Podravkine novine broj 1593

ISSN 1330 - 5204

www.podravka.com Godina XLI Broj 1593 Petak 18. sijeËnja 2002.

List dioniËkog druπtva “Podravka” Koprivnica

Proπlog petka u hotelu ”Podravina” proglaπeni najbolji sportaπi KoprivniËkokriæevaËke æupanije za 2001. godinu

Najbolji sportaπi iz klubova s imenom Podravka

U Tvornici Studenac u Lipiku instalirana nova linija za punjenje Studenca i Studene 4. str.

Dobre vijesti za preraivaËe i proizvoaËe povrÊa

Dræava Êe poticati proizvodnju povrÊa za industrijsku preradu

Piπe: Boris Fabijanec Snimio: Nikola Wolf

Brojni uglednici iz sportskog, politiËkog, gospodarskog i kulturnog æivota KoprivniËko-kriæevaËke æupanije, meu kojima su bili i koprivniËko-kriæevaËki æupan Josip FriπËiÊ te gradonaËelnik Koprivnice Zvonimir MrπiÊ, okupili su se 11. sijeËnja u hotelu Podravina na proglaπenju najboljih sportaπa KoprivniËko-kriæevaËke æupanije. Izbor najboljih organizirao je Savez πportova KoprivniËko-kriæevaËke æupanije, a sudjelovalo je 10-ak novinara iz naπe æupanije. ”Vjerujem da je ovogodiπnji novinarski odabir najboljih sportaπa pravi, a oni koji nisu odabrani, za njih Êe to biti daljnji izazov”, rekao je, meu ostalim, Josip FriπËiÊ.

Najbolja æenska sportska ekipa u proπloj godini je RK Podravka Vegeta. Prema tom izboru, druge su Ëlanice KuglaËkog kluba Podravka, a treÊe rukometaπice urevaËkog GraniËara. Prema oËekivanjima, najbolja muπka sportska ekipa su nogometaπi Slaven Belupa, drugi su nogometaπi molvarske Mladosti, a treÊi stolnotenisaËi Podravke. Za najbolje sportaπice, s istim brojem glasova, izabrane su kuglaËica Podravke Æeljka Orehovec i rukometaπica Podravke Vegete Boæica PalËiÊ, druga je kuglaËica Podravke Marija Zver, a treÊa vratarka rukometaπica Podravke Vegete Barbara StanËin.

Kod sportaπa najbolji je nogometaπ Slaven Belupa Marijo Dodik, drugi je kriæevaËki atletiËar Branko Zorko, a treÊi takoer nogometaπ Slaven Belupa Ivica Solomun.

Posebno iznenaenje u izboru sportaπa bio je i izbor - sportaπa stoljeÊa. Prema glasovanju novinara, za sportaπa stoljeÊa KoprivniËkokriæevaËke æupanije izabran je Branko Zorko iz Kriæevaca.

Æupan Josip FriπËiÊ, izvrπni direktor SPJ VoÊe i povrÊe Milivoj ©ifkorn i pomoÊnik ministra poljoprivrede Miroslav Paæur na dobro organiziranom skupu Piπe: Jadranka Lakuπ Snimio: Nikola Wolf

U

svoji li Hrvatski sabor pri ∑∑∑∑∑jedlog novog zakona o poticajima, proizvoaËi povrÊa za industrijsku preradu ove Êe godine moÊi koristiti dræavna sredstva. MoÊi Êe raËunati i na povoljna kreditna sredstva za ureenje poljoprivrednih povrπina, kupnju opreme, izgradnju plastenika kako od strane banaka, tako i razliËitih æupanijskih projekata i vladinog Fonda za razvoj i zapoπljavanje.

Ovakve dobre vijesti predoËio je pomoÊnik ministra poljoprivrede i πumarstva Miroslav Paæur na sastanku odræanom 17. sijeËnja u Podravki πto ga su zajedniËki organizirali SPJ VoÊe i povrÊe i KoprivniËko - kriæevaËka æupanija. Sastanak je okupio veliki broj zainteresiranih organizatora otkupa, predstavnika obiteljskih gospodarstava - proizvoaËa povrÊa, poljoprivredne struËnjake, te æupane i gradonaËelnike sa suradnicima s podruËja osam hrvatskih æupanija u kojima se pro-

izvodi povrÊe za Podravku. Svi oni pozdravili su predoËene nove poteze hrvatske Vlade koja ulazi u ozbiljnu reformu agrara, a posebice one koji idu na ruku primarnoj proizvodnji povrÊa. Jer, doista treba prekinuti dosadaπnju praksu velikog uvoza povrÊa - samo lani Hrvatska je uvezla oko 80.000 tona za πto je utroπeno oko 30 milijuna dolara, te iskoristiti velike prednosti od Ëistog tla do pogodne klime i raspoloæive radne snage za proizvodnju zdravog povrÊa. Pod-

ravka, koja veÊ duæe vrijeme lobira za uvoenje poticaja za proizvodnju povrÊa, pri tome garantira stabilan otkup velikih koliËina - za sada oko 15.000 tona godiπnje, te sigurno plaÊanje, a kako je to pozdravljajuÊi skup istakao predsjednik Uprave Darko Marinac, æelja Podravke je da se u njenim proizvodima joπ viπe poveÊa zastupljenost hrvatskih sirovina.

(O ovoj temi - opπirnije u narednom broju naπeg lista)

2

Broj 1593 Petak 18. sijeËnja 2002.

Intervju: Milivoj ©ifkorn, izvrπni direktor SPJ VoÊe i povrÊe

Podravkin periskop

Podravka æeli preraivati hrvatsko povrÊe

Hrvatska poljoprivreda i uvoz hrane

Razgovarala: Jadranka Lakuπ

Podravkina SPJ VoÊe i povrÊe ovih dana sve intenzivnije lobira za uvoenje poticaja primarne proizvodnje povrÊa u Hrvatskoj. Na tu temu razgovara se i s predstavnicima Ministarstva poljoprivrede i πumarstva, lokalne uprave i samouprave, poljoprivrednim proizvoaËima, a niz argumenata koji potvruju neophodnost dræavne brige i o ovoj grani poljoprivrede iznijet je i na skupu organiziranom u Ëetvrtak 17. sijeËnja u Podravki.

UoËi tog sastanka razgovarali smo s izvrπnim direktorom SPJ VoÊe i povrÊe Milivojem ©ifkornom.

Na domaÊem træiπtu nema dovoljno kvalitetnih sirovina - Zaπto upravo Podravka daje inicijativu za poticanje proizvodnje povrÊa u Hrvatskoj?

- Joπ od svojih poËetaka Podravka je vezana za preradu voÊa i povrÊa, a trenutno je sa svoje dvije tvornice - u Varaædinu i Umagu najveÊi preraivaË voÊa i povrÊa u Hrvatskoj.

RaËunamo da se kod nas preradi oko 80 posto povrÊa proizvedenog u zemlji. Sa svojom visokom kvalitetom prepoznatljivi smo na træiπtu i normalno je da vodimo brigu o osiguranju dovoljnih koliËina kvalitetnih sirovina. Naæalost, na domaÊem træiπtu njih nema dovoljno, jer poizvodnja stagnira u posljednjih 10 godina, pa je tako u proπloj godini dio svojih potreba za povrÊem i voÊem Podravka morala namiriti i iz uvoza. Konkretnije, s podruËja osam hrvatskih æupanija osigurali smo ukupno 9327 tona povrÊa i 479 tona voÊa ili 74 posto naπih potreba za povrÊem, a ostatak potrebnih koliËina morali smo uvesti iz Maarske i dræava bivπe Jugoslavije. Uvjereni smo da se kod nas, s obzirom na klimu i ostale pogodnosti, mogu proizvesti dovoljne koliËine povrÊa ne samo za Podravku nego i druge preraivaËe, ali uz uvjet da u tome na odreeni naËin kao i drugdje u Europi pomogne dræava. Naime, naπa konkurencija vani u svojim proizvodima ima ugraene razliËite stimu-

lacije i potpore i razumljivo je da su zbog toga u prednosti. Podravka je veÊ smanjila cijene gotovih proizvoda kako bi se pribliæila uvoznicima, a cijene sirovina su rasle.

Dakle, mi sami ne moæemo rijeπiti ovaj problem. RazliËitim mjerama preko nadleænog ministarstva, æupanija, gradova i opÊina poput poticaja, povoljnih kredita za nabavu strojeva i sustava za navodnjavanje, namjenskog zakupa i sliËno dræava bi mogla osnaæiti znaËajnu granu primarne proizvodnje, πto bi imalo viπestruke efekte. Ne samo da bi preraivaËka industrija u prvom redu Podravka osigurala dovoljne koliËine domaÊih sirovina, nego bi se popravio poloæaj robnih proizvoaËa, potaklo zapoπljavanje, poveÊalo iskoriπtavanje zemljiπta, uveo red na træiπtu, jer proizvoaËima ne bi bilo u interesu povrÊe prodavati prekupcima i drugo.

Nuæni su dræavni poticaji za proizvodnju povrÊa - Poseban problem pri tome je cijena povrÊa, odnosno dosadaπnji stav nadleænog ministarstva da je proizvodnja povrÊa sama po sebi akumulativna, zar ne?

- Svakako treba razlikovati proizvodnju povrÊa za preraivaËku industriju od one za zelenu trænicu.

Cijena pri tome ne moæe biti ista, iako su troπkovi proizvodnje gotovo jednaki. Svugdje u svijetu, pa tako i kod nas cijene povrÊa za preradu nekoliko su puta niæe, da bi se mogao dobiti konkurentan proizvod.

Jasno, proizvoaËima to ne odgovara zbog rastuÊih troπkova proizvodnje i oni u posljednje vrijeme zbog gubitaka smanjuju povrπine pod povrÊem. Najugroæenije vrste povrÊa za preradu su rajËica, paprika i krastavci koji se namjenski proizvode za potrebe hrvatske preraivaËke industrije na oko 725 hektara πto je gotovo trostruko manje nego prije desetak godina. Dakle, mi imamo sve veÊe potrebe za sirovinom, a s druge strane suoËavamo se sa sve manjom proizvodnjom. Naπa procjena je da Êe se stanje joπ pogorπati ukoliko dræava ne reagira, pa stoga na razne naËine lobiramo za uvoenje poticaja za proizvodnju povrÊa za industrijsku preradu.

Piπe: Kristijan Sabo Sektor za razvoj poslovanja

Podravka proizvoaËima povrÊa garantira sigurni poslovni odnos i pomaæe u podizanju kvalitete proizvoda - ©to Podravka garantira proizvoaËima, odnosno svojim partnerima?

- Prvenstveno dugoroËni i sigurni poslovni odnos. Ukoliko kroz niæe cijene inputa podignemo konkurentnost gotovog proizvoda, moæemo ostvariti i dobru prodaju na inozemnim træiπtima πto znaËi da bi od sadaπnjih potrebnih 15.000 tona koliËine koje Êemo otkupiti mogle i porasti. Pored toga mi proizvoaËima moæemo pomoÊi i u podizanju razine kvalitete proizvedenog povrÊa. Naπa sluæba razvoja poljoprivrede svojim savjetima prati proizvodnju, moæe utjecati na izbor sortimenta koji je pogodan i optimalan za industrijsku preradu, davati savjete oko najpovoljnijeg vremena berbe, oko zaπtite, πto u konaËnici odgovara ne samo proizvoaËu nego i nama, jer tako moæemo kontrolirati kvalitetu.

Mi i sada preraujemo povrÊe i voÊe po najviπim svjetskim standardima, bez konzervansa, a i u programima koje razvijamo prateÊi suvremene trendove kvalitetna sirovina je jako bitna. Ono πto je proizvedeno u Hrvatskoj, na poljima naπih poslovnih partnera, daleko je lakπe kontrolirati.

PoËinju dogovori oko predstojeÊe sezone - Mnogi se pitaju zaπto se Podravka ne vrati nekadaπnjem modelu razvijanja kooperantskih odnosa s poljoprivrednicima?

- Podravka ne æeli razvijati klasiËni kooperativni odnos, znaËi ugovarati proizvodnju sa svakim kooperantom posebno. Naπa je strategija razvijanje proizvodnje u suradnji s jakim organizatorima bilo da su to udruæenja kooperanata, poljoprivredne zadruge ili jaka obiteljska gospodarstva koji okrupnjavaju manje proizvoaËe. S njima veÊ iduÊi tjedan poËinjemo razgovore oko predstojeÊe sezone. Zato je sastanak u Koprivnici dobro tempiran, na njemu trebamo dobiti odgovore na niz pitanja koja muËe organizatore proizvodnje povrÊa. Bitan je dogovor o poticajima i mjerama koje mogu

Podravka u svojim tvornicama u Varaædinu i Umagu prerauje oko 80 posto povrÊa proizvedenog u Hrvatskoj

Milivoj ©ifkorn

donijeti brze efekte odnosno zainteresirati proizvoaËe da se pripreme za sezonu.

Poticaji za poveÊanje proizvodnje - NeÊe li se dræava na neki naËin ograivati od uvoenja poticaja zbog kroniËnog nedostatka proraËunskih sredstava?

- RaËunice koje mi imamo i koje smo predoËili pokazuju da se s razmjerno malim proraËunskim sredstvima mogu postiÊi znaËajni rezultati. Kada bi se uveo poticaj po jedinici proizvodnje za tri najugroæenije vrste povrÊa, dakle rajËicu, papriku i krastavce, to bi iznosilo oko 10 milijuna kuna, a time bi se omoguÊio znatan rast proizvodnje, odnosno zaustavila stagnacija u ovoj proizvodnji. To nije svota koja bi stavila kamen oko vrata ministarstvu poljoprivrede, a sigurno bi poveÊala interes proizvoaËa za proizvodnju, poveÊala njihovu dohodovnost a preraivaËima osigurala dovoljne koliËine sirovina i poveÊala konkurentnost.

- Osim πto predlaæete poticaje na razini dræave, inicirate i razliËite mjere koje su u domeni lokalne uprave i samouprave. Kakva su tu oËekivanja?

- VeÊi dio mjera i nadleænosti s razine ministarstva spuπta se na niæu razinu, dakle na æupanije, gradove i opÊine koje bi primjerice davanjem zemlje u zakup na duæe rokove i pod povoljnim uvjetima, zatim kreditiranjem povrtlarske proizvodnje, mogle pomoÊi pri okrupnjavanju proizvoaËa, a posebice u izgradnji sustava navodnjavanja mogli bi umnogome pridonijeti stvaranju uvjeta za unapreenje ove grane. Stoga su na sastanak u Koprivnici uz predstavnike Ministarstva poljoprivrede i πumarstva pozvani i æupani iz osam æupanija iz kojih dobivamo najviπe sirovine te gradonaËelnici kako bi konkretno razgovarali o mjerama na terenu.

Najviπe povrÊa otkupljuje se na podruËju istarske æupanije (3336 tona), slijedi koprivniËko-kriæevaËka (2302 tone), virovitiËko-podravska (1052 tone), osjeËko-baranjska 1022 tone), varaædinska (961 tona) bjelovarsko-bilogorska (390), dok najviπe voÊa dolazi iz vukovarsko-srijemske æupanije (304 tone).

Unatrag deset proπlih godina Hrvatska je uvezla hrane za viπe od 10 milijardi dolara, dakle u prosjeku neπto viπe od milijardu ameriËkih dolara godiπnje. Hrvatska doista uvozi sve, a na uvoznim carinskim deklaracijama moæe se pronaÊi Ëak i liπÊe i granje za cvjeÊarstvo, ali i slama, te kruπne mrvice. Samo Ëeπnjaka Hrvatska godiπnje uveze za 2,7 milijuna dolara, premda taj poljoprivredni proizvod odliËno uspijeva i na domaÊim njivama i vrtovima.

Prema nekim pokazateljima, samo je poljoprivreda u 2001. godini ostvarila negativnu bilancu od gotovo pola milijarde dolara, πto je najveÊi deficit u tom segmentu trgovinske bilance od osamostaljenja Hrvatske. Deficit robne razmjene u poljoprivrednoprehrambenom sektoru u prvih se devet mjeseci poveÊao sa 246 na 334 milijuna dolara πto je poveÊanje od 36%. Ako znamo da je i preklanjski deficit oznaËen kao najveÊi u proteklih pet godina, dobivamo jasnu sliku o inferiornosti domaÊe poljoprivrede.

Do poveÊenja deficita razmjene poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda doπlo je zbog smanjivanja carina i veÊeg otvaranja hrvatskog træiπta. Meutim, sa stanoviπta potroπaËa, ulazak u WTO i potpisivanje sporazuma o slobodnoj trgovini s mnogim zemljama donijeli su i pozitivne strane. Tako je osim zabiljeæenog rasta deficita doπlo i do trenda sniæavanja cijena poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, a za pretpostaviti je da Êe se pad cijena nastaviti i u narednom razdoblju.

Paradoks poljoprivredne proizvodnje u Hrvatskoj je u tome da je ona (u najveÊem dijelu) bitno skuplja nego u zemljama iz kojih Hrvatska uvozi veÊinu poljoprivrednih proizvoda, a to su uglavnom zemlje Europske unije, koje nemaju takve prirodne predispozicije kakve ima Hrvatska.

Gdje je problem?

S prosjeËnim posjedom od “2,5 hektara i tri kravice” suvremena poljoprivreda se ne vodi. Zato trebamo (kroz privatizaciju poljoprivrednog zemljiπta) stvoriti krupna obiteljska gospodarstva, koja Êe biti u stanju uhvatiti se ukoπtac s posljedicama pristupa Republike Hrvatske Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO), a u buduÊnosti i Europskoj uniji. S druge strane, i dræavni poticaji trebali bi se poveÊati i okrenuti (od æitarica) prema uzgoju voÊa i povrÊa, jer upravo za tim proizvodima postoji najveÊa potraænja na træiπtu, a πto pokazuje poveÊani uvoz.

Sinergijom bazne proizvodnje (stvaranjem krupnih obiteljskih gospodarstava te privatizacijom PIK-ova) i prehrambene preraivaËke industrije (Podravka, Agrokor, Lura, Vindija i dr.) mogli bismo bitno promijeniti i uvozno - izvoznu bilancu koja je sada - s obzirom na naπe prirodne resurse - sramotna.

Hrvatska bi i svoju strategiju razvoja veÊim dijelom mogla zasnivati na proizvodnji hrane i turizmu. Spoj te dvije djelatnosti mogao bi zemlji doista jamËiti prosperitet kada bi proizvodnja hrane bila isplativa i dobro organizirana te kad bi uz zadovoljenje vlastitih potreba, bila plasirana u turistiËku ponudu i klasiËan izvoz.

Broj 1593

Petak

18. sijeËnja 2002.

3

Naπa tema: ©to je s novim sustavom plaÊa?

KonaËni model joπ nije utvren Piπe: Hrvoje ©labek Snimio: Nikola Wolf

su gabariti novoga sustava, a ujedno su materijali dani sindikatima na uvid i razmatranje. Zasad je poznato da bi se u novom sustavu plaÊe odreivale takoer na bazi koeficijenata, Ëija bi se gornja granica proπirila na 6,50, Ëime bi se jasno razgraniËili ugovori na koeficijent od menadæerskih ugovora.

Novi sustav plaÊa trebalo bi ugraditi u Kolektivni ugovor, πto znaËi kolektivno pregovaranje i dogovor izmeu Uprave i sindikata. U ovom trenutku joπ uvijek vrijedi moratorij na pregovaranje do 1. svibnja ove godine, na koji su lani sindikati pristali kao ustupak za poveÊanje nekih radniËkih prava. BuduÊi da je Podravkin sindikat PPDIV-a na konferenciji za novinare potkraj proπle godine ustvrdio da je rast troπkova æivota u Hrvatskoj prerastao 5 posto i da moratorij na pregovore viπe ne vrijedi, moæe se oËekivati pritisak na Upravu za πto bræim otpoËinjanjem novih pregovora. S druge, pak, strane, i Upravi je u interesu da poboljπa postojeÊi sustav plaÊa, pa Êe i ona moæda rok poËetka pregovora traæiti i prije Meunarodnog praznika rada.

Tako joπ uvijek nije jasno tko Êe prvi zatraæiti hlaenje ”vruÊeg krumpira” sustava nagraivanja u Podravki, Ëije uvoenje, ruku na srce, veÊ debelo kasni

Kada smo prije desetak mjeseci pisali o novoj Podravkinoj organizaciji, spomenuli smo i uvoenje novog sustava nagraivanja radnika te definiranje modela stimuliranja najuspjeπnijih, najsposobnijih i najmarljivijih kao sljedeÊe korake πto Êe ih Uprava uËiniti. Organizacija je u svibnju proπle godine profunkcionirala, ali druga dva koraka joπ se uvijek Ëekaju.

Kao πto je poznato, podruËje plaÊa u Podravki regulirano je Kolektivnim ugovorom, koji je potpisan joπ 1996. godine. U njegovom dodatku, koji se popularno naziva tarifnim dijelom, pobrojane su grupe sloæenosti poslova, od prve do desete, s pripadajuÊim koeficijentima, od 1 do 4,37. Kolektivnim ugovorom je takoer odreeno da se plaÊe Uprave te vrhunskih i deficitarnih kadrova odreuju posebnim ugovorima. VeÊ se nekoliko godina, u kojima je broj takvih posebnih ugovora narastao i do 300, vode polemike i o nazivu takvih ugovora i o njihovom konkretnijem definiranju u Kolektivnom ugovoru.

Prije koju godinu Podravka je u suradnji s konzultantskom kuÊom Hay naËinila novi sustav vrednovanja radnih mjesta, ali on nije implementiran.

BuduÊi da je nezadovoljstvo sindikata i radnika postojeÊim sustavom ra- ©to kaæu u sindikatima i slo, a i Uprava je sama izrazila potre- Upravi? bu za novim rjeπenjem, nadleæan sekÆeleÊi doznati kako diπu protator izradio je proπle jeseni koncept gonisti buduÊih pregovora, Ëelninovog Podravkinog sustava nagraike Podravkinih sindikata pitali smo vanja radnika. πto misle o sadaπnjem prijedlogu Novi sustav nagraivanja novog sustava, a Upravu kada Êe radnika ”na Ëekanju” ta toËka doÊi na njezin dnevni red.

Ksenija Horvat iz PPDIV-a reIako detalji nisu objavljeni, na skupovima radnika u studenome iznijeti kla nam je kako su materijal na-

slovljen ”Popis grupa srodnih poslova”, u kojem se radna mjesta vrednuju do koeficijenta 6,50 dobili joπ u rujnu.

- Taj smo materijal shvatili kao jednu od moguÊih varijanata na temu tarifnog dijela Kolektivnog ugovora, a dobili smo i prijedlog izmjena Kolektivnog ugovora. Traæili smo dodatna objaπnjenja kako bismo mogli ozbiljno razgovarati o toj temi, pa smo u studenom primili i Katalog standardnih poslova, vjerojatno baziran na sustavu Hay, i njega ovih dana iπËitavamo. No, bez podastrijetog stanja tarife koje trenutno vrijedi i bez naznaËenih ciljeva i izraËuna koji su motivirali poslodavca da predloæi ovu varijaciju ne znam koliko je taj prijedlog ozbiljan. Ovako se moæe iπËitati da sve nelogiÊnosti uËinjene od 1998. godine naovamo poslodavac æeli vratiti u Kolektivni ugovor, a to je bez dodatnih korekcija unutar tarifnog dijela za PPDIV neprihvatljivo - rekla nam je Ksenija Horvat i dodala kako je PPDIV formirao tim za izradu prijedloga za pokretanje novog ciklusa kolektivnih pregovora, Ëime se ovih dana intenzivno bavi.

Martinka Maretko-VukoviÊ iz Nezavisnog sindikata takoer je nezadovoljna prijedlogom novog tarifnog dijela Kolektivnog ugovora.

- Najniæe kategorije plaÊa, dakle prve Ëetiri grupe iz tarifnog dijela, ostaju po starome, πto je za Nezavisni sindikat neprihvatljivo. Mi æelimo da se u tim grupama vidi poveÊanje koeficijenata. Moæemo razgovarati o sustavu raspona do 6,50, ali tada se ne bi moglo poËeti

s najniæim koeficijentom jedan.

Ovako se u Kolektivni ugovor pokuπava ugurati ono πto je sada izvan kontrole - ustvrdila je Maretko-VukoviÊ i dodala kako NS nije sudjelovao u izradi prijedloga novog sustava jer za to postoje dobro plaÊeni ljudi u nadleænim Podravkinim sluæbama.

Zastupnik najmlaeg Podravkinog sindikata Boæidar Flis kaæe kako Sinpod ima dosta primjedaba na prijedlog koji su dobili.

- Glavne naπe primjedbe odnose se na plaÊe menadæmenta, koje ovim prijedlogom nisu niËim ograniËene i nisu postavljene u nikakve okvire te ih u tom obliku ne moæemo prihvatiti kao dio tarifnog dijela Kolektivnog ugovora.

Osim toga, borit Êemo se da se plaÊe menadæmenta veæu za rezultate poslovanja, πto sada nije sluËaj - rekao je Flis i dodao kako je jedan od velikih promlema i stimulativno nagraivanje radnika, koje je svojedobno ukinuto ”dekretom”.

- Prijedlog novog sustava nagraivanja Podravkinih radnika izradila je struËna sluæba, ali on joπ

uvijek nije sluæbeni prijedlog Uprave. Poboljπanje postojeÊeg sustava jest u naπem planu rada, ali u ovom trenutku ne mogu reÊi kada Êemo o tome raspravljati. U svakom sluËaju, mi taj posao neÊemo raditi bez suradnje sa sindikatima.

Ipak, Uprava nema namjeru sama inicirati kolektivne pregovore sve dok vrijedi dogovoreni moratorij na pregovore sa sindikatima, znaËi do 1. svibnja - rekao nam je pak zamjenik predsjednika Uprave Æeljko –urina i dodao da druga strana ima pravo pokrenuti kolektivne pregovore ako to æeli.

Prema najavama, sindikati Êe to i uËiniti, pa bi konaËnu presudu mogu li se pregovori uopÊe i pokrenuti mogao na kraju donijeti Dræavni zavod za statistiku sa svojim podacima o porastu æivotnih troπkova u Hrvatskoj. Ako Êe ih izraËunati na viπe od pet posto, tada bi pregovaraËki moratorij bio opozvan. No, sadaπnji prijedlog novog sustava obraËuna plaÊa, o kojem se veÊ mjesecima razglaba, oËito nije i konaËan model o kojem Êe Uprava i sindikati, ma kad to bilo, razgovarati.

Do novog obraËunskog sustava - plaÊe po starom

naπa posla

Poslovni uspjesi najbolje potiskuju crnokronikaπke teme Piπe: Æeljko Kruπelj, gost - kolumnist “VeËernjeg lista”

Podravka se ovih dana nalazi u neugodnom procjepu izmeu snaæne ofenzive na domaÊim i inozemnim træiπtima, s jedne, i medijskih informacija o navodnim gospodarskim zlouporabama i nesavjesnom poslovanju, s druge strane. BuduÊi da su hrvatskoj javnosti uvijek zanimljivije crnokronikaπke teme od onih afirmativnih, to se daleko viπe πuπka o nabavci glutaminata i zaπtitnih holograma nego o skoraπnjem preuzimanju poreËkog Ital-icea i planovima u Srbiji, za koju su Podravkini struËnjaci procijenili da Êe u roku od dvije godine postati i “najperspektivnije træiπte”.

Dodatni je problem u cijeloj toj priËi o milijunima “isparenih” dolara πto se to nije dogaalo u mandatu sadaπnje Uprave, kako bi povrπni Ëitatelj ili gledatelj mogao zakljuËiti, nego u drugoj polovici devedesetih godina, te da policijska istraga o tome traje

barem dvije godine. VeÊ je i iz tog neuobiËajenog oduljenja istraænih radnji jasno da spomenuti sluËaj, kojim je obuhvaÊeno dvoje aktivnih i dvojica umirovljenih Podravkinih rukovoditelja, prepun nejasnoÊa, pa bi rasplet mogao biti svakojaki. Zato je krajnje nezahvalno davati bilo kakve ocjene o neËijoj krivici ili nevinosti.

To mora biti iskljuËivo stvar procjene Dræavnog odvjetniπtva, koje se joπ i nije formalno oËitovalo o policijskoj prijavi, a ako predmet bude prihvaÊen na daljnju obradu i nadleænog suda. Ukratko, grijeπi svatko tko se danas razbacuje “pouzdanim informacijama”.

U Podravkinoj sedmerokatnici ne kriju nezadovoljstvo time πto je “sluËaj glutaminat” prije pravosudne procedure dospio u medije. Poslovodstvo je uvjereno da je to negativna propaganda, koja se nimalo ne uklapa u ambiciozne poslovne planove.

KoprivniËki prehrambeni div mora, naime, svojim poslovnim partnerima, pogotovo onima koje æeli preuzeti, pokazati da je stabilna i poπtena tvrtka, u kojoj se ne tolerira nesavjesnost ili bilo koji oblik gospodarskog kriminala. Takvi pragmatiËni interesi, s druge strane, ne znaËe da je Podravka na bilo koji naËin opstruirala policijsku istragu, odazivajuÊi se na sve sluæbene zahtjeve o potrebnoj dokumentaciji.

Koliko god se Podravkino poslovodstvo ljutilo, u danaπnjim je medijskim okolnostima zapravo i nerealno oËekivati da Êe vijesti o policijskim istragama s milijunskim ulozima ostati nezabiljeæene. Dnevni su listovi, primjerice, izloæeni nemilosrdnoj borbi za nakladu, pa bi se propuπtanje takve ekskluzive smatralo ozbiljnim uredniËkim ili novinarskim propustom. Isto je tako sigurno da svaki list ima neku svoju “πpagu” za dobivanje

povjerljivih informacija, pa je iznimno teπko Ëak i MUP-u ili pravosudnim tijelima prikriti ono πto se smatra da nije “zrelo” za objavljivanje.

Ne smije se zanemariti ni Ëinjenica da u hrvatskoj javnosti vlada uvjerenje da pravna dræava ne funkcionira, buduÊi da u ovih desetak godina nije pravomoÊno osuena niti jedna osoba “od kalibra” koja je bila osumnjiËena za gospodarski kriminal ili mafijaπku djelatnost. Pojedincima iz policijskih i pravosudnih krugova to je dovoljan poticaj da povjerljive informacije o istragama, makar i neokonËanim, lansiraju u javnost. Time se barem stvara privid kako se dræava trudi raπËistiti s negativnim nasljeem iz HDZ-ova mandata. Ne treba, meutim, biti pravni ekspert da bi se zakljuËilo da preuranjeno davanje podataka moæe pomoÊi osumnjiËenim osobama, ukoliko su doista odgovorne za ono Ëime ih se tereti, ili im, u suprot-

nom sluËaju, moæe trajno πtetiti ugledu. No, politiËki interesi ponekad ne pitaju za konaËnu cijenu.

Podravkin je sluËaj tim sloæeniji πto se tu prepliÊu i sukobi koji traju puna dva desetljeÊa, otkad je svom silinom buknula “afera Gaæi”. U igri su ista imena i isti interesi, Ëak su iste i optuæbe za iste inkriminacije.

Neki bi i danas, moæda i doslovno, rado stavili i svoju ruku na panj, ukoliko bi bili sigurni da Êe napokon “nadrapati” oni sa suprotne strane. Oæivljavaju se, Ëak, i Ëetvrt stoljeÊa stare dileme oko investiranja u gradnju tvornice za proizvodnju glutaminata, iako su se gospodarske okolnosti otada drastiËno promijenile. U svoj je toj zavrzlami zato najmudrije biti krajnje oprezan. Na Podravki je, pak, da se nametne svojim poslovnim uspjesima, kako bi priËe iz crne kronike izgubile na aktualnosti.

4

Broj 1593 Petak 18. sijeËnja 2002.

Nova investicija u lipiËkom Studencu

Instalirana nova linija za staklene premium boce Tekst i snimka: Boris Fabijanec S obzirom na profitabilnost poslovanja SPJ PiÊa, Ëelni ljudi Podravke odluËili su se za daljnje investiranje u lipiËki Studenac. Tako je nedavno instalirana nova linija za staklene nepovratne premium boce njemaËkog proizvoaËa Krones, vrijedna viπe od 9 milijuna kuna. Iako joπ u pripremnoj fazi, veÊ sada se na toj liniji moæe napuniti oko 4 tisuÊe boca na sat, a u Lipiku oËekuju da Êe kapacitet proizvodnje poveÊati na 6 tisuÊa boca na sat. Na toj liniji punit Êe se premium Studenac od 0,75 i 0,25 litara s krunskim i aluminijskim zatvaraËem, Studena od 0,75 i 0,25 l s navedenim zatvaraËima te novitet - krunski, navojni twist off zatvaraË na Studeni od 0,25 litara. Uz to, punit Êe se ledeni Ëajevi i negazirani Deit tropic.

Ta je linija zaista zadnja rijeË tehnike. LaiËki reËeno, na liniju se stavi prazna boca, a izae napunjena, zatvorena i boca s etiketom. Takoer, linija je kompletno zatvorena, nema bliskih kontakata radnika u procesu punjenja, πto je vrlo bitno jer su za

Vesna Tomac

proizvodnju i punjenje jedine hrvatske Ëiste izvorske vode - Studene potrebni gotovo sterilni uvjeti. Uz njemaËke struËnjake, veliki obol u instaliranju linije dali su radnici iz Podravkinog Odræavanja te naravno zaposlenici Odræavanja u Studencu.

O novoj liniji i njezinim karakteristikama te tzv. obuËavanju u hodu, samostalni tehnolog proizvodnje u Studencu inæ. Vesna Tomac kaæe: - Za sve nas u Studencu nova linija je pravi izazov. Osim πto se sve viπe upoznajemo s tajnama i moguÊnostima te staklene linije, kroz nju takoer na træiπte plasiramo novitet u naπoj branπi. RijeË je o novoj boci Studene od 0,25 litara s krunskim twist off zatvaraËem. Osim u pivarskoj industriji, za sada nitko kod nas ne koristi takav oblik zatvaraËa i mi zaista kao pioniri skupljamo iskustva o tome.

Naime, kod punjenja mineralne vode formira se tlak u boci dok kod punjenja Studene toga nema. Zato neki strani proizvoaËi preporuËuju da nakon punjenja i Ëepljenja boca odleæi 24 sata te da se onda provjeri zaËepljenost boce.

- Koliko ljudi radi na novoj liniji?

- Na poluautomatskom dijelu - depaletizaciji radi jedan radnik, punilicu, Ëepilicu i etiketirku praktiËki bi trebao posluæivati jedan Ëovjek, meutim mi smo stavili dva da se obuËe kako bi jedan drugoga mogao mijenjati. U kartonirki takoer radi jedan zaposlenik i poπto imamo ruËnu paletizaciju i ruËno lijepljenje etiketa s barcodom tu takoer trebaju dva Ëovjeka.

- Pred vama je ove godine priliËno ambiciozan plan proizvodnje i prodaje. Jesu li ljudi u proizvodnji spremni za to?

- Zahtjevi su veliki, ali mladi smo, æelimo raditi, borit Êemo se i sve Êemo mi to svladati. Pa i proπla godina je bila za proizvodnju gotovo ubitaËna, nekoliko mjeseci radilo se 24 sata na dan. Ne vidim razloga da i ove godine

Nova linija, vrijedna 9 milijuna, kuna veÊ je u pogonu ne nastavimo tako - rekla je Vesna Tomac.

Da Êe ova godina biti izuzetno zahtjevna za Studenac dokazuju i najave Ëelnog Ëovjeka SPJ PiÊa Valenta Vrhovskog o daljnjim ulaganjima u programe Studena, Studenac i Deit. Naravno, osim novih investicija bit Êe potrebno, zbog poveÊanja obima proizvodnje, uloæiti i u dogradnju popratne infrastrukture - od daljnjih istraæivanja po lipiËkim izvorima termalne i izvorske vode, poveÊanja skladiπnog prostora, jaËanja naponske mreæe, obnove voznog parka itd. Sve u svemu, vrlo izazovna i zahtjevna poslovna godina je pred radnicima Studenca, kao uostalom i pred svima nama Podravkaπima.

SPJ PiÊa

PoËetkom godine formirana nova prodajna regija - Slavonija Od 1. sijeËnja ove godine u Prodaji SPJ PiÊa organizirana je i formirana nova prodajna regija - Slavonija, sa sjediπtem u Lipiku. Od Iloka do PopovaËe 32 radnika prodavat Êe Studenac, Studenu i Deit. InaËe, to je donedavno bila poslovnica Podravkine Prodaje Hrvatska - Regije Slavonija.

- Ovakvo agresivno organiziranje prodaje rezultat je toga πto se puno oËekuje od prodajnih rezultata u Slavoniji, unatoË tome πto je i do sada prodaja Studenca, Studene i Deita znaËajno participirala u ukupnoj Prodaji Hrvatska. Detaljno smo organizirali mikro-regije te svaku obrauju trgovaËki predstavnik i vozaË-prodavaË. Izazov je vrlo velik, ali vjerujem da Êemo ostvariti ambiciozno planirane rezultate - rekao je direktor Prodaje SPJ PiÊa - Regije Slavonija Darko Matek.

B. F.

Zabiljeæeno o radu Podravkine “zimske sluæbe” iz Unutarnjeg transporta

Desetak radnika i jedan traktor uvijek spremni za ËiπÊenje snijega u tvorniËkim dvoriπtima Piπe: Slavko PetriÊ Snimio: Nikola Wolf U Odjelu za unutarnji transport, u Sluæbi logistike i transporta, organizirali su se da u zimskim danima pomognu sebi i drugima, odnosno da Ëiste tvorniËki krug od snijega i leda. Ova aktivnost, koja koristi svima, uspjeπno

Ivica Potroπko

se provodi petnaestak godina, a o tome nam je neπto viπe rekao inæ. cestovnog prometa Ivica Potroπko, voditelj Odjela za unutraπnji transport.

- Krenuli smo u ËiπÊenje s jednim traktorom na koji smo montirali ralicu, a kasnije i rasipaË soli. Kako je naπa osnovna djelatnost utovar i istovar roba i repromaterijala, morali smo sami sebi olakπati posao u zimskom razdoblju. Naime, gotovo sve robe i repromaterijal dostavljaju se naπim tvornicama s naπim elektriËnim viljuπkarima kojima moramo omoguÊiti Ëisti put do odrediπta. Naravno da je najviπe prijevoza na relaciji izmeu skladiπta i tvornica Juhe, DjeËja hrana, VoÊe i Kokteli, no, mi smo s vremenom krenuli i u ËiπÊenje oko tvornica na Danici kao πto su Vegeta, Belupo, Linolada, Danica. Takoer Ëistimo i dio æeljezniËkog kolosijeka kojim se u Podravku dostavlja roba izvana - rekao nam je inæ. Potroπko.

Za potrebe ove ”zimske sluæbe” kako se u πali nazivaju potrebna je i adekvatna organizacija, koja podrazumijeva i deæurstva. U to je ukljuËeno desetak ljudi koji vrlo uspjeπno obavljaju ove

”zimske radosti”. Oni se po potrebi i mijenjaju.

- Kada padne snijeg ili se zaledi, prvo kreÊemo s krugom u centralnom dijelu Podravke te skladiπtem repromaterijala na Danici. Tu koristimo ralicu i rasipaË umjetnog gnojiva koji rasipa sol, dok je za skretnice na industrijskom kolosijeku moguÊ jedino ruËni rad. InaËe, mi svoje usluge tvornicama i naplaÊujemo i to mjeseËno. Naravno da tu imamo i odreenih pro-

blema, jer neki bi da im se oËisti krug, a ne bi platili uslugu. Nisu to neke velike svote, ali mi moramo namiriti troπkove, posebice soli. Naime, prije smo posipali s otpadnom soli, koje sada u naπem skladiπtu nema, pa je moramo nabavljati. To nam je najveÊi izdatak i zato moramo usluge naplatiti. Mi smo do Nove godine utroπili sedam tona soli za posipavanje tvorniËkih krugova i raznih prilaziπta. InaËe, svi æele da im krug bude Ëist do

Uskoro bi se jednom Podravkinom traktoru za ËiπÊenje snijega i posipanje soli u tvorniËkim dvoriπtima trebao pridruæiti i drugi

poËetka radnog vremena, a to mi s jednom ralicom nismo u moguÊnosti.

Prvo Ëistimo puteve za prolaz viljuπkara koji dostavljaju repromaterijal za proizvodne pogone, a potom idemo dalje. Sve ostalo moæemo oËistiti do deset sati. Takoer moram reÊi kako mnogi veÊ misle da je jedan traktor svemoÊan i da moæe oËistiti svaku pahuljicu snijega. No, trebali bi se u tvornicama organizirati da i oni obave sitnije poslove gdje traktor ne moæe - poruËuje Potroπko.

Razgovoru su se prikljuËili i voditelj eksploatacije Unutarnjeg transporta Krunoslav Teæak i voditelj odræavanja Unutarnjeg transporta Ivan Dautanec koji su nam rekli da je za potrebe ËiπÊenja snijega potreban joπ jedan traktor, koji je veÊ i naruËen, a trebalo bi postaviti i silos za uskladiπtenje sipine i nabaviti rasipaË za nju.

Da Podravkina ”zimska sluæba” radi viπe nego uspjeπno govori i podatak koji nam je na kraju iznio inæ. Potroπko.

- Naπa uspjeπnost mjeri se time πto ni jedna tvornica do sada nije zbog snijega imala bilo kakav zastoj, a glavnom Podravkinom ”prometnicom” od skladiπta do tvornica proe dnevno viπe od tisuÊu paleta robe. Jedini problem ponekad predstavlja Pekara i to uglavnom za vrijeme praznika.

Oni tada redovno dostavljaju kupcima pekarske proizvode pa si nerijetko moraju i sami oËistiti snijegi mi im tu ne moæemo puno pomoÊi.

Broj 1593

Petak

18. sijeËnja 2002.

5

Reportaæni zapis: deËki sa silosa

Sloæna braÊa pπenicu Ëuvaju!

Piπe: Hrvoje ©labek Snimio: Nikola Wolf Kad je kompa dobra, i posao ide bolje. DeËki iz Podravkinog silosa, uhodana ekipa koja skrbi o sadræaju najviπeg zdanja u Koprivnici i okolici, oliËenje su svih dobrih strana timskog rada. Ne samo da su sloæni ”pri delu” veÊ se znaju skupa pozabaviti i drugim dijelom uzreËice - ”pri jelu”.

- Dogovorimo se, odemo u vikendicu na ©oderici, speËemo pajceka i veselimo se. Malo nas je, znamo se niz godina, vezani smo kao jedna obitelj - priËa Davor Rajπel, πef deËki sa silosa. Tu su i feπte za roendane i sliËne sveËane zgode, a kojiput se nae vremena i za pivce u ”Laguni” ili ”Violini”. No, daleko od toga da deseteroËlano druπtvo - a u zaposlenike silosa broje se i joπ jedan ”posueni” radnik, jedan ”sezonac” i troje zaposlenika na vagi, dakle ukupno ih je petnaest - planduje.

Podravkin silos, najveÊi u sjeverozapadnoj Hrvatskoj (za ljubitelje brojki navest Êemo da je visok 55 metara), moæe prihvatiti 36,5 tisuÊa tona æitari-

Davor Rajπel

ca. Ako tko misli da tu nema bogznakakvog posla nakon πto se silos u par æetvenih mjeseci napuni, posjet tom zdanju brzo Êe ga razuvjeriti. Naime, trenutaËno je u njemu pohranjena ponajviπe pπenica za potrebe proizvodnje Podravkinog braπna, ima neπto kukuruza, manje nego prijaπnjih godina, ima uljane repice i sjemenske pπenice za potrebe ”Podravskog gospodarstva”. O svakoj od tih kultura potrebno je voditi stalnu brigu. Pπenicu valja osuπiti, prosijati i pripremiti za mljevenje, kukuruz takoer, kako bi Podravkin mlin mogao samljeti kvalitetno Podravkino braπno. Naravno, obujam posla se znatno poveÊava za æetvenih dana, ali i u zimskom razdoblju deËki sa silosa ne miruju.

Roba u silos nije utrpana bez reda i sustava. On je podijeljen na Êelije, od kojih svaka sadræi odreenu sortu pπenice ili druge æitarice ili odreenu kvalitetu. Ima 64 takvih Êelija, veÊih ili manjih (za ljubitelje brojki: veÊe su kapaciteta 700 tona, manje samo 70 tona).

- Ljudi koji na silosu rade godinama imaju veliko iskustvo, oni su nam kljuËni ljudi u proizvodnji, bez kojih jednostavno ne moæemo krenuti u vrijeme æetve. Istini za volju, ove smo godine dobili neπto viπe ”sezonaca”, ali kad dou ljudi koji za taj posao nikad nisu Ëuli, treba proÊi barem tjedan dana da uu u njega - govori Rajπel, a njegove rijeËi dobivaju pravi smisao i Ëini se da je tih tjedan dana jako malo kad se Ëovjek nae pred nekom vrstom kontrolne ploËe u podnoæju silosa. Naime, tamo je shematski prikazan Ëitav silos sa svim svojim Êelijama i ”prometnicama” za robu. I dok se pπenica iz jedne Êelije πalje u mlin na mljevenje, druga se suπi, treÊa Êelija puni, iz Ëetvrte premjeπta... i sve bez kompjutera, pouzdana iskusna glava jedino je jamstvo pravilne distribucije. Ako doe do pogreπke, πteta Êe se brojiti u milijunima kuna!

Prilikom penjanja po etaæama Podravkinog silosa, a ima ih 12, prvo πto

DeËki sa silosa - dobra kompa za posao i pajdaπiju neupuÊenom posjetitelju pada u oËi jest - ËistoÊa. Gotovo je nevjerojatno da su sva zrna pπenice tamo gdje trebaju biti, nema ih po stepenicama.

Nadleæna deratizacijska sluæba vodi brigu o tome da ne bude glodavaca, kojima su brda æitarica vrlo primamljivo staniπte. Jedino su golubovi stalno druπtvo deËki sa silosa, ali ni oni ne mogu do pπenice jer su Êelije, naravno, dobro zatvorene.

Silos je u Podravki vjerojatno i pogon s najveÊim rizikom od povreda na radu, tvrdi Rajπel. Zbog nepaænje lako se moæe izgubiti prst, a to se prijaπnjih godina znalo i dogoditi. Bilo je i padova sa zaleenih vagona ili stepenica unutar silosa. Da alkohol ne bi kumovao takvim nezgodama, u silosu se provode dva do tri kontrolna alkotestiranja, a ta ”preventiva” djeluje, pa nezgoda u zadnje vrijeme nije bilo.

- Osobno sam sretan πto radim i πto se druæim sa svojim ljudima. Nije uvijek bilo tako, bilo je i zlobe, meutim oni koji se nisu uklapali u naπu sredinu, otiπli su. Svi su zaposlenici

Provoenje projekta “Podravkaπ sa srcem”

Odræan susret s drugom grupom Podravkinih mladih struËnjaka S obzirom na veliki iskazani interes za projekt “Podravkaπ sa srcem”, formirane su tri grupe mladih Podravkinih struËnjaka. Nakon susreta s prvom grupom mladih Podravkinih struËnjaka, zajedniËki tim Razvoja poslovanja i Ljudskih potencijala odræao je u srijedu 9. sijeËnja i prvi susret s drugom grupom mladih Podravkinih zaposlenika koji imaju do 30 godina starosti, zavrπen fakultet i pripravniËki staæ, te ne viπe od 5 godina ukupnog radnog staæa. I ovaj susret je odræan u restoranu “©tagelj” te je ponovno pokazao izuzetno veliku zainteresiranost sudionika za njihovu daljnju edukaciju i razvoj odnosno za stjecanje dodatnih znanja i vjeπtina, koje bi sada i u buduÊnosti uvelike mogle koristiti napretku i razvoju naπeg poduzeÊa.

Sudionici projekta upoznati su s glavnom svrhom “Podravkaπa sa srcem” koja obuhvaÊa poboljπavanje komunikacije meu svim organizacij-

skim razinama u poduzeÊu, stvaranje timskog duha meu Podravkinim zaposlenicima, prijenos znanja, razvoj specifiËnih znanja i vjeπtina kod Podravkinih mladih zaposlenika, kontinuirano uËenje i sliËno. S druge strane, polaznici ovoga projekta su u upitniku pokazali sljedeÊe zanimljive podatke: prosjeËna starost sudionika je neπto viπa nego u prvoj grupi njihovih mladih kolega odnosno 27,8 godina i u prosjeku su duæi vremenski period zaposlenici Podravke, u svome poslu koriste u prosjeku 63 posto osobnog i struËnog potencijala, svi razumiju engleski jezik, javlja se veÊe nezadovoljstvo moguÊnostima struËnog razvoja i napredovanja na njihovom radnom mjestu te 100 postotna zainteresiranost za stjecanje dodatnih znanja i vjeπtina koje bi im koristile u izvrπavanju operativnih i specifiËnih poslovnih zadataka. Nakon detaljnijeg predstavljanja mladih struËnjaka, njihovih prvih koraka i dosadaπnjeg

puta u poslovnom svijetu te njihovih oËekivanja od ovoga projekta, uslijedila je prezentacija Grupe Podravka danas i njezinih buduÊih ciljeva. Sudionici su na prezentiranu tematiku

silosa iznimno pouzdani i marljivi, moæete ih angaæirati u bilo kojem trenutku, u bilo koji dan u tjednu. Ako doe do ”frke”, recimo u nedjelju, pa neplanirano treba istovariti koji kamion, sigurno nijedan od njih neÊe odbiti posao, bez obzira na svoje privatne obveze. ©teta je zato da naπi poslodavci ne znaju takav odnos prema radu dovoljno cijeniti i adekvatno nagraditi. Oni to apsolutno zasluæuju - zakljuËio je Davor Rajπel, predvodnik deËki iz Podravkinog silosa.

Veterani silosa Æeljko Puπkaπ u Podravki je punih 16 godina i radi, kako sam kaæe, na razno-raznim poslovima, prema potrebi. ZajedniËka stvar tim poslovima je upravo - silos. Danas na prijemu pπenice, sutra na ËiπÊenju; u istom danu moæeπ promijeniti i deset razliËitih poslova, priËa Æeljko, zadovoljan svim tim poslovima, iako neki znaju biti vrlo naporni. Sad je puno bolje nego prije, kad se viπe toga radilo ruËno, poput istovara pπenice imali mnoπtvo interesantnih komentara i svojim kolegama predoËili niz zanimljivih ideja te moguÊih poboljπanja u funkcioniranju pojedinih poslovnih jedinica i procesa unutar poduzeÊa. Razvila se slobodna, vrlo æiva i dugotrajna rasprava prisutnih.

Vidjelo se da mnogi mladi zaposlenici imaju jako mnogo toga πto ih zbog posla “tiπti pri srcu”, a sada konaËno mogu slobodno izraziti svoje vienje stvari u poduzeÊu sugovornicima koji

mehaniËkom lopatom, nastavlja taj joπ uvijek neoæenjeni Virovec. Kao svoj najveÊi problem Æeljko je istaknuo prijevoz na posao subotom ili nedjeljom, kad su radne. Osim plaÊe, naravno. - Da se nama starijima koeficijent bar malo poveÊa, ne bi bilo loπe - rekao nam je taj veteran silosa.

Ivanu KukiÊu iz Koprivnice takoer teËe πesnaesta godina otkako je na silosu, a sada radi kao predradnik.

Posao predradnika je vrlo odgovoran posao, a trenutaËno samo Ivan ima sluæbeno rjeπenje za predradnika. Dnevno mora obiÊi gotovo cijeli silos kako bi svi transporti ”πtimali”. Taj posao, tvrdi Ivan, nije fiziËki teæak, ali iziskuje stalnu koncentraciju, pa je psihiËki vrlo zamoran. I on je stalni dio ekipe koja se povremeno zna opustiti na ©oderici. U vezi s poslom nismo Ëuli loπih stvari i jedino Ëemu je Ivan prigovarao bila je ”politika plaÊa”. - Kod nas se izgleda plaÊa nerad, a ne rad; bolje da niπta ne znaπ i da se samo πeÊeπ - prosipao je u diktafon Ivan dio svog nezadovoljstva. ih mogu i æele razumjeti. Na kraju, najvaæniji je ipak obostrani osjeÊaj strpljenja, razumijevanja, zadovoljstva i pozitivne energije koju je pobudio ovaj susret.

Susret s treÊom grupom Podravkinih mladih struËnjaka odræan je u Ëetvrtak 17. sijeËnja 2002. godine.

Matija Hlebar, voditelj projekta

Biljeπka

I PPDIV sudjelovao u akciji “Dajmo da Ëuju” Na proslavi u povodu ispraÊaja poslovne godine u organizaciji Sindikata PPDIV-a za cjelinu Razvoj tehnologije i kontrola kvalitete okupljeni Ëlanovi skupljali su novac za akciju “Dajmo da Ëuju” i prikupili su 917 kuna. Tako su pripomogli dræavnoj humanitarnoj akciji za nabavu umjetnih puænica za djecu, u kojoj je ukupno prikupljeno viπe od 15 milijuna Prezentacija projekta ”Podravkaπ sa srcem” kuna.

H. ©.

6

Broj 1593 Petak 18. sijeËnja 2002.

HNK iz Zagreba gostuje u ”Domoljubu”

Obavijesti

Komedija ”©to je muπkarac bez brkova” HumoristiËni roman ”©to je muπkarac bez brkova” tridesetogodiπnjeg splitskog pripovjedaËa i novinara Ante TomiÊa od svog objavljivanja ne silazi s prvog mjesta Ëitateljskih top lista, a joπ mlaoj redateljici Aidi BukviÊ uËinilo se da je krajnje vrijeme da urnebesno smijeπna lica tog romana dou na kazaliπnu scenu.

TomiÊevi akteri su mjeπtani Smiljeva, sela od oko dvije tisuÊe duπa, s crkvom, osmoljetkom, gostionicom Bevanda i s dvije trgovine mjeπtovitom robom.

U predstavi glume Siniπa PopoviÊ, Vedran Mlikota, Ecija OjdaniÊ, Barbara PrpiÊ, Franjo Kuhar, Ivan JonËiÊ, Danko Ljuπtina, Zijad

GraËiÊ ili Duπan GojiÊ, Alen ©alinoviÊ, Ivan BrkiÊ i Barbara VickoviÊ.

Hrvatsko narodno kazaliπte iz Zagreba s tom predstavom gostuje u ”Domoljubu” u Ëetvrtak 24 sijeËnja s poËetkom u 19 sati.

Ulaznice se mogu kupiti radnim danom na blagajni ”Domoljuba”.

Tribina ”43 minute sa...”

Predstavljanje knjige ”Tajni rat Udbe protiv hrvatskog iseljeniπtva” Na prvoj ovogodiπnjoj popularnoj ”Podravkinoj” tribini ”43 minute sa...”, koju zajedniËki organiziraju Udruga branitelja, invalida i udovica Domovinskog rata djelatnika naπe tvrtke i OpÊi poslovi Podravke, u utorak 22. sijeËnja u 19 sati u dvorani za sastanke Podravke bit Êe predstavljena knjiga ”Tajni rat Udbe protiv hrvatskog iseljeniπtva”. Pored autora Boæe VukuπiÊa gost Êe biti i prof. dr. Josip JurËeviÊ, jedan od naπih najistaknutijih povjesniËara.

U knjizi su prvi put objavljeni popisi Udbinih ærtava, zatim imena i pseudonimi viπe stotina Udbinih sluæbenika i douπnika, tekstovi jugoslavenskih dræavnih tajnih i strogo povjerljivih dokumenata i drugo.

Autor knjige (r. 1962.) godina je æivio u NjemaËkoj, gdje je iz politiËkih razloga prvo osuen na tri godine strogog zatvora, a potom i na doæivotnu robiju.

Osloboen je 16. oæujka 1991. i odmah po povratku u Hrvatsku pristupa Zboru

Grupa autora izlaæe na Zrinskom trgu 4

Izloæba ”Ratne uspomene” U Prvoj hrvatskoj galeriji iz Domovinskog rata ”Bili su prvi kad je trebalo” (UBIUDR Podravka), koja se nalazi na Zrinskom trgu 4, u ponedjeljak 21. sijeËnja u 18,30 sati bit Êe otvorena joπ jedna zanimljiva izloæba. Naime, sa skupnom izloæbom pod nazivom ”Ratne uspomene” predstavit Êe se Ëlanovi Likovne sekcije KUD-a ”Podravka 72”: Nada Dombaj, Josip GreguriÊ, Radovan Grgec, Zlatko Kolarek, Vlatka Kordina, Marijan Napan, Emir Oman, Barbara PercaÊ, Zlatko ©trfiËek, Kre©imir VeËenaj, Nikola VeËenaj - Leportinov, Mato Toth i Juraj VuËetiÊ - Zorko.

Izloæbu Êe otvoriti koprivniËko - kriæevaËki æupan Josip FriπËiÊ.

Ml. P.

narodne garde (ZNG), a kasnije je bio sluæbenik u Sluæbi za zaπtitu ustavnog poretka (SZUP), a radio je i u Hrvatskoj izvjeπtajnoj sluæbi (HIS).

Knjiga ”Tajni rat Udbe protiv hrvatskog iseljeniπtva” veÊ duæe vrijeme zauzima prva mjesta na raznim top listama. Voditelj Êe biti Mladen PavkoviÊ. Ulaz je slobodan.

Haramiji priznanje ”Mladen BaπiÊ Bibi” Stalni suradnik naπeg lista i poznati koprivniËki karikaturist Ivan Haramija Hans dobio je priznanje Hrvatskog druπtva karikaturista za 2001. godinu koje nosi ime Mladena BaπiÊa Bibija, dugogodiπnjeg predsjednika i jednog od osnivaËa HDK-a. To je priznanje utemeljeno 1998. godine, a Haramija ga je dobio, prema ocjeni Izvrπnog odbora HDK-a, za doprinos razvoju karikature kroz dugogodiπnji ureivaËki rad u Podravkinom humoristiËko-satiriËkom listu ”Feferon”, za ukupan stvaralaËki rad na podruËju karikature i za doprinos radu Hrvatskog druπtva karikaturista. U povodu priznanja, prireena je i samostalna izloæba Haramijinih karikatura u KloviÊevim dvorima u Zagrebu. H. ©.

LijeËnik za vas

Hipotermija - potencijalno smrtonosni gubitak tjelesne topline Piπe: dr. Ivo Belan Velik je broj onih koji budu onesposobljeni ili Ëak umru zato πto potcijene opasnost hladnog vremena. Nije potrebno izlagati se temperaturama ispod niπtice da bi unutarnji tjelesni organi gubili svoju dragocjenu toplinu.

Mnoge se nezgode dogaaju u umjereno hladnim temperaturama. Posebno su osjetljiva mala djeca koja gube toplinu bræe nego odrasli. Zatim, to su starije osobe koje su Ëesto nedovoljno ishranjene ili uzimaju lijekove koji mijenjaju odgovor tijela na temperaturu. Tu spadaju i ljudi s nedovoljno aktivnom πtitnom ælijezdom, jako mrπave osobe, oni koji su na dijeti i alkoholiËari.

Ovdje su naËini koji se mogu poduzeti kako bi se izbjegla hipotermija: Hranite se propisno. Oni koji su na dijeti ili su jako mrπavi Ëesto doæive hipotermiju na temperaturama koje drugi mogu lako izdræati. StruËnjaci preporuËuju da imate sa sobom neπto od visoko kaloriËne hrane ako oËekujete da Êete provesti dugo vremena vani, na hladnom.

SprijeËite dehidraciju. To je posebno vaæno za vrijeme tjelovjeæbe. Pijte dodatne koliËine tekuÊine prije fiziËkih aktivnosti na otvorenom i ponesite sa sobom tople napitke.

Izbjegavajte alkohol. »aπica alkohola daje iluziju topline, zato jer πiri krvne

æile i olakπava dotok krvi u koæu, preko koje se tada jaËe gubi toplina. Meutim, tada i vitalni organi u tijelu dobivaju manje krvi, πto dovodi do brzog pada temperature tijela.

Upoznajte se s djelovanjem lijekova. Neki lijekovi, kao πto su oni za kontrolu krvnog tlaka, antidepresivi i odreeni preparati za srce, utjeËu na tjelesnu reakciju na promjene vanjske temperature. Raspitajte se kod svog lijeËnika o tim potencijalnim opasnostima bilo kojeg lijeka koji vam je propisan.

Nosite odgovarajuÊu odjeÊu. Kod niskih temperatura bolje Êe vas zaπtititi, primjerice tri sloja odjeÊe, nego jedan sloj koji je debeo kao sva ta tri sloja.

Razlog je taj πto zrak uhvaÊen meu slojevima odjeÊe predstavlja dodatnu izolaciju od hladnoÊe. Povrh odjeÊe, lagana vjetrovka moæe sprijeËiti prodiranje vjetra. Do jedne treÊine tjelesne topline gubi se preko glave i vrata, prema tome kapa koja pokriva i uπke i πal su osnovni. Na rukama treba imati vodootporne rukavice i na nogama vodonepropusne cipele i debele vunene Ëarape. Treba dobro zaπtititi i genitalnu regiju.

Neka odjeÊa ne bude morka. Voda, kad se isparava, ubrzava hlaenje tijela.

Pokuπajte smanjiti znojenje i radite usporeno. Nosite vanjski dio odjeÊe koji je takvog sastava da odbija vodu, ali isto-

vremeno omoguÊuje tijelu da ”diπe”.

Ako ste mokri i hladno vam je, izbjegavajte vjetar.

Bez obzira na mjere predostroænosti, ponekad Êe hladnoÊa ipak izazvati odreene posljedice. Ako se izlaganje hladnoÊi produæi, pojavit Êe se simptomi umjerene hipotermije: zbunjenost, nespretnost i Ëudno negativno ponaπanje.

Takve ærtve zahtijevaju hitnu paænju.

Smjestite ih u topliju okolinu; zamijenite im mokru sa suhom odjeÊom; ponudite im topli napitak; zagrijte ih s termoforom, bocom s vruÊom vodom ili nekim drugim priruËnim sredstvom.

Prvi opasan znak jake hipotermije je prestanak drhtanja i gubitak svijesti. Ærtva tada treba medicinsku skrb. Upozorenje: veÊina medicinskih struËnjaka savjetuje da se ne pokuπava ponovo utopliti osobu koja je bez svijesti. Najbolje je takvu ærtvu otpremiti u bolnicu πto je moguÊe bræe i paæljivije.

Dakle, gubitak unutarnje tjelesne topline je stanje koje se ne smije olako shvatiti. Danas postoji velik broj ljudi koji su ukljuËeni u aktivnosti u kojima su izloæeni riziku hipotermije - izletnici, planinari, alpinisti, lovci, ribiËi, biciklisti, joggeri, plivaËi, Ëak i starije osobe koje dremuckaju na klupi u parku.

Koji je najbolji naËin da se sve to izbjegne? Znati prepoznati simptome hipotermije i poduzeti preporuËene korake kako bi ju se sprijeËilo.

In memoriam Akcijska prodaja vina Obavjeπtavamo radnike Podravke da Odjel za standard organizira akcijsku prodaju vina Erdutskih vinograda, uz moguÊnost plaÊanja na tri rate putem ustega na plaÊi, i to:

–ula Horvat - –uro

Graπevina 5/1, cijena 42,00 kn Graπevina 2/1, cijena 14,00 kn Stolno bijelo 5/1, cijena 40,00 kn Stolno bijelo 2/1, cijena 13,00 kn Crno vino “BeÊar” 5/1, cijena 46,00 kn Crno vino “BeÊar” 2/1, cijena 16,00 kn Prodaja Êe biti u srijedu 23. sijeËnja od 13,30 do 15 sati u skladiπtu Odjela (1958 - 2002) za standard.

Iznenadna i prerana smrt organiNAPOMENA: Prodaja Êe se obavljati zatora odræavanja u lipiËkoj Tvornici Studenac –ule Horvata - –ure do isteka koliËina na zalihi. zatekla je brojne Podravkaπe koji su poznavali tog skromnog, pedantnog, Prodaja pekarskih proizvoda savjesnog i struËnog strojara-speciObavjeπtavamo radnike da Odjel za jalistu. standard organizira prodaju smrznutih –ula Horvat - –uro roen je 15. nepeËenih i polupeËenih proizvoda prosinca 1958. godine, a od 7. veljaËe “Pekare”, uz moguÊnost plaÊanja na 3 1984. godine radi u lipiËkom Sturate putem ustega na plaÊi, i to: dencu. S tom tvornicom –ula je bio trajno emotivno vezan, s njezinim A) - domaÊi klipiÊi 50 g (polupeËeno), usponima i padovima, te kada je pakiranje u kartonu 40 kom, cijena bilo najteæe - tijekom Domovinskog 41,60 kn/karton. rata bio je ukljuËen u obnovu i B) - tijesto za pizzu 300 g organizaciju proizvodnje u ratnim (polupeËeno), pakiranje u kartonu 6 uvjetima. ZahvaljujuÊi njegovim kom, cijena 35,50 kn/karton. izuzetno inventivnim i kreativnim C) - pizza mijeπana 200 g rjeπenjima, u Studencu se proizvodi(polupeËeno), pakiranje u kartonu 18 lo na gotovo nemoguÊe naËine. A kom, cijena 95,80 kn/karton. sve to i najteæe probleme –uro je D) - torbica sa sirom 80 g (nepeËena), rjeπavao zaraznim osmijehom. Uprapakiranje u kartonu 40 kom, cijena vo zbog takvog naËina rada –uro je 115,90 kn/karton. bio cijenjen i priznat i kod ostalih E) - torbica s viπnjama 80 g proizvoaËa mineralne vode u (nepeËena), pakiranje u kartonu 40 Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Osim kom, cijena 115,90 kn/karton. velike angaæiranosti na radnom mjeF) - kolaË s marmeladom 70 g stu, –uro je bio svestran - bavio se (nepeËen), pakiranje u kartonu 90 sportom, lovom i pjevao u pjevaËkom, cijena 260,80 kn/karton. kom zboru. Na æalost, trudeÊi se da G) - roπËiÊ s marmeladom 70 g ne otkaæu strojevi, otkazalo je srce – (nepeËen), pakiranje u kartonu 40 ule Horvata-–ure. kom, cijena 115,90 kn/karton.

Umro je izuzetno dobar i plemenit I) - roπËiÊ s linoladom 70 g (nepeËen), Ëovjek. Bit Êe to nenadoknadiv gupakiranje u kartonu 45 kom, cijena bitak za njegovu suprugu Gordanu, 130,05 kn/karton. djecu Ines i Sanju, njegove roditelje, te za sve u Studencu kao i za sve one Predbiljeæbe u Odjelu za standard koji su ga poznavali, a njegovo djelo najkasnije do 25. sijeËnja na telefon ostat Êe trajno u tvorniËkim halama, 651- 781. strojevima i proizvodima Studenca.

Odjel za standard

Druπtvena prehrana

Jelovnik 21. 1. ponedjeljak: - Varivo grah s jeËmenom kaπom, danburger, salata 22. 1. utorak:

- Junetina u saftu, riæa sa πampinjonima, salata

23. 1. srijeda:

- PeËena svinjetina, krpice s kupusom, salata

24. 1. Ëetvrtak:

- Varivo πpinat, kobasica peËenica, pire krumpir

25. 1. petak:

- Umak bolognese, πpageti, salata

NOVINE DIONI»KOG DRU©TVA PODRAVKA OsnivaË i izdavaË: PODRAVKA, prehrambena industrija, d.d. Koprivnica Direktorica Sluæbe za interno komuniciranje: Jadranka Lakuπ Glavni i odgovorni urednik: Branko Peroπ Redakcija lista: Boris Fabijanec, Mladen PavkoviÊ, Branko Peroπ, Slavko PetriÊ i Hrvoje ©labek Fotograf: Nikola Wolf GrafiËki dizajn: Jana i Ivana Æiljak, FotoSoft

GrafiËka urednica: Vanesa GrgiÊ Tisak: KoprivniËka tiskarnica d.o.o.

Koprivnica Naklada: 8300 primjeraka List izlazi svakog petka i primaju ga svi radnici besplatno.

Adresa uredniπtva: Ulica Ante StarËeviÊa 32, 48000 Koprivnica Telefoni - direktni: 651-505 (urednik) i 651-503 (novinari) Faks: 621-061 e-mail: novine@podravka.hr

Broj 1593

Sport

Petak

18. sijeËnja 2002.

7

Prva A liga kuglaËica

Podravka opet lider

Sportska sveËanost u hotelu ”Podravina”

Proglaπeni najbolji sportaπi KoprivniËko kriæevaËke æupanije u 2001. godini

ISTRA - PODRAVKA 2:6 (2539:2616)

posao u naπoj tvornici u Umagu, igra za poreËkog prvoligaπa. I to vrlo uspjeKuglaËice Podravke “preskoËile” su πno - imala je drugi rezultat kod domajoπ jednu teπku prepreku na svom putu Êih (426), ali je ipak morala Ëestitati prema naslovu prvaka dræave. U Pore- naπoj Marini, koja je bila bolja za osam Ëu je pobijeena neugodna ekipa Istre Ëunjeva. “©lager” dana predstavljao je i to Ëak vrlo uvjerljivo (6:2), πto je malo dvoboj izmeu Roberte MaletiÊ, repretko oËekivao. Staze na kuglani hotela zentativne kandidatkinje, najbolje do“Dijamant” bile su uvijek - viπe nego maÊe igraËice i naπe Æeljke Orehovec. domaÊe kuglaËice - velika prepreka na Bilo je to pravo nadigravanje, pobjekojoj su se Podravkaπice znale “popik- dnik se nije znao do posljednjeg hica. nuti”. Strepnje je bilo i prije ovog DomaÊa igraËica imala je neπto viπe putovanja, posebice πto su na put sreÊe u tim odluËujuÊim zavrπnim hicikrenule u cik zore, na dan utakmice ma, bila je bolja za samo jedan Ëunj. (treba li baπ tako?) i nakon sedam sati Igrom i rezultatima bile su najbolje voænje suprotstavile se “napaljenom” igraËice u svojim sastavima (466:465), domaÊinu, koji se bori za goli prvoliga- πto za ovu kuglanu predstavlja sjajno πki æivot. Osim toga i domaÊe kuglaËi- ostvarenje. ce su uz novog trenera u posljednjim Podravka je opet na vrhu prvenstvekolima postizale dobre rezultate, ne tablice. Moglo je ovo biti kolo posebice na svojim stazama, koje su odluke, iako do kraja ima joπ punih najnezgodnije u ligi. Naπe kuglaËice, sedam kola. Dosad vodeÊi Zagreb, koje se tako sjajno bore u konkureniciji iako je na gostovanje putovao tramvavelikih centara kao πto su Zagreb, jem, “popiknuo” se na kuglani GrmoπRijeka i Osijek, zasluæuju sve Ëestitke i Ëice. DomaÊe Sunce uspjelo je na bolji tretman. svojim stazama pobijediti (5:3) oslaPodravka je na startu krenula s vrlo bljeni sastav Zagreba i tako napraviti jakom kombinacijom - Marija Zver i veliku uslugu naπim kuglaËicama.

Ljiljana Picer trebale su veÊ na poËetku Rijeka je na teπkom gostovanju u OsiI posljednji izbor najboljih sportaπa u 2001. godini pokazao je veliku nadmoÊ sportaπa - nogometaπa, “potkresati” krila domaÊim igraËicama jeku uspjela iskoristiti slab dan domarukometaπica, kuglaËica i stolnotenisaËa - uz Ëiji klub se veæe ime Podravke, te kontinuitet najpopularni- i tako otupiti njihove ambicije. Ivka Êih, koje nakon poraza u Varaædinu jih sportova u KoprivniËko-kriæevaËkoj æupaniji - nogometa i rukometa RoguljiÊ, trenerica Podravke, uspjela je nisu odigrale kako znaju i mogu na na taktiËkom planu, dok su Maja i Ljilja svojim stazama. S dva uzastopna porato provele u djelo. Odigrale su odliËno, za Osijek ’97 je ispao iz utrke za prva Rukomet - 3. kolo Kupa EHF-a kao po dogovoru, vrlo ujednaËeno tri mjesta, koja vode u Europu.

(449+448) - Podravka je povela s 2:0 i Ove subote, u 15 sati, u Koprivnici se stekla velikih 66 Ëunjeva prednosti. sastaju Podravka i Sunce, pobjednik - Bio bih zadovoljan pobjedom od 5, U drugom paru, nakon prosjeËnih nad Zagrebom. Podravkaπice oprez!

6 pogodaka razlike, ali ovako je ispalo rezultata bilo je 1:1 - Verica VuËiÊ Kuglane GrmoπËica i Podravina su vrlo puno bolje od oËekivanog. Igrali smo izgubila je poen, dok je Vesna Æunek sliËne.

PODRAVKA VEGETA - BRÜHL 30:20 (13:9) Rezultati: LioviÊ - Zver 0:1 (411:449), prenervozno, imali smo previπe pro- uspjela pobijediti najslabiju domaÊu Prvi ovogodiπnji europski nastup ru- huktava se i napad. U 40. minuti Po- maπaja u prvom poluvremenu, ali mi- kuglaËicu. Tako je prije zadnjeg para MoËibob - Picer 0:1 (420:448), Muπkokometaπica Podravke Vegete ostat Êe dravkaπice ubacuju u petu brzinu i od slim da smo za vrijeme odmora rijeπili Podravka povela s 3:1, a prednost u viÊ - VuËiÊ 1:0 (423:401), KosiÊ - Æunek zapamÊen po dvije stvari - viπe od rezultata 17:13, zaËas podiæu na 21:13. osnovni problem ovog sastava - to πto Ëunjevima poveÊala na 70 drva. Uz 0:1 (393:419), Benkek - MikloπiÊ 0:1 tisuÊu gledatelja u koprivniËkoj Sport- Raspucala se Petika, proradila Koraljka djevojke ne vjeruju u sebe. U nastavku takvu prednost, u zadnjem paru doma- (426:434), MaletiÊ - Orehovec 1:0 skoj dvorani i uvjerljiva pobjeda Po- MiliÊ, Boæica PalËiÊ odliËno igra na crti, se pokazalo da volja i htijenje mogu sve Êin je mogao samo ublaæiti visoki po- (466:465). dravkaπica s 10 pogodaka razlike. Ima- a od ulaska s krila Renate Hodak zasta- nadoknaditi - rekao je nakon utakmice raz. Marini MikloπiÊ suprotstavila se Poredak: 1. Podravka 24 (88:32), 2. mo dojam da se zanimanje za æenskim je dah. Renata zaista zna postiÊi efektan trener Podravke Vegete Ivica Pal. Marijana Benkek, bivπa kuglaËica Zagreb 24 (86:34), 3. Rijeka 24 (79:41), U uzvratnom susretu Podravkaπice rukometom u Koprivnici vraÊa kao u pogodak. U jednom trenutku bilo je i Podravke, koja u ovom prvenstvu, uz 4. Osijek’97 20 bodova, itd. ona stara vremena kada su Podravka- 12 pogodaka razlike za Podravkaπice, neÊe imati problema s obzirom na to da πice i njezini navijaËi æarili i palili ali Ëast ©vicarki spaπavaju atraktivna putuju u ©vicarsku s deset pogodaka Europom. Osim toga, KoprivniËanke crnoputa Victoria Farley i kapetanica razlike, ali Ivica Pal ipak poziva na su pokazale veliko htijenje i volju, uπle Katja Rombach. Na kraju 10 pogodaka oprez, iako djevojke misle da Êe i u Prva B liga kuglaËi su u utakmicu sto posto motivirane, razlike, sigurna i uvjerljiva pobjeda uzvratu pobijediti ©vicarkinje.

Protiv Brühla za Podravku Vegetu niti u jednom trenutku nisu potcjenile Podravkaπica od kojih veÊ spomenute πvicarske rukometaπice, iako je treba izdvojiti i vrlo sigurnu na vratima igrale su: Pensa, PalËiÊ 5, Hodak 5, Podravka Vegeta objektivno jaËa eki- Barbaru StanËin koja je obranila 12 »uljak 2, StanËin, Sirovec 4, Petika 8, CROATIA-OSIGURANJE - PODRAVKA 4:4 (5276:5331) PerπinoviÊ 2 i MiliÊ 4.

B. F. pa od doprvakinja ©vicarske. udaraca goπÊi.

U nastavku prvenstva samo malo sreÊe nedostajalo je kuglaËima Podravke, pa PoËelo je æestokim napadima Poda se na gostovanju u Varaædinu “oslade” s dva boda protiv direktnog suparnika dravkaπica. Prve pogotke postiæe mlaiz vrha tablice. Na kraju jesenskog dijela oba suparnika dijelila su 2. i 3. mjesto da i perspektivna Marina Sirovec. Nasa 16 bodova, a domaÊin je svakako bio veliki favorit u ovom derbiju kola. kon nekoliko uzastopnih vodstava od Podravkaπi su opet pokazali da su Ëvrst i odliËan sastav, koji se viπe ne predaje Ëetiri pogotka razlike, Podravkaπice Ëim krene na gostovanje. poËinju neshvatljivo grijeπiti u napadu, Obadva su trenera u prvi par “gurnuli” svoje najjaËe figure, jer dobar poËetni πto goπÊe koriste i u 23. minuti smanjurezultat Ëesto trasira put u pobjedu. Velika izjednaËena borba vodila se na ju razliku na jedan pogodak. No, onda stazama, a neizvjesnost je obiljeæila i samu zavrπnicu, gdje se pobjednik dobio u je proradila Snjeæana Petika s nekoliko posljednjem hicu. SreÊa za domaÊe, veliki peh za goste - VuËiÊ gubi za samo jedan, nezaustavljivih ulaza i na odmor se ide a BakaË za tri Ëunja. DomaÊin je poveo 2:0 i sa samo Ëetiri Ëunja prednosti. Da s rezultatom 13:9 za Podravku Vegetu. je fortuna na strani domaÊina, pokazalo se i u drugom paru, jer se nastavlja peh U svakom sluËaju, obrana je bila znaza goste - mladi Gregurina gubi za pet Ëunjeva, ali Zlatko Betlehem uvjerljivom tno bolji dio ekipe Podravkaπica nego pobjedom donosi Ëak 50 Ëunjeva prednosti. Rezultat je 3:1 za domaÊe, ali 41 Ëunj napad. prednosti za Podravku. U zadnjem paru GroπaniÊ za 17 Ëunjeva gubi poen, a U nastavku - isti scenarij. Mreæu goπÊi Tomislav Troπelj uvjerljivom pobjedom donosi veliki bod Podravkaπima. opet dva puta trese Marina Sirovec.

Rezultati: VrËek - VuËiÊ 1:0 (929:928), Bajer - BakaË 1:0 (905:902), Dugi VeÊ standardno Podravkaπice igraju Betlehem 0:1 (836:886), ManojloviÊ - Gregurina 1:0 (873:868), Kancijan - Troπelj Ëvrstu obranu, dodatno ojaËanu ula0:1 (852:883), SiliÊ - GroπaniÊ 1:0 (881:864). skom Ljubice PerπinoviÊ. Pomalo zaPiπe: Æeljko ©emper

Podravkaπice ostvarile uvjerljivu razliku za miran uzvrat u ©vicarskoj

Dva Ëunja do pobjede

©ahovski sportski klub Podravka

Parovno prvenstvo Hrvatske za kadetkinje

Novo rukovodstvo i novi predsjednik kluba Juraj VuËetiÊ

Bronca za Belmice

Nemet, Marko OrlovËiÊ i Æelimir Boæidar Rogin.

Na redovnoj godiπnjoj skupπtini ©©K Proπle subote πahisti Podravke organiPodravka izabrano je novo rukovodstvo zirali su brzopotezni sijeËanjski turnir na kluba. Novi predsjednik je Jure VuËetiÊ, kojem je nastupilo 18 πahista. Prema tajnik Darko ©krobot, a blagajnik Darko oËekivanju, najviπe uspjeha imao je FISirovec. Uz njih, u Upravni odbor iza- DE majstor Zvonimir PetroviÊ koji je brani su Hrvoje MatijeviÊ i Juraj EvaËiÊ. osvojio 15,5 bodova. Drugi sa 13,5 bo»lanovi Nadzornog odbora su: Ivan dova bio je majstorski kandidat Vedran

BaËi, a treÊi FIDE majstor Pavle KegleviÊ sa 13 bodova.

Danas s poËetkom u 20 sati igrat Êe se polufinale turnira na kojemu pravo nastupa imaju svi Ëlanovi kluba te oni koji to æele postati. Tempo Êe biti sat po πahistu, a igrat Êe se po Bergerovom sustavu natjecanja. Sudac polufinala bit Êe Jure VuËetiÊ.

B. F.

Na dvodnevnom parovnom prvenstvu Hrvatske, koje je odræano u –akovu, Ana Belec i Ivana HirjaniÊ osvojile su bronËanu medalju. Prvo mjesto pripalo je kadetkinjama Zagreba (1673), dok su druge bile kadetkinje MedveπËak-Dispomeda iz Zagreba (1659). To je veliki uspjeh naπih mladih kuglaËica - Ana Belec, vrlo darovita kuglaËica, koja se kuglanjem bavi nepunih godinu dana, sruπila je prvi dan, uz dosta treme, 356 Ëunjeva, dok je drugi dan pokazala velike moguÊnosti, sruπila je 425 Ëunjeva. Ivana HirjaniÊ, iako mlada, veÊ je standarna kuglaËica Belme, postigla je drugi rezultat (835) prvenstva (409+425). »estitke mladim kadetkinjama na bronËanoj medalji!

8

Broj 1593 Petak 18. sijeËnja 2002.

IzvuËeni dobitnici nagrada Podravkine novogodiπnje nagradne kriæaljke

Electroluxovu mikrovalnu peÊnicu dobio Mladen KozoliÊ U utorak 15. sijeËnja troËlana komisija u sastavu Nataπa Gazdek, Josip Petras i Biserka MatiÊ Kriæan izvukla je dobitnike novogodiπnje nagradne kriæaljke objavljene u naπem listu.

1. Mikrovalnu peÊnicu - poklon Electroluxa dobio je Mladen KozoliÊ, Zaπtita i nadzor Podravka.

2. Servis za tjesteninu (6 tanjura + zdjela) Podravka rajËica dobila je Ankica PaviπiÊ, Ferde Rusana 7, 48000 Koprivnica.

3. Poklon paket Studenca dobili su: Ivan Balija, Hrvatske dræavnosti 7, Hereπin, 48000 Koprivnica; Mario »iæmeπija, Miroslava Krleæe 11, 48000 Koprivnica; Romana Zlatar-VuliÊ, R. Horvata 44, 48000 Koprivnica; Katica ©vajka, S. Kukeca 14, 48000 Koprivnica i Jadranko Perko, Tome Prosenjaka 3, 48000 Koprivnica.

4. Poklon paket kozmetike Hardy dobili su; Andrej BlaæekoviÊ, I. MeπtroviÊa 17, 48000 Koprivnica; Æeljko DenæiÊ, KoprivniËka 24, 48311 Kunovec i Ivan Pomper, Nedeljanec, Varaædinska 24, 42205 Vidovec.

5. Poklon paket Podravka mesnih proizvoda dobili su:

Slavica PintariÊ, Dravska 48, Bartolovec, 42202 Trnovec BartoloveËki; Vesna Kolarek, GoriËka 8, 48000 Koprivnica i Kristijan Kruπelj B. Inkeya 79, 48312 Rasinja.

6. Poklon paket Dolcela dobili su: Lidija HegeduπiÊ, Trg mladosti 3, 48000 Koprivnica; Snjeæana ErπetiÊ, Vladimira Nazora 40, 48324 KoprivniËki Bregi; Anelko Gal, Hrvatske dræavnosti 58, Hereπin, 48000 Koprivnica; Ksenija Horvat, V. Nazora 12, 40326 Sveta Marija i Marija Jagec, F. GaloviÊa 95, 48321 Peteranec.

7. Poklon paket SPJ Mlin i pekara dobili su: Vesna MaltariÊ, KriæevaËka cesta 53, 48000 Koprivnica i Nevenka HudinËec, Trg kralja Tomislava 10, 48000 Koprivnica.

8. Poklon paket Vegeta dobili su: Vendel KeË, M. Krleæe 21, 34851 Lipik; Marija SimoviÊ, Baruna Trenka 2, 10000 Zagreb; Boæica ©timac, Trg kralja Zvonimira 21, 48000 Koprivnica; Nadica Mesarov, TrepËanska 18, 48355 Novo Virje i Vesnica ÆiniÊ, KoprivniËka 1/I Kunovec Breg, 48311 Kunovec.

9. Poklon paket Podravka jela dobili su: Vesna Dupor, Zrinskih i Frankopana 10, 42000 Varaædin (Tvornica ”Kalnik” Varaædin); Marija Pobi, Trg bana JelaËiÊa 11 a, 48000 Koprivnica; Slavica PaËandi, Pavla Kvakana 20, 48316 –elekovec; Damir AntoniÊ, Postojnska 23, 10000 Zagreb i Vlado ©trbac, E. KumiËiÊa 21, 43500 Daruvar.

NAGRADNA IGRA

Nagradno pitanje 2. kola glasi:

1. Kako se zove Belupov bezreceptni lijek za lijeËenje boli (glavobolje,zubobolje, menstruacijskih bolova,bolova kod ozljeda)?

Ime i prezime Organizacijska cjelina Telefon

»estitamo dobitnicima i obavjeπtavamo ih da nagrade - do kraja sijeËnja - mogu podiÊi u reklamnom skladiπtu (kod Stjepana Grahovca), a onima koji to nisu u moguÊnosti nagrade Êemo poslati poπtom.

Rjeπenja novogodiπnje nagradne kriæaljke: 1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

KAD SVI OSJETI ZAPLE©U ELECTROLUX KVIKI KREKER KULEN SALSA GRAHAM FINI MINI STUDENA

Odgovore πaljite (najkasnije do srijede u 9 sati) na adresu: Belupo, Bezreceptni proizvodi, Danica 5, Koprivnica, ili ih stavite u kutije koje Êe se nalaziti na IstoËnoj porti Podravke, porti Belupa i porti Danice (mesna industrija).

IzvlaËenje je svake srijede, a dobitnike Êe izvuÊi komisija u sastavu: Tamara ©umandl, Ivan LekËeviÊ i Mijo KovaËiÊ

Nagrade 2. kola:

1. Servis za kavu Lupocet 1x 2. Posteljina 1x 3. PlastiËna torba za dokumente 3x

Nagraeni u 1 kolu:

1. DEKA BELOMET: Vlatka VargantoliÊ - Kozmetika Belupo 2. POSTELJINA: Marija Vugrinec - Tvornica Kalnik Varaædin 3. ©ALICA GINKO: Nevenka BrckoviÊ - Belupo, Ana OraπiÊ Razvoj teh. i kontrola, Marija Horvat - Prodaja hrvatsko træiπte

IzvlaËenje dobitnika nagrada

Recept tjedna:

Rolada s namazom od tunjevine i raËiÊima (za 10 osoba) Tijesto: 1/2 litre mlijeka, 15 dag maslaca, 6 jaja, 13 dag oπtrog braπna, malo soli Nadjev: 2 konzerve tunjevine, 50 dag raËiÊa, 3-4 tvrdo kuhana jaja, 1 dl kiselog vrhnja, 1 æliËica senfa ”Podravka”, 1 manja glavica luka, 2 Ëeπnja Ëeπnjaka, sjeckani perπinov list, 1 dl majoneze, sol, papar, sok od 1 limuna, 1 æliËica Vegete Koktel umak: 2 dl slatkog vrhnja, 1 ælica keËapa ”Podravka”, 1 majoneza, 2 ælice viπnjevca

Priprema: Od 1/2 litre mlijeka oduzmemo 2 dl u koje umutimo braπno, a ostatak mlijeka kuhamo sa 15 dag maslaca. U zakuhano mlijeko umutimo smjesu od braπna, kratko prokuhamo i ohladimo. U ohlaenu smjesu dodamo jedan po jedan æumanjak i na kraju snijeg od 6 bjelanjaka. Masu izlijemo na masni papir i peËemo kao biskvit. PeËenu roladu, joπ toplu, zavijte s papirom.

Konzervi tunjevine ocijedimo ulje, dodamo vilicom izgnjeËene æumanj-

ke, vrhnje, sjeckani Ëeπnjak i sitno sjeckani luk, limunov sok, sol, papar i Vegetu. Sve dobro izradite vilicom.

Dobivenom smjesom premaæemo tijesto.

RaËiÊe kratko prokuhamo u slanoj vodi, ocijedimo i stavljamo na rub rolade. Roladu uvijemo i premaæemo koktel umakom.

Roladu ukrasimo ostatkom kuhanih bjelanjaka i listovima zelene salate.

Recept osmislila: Viπnja Perkov

Crta: Ivan Haramija - Hans