ISSN 1330 - 5204
www.podravka.com Godina XLI Broj 1603 Petak 29. oæujka 2002.
List dioniËkog druπtva “Podravka” Koprivnica
Tvornica Linolade obiljeæava 20 godina postojanja
Sretan Uskrs! Aktualno
Podravkina mesna industrija Danica zapoËela proizvodnju konzervi u ©idu Ovih dana zapoËela je proizvodnja Podravkinih gulaπa, haπea i ragua u mesnoj industriji “Srem ©id” u ©idu. PoËetna se proizvodnja planira u koliËinama od oko 80 tona i to iskljuËivo za træiπte Srbije. Mesna industrija - ©id osigurat Êe potrebne sirovine i proizvodne kapacitete za proizvodnju Podravkinih mesnih proizvoda, a Podravkini Êe tehnolozi iz Koprivnice voditi raËuna o zadovoljavanju standarda Podravke. Proizvodnjom mesnih proizvoda u ©idu omoguÊit Êe se njihova prodaja u Srbiji, gdje Podravka s takvim asortimanom proizvoda nije prisutna radi zabrane uvoza proizvoda na bazi govedine u Srbiju. Time Êe Podravka postati prvi inozemni proizvoaË i distributer mesnih proizvoda u Srbiji. Prilikom poËetka proizvodnje jednog dijela Podravkinih mesnih proizvoda u ©idu, direktor Podravkine mesne industrije Danica Duπan TomaπeviÊ izjavio je da je cilj ove proizvodnje ulazak Danice na træiπte Srbije, te zauzimanje vodeÊe træiπne pozicije odnosno vodeÊeg proizvoaËa mesnih proizvoda, a uz to Mesna industrija Danica imat Êe moguÊnosti nabave potrebnih sirovina na tamoπnjem træiπtu.
4. str.
Delegacija Hrvatskoga sabora posjetila Tvornicu Vegete u MohaËu
Ugledna tvornica cijenjenog proizvoda
Izaslanstvo je ugostio potpredsjednik Uprave Æeljko –urina i Podravkini menadæeri u Maarskoj Piπe i snimio: Hrvoje ©labek
M
∂ aarski grad MohaË proπli je ∂∂∂∂∂vikend bio u srediπtu tamoπnje javnosti. Hrvatska saborska nogometna ekipa u petak je odigrala nogometnu utakmicu sa svojim maarskim kolegama, a saborska je delegacija u subotu posjetila Podravkinu tvornicu Vegete. U pobjedi momËadi Hrvatskog sabora vaænu je ulogu igrao direktor Podravkine tvornice Siniπa ÆupaniÊ
kao pridruæeni nogometaπ, koji je postigao dva gola, od kojih je jedan bio prava “ljepotica” s pedest metara. Rezultat je bio 4:2. IduÊi dan ÆupaniÊ je, uz pomoÊ potpredsjednika Podravkine Uprave Æeljka – urine i di-rektora Podravka Internationala iz Budimpeπte Draæena Prosa, hrvatske sabornike, meu kojima su, primjerice, bili Ivan PeniÊ, Jure RadiÊ i Tibor Szanta, ugostio u tvornici koja je poznata kao prva proizvodna investicija je-
dne hrvatske tvrtke u inozemstvu. Meu uzvanicima se naπao i mohaËki gradonaËelnik Szeko Jozsef, koji je dobro oslikao ugled koji Podravka ima ne samo meu maarskim potroπaËima, veÊ i radnicima: - Svima je drago πto se ova tvornica nalazi u MohaËu, a radna mjesta u njoj su vrlo popularna, jer su uvjeti rada i plaÊe dobri. Draæen Pros je, pak, istaknuo kako Vegeta i Fixevi, πto je naziv za
paletu Fantova u Maarskoj, iz mohaËke tvornice, u kojoj radi devedesetak radnika, odlaze na police trgovina ne samo u Maarskoj, nego i SlovaËkoj te Rumunjskoj. Saborsko izaslantsvo zatim je sa zanimanjem razgledalo mohaËku tvornicu, u kojoj su ih Podravkini menadæeri upoznali s tehnologijom proizvodnje planetarno popularnog dodatka jelima, a na kraju posjeta za njih je prireen mali domjenak.
2
Broj 1603 Petak 29. oæujka 2002.
Podravkin periskop
Razgovor s Damirom PolanËecom, Ëlanom Podravkine Uprave
Korak bliæe akviziciji u Srbiji - Koliko Podravka namjerava, ili joπ bolje reËeno moæe, investirati u akviriranje srbijanskih tvrtki? - Upravo revidiramo Podravkinu viziju, ciljeve i strategiju. Kada dovrπimo taj posao, jasno Êemo znati u kojim se kategorijama i na kojim træiπtima æelimo πiriti. U prioritete Êe se najviπe ulagati. - HoÊe li to biti vlastiti novac ili posuen kapital? - Naravno da se moramo zaduæivati i dio ekspanzije financirati alternativnim izvorima kapitala.
Razgovarao: Hrvoje ©labek PoËetak proizvodnje Podravkinih mesnih konzervi u srbijanskom gradu ©idu u suradnji s tamoπnjom tvrtkom nova je poslovna akcija Podravke na træiπtu koje je trenutaËno u njenom najjaËem æariπtu. Usto, zapoËela je privatizacija srbijanskih tvrtki, a Podravka se spominje kao jedan od sudionika. O tome πto se novo dogaa u Srbiji, ali i na drugim træiπtima jugoistoËne Europe, razgovarali smo s vodeÊim Ëovjekom tog Podravkinog biznisa, Ëlanom Uprave Damirom PolanËecom. - Je li Podravka danas bliæe akviziciji neke srbijanske tvrtke nego prije kojih mjesec dana, kada ste bili u tamoπnjem fondu za privatizaciju? - Korak bliæe jesmo, ali mora se razumjeti da je akviriranje neke firme strahovito dugotrajan i zahtjevan proces, koji ne ide ni brzo ni lako. Sluæbeno smo se dosad prijavili na dva tendera, no Ëeka nas joπ puno posla. Ukoliko do konca ove godine doemo do pozicije da ozbiljno pregovaramo, bit Êe to veliki uspjeh. - VeÊ se mjesecima nagaa koje Êe to tvrtke biti. Spominjani su dio PIK-a Takova, Vitaminka, Horgoπ, Knjaz Miloπ... Ima li vatre u tom dimu nagaanja? - Gdje ima dima, ima i vatre, ali u ovom trenutku imena kompanija ne mogu spominjati. No, mogu reÊi da nas zanimaju brandovi u brzorastuÊim kategorijama i u kategorijama u kojima smo lider, ali æelimo joπ ojaËati svoju poziciju u regiji.
Beograd kao Rijeka... - Oko ulaska hrvatskih tvrki, pa tako i Podravke, na srbijansko træiπte Ëesto se mogu Ëuti prigovori politiËke naravi. Pustivπi ih na miru, ne moæemo zaobiÊi drugu vrstu prigovora, koji tvrde da slaba kupovna moÊ tamoπnjeg stanovniπtva nikako ne pogoduje razvijanju toga træiπta. Raspolaæete li kakvim predvianjima o ekonomskom oporavku Srbije? - Nemojmo se zavaravati, oËekujem posve suprotno. OËekujem vrlo teπka vremena za stanovniπtvo Srbije. OËekujem da Êe stopa nezaposlenosti rasti, da Êe doÊi do bankrota dijela prehrambene industrije u procesu otvaranja te zemlje stranom kapitalu.
”Inventura” strategije
Damir PolanËec Ne oËekujem da Êe im se dogoditi niπta drugo od onoga πto se dogodilo i Hrvatskoj. Prema tome, uz rast nezaposlenosti, oËekujem i daljnji pad standarda. Ali usprkos tome Beograd danas ima dva milijuna stanovnika. Ako deset posto tih ljudi æivi dobro, a æivi, to je 200.000 stanovnika, koliko ima, primjerice, Rijeka. Zato je to træiπte interesantno. No, tamo Êe biti sve teæe raditi i joπ teæe naplaÊivati.
Podravka Êe ozbiljan posao raditi tek kad postane domicilni proizvoaË - Kad bi se srbijansko træiπte trebalo otvoriti, πto i Podravka æeljno oËekuje? - To bi se trebalo dogoditi do konca ove godine. U drugoj polovici Hrvatska Êe sigurno potpisati bilateralni sporazum sa Srbijom. Njegova primjena, pak, trebala bi poËeti 1. sijeËnja 2003. godine. No, usprkos procesu liberalizacije i djelomiËnom padu carinskih barijera, Podravka Êe ozbiljan posao moÊi raditi tek kad postane domicilni proizvoaË. Mora se shvatiti da neÊemo dozvoliti da cijenu Vegete spustimo na prihvatljiv nivo za tamoπnjeg potroπaËa jer bismo time dopustili moguÊnost njenog reeksporta u Hrvatsku. - SliËno je bilo prije koju godinu s Bosnom i Hercegovinom... - Upravo tako. Jedan od osnovnih zadataka koji sam preuzeo sa svojom funkcijom jest graenje regionalne politike cijena, da nam se ne bi ponovili sliËni sluËajevi.
Zaπto proizvodimo u ©idu - U utorak je poËela proizvodnja Podravkinih mesnih konzervi u ©idu. Moæete li komentirati razloge takvog aranæmana? - Puno se buke diæe oko mojih uvjeravanja kako je Podravkina buduÊnost na srbijanskom træiπtu. To je naπe prirodno træiπte i ako na njega ne doemo prije drugih, bit Êe kasno. Na træiπte ne moæete uraniti, veÊ samo zakasniti. Zato poduzimam da to træiπte 2004. godine postane Podravkino najvaænije izvozno træiπte. Da bismo to postigli, bilo je potrebno puno analiza, rada, muke i lobiranja da bismo osnovali vlastitu tvrtku u Beogradu. Vrlo skoro Êemo tamo imati Ëetrdesetak zaposlenih ljudi, veÊinu na terenu. Da bi prodaja iπla lakπe, nuæan je bilateralni trgovinski sporazum dviju zemalja, jer su u ovom trenutku naπi proizvodi optereÊeni minimalnom carinskom stopom 30 posto. Da bismo lakπe prodrijeli na to træiπte, borimo se da odreeni proizvodi budu na slobodnom uvozu, ili barem u kvotama koje bi nas zadovoljile. Asortiman Danice i dio juha ne moæemo izvoziti jer srbijansko ministarstvo poljoprivrede tretira Hrvatsku kao riziËnu zemlju za bolesti slinavke i πapa. Da bismo to prevladali, pokrenuli smo proizvodnju pod naπom markom u Srbiji. OËekujemo da s tamoπnjom proizvodnjom opskrbljujemo i makedonsko te crnogorsko træiπte, dok Êemo na Kosovo i dalje izvoziti iz Koprivnice.
- Spomenuli ste ponovno redefiniranje Podravkine strategije. Zbog Ëega to i u kojem smjeru? - Ne radi se o redefiniranju, nego o godiπnjoj ”inventuri” strategije, vizije i organizacije. To je neπto πto Êemo raditi svake godine. VeÊ sada mogu reÊi da sve jasnije vidimo u kojem smjeru moramo iÊi. Moramo ulaziti u brzorastuÊe kategorije, na træiπta koja Êemo bræe i lakπe osvojiti πirinom asortimana. To je temelj sadaπnje i buduÊe Podravkine strategije. - Stalna priËa o ulasku Podravke na srbijansko træiπte u drugi je, barem medijski, plan potisnula poslovanje u drugim zemljama bivπe Jugoslavije, pa i u Hrvatskoj. Kako Podravka na njima stoji? - Sve bolje. Usudim se reÊi da smo napravili dobre temelje za viπegodiπnji nesmetani rast na tim træiπtima, ukljuËujuËi i hrvatsko, koje se drastiËno otvara. Nemojmo zaboraviti da je danaπnja prosjeËna carinska stopa kod uvoza proizvoda u Hrvatsku 12 posto, a da je prije godinu i pol bila 30 posto. Tendencija je da vrlo skoro bude nula. Ako u taj kontekst stavite i enormnu ekspanziju stranih lanaca, koji sa sobom nose dio stalnog asortimana, jasno je koliko smo izloæeniji konkurenciji nego prije par godina. Uza sve to, siguran sam da Podravka u Hrvatskoj viπe neÊe stagnirati u prodaji, nego rasti, i to iznad postotka rasta træiπta. - Na Ëemu temeljite takve optimistiËne tvrdnje? - Na kompetenciji mojih prvih suradnika. - Podrazumijeva li to ipak i ulazak u nove kategorije, poput smrznute hrane? - Apsolutno. Kad govorimo o brzorastuÊim kategorijama koje nas zanimaju, onda su to prije svega industrija mineralne vode i bezalkoholnih piÊa, smrznuta hrana, posebice smrznuta riba i svakako gastro kanal distribucije, koji moramo opskrbljivati puno πirim asortimanom nego dosad. U Podravki se od 1981. godine govori o gastru, a tek smo proπle godine krenuli u praktiËnu implementaciju prodajne operative na terenu. Marketinπki tim odliËno je obavio pripreme u prethodne tri-Ëetiri godine. Rast oËekujem i na svim standardnim programima, uz to πto Êe njih biti nuæno inovirati.
©irenje distribucije tuih roba - A ostala træiπta? - U Sloveniji imamo sve bolje odnose s kljuËnim kupcem Mercatorom, koji je naπih 60 posto træita, πto nam omoguÊuje πirenje asortimana u nji-
hovim trgovinama. U Bosni i Hercegovini smo gotovo udvostruËili prodaju u zadnje dvije godine, a imamo i dodatnih moguÊnosti za rast. U Makedoniji smo usprkos sputavanjima po pitanju kvota prema bilateralnom sporazumu napravili rast. Crna Gora takoer rast. Kosovo izniman rast, a ”otvorili” smo i Srbiju. Usto, pripremamo se za trenutak konsolidacije trgovine u Bosni, Srbiji i Makedoniji, πto znaËi da uz naπ standardan asortiman æelimo distribuirati i neke vrlo traæene proizvode, koji bi nam dali puno jaËu pregovaraËku poziciju s kljuËnim kupcima. - Radi li se o Podravkinim proizvodima? - Ne. - Poznato je da je Podravka lani sklopila ugovore o ekskluzivnoj distribuciji Kraπevih, Koestlinovih i Adrijinih proizvoda. Moæete li dati konkretne najave kakvih novih ugovora? - Moramo prepoznati koje brandove kupci i potroπaËi dobro prihvaÊaju, pa da nam pojaËaju pregovaraËku poziciju. S Koestlinom smo krenuli u razgovore o distribuciji na podruËju Hrvatske i jugoistoËne Europe s dva osnovna cilja: da supstituiramo gubitak od raskida s Ferrerom, πto Êu kasnije prokomentirati i da kompaniju bolje snimimo za eventualno kasnije povezivanje. U meuvremenu su vlasnici prodali Koestlin, a novi su vlasnici odabrali drugaËiju strategiju, pa smo se s njima u najboljim manirama raziπli. Osnovni problem ostalih hrvatskih prehrambenih tvrtki je πto nemaju vlastitu prodajnu distributivnu mreæu niti u jugoistoËnoj Europi, a kamoli πire, pa tako ni Kraπ. Ako one æele na ta træiπta, njihova je πansa da idu kroz Podravku. S Kraπem smo tako pokrenuli pilot-projekt u Maarskoj. ©to se Adrije tiËe, rezultati su za Hrvatsku viπe nego pozitivni. No u ruke moramo dobiti joπ jaËe i bolje brandove. O imenima kada za to doe vrijeme.
Ferrero moæe æaliti... - Æeljeli ste prokomentirati raskid s Ferrerom... - U zadnje dvije godine izgubili smo dvije trgovaËke robe: kavu i Ferrero. Tvrdim da su i jedan i drugi proizvoaË debelo poæalili taj Ëin jer su im rezultati nakon prelaska drugim distributerima puno gori nego kad su radili s nama. - Upozoravate li time sadaπnje i buduÊe partnere da ne ponove pogreπku? - Moæemo tako reÊi. - Sasvim na kraju, biste li mogli dati poæeljan omjer kategorija proizvoda koje Podravka veÊ ima i u koje Êe uÊi u doglednoj buduÊnosti? - Upravo ovakvo pitanje dobili su svi sudionici zadnje radionice o Podravkinoj strategiji. Svi su morali dati svoju viziju Podravke za pet godina. NeÊu ulaziti u postotke, ali mogu reÊi da je Podravkina buduÊnost u dodacima jelima, zaËinima, juhama, mineralnoj vodi, smrznutoj hrani, gastro kanalu distribucije, inoviranoj paleti djeËje hrane i mesu. - Tim redom po vaænosti? - Teπko je biti prorok za razdoblje od pet godina, ali Ëak bih se usudio reÊi: tim redom.
Poljska “vruÊi krumpir” proπirenja EU Piπe: Kristijan Sabo Sektor za razvoj poslovanja Prijedlog Europske komisije o iznosima poljoprivrednih subvencija, namijenjenih novim Ëlanicama nakon ulaska u Europsku uniju 2004., u visini tek Ëetvrtine ukupnih iznosa koji se inaËe dodjeljuju postojeÊim Ëlanicama Unije, u zemljama prvog reda prikljuËenja u EU loπe je primljen. NajveÊa rezignacija meu 12 zemalja kandidata koje pregovaraju o pridruæivanju EU dogodila se u Poljskoj. To je sasvim razumljivo, uzevπi u obzir da bi Poljska kao najveÊa zemlja (blizu 40 milijuna stanovnika) s visokim postotkom stanovniπtva u primarnom sektoru trebala dobivati znaËajna sredstva iz CAP-a, tj. fonda ZajedniËke poljoprivredne politike EU. Kako Êe to utjecati na raspoloæenje poljskog biraËkog tijela koje bi trebalo krajem 2003. glasovati na referendumu o ulasku u EU nije teπko prognozirati. Trenutni stupanj podrπke ulasku iznosi 60 posto. S druge strane, svae oko predloæenog plana proπirenja (novËana sredstva pomoÊi poljoprivredama, ali isto tako i novËana sredstva koja Êe potpomagati strukturalne reforme zemalja) meu dræavama Ëlanicama EU mogle bi odgoditi krajnji rok za dovrπenje pregovora o pridruæivanju (29 poglavlja acquis communaitaire) koji je predvien za kraj 2002. NjemaËka, Nizozemska, Velika Britanija i druge zemlje EU æeljele bi prije proπirenja postiÊi dogovor o izmjenama u skupoj ZajedniËkoj poljoprivrednoj politici EU. Meutim, Francuska, koja Êe nakon ©panjolske uskoro preuzeti predsjedavanjem u EU, æeli zadræati poljoprivredne subvencije, koje ”progutaju” oko polovinu godiπnjeg proraËuna EU u iznosu 90 milijardi eura. Buka oko ZajedniËke poljoprivredne politike i proraËuna proπirenja smanjit Êe se nakon izbora u Francuskoj i NjemaËkoj, koji Êe se odræati u svibnju, odnosno rujnu ove godine. Dakle, po prijedlogu Komisije, Poljska i druge istoËnoeuropske zemlje dobile bi samo 25% sredstava od iznosa poljoprivrednih subvencija koji se sada dodjeljuje postojeÊim Ëlanicama EU. Ta bi se razina postupno poveÊavala svake godine za 5% tako da bi se sredstva dotacija izjednaËila 9. godine od primitka zemalja u EU. U meuvremenu bi skidanjem carinskih barijera za poljoprivredne proizvode visokosubvencionirani proizvodi iz EU imali nesrazmjerno povoljnije uvjete plasmana na træiπte od onih iz istoËnoeuropskih zemalja. Stoga, poljska strana predlaæe zadræavanje carinskih pristojbi na uvoz nekih prehrambenih proizvoda iz sadaπnjih zamalja Ëlanica EU i nakon proπirenja, ako veÊ moraju Ëekati dugi niz godina za pune iznose subvencija. Europska unija pak smatra takve protekcionistiËke mjere nekompatibilnima s unutraπnjim jedinstvenim træiπtem. PregovaraËi tragaju za rjeπenjima... Na kraju valja reÊi da bi prvi val proπirenja koji bi se eventualno dogodio bez Poljske, kao najveÊe meu 10 zemalja kandidatkinja za ulaz, bio teæak udarac temeljnim idealima i vrednotama koji se nalaze u pozadini projekta ujedinjenja Europe.
Broj 1603
Petak
29. oæujka 2002.
3
Kamo ide Podravkina Informatika
Dvije svjetlosne godine ispred ostalih! poslova s trgovaËkim lancem Metroom obavljati upravo na taj naËin. To je poduzeÊe SAP-om nedavno integrirano u Podravku, baπ kao poljsko prije njega, a u tijeku je uvoenje SAP-a u slovensku Podravkinu tvrtku. Koren kaæe kako Podravka nema namjeru nekritiËki i rastroπno uvoditi SAP u ostale Internationale, veÊ Êe to ovisiti o njihovim pozicijama na træiπtima. Kao primjer naveo je Srbiju: - PolitiËka situacija u Srbiji joπ je nedefinirana i nestabilizirana te bi bilo neracionalno u ovom trenutku tamo implementirati SAP, pa ga svaka dva-tri mjeseca dograivati. Naravno, u sluËaju proizvodne akvizicije u Srbiji, morat Êemo iÊi sa SAP-om.
Piπe: Hrvoje ©labek Nakon πto je moderan i skup poslovno-informacijski sustav SAP, koji je Podravka uvela koncem 1999. godine, prije koji mjesec upgradiran, odnosno instalirana je novija njegova verzija, u Podravki se pojavila sumnja da prvobitni izbor nije bio najprimjerenije rjeπenje. Ponovno plaÊati velik novac dok se joπ nije isplatila prethodna kapitalna investicija, bio je argument kojim se branila tvrdnja o loπe tempiranom ulaganju. - Takva tvrdnja ne dræi vodu - rekao nam je direktor Podravkine Informatike Stjepan Koren i objasnio kako je Podravka 1999. godine uzela najsuvremenije πto se u tom trenutku moglo uzeti, najmoderniju verziju SAP-a koja je imala hrvatsku inaËicu. Prema njegovim rijeËima, novija verzija imala je samo internacionalnu inaËicu, tako da je Podravka joπ u poËetku bila svjesna da Êe vrlo brzo morati iÊi na upgrade. BuduÊi da se, kako je manjeviπe poznato, s novim poslovno-informacijskim sustavom nije smjelo kasniti, Korenovo razmiπljanje zvuËi sasvim logiËno. No, na stranu s napuhanim dubiozama oko SAP-a, aktualno je promiπljanje Podravkinih informatiËara u kom pravcu razvijati taj sustav u Podravki, pogotovo kad se zna da joπ uvijek nisu iskoriπtene sve moguÊnosti koje on pruæa. - Sve moguÊnosti koje SAP nudi neÊe nikad biti ni iskoriπtene. Neke nam stvari kao kompaniji naprosto i ne trebaju - tvrdi Koren i dodaje kako ipak ima nekih stvari koje SAP nudi, a u Podravki ih ne koristimo. - Trebalo bi promijeniti neke navike, a i neke poslovne procese, πto uvijek teπko ide. Mi smo SAP prilagodili Podravkinim procesima onako kako se odvijaju, a ne kako ih SAP vidi. OpÊenito malo koristimo algoritme
S obzirom na smjerove u kojima Êe se Podravkina Informatika razvijati, morat Êe se i malo drugaËije organizirati. ©to se tiËe novih tehnologija, πansu Êe dobiti prije svega mladi ljudi, tvrdi Koren: - U novim tehnologijama oËekujem da se pokaæu i dokaæu mladi ljudi raËunarske struke, Ëiji naËin razmiπljanja nije optereÊen klasiËnim poslovnim procesima, nego koji mogu apstraktno razmiπljati. S druge strane, daljnje πirenje koriπtenja moguÊnosti SAP-a, koji nudi nove uπtede, iznijet Êe ”stari vukovi”, rekao je direktor Informatike. U toj cjelini u ovom trenutku radi 69 ljudi. Oni vode brigu o oko 1500 Podravki-
nih raËunala. Korisnika SAP-a je oko 900, a interneta viπe od 1000. Doznali smo kako ovih potonjih ima previπe, odnosno dio se ne sluæi Podravkinim resursima u poslovne svrhe. Iako veÊ postoje odreene zabrane posjeÊivanja neposlovnih stranica, to je podruËje potrebno urediti, pa se razvija sustav odreivanja prioriteta u pristupu internetu. - Moramo proanalizirati koje se sve stranice posjeÊuju, πto je izvedivo. Odredit Êemo zatim koji korisnici imaju prednost pristupa internetu u poslovne svrhe. Naravno, morat Êemo nabaviti i neka nova softverska rjeπenja, a to koπta - zakljuËio je direktor Podravkine Informatike Stjepan Koren.
Stjepan Koren koji se bave planiranjem resursa, ali smatram da Êe vrlo brzo doÊi vrijeme kada Êemo i njih morati iskoristiti ustvrdio je Koren. Prema njegovim rijeËima, pravac razvoja SAP-a mora iÊi u dva smjera. Jedan je smanjenje troπkova, πto ukljuËuje spomenuto planiranje resursa. Drugi pravac ide u smjeru novih tehnologija, koje Êe vrlo brzo doÊi u Hrvatsku. I laik Êe tu prvo pomisliti na elektroniËku trgovinu, koja u svijetu uzima sve viπe maha. Je li Podravka spremna, pitali smo Korena. - Prije mjesec i pol dana Podravkini su struËnjaci bili na jednoj informatiËkoj konferenciji, a kada su se vratili, rekli su mi kako je Podravka dvije svjetlosne godine ispred ostalih. Mi veÊ, naime, imamo e-trgovinu s Konzumom. U Maarskoj smo krenuli s Metroom, a uskoro bi tako trbalo biti sa svim velikim trgovaËkim lancima s kojima radimo. Ne da imamo predispozicije za e-trgovinu, nego smo za nju potpuno spremni - odgovara direktor Informatike i dodaje kako Podravkina poduzeÊa u inozemstvu neÊe prednjaËiti u e-biznisu, iako Êe u prvoj fazi poduzeÊe u Maarskoj dio
Poslovno-informacijskim sustavom SAP planira se i prati proizvodnja u Podravkinim tvornicama; neke usto imaju poseban proizvodni softver, poput nove Tvornice Vegete u Koprivnici, u kojoj se kompletan proces vodi iz komjutorske sale
naπa posla
Koprivnica æeli postati visokoπkolsko srediπte Piπe: Æeljko Kruπelj, gost - kolumnist “VeËernjeg lista”
Proπlotjedni posjet gradiliπtu nove zgrade VeleuËiliπta, koja Êe biti smjeπtena u adaptiranim prostorijama bivπe Izvorove æeljezare na Trgu bana JelaËiÊa, bila je prilika za organiziranje okruglog stola o buduÊnosti koprivniËkog visokog πkolstva. Iako je u posljednji trenutak otkazan dolazak ministra znanosti Hrvoja KraljeviÊa, u prostorijama Gradskog poglavarstva naπli su se dekani Filozofskog fakulteta i Fakulteta politiËkih znanosti, dr. Neven Budak i dr. Ivan ©iber, te prodekan i voditelj dislociranih studija Ekonomskog fakulteta, dr. Goroslav Keller i dr. Ivo AndrijaniÊ. Lokalnu su upravu predstavljali æupan Josip FriπËiÊ, ravnateljica æupanijskih dræavnih ureda Marija ©tekoviÊ, koprivniËki gradonaËelnik i dogradonaËelnik Zvonimir MrπiÊ i Zdravko Mihevc, predsjednik Gradskog vijeÊa dr. Dragutin Feletar i direktor Otvorenog sveuËiliπta Josip NakiÊ-AlfireviÊ. Podravka je, kao najveÊi korisnik viso-
koπkolskih usluga, bila predstavljena na najviπoj razini, tako da su tu bili predsjednik i dopredsjednik Uprave Darko Marinac i Æeljko –urina, te izvrπni direktor Ljudskih potencijala Branko KuËan. Nakon tog je razgovora daleko jasnije da Koprivnica u vrlo kratkom vremenu moæe postati i jednim od visokoπkolskih srediπta. Nakon πto spomenuta zgrada do poËetka ljeta bude obnovljena, osigurat Êe se neophodni tehniËki uvjeti za odræavanje nastave, a bitno je da je veÊ zapoËela potraga za sadræajima za koje Êe postojati dugoroËniji visokoπkolski interes. Upravo je Marinac napomenuo da i Podravka i mnoge druge uspjeπnije hrvatske tvrtke daju ogromna sredstva za struËno usavrπavanje svojih menadæera, mahom u slovenskom Brdu kod Kranja, a da bi novac mogao ostajati u Koprivnici, ukoliko bi se tu pokrenuli neki od deficitarnih specija-
listiËkih ili poslijediplomskih studija. Kakva je, meutim, sadaπnja situacija? U Koprivnici veÊ πestu godinu djeluje Visoka poslovna πkola, koju pohaa tristotinjak studenata, dok ih je dvjestotinjak veÊ diplomiralo, a dio njih zaposlen je baπ u Podravki. InaËe, visoka je poslovna πkola, kao odjeljenje Ekonomskog fakulteta koje je sklopilo ugovor s ovdaπnjim Otvorenim sveuËiliπtem, poËela kao dvogodiπnji, da bi od tekuÊe πkolske godine postala trogodiπnji studij. Kadrovi koji se tu πkoluju bit Êe dobrodoπli za poslovnu operativu, a oni koji imaju i znanstvene ambicije kasnije se mogu prebaciti na redovni Ëetverogodiπnji studij Ekonomskog fakulteta. Sada se intenzivno razmiπlja oko uvoenja joπ jednog nastavnog smjera, kojim bi se broj studenata godiπnje poveÊao na 500-600. Moglo bi to biti raËunovodstvo ili turizam, no konaËna odluka joπ nije doneπena, buduÊi da treba dobro procijeniti za koji Êe
smjer potencijalni poslodavci biti najzainteresiraniji. Druga je moguÊnost, o Ëemu se govorilo i na okruglom stolu, da Koprivnica dobije i redovni Ëetverogodiπnji studij smjera oglaπavanja, za Ëiji je program zagrebaËki Ekonomski fakultet veÊ ranije dobio odobrenje nadleænih institucija, ali studij joπ nije aktiviran. Zaπto Koprivnica ne bi iskoristila tu πansu? Jasno, u tom sluËaju bi trebalo uloæiti i sredstva u ureenje prostora koji bi posluæio kao manji studentski dom, no to zacijelo nije neizvedivo. Kad je o redovnom studiranju rijeË, dekani Budak i ©iber su napomenuli kako i njihovi fakulteti otvaraju moguÊnosti za dislociranje nekih svojih grupa. Filozofski bi fakultet, primjerice, mogao ozbiljno pregovarati oko pokretanja studija stranih jezika, ali po programu poslovnog komuniciranja, koji bi stvarao kadrove potrebne Podravki i drugim izvoznim tvrtkama. Mogao bi se
izraditi i posebni program poslovne psihologije, koji danas takoer nedostaje. Posebne se moguÊnosti pruæaju i oko poslijediplomskih specijalistiËkih studija. Grupe od tridesetak kandidata izuËavale bi, πto je najizglednije, pojedine segmente marketinπke djelatnosti, od kojih se veÊ spominju stvaranje ‘brandova’, promocija roba i usluga i sliËno. Predavanja bi dræali struËnjaci iz zemlje i inozemstva, tako da bi u Koprivnicu dolazili poslijediplomanti iz tvrtki s najveÊim poslovnim ambicijama. Da bi barem dio tih planova bio ostvaren, potrebno je odmah krenuti u bitku za spomenute studijske programe, buduÊi da oni prolaze jednogodiπnju ili Ëak i duæu formalnu proceduru. No, æeli li Koprivnica biti jedno od srednjoeuropskih poslovnih srediπta, o Ëemu postoji suglasnost izmeu lokalnih vlasti i Podravke, ne mogu se Ëekati neki bolji dani.
4
Broj 1603 Petak 29. oæujka 2002.
Jubilej
Dvadeset godina proizvodnje Linolade Piπe: Mladen PavkoviÊ Snimio: Nikola Wolf Podravkina Tvornica Linolade u industrijskoj zoni Danica ove godine obiljeæava 20 godina rada - probna proizvodnja poËela je u oæujku 1982. godine, a tvornica je nakon viπemjeseËne probne proizvodnje sveËano puπtena u rad u studenome te godine. S obzirom na ”okrugli” broj godina djelovanja, Tvornica Linolade obiljeæit Êe svoj dan u utorak 2. travnja u 11 sati. Tom prilikom odræat Êe se skromna sveËanost na kojoj Êe biti prisutni mnogi radnici te gosti i uzvanici. DoÊi Êe i predsjednik Uprave Darko Marinac. Dvadeseta godiπnjica postojanja i djelovanja tvornice obiljeæit Êe se obilaskom tvornice, prigodnom izloæbom, degustacijama, te zajedniËkim sveËanim ruËkom i druæenjem. InaËe, osnovna djelatnost Tvornice Linolade je proizvodnja slatkih kremastih proizvoda, odnosno Linolade (nekad Kinderlade) u raznim pakiranjima. To je kvalitetni i zdravi proizvod koji osobito oboæavaju djeca, a uz Linoladu tu se joπ proizvode i neki drugi proizvodi, npr. Ëokolada u prahu, preteæno
za interne potrebe. Tvornica, dakle, uspjeπno radi veÊ dvadeset godina, a sve je krenulo zajedniËkom suradnjom s talijanskim ”Ferrerom”, jednim od najpoznatijih svjetskih proizvoaËa tzv. dvobojne kreme. - S ”Ferrerom” smo suraivali oko 18 godina. Nakon toga licenca se ”ugasila” i Uprava tvrtke je odluËila da krenemo u samostalnu proizvodnju. Danaπnja Linolada je naπ proizvod, kojem smo malo morali korigirati recepturu u odnosu na proiuzvod koji smo prije proizvodili. »vrsto smo uvjereni da proizvodimo vrhunske proizvode koji ni po Ëemu ne zaostaju za onim najboljima na hrvatskom i europskom træiπtu - kazala nam je direktorica ove tvornice Vesna ©koda. U tvornici je trenutaËno zaposleno tek 59 radnika. Sezonce nemaju. Rade u jednoj smjeni, ali ukoliko se ukaæe potreba, spremni su raditi i u dvije. - PoËetak godine za nas je na odreeni naËin ”mrtva sezona”. Naπi se proizvodi obiËno najviπe traæe u vrijeme Uskrsa, turistiËke sezone ili pak novogodiπnjih blagdana. Dakle, u sezoni darivanja! Sada se na neki naËin ”zahuktavamo” u proizvodnji.
Podravkine gastro-promocije u hotelima
”Dolcela u Naπicama” Tekst i snimka: Boris Fabijanec Brojni NaπiËani bili su ugodno iznenaeni u subotu 23. oæujka kada su ujutro doπl na tradicionalnu kavicu u hotel Park. DoËekao ih je izloæbeni stol sa slasticama Dolcele te uvijek raspoloæeni gastro-promotori Podravke - Draæen –uriπeviÊ, Zlatko SedlaniÊ i Damir BakoviÊ kao i ugostiteljski radnici hotela Park predvoeni πeficom kuhinje Katarinom MetiÊ. Na izloæbenom stolu bio je kompletni gastro asortiman Dolcele - tiramisu, parfe-krema, jogurtina, krema za kremπnite itd. Sve u svemu, 20-ak vrsti kolaËa i raznih slastica. Da marka Dolcela ima prou kod naπiËkih po-
troπaËa pokazala je ta uspjeπna jednodnevna promocija tijekom koje je uz brojne kolaËe pojedeno i 10-ak razliËitih Dolcela torti. KolaËi su vrlo ukusni, lagani i jednostavni za pripremu bili su neki od komentara NaπiËana nakon degustacije. - Zaista ne pamtim od kada naπ hotel surauje s Podravkom, a u naπem cjelokupnom asortimanu viπe od 60 posto su Podravkini proizvodi. Uz nezaobilaznu Vegetu, veliku prou u naπem hotelu imaju Podravkine juhe - od gljiva, kokoπja i govea, a zapravo najbolja kombinacija je juha sa svjeæim povrÊem i vaπa dehidrirana. Unatrag godinu i pol dana naπim gostima nudimo i slastice na bazi
Proizvodnja slatke kreme Linolade odvija se veÊ 20 godina No, vaæno je istaknuti da u svakom trenutku moæemo proizvoditi mnogo viπe nego πto to Ëinimo sada. Naπe proizvodne rezultate u prva dva mjeseca ove godine teπko moæemo usporediti s onima od lani, jer smo tada preteæno bili u remontu - istakla je direktorica i dodala da im je glavni
problem to πto ne rade dovoljno, odnosno da bi voljeli raditi puno viπe. Naime, u tvornici su zaposleni vrhunski radnici i struËnjaci, od kojih dobar dio radi od samoga poËetka, imaju odliËan proizvod i imaju sve moguÊnosti za veÊu proizvodnju. - Mislimo da ova tvornica ima bu-
duÊnost, a osim veÊe proizvodnje nama treba i viπe razliËitih proizvoda kako bismo bili profitabilniji. Sada nakon 20 godina iskustva vrijeme je da se uËine odreeni ”redizajni” u ovoj tvornici i u naπim proivodima kazala je je na kraju direktorica Linolade Vesna ©koda.
Dolcele. Imamo izloæbenu vitrinu u kojoj je kombinacija tradicionalnih slavonskih kolaËa i Dolcela slastica. Izuzetno smo zadovoljni sa suradnjom i kvalitetom vaπih proizvoda, a moram priznati da imate vrlo simpatiËno prodajno i gastro osoblje - rekla nam je πefica kuhinje hotela Park Katarina MetiÊ. Na njezinu izjavu nadovezao se direktor hotela Park Marijan HranjiÊ istaknuvπi izuzetno uspjeπnu dugogodiπnju poslovnu suradnju hotela Park i Podravke koja je u nekim aspektima narasla i u veliku prijateljsku. - Uz kvalitetu vaπih proizvoda i naπe turistiËko-ugostiteljske ponude, povjerenje i prijateljstvo izmeu poslovnih partnera bi trebala biti formula uspjeπnosti obostranog poslovanja rekao je Marijan HraniÊ. Zadovoljni promocijom Dolcele u Naπicama bili su i direktor Gastro
marketinga Davor Perkov te productmanager Dolcele Hrvoje Maljak, jer ovakav naËin promoviranja Dolcele ima dvostruku prednost: daljnje uËvrπÊivanje dobrih poslovnih odnosa s velikim kupcem kao πto je u ovom sluËaju hotel Park te novo pribliæavanje krajnjem potroπaËu kao πto su bili
gosti hotela te subote 23. oæujka. InaËe, gotovo tradicionalno, promociju Dolcele po Hrvatskoj uspjeπno prati i Studenac koji je takoer NaπiËanima predstavio paletu proizvoda mineralnu vodu Studenac, izvorsku vodu Studenu sa i bez limuna, ledene Ëajeve i Deit.
Slastice ”Dolcela” zadivile su posjetitelhje hotela u Naπicama
Zabiljeæeno na Podravkinom pokusnom polju Razvoja poljoprivrede na Danici
Nove sorte povrÊa s Danice ulaze na hrvatsku sortnu listu Piπe: Slavko PetriÊ
VeÊ godinama u Podravki se primjenjuje oplemenjivaËko selekcijski rad u agronomskoj struci. To se u Podravkinom Razvoju poljoprivrede obavlja na pokusnim parcelama na Danici. - Uvoenjem agroinovacija u proizvodnju znatno je lakπe uvesti i druga tehnoloπka rjeπenja. Nova sorta koja je na pokusu mora biti prepoznatljiva, stabilna i ujednaËena te u gospodarskim svojstvima bolja od postojeÊih sorata. Upravo ta se svojstva za novostvorene domaÊe ili strane sorte provjeravaju na pokusnom polju razvoja poljoprivrede na Danici u Koprivnici, jednoj od Ministarstva ovlaπtenoj lokaciji u Hrvatskoj - rekao nam je dr. Zdravko Matotan, rukovoditelj Razvoja poljoprivrede u Podravki. Zanimljiv je podatak da je u proteklih deset godina, tijekom kojih je na nacionalnu sortnu listu Republike Hrvatske upisano gotovo 400 novih sorata povrÊa, veÊina testiranja obavljena na pokusnom polju Podravkinog Razvoja poljoprivrede. - Korist od ovog eksperimentalnog rada je viπestruka. Osim πto Ministarstvo poljoprivrede nadoknauje troπkove provoenja testiranja, prvi smo u doticaju s novim sortama od kojih se jedan dio koristi i u programu proizvodnje povrÊa za potrebe prerade u Podravkinim tvornicama - kaæe dr. Matotan. I ove godine, na povrπini od jednog hektra, ispitat Êe se svojstva tridesetak novih sorata povrÊa, veÊinom stranih sjemenskih kuÊa, ali i nekoliko novostvorenih sorata. Poglavito se radi o dva niska graha zrnaπa Zavoda za povrÊarstvo Agronomskog fakulteta u Zagrebu te dva kukuruza πeÊerca Poljoprivrednog instituta iz Osijeka. - Uz ispitivanje novih sorata na pokusnom se polju Razvoja poljoprivrede Podravke obavljaju i isptivanja genetske ËistoÊe za domaÊe proizvedeno i uvezeno sjeme povrÊa te se intenzivno radi na uzdrænoj selekciji i oËuvanju genetske izvornosti veÊeg broja sorata povrtnih kultura - zakljuËuje dr. Matotan.
Broj 1603
Petak
29. oæujka 2002.
Izbori za radniËka vijeÊa
Jubilej: 40 godina lista ”Podravka”
SINPOD - zajedniËkim radom za dobrobit radnika
Prvi broj
Sindikat radnika koncerna Podravka - SINPOD samostalnu listu za izbor Ëlanova u radniËka vijeÊa podnio je u matiËnom dijelu Podravke i Danici, a u Belupu je formirana zajedniËka lista s Nezavisnim sindikatom Podravke. U matiËnom dijelu Podravke nositelj liste je Boæidar Flis (Zaπtita i nadzor), a slijede ostali kandidati za Ëlanove radniËkog vijeÊa: Ljubica Cader (Zaπtita i nadzor), Zvonko Zadravec (Logistika i transport), Vlatka Valeπ (Træiπte RH), Marijan SlukiÊ (OpÊi poslovi), Drago DrvariÊ (Odræavanje), Draæenka Kriæanec (Proizvodnja Podravka jela), ©tefica Koroπec (Ljudski potencijali), Boæo
©egoviÊ (Logistika i transport), Ankica ©varc (Træiπte SlovaËke, »eπke i Maarske), ©tefanija MarijanËiÊ (SPJ PiÊa), Dubravka Horvat (Træiπte RH), Vesna Habota (Kontroling), Draæena BorπËak (Razvoj tehnologije i kontrola) i Zlatko Mlinar (Logistika i transport). U Danici d.o.o. nositelj liste je Æeljko Hren, a ostali Ëlanovi su: Katarina Doπlinec, Vlado BukviÊ, Mladen IvekoviÊ, Ivan Jambrek, Ivan Maerek i Ivan ©kvariÊ. U Belupu na zajedniËkoj listi s Nezavisnim sindikatom Podravke nalaze se tri kandidata SINPOD-a: Boæica KovaË, Silvio BaroniÊ i Andreja Cmrk. - Kandidati za Ëlanove radniËkih vijeÊa su radnici iz cijelog koncerna, neo-
visno u kojoj su sindikalnoj udruzi, ili nisu Ëlanovi nijedne sindikalne udruge. Time æelimo da se buduÊe radniËko vijeÊe sastoji od Ëlanova koji nisu optereÊeni radom sindikalnih udruga, veÊ da se bave zaπtitom prava radnika koja su regulirana postojeÊim zakonskim aktima, pravilnicima i sporazumima. S obzirom na to da su i ostale sindikalne udruge Podravke, kao i lista Skupine radnika pokazale interes za rad u radniËkom vijeÊu, pozivamo ih da zajedniËki, timskim radom uËinimo najviπe za svakog radnika Podravke, kako bismo opravdali njihovo povjerenje πto Êe nam ga ukazati na predstojeÊim izborima - rekao je Boæidar Flis.
Lista NSP-a pod rednim brojem 1 Nezavisni sindikat Podravke takoer ide na izbore za radniËka vijeÊa. Njihova je lista pod rednim brojem 1, nositelj liste je Martinka MaretkoVukoviÊ, a slijede Zvonimir Stanin, Dragana GojkoviÊ, Boæena CeliπËak, Darko RakiÊ, Draæen ©imuniÊ, Tomislav PavloviÊ, Milan Tropπek, Jadranko Sabolek, Vlatkica ÆupaniÊ, Ivica Zrinski, Boæica Trnski, Draæen
Lazar, Æeljko DræaiÊ i SunËana Laptuπ. - VeÊina predloæenih kandidata je i do sada participirala u radu RadniËkog vijeÊa pa ih ponovno predlaæemo jer su ti ljudi nauËili i svladali posao te ga radili korektno za dobrobit svih radnika. Ne nadamo se pobjedi, veÊ smatramo da bi bilo dobro da sa svih predloæenih lista uu kandidati u RadniËka
vijeÊa, da RadniËko vijeÊe ne bude pod patronatom niti jednog sindikata veÊ da sve skupine radnika budu zastupljene podjednako. Tada bi RadniËko vijeÊe bilo institucija koja Êe raditi za dobrobit svih radnika neoptereÊeno sindikalnom pripadnoπÊu pojedinaca - rekla je predsjednica Nezavisnog sindikata Podravke Martinka Maretko-VukoviÊ.
I kandidati Nezavisne liste uvjereni u pobjedu! PoËetkom travnja u Podravki Êe se odræati izbori za radniËka vijeÊa, a pod rednim brojem 4 bit Êe lista: Skupina radnika - Nezavisna lista Podravke. Po rijeËima nositelja liste Draæena Keleminca, oni su morali skupiti najmanje deset posto potpisa radnika naπe tvrtke, a tu su brojku umnogome premaπili. To je tek jedna
od naznaka njihovu velikom optimizmu na izborima za radniËka vijeÊa. Pored Keleminca, koji se veÊ godinama istiËe borbom za radniËka prava, na listi se joπ nalaze: Zvonimir PrepeliÊ, Mladen BedekoviÊ, Mirko OæegoviÊ, Marija Ænidar, Josip Horvat, Pero KoporniÊ, Æeljko MatijaπiÊ, Æeljko ©ipek, Zainul Abidin - Gajo, Branko
JaguπiÊ, Æeljko MiliÊ, Milan Sinjeri, Mica ©tefanec i Zlatko PetriÊ. Æelja je ovih kandidata da ni jedna lista nema monopol, veÊ da svi budu u prilici da zajedniËki odluËuju. »vrsto su uvjereni da Êe radnici prepoznati njihova uvjerenja i da Êe na izborima zaokruæiti njihov broj - Ëetiri! Ml. P.
Izloæba pisanica u Podravki Podravkini OpÊi poslovi - djelatnost skih Sesveta za predstojeÊe uskrsne druπtvene prehrane Podravke izloæbu kultura i Josip CugovËan iz Podrav- blagdane priredili su kod restorana pisanica.Pogledajte! A. V.
Novi uæici iz Podravkine kuhinje - SPJ VoÊe i povrÊe
Paprika u senfu - prilog jelu, uæitak nepcu Piπe: Marija Vaunec, tehnolog
Paprika u senfu je proizvod specifiËna okusa koji proizlazi iz kombinacije æute i crvene paprike, raznih zaËina te senfa posebno pripremljenog za taj proizvod. Paprika je bogat izvor kapsicina i askorbinske kiseline
(vitamina C). Kapsicin je nosilac ljutine i posjeduje antibakterioloπka svojstva, a vitamin C je antioksidans - veæe slobodne radikale koji prerano oπteÊuju stanice i tkiva naπeg organizma. Senf je mjeπavina fino mljevenih sjemenki bijele goruπice i raznih zaËina, poboljπava okus jelima, potiËe apetit, te
hranu Ëini probavljivijom. MoguÊnost primjene ovog proizvoda u pripremi jela je mnogostruka. Osim πto je izvrstan prilog uz topla i hladna mesna jela i nareske, poboljπava okus jela ako se koristi kao premaz za sve vrste mesa, posebice piletine. Taj proizvod u 100 g ima 190 kJ/46 kcal.
5
Piπe: Hrvoje ©labek Kao πto veÊ znamo, prvi broj ”Informativnog biltena” radnog kolektiva Podravka, prehrambena industrija Koprivnica, iziπao je 28. studenoga 1962. godine. Umnoæen je na πapirografu u 800 primjeraka, πto je bilo neπto manje nego je Podravka u to doba zapoπljavala radnika. Naslovnica je opremljena fotografijom proizvodnih zgrada kod ondaπnjeg glavnog ulaza, koji je kasnije zatvoren izgradnjom skladiπta gotove robe, a sada je to tvornica djeËje hrane. Usto, na prvoj stranici su oznake ”broj 1” i ”godina I”. Prvi broj ima 10 listova, meutim jedna je stranica prazna, tako da sadræi 19 stranica pisaÊom maπinom otkucanog, pa umnoæenog teksta. Uvodnik je potpisala ”Redakcija”, a u njemu se objaπnjavaju razlozi pokretanja lista. Zbog aktualnosti, prenosimo njegov dio: ”Danas su veÊ prilike sasvim druge. Ne samo da smo prostorno viπe razdijeljeni, nego je izvrπena i veÊa raspodjela rada, pa se po vrsti posla i zadacima vrlo razlikujemo. Organizaciono smo podijeljeni na sektore, odjele, proizvodne linije i sluæbe, ali svi smo ipak jedna cjelina. Svi smo jedna maπina, za Ëiji sinhronizirani rad trebaju svi njeni dijelovi pravilno funkcionirati. Svi smo mi djeliÊ te maπine i svaki od nas pojedinaËno moæe izazvati njezin zastoj, njeno ubrzanje, ili pak njeno koËenje u radu. Meusobna obavijeπtenost u funkciji dijelova, poluga, kotaËa i kotaËiÊa ove maπine, od presudne je vaænosti za postizanje zajedniËkog cilja, πto bolje produktivnosti, veÊe proizvodnje i uspjeπnijeg poslovanja.” Kao πto se moæe pretpostaviti, prvi Ëlanak u prvom broju ”Biltena” nosi naziv ”Vijesti iz proizvodnje”, a iz njega doznajemo kako izgradnjom novih proizvodnih hala Podravkini radnici dobivaju normalnije uvjete rada. ”Pod kakvim smo uslovima radili do sada, bilo je zaista Ëudo ostvariti tako visoku proizvodnju”, piπe inæ. Ivo Gjerek, tadaπnji πef proizvodnje. Doznajemo takoer kako u tvornici ima i pravih ”sabotera”, koji rasipaju sirovinu ili oπteÊuju gotove proizvode, pa autor upozorava radnike da prijave ”πtetoËine” jer je tvornica i radnikova - ”naπa tvornica”. Slijedi pasaæ Ëlanaka o raspodjeli dohotka, samoupravljanju, poveÊanju plaÊa zbog novih cijena kruha i obraËunu plaÊa prema produktivnosti cjelina. Jedini punim imenom i prezime-
Naslovna stranica prvog broja Podravkinog ”Biltena” nom potpisan Ëlanak jest opet Gjerekov ”Bio sam u Krapinskim Toplicama”. Nije reportaæa, veÊ razmiπljanje o boljoj organizaciji odmora i rekreacije radnika. Meu ostalim, autor predlaæe da Podravka kupi autobuse koji bi prevozili radnike na posao i s posla, a u sezoni na ©odericu. U Ëlanku ”Uspjeπno poslovanje za 10 mjeseci ove godine” doznajemo kako je Podravka u tom razdoblju 1962. godine proizvela 5881 tonu raznih proizvoda, πto je bilo veÊ 93 posto godiπnjeg plana, a 32 posto viπe nego 1961. godine. Kad preskoËimo izvjeπÊe o predavanju o tadaπnjim ustavnim promjenama, dolazimo do sporstke rubrike. U prvom planu πah, zatim nogometni susreti momËadi sindikalnih podruænica, pa strijelci i stolnotenisaËi. Prvi broj ”Biltena” zatvaraju ”Aktuelnosti” i ”Ozbiljne obavijesti”, koje zaista nisu ozbiljne. Primjerice: ”Obzirom na izvanredne moguÊnosti u samom krugu poduzeÊa pozivaju se Ëlanovi kolektiva na kondicioni veslaËki trening. Potrebne rekvizite osigurat Êe Odjel kapitalne izgradnje. VeslaËki klub.” Prilikama u tvorniËkom krugu ruga se i tekst ”Integracija”: ”Ozbiljno se razmatra moguÊnost da Krapinske Toplice, u okviru svoje djelatnosti, otvore nove blatne kupke u krugu fabrike.” O duhovitosti uredniπtva prvog broja ”Informativnog biltena” iz 1962. godine svjedoËi veÊ legendarna πala ”NauËni radovi”: ”U hali B vrπit Êe se ove zime vaæna nauËna ispitivanja o korisnom utjecaju niskih temperatura na ljudski organizam.” Kad su to proËitali, radnicima je sigurno bilo toplije, barem oko srca, a time je veÊ prvi broj ”Biltena” ”Podravke” barem dijelom opravdao razlog svoga postojanja.
Kobasice u pivu (za 4 osobe) 4 para kranjskih kobasica, 1 ælica maslaca, 3 dl bijelog piva, 1 glavica luka, 1 lovorov list, 1/2 æliËice sjemenki anisa, 3 zrna papra, 4 ælice paprike u senfu Podravka Kobasice operite, osuπite i probuπite viljuπkom. U πirokoj tavi na zagrijanom maslacu popecite kobasice sa svih strana. Zalijte ih pivom i dodajte luk narezan na ploπke, lovor, anis i papar u zrnu. Kobasice kuhajte 10 minuta, uz povremeno okretanje. Izvadite ih na tanjur te ih prelijte tekuÊinom u kojoj su se kuhale. Posluæite ih s paprikama u senfu i prepeËenim kruhom.
Broj 1603 Petak 29. oæujka 2002.
6
Na Podravkinoj tribini ”43 minute sa...” pred velikim brojem gostiju i posjetitelja
Promovirana knjiga Mladena PavkoviÊa ”Sveto ime Vukovar” Na popularnoj Podravkinoj tribini “43 minute sa...” u utorak se traæila “karta viπe”. Razlog tome bilo je veliko zanimanje za novu knjigu Mladena PavkoviÊa “Sveto ime Vukovar”, odnosno za brojne goste koji su doπli na tribinu. Bila je to iznimna prilika da se neπto viπe kaæe i o doprinosu ne samo KoprivniËko - kriæevaËke æupanije, veÊ cijelog ovog kraja u Domovinskome ratu. Tako smo joπ jednom Ëuli veliku povezanost Koprivnice, Krapine, Varaædina i drugih gradova i mjesta s gradom heroja, kojeg nikada ne smijemo zaboraviti - Vukovarom. Na predstavljanju knjige govorili su: Branko BorkoviÊ - Mladi Jastreb, posljednji zapovjednik obrane Vukovara, dr. Vesna Bosanac, ravnateljica vukovarske Bolnice, Marin VidiÊ Bili, bivπi ratni povjerenik Vlade Hrvatske za opÊinu Vukovar, prof. dr. Zvonimir ©eparoviÊ, prof. dr. Josip JurËeviÊ, knjiæevnik Josip Palada, Ivan »aËiÊ, predsjednik Koordinacije Udruga proizaπlih iz Domovinskog rata Vukovarsko - srijemske æupanije, Æeljko LukiÊ, predsjednik Kluba veterana INA - Naftaplina iz Zagreba te æupani iz Ëetiri æupanije: Josip FriπËiÊ, æupan KoprivniËko kriæevaËki, prof. Nikola ©afer, æupan Vukovarsko - srijemske æupanije, dr. Vlasta Hubicki, æupanica Krapinsko - zagorske æupanije i dr. Zvonimir Sabati, æupan Varaædinske æupanije. Osim njih, u gotovo trosatnom programu, kojeg je izravno prenosila Radio - Koprivnica, joπ su sudjelovali: Matija DediÊ, Rajko DujmiÊ, Ivan Ivica Percl, Maja Marija, ©ima Jovanovac, Maja ©uput i grupa EN JOY, Jurica
S predstavljanja nove knjige Mladena PavkoviÊa Paen i grupa “Aerodrom”, Ivica MartinËeviÊ i tamburaπki sastav “Zlatne strune”. Program je vodila Tanja Novak. Tijekom predstavljanja knjige posjetitelji su imali priliku prvi put vidjeti i dosad neemitirane video-snimke razorenoga Vukovara i na taj naËin joπ jednom se podsjetiti na sva zla koja smo doæivjeli od srpskog agresora. Mladen PavkoviÊ je najavio veÊ novi projekt: sredinom svibnja u zagrebaËkoj Koncertnoj dvorani “Vatroslav Lisinski” uz pomoÊ KoprivniËko - kriæevaËke æupanije, Podravke i drugih organizirat Êe veliki humanitarni koncert pod nazivom “Sveto ime Vukovar” na kojem Êe nastupiti petnaestak istaknutih imena naπe estrade, a sav prihod bit Êe namijenjen vukovarskoj bolnici.
Uskrsni koncert Mjeπoviti pjevaËki zbor KUD-a “Podravka”odræat Êe u æupnoj crkvi Sv. Nikole biskupa u Koprivnici na Uskrsni ponedjeljak veÊ tradicionalni koncert. Uz solo-sopran Antonije KovaËeviÊ-CiganoviÊ i pratnju na orguljama mr. Natalije Imbriπak te pod dirigentskom palicom Ivice MartinËeviÊa zbor Êe izvesti djela A. KlobuËara, C. Francka, J. S. Bacha, G. Verdija, F. Dugana, V. Æganca i B. AntoniÊa. PoËetak koncerta je u 19,30 sati. A. V.
Obavijest iz Sluæbe osiguranja
Obavijesti
MoguÊnosti dodatnog osiguranja zaposlenika i obitelji
Podjela smrznutih proizvoda
Zaposlenici “Podravke” d.d. i svih njenih podruænica osigurani su od posljedica nesretnog sluËaja - nezgode. To osiguranje pokriva: smrt uslijed bolesti, smrt uslijed nezgode i nastali invaliditet. Ovim osiguranjem djelatnici su osigurani 24 sata na dan. Svote osiguranja odreuje poslodavac, a premije osiguranja idu na teret troπkova poslovanja. Ovim osiguranjem nisu i ne mogu biti osigurani Ëlanovi obitelji zaposlenika. Na inicijativu Sindikata i pojedinaËnih upita zaposlenika, Sluæba osiguranja dogovorila je s osiguravajuÊim druπtvom sliËan program osiguranja zaposlenika i Ëlanova njihovih obitelji. Ovu vrstu osiguranja nazvali smo dodatno osiguranje zaposlenika i Ëlanova njihovih obitelji. Bitne karakteristike dodatnog osiguranja su: - dragovoljnost - samo oni koji ispune i potpiπu upitnik - samostalnost - sami odreujete visinu osiguranih svota i iznos premije - opseg pokriÊa - dodatno se osigurava i dnevna naknada za bolniËko lijeËenje - moguÊnost osiguranja i Ëlanova vlastitoga domaÊinstva (supruænici i djeca) Kako veÊ imamo veliki broj zaposlenika s ovim osiguranjem, a police osiguranja istjeËu 1. 4. 2002. godine, molimo sve osigurane i one koji se æele osigurati na novo da u Sluæbu osiguranja - treÊi kat sedmerokatnice, soba br. 302, podignu odgovarajuÊi upitnik i popune ga (spomenuti upitnik moraju popuniti i oni koji produæuju osiguranje). MoguÊe kombinacije osiguranja:
OSIGURANA SVOTA ZA SLU»AJ SMRTI ZBOG Red. br.
INVALIDITETA
NEZGODE BOLESTI OSNOVICA
100%
DNEVNA NAKNADA MJESE»NA ZA BOLN. PREMIJA PO LIJE»ENJE OSOBI
1
36.000,00
18.000,00
72.000,00 108.000,00
36,00
14,20
2
50.000,00
20.000,00 100.000,00 150.000,00
40,00
17,90
3
100.000,00
20.000,00 200.000,00 300.000,00
40,00
28,60
4
150.000,00
30.000,00 300.000,00 450.000,00
40,00
41,15
Sektor za standard radnika obavjeπtava radnike Podravke koji su naruËili smrznute proizvode Danice d.o.o. (danburgere, ÊevapËiÊe, dansteak) da Êe podjela biti u Ëetvrtak 4. travnja od 14 do 15,30 sati u dvoriπtu Galantpleta za sve radnike koji su ove proizvode naruËili.
Prodaja krumpira Sektor za standard radnika obavjeπtava radnike Podravke da organizira prodaju krumpira pakiranog u vreÊe 30 kg, po cijeni od 30 kn/pakiranje, uz moguÊnost plaÊanja na tri rate. Prodaja Êe biti u Ëetvrtak 4. travvnja u dvoriπtu Galantpleta u vremenu od 13,30 do15,30 sati.
Prodaja raËunala i opreme Sektor za standard radnika organizira za radnike Podravke prodaju raËunala marke DTK, dobavljaËa raËunala za poslovne potrebe Podravke tvrtke SENSO. RaËunala se prodaju na potroπaËki kredit Podravske banke uz kamatu od 9,8% koja je za ovu prodaju niæa od kamate za ostale potroπaËke kredite Podravske banke koja iznosi 11,9% te se na kredite ne primjenjuje valutna klauzula veÊ povoljnije usklaivanje tromjeseËnom revolarizacijom kredita. U ovoj prodaji mogu se kupiti slijedeÊa raËunala i oprema: 1. DTK INTERNET OPEN III 1000 Intel 1000 MHz Celeron Processor 1.44 MB 3.5 “ Diskette Drive, 128 MB SDRAM 133 MHz 20 GB Hard Drive, CD 52 SPEED SVGA card Riva TnT2 32 MB RAM INTERNET tipkovnica, miπ Suondblaster, faxmodem 56 k 15" DIGITAL COLOR MONITOR Windows XP, Cijena: 5.750,67 2. DTK INTERNET OPEN IV Intel 1,6 MHz PIV Processor 1.44 MB 3.5 “ Diskette Drive, 128 MB SDRAM 133 MHz 20 GB Hard Drive, CD 52 SPEED SVGA card Riva TnT2 32 MB RAM INTERNET tipkovnica, miπ Suondblaster, faxmodem 56 k, ethernet 10/100 15" DIGITAL COLOR MONITOR Windows XP Cijena: 7.441,48 3. DTK 1600 dtkv P IV 1,6GHz Processor, 1.44 MB 3.5 “ Diskette Drive, 128 MB RDRAM 20 GB Hard Drive, CD 52 SPEED SVGA card Riva TnT2 32 MB RAM INTERNET tipkov., miπ, zvuËnici 120 W Suondblaster 4 channel wawe, faxmodem 56 k, 15" DIGITAL COLOR MONITOR Windows XP Cijena: 7.956,84 4. LEXMARK INKJET PRINTER Z12 420,31 kn 5. LEXMARK INKJET PRINTER Z33 745,10 kn 6. PRINTER EPSON STYLUS C20 UX 663,68 kn 7. PRINTER EPSON STYLUS C40 UX 767,38 kn 8. PRINTER EPSON C 60 - 1.322,48 kn 9. PRINTER HP DESKJET 656C - 727,97 kn 10. PRINTER HP DESKJET 845C 888,28 kn 11. PRINTER HP DESKJET 920C 1.181,45 kn 12. MONITOR DTK 17" - 1.681,32 kn 13. MONITOR DTK 19" - 2.449,92 kn
14. DOPLATA za monitor s 15" na 17" 480,38 kn 15. DOPLATA za monitor s 15" na 19" 1.248,96 kn Osim nabrojenog mogu se kupiti pojedine komponente raËunala iz ponude SENSA koja se moæe vidjeti u Sektoru za standard radnika. Jamstvo na svu opremu je 24 mjeseca. Ovlaπteni servis IBIS Koprivnica, Trg Eugena KumiËiÊa 11. RaËunala i oprema moæe se kupiti putem potroπaËkog kredita Podravske banke bez jamaca i depozita uz slijedeÊe uvjete: * Visina kredita - od 1.500 do 10.000 kuna - mjeseËni anuitet na iznos od 10.000,00 kn - 459,00 kn - mjeseËni anuitet na iznos od 7.000,00 kn - 321,00 kn - mjeseËni anuitet na iznos od 5.000,00 kn - 229,00 kn * Kamatna stopa 9,8 % godiπnje * Rok otplate do 24 mjeseca * Kreditna sposobnost traæitelja kredita - mjeseËni anuitet ne moæe viπe iznositi od: - 1/3 prosjeËne mjeseËne netto plaÊe, umanjene za odbitke - korisnik kredita moæe imati jednog ili dva suduænika * Osiguranje otplate kredita - izjava o pljenidbi treÊine plaÊe i drugih novËanih primanja ili sredstava s bilo kojeg raËuna u banci, ovjerena kod javnog biljeænika (ovjeru potpisa kod biljeænika 46,60 kn plaÊa traæitelj kredita) - mjenica bianco potpisana od korisnika kredita i suduænika - administrativna zabrana * Otplata kredita - u jednakim mjeseËnim anuitetima izraæenim u kunama - kredit se revalorizira primjenom postotka porasta srednjeg teËaja HNB za euro u kalendarskom tromjeseËju, s tim da se revalorizacija obavlja na zadnji dan svakog kalendarskog tromjeseËja, osim tromjeseËja u kojem je kredit odobren * Naknada - 5 % jednokratno od iznosa kredita - plaÊa SENSO d.o.o. Zagreb * Dokumentacija potrebna za kredit - zahtjev za kredit - popunjen i ovjeren za korisnika kredita i suduænike (dobije se i popunjava u Odjelu za standard radnika u Podravki) - preslike osobnih iskaznica korisnika kredita i suduænika - mjenica - predraËun za robu Informacije na tel. 651 - 781, te prijave osobno u Sektor za standard radnika, soba br. 9 u prizemlju Inæenjeringa (uglovnica) do 30. travnja o. g. Sektor za standard radnika
Druπtvena prehrana
Jelovnik
Prodaja pureÊeg mesa
2. 4. utorak:
- Varivo podravski grah, danburger, salata
Odjel za standard radnika organizira za radnike Podravke prodaju pureÊeg mesa proizvoaËa Puris - Pazin, uz moguÊnost plaÊanja na tri rate: a) PureÊa prsa - po cijeni od 50,26 kn/kg, tj, 251,30 kn pakiranje 5 kg b) PureÊi batak - zabatak po cijeni od 26,35 kn/kg, tj. 131,75 kn pakiranje 5 kg c) PureÊi batak po cijeni od 21,96 kn/kg, tj. 109,80 kn pakiranje 5 kg d) PureÊi zabatak po cijeni od 27,69 kn/kg tj. 138,45 kn pakiranje 5 kg e) PureÊa krila po cijeni od 26,96 kn/ kg tj. 134,80 kn pakiranje 5 kg f) Mljeveni pureÊi batak - smrznuto po cijeni od 27,69 kn/kg, tj. 138,45 kn pakiranje 5 kg
3. 4. srijeda:
- PeËeni pureÊi batak, mlinci, salata
4. 4. Ëetvrtak:
- Varivo πpinat, kobasica peËenica, krumpir pire
5. 4. petak:
- Maarski gulaπ, kolaË
Zainteresirani mogu popunjeni upitnik predati do 10. 4. 2002. god. svom sindikalnom povjereniku ili u Sluæbu osiguranja. Sve dodatne informacije mogu se dobiti na telefone (048) 651-767 ili (048) Predbiljeæbe u Odjelu za standard najkasnije do 5. travnja na tel. 651-781. 651-456. Odjel za standard radnika I. TomiÊ, Sluæba osiguranja
NOVINE DIONI»KOG DRU©TVA PODRAVKA OsnivaË i izdavaË: PODRAVKA, prehrambena industrija, d.d. Koprivnica Direktorica Sluæbe za interno komuniciranje: Jadranka Lakuπ Glavni i odgovorni urednik: Branko Peroπ Redakcija lista: Boris Fabijanec, Mladen PavkoviÊ, Branko Peroπ, Slavko PetriÊ i Hrvoje ©labek Fotograf: Nikola Wolf GrafiËki dizajn: Jana i Ivana Æiljak, FotoSoft
GrafiËka urednica: Vanesa GrgiÊ Tisak: KoprivniËka tiskarnica d.o.o. Koprivnica Naklada: 8300 primjeraka List izlazi svakog petka i primaju ga svi radnici besplatno. Adresa uredniπtva: Ulica Ante StarËeviÊa 32, 48000 Koprivnica Telefoni - direktni: 651-505 (urednik) i 651-503 (novinari) Faks: 621-061 e-mail: novine@podravka.hr
Broj 1603
29. oæujka 2002.
7
Kuglanje - pripreme za Svjetsko prvenstvo
Sport Podravka Vegeta u Danskoj nije uspjela saËuvati dva pogotka prednosti iz prve utakmice
Traæi se osmi “putnik” Piπe: Æeljko ©emper
Ikast ukazao na realnost
Proteklog vikenda odræan je joπ jedan trening-kamp, kako se nazivaju ogledni nastupi potencijalnih kandidatkinja za sastav hrvatske kuglaËke reprezentacije. To je veÊ Ëetvrto okupljanje kuglaËica, a prije definitivne odluke izbornika-trenera TonËija Mikca o putnicima za Svjetsko prvenstvo. Iako je joπ prije dvije godine najavio pomlaivanje reprezentacije, nije baπ jasno pozivanje petnaestak, uglavnom starijih, kuglaËica na provjere, a u glavi veÊ ima sastav za SP. Sve je viπe izvjesno da Êe izbornik povjerenje dati provjerenim snagama - izgleda da je sporno joπ samo jedno mjesto, jer se Velinka First oprostila od reprezentativne majice. Izbornik uvijek ponavlja, kako se kod njega teπko ispada iz reprezentacije, a joπ teæe ulazi. To znaËi da Êe “osmerac”
Tekst i snimka: Goran »iËin Maπansker Rukometaπice Podravke Vegete nisu bez nade otputovale na uzvratnu utakmicu Ëetvrtfinala Kupa EHF-a u danski Ikast. Prednost od 28:26 nije puno obeÊavala, s obzirom na veliku kvalitetu koju posjeduje danska ekipa, no nitko nije imao namjeru unaprijed se predavati. - Moæemo opet ponoviti sjajnu partiju iz Koprivnice i proÊi dalje, ali moæe nam se dogoditi i da nas razbiju - kazao nam je uoËi leta za Dansku trener Podravke Vegete Ivica Pal. Na Podravkinu æalost, dogodilo se ovo drugo, utakmica je zavrπila 32:22 (16:9) za Ikast, koji je u svim elementima rukometne igre bio bolji. VeÊ u samom poËetku, kad su Dankinje uraganski krenule postiæuÊi pogotke, a ne primivπi ni jedan (u 10. minuti bilo je 5:0) svima je bilo jasno da Êe Podravka teπko u polufinale. Ikast je dobro snimio igru KoprivniËanki, i na svom terenu zaustavio je najveÊe opasnosti - Snjeæanu Petiku i Mariju »uljak. Svoj prvi pogodak Petika je postigla tek potkraj prvog dijela, a njene suigraËice takoer nisu bile raspoloæene. Upale su u “ærvanj”, Ikast je protivnika “samljeo”, da bi se na kraju s njim poigravao, pucajuÊi sedmerce iz okreta i izvodeÊi ostale egzibicije koje su uveseljavale vrlo korektnu, zapravo sjajnu dansku publiku. - Curama sam rekao neka ne budu tuæne, jer su izgubile od bolje ekipe. Mi se moramo okrenuti zavrπnici domaÊeg prvenstva i kupa - rekao je nakon utakmice Ivica Pal. U Ikastu su nastupile: StanËin, KnezoviÊ, Vresk, Harlanjuk, Pensa, PalËiÊ 3, Hodak 5 (3), »uljak 2, Sirovec, Petika 10, MiliÊ 2, JuriÊ.
Petak
Naπe su rukometaπice upale u ”ærvanj” prejakog Ikasta Podravka je ovaj put morala priznati da je naletjela na jaËeg protivnika. I dok je lani uspjela doÊi do finala Kupa EHF-a, ova sezona koprivniËkoj ekipi pokazala je gdje se realno nalazi u europskim okvirima. Dosta nisko, s obzirom da su se muËile Ëak i s RadniËkim, u kojem uglavnom igraju vrlo mlade igraËice. Prva ozbiljnija prepreka pokazala se nepremostivom, a Ikast je stvarno odliËan sastav, spreman na najveÊe europske domete, sa sjajnim igraËicama poput Grit Jurack, Kjersti Grini, Kristine Andersen itd. Gdje su danas Podravkini najveÊi problemi? Odgovor na to pitanje Ëesto nam je tokom ove sezone davao trener Pal, obiËno je to bilo nakon poraza od neke europske ekipe: - Bez vanjskih igraËica ne moæeπ igrati rukomet. I tu je bit problema. Jer, vratarkama Barbari StanËin i Saneli KnezoviÊ ne moæe se puno prigovoriti. I dok jednoj nije iπlo, branila je ona druga. Krila i kruæni napadaË igraju onoliko koliko im dozvole vanjske igraËice, a s njima je u ovoj sezoni bilo puno problema. Snjeæana Petika uspjeπno se vratila nakon dvogodiπnje stanke, ali sama joπ uvijek ne moæe pobjeivati protivnike. Marija »uljak je oporavljenik nakon teπke ozljede, za nju su i ranije prognoze govorile da Êe u pravu formu doÊi tek poËetkom sljedeÊe sezone. Mlada Nikolina JuriÊ i iskusna Koraljka MiliÊ igrale us uglavnom na desnom vanjskom, πto im nije prirodna pozicija. I dok je proπle sezone Andreja Hrg sasvim pristojno “krpala” to mjesto, njima to i nije najbolje iπlo. Martina Raguæ ozlijedila se usred sezone, morala je na operaciju koljena, isto kao i Maja PopoviÊ. Ljubica PerπinoviÊ dovedena je kako bi je zamijenila te kako bi pojaËala obranu, no uoËi najvaænijih utakmica s Ikastom, dobila je gips na ruku. Do kraja sezone bit Êe najvaænije osvojiti hrvatsko prvenstvo i kup, na taj naËin Podravka bi zabiljeæila desetu “dvostruku krunu” zaredom. Uprava se u ovoj sezoni nije previπe iskazala s pojaËanjima, zato za sljedeÊu najavljuju da Êe dovesti “sve πto treba”. A to su najmanje dvije vanjske, prave vanjske igraËice potvrene u Europi.
za svjetsku smotru u Osijeku biti sastavljen gotovo od istih imena, koja su na proπlom SP u Poljskoj 2000.godine osvojila svjetsku broncu (Orehovec, Zver, BuniÊ, MaareviÊ, Perman i dvije mlade igraËice, ©irokanoviÊ i Graber, koje su bile priËuve u Poljskoj. Traæi se joπ samo jedan “putnik”, a odluka Êe pasti na joπ jednom dodatnom ogledu izmeu Æunek, NeraliÊ, Mikac i BartoloviÊ. Naπa Ljiljana Picer je otpala - unatoË uspjeπnim provjerama i rezultatima u prvenstvu, nije po ukusu izbornika! A Ljilja je odigrala najbolju sezonu u dugogodiπnjoj karijeri, sjajno je fiziËki pripremljena - i na zadnjoj provjeri ovog vikenda u Zagrebu, uz Vesnu, bila je najbolja. Ipak, nije joj sueno da obuËe reprezentativnu majicu na Svjetskom prvenstvu u Osijeku, sliËno je proπla i prije dvije godine za SP u Poljskoj.
Prva B liga sjever - kuglaËi
Podravkaπima ”bronca” VELEKOMMERCE - PODRAVKA 6:2 (5191:5067) Gostovanjem u »akovcu zavrπeno je prvenstvo i u Prvoj B ligi za kuglaËe. U posljednjem kolu kuglaËi Podravke poraæeni su rezultatom 2:6 i na kraju zavrπili na odliËnom treÊem mjestu. Velik je to uspjeh naπih kuglaËa, posebice kad se prisjetimo, da su kao drugi u prvenstvu Druge lige tek dodatnom majstoricom izborili natjecanje u viπem razredu. A prvak Croatia osiguranje zavrπio je na osmom mjestu. Kao novajlije u vrlo jakoj ligi tijekom cijelog prvenstva bili su pri vrhu tablice, pruæali odliËne partije, posebno dojmljivo su igrali na domaÊim stazama. Gostima nisu prepustili ni jedan bod, tek po koji poËasni poen, a postavili su i novi momËadski rekord koprivniËke kuglane. Velekommerce je, nakon πto je ispao iz prve A lige, æelio brzi povratak, a protiv Podravke pobjeda je bila imperativ. Na teπkoj kuglani u »akovcu Podravka je igrala za treÊe mjesto, kao
i vinkovaËki Cestorad s istim brojem bodova, ali slabijim omjerom pobjeda i poraza. Kako je i Cestorad poraæen u Varaædinu istim rezultatom, Podravka je ostala na treÊem mjestu. DomaÊin je odigrao prosjeËno, imperativ pobjede dosta ih je opteretio, ali ni naπi kuglaËi nisu briljirali, a napustila ih je i sportska sreÊa. U nekim dvobojima bilo je vrlo tijesno i neizvjesno - dva naπa najbolja igraËa, BakaË i GroπaniÊ, izgubili su za samo jedan Ëunj, dok je mladi Gregurina dobio za tri Ëunja. Jedini rezultat viπe od 900 postigao je domaÊi Pigac (921), a najveÊe neugodno iznenaanje priredio je Zdravko VuËiÊ - imao je nevjerojatno slab dan, sruπio je samo 774 Ëunja (?). Rezultati: Poljan - BakaË 1:0(876:875), Pigac - VuËiÊ 1:0(921:774), Blaæek GroπaniÊ 1:0 (881:880), NovakoviÊ Gregurina 0:1 (848:851), Turk - ©tefoiÊ 1:0 (859:839), GraπiÊ - Betlehem 0:1 (806:848).
Prva hrvatska nogometna liga - 24. kolo
TreÊa hrvatska rukometna liga - sjever 10. kolo
Tri koprivniËka torpeda probuπila mreæu Pomorca
Teπka, ali zasluæena pobjeda u Daruvaru
U susretu s Pomorcem igraËi Slaven Belupa konaËno su iskazali efikasnost i na domaÊem travnjaku prikazali najbolju proljetnu nogometnu predstavu. UËinkovitom igrom punom htijenja i angaæiranosti, u kojoj zapravo nije bilo niti jednog slabog mjesta u momËadi, zasluæeno su pobijedili Pomorac 3:0. Od poËetka utakmice Slaven Belupo je silovito krenuo prema vratima Kostrenjana. Redale su se prigode Crnca, RadiËeka i Dodika. Pogodak je zaista visio u zraku. Gosti su potpuno potisnuti na svojoj polovici terena, tek poneka bezuspjeπna kontra. U 28. minuti oduπevljenje koprivniËke publike. BajsiÊ prolazi po lijevoj strani, dodaje Dodiku koji od prve upoπljava FerenËinu. Jak udarac s 12-ak metara i gostujuÊi vratar Knez vadi loptu iz mreæe. I dalje se redaju napadi KoprivniËanaca. U 37. minuti Dodik prima loptu na dvadesetak metara od vratiju Pomorca, slijedi bomba i euro-gol. Joπ se oduπevljenje na koprivniËkom Gradskom stadionu nije stiπalo, a Medvid dokazuje da zaista ima silovit udarac. S 25 metara iskosa πalje loptu u mreæu kraj nemoÊnog Kneza. 3:0 za Slaven
Belupo i odliËan nogomet KoprivniËanaca u prvom poluvremenu, zasigurno najbolji u proljetnom nastavku prvenstva. U nastavku, gosti su se otvorili, imaju i oni nekoliko poluprigoda, ali obrana Slaven Belupa funkcionira ”ko vurica”. S druge pak strane, zadovoljni visokim vodstvom, domaÊini ne nameÊu tempo kao u prvom poluvremenu, traæeÊi svoje prigode u otvorenoj igri gostiju. No, od pogodaka ni s jedne ni s druge strane - niπta. Tek na kraju utakmice biljeæimo odliËan pokuπaj –elalije iz slobodnog udarca s 20-ak metara i joπ bolju obranu Solomuna. Visoka pobjeda domaÊina kojom su razuvjerili sve one nevjerne Tome, a moramo priznati da ih je bilo dosta, koji su veÊ vidjeli Slaven Belupo u borbi za opstanak. Naime, moglo se Ëuti kako je jak vjetar pomogao Slaven Belupu kod postizanja pogodaka u prvom poluvremenu. No, isto tako Kostrenjani su, kao πto oni kaæu, imali buru u leima tijekom nastavka utakmice pa niπta. Zaista, kao πto je viπe puta naglasio trener KoprivniËanaca Draæen Besek, tim deËkima treba dati vremena i poticaja. A nogometa-
πima Slaven Belupa volje, htijenja, motiviranosti i angaæiranosti zaista ne nedostaje. OdliËna nogometna predstava u Koprivnici. Protiv Pomorca za Slaven Belupo igrali su: Solomun, Crnac, S. Boπnjak, P. Boπnjak, Brgles, FerenËina, RadiËek (od 75. KovaËeviÊ), BajsiÊ (od 85. Posavec), Medvid, KovaËiÊ (od 80. FilipoviÊ) i Dodik. Nakon utakmice trener Slaven Belupa Draæen Besek je izjavio: Na vjetrovitom vremenu bolje smo se snaπli od Kostrenjana. Moram Ëestitati mojim deËkima, jer su igrali vrlo angaæirano i motivirano. UoËi utakmice raËunali smo na tri osvojena boda, ali trebalo ih je ostvariti. Osvojeni su na najbolji naËin - efikasnom igrom i atraktivnim nogometom koji je ugodan za oko svakom gledatelju. U subotu Slaven Belupo gostuje kod zagrebaËkog Dinama. Koliko ZagrepËani ozbiljno shvaÊaju koprivniËke nogometaπe najbolje dokazuje izjava predsjednika Dinama Mirka BariπiÊa koji je rekao: ”Slaven Belupo je stabilan i dobro organiziran klub, momËad je u usponu i morat Êemo se jako angaæirati protiv njih.” B. F.
DARUVAR - PODRAVKA KVIKI 23:27 (14:13) U 10. kolu TreÊe hrvatske rukometne lige - sjever rukometaπice Podravke Kviki gostovale su u Daruvaru i protiv istoimene ekipe u uzbudljivoj zavrπnici ostvarile pobjedu od 27:23. Tijekom cijele utakmice vodila se izjednaËena borba, a na odmor se otiπlo pogotkom razlike za DaruvarËanke. U nastavku mlade Podravkaπice igraju znatno agresivnije i uËinkovitije, a utakmica se lomi na kraju. Kod rezultata 23:23 Podravkaπice se odljepljuju efikasnim pogocima Martine BaËiÊ i Melite KoπÊak. Na kraju, zasluæena pobjeda sa Ëetiri pogotka razlike. Nakon desetog kola rukometaπice Podravke Kviki i dalje uvjerljivo vode na prvenstvenoj tablici. B. F.
Rukometaπice Podravke Lino i Kviki na Uskrπnjem turniru u Pragu Od 28. oæujka do 1. travnja u Pragu Êe se odræati tradicionalni veliki Uskrπnji rukometni turnir. Na turniru Êe nastupiti 385 muπkih i æenskih ekipa iz 20-ak zemalja. Uz joπ neke, Hrvatsku Êe predstavljati mlade rukometaπice Podravke Lino i Kviki. GledajuÊi na sadaπnju formu i plasmane u hrvatskom prvenstvu, ne sumnjamo kako Êe nas mlade Podravkaπice ugodno iznenaditi svojim nastupima u Pragu. B. F.
©ah
©ahisti Podravke na korak od druge lige U nedjelju 24. oæujka odigrano je kompletno osmo kolo 3. hrvatske lige centar B. ©ahisti Podravke gostovali su u Murskom SrediπÊu, gdje su sigurnom igrom ostvarili joπ jednu uvjerljivu pobjedu rezultatom 6:1. Prije posljednjeg kola, u kojem u Koprivnicu dolazi ekipa Strahoninca, Podravka je u vodstvu i nadomak druge lige. MeË u Koprivnici na rasporedu je na Uskrπnji ponedjeljak 1. travnja s poËetkom u 10 sati. Igra se u prostorijama ©ahovskog doma, StarËeviÊeva 15, a Podravkaπima je i nerijeπen rezultat dovoljan za potvrdu ulaska u drugu ligu. B. Muπkinja
8
Broj 1603 Petak 29. oæujka 2002.
Na koprivniËkom Zrinskom trgu proπlog vikenda odræana turistiËko-ugostiteljska manifestacija ”RibiËi svome gradu”
Pun trg ribe i ribljih specijaliteta! Piπe: Boris Fabijanec Snimke: Nikola Wolf
Nagradno pitanje 3. kola glasi: SPJ VO∆E I POVR∆E lansirala je na træiπte proπle godine dva gotova umaka (Salsa i Umak od rajËice sa πampinjonima) i dva priloga jelu. Jedan prilog je Relish, a koji je naziv drugog priloga?
Ime i prezime Organizacijska cjelina Telefon
©arani peËeni na raπljama bili su i vizualna atrakcija i za - prste polizati
U organizaciji koprivniËkih sportskih ribolovnih udruga, TuristiËke zajednice grada i Poglavarstva proπlog je vikenda na Zrinskom trgu sve bilo u znaku jedinstvene u Hrvatskoj ribolovno-turistiËko-ugostiteljsko-zabavne manifestacije pod nazivom ”RibiËi svome gradu”. Trg je zaista bio sav u znaku ribe. Zamamni mirisi fiπ-paprikaπa iz dvadesetak kotliÊa koliko je zapravo bilo natjecatelja u spremanju ove vrsne kulinarske delicije, potom neodoljiv miris πarana spremljenog na raπljama uz vatru, pa riba peËena na kotlu te - veliki bazen u kojemu je bilo oko dvije tone πarana koje su posjetitelji mogli pecati, a ulovljene po jeftinoj cijeni i kupiti privukli su - unatoË zimskom vremenu - brojne KoprivniËance na glavni gradski trg. Naravno, prvog dana manifestacije najatraktivnije je bilo natjecanje u pripremi fiπ-paprikaπa. Najbolji paprikaπ spremio je Zvonimir GrËiÊ, a drugo i treÊe mjesto osvojili su OsjeËani - Stjepan Kremer i Ivica Grahovac. Atraktivnost drugog dana manifestacije dala je ekipa ”Studenca”, ribiËko-kulinarskih majstora iz Pa-
Odgovore πaljite na adresu: SPJ VO∆E I POVR∆E - MARKETING, PODRAVKA d.d., A. StarËeviÊa 32, ili ih stavite u kutije koje Êe se nalaziti na istoËnoj porti Podravke, ispred restorana u sedmerokatnici, porti Belupa i porti Danice. NAGRADE: 1. PAKET S PROIZVODIMA I MAPA ZA PISANJE 2. PAKET S PROIZVODIMA I KNJIÆICA RECEPATA 3. PAKET S PROIZVODIMA
NAGRA–ENI U 2. KOLU JESU: 1. Marijan »esi, SPJ VoÊe 2. Vesna KriæiÊ, OpÊi poslovi 3. Nevenka Petak,Kontroling
Majstori za fiπ-paprikaπ pokazali su pravo umijeÊe u pripremanju ovog secijaliteta, koristeÊi pritom i Podravkine proizvode
kraca i Lipika koji su pripremili izuzetno ukusne πarane na raπljama. Takoer, kod njih su se mogli probati tzv. fiπburgeri - kosani odresci od razliËite mljevene ribe te suπene riblje kobasice. Uz to, posluæili su i odliËne povrtne priloge Podravke - Relish, Salsu i Umak od rajËice. Naravno, i prvog i drugog dana oni najuporniji - jer je zaista bilo hladno - okuπa-
vali su sreÊu u lovu πarana u bazenu. Sve u svemu, ulovljeno je oko pola tone πarana, pojedene su stotine litara fiπ-paprikaπa i isto toliko kilograma ribe na kotlovini i raπljama. Manifestacija je uspjela, ponajviπe u daljnjoj popularizaciji ribolovnog sporta, a prema rijeËima organizatora - ta Êe priredba u Koprivnici postati tradicionalna.
sitno narezani luk, dodamo izrezane Sastojci: 1kg lignji, 1 dcl maslinovog krakove, Ëeπanj Ëeπnjaka, perπin te ulja, 15 dkg riæe, Vegeta Twist za ribu, dinstamo na laganoj vatri. Zalijemo s luk, perπin, Ëeπnjak, sol, papar malo temeljca, skinemo s vatre i dodamo posebno dinstanu riæu. Priprema: Lignje oËistimo, odvojimo S ovom smjesom punimo lignje pretkrakove koje operemo i izreæemo na hodno zaËinjene Vegetom Twist za kockice. Na maslinovu ulju popræimo ribu. Otvor na lignjama zatvorimo
ËaËkalicama, lignje sloæimo u posudu i peËemo na temperaturi od 200 stupnjeva. Kao prilog serviramo peËeni krumpir. Dobar tek æeli vam gastro promotor za Dalmaciju Miπel TokiÊ
Recept tjedna:
Punjene lignje (za 4 osobe)
Crta: Ivan Haramija - Hans
Broj 1603
Petak
29. oæujka 2002.
Uskrsni prilog Ëlanova Literarne sekcije Podravka i slikara Josipa GreguriÊa Uskrs Sveto jelo, kolaËi, pisanice,
Posramljena zima
Uskrsne pisanice
razdragano svako lice, mnogo cvijeÊa, Ëar proljeÊa raspjevane i vesele ptice.
Vjera u ljude, prijatelje, svjetlost - ufanje u Krista snaga, obeÊani put do raja i ljubav iskrena i Ëista.
Od vremena davnog Zasmetala zima
legenda nam kaæe,
proljeÊu je ranom.
a ona je istinita
Progovori malo
i ne smije da nas laæe.
to proljetno cvijeÊe. Govorilo tako,
Jednoga dana tako
ide dan za danom.
dva se prijatelja
Vidiπ da te nitko
na trænici srela
u svom vrtu neÊe.
jedan nosi korpu jaja
Mir u duπi, srca sretna, sunce Ëarobno, zemljica probuena nada u æivot bolji - novi æelje da ispune se snovi. Marija HegeduπiÊ
drugi opet glavu zelja. Posrami se zima svoje prnje uze
Znaπ li novost, prijatelju?
i u zemlju sakri
Mi imamo puno sreÊe
svoje zadnje suze.
naπ je Isus uskrsnuo
Granulo proljeÊe
ostavit nas nikad neÊe.
gleda malo cvijeÊe
A ma nemoj to da kaæeπ
πto iz zemlje klije.
moæda ti je netko reko
Marica Hasan a ti meni sada laæeπ ako li je to istina
I diπi v zraku protuletje z trave se mefke rivle cvetje glogov je grm ves beli z trnja sodrobno cveteki precveli a ftiÊi popevlu... Vuzem je, mama I rada bi bila kak dete kak onda... Oprave nove si nam zaπila sakomu jajËeko pisano skrila kolaËe napekla a ne znam, mama, jel sam ti gda fala za se rekla I ve Vuzem je I nazaj bi Ëisto deteËe gledala v svet v lasi si dela diπeËi cvet po travi se svilnoj bosa sprebeæala zemlicu toplu diπeËu kuπnula Nekaj se zbivle sveto v to pramaleto budi se zaspali svet i z trnja cvete cvet nada v æivlenje spunjava se senje. Vuzem je, mama. Katica RajiÊ-PopijaË
Na toj dugoj, dugoj cesti vjera neka bude prva mi postaja.
i sunce se smije,
VUZEM JE, MAMA
SVE POSTAJE MOJE
DO©LO JE PROLETJE
FtiËi so veseli, veselo popevljo Koji pak ne znajo te samo zevljo Dok sonce greje i zemli se smeje Fijolice gledijo hudo zimo de je
Za Vuzem se πunke doli z najæa vleËo Jajca se farbajo i vu korpe meËo Proletje je ziπlo z grmi jorgovani A morti nikam ni tiπlo od lani Ivo KovaË-Kaj
S ufanjem u vjeru, lakπe ja Êu iÊi do postaje mira uz blagoslov tvoj.
za potvrdu istinitu
Ako usput padnem, ti Êeπ me podiÊi,
nek jaja promijene boju.
put po dugoj cesti, nastavit Êu svojoj.
Prijatelj se na to trgo s koπare krpu skide a kad tamo vidi πto je
Joπ bih htjela stiÊi do jedne postaje, u æelji da tu me tvoja ljubav Ëeka! ObeÊanjem jednim tu put ne prestaje za mene πto idem k tebi izdaleka.
Od tog dana, baπ za Uskrs za potvrdu boæjeg sjaja
Sve postaje moje na toj cesti dugoj
na krπÊanskom svakom stolu
nadom nek me prate da doem do tebe.
bojana se nau jaja.
Na kriæanju ne daj da krenem po drugoj, gdje Êu onda Boæe naÊi ja sreÊu za sebe.
Svi slavimo uskrsnice to pjevaju Ëak i ptice pa na svakom stolu naπem nalaze se pisanice i to pune koπarice. Stjepan Deskar
Proljetna jutra donose sreÊu Proljetno jutro otvorilo vrata Suza na suncu zablistala Odjeci dana neπto mi govore Danas sam sreÊu nekome dala.
U tvojoj blizini krenuti put raja.
drago Êe biti meni
sva su jaja druge boje. Zima se povlekla, za vuglom Ëkomi Drvena kakva je sama tam drmi Proletje je doπlo i vu ljudska srca Orje se i seje tak kaj zemla frca
Ja Êu moæda, Boæe, tebe na njoj sresti
Proljetna jutra donose nam sreÊu Zaljubljeni veÊ sve to znaju Rosa na cvijeÊu, maleni leptiri NjeænoπÊu svojom zablistaju. I srca naπa govore nam isto ProljeÊe donosi sretna lica Ono blista na svakome licu Bio to Ëovjek, leptir il’ ptica. Marica Hasan
Smilja Ivaniπ
9
10
Broj 1603 Petak 29. oæujka 2002.
USKRS 2002 - PRIGODNI PRILOG LISTA PODRAVKA PreporuËamo za vaπ blagdanski stol
Patka punjena mesom od peradi, pancetom i perπinom (za 6-8 osoba)
JanjeÊa rolada s krumpirom (za 4 osobe)
1 patka (oko 2 kg), 500 g pileÊih fileta, 100 g pancete, 300 g luka 1 vezica perπina, 3 crvene svjeæe paprike, 1 dl suncokretova ulja 0,5 dl aceto balsamica, sol, papar, 1 ælica Vegete
1 janjeÊa pleÊka s rebrima 1 kg krumpira 500 g mrkve 3 glavice luka 1,5 glavica Ëeπnjaka 1/4 celerova korijena 2 granËice svjeæeg timijana ili æliËica suπenog 2 lista lovora muπkatni oraπËiÊ sol, bijeli papar 1 dl ulja 30 g maslaca 2 dl vrhnja za kuhanje 4 æliËice Vegete
Patku dobro oËistite i operite. Razreæite je po duljini hrpta, pa paæljivo izvadite kosti, zatim izvadite kosti batacima i zabacima, a meso iznutra natrljajte Vegetom. Sitno nasjeckani luk i pancetu narezanu na tanke πtapiÊe kratko popræite i ohladite. Papriku ogulite, oËistite od sjemenki i nareæite na veÊe ploπke. PileÊe filete nareæite na tanje odreske, a perπin nasjeckajte. Patku Êete nadijevati tako da najprije rasporedite dio popræene pancete s lukom. Na to rasporedite dio pileÊih fileta koje ste malo posolili, popaprili i stavili dio perπina, zatim papriku te postupak ponavljajte dok ne potroπite sve sastojke. Nakon toga patku saπijte kuharskim koncem i izvana je malo posolite. Nakon toga patku prelijte zagrijanim uljem i stavite peÊi u zagrijanu peÊnicu na 180°C oko dva sata. Tijekom peËenja patku podlijevajte toplom vodom. PeËenu patku ohladite i nareæite na ploπke debljine oko 1 cm. Tanjur za posluæivanje poprskajte aceto balsamicom i na Meso janjeÊe pleÊke paæljivo odvojite od kosti i posipajte s 2 æliËice Vegete, timijanom i nasjeckanim njega posloæite narezanu punjenu patku. Ëeπnjakom. Savijte ga, zaveæite kuharskim koncem i izvana posolite. Kosti koje ste izvadili prelijte s 0,5 dl ulja i stavite ih peÊi u zagrijanu peÊnicu na 200° C oko 30 minuta bez podlijevanja. PovrÊe oËistite, nareæite na veÊe kocke, a glavicu Ëeπnjaka u ljusci prepolovite. Na preostalom ulju popecite mesnu Papillote od banana roladu sa svih strana. Izvadite je na toplo mjesto, a na istom ulju popræite povrÊe. U dublju, πiru posudu stavite (za 4 osobe) peËene kosti, na njih janjeÊu roladu i povrÊe. Dodajte lovor, prelijte litrom vode i kuhajte oko sat i pol. 4 banane, 100 g Ëokolade, 0,5 dl ruma, 50 g maslaca, 50 g Za to vrijeme pripremite prilog od krumpira i mrkve. Krumpir i mrkvu operite i ogulite. Krumpir πeÊera nareæite na tanke ploπke, a mrkvu na trake debljine 1 mm. Krumpir malo posolite, posipajtete 2-3 ælice limunova soka, tuËeno slatko vrhnje za posluæivanje Vegetom, paprom i naribanim muπkatnim oraπËiÊem. OdgovarajuÊu vatrostalnu posudu premaæite maslacem, a dno posude pokrijte treÊinom narezanog krumpira. Na to sloæite polovicu pripremljene Banane ogulite, nakapajte ih limunovim sokom i posipajte mrkve i dio Ëeπnjaka narezanog na ploπkice. Postupak ponovite sve dok ne potroπite namirnice, a πeÊerom. Izreæite Ëetiri komada aluminijske folije u obliku zavrπite krumpirom. Prelijte vrhnjem za kuhanje i pecite u zagrijanoj peÊnici na 200°C oko 40 minuta. kvadrata i premaæite ih maslacem. Banane poloæite na folije, Kuhano meso izvadite na dasku, maknite konac, a umak procijedite. Kuhanu janjeÊu roladu nareæite poprskajte rumom i posipajte naribanom Ëokoladom. Alumina ploπke, prelijte umakom kojem ste dodali listiÊe timijana i posluæite uz zapeËeni krumpir s mrkvom. nijske folije preklopite, a rubove dobro zatvorite sa svih strana. Banane stavite peÊi u zagrijanu peÊnicu na 250°C oko Savjet: Umjesto janjeÊe pleÊke moæete upotrijebiti kozletinu ili teletinu. 7 minuta, tj. dok se aluminijska folija ne napuhne. Mala tajna: ZapeËene Êe kosti dati posebnu aromu ovome jelu. Tople banane posluæite uz tuËeno slatko vrhnje. Tiramisu torta s ljeπnjacima
Tiramisu kocke
1 gotova biskvitna podloga za torte 1 kutija tiramisu kreme Dolcela 10 dag præenih ljeπnjaka 7 dl mlijeka 1 ælica ruma 1 vreÊica πlag pjene Dolcela ribana Ëokolada
jaja, 12 dag πeÊera, 1 vanilin-πeÊer Dolcela, 2 dag kakao praha, 2 dag maslaca, 1 kutija Tiramisu kreme Dolcela, kutija piπkota, 3 dl mlijeka, 1 dl crne kave, malo amareta ili ruma 2-3 ælice kakao praha za posipanje
2 vreÊice Panna cotte Dolcela 5 dl slatkog vrhnja 5 dl mlijeka treπnje - svjeæe ili iz kompota preljev od treπanja Skuhajte Panna cottu s mlijekom i vrhnjem, pa ohladite oko 30 minuta uz povremeno mijeπanje. Tada umijeπajte oËiπËene poπeÊerene treπnje ili treπnje iz kompota (moæete ih i izmiksati ), izlijte u kalupe, Ëaπe ili jedan veÊi kalup. Stavite u hladnjak najmanje 3 sata. Nakon toga (ako je u kalupu) istresete je na oval ili tanjur. Ukrasite Dolcela πlagom, preljevom od treπanja, svjeæim treπnjama ili kandiranim treπnjama.
Æumanjke i 3 dag πeÊera pjenasto izmijeπajte. Dodajte vanilin πeÊer i malo soli. Bjelanjke istucite u Ëvrst snijeg i postupno umijeπajte preostali πeÊer, a zatim polako ulijevajte smjesu od æumanjaka. Paæljivo izmijeπajte i na kraju umijeπajte braπno. Smjesu ulijte u kalup i pecite na 200° C 10 min. PeËeni biskvit savijte u roladu i pustite da se ohladi. Ohlaenu roladu premaæite s marmeladom i nareæite na tanke odreske. Roladama obloæimo posudu æeljenog oblika. U visokoj posudi mijeπamo Parfe kremu vanilin sa 5 dl mlijeka oko 4 min. i izlijemo u kalup. Kad se malo stegne, izlijemo drugu parfe kremu pripremljenu na isti naËin tako da ispunimo posudu i zalijemo sve roladice. Kremu moæete lijevati naizmjeniËno tako da dobijemo πarenu kremu. Isto tako moæemo i kremu pregraditi s biskvitom. Izlijanu kremu, stavimo u hladnjak 2 sata. Nakon toga posudu preokrenemo tako da kad je maknemo ostane krema obloæena roladom. Parfe bombu moæemo ukrasiti voÊem, Ëokoladnim ukrasima ili zrncima kave.
Istucite Ëvrst snijeg od 4 bjeljanjka, kojima ste dodali πeÊer i vanilin πeÊer Dolcela. Tome dodajte æumanjke, kakao i rastopljeni maslac. Smjesu izlijte u pleh i pecite 15 - 20 min na 180° C. Ohlaeni biskvit stavite u Ëetvrtasti kalup i poπkropite mjeπavinom kave i likera. Mlijeko (6 dl) stavite kuhati pa kad prokljuËa dodajte mljevene præene U visoku posudu ulijte 3 dl prokuhanog hladnog mlijeka, uspite sadræaj vreÊice Tiramisu kreme i mijeπajte 4-5 minuta. ljeπnjake, kratko prokuhajte i ohladite. U ohlaeno mlijeko uspite praπak za Polovinu kreme izlijte na biskvit pa poslaæite piπkote koje ste umoËili u mjeπavinu kave i likera. Poslagane piπkote zalijte preostalom kremom. Stavite u hladnjak 2 sata. Parfe kremu i mijeπajte elektriËnom mjeπalicom oko 4 minute. Biskvitnu podlogu stavite u okrugli kalup i poπkropite mjeπavinom ruma i KolaË moæete ukrasiti πlagom i pospite kakao prahom. preostalog mlijeka. Na podlogu izlijte pripremljenu Parfe kremu. Stavite u hladnjak da se hladi oko Parfe bomba 2 sata. Ohlaenu tortu ukrasite πlag pjenom i, præenim ljeπnjacima i ribanom Ëokoladom te ukrasima od Ëokolade. 5 æumanjaka, 6 dag πeÊera, 1 vanilin πeËer, 3 bjeljanka, 6 dag braπna, sol, Marmelada marelica Podravka, 1 kutija Parfe kreme Dolcela vanilin, 1 kutija Parfe kreme Dolcela, Ëokolada, 12 dl mlijeka Panna cotta s treπnjama
Stranicu pripremili: voditeljica Kulinarskog centra Karmela KarloviÊ i gastro promotor Draæen –uriπeviÊ