Podravkine novine broj 1595

ISSN 1330 - 5204

www.podravka.com Godina XLI Broj 1595 Petak 1. veljËe 2002.

List dioniËkog druπtva “Podravka” Koprivnica

Predstavnici PlivitTradea najuspjeπnijeg poslovnog partnera Podravke na zapadnim træiπtima proπle godine - potpisali novi poslovni ugovor

Podravkini proizvodi sve prisutniji u Skandinaviji Piπe: Boris Fabijanec Snimio: Nikola Volf VeÊ nekoliko godina Podravka uspjeπno surauje sa πvedskom tvrtkom PlivitTrade na skandinavskom træiπtu.

Iz godine u godinu promet proizvoda s tom tvrtkom se poveÊavao pa je tako proπle poslovne godine zabiljeæen indeks prodaje 164 u financijskom prometu. Naime, od poËetka suradnje do danas, promet se poveÊao pet puta. Upravo zbog toga potpredsjednik Uprave Podravke Æeljko –urina uruËio je 25. sijeËnja vlasnicima PlivitTradea Zlatanu i Nuriji GolaliÊu zastavicu naπe tvrtke kao simboliËnu zahvalu za sve πto su do sada uËinili uspjeπno suraujuÊi s Podravkom te istovremeno poæelio da se dobra poslovna suradnja nastavi i u buduÊnosti.

Tvrtka PlivitTrade osnovana je 1994. godine u ©vedskoj, a osnovna djelatnost tvrtke je uvoz i distribucija proizvoda Podravke, Kraπa, Lure, Saponije, Vindije, te nekih bosanskohercegovaËkih proizvoaËa.

- Naπ najveÊi poslovni partner je Podravka πto dokazuju i proπlogodiπnji rezultati. Vrlo smo zadovoljni sa suradnjom koja iz godine u godinu ide naprijed, a to je, prije svega, rezultat dobre komunikacije naπe tvrtke i vaπe izvozne ekipe na Ëelu s gospodinom Ivanom Hegeduπem. Do sada smo puno napravili u segmentu obrade etno-træiπta u Skandinaviji, a uskoro oËekujemo i dobre prodajne rezultate na domaÊem πvedskom træiπtu koje je inaËe tradicionalno i priliËno konzervativno i zatvoreno. No, puno smo uradili u promidæbi najjaËeg proizvoda Podravke - Vegete koju veÊ moæete naÊi u specijaliziranim trgovaËkim katalozima, a u pregovorima smo i s najveÊim trgovaËkim lancem u ©vedskoj - Ikom, koji u toj zemlji ima oko 2.000 prodajnih objekata - rekao je Zlatan GolaliÊ.

Osim Vegete koja Ëini 50 posto realizacije, na skandinavskom træiπtu dobro se prodaje Podravkin ajvar, juhe, preraevine voÊa i povrÊa te mesni program Danice. Predstavnici Podravke i PlivitTradea potpisali su poslovni ugovor za 2002. godinu te tijekom razgovora istaknuli kako ima πansi za daljnji razvoj prodaje i πirenja palete Podravkinih proizvoda na skandinavskom træiπtu, s tim da Êe se ove godine veÊi naglasak staviti na marketinπke akcije.

Proπlog tjedna u Podravki zabiljeæena ”æiva diplomatska aktivnost” 2. str.

Podravka potpisala ugovor za 2002. s tvrtkom Kora iz Latvije

Za odræavanje liderske pozicije Podravke na træiπtu Pribaltika

Zadovoljni stisak ruke Davora Cimaπa, Valerija Kapustina i Zorana Bakliæe nakon potpisivanja ugovora Piπe: Jadranka Lakuπ Snimio: Nikola Wolf

P

odravkin strateπki partner za ∂∂∂∂træiπte Pribaltika tvrtka Kora koja veÊ osam godina uspjeπno distribuira Podravkine proizvode u Lat-viji, Litvi i Estoniji poduzet Êe sve da Vegeta i Podravka juhe u vreÊicama zadræe lidersku poziciju u ovom dijelu Europe. To je prilikom potpisivanja ugovora o

suradnji za 2002. godinu istakao podpredsjednik Kore Valerij Kapustin.

- Na træiπtu Latvije, Litve i Estonije sve su sloæeniji uvjeti poslovanja, konkurencija multinacionalnih kompanija sve je veÊa i nije jednostavno ispuniti ugovorene planove distribucije. Ali u mojoj tvrtki uËinit Êemo maksimalne napore da realiziramo ugovor s Podravkom i tako opravdamo povjerenje koje nam je pono-

vo ukazano potpisivanjem godiπnjeg ugovora. InaËe, dosadaπnju viπegodiπnju suradnju ocjenjujemo uspjeπnom, ali je za nas joπ vaænije kakve ocjene Kori daje Podravka - rekao nam je Valerij Kapustin.

O suradnji s tvrtkom Kora iz Podravke, pak, dolaze pozitivne ocjene, kako od strane Ëlana Uprave Davora Cimaπa i izvrπnog direktora za træiπta srednje Europe Zorana Bakliæe, koji su i potpisali

ugovor o suradnji za 2002. godinu, tako i Miroslava Kokota, direktora Podravkinog predstavniπtva u Rigi koje radi na stvaranju boljih uvjeta za Podravkinu poziciju u zemljama Pribaltika.

Na ovo træiπte Podravka plasira prvenstveno dodatke jelima i juhe u vreÊicama, te djeËju hranu marke Lino, a vrijednost ugovora za 2002. godinu potpisanog u utorak 29. sijeËnja je 3,5 milijuna eura.

2

Broj 1595 Petak 1. veljaËe 2002.

Ukrajinski veleposlanik Victor A. Kyryk zainteresiran za jaËanje gospodarske suradnje

Podravkin periskop

Poticat Êemo regionalnu suradnju

Istraæivanje træiπta putem interneta

Piπe: Jadranka Lakuπ Snimio: Nikola Wolf Dosadaπnji gospodarski odnosi izmeu Ukrajine i Hrvatske daleko zaostaju za dobrom politiËkom suradnjom i obje zemlje spremne su razliËitim aktivnostima unaprijediti njihovu razinu.

Osnovni cilj je poveÊanje meusobne robne razmjene (lani su hrvatske tvrt-

ke u tu zemlju izvezle robu u vrijednosti od 9 milijuna dolara, a uvezle za 25 milijuna dolara) o Ëemu je bilo razgovora prilikom nedavnog posjeta hrvatske delegacije na Ëelu s predsjednikom Stipom MesiÊem Kijevu, a konkretizacija slijedi na biznis forumu koji Êe se u travnju odræati u Zagrebu.

Hrvatski gospodarstvenici i poduzetnici trebali bi u veÊoj mjeri koristiti

potencijale ukrajinskog træiπta - u toj zemlji æivi gotovo 50 milijuna stanovnika, kao i Ëinjenicu da zemlja nakon ekonomske stagnacije biljeæi gotovo dvocifrene stope razvoja (BDP je lani porastao gotovo deset posto, a industrijska proizvodnja je poveÊana za 14,2 posto).

Pri tome, prema rijeËima ukrajinskog veleposlanika u Hrvatskoj Victora A.

Veleposlanik Victor A. Kyryk zadovoljan posjetom Podravki

Kyryka, koji je u Ëetvrtak 31. sijeËnja boravio u Koprivnici, mogu raËunati i na pomoÊ veleposlanstva. Posebice pri uspostavljanju kontakata meu poduzetnicima i razvoju regionalne suradnje. Veleposlanik Kyryk je Ëak koprivniËkom gradonaËelniku Zvonimiru MrπiÊu ponudio moguÊnost suradnje s gradom Luckom koji ima 220.000 stanovnika i razvijenu prehrambenu industriju i strojogradnju i koji putem veleposlanstva traæi poslovne partnere.

Konkretnu pomoÊ ukrajinski veleposlanik ponudio je i Podravki u razgovoru s Davorom Cimaπem, Ëlanom Uprave Podravke zaduæenim za razvoj meunarodnog poslovanja, Dankom MartinËeviÊem - izvrπnim direktorom za istoËnu Europu i Antunom LonËarom - direktorom za træiπte Ukrajine. Oni su visokog gosta upoznali s nastojanjima Podravke da osvoji ovo znaËajno træiπte kao i glavnim preprekama na tom putu. Kao najveÊi problem, uz nisku plateænu moÊ kako potroπaËa tako i potencijalnih distributera, istaknuta je sve veÊa pojava falsifikata Vegete kao i neadekvatno funkcioniranje pravne dræave na zaπtiti intelektualnog vlasniπtva. Veleposlanik Kyryk obeÊao je da Êe se veleposlanstvo zaloæiti za veÊu zaπtitu robnih marki, te da Êe Vlada predloæiti i donoπenje novih propisa, primjerenih europskim zakonima. Podvukao je da dvije dræave rade i na liberalizaciji viznog sustava, te da Êe njegovo veleposlanstvo uËiniti sve da poslovnim ljudima omoguÊi jednostavnije sreivanje potrebne dokumentacije.

Delegacija veleposlanstva SR Jugoslavije posjetila Podravku

Razgovori o moguÊnostima proπirenja poslovne suradnje Veleposlanik SR Jugoslavije u Republici Hrvatskoj Milan SimurdiÊ i njegovi suradnici posjetili su 25. sijeËnja Podravku gdje su ih primili predsjednik i Ëlan Uprave Podravke Darko Marinac i Damir PolanËec te njihovi suradnici.

Voeni su razgovori o poslovanju Podravke na træiπtu SR Jugoslavije te o moguÊnostima proπirenja suradnje. Podravka je joπ poËetkom proπle godine registrirala svoje poduzeÊe u Beogradu te zapoËela s poslovanjem na tom træiπtu. Træiπte SR Jugoslavije jedno je od najperspektivnijih Podravkinih træiπta u pogledu plas-

mana proizvoda, no moguÊnosti suradnje su daleko πire. Naime, Podravka je krajem 80-ih i poËetkom 90-ih ostvarivala oko 40% ukupnog prihoda od prodaje na tom træiπtu te je nabavljala oko 60% sirovina za preradu na tom træiπtu. Takoer, Podravka je zainteresirana i za suradnju s pojedinim prehrambenim industrijama u SR Jugoslaviji koje nalaze svoj interes u suradnji s Podravkom koja ima vlastita poduzeÊa u 16 zemalja, proizvodnju u 4 zemlje, poznate marke koje se prodaju u 40-ak zemalja svijeta te distributivnu mreæu koja se proteæe od Jadranskog do Sjevernog mora.

Razgovori o poslovanju Podravke na træiπtu Jugoslavije

Indonezijska veleposlanica u Podravki

Moæemo i na Daleki Istok Indonezijska veleposlanica za Hrvatsku, Maarsku te Bosnu i Hercegovinu Saodah Batin Akuan Syahruddin u Ëetvrtak je doputovala u dvodnevni posjet Koprivnici, a domaÊin joj je bio koprivniËki Indoneæanin Zainul Abidin Gajo, koji veÊ godinama radi u Podravka-Inæenjeringu.

Veleposlanica Syahruddin odsjela je u hotelu ”Podravina”, u Ëetvrtak je posjetila Galeriju naivne umjetnosti u Hlebinama, a u petak sa suradnicima Æupanijsku gospodarsku komoru, Æupaniju, ”Bilokalnik” i Podravku. Nakon πto ju je struËna suradnica u uredu Uprave Aleksandra Hadun ukratko upoznala s najveÊom hrvatskom prehrambenom kompanijom, veleposlanica Syahruddin pogledala je film o Podravki, a zatim se uputila u posjet Tvornici Vegete.

Iako zasad ne prodaje svoje proizvode u toj dalekoistoËnoj zemlji, Podravka ima za to dobre preduvjete, jer u ”susjednoj” Australiji ima svoju tvrtku. U iduÊem razdoblju, rekla nam je nakon posjeta indonezijske veleposlanice Aleksandra Hadun, Podravka Êe pokuπati naÊi pouzdanog i kvalitetnog partnera u toj dalekoistoËnoj zemlji.

H. ©.

Veleposlanica Saodah Batin Akuan Syahruddin sa suradnicima u druπtvu Aleksandre Hadun

Piπe: Vlado Markota Sektor za razvoj poslovanja Mnoge kompanije nude “online” ne samo proizvode, nego i vrijedne informacije, i tako privlaËe potroπaËe da se stalno vraÊaju na njihove internet stranice, te na taj naËin pobuuju i grade interes za svoje marke. Tako poznata firma Kraft Foods ima svoju internet stranicu “interaktivne kuhinje” (www.kraftfoods.com), koja je prepuna recepata, nutricionistiËkih informacija i prehrambenih ideja, premda kompanija pri tome uopÊe ne pokuπava prodati niti jedan od sadræaja sa te WEB-stranice. SliËne su i stranice firme Knorr (www.knorr.com) i Maggi (www.maggi.de).

Takvi servisi su vaæni i iz drugih razloga: daju kompanijama informacije o tome πto potroπaËi vole ili ne vole. Na primjer, firma Procter&Gamble prodaje vrlo malo putem interneta, ali koristi internet kao tehniku testiranja træiπta. “Skupljanje informacija je mnogo vaænije nego li stvarna prodaja konkretnih proizvoda” - kaæu u P&G. Ova firma je 1999. godine, kada je poËela koristiti internet za istraæivanje træiπta, troπila na to 20% od svog 150 milijuna velikog budæeta namijenjenog za istraæivanje potroπaËa.

Proπle godine je udio internet istraæivanja porastao na oko 40%, a u 2001. godini Êe vjerojatno iznositi oko 50% planiranog budæeta za istraæivanja potroπaËa.

Procter&Gamble koristi internet i za ispitivanje stvarnih interesa potroπaËa za nove proizvode, te tko je u porodici zaduæen za kupovinu pojedinih proizvoda. Kao rezultat, kompanija moæe precizno usmjeriti promotivnu kampanju, ciljanu upravo na tu skupinu potroπaËa. U P&G istiËu nekoliko prednosti, koje daje koriπtenje interneta u svrhu istraæivanja træiπta, u odnosu na konvencionalne metode istraæivanja. Anonimnost je svakako jedna od tih prednosti. Neki ljudi neÊe biti spremni tijekom osobnih intervjua ili tijekom fokus-grupa priznati da koriste sredstvo za uËvrπÊenje zubne proteze, ali Êe u jednom istraæivanju preko interneta to bez problema navesti i Ëak diskutirati o naËinu koriπtenja i eventualnim problemima vezanim uz taj proizvod.

Ipak, najveÊa prednost je zapravo uπteda na vremenu i u novcu. Tradicionalno, jednostavno istraæivanje potroπaËa bi moglo potrajati 34 tjedna i koπtati oko 50.000 dolara.

SliËno istraæivanje, bazirano na koriπtenju interneta, moæe biti zavrπeno za desetak dana i moæe koπtati oko 10.000 dolara.

Tako to rade svjetski igraËi. A kako radimo mi? Podravka ima izuzetno dobar i inventivan tim koji radi njenu WEB stranicu. Moæda bismo i mi mogli koristiti prednosti nove tehnologije, koja poËinje vladati svijetom biznisa. Internet stranica Podravke, kao najmlaa u Podravkinom tehnoloπkom razvoju komuniciranja s potroπaËima, vrlo je dobro posjeÊena, pa zaista nema razloga da se ne okuπamo i u istraæivanju træiπta putem interneta.

Broj 1595

U Podravku-International u Budimpeπti uveden Podravkin poslovno-informacijski sustav

1. veljaËe 2002.

3

Nova imenovanja

Nakon Poljske, i Maarska u SAP-u mentacija startala je u svibnju proπle godine. Koncem godine projekt je zavrπen, a uvedeni su SAPNakon Poljske, Podravka-Interovi moduli za financije, kontronational iz Budimpeπte drugo je ling, upravljanje materijalima, proPodravkino inozemno poduzeÊe daju i proizvodnju - rekao nam je u koje je uveden poslovno-inforÆivkoviÊ i istaknuo kako su Pomacijski sustav SAP, Ëime je i indravkini informatiËari, veÊ iskusni formacijski povezano u cjelinu gruu implementiranju SAP-a, stekli pe Podravka. dodatno iskustvo maarskim proPrema rijeËima direktora Podravjektom, u kojem su ionako iznijeli kinog maarskog poduzeÊa Draglavni teret. Podatak o 100 dana æena Prosa, proces implementaangaæiranja SAP-ovih konzultanacije SAP-a odvijao se paralelno s ta iz njihove maarske podruænice ujedinjenjem bivπih dviju Podravgovori u prilog ÆivkoviÊevoj tvrdkinih tvrtki u Maarskoj, tvornice nji da Êe se u buduÊim projektima u MohaËu i trgovaËkog poduzeÊa uvoenja SAP-a u preostale u Budimpeπti, a vaænost tog proPodravkine tvrtke u inozemstvu jekta oslikao je rijeËima: potreba za konzultantima smanji- Uvoenje SAP-a u naπu maarvati. Tako Êe biti veÊ u Sloveniji, sku tvrtku znaËi uvoenje puno koja je sljedeÊa na redu.

- Bitno je to da smo se kroz projekte uvoenja SAP-a u Podravku u Hrvatskoj, Poljskoj i Maarskoj sve viπe osposobili kako bismo brzo i jeftino, uz malu pomoÊ konzultanata, SAP implementirali i u preostale Podravkine strane tvrtke - zakljuËio je ÆivkoviÊ.

Na ”lavovskom” dijelu posla Podravkinim je informatiËarima zahvalio i direktor Podravke-Internationala u Maarskoj Draæen Pros i dodao kako su ”Podravkaπi” u MohaËu i Budimpeπti, njih 134, takoer zasluæili pohvale jer su brzo i kvalitetno proπli edukaciju za SAP usporedo s obavljanjem redovitog posla, tako da ni proi”Srce” SAP-a u Koprivnici - na njega je sada prikljuËena i Podravkina tvrtka u Maarskoj zvodnja niti prodaja nisu zastale nijedan dan.

Piπe: Hrvoje ©labek Snimio: Nikola Wolf

Petak

discipline i reda u naπe poslovanje. Dobivanje πto bræih i toËnijih informacija jako nam je vaæno kako bismo πto bræe reagirali na træiπtu i, πto je moæda joπ vaænije, kvalitetno poslovno odluËivali.

Osim πto je SAP izvrstan alat s kojim se kvalitetnije vode poslovni procesi i odluËuje, dodao je Pros, on je odliËna poslovna referenca za ”Podravku-International” u Maarskoj, a nije zanemariva Ëinjenica πto taj poslovno-informacijski sustav ima velik dio Podravkinih trgovaËkih partnera u Maarskoj.

S informatiËke strane projekt uvoenja SAP-a u Podravkinu maarsku tvrtku vodio je Darko ÆivkoviÊ iz Informatike.

- Nakon priprema, sama imple-

Jasminka Rebac direktorica Tvornice juha, Stjepan Koren direktor Informatike Dipl. inæ. prehrambene tehnologije Jasminka Rebac imenovana je novom direktoricom Tvornice juha, a dosadaπnji direktor Æelimir Boæidar Rogin otiπao je u tim za izgradnju nove tvornice juha u Koprivnici. Jasminka Rebac ima devet godina radnog staæa u Podravki. Diplomirala je 1989. godine na Prehrambenobiotehnoloπkom fakultetu, a u Podravki se zaposlila 1992. godine u timu za razvoj mlinskih i pekarskih proizvoda u tadaπnjem ”Istraæivanju i razvoju”. Od 1997. godine radi u timu za razvoj Vegete i dodataka jelima kao tehnolog-istraæivaË. Voditeljica kontrolnog laboratorija Tvornice juha postaje 2000. godine, a od lipnja proπle godine radi kao tehniËki direktor Proizvodnje Podravka jela.

Diplomirani ekonomist Stjepan Koren, koji u Informatici radi od 1981. godine, nakon πto je nekoliko mjeseci bio v. d. direktora Informatike, postavljen je na tu funkciju. Koren je radio kao projektant u podsustavu RaËunovodstvo, potom u podsustavu Saldo-konti dobavljaËa, a zatim postaje voditelj odjela Projektiranja.

Nakon toga na poloæaju je direktora Sluæbe za aplikativnu podrπku, a tijekom projekta implementiranja poslovno-informacijskog sustava SAP bio je Ëlanom tima za financijski modul.

H. ©.

Jasminka Rebac

Stjepan Koren

naπa posla

©to Koprivnica dobiva Savjetom za konkurentnost?

Piπe: Æeljko Kruπelj, gost - kolumnist “VeËernjeg lista”

©to se time viπe bavimo, to smo sve neugodnije iznenaeni spoznajom u kojoj je mjeri u Koprivnici - gradu Ëiji su gospodarski potencijali daleko veÊi nego πto bi se to moglo pretpostaviti prema broju stanovnika - nerazvijen poduzetniËki duh. PriËe o poticanju malog i srednjeg poduzetniπtva postaju tako lajtmotiv svakodnevne kuknjave o neiskoriπtenim moguÊnostima. Opet se potvruje teza da je razvoj velikih industrijskih sustava, od Podravke i Belupa pa do Bilokalnika i u boljim godinama Ëak i Sloge, imao za posljedice da ogromna veÊina KoprivniËanaca i ostalih Podravaca naprosto nije desetljeÊima bila prisiljena razmiπljati o drugim naËinima osiguravanja obiteljske egzistencije.

Mediji su, primjerice, ovih dana prenijeli obeshrabrujuÊu informaciju s Gradskog poglavarstva o prijevremenom raskidu tri kupoprodajna ugovora za parcele u prvoj poduzetniËkoj

zoni u Dravskoj ulici. Radi se, prisjetimo se, o zemljiπtu sa svom potrebnom infrastrukturom koji su urevaËki Segrad, autoservis Rukelj iz Hudovljana i Ekopapir iz Peteranca kupili u travnju 2000. godine, a do danas, bez ikakvih objaπnjenja, joπ nisu zapoËeli s gradnjom predvienih gospodarskih objekata.

To samo potvruje “pionirske” probleme koprivniËkog poduzetniπtva, kakvi su na zagrebaËkom i varaædinskom podruËju i u Meimurju mahom veÊ prevladani. Moæda bi i to bio dovoljan razlog za ovotjedno sazivanje prvog sastanka PoduzetniËkog savjeta Koprivnice. RijeË je o radnom tijelu pri Gradskom poglavarstvu koje bi trebalo unijeti neke nove ideje u lokalno poduzetniπtvo. »ini ga pet uglednih koprivniËkih gospodarstvenika: predsjednik Uprave Podravke Darko Marinac, direktor Panonske pivovare Ivan GaloviÊ, direktor Hart-

mana Boris Garaj, suvlasnik informatiËke tvrtke Dekod Branko Silta i poduzetnik Kreπo Mulvaj. ©teta je πto tu nema joπ nekoliko poznatijih imena, no Ëini se da su takvoj situaciji kumovala i neka meustranaËka razraËunavanja.

Nesporno je, meutim, da je Gospodarski savjet odmah uoËio gdje su kljuËni problemi, od kroniËnog nedostatka poduzetniËke inicijativnosti pa do kroniËnog pomanjkanja onoga πto se struËno naziva “tehnoloπkim sektorom”. Nije, dakle, toliki problem u tvrtkama koje se bave proizvodnjom pojedinih roba za velike sustave, veÊ u nedostatku onih specijaliziranih za razne informatiËke, marketinπke i konzultantske usluge. Ogromni dio toga, gdje se vrte i priliËna novËana sredstva, ne moæe se realizirati u Koprivnici, jer naprosto nema struËnjaka tog profila. Darko Marinac je u tom kontekstu naglasio da je iznenaen Ëinje-

nicom da se potencijalni davatelji usluga Ëak i ne nude Podravki, πto bi tog prehrambenog giganta prisililo da se pozabavi moguÊnostima sklapanja raznih kooperantskih poslova.

Na spomenutom je sastanku naglaπeno da je bitno i do maksimuma pojednostaviti papirologiju oko pokretanja novih tvrtki i pribavljanja najrazliËitijih potvrda za gradnju razliËitih objekata u nabavu opreme. Interesantno je da su gradske vlasti veÊ ranije formirale svoj PoduzetniËki servis, kojim rukovodi proËelnica za financije Jasna StriËeviÊ. Potencijalni poduzetnik nije, meutim, dovoljno upuÊen u Ëinjenicu da je dovoljno javiti se u taj servis, a da su mu gradski Ëinovnici obvezni u kratkome roku ishoditi sve potrebne dozvole. Zato se razmiπlja i o svojevrsnom glasnogovorniku za poduzetniËke poslove, a i o tiskanju broπura u kojima bi se objaπnjavalo kako najlakπe realizirati

odreeni projekt. GradonaËelnik Zvonko MrπiÊ je, uz to, preuzeo i obvezu dogovora s Podravskom bankom o pojednostavljenju procedure za poduzetniËke kredite, πto je sada takoer jedan od ozbiljnijih problema.

Zacijelo je najvaænije da se PoduzetniËki savjet odmah i preimenovao Savjet za konkurentnost, buduÊi da se takvo tijelo formiralo i pri Vladi, a zamisao je da se ono “preseli” i na sve æupanijske i gradske razine. Kad se radi o Koprivnici, ono Êe posebno analizirati razinu svih komunalnih i poreznih davanja i predlagati kako da ona dou na razinu koja bi omoguÊila da ponuda za investiranje u ovome gradu bude primamljivija nego drugdje. U tu Êe svrhu gradske vlasti uskoro pozvati i struËnjaka iz Irske, koji Êe objaπnjavati po kojoj je to formuli ta dræava naglo postala poduzetniËkom “obeÊanom zemljom”.

4

Broj 1595 Petak 1. veljaËe 2002.

Razgovor s direktorom Prodaje Hrvatska - Regija Istra i sjeverno Primorje Æeljkom Komazinom

Kvalitetni programi i proizvodi te educirani prodajni kadrovi garancija su uspjeπne realizacije ovogodiπnjeg ambicioznog plana Tekst i snimke: Boris Fabijanec Proπlu poslovnu godinu Prodaja Hrvatska - Regija Istra i sjeverno Primorje zavrπila je s relativnim uspjehom. U odnosu na 2000. godinu koliËinska realizacija te regije ima indeks 127, a financijski je indeks103, dok je prema poslovnom planu za 2001. godinu koliËinski indeks 108, a financijski 90.

Evo πto o ostvarenim proπlogodiπnjim poslovnim rezultatima kaæe direktor Regije Istra i sjeverno Primorje Æeljko Komazin.

- LetimiËan pregled na ove globalne indekse govori nam da smo podbacili u financijskom ostvarenju BP-a. Vaæno je znati i zaπto je tome tako, ne radi opravdanja, veÊ da bismo mogli poduzeti korake glede poboljπanja rezultata u tekuÊem razdoblju.

Indeksi po grupama roba na naπoj regiji skoro se poklapaju s onima na nivou cijele Hrvatske, πto govori u prilog jedinstvene prodajne politike naπe kuÊe. Kod nekih robnih grupa doπlo je do ”prelijevanja prometa” po regijama, ovisno o nositeljima prometa, πto u konaËnici i nije vaæno na regionalnom nivou ako je ukupan rezultat zadovoljavajuÊi (Vegeta, djeËja hrana). Financijski rezultati na slatkom programu zaostaju za 10 indeksnih poena za BP-jem, odnosno 2 indeksna poena koliËinski. Dræim da je glavni razlog tome izuzetna konkurentska ugroæenost, posebno od strane Dr. Oetkera. Poseban utjecaj ima realizacija na trgovaËkim robama Fererro, pivo i kvasac - financijski smo te robe prodali za oko 5 milijuna kuna manje nego 2000. godine uvaæavajuÊi i plasman novih robnih marki uvedenih u asortiman tijekom proπle godine.

Iz iznesenog moæemo zakljuËiti πto nam nedostaje za dostizanje æeljenog nivoa financijske realizacije, a uvaæa-

postoje izuzetno veliki potencijali za centara. Naime, u regiji veÊ funkcioninaπ plasman koji je protekle godine raju Getro u Rijeci i uskoro u Puli, zabiljeæio znaËajan rast. UËeπÊe gastra Mercator u Puli i uskoro u Rijeci, Billa u ukupnoj prodaji na regiji je preko 20 u Puli i Rijeci, a zapela je izgradnja u posto.

Opatiji. Teren je veÊ kupio Metro na Za ilustraciju ambijenta u kojem po- Grobniku, a do Uskrsa se otvara proslujemo iznijet Êu nekoliko podataka dajni centar TU© Pod murvicama. Jums aspekta financijske discipline na bo-plakati s naznakom - uskoro SupodruËju Primorsko-goranske perkonzum u Rijeci - veÊ su izvjeπeni. æupanije. Oko tri i pol tisuÊe tvrtki Uz Brodokomerc, Cash&Carry i Hyper proπlu poslovnu godinu zavrπilo je s Plodine, to bi bili veÊi prodajni objekti blokiranim æiro-raËunima (2.400 ih je na naπoj regiji. U najavi su joπ neke u blokadi duljoj od godinu dana). talijanske kuÊe, no evidentno je da su Evindetirano je 1,4 milijarde kuna veÊ postavljeni standardi trgovine nepodmirenih naloga. ZnaËajno je ispod kojih se viπe neÊe moÊi iÊi, a oni spomenuti da je najveÊi broj insolven- su jednaki onima u koje smo donedatnih tvrtki upravo u podruËju trgovi- vno ”morali” preko granice. ne, a probleme s plaÊanjem imalo je u O prilagodbi træiπtu ovisit Êe i Æeljko Komazin duljem ili kraÊem roku oko dvije naπ uspjeh tisuÊe veletrgovaca i trgovaca na ma- Je li bilo kakvih novih organivajuÊi postojeÊu prodajnu infrastruk- lo. Izneseni podaci govore u prilog turu. naπoj politici CASSE te ukazuju na zacijskih promjena u vaπoj regiji, U regiji ”niËu” veliki prodajni daljnju selekciju trgovaca, posebno s je li proces uvoenja mikro-regija osnove otvaranja velikih prodajnih zavrπen i da li sada obraujete sva centri - Gospodine Komazin, recite kakvo je gospodarsko okruæenje u vaπoj regiji, kupovna moÊ i kojim intenzitetom se otvaraju strani trgovaËki lanci, odnosno novi prodajni prostori?

- ©to se tiËe gospodarskog okruæenja, moæemo reÊi da smo ipak samo dio ukupnog hrvatskog ambijenta. Za naπu pak regiju karakteristiËne su ekstremne razliËitosti mikroregija poput Like i Gorskog kotara u odnosu na Istru i otoke te sam grad Rijeku kao najveÊu gradsku konglomeraciju. OËekivani gospodarski napredak ne ostvaruje se æeljenim tempom. »ini mi se da ni liberalizacija vanjske trgovine ni globalizacija ne idu u prilog oæivljavanja domaÊe proizvodnje koja je dugoroËno garant prosperiteta i rasta standarda ukupnog stanovniπtva. Svijetla toËka je svakako turizam koji je posebno na naπoj regiji znaËajan ge- Iz skladiπta u Umagu takoer se snabdijeva dobar dio istarskog træiπta nerator gospodarskih aktivnosti. Tu

Razgovor s voditeljem Odjela telekomunikacija Zvonkom SigetiÊem

Nema viπe ”zabafona” i privatnih poziva!

Razgovarao: Hrvoje ©labek Neπto se dogaa na podruËju smanjenja Podravkinog telefonskog raËuna - nedavno su blokirani brojevi raznih ”zabafona”, ”vicomata” i joπ nekih brojeva Ëije se zvanje teπko ili nikako ne moæe obrazloæiti poslovnim interesima. Skok potroπnje u zadnjih godinu i neπto dana uvjetovan je - tvrdi voditelj Podravkinog Odjela telekomunikacija Zvonko SigetiÊ, s kojim smo razgovarali o novostima u Podravkinoj telefoniji - i valjanim razlozima poput poveÊanja broja korisnika mobitela zbog πirenja poslova u inozemstvu, ali oko milijun kuna mjeseËno telefonskog raËuna joπ uvijek je puno, ako ne i previπe.

Telefonski raËuni - lijepa ”svotica” - »emu nedavna blokada zvanja odreenih telefonskih brojeva s poslovnih telefona?

- Mjere smanjenja troπkova Odjel za telekomunikacije, naravno na sugestije od strane menadæmenta, provodi stalno, a o njima smo Podravkine zaposlenike redovito i obavjeπtavali putem lista ”Podravka”. No, rastuÊi raËuni sugerirali su nam ovu posljednju mjeru blokade neposlovnih telefonskih usluga.

- Oko milijun kuna, prema mojim informacijama, Podravka svaki mjesec plaÊa HT-u, πto se godiπnje penje na zgodnu ”svoticu”. U tome dobrano sudjeluju mobiteli, kojih, prema nedavno objavljenom popisu, u Podravki ima viπe od 500. Tko sve i prema kakvim kriterijima moæe dobiti sluæbeni mobitel?

- Vaπe su informacije oko telefonskog raËuna pribliæno toËne, ali nisu oko broja mobitela - ima ih oko 700.

Kriteriji dobivanja mobitela su jasni.

Dobivaju ih menadæeri prema svojim ugovorima, πto valjda ne treba posebno objaπnjavati. No, i na niæim razinima, ovisno o potrebama posla, dodjeljuju se mobilni aparati, s tim da postoji razlika u mjeseËnim limitima potroπnje. Od neograniËenog telefoniranja, jer je teπko ograniËavati Ëovjeka kome je telefon osnovno sredstvo za obavljanje posla, pa do limita od 300 kuna kao minimuma. Ispod toga nismo iπli jer sama pretplata iznosi oko 150 kuna. Neki ljudi naprave i manje od te svote, a onima koji je prekoraËe, razlika se uzima od plaÊe.

- Kad je mobilna telefonija u pitanju, operateri su nedavno tvrtkama ponudili uslugu VPN, stvaranje interne mreæe uz besplatno razgovaranje unutar nje. Koristi li to Podravka?

- Da, imamo mreæe i od Croneta i od VIP-a, a vjerujem da to znatno utjeËe na smanjenje troπkova. No, trebalo bi joπ jednom upozoriti korisnike da se πto viπe sluæe tim uslugama.

Kontrola troπkova telefonskih razgovora - Odjel za telekomunikacije najavio je da Êe se Podravkin telefonski raËun pokuπati dodatno smanjiti odreenom kontrolom privatnih poziva s poslovnih telefona. Na koji naËin?

- Naπa centrala biljeæi telekomunikacijski promet. Svi pozivi prema vanjskim brojevima, unutaræupanijskima, meuæupanijskima i meunarodnima, Ëine veliki dio troπkova telefonije. Za svaki Podravkin telefonski broj, iza kojeg stoji korisnik, zna se koje je brojeve birao, pa izvrπni direktori i Uprava, koje mjeseËno o tome izvjeπtavamo, mogu vidjeti u koje se svrhe Zvonko SigetiÊ koriste telefoni. Nedavno smo instali-

rali program ”Cam”, koji nam omoguÊuje stvaranje baze podataka o svakom telefonu i jasnu specifikaciju mjeseËnog troπka na svakom aparatu.

- Kako su se troπkovi dosad rasporeivali?

- Masa troπkova rasporeivala se na veÊe cjeline prema odreenom kljuËu, koji nije vodio raËuna o stvarnoj potroπnji pojedine cjeline, pa je bio nepravedan prema πtedljivima. Naime, s malo telefona moæe se napraviti veliki troπak i obratno, tako da su neke cjeline, primjerice, stvarno troπile moæda 500 kuna, a bile su, prema kljuËu, tereÊene za 5.000 kuna.

- Kad Êe poËeti nov naËin obraËuna?

- »ekamo kraj ovog mjeseca da uskladimo joπ neke detalje, pa Êemo poËeti precizno raspodjeljivati troπkove.

- HoÊe li program ”Cam” biti i svojevrsna kontrola HT-a i VIP-a u vezi s isporuËenim raËunima s njihove strane?

- Ne æelim staviti ”Cam” u taj kontekst. Njegov cilj nije provjera HTovih raËuna, ne sumnjamo u njihovu korektnost.

- HoÊe li biti kakvih sankcija za zaposlenike koji Ëesto Podravkine telefone koriste u privatne svrhe?

- Ako Êe direktori paæljivije pratiti koje brojeve zovu njihovi ljudi i dati do znanja da se brojevi biljeæe, psiholoπki Êe utjecati na zaposlenike da se troπkovi smanje.

- Ima li prisluπkivanja telefona u Podravki?

- To je vjeËito pitanje, koje uvijek ”visi u zraku”, a sumnjiËavih ljudi uvijek ima. Recimo ovako: πto moæe biti tajnom ako se poslovno razgovara? Zna se πto je poslovna tajna, i ljudi kojima su one dostupne upuÊeni su u moguÊnosti prisluπkivanja telefona.

prodajna mjesta u Istri, sjevernom Primorju i Gorskom kotaru?

- Vaæno je reÊi da smo stvorili organizaciju koja ostavlja moguÊnost promjene, jer je to jedini pravi odgovor na ono πto se dogaa oko nas. O moguÊnostima i brzini naπe promjene, odnosno prilagodbe træiπtu ovisit Êe i naπ uspjeh.

Nedvojbeno su ljudi vrlo vaæan dio ukupne organizacije te upravljanje ljudskim potencijalima Ëini okosnicu naπih aktivnosti, posebno u prodaji. U tom pravcu zadali smo si odreene standarde za koje smo osigurali kvalitetan instrumentarij i praÊenja te dræimo da Êemo njihovim provoenjem ostvariti postavljene ciljeve. Kontroliramo oko 1.500 prodajnih mjesta u retailu te oko 1.000 gastro mjesta potroπnje. Cilj nam je posebno u gastru zaokruæiti ukupan potencijal regije te uz adekvatnu logistiku pruæiti kvalitetan servis, posebno hotelima i ugostiteljstvu, a i svim partnerima koji robu ne kupuju na policama trgovina.

- Kakav je ovogodiπnji plan i vaπa oËekivanja?

- Plan je ambiciozan, kao πto mora i biti svaki kvalitetan plan. Tu smo zato da ga ostvarimo, a oËekujem da Êemo za to dobiti adekvatnu podrπku. Posebno mislim na kvalitetne programe i proizvode s argumentima za dobru prodaju. Kod toga ne mislim nipoπto na jeftinu robu, iako ponekad i to moæe biti dobar argument, veÊ na kvalitetu koja je dominantni dio naπeg prodajnog imidæa. ZadivljujuÊi je primjer Studenca koji je proπao put od ”jeftine vode” do premium pakiranja! Dakle, imamo kvalitetne proizvode, educirane prodajne kadrove, ime vrijedno poπtovanja i ne sumnjam da Êe moji ljudi u regiji ostvariti planirane rezultate - rekao je na kraju razgovora Æeljko Komazin.

No, πto se prisluπkivanja Podravkinih telefona s naπe strane tiËe, ljudi Ëesto ne razlikuju prisluπkivanje od biljeæenja poziva, πto nema jedno s drugim veze. Niti je prisluπkivanje telefona ureeno nekim od internih pravilnika, niti je ikad bilo takvih zahtjeva od strane poslovodstava, a ja sam u telekomunikacijama viπe od 20 godina.

- Na kraju, koji su daljnji koraci u razvoju Podravkinih telekomunikacija?

- Danas Podravka ima modernu digitalnu telefonsku centralu s kapacitetom od 1.630 brojeva, ima tristotinjak direktnih linija i ima oko 700 mobilnih aparata. Nema viπe problema poput nedostupnosti brojeva kao nekad, kada je jednostavnije bilo sjesti u auto i na licu mjesta obaviti posao, nema viπe πumova i loπih linija. Centrala pokriva sve sadaπnje potrebe, a njezine performance namjeravamo unaprijediti uvoenjem ISDN tehnologije, na Ëemu trenutaËno radimo.

Telekomunikacijski profesionalci - Posebno bih naglasio da su za sve dobro πto radi Odjel za telekomunikacije zasluæni njegovi djelatnici. Ljude na centrali, primjerice, najmanje primjeÊujemo, a oni su pravi profesionalci, πto je vrlo bitno u komunikaciji danas. Uljudnost znaËi 50 posto obavljenog posla. Telefonska centrala je poput ulaznih vrata u jednu firmu i na njoj se Ëesto stvaraju predodæbe o Ëitavoj tvrtki. Maksimalno pokuπavamo biti na usluzi svojim korisnicima, nastojimo πto bræe reagirati na njihove zahtjeve. Moram reÊi da smo dobili i niz pohvala i od korisnika i od dobavljaËa za dobru suradnju, a nadam se da Êe tako biti i ubuduÊe - naglasio je Zvonko SigetiÊ

Broj 1595

Petak

1. veljaËe 2002.

5

Zabiljeæeno u Podravkinom Vanjskom transportu

Novi projekt Ljudskih potencijala i Razvoja poslovanja: “After work party Podravkaπa sa srcem ali i za druge, posebice ako se radi gu ËiπÊenja naplaÊivali smo 270 kada pojedini πoferi godiπnje “odja- i prijatelja”

Lani prevezeno 128 tisuÊa tona roba Piπe: Slavko PetriÊ Snimio: Nikola Wolf

Odjel za vanjski transport koji djeluje u Podravkinoj Sluæbi logistike obavlja prijevoz 90 posto roba i repromaterijala Podravkinog koncerna. Tako su kamioni i druga vozila proπle 2001. godine prevezla u raznim smjerovima 128 tisuÊa tona Podravkinih roba i repromaterijala. O uspjeπnosti prometovanja razgovarali smo s direktorom Vanjskog transporta inæenjerom prometa Mirkom Strugarom, koji nam je rekao: - Poglavito vozimo za Podravku,

Mirko Strugar: - Æelimo osuvremeniti strojni park

o povratnim teretima gdje biljeæimo sve bolje rezultate. Vezani smo uz svih 10 Podravkinih skladiπta iz kojih distribuiramo robu do kupaca, a isto tako prevozimo i potrebni repromaterijal. Prijevoz roba usklauju dva prometnika. Zadovoljni smo s prometovanjem naπih vozila, ali radimo i na tome da osvjeæimo vozni park koji je veÊ priliËno ostario.

Trenutno Vanjski transport raspolaæe sa 64 vozila nosivosti od dvije do 25 tona. Posebno veseli πto u proteklom jednogodiπnjem razdoblju nije zabiljeæena ni jedna prometna nezgoda koju bi prouzroËili Podravkini πoferi. Kao i prethodnih godina, koristeÊi pozitivna iskustva prethodnih zima, u Vanjskom transportu obavili su i opseæne pripreme za zimsko razdoblje.

- Imamo dvije ralice za ËiπÊenje snijega na prostorima industrijske zone Danica, πto smo uspjeπno i obavljali. Osim toga, pripremili smo vozila i gorivo za zimske uvjete i mogu vam reÊi da do sada nismo imali nikakvih problema. Imamo ekipu koja se brine o tome da vozila budu u svakom trenutku spremna za voænju. Kod ËiπÊenja napravili smo prioritete. Prvo Ëistimo prostore kako bi se po njima moglo prometovati, a kasnije sve ostalo. Sve smo radili u dogovoru s Podravkinim tvornicama, a uslu-

kuna po satu obavljenog posla kaæe nam direktor Strugar.

Osim na hrvatskim cestama, Podravkina vozila krstare diljem Europe, a poglavito cestama NjemaËke, »eπke, Poljske, Bosne i Hercegovine, Jugoslavije... ©to se tiËe kvalitete vozaËa ona je na visokoj razini, jer tu su veÊinom iskusni deËki. No, u Vanjskom transportu ima i odreenih problema buduÊi da nakon odreenog broja godina dolaze - profesionalne bolesti. Kod πofera najviπe stradavaju kiËma i ekstremiteti pa se takvi vozaËi zbrinjavaju na drugim poslovima. Kako i ne bi dolazilo do profesionalnih bolesti

πu” i po 90 tisuÊa kilometara puta.

- Transport je nadogradnja proizvodnje, a roba mora biti brzo kod kupca. Na podruËju Hrvatske najkasnije u 24 sata. Kada idemo van, onda je problem granica, odnosno Ëekanja. To πto sve dobro funkcionira, velike zasluge moæemo pripisati i naπem voznom osoblju. InaËe, mi svakodnevno imamo ponude vozaËa koji bi htjeli voziti u Podravki. Meutim, problem je u tome πto ti ljudi nemaju dovoljno tehniËkog znanja, jer im danaπnje πkole ne pruæaju dovoljno kako bi mogli zadovoljiti uvjete radnog mjesta kod nas - rekao nam je direktor Vanjskog transporta Mirko Strugar.

Za koncern Podravku ova vozila obavljaju 90 posto prijevozniËkih usluga

Susret: Barica Krapinec i Vesna SaboliÊ za upravljaËima viljuπkara u regalnom skladiπtu Logistike

Nemaju ”predrasuda” o muπkom i æenskom poslu Piπe: Slavko PetriÊ Snimio: Nikola Wolf

Onima koji svakodnevno viaju Baricu Krapinec i Vesnu SaboliÊ za upravljaËima viljuπkara to nije nikakva novost, ali kod onih koji ih prvi put vide kako vjeπto upravljaju strojevima za prijevoz roba i repromaterijala sigurno izaziva odreenu pozornost.

Barica ima 22 godine radnog staæa u Podravki a ispit za voænju viljuπkara poloæila je joπ 1985. godine.

- U Podravki sam poËela raditi kao skladiπni radnik u skladiπtu 032, a ”πoferija” me zanimala od malih nogu, pa sam se stoga i odluËila za vozaËa viljuπkara. Znam da se mnogi Ëude πto se ja bavim “muπkim” zanimanjem, ali onima koji me poznaju sve je to normalno. Mogu reÊi da su æene i te kako sposobne za ovaj posao - kaæe Barica, a po mnogima, πto nam je potvrdio i njezin pretpostavljeni Martin Vedriπ, Barica je najbolji viljuπkarist u Podravki.

U Logistici je svojedobno ispite za voænju viljuπkara poloæilo petnaestak æena, no danas, osim Barice i Vesne, nema ni jedne od njih za strojevima, veÊ su rasporeene u skladiπtu za izdavaËice gotove robe.

Barica je poznata kao savjesna radnica kod koje nema zakaπnjavanja na posao, koja revno obavlja svaki zadani posao, a poslije rada u Podravki vrijeme posveÊuje poslo-

Neformalni susreti za upoznavanje i zbliæavanje Sektor za ljudske potencijale i Sektor za razvoj poslovanja zajedniËki su odluËili ispitati zainteresiranost sudionika projekta “Podravkaπ sa srcem”, njihovih kolega “Podravkaπa” s neπto viπe godina radnog staæa u poduzeÊu (najviπe 10) i Podravkinog menadæmenta za jednu ovakvu ideju.

Temeljna bi svrha ovoga projekta bila druæenje Podravkinih zaposlenika izvan radnog vremena odnosno neformalni susreti sudionika projekta “Podravkaπ sa srcem” i njihovih kolega “Podravkaπa” s neπto veÊim æivotnim i radnim iskustvom. Druæenje bi trebalo pridonijeti boljem upoznavanju, povezivanju i zbliæavanju svih sudionika Kao mjesta odræavanja ovih susreta predviaju se Podravkini ugostiteljski objekti ili eventualno neki drugi ugostiteljski objekti. Vrijeme predvieno za “After work party Podravkaπa sa srcem i prijatelja” je poslijepodne jednog radnog dana u tjednu (najvjerojatnije Ëetvrtak).

Prvi bi ovakav susret trebao biti upriliËen poËetkom veljaËe 2002. godine.

Matija Hlebar

torskog zapisa, koji mi je upisan na viljuπkaru komisioniram potrebe i dostavljam ih na mjesta s kojih se roba odvozi na potrebna mjesta kaæe nam Vesna u kratkom opisu PuËko otvoreno uËiliπte Koprivnisvoga radnog mjesta.

Kao i Barica, i Vesna se u slobodno ca u suradnji sa ©kolom stranih jezivrijeme bavi uzgojem povrÊa, voÊa i ka SOVA iz Zagreba organizira uËenje stranih jezika u proljetnom semeratarskih kultura. Dobro doe. stru. TeËajevi Êe se organizirati za engleski, njemaËki, francuski, talijanski, ruski i πpanjolski jezik, hrvatski za strane osobe, i to od prvog do sedmog stupnja.

Od ove godine postoji i moguÊnost uËenja maarskog jezika.

Takoer Êe se moÊi upisati teËaj poslovnog engleskog jezika, kao jezika struke za bankarstvo, revizorstvo, urbanizam i medicinu.

Svaki stupanj traje 70 nastavnih sati tako da se u jednoj πkolskoj godini mogu zavrπiti dva stupnja.

Upisni rok za sve teËajeve i stupnjeve bit Êe od 1. do 11. veljaËe 2002.

PoËetak nastave je 18. veljaËe 2002.

Zahtjevi za pohaanje teËaja predaju se na obrascima Zahtjev za obrazovanje koje moæete naÊi na Internet Exploreru ako upiπete htt:/ intranet/iso ili u Sluæbi za zapoπljavanje i razvoj kadrova Podravke. Na zahtjevu treba pisati na koji se od teËaja javljate i na koji stupanj. Zahtjevi se primaju zakljuËno do 8. veljaËe.

Sve dodatne informacije zaposlenici mogu dobiti na telefon 651-160.

Vesna SaboliÊ i Barica Krapinec za svojim svakodnevnim radnim strojevima Ksenija Kruπelj

vima u poljoprivredi u KoprivniËkim Bregima gdje æivi.

Vesna SaboliÊ roena je HlebinËanka, a danas æivi u Miklinovcu.

PoËela je raditi u Podravki na Kinder jajima prije sedam godina, a kasnije je preπla u Odjel skladiπtenja u Sluæbi logistike.

- Dok sam u skladiπtu vidjela sve te

”dizalice” i viljuπkare doπlo mi je da se opet vratim na “pimplanje” s jajima. No, polako sam se prilagoavala poslu tako da danas nemam predrasuda πto je muπki, a πto æenski posao. Osnovno sredstvo za rad mi je viljuπkar s kojim obavljam ruËni rad. U skladiπtu spremam robu za prodaju. Na temelju kompju-

TeËajevi stranih jezika

6

Broj 1595 Petak 1. veljaËe 2002.

Izloæba u Podravki

Rimski novac iz drniπkog muzeja Proπlog tjedna u prostorijama Izloæbenog salona ”Podravke” zamjenik predsjednika Uprave Podravke Æeljko –urina otvorio je izloæbu pod nazivom ”Rimski carski portreti s novca”. RijeË je o izloæbi iz fundusa Muzeja Drniπ, a izloæeni rimski novac bio je izraen do savrπenstva. On je i jedinstveni pogled na stari Rim, jer se koristio u svakodnevnoj upotrebi.

- Vjerujem da Êe posjetitelji rado pogledati izloæbu, jer ovo su prava mala remek - djela. Osim toga, ta se izloæba nekako poklapa i s uvoenjem eura, pa Êe biti interesantno vidjeti na koji se naËin razvijao novac - kazao je –urina.

Izloæba se moæe razgledati do 10. oæujka.

Ml. P.

Rimski novac pobudio zanimanje na izloæbi

U Koprivnici Êe se 19. veljaËe obiljeæiti obljetnice roenja i smrti istaknutog hrvatskog knjiæevnika Zvonimira Goloba

Priredba u ”Domoljubu” pod nazivom ”U srcu sa Zvonimirom Golobom” Udruga branitelja, invalida i udovica Domovinskog rata djelatnika ”Podravke” bit Êe organizator obiljeæavanja 75. obljetnice roenja i pete godiπnjice smrti jednog od najistaknutijih hrvatskih knjiæevnika Zvonimira Goloba, roenog u Koprivnici. Tim povodom, 19. veljaËe, na dan Golobova roenja (1927.), na proËelju Osnovne πkole ”Antun NemËiÊ Gostovinski” ministar kulture dr. Antun VujiÊ otkrit Êe spomen - ploËu, dok Êe naveËer u dvorani koprivniËkog ”Domoljuba” biti prireena priredba pod nazivom ”U srcu

sa Zvonimirom Golobom” na kojoj Êe nastupiti brojni njegovi prijatelji. Tako se uz ostale oËekuje nastup Arsena DediÊa, Gabi Novak, Kemala Montena, Ivana Ivice Percla, Krunoslava Slabinca, Hrvoja HegeduπiÊa, Ibrice JusiÊa, Tereze Kesovije i drugih. Golobove stihove Ëitat Êe glumac Zlatko CrnkoviÊ, a o njegovu radu i prijateljstvu govorit Êe Ivica KrajaË, Branimir Donat, Nikica Kalogjera, Pero Gotovac, Marija PeakiÊ - Mikuljan, Lana Golob, Anelko NovakoviÊ...

Pokrovitelj ove manifestacije bit Êe Grad

Koprivnica, a jedan od suorganizatora PuËko otvoreno uËiliπte.

Od ”Croatia Recordsa” naπa je Udruga dobila pravo da za ovu prigodu snimi i CD s dvadesetak najljepπih Golobovih pjesama u interpretaciji poznatih pjevaËa.

CD Êe biti objavljen u maloj nakladi, tako da i za ovaj projekt vlada veliko zanimanje.

Ekipa tv - emisije ”Crno bijelo u boji” autora Tonka JoviÊa najavila je snimanje dvosatne emisije, a Radio - Koprivnica Êe direktno prenositi dogaanja.

Ml. P.

Izborna skupπtina Literarne sekcije KUD-a “Podravka”

Mini izloæba kod restorana druπtvene prehrane

Marija HegeduπiÊ i dalje predsjednica

SliËice od suhog cvijeÊa

Po Statutu KUD-a “Podravka” svake dvije godine bira se Izvrπni odbor, odnosno predsjednik, dopredsjednik i tajnik svake sekcije koja djeluje u KUD-u.

Upravo ova godina je izborna, a prvu ovogodiπnju izbornu skupπtinu odræala je Literarna sekcija 25. sijeËnja. Predsjednica Marija HegeduπiÊ proËitala je izvjeπtaj za proπlu godinu, u kojem je vidljivo da su literati bili dosta aktivni te zabiljeæili preko 35 javnih nastupa kao kompletna sekcija ili pojedinaËno.

Zadovoljni proπlogodiπnjim radom, prisutni Ëlanovi Literarne sekcije ponovno su izabrali Mariju HegeduπiÊ za predsjednicu sekcije.

A. V.

U ponedjeljak 4. veljaËe u vitrinama ispred restorana druπtvene prehrane bit Êe postavljena mini izloæba slika raenih od suhoga cvijeÊa. Autorica izloæbe je ©tefanija AntoliÊ iz Koprivnice. To je njezino prvo javno predstavljanje, a kako istiËe, ona u tome pronalazi smisao i ljepotu æivota. Autorica Êe izloæiti 30-ak mini sliËica od suhog cvijeÊa, a za izradu slike koristi cvijeÊe iz vrta, livada, iz primorskih krajeva, s dodatkom suhog æita i borovih granËica. Izloæba Êe biti prodajnog karaktera po pristupaËnim cijenama, a bit Êe postavljena do 25. veljaËe.

A. V.

Sektor za Informatiku nakon dugog vremena poËinje s informatiËkim teËajevima u Podravki. Osnovni teËajevi pruæaju elementarna znanja iz podruËja: upoznavanje s radnom okolinom, osnovni alati i postupci, izrada nekoliko jednostavnih primjera. To je obiËno dovoljno da bi se polaznik uputio u principe rada pojedinog programa i stekao dovoljno praktiËnih znanja za kasniji samostalni rad i usavrπavanje.

TeËajevi za napredne pretpostavljaju kak polaznik veÊ suvereno vlada elementarnim znanjima pojedinog programa (nije nuæno prethodno pohaati osnovni teËaj). Ovdje se znatno detaljnije izuËavaju moguÊnosti programa i izrauju sloæeniji primjeri. Napredni teËaj Êe koristiti korisnicima koji imaju konkretnija pitanja vezana uz svakodnevno koriπtenje programa kao i onima koji iz programa æele izvuÊi maksimum.

Zahtjevi za pohaanje teËajeva predaju se na obrascima Zahtjev za obrazovanje koje moæete naÊi na Internet Exploreru ako upiπete http:/intranet/iso ili u Sluæbi za zapoπljavanje i razvoj kadrova. Na zahtjevu treba obavezno upisati na koji se teËaj javljate.

Zahtjevi se primaju zakljuËno do 20. veljaËe 2002. u Sluæbu za zapoπljavanje i razvoj kadrova.

Ksenija Kruπelj

Interni oglas Podravka d.d.

Ljudski potencijali Ako ste zaposlenik Podravke i uz to ste - zavrπetkom πkolovanja stekli visoku struËnu spremu (ekonomski fakultet ili fakultet organizacije i informatike, diplomirani ekonomist ili diplomirani informatiËar) - komunikativni - skloni timskom radu - osoba pouzdanih organizacijskih sposobnosti - vrlo dobar poznavatelj rada na osobnom raËunalu (Excel, SAP - HR modul) - teËni u komunikaciji na engleskom jeziku - najmanje tri (3) godine radili u struci JAVITE SE!

Objavljujemo slobodno radno mjesto za posao: VODITELJA ODJELA OBUSTAVE u Ljudskim potencijalima, Sluæbi za obraËun plaÊa Prijave poπaljite do petka 8. veljaËe 2002. godine na naslov: Ljudski potencijali Zapoπljavanje i razvoj kadrova (za natjeËaj) Ante StarËeviÊa 32 48000 Koprivnica Kandidate Êemo o izboru obavijestiti u roku od 30 dana.

Obavijest Podjela smrznutih proizvoda “Pekare” Obavjeπtavamo radnike Podravke koji su naruËili smrznute proizvode “Pekare” da Êe podjela biti u srijedu 6. veljaËe od 14,30 do 16,15 sati za sve radnike koji su proizvode naruËili.

Odjel za standard

Druπtvena prehrana

Jelovnik 4. 2. ponedjeljak: - Varivo vojniËki grah, salata

LijeËnik za vas

Ljekovita moÊ opraπtanja Piπe: dr. Ivo Belan Gotovo je sigurno da je opraπtanje jedno od najmanje prouËenih izvora ljekovite moÊi. U biti ono ukljuËuje odluku da se zanemari, odupre nagonu za osvetom, nagonu da se vrati istom mjerom. Premda ta ideja moæe nekome izgledati previπe pasivna, istinsko opraπtanje je pozitivan Ëin koji zahtijeva golemu duπevnu snagu.

Opraπtanje sadræi u sebi paradoks.

AmeriËki psihoterapeut Donald Hope kaæe: ”Izgleda kao da je protiv naπeg interesa pustiti loπe stvari da idu svojim tokom, meutim u veÊini sluËajeva oni koji nas uvrijede su nama najbliæi - roditelji, brat ili sestra, braËni partner, prijatelj. Pokuπavati obraËu-

InformatiËki teËajevi u Podravki

nati se, ne popustiti ili osvetiti se, vodi jedino prema zatvorenom krugu odmazde, vraÊanja milo za drago. Na dugu stazu, opraπtanje je ipak najbolji izbor za onog koji opraπta - i za onog kome je oproπteno.”

Psiholoπko i duπevno istraæivanje je osnovno za opraπtanje. Prevelik broj profesionalnih savjetnika uporno zahtijeva opraπtanje kao brzi lijek za sve, umjesto da istraæe πto se dogodilo i zaπto. Joπ gore, ima ih koji zagovaraju ”oprosti i zaboravi”, πto je nemoguÊe. Opraπtanje najbolje djeluje kada povrijeena osoba ima vremena da razmotri svoju ljutnju, da uoËi, prizna koliko je ona sama pridonijela

nastalom problemu i da uvidi posljedice ako ne oprosti.

Terapeuti istiËu da nas nesposobnost opraπtanja moæe izjedati - liπavajuÊi nas sna, moæe nam poremetiti probavu, Ëak izazvati i poviπenje krvnog tlaka. Meutim, kada oprostimo, Ëesto doæivljavamo velik preokret, ËiπÊenje, koje se moæe nazvati ponovno roenje.

Najvaæniji sastavni dio opraπtanja je ljubav. Opraπtamo onima koji su se ogrijeπili o nas. I tada mi vidimo opraπtanje u svom najsnaænijem, najboljem obliku - obnavljanje prijateljstva, braka, karijere ili drugih vrijednosti u naπem æivotu.

5. 2. utorak:

- Kobasica, pirjani kiseli kupus, slani krumpir, voÊe

6. 2. srijeda:

- Svinjetina u saftu, tijesto, salata

7. 2. Ëetvrtak:

- Sloæenac s porilukom, krumpir pire, salata

8. 2. petak:

- Maarski gulaπ, kolaË

NOVINE DIONI»KOG DRU©TVA PODRAVKA OsnivaË i izdavaË: PODRAVKA, prehrambena industrija, d.d. Koprivnica Direktorica Sluæbe za interno komuniciranje: Jadranka Lakuπ Glavni i odgovorni urednik: Branko Peroπ Redakcija lista: Boris Fabijanec, Mladen PavkoviÊ, Branko Peroπ, Slavko PetriÊ i Hrvoje ©labek Fotograf: Nikola Wolf GrafiËki dizajn: Jana i Ivana Æiljak, FotoSoft

GrafiËka urednica: Vanesa GrgiÊ Tisak: KoprivniËka tiskarnica d.o.o.

Koprivnica Naklada: 8300 primjeraka List izlazi svakog petka i primaju ga svi radnici besplatno.

Adresa uredniπtva: Ulica Ante StarËeviÊa 32, 48000 Koprivnica Telefoni - direktni: 651-505 (urednik) i 651-503 (novinari) Faks: 621-061 e-mail: novine@podravka.hr

Broj 1595

Petak

1. veljaËe 2002.

Sport

Prva A liga kuglaËica

U hotelu Podravina 28. sijeËnja sveËano proglaπeni najbolji sportaπi Koprivnice za 2001. godinu

Remi odnio titulu!?

Najviπe priznanja i nagrada dobili Podravkini sportaπi Piπe: Boris Fabijanec Snimio: Nikola Wolf

U organizaciji Zajednice πportskih udruga grada Koprivnice u hotelu Podravina odræana je 28. sijeËnja sveËanost proglaπenja najboljih sportaπa i sportaπica, muπkih i æenskih sportskih klubova te najperspektivnijih mladih sportaπa Koprivnice za 2001. godinu. Na sveËanosti je mnogobrojne sportaπe i uglednike iz gospodarskog, politiËkog i kulturnog æivota grada i KoprivniËko-kriæevaËke æupanije pozdravio predsjednik Zajednice Ivan Pal te tom prigodom istaknuo da je vrlo zadovoljan πto grad Koprivnica puno ulaæe u sport te kako ove godine grad prati devet sportskih πkola.

- Sa samo 30.000 stanovnika a toliko vrhunskih sportaπa naπ grad je sigurno jedan od najsportskijih u Hrvatskoj. Kako bi bili joπ jaËi, odluËeno je da grad Koprivnica izvrπi odreeno redefiniranje financiranja sporta te Êemo sada viπe poticati amaterski sport - rekao je na sveËanosti koprivniËki gradonaËelnik Zvonimir MrπiÊ i ujedno najavio kako ove godine poËinje izgradnja atlet-

ske staze i bazena u Koprivnici.

U ovogodiπnjoj anketi za izbor najboljih sportaπa sudjelovali su klubovi i sportska druπtva koji su Ëlanovi Zajednice, Ëlanovi Izvrπnog i Nadzornog odbora Zajednice te sportski novinari grada. Za najbolju sportaπicu grada u proπloj godini izabrana je rukometaπica Podravke Vegete Boæica PalËiÊ. Druga je kuglaËica Podravke Marija Zver, treÊa vratarka Podravkinih rukometaπica Barbara StanËin, Ëetvrtka kuglaËica Podravke Æeljka Orehovec, a peta Ëlanica Ribolovnog kluba Koprivnica Marijana Vrhoci.

U muπkoj konkurenciji sa samo dva boda prednosti ispred vozaËa skutera na vodi Kreπimira Erdeca pobijedio je nogometaπ Slaven Belupa Zdravko Meimorec, treÊi je kartingaπ Ivan Baran, Ëetvrti stolnotenisaË Podravke Danijel LonËar, a peti vratar Slaven Belupa Ivica Solomun.

U kategoriji æenskih klubova prema oËekivanjima - gotovo tradicionalno najbolje su rukometaπice Podravke Vegete, druge su kuglaËice Podravke, treÊe ribolovke Koprivnice, potom

stolnotenisaËice Koprivnice, a pete su nogometaπice Podravke.

Kod muπkih sportskih klubova premoÊno su pobijedili nogometaπi Slaven Belupa, drugi su stolnotenisaËi Podravke, treËi Ëlanovi Druπtva πportova na vodi ©oderica, potom StreljaËki klub Podravka, a peti su nogometaπi Koprivnice.

Za najperspektivniju sportaπicu grada Koprivnice izabrana je rukometaπica Podravke Vegete Miranda Tatari, druga je stolnotenisaËica Koprivnice Jelena Zlojutro, treÊa je rukometaπica Podravke Vegete Davorka BraËko, Ëetvrta je atletiËarka Podravke Iva BelËiÊ, a peta Nina Flis - Ëlanica Druπtva πportova na vodi ©oderica.

Najperspektivniji sportaπ grada je nogometaπ Slaven Belupa Kruno JambruπiÊ, drugi je kartingaπ Matija MomËiloviÊ, treËi je Ëlan StreljaËkog kluba Podravka Zoran Koprek, Ëetvrti stolnotenisaË Podravke Sanjin KovaËeviÊ te peti karate majstor Podravke Marko Lopatnik.

I ovaj gradski izbor kao i nedavni æupanijski opet je dokazao veliku premoÊ sportaπa, sportaπica i sportskih klubova koji na dresovima nose ime Podravka.

7

VRBOVSKO - PODRAVKA 4:4 (2595:2617) Piπe: Æeljko ©emper Titula prvaka dræave - koja se veÊ “smijeπila” kuglaËicama Podravke nerijeπenim rezultatom u Vrbovskom doπla je u veliko pitanje. Ekipa Vrbovskog odigrala je svoju dosad najbolju partiju na domaÊim stazama. U ovom prvenstvu joπ nisu postigle takav rezultat, dok su Podravkaπice pruæile blijedu, beskrvnu igru. Iako se domaÊin grËevito bori da izbjegne ispadanje ili kvalifikacije, to je dobra prvoligaπka ekipa. Prije samo sedam dana Zagreb je na svojim stazama za samo dva Ëunja izbjegao isti rezultat. Ni to nije bila dovoljna opomena naπim kuglaËicama. DomaÊe su, osim najslabije Jardas (393), bile rijetko ujednaËene, prosjek ekipe bio je 432 Ëunja. »ak Ëetiri Podravkaπice, gotovo sve reprezentativne kandidatkinje, ostale su ispod tog prosjeka - potpuno su zakazale.

Sa samo dvije raspoloæene igraËice, Vericom VuËiÊ i Æeljkom Orehovec, joπ su i dobro proπle - mogle su ostati i bez jednog boda. Ovaj naπ tandem odigrao je odliËno, obje su postigle sjajan rezultat - sruπile su isti rezultat, 462 Ëunja. Samo zahvaljujuÊi njima Podravka je ostvarila 22 Ëunja viπka u ukupnom zbroju i tako osvojila jedan bod.

VeÊ u prvom paru moglo se naslutiti da se loπe piπe vodeÊoj ekipi na tablici.

DomaÊin je u prvi par postavio vrlo iskusnu kombinaciju kojoj su se suprotstavile Æunek i Zver. U dvoboju bivπih reprezentativnih kolegica, Ruæica NeraliÊ potpuno je nadigrala Vesnu Æunek, sruπivπi Ëak 30 Ëunjeva viπe. Gordana Hajdin, bivπa RijeËanka, priredila je najveÊe iznenaenje - na-

digrala je reprezentativku Mariju Zver i tako je domaÊin neoËekivano poveo sa 2:0 i stekao 44 Ëunja “fore”.

U drugom paru nastavlja se blijeda igra - Ljiljana Picer, koja se na domaÊim stazama “igra” rezultatima oko 500, ruπi samo 428 Ëunjeva i gubi od prosjeËne LopariÊ za jednu postavu. I sada dolazi taj pojam “nesreÊe” za Podravku - taj famozni raspored, o kojem treneri najviπe razbijaju glavu.

Verica VuËiÊ, sa 462 Ëunja, igra protiv Jardas, najslabije domaÊe igraËice. Da je protiv Jardas igrala bilo koja igraËica iz kvarteta gubitnika, Podravka bi pobijedila 5:3. Rezultat je 3:1 za domaÊe, ali Podravka ima +16 Ëunjeva.

U zadnjem paru Marina MikloπiÊ u samoj zavrπnici gubi od prosjeËne Rakas, dok uvijek borbena Æeljka u odliËnoj igri osvaja poen i poveÊava razliku Ëunjeva na +22. Rezultat je 4:2, a Podravka zbog viπe ukupno sruπenih Ëunjeva osvaja jedan bod.

Kako su Zagreb i Rijeka pobijedili, Podravka je s prvog mjesta pala na treÊe, s bodom zaostatka iza vodeÊeg dvojca. Sada se prvo mjesto smijeπi ekipi Rijeke - sama odluËuje o svojoj sudbini, dok se Podravka moæe nadati da Vrbovsko ili Zagreb “otkinu” koji bod Rijeci. “»uda” se dogaaju, ali ne baπ svaki dan! Ove subote u 15 sati u Koprivnici se sastaju Podravka - Mlaka.

Rezultati: NeraliÊ - Æunek 1:0 (448:418), Hajdin - Zver 1:0 (441:427), Jardas - VuËiÊ 0:1 (393:462), LopariÊ Picer 1:0 (437:428), Karas - MikloπiÊ 1:0 (432:420), RebroviÊ - Orehovec 0:1 (444:462).

Poredak: 1. Zagreb 28 (97:39), 2.

Rijeka 28 (91:45), 3. Podravka 27 (100:36), itd.

Prva B liga sjever - kuglaËi

“Popiknuli” se u Sisku ZANATLIJA - PODRAVKA 6:2 (5264:5183) Nakon odliËnih nastupa u nastavku prvenstva, gostovanje u Sisku nije bilo uspjeπno - stigao je poraz protiv prosjeËnog domaÊeg sastava. Kao da se naπi deËki motiviraju samo na jake momËadi, a poznato je da se prvenstva gube ili dobivaju u sudarima s “malima”. Kako drukËije objasniti ovako loπe izdanje u Sisku, od odliËnih nastupa protiv vodeÊe Opeke ili Croatia osiguranja.

Na startu, kad je najvaænije, ©egerec (GroπaniÊ) i VuËiÊ u vrlo slaboj igri dozvoljavaju domaÊinu da povede s 2:0 i stekne veliku prednost od 84 Ëunja.

U nastavku Betlehem gubi od Banjca, s 918 sruπenih Ëunjeva igraËa utakmice, dok BakaË, najbolji igraË iz redova Podravkaπa, osvaja prvi poen. Rezultat je Najbolji koprivniËki sportaπi ponosno pokazuju zasluæena priznanja 3:1 za domaÊe i 87 Ëunjeva prednosti.

U zavrπnici i najiskusniji Troπelj gubi dvoboj s Dungerom, dok ©tefoiÊ (ozljeda u 33. hicu) i odliËni Gregurina osvajaju drugi poen i samo smanjuju rezultat na konaËnih 6:2.

Osmina finala Kupa Hrvatske za rukometaπice U nedjelju u 14 sati u Koprivnici gostuje vodeÊa Opeka - prava poslastica za gledatelje.

Rezultati: SelmiÊ - ©egerec+GroπaniÊ 1:0 (901:398+441), Iπek - VuËiÊ 1:0 (860:838), Banjac - Betlehem 1:0 (918:871), MirniÊ - BakaË 0:1 (856:900), Dunger - Troπelj 1:0 (877:854), PrpiÊ - ©tefoiÊ+Gregurina 0:1 (852:173+708).

BraËko baπ i nije imala svoj dan. Sve SLAVONIJATRANS - PODRAVKA VEGETA 20:38 (13:24) u svemu, malobrojni gledatelji u Prva B liga istok - kuglaËice PODRAVKA VEGETA - SLAVONIJATRANS 38:16 (20:4) koprivniËkoj Sportskoj dvorani uæivaZbog uπtede troπkova, a ponajviπe Ëin i PalËiÊ, a onda u nastavku dao li su u gotovo revijalnoj utakmici koja πto protiv Podravke Vegete nisu imale prigodu i mlaima. U tom razdoblju je po stoti put pokazala kako Podravka nikakve πanse, ekipa Slavonijatransa posebno su bile inspirirane Vresk sa Vegeta u Hrvatskoj nema puno doiz Slavonskog Broda odluËila je obje 6, JuriÊ sa 5 i Sirovec sa 4 postignuta stojnih protivnika.

OSIJEK ’97 - BELMA 5:3 (2486:2419) No, manje-viπe svi komentari gledautakmice osmine finala Kupa Hrvatske pogotka. Na kraju utakmice: plus 18 Na gostovanju u Osijeku mlade kuglaËice Belme pruæile su dostojan otpor telja bili su usmjereni na iduÊu utaza rukometaπice odigrati u Koprivni- za Podravku Vegetu. domaÊim kuglaËicama. Na startu utakmice, u izjednaËenoj igri prvog para, kmicu Kupa EHF-a kada u Koprivnicu I u drugoj utakmici mlade Podravkaci. VeÊ poËetkom prve utakmice vidjelo se kako Êe to biti igra maËke i πice dobivaju πansu. Na klupi Ëak nije dolazi ekipa beogradskog Jugopetro- rezultat je bio 1:1 i 12 Ëunjeva u korist OsjeËanki. U drugom paru tandem Tuba miπa. Podravkaπice ozbiljno ulaze u bilo Petike, StanËin i Hodak. U biti, la. Zbog toga, raduje πto osim stan- - Milas odliËnom igrom okreÊe rezultat u korist Belme. Jasmina Tuba samo za jedan, a Sandra Milas za 12 Ëunjeva. Prije zadnjeg para Belma je vodila 3:1, s susret. »vrsta i neprobojna obrana, djevojke iz Slavonskog Broda poslu- dardnih prvotimki Podravke Vegete, Ëunjom prednosti. Vrlo nezgodna situacija za domaÊe, ali zavrπnica pripada siloviti i uËinkoviti napadi, posebno æile su KoprivniËankama za dobar dobru formu pokazuju i ostale mlade domaÊim igraËicama. Sjajno je odigrala Ines Vuka, inaËe prvotimka Osijeka ’97 ubitaËne kontre i veÊ je na prvom trening. Raspucale su se Sirovec, Vresk, Podravkaπice, πto s jedne strane budi - sa 452 Ëunja igraËica utakmice. Æeljka Paπica u slaboj igri gubi drugi poen poluvremenu 11 pogodaka razlike. MiliÊ, Tatari, »uljak pa Ëak i Pensa optimizam kod trenera Pala. No, on je i to je konaËnih 5:3 zbog 67 Ëunjeva viπka u ukupnom zbiru.

Trener KoprivniËanki Ivica Pal dræao koja je, prije svega, izvrsna u obrani. i dalje vrlo oprezan te zahtijeva punu Rezultati: RadakoviÊ - Belec 1:0 (397:378), ©imonoviÊ - ValentiÊ 0:1 (409:416), je u prvom poluvremenu u ekipi stan- S 18 obrana gol KoprivniËanki sigur- koncentraciju i spremnost za susret ©arlija - Tuba 0:1(410:411), Horvat - Milas 0:1 (414:426), Vuka - HirjaniÊ 1:0 B. F. (452:413), GvozdenoviÊ - Paπica 1:0 (404:375). dardne igraËice - Hodak, Petiku, Stan- no je branila Beba KnezoviÊ, dok protiv Beograanki.

Uvjerljive pobjede Podravkaπica

“Poklekle” u zavrπnici

8

Broj 1595 Petak 1. veljaËe 2002.

Novo iz SPJ Mlin i pekara

Mjeπavina za krafne Na radost domaÊica i sladokusaca, u Podravki su struËnjaci Odjela za razvoj u suradnji s marljivim mlinarima opet izmijeπali neπto novo za vjerne potroπaËe.

Ovaj put to je mjeπavina za krafne.

PreporuËamo je svim naπim vrijednim domaÊicama koje su do sada pripremale krafne na tradicionalan naËin, uz puno utroπenog vremena i napora.

S naπom novom mjeπavinom krafne se pripremaju na novi naËin, za kratko vrijeme i bez muke. Uspjeh

NAGRADNA IGRA

i zadovoljstvo neÊe izostati.

Ova mjeπavina od 1 kilograma sadræi gotovo sve sastojke koji su potrebni za izradu 35-40 krafni.

Na poleini vreÊice ove jedinstvene mjeπavine nalazi se recept za pripremu krafni kao i za fritule koje su tradicionalna slastica naπih primorskih krajeva u dane karnevala.

Vjerujemo da Êete i tokom godine Ëesto pripremiti vruÊe krafne od Podravkine mjeπavine za krafne.

Nagradno pitanje 4. kola glasi:

Omega-3 kapsule, koje sadræe riblje ulje, namijenjene su prevenciji bolesti srca i krvnih æila.

Kako se zove novi proizvod Belupa, koji takoer sadræi omega-3 masne kiseline porijeklom iz tuljanovog ulja?

Ime i prezime Organizacijska cjelina Telefon

Maja DiniÊ

Novo iz SPJ VoÊe i povrÊe

Paprika u senfu U potrazi za uzbudljivim novim otkriÊima potroπaËi traæe specijalitete koji su profinjeni, domaÊi, a istovremeno zdravi, dakle da u proizvodu budu saËuvani prirodni sastojci koji potjeËu iz strogo kontroliranih sirovina, te da ne sadræe konzervanse.

PoπtujuÊi navedene zahtjeve i uvaæavajuÊi sugestije naπih potroπaËa Strateπka poslovna jedinica VoÊe i povrÊe lansirala je na træiπte Hrvatske krajem proπle godine joπ jedan novi proizvod iz grupe prilozi jelima. Osim salse, umaka od rajËica sa πampinjonima i relisha na policama trgovina

sada moæete naÊi i papriku u senfu.

Paprika u senfu je proizvod specifiËna okusa koji mu daje kombinacija æute i crvene paprike, raznih zaËina, te senfa posebno pripremljenog za taj proizvod.

Posluæuje se kao hladan prilog uz nareske, roπtilj, kuhane i peËene kobasice, te hrenovke. OdliËan je dodatak za pripremu nadjeva od mljevenog mesa, a moæe se koristiti kao premaz za sve vrste mesa, posebice piletine. U 100 g sadræi 190 kJ / 46 kcal.

Dunja MiloπiÊ OdobaπiÊ, brand manager

Vegeta na teniskom turniru u Sydneyu Teniski turnir Adidas International ili Sydney International jedan je od najstarijih turnira u Australiji i uvertira za svjetski poznatijeg Australian Opena. Prvi turnir odigran je 1885. godine, a na tom turniru nastupala su tijekom godina najpoznatija æenska i muπka svjetska teniska imena, s tim da je Sydney International oduvijek bio viπe naklonjen æenskom tenisu pa su i za tenisaËice veÊe nagrade nego za tenisaËe.

ZnajuÊi sve to, djelatnici Podravke International Australija ove su godine sponzorirali Sydney International na kojemu su predstavili najpoznatiji proizvod naπe tvrtke - Vegetu. Osnovni razlog tog uspjeπnog poslovnog poteza bio je pribliæavanje Vegete australijskom potroπaËu kroz sport, te time taj naπ proizvod predstaviti kao zdravu alternativu. Takoer, s obzirom da je tenis vrlo popularan meu pripadnicama slabijeg spola, stavljanje Vegete na teniski turnir Sydney International znaËi daljnje jaËanje marke i izgleda Vegete meu æenskim potroπaËima u Australiji.

Turnir je posjetilo viπe od 120.000 gledatelja, emitirano je 60 sati bes-platnog TV izvjeπtavanja i viπe od 80 sati plaÊenih TV emitiranja. Taj marketinπki potez je neupitan, puno znaËi za daljnje pozicioniranje, ne samo Vegete, veÊ i ostalih proizvoda Podravke, kao uostalom i imena naπe tvrtke na australijskom træiπtu.

Djelatnici Podravke International Au-

stralija ne miruju. Usporedno s uspjeπnim marketinπkim promoviranjem Vegete na Sydney Internationalu, gotovo svakodnevno diljem trgovina u Australiji

provode promotivne akcije i degustacije naπih proizvoda te time sve dublje usauju u svijest australijskih potroπaËa ime Podravke.

B. F.

Odgovore πaljite (najkasnije do srijede u 9 sati) na adresu: Belupo, Bezreceptni proizvodi, Danica 5, Koprivnica, ili ih stavite u kutije koje Êe se nalaziti na IstoËnoj porti Podravke, porti Belupa i porti Danice (mesna industrija).

IzvlaËenje je svake srijede, a dobitnike Êe izvuÊi komisija u sastavu: Tamara ©umandl, Ivan LekËeviÊ i Mijo KovaËiÊ.

Nagrade se podiæu u Belupu, Danica 5 - Bezreceptni proizvodi.

Nagrade 4. kola: 1. Servis za cappuccino 1x 2. Kravata Ginkgo 1x 3. Termo Ëarape Luboreta 3x Nagraeni u 3. kolu:

1. STALAK ZA KI©OBRAN: Anica Ledinski - SPJ VoÊe i povrÊe 2. MAJCA BEVITAL-SUN: Milka JadaniÊ - Belupo Ludbreg 3. INHALATOR:Andrija MaariÊ - umirovljenik, Petar VukajloviÊ - Druπtvena prehrana, Vesna VincekoviÊ Belupo Kas

Recept tjedna:

Parfe torta s riæom i cimetom Namirnice: 3 jaja, 3 ælice πeÊera, 3 ælice oπtrog braπna, 1 vanilin πeÊer, sok i korica od pola limuna, 1 parfe krema Dolcela, 8 dkg riæe, pola æliËice cimeta, 2 dcl mlijeka, 1 naranËa korica i sok, 1 πlag hit Dolcela. Æumanjke, πeÊer i vanilin πeÊer pjenasto izmijeπajte, dodajte snijeg od bjelanjaka i braπno, sok limuna i ko-

ricu. Lagano izmjeπajte biskvit i ulijte u namaπÊen i pobraπnjen kalup za tortu. Biskvit pecite na 180-200° C 10 minuta. PeËenu podlogu ostavite ohladiti u kalupu.

Mlijeko sa cimetom i riæom zakuhajte dok riæa omekπa. Ostavite hladiti.

Parfe kremu pripremite po uputi na ambalaæi. U gotovu kremu naribajte

koricu naranËe, iscijeeni sok i rashlaenu riæu. Sve joπ jednom izmijeπajte i kremu ulijte na biskvitnu podlogu.

Ostavite stajati 2-3 sata, ukrasite πlaghitom Dolcela.

Viπnja Perkov, Kulinarska radionica Podravka

Crta: Ivan Haramija - Hans