu.

Tijekom noÊi u Vukovaru se temperatura spustila i ispod minus deset stupnjeva,

Prijem u povodu boæiÊnih i novogodiπnjih blagdana Udruga branitelja, invalida i udovica Domovinskog rata djelatnika ”Podravke” organizirala je prijem u povodu boæiÊnih i novogodiπnjih blagdana kojemu su se odazvali: æupan KoprivniËko - kriæevaËke æupanije Josip FriπËiÊ, gradonaËelnik Koprivnice Zvonimir MrπiÊ, predsjednik Uprave Podravke Darko Marinac, predstavnici udruga proizaπlih iz Domovinskog rata grada i æupanije, Sindikata PPDIV-a te novinari. Bila je to prigoda da se joπ jednom skrene pozornost na sve teæi poloæaj hrvatskih branitelja, a kako je istaknuto, danas su u nezavidnom poloæaju i zaposleni branitelji, a kamoli oni koji nemaju ili koji su izgubili zaposlenje.

Ovaj prijem vjerojatno je bio jedan od najskromnijih u æupaniji, a organizatori su goste poËastili u duhu ”πtednje i stabilizacije” - sokovima, mineralnom vodom i kavom!

LijeËnik za vas

ali mnogobrojne graane to nije nimalo omelo da i na ovakav naËin, dok su ostali ispijali πampanjac i uæivali u vatrometu, doËekaju 2002.

Organizatorima ovog skupa brzojave potpore uputili su: predsjednik Republike Hrvatske Stjepan MesiÊ, predsjednik Hrvatskog sabora Zlatko TomËiÊ i predsjednik Vlade Ivica RaËan, dok je u ime ministra unutarnjih poslova ©ime LuËina osobno bio nazoËan njegov izaslanik Luka KaliniÊ iz Policijske uprave Vinkovci.

Branitelji ”Podravke” poloæili su vijence i u ime KoprivniËko - kriæevaËke æupanije, zatim Gradskog poglavarstva Koprivnice i Sindikata PPDIV-a ”Podravke”.

Nakon odræanog skupa podno Kriæa na uπÊu Vuke u Dunav, svi sudionici pridruæili su se slavlju Vukovaraca na njihovom srediπnjem trgu gdje su bili posebno toplo pozdravljeni.

Tribina ”»etvrtkom u 19”

Godiπnja smotra slika, boæiÊni i novogodiπnji koncerti, literati na radiju »lanovi Kulturno umjetniËkog druπtva “Podravka” otvorenjem izloæbe i prigodnim koncertima mnogima su uljepπali predboæiÊne blagdane. VeÊ tradicionalna izloæba slika i skulptura otvorena je u Izloæbenom salonu Podravke sredinom prosinca, a Mjeπoviti pjevaËki zbor i Tamburaπki orkestar u crkvama sv. Nikole (26. prosinca ) i sv. Antuna Padovanskog (28. prosinca) odræali su boæiÊne koncerte.

Mjeπoviti pjevaËki zbor pod dirigentskim vodstvom Ivice MartinËeviÊa i uz pratnju na orguljama prof. Natalije Imbriπak izveli su poznate boæiÊne popijevke, a zajedno s Tamburaπkim orkes-

Koncerti Ëlanova KUD-a Podravka uvijek pobuuju veliki interes

Obavijesti Prodaja pileÊeg mesa Obavjeπtavamo radnike da Odjel za standard organizira prodaju pileÊeg mesa proizvoaËa Koka Varaædin, uz moguÊnost plaÊanja na 3 rate ustegom na plaÊi: A) Pile gril obrade, pakiranje 12 kg, cijena 226,92 kn B) PileÊi batak i zabatak, pakiranje 6 kg, cijena 151,50 kn C) Prsa, pakiranje 6 kg, cijena 166,14 kn D) File od prsiju, pakiranje 6 kg, cijena 270,84 kn E) Æeluci, pakiranje 6 kg, cijena 111,24 kn F) Jetra sa srcem, pakiranje 6 kg, cijena 103,80 kn G) Usitnjeno meso na podloπku, pakiranje 5 kg, cijena 107,35 kn H) Cordon bleu, pakiranje 4 kg, cijena 218,62 kn I) Kokoπji rasjek, pakiranje 6 kg, cijena 93,42 kn Predbiljeæbe u Odjelu za standard najkasnije do 16. sijeËnja 2002. na tel. 651-781.

Nakon πto je Udruga branitelja, invalida i udovica Domovinskog rata djelatnika Podravke otvorila Prvu hrvatsku galeriju iz Domovinskog rata, u kojoj trenutno svoje slike izlaæe Josip GeneraliÊ, od iduÊeg tjedna u tom Êe se prostoru odræavati i tribine.Tako Êe u Ëetvrtak 17. sijeËnja, s poËetkom u 19 sati, na tribini ”»etvrtkom u 19” i pod nazivom ”Da se ne zaboravi - glazbom i stihom za domovinu” gostovati: Bemian duet, Milivoj ©tefanec, Tamburaπki sastav umirovlje- Prodaja deterdæenta Obavjeπtavamo radnike da Odjel za standard organizira prodaju deterdæenta nika i Ivan Picer. Voditelj Êe biti Mladen proizvoaËa Saponia Osijek, uz moguÊnost plaÊanja na 3 rate putem ustega na PavkoviÊ, a ulaz je slobodan. plaÊi i to: a) FAKS AQUAMARINE, pakiranje 10 kg, cijena 108 kn b) ORNEL ROMANCE VP 5, pakiranje 5 litara, cijena 42 kn Predbiljeæbe u Odjelu za standard najkasnije do 16.1. 2002. na tel. 651-781.

©to treba znati o ”muπkom klimakteriju”?

Piπe: dr. Ivo Belan Postoji li ”muπka menopauza”? Brojni dokazi ukazuju na fiziËke, hormonalne, psiholoπke i druπtvene promjene, koje mogu poËeti u æivotu muπkaraca, u njihovim 40im, 50-im ili 60-im godinama.

FiziËki, muπkarac moæe primijetiti postupno smanjenje miπiÊne mase i snage. »esti psihiËki simptomi su tromost, depresija, razdraæljivost, promjenjivost raspoloæenja i gubitak osjeÊaja zadovoljstva. On moæe primijetiti i prve znakove slabljenja potencije i seksualne æelje. Muπkarci o tim simptomima ne razgovaraju.

Postupna promjena. Rezultati jednog novijeg ispitivanja pokazuju da 51 posto normalnih, zdravih muπkaraca, u dobi od 40 do 70 godina, doæivljavaju odreen stupanj impotencije. Impotencija od 5 posto u dobi od 40 godina utrostruËila se (oko 15 posto) u dobi od 70 godina, pokazalo je to ispitivanje.

Strah od ”zakazivanja”. Jednom kad poËne, slabljenje potencije moæe stvoriti strah od spolnog odnosa, πto je onda povod stvarnim problemima. PomoÊ se moæe zatraæiti kod savjetnika za braËna pitanja ili seksologa, ali na razgovor moraju poÊi oba supruænika.

Organski faktori. ©to uzrokuje slabljenje

potencije? Prema jednim rezultatima ispitivanja, u 80 posto takvih muπkaraca organski su faktori pridonijeli impotenciji. NajËeπÊi faktor je oπteÊena krvna cirkulacija u penisu, uzrokovana æilnim problemima. Sve πto oπteÊuje krvoæilni sustav, kao πto je πeÊerna bolest, poviπen krvni tlak, puπenje i visok kolesterol, moæe pridonijeti gubitku muπke potencije. Neki lijekovi takoer mogu biti neprijatelj. Lijekovi protiv hipertenzije, primjerice, mogu znatno poveÊati rizik impotencije.

Alkohol je takoer podmukli neprijatelj muπkarcu u srednjoj dobi. Njegova kroniËna upotreba doslovce ubija potenciju. Alkohol je podmukao: on poveÊava æelju, a umanjuje moÊ!

Puπenje je apsolutno πtetno. Ono je vjerojatno glavni uzrok koji pridonosi poremeÊenoj muπkoj seksualnoj funkciji. Puπenje oπteÊuje siÊuπne krvne æile u penisu, zbog Ëega se one ne mogu proπiriti i tako onemoguÊuju ulazak u njih dovoljnih koliËina krvi, potrebnih za postizanje erekcije.

Prehrana takoer ima svoj dio utjecaja.

Visoke koncentracije kolesterola u krvi mogu imati veze sa smanjenom potencijom.

Hormonalni faktor. Endokrinolozi tvrde da starenjem veÊina muπkaraca doæivljava pad koncentracije muπkog spolnog hormona testosterona u krvi. To je hormon koji, osim πto stimulira seksualni razvoj, rast

trom otpjevali su Narodi nam se i Tihu noÊ. Tamburaπki orkestar pod ravnanjem Kreπe LukaËiÊa odsvirao je Celebre Adagio T. Albinonija i Oj more duboko T. VidoπiÊa za πto su nagraeni burnim pljeskom posjetitelja koncerta.

Mjeπoviti pjevaËki zbor “Podravke” sudjelovao je i na novogodiπnjem koncertu odræanom u koprivniËkoj sportskoj dvorani gdje su s ostalim izvoaËima priredili izvanredan koncert.

Spomenimo takoer da je i Podravkina Literarna sekcija uoËi BoæiÊa sudjelovala na Radio –urevcu u jednosatnom programu nazvanom “Iz dna duπe” prigodnim pjesmama za blagdanski ugoaj.

A. V.

kostiju i miπiÊa, takoer utjeËe na muπkarËev osjeÊaj opÊeg blagostanja i potiËe seksualnu æelju. Samo neki muπkarci doæivljavaju nagli pad muπkog spolnog hormona veÊ u srednjoj dobi. U takvim sluËajevima muπkarci pokazuju simptome sliËne æenskoj menopauzi - ukljuËujuÊi napadaje vruÊine plus ozbiljno smanjenje seksualne æelje.

Uloga partnerice. Utjecaj muπkarËeve partnerice ne moæe biti prenaglaπen. Zaista, kako muπkarac stari, intimnost i meusobno povjerenje postaju odluËni faktori. Ako muπkarac nema siguran meuljudski odnos sa svojom partnericom, on je sa starenjem izloæen veÊem riziku impotencije. Ako muπkarac ima dovoljno samopouzdanja i æenu koja mu daje podrπku, to mu Ëesto pojaËava njegovu seksualnost. U tom sluËaju ta seksualnost viπe ne kotrolira njega, nego on nju.

Muπkarci koji uporno pokuπavaju ”utopiti” svoj stres u seksualni hedonizam, imat Êe vjerojatno dosta problema u svojim 60-ima.

Meutim, muπkarac koji njeguje svoje nove uloge: biti ”otac” u svojoj zajednici i djed u svojoj obitelji i koji uspije pronalaziti dublje duπevno druæenje i zanos, i to æeli odræavati, doæivjet Êe promjene na sebi najlakπe.

Vaæno je istaknuti da postoje krepki muπkarci sa sjedima na glavi, koji istovremeno preæivaljavaju spomenutu krizu s netaknutim i svojim egom i potencijom.

Odjel za standard

Druπtvena prehrana

Jelovnik 14. 1. ponedjeljak: - Varivo grah s kiselom repom, kobasica 15. 1. utorak:

- PileÊi paprikaπ, tijesto, salata

16. 1. srijeda:

- Samoborski kotlet, slani krumpir, salata

17. 1. Ëetvrtak:

- Vinski gulaπ, kolaË

18. 1. petak:

- Juha, pohani osliÊ, krumpir-salata

NOVINE DIONI»KOG DRU©TVA PODRAVKA OsnivaË i izdavaË: PODRAVKA, prehrambena industrija, d.d. Koprivnica Direktorica Sluæbe za interno komuniciranje: Jadranka Lakuπ Glavni i odgovorni urednik: Branko Peroπ Redakcija lista: Boris Fabijanec, Mladen PavkoviÊ, Branko Peroπ, Slavko PetriÊ i Hrvoje ©labek Fotograf: Nikola Wolf GrafiËki dizajn: Jana i Ivana Æiljak, FotoSoft

GrafiËko ureenje: Vanesa GrgiÊ Tisak: KoprivniËka tiskarnica d.o.o.

Koprivnica Naklada: 8300 primjeraka List izlazi svakog petka i primaju ga svi radnici besplatno.

Adresa uredniπtva: Ulica Ante StarËeviÊa 32, 48000 Koprivnica Telefoni - direktni: 651-505 (urednik) i 651-503 (novinari) Faks: 621-061

Broj 1592

Petak, 11. sijeËnja 2002.

Sport

Prva A liga kuglaËica

Obiljeæavanje 95. godiπnjice postojanja Nogometnog kluba Slaven

“Razbile” jedinstvo

Od malog provincijskog kluba do stabilnog prvoligaπa

PODRAVKA - JEDINSTVO 8:0 (2789:2517)

(Nastavak s 1. stranice) Na ”VeËeri Slavena”, kojom je poËelo obiljeæavanje 95. godiπnjice igranja nogometa u Koprivnici, o znaËenju kluba Slaven u sportskom, kulturnom i druπtvenom æivotu Koprivnice u razdoblju poslije Drugog svijetskog rata te o zaslugama nekoliko naraπtaja podravskih nogometaπa govorio je jedan od najstarijih Ëlanova kluba i bivπi predsjednik Slavena Ivan Blaæek.

No, zasigurno najljepπe i najplodnije razdoblje u dugogodiπnjoj povijesti Slavena su ostvareni rezultati u samostalnoj Republici Hrvatskoj.

Naime, pod vodstvom tadaπnjeg predsjednika kluba Valenta Vrhovskog Slaven Bilokalnik ulazi 15. srpnja 1992. godine u Drugu hrvatsku nogometnu ligu, gdje se pod tim nazivom natjeËu do 1995. godine.

- Teπko je bilo tada voditi najpopularniji nogometni klub u ovom dijelu Hrvatske, kroniËno smo bili bez novaca, ali zahvaljujuÊi brojnim entuzijastima i odliËnoj sportskoj suradnji s varaædinskim Varteksom i gradom Koprivnicom uspjeli smo iz gotovo amaterskog napraviti poluprofesionalni klub s prvoligaπkim ambicijama - istaknuo je na sveËanosti Valent Vrhovski, a njegov nasljednik Nikola Felak govorio je o zasigurno najsvjetlijim trenucima u dugogodiπnjoj povijesti Slavena - ulasku u Prvu hrvatsku nogometnu ligu 21. lipnja 1997. godine.

- Uz pomoÊ Belupa, Podravke, Ko-

O bogatoj povijesti Slavena govori nekadaπnji trener i sadaπnji kroniËar Branko Pleπe

privnice i KoprivniËko-kriæevaËke æupanije te uz dobru sportsku suradnju s malo prije spomenutim Varteksom i zagrebaËkim Dinamom jedan mali provincijski klub postaje prvoligaπ, unatoË tome πto nam tada nisu bile sklone niti politiËke niti sportske okolnosti. No, podravski inat i volja uspjeli su pobijediti ne samo na nogometnom, veÊ i na ostalim poljima.

Slaven Belupo je postao prvoligaπ i πto me posebno veseli, stabilan prvoligaπ koji unatrag dvije godine vrlo dobro nastupa i u europskim natjecanjima - naglasio je Nikola Felak.

Na sveËanosti obiljeæavanja 95. obljetnice govorili su takoer kopriv-

niËko-kriæevaËki æupan Josip FriπËiÊ, gradonaËelnik Koprivnice Zvonimir MrπiÊ i Kreπimir Fridrich koji je pritom istaknuo kako je izuzetno zadovoljan πto su sve ideje njegovih predaka pri osnivanju Slavena pale na plodno tlo i kako se on zbog svojih predaka osjeÊa kao KoprivniËanac, iako je roeni ZagrepËanin.

Veliki pljesak okupljenih na ”VeËeri Slavena” dobio je predsjednik kluba dr. Slavko AntoliÊ kada je proËitao brzojav iz Ureda predsjednika Republike u kojemu Stjepan MesiÊ potvruje pokroviteljstvo nad 95. godiπnjicom Slavena.

B. F.

Rukomet

Piπe: Æeljko ©emper Nakon kratke prvenstvene stanke, 14. kolom nastavljeno je kuglaËko prvenstvo Hrvatske. U Koprivnici su gostovale kuglaËice zagrebaËkog Jedinstva i provele se kao “bose po trnju”. Po drugi put u ovom prvenstvu protiv ZagrepËanki kuglaËice Podravke postigle su maksimalnu 8:0 pobjedu. U izjednaËenoj borbi vodeÊeg kvarteta za titulu prvaka, vaæno je svakog protivnika - ako se moæe pobijediti sa πto viπim rezultatom. Omjer pobjeda i poraza moæe Ëak odluËiti i konaËnog pobjednika.

Podravka je u utakmicu krenula odluËno, maksimalno ozbiljno i bez potcjenjivanja. Sjajno je odigrala Ljiljana Picer, kapetanica ekipe, koja se opet upisala u “klub 500”. Ljilja je u sjajnoj formi, nikad nije bolje igrala, πto nije promaklo ni izborniku Mikecu. Sruπila je 502 Ëunja i postala najbolja igraËica utakmice. Vesna Æunek je u poËetku imala malih problema s upornom TkalËiÊkom, ali kad je u drugih 50 hitaca dodala “gas”, pobjeda nije bila upitna. Podravka je povela 2:0 i stekla prednost od 142 Ëunja, πto je “podrezalo” krila goπÊama.

U drugom paru solidno je odigrala Marina MikloπiÊ, pa iskusnija Valjak nije imala velikih izgleda za neπto viπe od poraza. Kod Verice VuËiÊ nije u igri bilo “dinamita”, vodila je teπku borbu protiv ©tajdohar, igraËice s razornim hicem.

Bilo je to rijetko izjednaËeno nadmetanje sve do samog kraja, gdje je naπa igraËica ipak za pet Ëunjeva bila bolja od goπÊe.

U zadnjoj izmjeni Marija Zver suvereno pobjeuje najslabiju, malo poznatu VidakoviÊ. Razlika od 91 Ëunja najbolje pokazuje odnos u kvaliteti ovih igraËica. Æeljka Orehovec imala je za protivnicu Mandu Kopecki, najbolju igraËicu Jedinstva, koja se odliËno snaπla u dvoboju s

Ljiljana Picer - sjajna forma naπom reprezentativkom a koja joπ uvijek ima problema s ramenom. GoπÊa je u poËetku imala Ëak i znaËajniju prednost, pruæila je odliËnu igru i sjajan otpor.

Ipak, u zavrπnici Æeljka je sprijeËila iznenaenje, bila je bolja za πest Ëunjeva.

Glavni konkurenti Podravke takoer su bili uspjeπni - Rijeka je u Sisku s 8:0 uzvratila INI za senzacionalan rijeËki poraz, Zagreb je sa 6:2 doma pobijedio Istru iz PoreËa, jedino je Osijek ’97 poraæen u Varaædinu s 5:3. Osim vodeÊeg kvarteta, svi ostali su u opasnoj zoni za ispadanje, πto ovom prvenstvu daje dodatnu draæ i zahtijeva maksimalno zalaganje kod svih ekipa. Ove subote Podravka odlazi na uvijek teπko gostovanje u PoreË, gdje je domaÊa Istra, na loπim stazama, vrlo neugodan domaÊin.

Rezultati: Æunek - TkalËiÊ 1:0 (465:418), Picer - RomiÊ 1:0 (502:404), VuËiÊ ©tajdohar 1:0 (427:422), MikloπiÊ - Valjak 1:0 (458:433), Orehovec - Kopecki 1:0 (457:451), Zver - VidakoviÊ 1:0 (480:389).

Nakon 14. kola poredak je: 1. Zagreb 24, 2. Podravka 22, 3. Rijeka 22, 4. Osijek ’97 20 itd.

Ogledna reprezentativna natjecanja

Podravkaπice uveliËale proslavu 25. obljetnice beËkog Hypa Prije 25 godina beËki Hypo osvojio je prvi put austrijsko prvenstvo i tada stalni sponzor toga kluba postaje Hypo banka, a rukometaπice u kasnijim godinama svrstavaju se meu najpoznatije europske æenske rukometne ekipe.

SveËanu proslavu 25. godiπnjice toga kluba uveliËale su i koprivniËke rukometaπice koje su jedine uz kijevski Spartak i njemaËki Lützellinden jedine pobjeivale Hypo u finalu Kupa prvakinja. Uz sveËanost, organizirane su i dvije revijalne utakmice. U prvoj, najbolje rukometaπice Hypa pobijedile su Podravku Vegetu 35:27 dok su Podravkaπice u drugoj utakmici pobijedile drugi sastav BeËanka - Hypo baby 26:16.

Osim πto su utakmice protiv prve i druge ekipe Hypa bile dobra provjera forme KoprivniËanki uoËi prve utakmice 3. kola Kupa EHF-a protiv πvicarskog Brühla, koja se igra u subotu 12. sijeËnja u koprivniËkoj Sportskoj dvorani s poËetkom u 18 sati, takoer su dobro doπle i sugestije Ëelnih ljudi Hypa.

Naime, beËka ekipa je na novogodiπnjem turniru igrala protiv ©vicarki i jedva pobijedila s 3 pogotka razlike.

- Realno, Podravka Vegeta ima veÊi rejting nego Brühl, ali njih ne treba potcjenjivati. Karta rukometne Europe se mijenja, pojavljuju se novi klubovi koji imaju u svojem sastavu iskusne igraËice. Konkretno, u redovima ©vicarki igraju jedna danska i dvije maarske rukometaπice. Potreban je krajnji oprez i maksimalna motivacija da uspijemo uÊi u daljnje natjecanje Kupa EHF-a upozorava direktor Podravke Vegete Berislav SlukiÊ.

TV-prijenosa toga susreta neÊe biti, pa ne sumnjamo da Êe brojni koprivniËki ljubitelji dobrog æenskog rukometa i navijaËi Podravke Vegete u velikom broju doÊi na utakmicu.

B. F.

Ljubica PerπinoviÊ novo pojaËanje Podravke Vegete Na utakmici protiv beËkog Hypa u dresu Podravke Vegete debitirala je donedavna rukometaπica varaædinske Koke Ljubica PerπinoviÊ. Naime, ta iskusna tridesetjednogodiπnja rukometaπica koja vrlo dobro igra na poziciji srednjeg ili lijevog vanjskog u dogovoru izmeu koprivniËkog i varaædinskog kluba posuena je bez naknade Podravki Vegeti na πest mjeseci. Prema pokazanom u BeËu, Ljubica se odliËno uklopila u sastav Podravkaπica i rijeπila veliki problem trenera Ivice Pala, jer nakon ozljede Martine Raguæ Podravka Vegeta je imala samo Ëetiri vanjske igraËice.

Osim toga, Ljubica je vrlo uËinkovita i u obrani, posebice u sredini suraujuÊi s kapetanicom Podravke Vegete Boæicom PalËiÊ.

B. F.

StreljaËki sportski klub Podravka

Juniori Podravke i dalje nepobjedivi U drugom kolu Prve hrvatske lige u disciplini serijska zraËna puπka juniori Podravke susreli su se s ekipom Varaædina i kao πto je bilo oËekivano pobijedili. Podravkaπi su upucali 1138, a Varaædinci 1096 krugova. Za Pod-

7

ravku su nastupili - Goran RaËki 384 kruga, Zoran Koprek 381 krug i Krunoslav FilipaπiÊ 373 kruga. Nakon drugog kola Podravkaπi su vodeÊi na tablici ispred ekipe Duge Rese i Rovinja.

U pojedinaËnoj konkurenciji Goran RaËki je na drugom, Zoran Koprek na treÊem, a Krunoslav FilipaπiÊ na osmom mjestu. Sutra, 12. sijeËnja, Podravkaπi Êe se u treÊem kolu ogledati s ekipom DVD-Opatija.

B. F.

Kvartet iz Podravke Ni u prvenstvenoj stanci kugle nisu potpuno mirovale, posebice ne za reprezentativne kandidatkinje. Bliæi se Svjetsko prvenstvo u Osijeku (19. - 25. svibnja), pa izbornik hrvatske æenske reprezentacijeTonËi Mikac sve ËeπÊe okuplja potencijalne kandidatkinje. Raduje Ëinjenica da je iz Podravke uzeo Ëak Ëetiri igraËice - uz standarne reprezentativke Mariju Zver i Æeljku Orehovec, pozivnicu su primile Ljiljana Picer i Vesna Æunek.

Prva provjera, prije BoæiÊa, bila je na kuglani u –akovu, gdje su bile sve naπe igraËice, a najviπe uspjeha imale su Æeljka Orehovec, Marija MaareviÊ i Nena BartoloviÊ. Druga provjera, prije Nove godine, bila je u Koprivnici, gdje su pozvane sve naπe igraËice, osim Marije Zver. Najbolja je bila Biserka Perman, u sjajnoj igri sruπila je 535 Ëunjeva, a odliËna je bila i Ljiljana Picer sa 500 Ëunjeva, te Marija MaareviÊ s 497 Ëunjeva. Poziv su opravdale i Vesna Æunek (487), kao i Æeljka Orehovec (471). U oglednom juniorskom nastupu u Koprivnici zapaæen uspjeh postigla je Melita ValentiÊ iz Belme - sa 453 Ëunja uvjerljivo je bila najbolja juniorka.

BoæiÊ osvojila Marija Zver...

Na veÊ tradicionalnom koprivniËkom BoæiÊnom turniru, koji okuplja “sve æivo” u koprivniËkom kuglanju (tri æenska sastava i dvije muπke momËadi) kuglalo se narodnim naËinom: svaki je imao po tri hica na svakoj stazi. Najviπe uspjeha imala je Marija Zver (34) kod Podravke, Melita ValentiÊ (34) kod Belme, te Zlatica KuËko (25) kod Koprivnice. Kod muπkih najuspjeπniji su bili Nenad BakaË (36) kod Podravke, te Æeljko Szabo (38) kod ÆeljezniËara.

Najbolji pojedinci turnira bili su Marija Zver i Æeljko Szabo, koji je bio veliko iznenaenje turnira. Kod æena, izmeu Marije Zver i Melite ValentiÊ, pobjednika je odluËio manji broj promaπaja.

...Æeljka osvojila Varaædin Na revijalnom turniru u Varaædinu, upriliËenom u povodu proglaπenja najboljih kuglaËa i kuglaËica, prvo mjesto osvojila je Æeljka Orehovec u æenskoj, te Josip KoπutiÊ u muπkoj konkureniciji. Biserka Perman osvojila je naslov kuglaËice godine, kao i naslov kuglaËice lige, dok je kod muπkih najbolji bio Branislav BogdanoviÊ, svjetski rekorder.

Broj 1592

8

Petak, 11. sijeËnja 2002.

Foto-biljeπke

Primopredaja opreme HTV studija Koprivnica Nedavno je koprivniËko Gradsko poglavarstvo donijelo odluku o kupnji opreme HTV studija Koprivnica od Podravke koja bi se potom dala na koriπtenju HRT-u. Tu odluku sproveli su u djelo 3. sijeËnja Ëlan Uprave Podravke Damir PolanËec i koprivniËki gradonaËelnik Zvonimir MrπiÊ razmijenivπi dokumente o primopredaji. Takoer, ureeni su i ostali odnosi vezani za prostor i djelatnike HTV-a Koprivnica. Prilikom sveËane primopredaje Zvonimir MrπiÊ je istaknuo kako oËekuje veÊu medijsku zastupljenost Podravine i Koprivnice u programima dræavne televizije, nego πto je bila do sada. Naæalost, zaboravlja se da su za veÊu medijsku zastupljenost, prije svega, potrebni kvalitetni prilozi, a nakon toga bolje i jaËe politiËko, gospodarsko, kulturno i sportsko lobiranje u najjaËem dræavnom mediju, a to i jedno i drugo nedostaje Podravini i Koprivnici.

InaËe, grad Koprivnica kupio je opremu za 16.039,24 kune, a Podravka je prije πest godina, kada je osnivano Dopisniπtvo u Koprivnici, utroπila za ureenje studija i nabavku opreme nekoliko stotina tisuÊa njemaËkih maraka. B. F.

NAGRADNA IGRA

Nagradno pitanje 1. kola glasi:

1.©to je Belomet? a - muziËki instrument b - nova vrsta plesa c - lijek za æeluËane tegobe Ime i prezime Organizacijska cjelina

Domjenak za novinare NastavljajuÊi dobru tradiciju druæenja i suradnje s novinarima u naπoj æupaniji, Podravka je za njih 20. prosinca organizirala domjenak u pivnici ”Kraluπ”. Tom prigodom novinarima je poæelio Ëestit BoæiÊ i uspjeπnu Novu godinu predsjednik Uprave Podravke Darko Marinac te izjavio kako oËekuje joπ bolju i korektniju suradnju s medijima u 2002. godini.

Bicikl za radnicu Zaposlenici i sindikati gotovo svih Podravkinih radnih cjelina organizirali su, kao i svake godine, sveËani i veseli ispraÊaj stare godine u koprivniËkim i okolnim ugostiteljskim objektima gdje su uz pjesmu, ples, dobra jela i piÊa Ëestitali jedan drugom BoæiÊ i poæeljeli lijepe æelje u Novoj godini. Teπko je reÊi gdje je bilo najveselije, ali mi smo odabrali jedan trenutak s feπte radnika Tvornice Vegete u MoËilama. Osim uobiËajenog zabavljanja oni su organizirali i tombolu, a najsretnija je bila Anka KovaË, koja je na tomboli dobila - bicikl.

Odgovore πaljite (najkasnije do srijede u 9 sati) na adresu: Belupo, Bezreceptni proizvodi, Danica 5, Koprivnica, ili ih stavite u kutije koje Êe se nalaziti na istoËnoj porti Podravke, porti Belupa i porti Danice (mesna industrija).

IzvlaËenje je svake srijede, a dobitnike Êe izvuÊi komisija u sastavu: Tamara ©umandl, Ivan LekËeviÊ i Mijo KovaËiÊ

Nagrade: 1. Deka Belomet 1x 2. Posteljina 1x 3. Ginkgo πalica za Ëaj 3x

Purica za predsjednika Marinca UoËi boæiÊnih i novogodiπnjih praznika predsjednik Uprave Podravke Darko Marinac je uz brojne domjenke organizirao i jedan posebni - slavio je roendan. Pozvao je svoje suradnike i poËastio ih, a tom prilikom dobio je i zanimljiv dar. Direktor Dragan Habdija donio mu je za roendan i BoæiÊ - æivu puricu.

Recept tjedna:

”Cmok” jastuËiÊi punjeni πampinjonima u ”Fant” umaku od gljiva Potrebne namirnice: - 1 kg ”Cmok” mjeπavite za krumpirovo tijesto, 17 dag pasteriziranih πampinjona ”Podravka”, 1/2 glavice luka, 1 ælica Vegete, sjeckani perπinov list, papar, 5 dag maslaca, 1 l ”Fant” umaka od gljiva

Priprema: Navedenu koliËinu krumpirovog

tijesta pripremite prema uputama na ambalaæi. Dobiveno tijesto razvaljajte na debljinu 1/2 cm i modlom izreæite u æeljene oblike. Smjesu za punjenje jastuËiÊa naËiniti Êete tako da na maslacu pirjate sjeckani luk do zlatno æute boje, dodate na listiÊe narezane πampinjone, sjeckani perπinov list,

vegetu i papar, te joπ kratko propirjate.

Ohlaenu smjesu stavite na jednu polovinu tijesta, a drugom preklopite i krajeve pritisnite vilicom. Tako pripremljene jastuËiÊe kuhajte u slanoj kipuÊoj vodi joπ oko 2 minute nakon πto isplivaju na povrπinu.

Recept osmislila: Viπnja Perkov

Crta: Ivan Haramija - Hans