Podravkine novine broj 1596

ISSN 1330 - 5204

www.podravka.com Godina XLI Broj 1596 Petak 8. veljËe 2002.

List dioniËkog druπtva “Podravka” Koprivnica

Novosti iz SPJ PiÊa

U Podravki odræan sastanak udruga iz Domovinskog rata πest æupanija

Meusobno pomaganje i povezivanje udruga Proπlog tjedna u Podravki je na poticaj Udruge branitelja, invalida i udovica Domovinskog rata odræan zajedniËki sastanak predstavnika udruga proizaπlih iz Domovinskog rata iz KoprivniËko - kriæevaËke, Vukovarsko - srijemske, Meimurske, VirovitiËko - podravske, Bjelovarsko - bilogorske i Varaædinske æupanije. Sastanku su bili nazoËni i predstavnici Kluba veterana Domovinskog rata INA-Naftaplina iz Zagreba te branitelji iz Lipika.

- Problemi hrvatskih branitelja manje - viπe su isti ili sliËni u svim æupanijama - rekao je Ivan »aËiÊ, predsjednik Koordinacije udruga proizaπlih iz Domovinskog rata Vukovarsko - srijemske æupanije, a tema sastanka, meu ostalim, bila je povezivanje udruga u cilju ostvarivanja prava hrvatskih branitelja, zatim organiziranja zajedniËkih akcija, od sportskih do kulturnih.

- Licemjerno je to πto pojedinci odaju poËast mrtvima, a ignoriraju preæivjele.

Neki misle kako polaganjem vijenaca i prigodnim frazama mogu izbrisati gorËinu koja se godinama taloæi u srcima branitelja. Evo, na primjer, naπa tvrtka je tijekom proπle godine zaposlila vrlo mali broj branitelja, pa moæete misliti kako se tek ovaj problem rjeπava u ostalim poduzeÊima - istaknuo je predsjednik Podravkine Udruge Mladen PavkoviÊ.

Sudionici sastanka su osobito bili ogorËeni na dosadaπnji Zakon o pravima hrvatskih branitelja i rad ministra PanËiÊa, te zaahtijevaju od Ministarstva hrvatskih branitelja da obavi i reviziju ratnih dezertera, kao i onih koji su se ukljuËili od 1992. godine. Naime, 1991. godina bila je godina opstojnosti za hrvatsku dræavu, a mnogi su Ëekali πto Êe se dogoditi, pa kad su vidjeli da Hrvatska vojska pobjeuje, tek tada su se poËeli ukljuËivati. Takvi su uglavnom i ostvarili svoja prava, za razliku od onih koji su uistinu bili prvi, bio je miπljenja Kreπimir »op iz Varaædinske æupanije, dok branitelji iz KoprivniËko - kriæevaËke æupanije smatraju kako se ovdje prema njima vodi ”dvostruka politika”, tj. svi im rijeËima odaju priznanje i zahvalnost, a u praksi uglavnom nailaze na nerazumijevanje.

Nakon ovog skupa, Ëini se, viπe neÊe biti kao prije. Udruge, od Krapine, preko Varaædina, Koprivnice, Bjelovara, Virovitice i Vukovara bit Êe viπe u kontaktu i jedne drugima pomagati. SlijedeÊi sastanak zakazan je u Bjelovaru.

4. str.

PraktiËna nastava studenata Ekonomskog fakulteta u Podravki

ZagrebaËki Ekonomski fakultet i Podravka mogu razmjenjivati znanja

Dio praktiËne nastave studenti su obavili u skladiπtu Podravkinog predstavniπtva u Zagrebu Tekst i snimka: Jadranka Lakuπ

V

iπegodiπnja tradicija odræava√√√√nja praktiËne nastave za studente zagrebaËkog Ekonomskog fakulteta u Podravkinom predstavniπtvu u Zag-rebu nastavljena je i ove πkolske godine. Dvadesetak buduÊih diplomiranih ekonomista, predvoenih redovitim profesorom dr. Antunom Klimentom, boravilo je 1. veljaËe u naπem predstavniπtvu na RadniËkoj cesti u Za-

grebu s ciljem stjecanja praktiËnih znanja iz pred-meta Informacijski sustavi u trgovini.

- Studente nastojimo izvuÊi iz uËionica i stvoriti im moguÊnost da na konkretnom radnom mjestu nauËe kako se trgovina i informatika mogu povezati u jednu cjelinu. U Podravki se to radi na najbolji naËin i ja sam doista veoma zahvalan ljudima u Podravkinom predstavniπtvu, kako bivπem direktoru SlavkoviÊu tako i sadaπnjem Canjaru i njihovim suradnicima πto su spre-

mni svoje znanje i iskustvo prenijeti na studente. S druge strane, stoji otvorena ponuda Podravki da ogromno znanje koje je nedvojbeno prisutno na Ekonomskom fakultetu koristi u svojim projektima. Primjerice, studenti su ovih dana u svojim radovima predloæili zanimljiva rjeπenja za prodaju putem Interneta πto bi moglo koristiti Podravki. Pored toga bilo bi logiËno da se najbolji studenti po zavrπetku studija zapoπljavaju upravo u Podravki i na tom podruËju bismo

trebali intenzivirati suradnju - rekao je pored ostalog dr. Antun Kliment.

Studente je s poslovanjem Podravke, te njenom vizijom i misijom upoznao direktor Prodaje za regiju Zagreb i srediπnja Hrvatska Josip Canjar, a s praktiËnim funkcioniranjem Logistike i zagrebaËkog skladiπta voditelj Franjo –uretiÊ. O interesu studenata najbolje govori podatak da se Ëetvoro njih odluËilo da upravo u Podravkinom predstavniπtvu obave obveznu praksu.

2

Broj 1596 Petak 8. veljaËe 2002.

Razgovor s Aleksandrom Hadun-Homar, savjetnicom Uprave za internacionalno poslovanje

Podravske prge i dalmatinski prπut

Zbog krize, Turska i GrËka zasad ‘na Ëekanju’ Razgovarao: Hrvoje ©labek Snimio: Nikola Wolf

Proπli tjedan bili smo svjedoci æive diplomatske i partnerske aktivnosti u Podravki: indonezijska veleposlanica, jugoslavenski i ukrajinski veleposlanici te πvedski i latvijski partneri, a sklopljeni su i neki vaæni trgovaËki ugovori za ovu godinu.

Zato smo o trenutaËnoj poziciji Podravke na globalnom træiπtu te o planovima za buduÊnost razgovarali sa savjetnicom Uprave za internacionalno poslovanje Aleksandrom Hadun-Homar.

Moramo πiriti asortiman - Kako se razvija Podravkin biznis na stranim træiπtima?

- Biznis na stranim træiπtima je u porastu, a aktivnosti poËetkom godine mogu biti dobar pokazatelj predstojeÊe godine, jer se u to doba obavljaju pregovori o suradnji s partnerima za cijelu godinu i sklapaju se godiπnji ugovori. Isto tako, dogovaraju se i operativno razrauju aktivnosti koje Êe uslijediti tijekom godine. Otuda æivost u partnerskim aktivnostima u ino-okruæenju. ©to se diplomatskih krugova tiËe, oËito je da je Podravka s njihove stane prepoznata kao hrvatska tvrtka koja moæe biti potencijalni partner razliËitih gospodarstvenih krugova u njihovim zemljama, te se uglavnom i radi o aktivnostima pronalaæenja i moguÊeg povezivanja zainteresiranih tvrtki s njihove strane.

- Ipak, na domaÊem træiπtu Podravka joπ uvijek ubire polovicu prihoda, a mnoge svoje proizvode prodaje samo na njemu. Kakvi su, globalno, planovi u vezi sa eventualnim πirenjem asortimana πto se izvozi ili proizvodi u inozemstvu?

- Proπirenje i inoviranje asortimana je nuænost. Asortiman je nositelj prometa na træiπtu. Naπa konkurencija u inozemstvu, i svjetska i lokalna, ima daleko πiri asortiman od

naπeg na pojedinom træiπtu. Usto konkurencija stalno izlazi s novim proizvodima, znaËi inovira svoj asortiman, osvjeæava ga, mijenja i stvara kategoriju na prodajnom mjestu.

Dakle, ako æelimo biti konkurentni, i mi moramo pratiti te trendove.

Naπi su planovi nadopuna postojeÊih grupa proizvoda novim proizvodima i izlazak na træiπte s posve novim grupama proizvoda, s kojima dosad nismo bili prisutni na pojedinom træiπtu. MoguÊnost proπirenja asortimana postoji i kroz partnersku suradnju - bilo kroz distribuciju trgovaËke robe, bilo kroz ugovornu proizvodnju proizvoda pod naπom markom, i to proizvoda koje Podravka trenutno ne proizvodi, a potrebni su nam kako bismo uspjeπno poslovali i ojaËali træiπne pozicije.

S partnerima dijelimo investiciju i rizik - Godinama se, pak, priËa o ozbiljnom ulasku na nova træiπta, poput GrËke, Turske ili dalekog Brazila. U kojoj su fazi ti projekti?

- S obzirom na gospodarska kretanja, poput, recimo, krize i inflacije u Turskoj, i na neke pokazatelje dobivene tijekom dosadaπnjeg rada na projektima, kao primjerice nepostojanje navika potroπnje proizvoda tipa Vegete, razliËitosti kultura, udaljenosti kao i naπih prioriteta u ulaganjima u træiπta, navedena træiπta i dalje Êe ostati projekti, koji Êe se sada voditi u strateπkom marketingu.

- Ima li joπ planova za “osvajanje” novih træiπta?

- Uvijek smo spremni za osvajenje novih træiπta ukoliko se za to steknu povoljni uvjeti ili ukoliko pronaemo partnera koji Êe biti spreman uÊi u zajedniËki projekat te podijeliti s nama i investiciju i rizik. ©to se tiËe vlastitih snaga, naπi napori usmjereni su na postojeÊa træiπta, prvenstveno træiπta srednje, istoËne i zapadne

Europe te na ostvarivanje πto boljih rezultata na træiπtima na kojima smo veÊ prisutni.

Piπe: Vlado Markota Sektor za razvoj poslovanja

Dolazak u trgovine tek je poËetak - Kako uopÊe teËe put takvog “osvajanja”; πto sve valja uËiniti od æelje za poslovanjem na pojedinom træiπtu pa do dolaska Podravkinih proizvoda na police tamoπnjih trgovina?

- Put od ideje do konkretne provedbe obiËno je dug, a Ëesto i mukotrpan. Zbog toga se svaka takva ideja projektira. ZnaËi, prvo se na temelju generalnih informacija o gospodarskim prilikama, politiËkim odosima i potencijalima odabire pojedina zemlja odnosno træiπte. Nakon toga se prikupljaju opÊi pokazatelji o zemlji, kao i informacije o standardu, stilu æivota stanovniπtva, prehrambenim navikama. Odlazi se na teren, prikupljaju informacije i rade istraæivanja o ponudi prehrambenih proizvoda, o konkurenciji, pozicijama konkurencije na prodajom mjestu, cijenama, potroπnji i sliËno. Nikako ne smijemo zaboraviti i analizu trgovine i kanala distribucije, odnosno saznanja na koji naËin se trguje i kojim kanalima proizvod dolazi do potroπaËa. Na temelju svih dobivenih informacija odabire se dio Podravkinog asortimana s kojim Êe se izaÊi na træiπte i rade pripreme marketinπkih aktivnosti koje Êe podræati izlazak proizvoda. No, kako proizvod ne moæete prodati ako se on ne nalazi na prodajnom mjestu, odabir naËina distribucije kljuËan je moment.

NajËeπÊe za izlazak na novo træiπte traæimo partnera distributera koji Êe na nama zadovoljavajuÊi naËin dovesti proizvod na prodajno mjesto.

Ulazak na prodajno mjesto se plaÊa, a tada treba poduzeti aktivnosti da bi se privukao potroπaË koji Êe proizvod kupiti. No, to je tek poËetak...

- Koliko sve to koπta?

- Izlazak na nova træiπta ili izlazak novih proizvoda na postojeÊa træiπta treba sagledavati kao investiciju.

ZnaËi, u svaki takav projekt treba uloæiti novac, vrijeme, rad, a sve to koπta. Cilj izlaska na træiπte je poveÊanje prodaje i ostvarivanje poslovnog rezultata kroz neko vijeme.

Ako se taj cilj ostvari, ako se investicija vrati kroz odreeno vrijeme te se steknu uvjeti za daljnji rast, tada je svaki agaæman opravdan. Sama vrijednost izlaska na træiπte razliËita je od zemlje do zemlje, ovisno o træiπnim i gospodarskim uvjetima te o postavljenom cilju na tom træiπtu.

I smanjenjem troπkova do rasta - A πto je teæe - osvojiti træiπte ili zaπtititi veÊ osvojene pozicije? Uzmimo Poljsku za primjer, u kojoj je nakon problema Podravka opet poËela rasti...

Ove godine planira se rast prodaje Podravkinih proizvoda na svim - Teπko je reÊi πto je teæe. Osvajatræiπtima nje novog træiπta je na neki naËin

Podravkin periskop

Aleksandra Hadun-Homar

izlet u nepoznato. Kada dolazite na træiπte gdje nitko ne poznaje ni Podravku ni Vegetu niti druge Podravkine proizvode, problem je kako uvjeriti trgovinu da na police uopÊe stavi Podravkine proizvode i koliko Êe to koπtati, a drugi problem je kako uvjeriti potencijalne potroπaËe da kupe baπ te proizvode te da ih nastave kupovati i steknu naviku potroπnje. Takav proces zahtijeva dosta uloæenog vremena, novaca i strpljenja. S druge strane, oËuvanje postojeÊih pozicija nije niπta jednostavnije. Konkurencija svakodnevno Ëini pritisak na nas na svim træiπtima, i to πirokim paletama proizvoda, inovacijama, novim proizvodima, cijenama, akcijama i ukoliko se aktivnosti konkurencije ne prate, lako je izgubiti steËene pozicije, jer je potroπaË taj koji bira, a on Êe izabrati neπto novo, neπto zanimljivo, praktiËno ili ono u Ëemu on prepoznaje vrijednost.

- Na kraju, molim vas za komentar lanjskog Podravkinog poslovanja na stranim træiπtima i okvirne planove za ovu godinu.

- Proπlogodiπnja prodaja na naπim inozemnim træiπtima u porastu je u odnosu na prijaπnju godinu i rezultati su dobri. Pozitivni trendovi u prodaji posebno su znaËajni na naπem najveÊem træiπtu, Poljskoj, zatim znaËajan je oporavak træiπta Rusije, rast prodaje u »eπkoj, πirenje distribucije u segmentu multinacionalnih lanaca u NjemaËkoj... Ono πto je joπ vaæno istaknuti od inozemnih aktivnosti koje su pridonijele pozitivnim rezultatima ili od kojih se oËekuju pozitivni poslovni rezultati jest i otvaranje predstavniπtava u Ukrajini, Latviji i poduzeÊa u Rumunjskoj, uspostavljanje partnerskih odnosa s drugim proizvoaËima, hrvatskim ili inozemnim, proπirenje suradnje s multinacionalnim lancima ili pak spajanje dva poduzeÊa u Maarskoj u jedno s ciljem smanjenja ukupnih troπkova. I za ovu godinu u planu je daljnji rast prodaje i ukupnog biznisa po svim træiπtima kroz daljnje πirenje distribucijske mreæe, osvajanje novih distribucijskih kanala, proπirenje asortimana, izlazak novih proizvoda i grupa proizvoda na træiπte, kroz πirenje gastro-programa, distribuciju proizvoda koje ne proizvodi Podravka i sliËno. S druge strane, postavlja se zahtjev za veÊim pritiskom na troπkove, na njihovu kontrolu i smanjenje.

Kvalitetni regionalni proizvodi postali su globalno poznati hitovi. Prodaja tih proizvoda i marki nosi velike profite, pa je njihova proizvodnja kontrolirana, a imena su zaπtiÊena.

Alkohol napravljen iz vinskog destilata smije se zvati “cognac” samo ako je proizveden u regiji Cognac u Francuskoj. Ista vrsta alkohola proizvedena u nekoj drugoj regiji smije se zvati samo “brandy”. Isto pravilo se primjenjuje na πampanjac, talijanski sir gorgonzola, te portugalski porto.

Marka stvara dodatnu vrijednost proizvodu. Ako znamo gdje je proizvod proizveden i tko ga je proizveo, ako imamo pozitivnu asocijaciju u svezi s njim, bit Êemo spremniji kupiti ga i platiti i viπe za takav proizvod. ©kotski viski Êe se bolje prodavati od obiËnih viskija, jer znamo da su ©koti Ëuveni po proizvodnji tog alkoholnog piÊa.

A πto je s hrvatskim proizvodima?

Da li bi se neki od hrvatskih proizvoda mogao popeti u te visine globalne poznatosti i popularnosti? Sigurno, imamo izvrsnih nacionalnih proizvoda.

Vjerojatno svi u Hrvatskoj znaju npr. za liËku janjetinu, paπki sir, slavonski kulen (kulin), zagorsku puricu, dalmatinski prπut, iloËki traminac, kutjevaËku graπevinu i druge delicije. StoljeÊima su neki od tih proizvoda bili Ëesto na trpezama europskih plemiÊkih dvorova. Doduπe, viπe nema toliko potroπaËa plemenite krvi na svijetu, ali ima onih koji bi prepoznali dobar proizvod i koji bi platili dobru cijenu za njega. Treba se samo organizirati i na pravi naËin predstaviti træiπtu s takvim proizvodima.

Za poËetak su dostatni oni stranci koji dolaze na naπ Jadran na ljetovanje! Treba im ponuditi sve bogatstvo naπih nacionalnih kuhinja, oduπeviti ih i tako ih sigurno uËiniti “ambasadorima hrvatske kuhinje”. Moæda Êe se u svojim domovima koji puta poæeljeti dobrog slavonskog kulena kulina ili dalmatinskog prπuta, uz npr. podravske dimljene prge, tko zna! A kada se poæele, evo nas, da im te proizvode ponudimo i na njihovim træiπtima. Idealno, zar ne?

Zaπto se, na primjer, tri Novigrada pobratima (podravski, dalmatinski i istarski) ne udruæe u proizvodnji za turizam, promovirajuÊi tijekom turistiËke sezone na Jadranu, ne samo lokalnu kuhinju, nego i kontinentalnu, podravsku? Podravski Novigraci, uz dosta muke, prodaju svoje pajceke nakupcima i prekupcima s jadranske obale, a mogli bi se lijepo, bratski, dogovoriti sa svojim bratskim Novigradima i proizvoditi za njih, koliko god im treba: meso i mesne specijalitete, podravske prge, hajdinu, zelje, æitarice. Ako treba proπiriti bratstvo, pa to nije nikakav problem! Bregovci bi mogli ponuditi svoju izvrsnu bregovsku pitu!

NeÊemo valjda uvoziti svinje i od njih praviti dalmatinske prπute? Turistima treba dati naπe, domaÊe. Ma, treba njih prgom i joπ im isplaziti jezik, i to suπeni, dimljeni, od podravskih neludih krava, pa neka si misle!

Broj 1596

Petak

Aktualna tema: Prehrana radnika

Gablec - bruto plaÊa Pripremio: Hrvoje ©labek Snimio: Nikola Wolf

Odluka o tome hoÊe li porez i doprinose na gablec snositi Podravka ili njeni radnici pala je na potonje.

Uprava je pretproπli ponedjeljak odluËila da se od 1. sijeËnja ove godine ”primici u naravi s osnova prehrane”, πto je administrativno ime gablecu, smatraju bruto plaÊom.

Podsjetimo, takva je odluka donijeta i potkraj proπle godine, kada je Podravka poËela primjenjivati poreznu zakonsku regulativu koja traæi da se gablec prikazuje u radniËkoj plaÊi.

No, na pritisak sindikata Uprava je na svoja pleÊa preuzela plaÊanje poreza i doprinosa do konca proπle godine.

Tijekom sijeËnja, pak, valjalo je utvr-

8. veljaËe 2002.

3

ZagrebaËka burza u sijeËnju takva odluka Uprave moæe imati za posljedicu drastiËno opadanje broja radnika koji Êe se hraniti u restoranima druπtvene prehrane. Smanjenje broja gableca vrlo brzo ponovno moæe otvoriti raspravu o tome treba li nam uopÊe druπtvena prehrana (a moæda je to i bio cilj donoπenja ovakve odluke) i trebaju li nam kuhari. Nekvalitetna ishrana radnika (nikakva ili po garderobama) imat Êe za posljedicu slabiju efikasnost radnika, naroËito na teæim poslovima. I na kraju, postoji sumnja da Êe radnici iz postojeÊe tarife ovakvom odlukom Uprave biti stavljeni u neravnopravan poloæaj prema onima izvan tarife, primjerice radnicima Podravke koji imaju ugovorene neto plaÊe...”

Ljudskih potencijala Branka KuËana. Evo πto nam je odgovorio: - Prema Ëlanku 12. stavku 3. Zakoditi hoÊe li tako ostati ili se pak na, Ëlanku 13. stavku 1. i Ëlanku 14. primijeniti neko drugo rjeπenje, a do stavku 1. i 2. Pravilnika o porezu na njega su, prema informacijama koje dohodak, primitkom u naravi smo dobili s obiju strana, trebali odnosno plaÊom od nesamostalnog zajedno doÊi Uprava i sindikati. Bilo rada smatra se i razlika izmeu træne je, primjerice, razmiπljanja da se ekocijene troπkova prehrane s ukljuËenomska cijena gableca smanji, da se nim porezom na dodanu vrijednost i poveÊa radniËka participacija, a da iznosa s kojim zaposlenici sudjeluju porez i doprinos ostanu na teret u sufinanciranju troπkova prehrane. poslodavcu. No takvo je rjeπenje izoUkupna cijena jednog obroka u stalo, kao i uopÊe suradnja Uprave i Podravki iznosi 13,16 kuna. Od tog sindikata. iznosa Podravka je tijekom 2001.

Reakcije, doduπe sa zadrπkom, nisu godine sudjelovala u troπkovima preizostale. Dobili smo opπirno pismo hrane sa 8,16 kuna po bloku odnosno koordinacije Sindikata PPDIV-a za plaÊala je razliku izmeu træne cijene Podravku koji je potpisala koordinatroπkova prehrane s ukljuËenim potorica Ksenija Horvat, a u kojem se rezom na dodanu vrijednost, dok je komentira Upravina odluka. Meu troπak radnika bio 5 kuna po bloku. *** ostalim, u pismu stoji: Komentar nove Upravine odluke o U studenom 2001. godine u ”Sindikat PPDIV-a upozorava da gablecu zatraæili smo od direktora Podravki su se prvi put primijenile odredbe Zakona i Pravilnika o porezu na dohodak, kada je s plaÊom za mjesec listopad obraËunat primitak u naravi za razdoblje od svih 10 mjeseci 2001. godine. Razlika izmeu træne cijene troπkova prehrane od 8,16 kuna tretirana je sve do kraja 2001. godine kao neto plaÊa, πto znaËi da je troπak radnika i dalje bio 5 kuna po bloku dok je troπkove poreza kao i troπkove doprinosa iz i na plaÊu plaÊala Podravka.

Odlukom Uprave broj UD-9-2002. od 28. sijeËnja 2002. godine razlika izmeu træne cijene troπkova prehrane od 8,16 kuna smatra se bruto plaÊom. Cijena obroka je i dalje 13,16 kuna, cijena jednog bloka 5 kuna, ali troπak poreza kao i troπak doprinosa iz i na plaÊu snosi sam radnik, a ne kao do sada Podravka.

Za radnika koji plaÊa porez po stopi od 25% to iznosi mjeseËno (za 20 blokova) dodatnih 66 kuna, a za Podravku dodatnih 27 kuna. Na taj naËin radnik sudjeluje u financiranju prehrane sa 47 posto, a Podravka sa Slika: HoÊe li zbog poreza restorani druπtvene prehrane opustjeti? 53 posto.

Podravka narasla 16,3 posto Na ZagrebaËkoj burzi u sijeËnju je ostvareno 294,2 milijuna kuna prometa, πto je 156 posto viπe nego u prosincu, a 533 posto viπe nego u sijeËnju proπle godine, objavilo je internetsko izdanje magazina ”Banka”. Takav rast prometa ponajviπe je posljedica poveÊanog trgovanja dionicama ZagrebaËke banke, kojih je protrgovano za 57,3 milijuna kuna pri Ëemu je cijena dosegla najviπu razinu u posljednje Ëetiri godine - Ëak 2.115 kuna, doduπe tek u nekoliko transakcija.

Druge najtraæenije bile su dionice Plive, kojima je ostvaren promet od 31,5 milijuna kuna, takoer uz zamjetan rast cijene.

TreÊe najtræenije bile su dionice Podravke s 31,3 milijuna kuna prometa i rastom cijene od 16,3 posto, dok je Ëetvrta najtræenija dionica bila RijeËka banka - uz promet od 21,8 milijuna kuna vrijednost joj je porasla 13,11 posto. S ove Ëetiri dionice ostvareno je tri Ëetvrtine ukupnog prometa dionicama, a zahvaljujuÊi rastu cijena CROBEX je porastao 12,8 posto na 1.167,1 bodova.

naπa posla

Koprivnicu i æupaniju potresaju stranaËki sukobi Piπe: Æeljko Kruπelj, gost - kolumnist “VeËernjeg lista”

Umjesto da u Koprivnici sva kreativna energija bude usmjerena na razvoj, to æupanijsko srediπte potresaju sve ozbiljnija politiËka sukobljavanja. Posljednjih su tjedana, a pogotovo proteklog vikenda, eskalirali sukobi koji tinjaju veÊ godinama. Ono πto je prijaπnjih godina u unutarnjim odnosima potresalo HDZ, sada se prenijelo i na vladajuÊu petorku.

Posebni je problem raskol u SDP-u, koja je, uz HSS, vladajuÊa stranka u Koprivniko-kriæevakoj æupaniji. Na izbornoj skupπtini Æupanijskog odbora SDP-a doπlo je do potpune podvojenosti po teritorijalnoj pripadnosti.

KriæevaËki i urevaËki delegati glasovali su protiv gotovo svih koprivniËkih prijedloga, da bi se glasovanje o novom vodstvu Æupanijskog odbora pretvorilo u pravu politiËku farsu.

Saborski zastupnik Stjepan Henezi, kojeg s pravom smatraju najiskusnijim i najmudrijim SDP-ovim politiËa-

rem u æupaniji, nije imao nikakve πanse protiv mladog urevaËkog gradonaËelnika Mladena Roπtana. Sva tri stranaËka potpredsjednika su iz “pobunjenih” gradova i opÊina, isto kao i πest od sedam Ëlanova Predsjedniπtva. KoprivniËanci su neznatna manjina i u Æupanijskom odboru.

Teπko je dokuËiti razloge tako snaænog raskola, koji se moæe usporediti samo sa dogaanjima 1993. u HDZ-u prilikom konstituiranja Æupanijske skupπtine. Nezaobilazni su, dakako, poremeÊeni meuljudski odnosi, s obzirom na to da je Gradski odbor Koprivnice bio u ozbiljnom sukobu s dosadaπnjim Æupanijskim odborom SDP-a, kao i sukob izmeu starog “komitetskog” i modernog socijaldemokratskog shvaÊanja politiËkih ciljeva i metoda politiËke borbe.

No, najnezgodnije je u svemu tome πto je u tim sukobljavanjima doπla do izraæaja i netrpeljivost prema samoj

Koprivnici. »ini se da i meu SDPovim Ëlanstvom postoje uvjerenja kako Koprivnica u svom razvoju koristi poziciju æupanijskog srediπta. Teza je netoËna, jer sama Koprivnica ima barem dvije treÊine ukupnih gospodarskih potencijala, tako da je njen proraËun svojevrsni zbroj æupanijskog i svih gradskih i opÊinskih blagajni.

Posljedica je to gospodarskih nevolja koje su posljednjih godina zadesile kriæevaËko i urevaËko podruje, buduÊi da je tamo ugaπen, ili je pred steËajem, veÊi dio industrijskih pogona i ostalih tvrtki. Zato je prelijevanje ljutnje na gospodarski uspjeπniju Koprivnicu iznimno neproduktivan potez, koji æupaniju slabi u lobiranju za lokalne interese u Saboru i Vladi.

Nakon ponovnog izbora Draæena Budiπe uzdrman je i lokalni HSLS, koji je javno izraæavao podrπku njegovu protukandidatu Jozi Radoπu. Moæe se oËekivati da Êe se i u toj stranci

produbiti unutarstranaËki sukob, jer je urevaËki ogranak bio na Budiπinoj strani, a sliËno bi mogli reagirati i kriæevaËki liberali. Sve to sputava HSLS-ovog saborskog zastupnika Mladena Godeka, a situacija Êe po lokalne interese biti joπ teæa odlaskom iz Vlade nekih ministara iz te stranke.

Ministar Tuπek je, primjerice, “prekoredno” osigurao Koprivnici dio sredstava za komunalnu infrastrukturu.

Posebni bi problem predstavljalo i eventualno povlaËenje nedavno tek imenovanog ministra zdravstva Andre VlahuπiÊa, koji se jasno opredijelio za provoenje æupanijskog pilotprojekta reforme zdravstva.

Svemu tome treba dodati i niz policijskih istraga i sudskih postupaka u koje su upleteni Ëlanovi bivπeg i sadaπnjeg vodstva HDZ-a, πto oslabljuje i najveÊu oporbenu stranku. Niπta veselije nije u lokalnom LS-u, koji se jedva i oglaπava u javnosti, kao i u HNS-u, buduÊi da je

predsjednica te stranke Vesna PusiÊ nedavno napravila pravi “pomor” meu koprivniËkim utemeljiteljima te stranke, inzistirajuÊi da novi æupanijski predsjednik bude kriæevaki profesor Davor BaliÊ.

Nepovoljni se rasplet politiËkih zbivanja, koji i nadalje prijeti prijevremenim parlamentarnim izborima, moæe loπe odraziti i na samu Podravku. Naime, ukoliko Êe biti promjena u Nadzornom odboru, o Ëemu se poduæe kalkulira, moglo bi biti otpora prema nekim domaÊim kandidatima. ZajedniËki bi interes oko daljnjeg razvoja koprivniËkog prehrambenog diva mogao biti ugroæen stranaËkim i teritorijalnim podjelama, ali i mentalitetom koji se viπe veseli tuim nevoljama negoli vlastitim uspjesima. Apsurdno je da bi se takav kadrovski rasplet mogao dogoditi baπ kad Podravka iz mjeseca u mjesec biljeæi sve bolje izvozne rezultate, a i cijena je njenih dionica dosegla 182 kune.

4

Broj 1596 Petak 8. veljaËe 2002.

Novosti iz SPJ PiÊa

Nakon Studene i Studenca u premium ambalaæi i Ledeni Ëajevi i Deit Piπe: Jadranka Lakuπ Snimio: Nikola Wolf

StatistiËki podaci nedvojbeno potvruju da se i u Hrvatskoj poveÊava potraænja za flaπiranom vodom za piÊe kao i u cijelom razvijenom svijetu. Iako zbog slabije industrijske razvijenosti i manjeg zagaenja, te kvalitetnijih i ËiπÊih crpiliπta vode nego je to recimo sluËaj u zapad-noj Europi hrvatsko stanovniπtvo moæe piti vodu iz vodovoda, ipak je sve viπe onih koji po vodu za piÊe idu u trgovinu. Raste i potraænja za prirodnim napicima, usporedo s razvojem svijesti o vaænosti zdravog naËina æivota.

U SPJ PiÊa paæljivo prate sve te trendove svjesni da raspolaæu strateπkim resursom 21. stoljeÊa - vodom.

- Podravka je najozbiljniji proizvoaË Ëiste izvorske vode u Hrvatskoj i naπa Studena gotovo i nema domaÊe konkurencije.

Svojom kvalitetom veÊ je osvojila znaËajan dio træiπta, potroπaËi posebno cijene Ëinjenicu da ima izrazito niski postotak natrija pa je osim ljudi koji svakodnevno vode brigu o svom zdravlju i dobrom izgledu, sve viπe koriste i ljudi sa zdravstvenim tegobama. Posebno treba istaÊi da je Studena primjerena i za dojenËad i malu djecu. Koliko je traæena najbolje potvruje podatak da smo proπlo ljeto morali organizirati neprekidnu proizvodnju u Ëetiri smjene u tvornici Studenac Lipik i da se voda direktno s linija

vozila do trgovina. Da bismo zadovoljili pojaËanu potraænju, u lipiËkoj tvornici instalira se nova linija za PET ambalaæu koja Êe, kako je predvieno, poËeti raditi krajem svibnja.

Osim πto radimo na stvaranju uvjeta za poveÊanje koliliËina, πirimo i paletu proizvoda, odnosno uvodimo novu ambalaæu. Tako Êe uskoro Studena aromatizirana - s okusom limuna - koju je træiπte takoer dobro prihvatilo biti pakirana i u plastiËnim bocama od 1,5 litre, a ovog tjedna zapoËeli smo je prodavati i u staklenoj premium ambalaæi od 0,25 litre. I Ledeni Ëajevi - osvjeæavajuÊa bezalkoholna negazirana piÊa od biljnih estrakata s aromom limuna i breskve, bez teina, proizvedeni od izvorske vode Studene - ovih dana odlaze na træiπte u premium ambalaæi. Time Êemo omoguÊiti da se ovi napici kojima pratimo svjetske trendove nau i u najreprezentativnijim ugostiteljskim objektima koji ih do sada nisu naruËivali uglavnom zbog plastiËne ambalaæe - rekao nam je Æivko ZriliÊ, brand manager za Studenac i Studenu.

U premium ambalaæu bit Êe pakiran joπ jedan trendovski napitak - Deit tropic, inaËe po svom sastavu najvredniji proizvod.

Naime, Deit tropic sadræi 12 posto prirodnog voÊnog soka, obogaÊen je vitaminima, bez πeÊera, bez konzervansa i ima Ëak 40 puta manje kalorija od sliËnih proizvoda.

Kako smo saznali od Andreje Zlatar, voditeljice unapreenja pro-

Nova ambalaæa za Studenu, Deit i Ledene Ëajeve

daje u SPJ PiÊa, novu premium ambalaæu, koja je do sada dobila izrazito visoke ocjene, prati i raznovrsni propagandni materijal za ugostitelje, a u pripremi je i novi propagandni spot s popularnom atletiËarkom Blankom VlaπiÊ.

No, tu priËi o praÊenju svjetskih trendova u SPJ PiÊa nije kraj. U pripremi su joπ dva nova proizvoda s kojima Êe se zaokruæiti linija.

Jedan je niskogazirani Studenac, a drugi najavljujemo kao veliko iznenaenje koje Êe zasigurno pomoÊi da se dostigne vrlo amiciozni plan rasta ovogodiπnjeg prometa ove Podravkine strateπke poslovne jedinice od 30 posto.

Æivko ZriliÊ i Andreja Zlatar - timski do dobrih rezultata

Susret s Markom Dautancem, zaposlenim na poslovima DDD-a

Borba protiv ”nepoæeljnih gostiju” Piπe: Mladen PavkoviÊ Snimio: Nikola Wolf

Jedan od radnika s duæim staæom u Podravki je i Marko Dautanec (56). Zaposlen je kao radnik na poslovima dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije. RijeË je o sanitarnoj sluæbi. Posao nije teæak, ali ni nezanimljiv.

- U Podravki radim oko 26 godina. Ranije sam ”nakupio” neπto staæa u urevaËkom RIZ-u. Nikada mi nije bilo teπko pa tako nije ni sada - zavrnuti rukave i raditi.

Nema toga posla kojeg sam odbio i kojeg nisam izvrπio. Tijekom svih tih godina moæda sam svega nekoliko puta zakasnio, nisam doπao na vrijeme, ali uvijek je to bilo iz nekog opravdanog razloga kaæe.

Njegov posao sastoji se u uniπtavanju glodavaca, insekata i drugoga. Naime, zajedno s Milutinom Kolarom i veterinarskim tehniËa-

rom Josipom PetroviÊem svakodnevno obilazi skladiπta, pogone i ostale objekte gdje se zadræavaju ti ”nepoæeljni gosti”.

- Danas je i u tom pogledu situacija u naπoj tvrtki mnogo bolja nego ranije. Ljudi paze na higijenu, ali i unatoË tome joπ uvijek ima dosta posla i za nas. Ako se negdje pojavi neki problem, zovu nas na mobitel i mi smo za nekoliko minuta spremni za akciju! Meutim, ovih dana se priËa kako se Podravka æeli rijeπiti ove sluæbe, odnosno dati je nekome drugome, pa da nas pretvori u ljude koji Êe biti tek samo ”na usluzi”. S time se nikako ne mogu sloæiti. Ova sluæba i te kako je potrebna Podravki, a ako se izdvojimo tada bi to moglo izgledati ovako: pojavi se problem, a vi Êete prvo morati dati zahtjev, pa narudæbenicu, itd. U naπem poslu treba brzo djelovati, a tada to neÊe biti moguÊe.

Marko nam kaæe kako se nikada nije æalio na plaÊu. Kad smo ga

pitali zaπto, jednostavno je odgovorio: - Kome se i mogu æaliti? Ako se pak i æalim, πto mi to vrijedi? Tko sam ja? Samo jedan od tisuÊe drugih! Za nas radnike najbolje je kad

imamo posla, a netko Êe, vjerujem, i primijetiti da i mi neπto radimo, ili bolje reËeno da doprinosimo boljitku ove tvrtke! Danas malo tko od radnika javno pita - kada Êe nam poveÊati plaÊu. Svjestan sam i toga da ukoliko ja neÊu raditi da na moje radno mjesto veÊ Ëeka desetak drugih.

Ovaj dugogodiπnji radnik ne æali se ni na uvjete rada, iako neprestano radi s otrovima. Kaæe da se mora i te kako znati kako se s njima treba postupati. Polazio je i neke teËajeve, pa uistinu nema problema.

- Naπa sluæba smjeπtena je u novim prostorijama. To je zasluga, prije svega, ljudi koji su Ëelnici sluæbe u kojoj sam i zaposlen.

U svoje slobodno vrijeme, kad doe kuÊi, Ëeka ga supruga koja radi u bolnici, te sin koji polazi osmi razred. KÊi mu studira na Pedagoπkoj akademiji u »akovcu.

- Oni koji se bave tenisom moæda Marko Dautanec su Ëuli i za mog sina Dejana. Vrlo

je daroviti tenisaË, a vjerujem da bi mogao joπ napredovati. Stoga sam, u æelji da sinu a i ostalim njegovim vrπnjacima pruæim πto bolje uvjete za bavljenjem ovim sportom - kod kuÊe sâm izgradio i tenisko igraliπte. I to jedno od najveÊih u Hrvatskoj! RijeË je o poveÊoj investiciji. Ali, kad je sve bilo gotovo tada su se pojavili problemi. Traæe da platim sad ovo sad ono. Ukoliko ne dobijem sudski spor, jednostavno Êu ga sravnati sa zemljom!

Nisam ni sanjao kakve sve probleme mogu imati ljudi poput mene koji samoinicijativno æele pomoÊi mladima. Jednostavno, nema razumijevanja. Nekima je oËito stalo da se mladi viπe okupljaju po krËmama nego na sportskim terenima!

Osim toga, imam i tri vinograda, iako veÊ 25 godina nisam okusio ni kapljicu alkohola! Sretan sam kad neko vino koje sam proizveo dobije nagradu ili priznanje na opÊinskom ili regionalnom natjecanju!

Broj 1596

Petak

Naπa anketa

Treba li nam gradski autobusni prijevoz ili ne?

Pripremio: Slavko PetriÊ Snimio: Nikola Wolf VeÊ duæe vrijeme u Koprivnici se ”vrti” pitanje uspostavljanja gradskog autobusnog prijevoza. Naravno rijeË je o autobusnom prijevozu kojim bi ljudi mogli dolaziti na posao i s posla, ali i za druge potrebe graana, posebice za one na periferiji i u prigradskim naseljima.

S obzirom na to da se autobusni gradski prijevoz u Koprivnici s vremena na vrijeme aktualizira, a u posljed-

nje vrijeme i konkretizira, odnosno sve je bliæe realizaciji, proveli smo malu anketu i pitali graane Koprivnice, poglavito Podravkaπe, πto misle o najavljenom gradskom autobusnom prijevozu, koji bi uskoro trebao profunkcionirati.

Nenad Koπuta: - Zaista bi bilo pametno da to veÊ jednom profunkcionira. Najviπe zbog toga da se rastereti promet u gradu, jer ljudi bez auta viπe ne mogu ni do obliænjeg duÊana.

Osim olakπanja u prometu, rasteretila bi se i parkiraliπta koja su “katastrofa” u prometnom smislu za Koprivnicu.

Ja sam blizu radnog mjesta. Dolazim s Trga kralja Tomislava pjeπice, ali znam koliko bi ljudima iz drugih dijelova grada znaËilo uspostavljanjem gradskog autobusnog prometa.

Dragutin DrvariÊ: - To bi bila izvanredna stvar. Dugo se veÊ o tome govori pa je veÊ i vrijeme da se s tim i krene. Osim πto sam pristalica uspostavljanja gradskog prometa, volio bih da se uspostave i takozvane radniËke linije. Tu bi Podravka i grad mogli naÊi suradnju s opÊinama odakle dolazi na posao veÊi broj radnika.

Tanja TomaπeviÊ: - Ako se prove-

de, to Êe biti super stvar. Na posao u Podravku dolazim najËeπÊe pjeπice.

PjeπaËim Ëetiri kilometra, a nekada mi se “zamakne” da dobijem i auto. Ako bi se uspostavio gradski autobusni prijevoz sigurno bi nestalo nepotrebnih guævi. Dakle, to je odliËna ideja pa molim Gradsko poglavarstvo da ustraje u tome.

Anica Telebar: - Nema Ëovjeka koji ne bi podræao ovu akciju. Ako se uspostavi takav gradski prijevoz olakπat Êemo gradu da slobodnije prometno diπe, da parkiraliπta budu pristupnija, da se ljudi osjeÊaju komotnije.

8. veljaËe 2002.

5

Sudjelovanje Podravke na projektu ameriËkog Koledæa za menadæment i tehnologiju “Career Fair” u Dubrovniku

Tvrtke i studenti zainteresirani za uspostavu kontakata Piπe: Matija Hlebar

Nenad Koπuta

Tanja TomaπeviÊ

Dragutin DrvariÊ

Anica Telebar

©to o uspostavljanju gradskog autobusnog prijevoza kaæe koprivniËki gradonaËelnik Zvonimir MrπiÊ

Probni prijevoz poËinje 21. oæujka!

Sve je dogovoreno da od 21. oæujka krenemo eksperimentalno s gradskim autobusnim prijevozom.

On bi najviπe koristio zaposlenima u koprivniËkim poduzeÊima, a u razdoblju od 21. oæujka do 1. svibnja imali bismo pokazatelje o tome koliko su zahtjevi graana za takvim gradskim prometom bili opravdani ili ne - rekao nam je koprivniËki gradonaËelnik Zvonimir MrπiÊ.

Prema dogovorima izmeu Grad-

skog poglavarstva Koprivnice i Autobusnog prometa Varaædin (ATPa), u tijeku je razrada pojedinih potrebnih linija koje bi za poËetak gradskog prometa bile zanimljive.

Naravno da bi osim strogog gradskog prijevoza u funkciji bile i prigradske linije iz smjera Kunovec Brega, Vinice, Starigrada, Miklinovca...

- Eksperimentalni rok od 21. oæujka do 1. svibnja pokazat Êe da li je

uvoenje autobusnog gradskog prometa opravdano ili ne, odnosno da li postojji dovoljni interes da bi taj prijevoz bio isplativ. Mi smo u Koprivnici medavno krenuli s prijevozom uËenika do πkola koje su udaljene viπe od tri kilometara od mjesta stanovanja. To se pokazalo dobrim potezom. Na taj naËin Gradsko poglavarstvo zbrinjava 600 djece koja bez naknade prijevoza putuju u πkolu i natrag. Gradski prije-

Foto - biljeπka

Tiskara se rjeπava posljednjeg olova!

Ovih dana u KoprivniËkoj tiskari demontira se nekoliko tiskarskih strojeva koji su davno opravdali svoje postojanje, a kako nam je rekao tehniËki direktor Tiskare Josip Galinec, neki su - joπ s partizanima bili na Papuku.

Mahom se radi o olovnim strojevima i odgovarajuÊem grafiËkom materijalu, πto nije u funkciji veÊ oko godinu dana. Prema GalinËevim rijeËima, mlade se kadrove ne isplati obuËavati za rad u starom dijelu, tzv. knjigotisku, a stari su kadrovi uglavnom umirovljeni. Prostorija iz koje Êe se strojevi i postojeÊi regali iseliti vjerojatno Êe se adaptirati za Olovo iz KoprivniËke tiskare definitivno i konaËno odlazi u - povijest potrebe kompjutorske pripreme timoderan peterobojni tiskarski stroj, za Podravkine tiskare. Stari su pak skanja.

Kao πto smo nedavno pisali, Tiska- koji bi, uz tehnoloπko osuvremenji- olovni strojevi definitivno na putu u H. ©. ra Êe do konca ove godine dobiti vanje, trebao osigurati i viπe posla povijest, kamo i spadaju.

voz za radnike i ostale Êe se naplaÊivati prema odluci prijevoznika, ali o tome Êe se konaËni sud donijeti nakon “probnih voænji”. Teπko je procijeniti kako Êe graani reagirati na uspostavu gradskog prometa, ali vjerujem da neÊe biti razoËarani. Gradsko poglavarstvo Êe financijski u tome sudjelovati koliko je naπa moÊ - rekao nam je koprivniËki gradonaËelnik Zvonimir MrπiÊ.

Prodaja rashodovanih teretnih vozila SPJ Dolcela, Lino, Snack Proizvodnja Linolade Na osnovi Statuta poduzeÊa Podravka d.d. i odluke o prodaji objavljuje se prodaja rashodovanih teretnih vozila putem javne prodaje - zatvorenim ponudama dana 13. 2. 2002. u prostorijama Proizvodnje Linolade u 12 sati.

Ponude se primaju do 11 sati u Proizvodnji Linolade kod Tanje MartinËiÊ (tajnica - prvi kat).

Prodaju se dva vozila Zastava 101 Poly Skala (registarskih oznaka KC 104 - T i KC 435 - U), proizvedena 1989. godine, neispravna, poËetna cijena za svako vozilo je 500 kuna.

Navedena vozila se mogu razgledati 12. 2. 2002. u dvoriπtu Linolade, Danica 16, u vremenu od 9 do 11 sati. Pravo nadmetanja imaju sve pravne i fiziËke osobe koje uplate jamËevinu u iznosu 10% poËetne cijene. Vozila se prodaju po naËelu ”vieno-kupljeno”, bez prava na naknadu reklamacije.

Porez i sve troπkove prijenosa snosi kupac.

Za dodatne informacije obratite se Ani KuπeniÊ, tel. 652-141, interni 2141.

Predstavnici Podravke su 31. sijeËnja i 1. veljaËe aktivno sudjelovali na projektu ameriËkog Koledæa za menadæement i tehnologiju “Career Fair”, πto su ga drugu godinu za redom u Dubrovniku organizirali profesori i studenti tog fakulteta koji djeluje i u Dubrovniku. Bio je to dvodnevni susret studenata i potencijalnih poslodavaca (predstavnika domaÊih i inozemnih tvrtki), kojem je temeljna svrha bolje povezivanje i meusobno razumijevanje potreba i æelja buduÊih struËnjaka menadæmenta i tehnologije i privrednih subjekata u Republici Hrvatskoj. Ove su godine na projektu bili nazoËni predstavnici sedamnaest uglednih hrvatskih i stranih poduzeÊa (Podravka, HT, Agrokor, INA, Iskon, Bechtel International, Hotel Opera, Adriatic Luxury Hotels, Riviera Hotels and Resorts, Coca - Cola, PMC International, ZagrebaËka banka, KPMG, Procter & Gamble, Raiffeisen Bank, ZagrebaËka pivovara i Hotel Group Maestral), koji su intervjuirali i selektirali studente fakulteta dajuÊi im na taj naËin, osim prilike za obuku u njihovom menadæmentu, i moguÊnost stalnog, privremenog ili sezonskog rada u buduÊnosti.

Studenti American College of Management and Technology (ACMTa) su kroz sluæbenu prezentaciju Podravkinog Korporativnog komuniciranja imali prilike Ëuti detalje o povijesnom razvoju, sadaπnjem poslovanju i buduÊem usmjerenju naπeg poduzeÊa. Najboljih πesnaestoro meu njima, odabranih na temelju iskazanog interesa za naπe poduzeÊe i prethodno upuÊenih æivotopisa na adresu Podravkinih Ljudskih potencijala, pozvani su na razgovore koji se uobiËajeno vode s kandidatima prepoznatima kao potencijalno interesantnim zaposlenicima. PoËetna bi se suradnja izmeu spomenutog koledæa i Podravke trebala temeljiti na moguÊnosti obavljanja struËne prakse dvoje njihovih studenata u naπem poduzeÊu.

InaËe, studenti su pokazali izuzetno veliki interes za ovaj dogaaj, jer je to bila dobra prilika za buduÊnost, odnosno za upoznavanje tvrtki u kojima Êe kasnije eventualno moÊi raditi, a interes tvrtki za ovaj tip suradnje i uspostavu kontakata sa studentima bio je veÊi nego lani, πto je svakako pozitivan i ohrabrujuÊi trend za sve zainteresirane strane.

6

Broj 1596 Petak 8. veljaËe 2002.

Dani maπkara i - krafni

”KoprivniËki faπnik” u subotu i nedjelju KoprivniËkim faπnikom” Koprivnica se svrstava meu karnevalske gradove, a dvodnevna Êe manifestacija poËeti u subotu, kada Êe maπkare ”preuzeti” kljuËeve grada i gradsku vlast te proglasiti ”FaπniËku republiku dugoprstiÊa”, πto su veÊ sluæbeno najavile Gradskom poglavarstvu na njegovoj sjednici u utorak.

U subotu se tako od 10 do 13 sati odvija glavni program ”KoprivniËkog faπnika”, kada Êe maπkare izni-

jeti optuæbe protiv glavnog krivca Faπnika za uËinjena sumnjiva djela i nanoπenje materijalne πtete. Traæit Êe njegovo hvatanje i osudu. U nedjelju, pak, u 10 sati krenut Êe maskenbalska povorka od sportske dvorane do Zrinskog trga, na kojem Êe se odræati ”suenje” i spaljivanje Faπnika, a proglasit Êe se i najbolje maπkare.

Usto, koprivniËki Krug djece i mladeæi priprema za subotu u 14 sati veliki maskenbal za klince, koji Êe se

Zahvalnost Podravki Iz Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske pristigla je ovih dana zahvala za donaciju Podravke prilikom organiziranja Dana udruga i zavrπne sveËanosti obiljeæavanja Meunarodne godine volontera. Podravka je svojom gestom dala doprinos poticanju i razvoju volonterstva i civilnog druπtva u Hrvatskoj, piπe meu ostalom u zahvali. Uz to Podravki je pripao i posebni poklon i poruka Heather Mills, UN-ove veleposlanice dobre volje koja je zajedno sa svojim zaruËnikom legendom svjetske glazbe Paulom MC Cartneyem angaæirana u pomoÊi akcijama razminiravanja naπe zemlje i koja je na sveËanosti u Zagrebu dobila posebno priznanje za svoju pomoÊ osobama s invaliditetom i ærtvama mina.

odræati u Domu mladih (bivπi Dom HV-a). Kako doznajemo, bit Êe igara i nagrada u izobilju.

PrateÊi dio manifestacije jest ”Tjedan krafni” Podravkine Pekare, koji traje od 5. do 12. veljaËe, pa graani po promotivnim cijenama mogu na svim prodajnim mjestima kupiti krafne. Podravka u karnevalskom slavlju sudjeluje i svojim Ëajevima, Kviki grickalicama i slatkiπima, koji Êe se u subotu i nedjelju nuditi graanima na srediπnjem koprivniËkom trgu. H. ©.

Dobrovoljno davanje krvi u prosincu 2001. i sijeËnju 2002. godine

Krv dalo 198 Podravkaπa Podravkaπi nastavljaju s vrlo velikim odazivom kad je u pitanju dobrovoljno davanje krvi. Tako je u prosincu 2001. godine Ëak 109 Podravkaπa dalo krv, a u sijeËnju ove godine to je uËinilo njih 89.

Dakle, u prosincu proπle i u sijeËnju ove godine krv su dali: Nikola Andraπek, Stjepan AndroliÊ, Drago BanoviÊ, Goran BareπiÊ, Josip Bauman, Verica Bazmenjak, Mario BeËeiÊ, Goran BegoviÊ, Nevenko Belec, Damir BelkoviÊ, Vlado BeziÊ, Josip Blaæek, Suzana BlaæinËiÊ, Damir Bogdan, Biserka Bojko, Marijan Boroπa, Dario Breznik, Kreπimir Brljak, Goran Cahunek, Vojislav Crljenica, Ljiljana CukoviÊ-Kinder, Stjepan »anji, Damir Delimar, Damir Dombaj, Krunoslav DomoviÊ, Mladen Dubravec, Tomo Dugalija, Dragica –urina, Æeljko –urkan, Ivan ErneËiÊ, Mario FerenËiÊ, Ivica FiËko, Miroslav FilipiÊ, Zlatko ForgaË, Stjepan Fulir, Slavko GaπpariÊ, Duπan GojkoviÊ, Zvonko GrËiÊ, Ivan Gran, Jasminka Gregurek, Marija Gregurina, Zlatko Habek, Damir Hajster, Æeljko Hojsak, Nada Horvat, Tomislav Horvat, Zoran HreniÊ, Stjepan HudiÊ, Zlatko Imeπek, Darko IvanËan, Æeljko Jakupanec, Damir JavriÊ, Zoran Jazvec, Nenad KoËmar, Ivica Kolar, Josip Kolonjak, Slavko Koren, Marijan Korenjak, Vjekoslav KovaË, Zlatko Kozina, Ruæa Krapinec, Josip Kriænjak, Nenad Kriænjak, Dragec KuniÊ, ©tefa Kuruc, Zvonimir Laljek, –uro LovkoviÊ, Miroslav LukËin, Ivan Maerek, Tomislav Magaπ, Damir MartinËiÊ, Alen MihaliÊ, Milan MojËec, Josip MrzleËki, Mirko OrloviÊ, Æeljko Oroπ, Zdravko PajniÊ, Elvis Paleka, Dario PaveπiÊ, Draæen PaliÊ, Kruno Pek, Boæica Petak, Zlatko PetriniÊ, Draæen PolanËec, Ivan Posavec, Æeljko Posavec, Gabrijel Prstec, Stjepan Pu-

riÊ, Duπan Radanac, Mario RadiÊ, Dalibor RenduliÊ, Æelimir RestoviÊ, Jadranka SamardæiÊ, Mirko Saraja, Ivica Sremec, Ivica ©ipuπ, Darko ©kripaË, Josip ©pehar, Draæen ©poljar, Predrag ©urloviÊ, Krunoslav Telebar, Vlado Toplak, Marcel Toth, Dalibor Trojak, Vladimir Votuc, Andreja Vranar, Stjepan VrbaniÊ, Josip Zajec i Miroslav Ælebak. *** Tatjana Bago, Damir Balaπko, Draæen BartoliÊ, Ivica Bauman, Josip BednaiÊ, Josip BenotiÊ, Vjekoslav BlatariÊ, Vladimir BlatariÊ, Ivan Blaæek, Nino Bobek, Davor Buljan, Marijan Buzina, Zoran DamjaniÊ, Zlatko Delimar, Josip Dolenec, Mario Duga, Slavko –uranek, Stjepan ErneËiÊ, Zdenko FranjkiÊ, Branko Galinec, Ivan GanæuliÊ, Berislav Glad, Mijo GregoriÊ, Draæen Horvat, Mato Horvat, Marijan Horvat, Zoran HusiÊ, Boæidar Husnjak, Krunoslav Huπnjak, Ivica Huzak, Milenko IviÊ, Davor Jarnjak, Boπko KaliniÊ, Zlatko KiπiËek, Ratko KneæeviÊ, Josip KovaË, Tomislav KovaËek, Ivica KovaËiÊ, Alojz KovaËiÊ, Zvonko Krtanjek, Ivica Laljek, Nevenka Latin, Tomislav Legemec, Nevenko Lesar, Damir MarkoviÊ, Kreπimir MatijaπiÊ, Marijan Mesar, Mijo Mihalec, –uro Mihoci, Marijan MihokoviÊ, Zdenko MojËec, Josip PavliniÊ, Ivica Pek, Danijel PeroπiÊ, Tihomir Posavec, Slavko PotoËnjak, Kreπimir Potroπko, Ivan Prosenjak, Ivan Rac, Zlatko Ruπak, Zdravko Santi, Damir SataiÊ, Tihomir SeliπËak, Dragutin Sremec, Branko Stanin, Zvonimir Stanin, Darko Strnad, Tihomir Strnad, Nenad ©kvorc, Draæen ©oπtariÊ, Nikola Tomas, Ninoslav Tomaπek, Ivan TreπËec, Milan VidoviÊ, Darko VratiÊ, Josip Vrban, Zdravko Vuljak, Æarko Zemljak i Josip ÆubreniÊ.

Druπtvena prehrana

Jelovnik 11. 2. ponedjeljak: - Varivo grah s kiselim kupusom, kobasica 12. 2. utorak:

- Pohana pileÊa prsa, dinstana riæa, salata

13. 2. srijeda:

- Juha, præeni πaran, krumpir-salata

14. 2. Ëetvrtak:

- Podravski sloæenac, tijesto, salata

15. 2. petak:

- Varivo kelj, danburger, voÊe

NOVINE DIONI»KOG DRU©TVA PODRAVKA OsnivaË i izdavaË: PODRAVKA, prehrambena industrija, d.d. Koprivnica Direktorica Sluæbe za interno komuniciranje: Jadranka Lakuπ Glavni i odgovorni urednik: Branko Peroπ Redakcija lista: Boris Fabijanec, Mladen PavkoviÊ, Branko Peroπ, Slavko PetriÊ i Hrvoje ©labek Fotograf: Nikola Wolf GrafiËki dizajn: Jana i Ivana Æiljak, FotoSoft

GrafiËka urednica: Vanesa GrgiÊ Tisak: KoprivniËka tiskarnica d.o.o.

Koprivnica Naklada: 8300 primjeraka List izlazi svakog petka i primaju ga svi radnici besplatno.

Adresa uredniπtva: Ulica Ante StarËeviÊa 32, 48000 Koprivnica Telefoni - direktni: 651-505 (urednik) i 651-503 (novinari) Faks: 621-061 e-mail: novine@podravka.hr

Broj 1596

Petak

8. veljaËe 2002.

Sport

Prva A liga kuglaËica

Prva liga rukometaπica - 12. kolo

Nova “petarda” Podravke

Rutinirana pobjeda Podravkaπica

PODRAVKA - MLAKA 8:0 (2921:2590) Piπe: Æeljko ©emper

PODRAVKA VEGETA - TRE©NJEVKA 31:16 (19:10) Piπe: Boris Fabijanec Snimio: Nikola Wolf I u 12. kolu Prve lige rukometaπica oËekivana pobjeda rukometaπica Podravke Vegete nad ekipom Treπnjevke. No, poËetak utakmice pripao je ZagrepËankama koje su vodile sve do 6. minute, a onda rutiniranom igrom Podravkaπice poËinju stvarati vodstvo. Na poluvremenu plus 9 pogodaka razlike za KoprivniËanke i veÊ tada se oko 300 gledatelja poËelo kladiti kolika Êe na kraju biti razlika.

Meutim, kao i u prvom, tako i poËetak drugog poluvremena obiljeæava neefikasnost Podravkaπica. U prvih deset minuta drugog poluvremena niti jedan gol KoprivniËanki, a ZagrepËanke postiæu jedan. Glavni razlog tome bile su mlade igraËice Podravke koje nikako nisu mogle probiti vrlo dobru obranu ZagrepËanki. No, ekipi Treπnjevke ponestalo je snage i onda opet kreÊe poznati ærvanj Podravke Vegete. Efikasni i maπtoviti napadi, brze kontre i Ëvrsta, neprobojna obrana rezultirali su na kraju s plus 15

Antonela Pensa - najbolji strijelac u dvije utakmice pogodaka razlike. I dok su gotovo sve te na kraju zabiljeæila devet pogodaka igraËice Podravke Vegete odradile ovaj uz svoje ime. Antoneli je zaista sve susret rutinirano, jedno ime posebno polazilo za rukom.

Protiv Treπnjevke za Podravku Veje plijenilo paænju. Vrlo ugodno nas je iznenadila Antonela Pensa koja je getu igrale su: StanËin, KnezoviÊ, BrainaËe poznata kao dobra obrambena Ëko, Vresk 2, Pensa 9, PalËiÊ 4, »uljak igraËica, ali u ovom susretu je pokaza- 5, Sirovec 2, Petika, PerπinoviÊ 2, MiliÊ la svu raznovrsnost ubitaËnih napada 4, JuriÊ 3, Tatari i –ipalo.

Prva liga rukometaπica - 13. kolo

Joπ jedna pobjeda nad ZagrepËankama PODRAVKA VEGETA - HRVATSKI DRAGOVOLJAC 38:25 (22:13) Rukometaπice Podravke Vegete biljeæe nove prvenstvene bodove u 13. kolu Prve lige rukometaπica. Prema oËekivanju, pobijedile su ekipu Hrvatskog dragovoljca. Kao zanimljivo biljeæimo da goπÊe iz Zagreba tek u 7. minuti postiæu prvi pogodak. Nakon πto je utakmicu poËeo s najjaËim sastavom, trener Podravkaπica Ivan Pal daje prigodu mlaim igraËicama, koje tu priliku nisu znale baπ najbolje iskoristiti. Vidjevπi da Hrvatski dragovoljac zaista nema πanse, Podravkaπice poËinju igrati s pola snage.

Dosta se grijeπi, vidjeli smo Ëak i nekoliko poËetniËkih greπaka, ali konstantno tijekom utakmice dræi se razlika od desetak pogodaka. I u ovoj utakmici opet je ugodno iznenadila Antonela Pensa, postigavπi 7 pogodaka i to najËeπÊe iz brzih i nezaustavljivih kontri. Standardno dobra na vratima bila je Barbara StanËin, dok su Snjeæana Petika i Marija »uljak postigle svoje ”norme” pogodaka - svaka po pet. Na kraju, 14 pogodaka razlike i joπ jedna rutinirana, uobiËajena pobjeda Podravkaπica.

Za Podravku Vegetu protiv Hrvatskog dragovoljca igrale su: StanËin, KnezoviÊ, Vresk 2, Pensa 7, PalËiÊ 3, »uljak 5, Sirovec 2, Petika 5, PerπinoviÊ 3, MiliÊ 2, JuriÊ 3, Tatari 2, –ipalo 2 i Kharlanyuk 2.

B. F.

StreljaËki πportski klub Podravka

Poraz Podravkinih strijelaca U 4. kolu Prve hrvatske lige za juniore (disciplina: serijska zraËna puπka) Podravkaπi su se susreli s ekipom Duge Rese i izgubili za samo 3 kruga. Ekipa Duge Rese upucala je 1.143, a ekipa Podravke 1.140 krugova. Od toga Zoran Koprek je upucao 385, Goran RaËki 384, a Mihajlo ObranoviÊ 371 krug. Nakon ovog poraza Podravkaπi su treÊi na prvenstvenoj tablici, iza Duge Rese i Rovinja. U pojedinaËnoj konkurenciji i dalje vodi Marin ©ebalj iz Duge Rese, Goran RaËki je drugi, a Zoran Koprek treÊi.

©portski πahovski klub Podravka

Brojne aktivnosti πahista tijekom veljaËe Na polufinalnom turniru ©portskog πahovskog kluba Podravke nastupilo je 6 igraËa, od kojih su najbolja tri stekla pravo igranja u finalu. Na kraju, najbolji je bio Abraham, drugi BaËi, treÊi Pobi. Od subote 2. veljaËe s poËetkom u 16 sati i tijekom ovog tjedna igra se finale. Turnir je pozivnog karaktera, a igra se po tzv. Bergerovom sustavu natjecanja. Turnir sudi meunarodni sudac Stjepan Vrban.

U subotu s poËetkom u 18 sati igra se i brzopotezni turnir za mjesec veljaËu. Nakon prvog turnira vodi Z. PetroviÊ sa 23 boda, a slijede ga V. BaËi sa 20 i P. KegleviÊ sa 18 bodova.

Godiπnja skupπtina ©RK Podravka

Uspjeπna ribolovna sezona Odræana je godiπnja skupπtina ©portskog ribolovnog kluba Podravka, na kojoj je predsjednik kluba Darko RakiÊ podnio izvjeπÊe o svim proπlogodiπnjim aktivnostima. Istaknuto je niz uspjeha na sportskom polju, kao i mnogobrojne aktivnosti na ureenju ©oderice, klupske barake i okoliπa. Da ne ispadne da samo love ribu, u ©odericu je baËeno 2480 kg mlaa amura i 1700 kg πarana. Za desetak posto poveÊan je broj Ëlanova, pa sada broji 250, od Ëega 140 aktivnih

natjecatelja. Ribolovke su u prvenstvu Prve lige zavrπile na petom mjestu, a Biserka TreπËin je osvojila treÊe mjesto. Na æalost, u dodatnim majstoricama nije izborila status reprezentativke, osvojila je tek sedmo mjesto.

RibiËi Podravke u prvenstvu Druge lige zavrπili su u zlatnoj sredini, osvojili su πesto mjesto. Na raznim natjecanjima osvojen je respektabilan broj zlatnih, srebrnih i bronËanih medalja.

NajveÊi problem kluba bio je nedo-

7

KuglaËice Podravke “iskalile” su se na neduænom protivniku - predzadnja Mlaka “platila” je ceh za izgubljeni bod u Vrbovskom. Podravkaπice su opet prikazale sjajnu, fenomenalnu igru. ©teta da tako veliku æelju i borbenost nisu pokazale na posljednjem gostovanju, kad su moæda izgubile odluËujuÊi bod u borbi za naslov prvaka dræave. U ekipi nije bilo slabog mjesta, postigle su fantastiËan prosjek od 487 Ëunjeva.

VeÊ na poËetku utakmice VuËiÊ i Picer sjajnom igrom dovode Podravku u vodstvo od 2:0 i Ëak 136 drva prednosti. Svaka je, kao po dogovoru, svoju protivnicu nadigrala za 68 Ëunjeva. Verica je pronaπla jesensku formu, a Ljilja je opet zavrπila na ravnih 500 drva.

Jedina neizvjesnost ovog susreta bila je u drugom paru - Vesna Æunek je u dvoboju s bivπom reprezentativnom kolegicom Eldom SinovËiÊ tek s dvije devetke uspjela pobijediti

za osam drva, a Marina MikloπiÊ je na kraju odigrala pravi triler - iskusna KapetanoviÊ je zavrπila na 458 Ëunjeva. Marina je, samo hitac do kraja, imala 450, da bi u 100. hicu sruπila devetku i pobijedila za Ëunj!

Nakon vodstva od 4:0 i 145 Ëunjeva prednosti bilo je izvjesno da Êe joπ jedan domaÊi nastup zavrπiti s maksimalnom pobjedom. Tandem Orehovec - Zver stavio je toËku na visoku pobjedu. Æeljka nije imala problema da stigne do pobjede, dok je Maja pruæila joπ jednu briljantnu partiju - sruπila je 532 Ëunja!

Kako su Zagreb i Rijeka takoer ostvarili uvjerljive pobjede, vodeÊi dvojac ima po 30 bodova, Podravka je treÊa s 29 bodova. Ove subote Rijeka gostuje u Vrbovskom, gdje joj neÊe biti lako, Zagreb doËekuje INU, a Podravka gostuje u ©ibeniku.

Rezultati: VuËiÊ - BoæiËiÊ 1:0 (486:418), Picer - PijanoviÊ 1:0 (500:432), Æunek - SinovËiÊ 1:0 (467:459), MikloπiÊ - KapetanoviÊ 1:0 (459:458), Orehovec - Boban 1:0 (477:448), Zver - Peroπ 1:0 (532:375).

Prva B liga sjever - kuglaËi

Deklasirali vodeÊu Opeku PODRAVKA - OPEKA 7:1 (5858:2797) Bila je to sjajna, dramatiËna kuglaËka predstava s fantastiËnim rezultatima kuglaËa obiju momËadi. Gosti iz Osijeka uvjerljivo vode na tablici - u 15 kola doæivjeli su samo dva poraza i gotovo sigurno Êe u jesen nastupati u najviπem razredu. Ali pamtit Êe 16. kolo i dvoboj s kuglaËima Podravke.

Kako su gosti sjajna momËad, dovoljno govori podatak da su za 37 Ëunjeva popravili dosadaπnji momËadski rekord kuglane, koji je iznosio 5760 Ëunjeva. A takav odliËan sastav Podravkaπi su deklasirali visokim rezultatom od 7:1, koji ne odraæava dramatiËna zbivanja na stazama. U sjajnom izdanju, s prosjekom od 976 Ëunjeva, sruπili su 5858 Ëunjeva, πto je od starog rekorda kuglane bolje za nevjerojatnih 98 drva. FantastiËno! A kakav je to furiozan poËetak bio - na prvoligaπkom nivou!

U prvom paru Zdravko VuËiÊ, rekorder kuglane, vodio je teπku, “rovovsku” bitku s Tomasom. Kad je veÊ izgledalo da Êe potpisati predaju, u sjajnoj zavrπnici uspijeva dobiti poen za Ëetiri Ëunja. Mladi Danijel Gregurina nije imao ni gram izgleda - “naletio” je na sjajnog, nepogreπivog Ojvana, s 1020 drva najboljeg gosta. Rezultat je 1:1, ali su gosti stekli veliku prednost od 76 Ëunjeva.

U drugom paru “lomila” se utakmica,

ljubitelji kuglanja bili su na nogama to nije bilo za navijaËe slabog srca.

“Mladi lavovi” Zlatko Betlehem i Nenad BakaË odigrali su utakmicu æivota, postigli osobne rekorde - Zlatko je sruπio 1021, a Neno 1018 Ëunjeva.

Zlatko je za protivnika imao Siniπu Liπka, zlatnog juniorskog reprezentativca. Iako je Zlatko sjajnom igrom odræavao stalnu prednost, Liπka se nije predavao - zavrπnica dvoboja je prava drama, igra æivaca. Nakon 199 hitaca rezultat je 1012:1012. Liπka ruπi sedam, a Zlatko trijumfira devetkom to je sjajna pobjeda, za samo dva Ëunja! BakaË je bio maestralan, nikad bolji, nedoraslog suparnika “zaledio” je na -97. Rezultat je 3:1 za Podravku i +23 Ëunja.

U zavrπnici susreta, u “sudaru” iskustva, Tomo Troπelj, iako je poznati LioviÊ vodio do pred kraj, imao je bolji finiπ i viπe svjeæine u zavrπnici - naπ kapetan bio je bolji za 21 Ëunj. Vladimir GroπaniÊ je od poËetka do kraja dræao stalnu prednost, pa iako je suparnik pri kraju opasno zaprijetio, zavrπio je sigurnom pobjedom uz +17 drva.

Rezultati: VuËiÊ - Tomas 1:0 (986:982), Gregurina - Ojvan 0:1 (940:1020), Betlehem - Liπka 1:0 (1021:1019), BakaË - TerziÊ 1:0 (1018:921), Troπelj - LioviÊ 1:0 (973:952), GroπaniÊ - KurtoviÊ 1:0 (920:903).

Prva B liga istok - kuglaËice statak financijskih sredstava. Nevjerojatno zvuËi podatak da su u proπloj godini potroπili samo 108.000 kuna, uglavnom za nabavu skupog ribiËkog pribora, poribljavanje jezera ©oderica i troπkove mnogobrojnih natjecanja. Kako se rukovodstvo primjerno brinulo za rjeπavanje svih klupskih problema, tako je Ëlanstvo opet dalo svoje povjerenje predsjedniku Darku RakiÊu, tajnici Maji StarËeviÊ i blagajniku Slavku ©imeku. Æ. ©emper

Bod nadohvat ruke BELMA - MK SLAVONIJA 2:6 (2546:2565) GoπÊe iz Osijeka zasluæeno kuÊi nose dva boda, potpuno su nadigrale Belmice, iako to razlika u Ëunjevima ne pokazuje. Imaju ujednaËen sastav, pojaËan s nekoliko prvotimki Osijeka ’97, ali pobjeda ipak nije bila laka. Zato se pobrinula Melita ValentiÊ, srebrna juniorka, koja je pruæila sjajnu igru i “podgrijavala” nadu u jedan bod do samog kraja. Sruπila je 484 Ëunja, rezultat kojeg se ne bi posramile ni prvotimke Podravke. Nastavi li tako, Podravka bi na jesen mogla imati sjajno pojaËanje. Ostale Belmice solidne - kako su na treningu i utakmici “sam svoj majstor” (ostale su bez trenera), joπ i dobro guraju.

Rezultati: Tuba 420, Paπica 427, Belec 406, Milas 404, HirjaniÊ 405, ValentiÊ 484.

8

Broj 1596 Petak 8. veljaËe 2002.

Faπnik u Koprivnici

NAGRADNA IGRA

Podravkine krafne pred pivnicom ”Kraluπ” Karnevalske sveËanosti su u tijeku, a kod nas u Podravini uz faπniËke obiËaje vezana je i krafna kao svojevrstan simbol. Stoga Podravkina Pekara i ove godine organizira prodaju krafni Ëitav tjedan.

Svaki dan od 5. do 12. veljaËe krafne se po prigodnoj cijeni prodaju ispred pivnice ”Kraluπ” na ureenom pultu.

U dane vikenda, 9. i 10. veljaËe, kada Êe na glavnom gradskom trgu biti organiziran KoprivniËki faπnik i okupljanje znatnog broja graana i sudionika u karnevalskoj povorci - prodaja krafni bit Êe pojaËana.

Doite i uæivajte u najslaoj krafni Podravkinoj krafni.

Krafne u Podravkinoj Pekari priprema i peËe iskusna i struËna ekipa

Maja DiniÊ, voditelj Odjela marketinga u SPJ Mlin i Pekara

Kupci veÊ od utorka rado kupiju Podravkine krafne

Foto-biljeπka

Vegeta na tablici mercedesa πvedskog poslovnog partnera Prilikom nedavnog posjeta vlasnika πvedske tvrtke PlivitTrade Podravki primijetili smo jedan vrlo zanimljiv detalj. Naime, na tablicama njihovog Mercedesa velikim slovima piπe - VEGETA. Kao πto nam je objasnio jedan od vlasnika tvrtke Zlatan GolaliÊ, upravo takva tablica privlaËi pozornost gdje god se pojave, a ima i joπ jedan razlog zaπto baπ ime najpoznatijeg Podravkinog proizvoda na tablici. Prije svega, πvedski poslovni partneri vrlo su zadovoljni suradnjom s Podravkom, jer to je tvrtka s kojom rade najveÊu realizaciju na skandinavskom træiπtu. Naravno, zadovoljstvo je obostrano, buduÊi da je upravo PlivitTrade proπlogodiπnja najbolja tvrtka i poslovni partner Podravke na zapadnim europskim træiπtima i træiπtima prekomorskih zemalja.

B. F.

Nagraeni u 4. kolu: 1. Servis za cappuccino: Nada JakupiÊ - Belupo 2. Kravata Ginkgo: Josip MatiπiÊ - Transport 3. Termo Ëarape Luboreta: Darinka Baboselac - Belupo, Zdravko Jakupec - Energetika, Æeljko DeæeniÊ - Logistika

Nagrade se podiæu u Belupu, Danica 5 - Bezreceptni proizvodi.

Mercedes trgovaËke firme iz ©vedske s pravim registarkim tablicama za Europu

Recept tjedna:

OsliÊ s krumpirom Potrebne namirnice: 75 dag osliÊa, 80 dag krumpira , 6 ælica maslinova ulja, sol, papar, 3 Ëeπnja Ëeπnjaka, sok od 1/2 limuna, 1 sveænjiÊ perπinova liπÊa, 1 granËica celera, 1 ælica Vegete NaËin pripreme: Krumpir ogulite nareæite na ploπke.

OsliÊ nareæite na komade, a ako je duboko zamrznut, najprije ga polagano odmrznite.Vatrostalnu posudu na-

mastite s 2 ælice ulja. Poslaæite ploπke pripremljenog krumpira. Malo ga posolite i posipajte s 1/2 ælice Vegete. Na krumpir poslaæite komade narezanog osliÊa, malo ih posolite.

Na ribu stavite celerovu granËicu, pospite preostalom Vegetom, paprom, te nasjeckanim Ëeπnjakom i perπinom. Zalijte preostalim maslinovim uljem i limunovim sokom i dolijte otprilike 2 dl vode da sve bude pokri-

veno. Posudu poklopite i kuhajte jelo otprilike pola sata na umjerenoj temperaturi.

U toku kuhanja jelo nemojte mijeπati, nego posudu samo povremeno protresite.

Dobar tek Vam æeli vaπ gastropromotor Zlatko SedlaniÊ

Crta: Ivan Haramija - Hans