Podravkine novine broj 1604 by Podravka d.d.

ISSN 1330 - 5204

www.podravka.com Godina XLI Broj 1604 Petak 5. travnja 2002.

List dioniËkog druπtva “Podravka” Koprivnica Podravka preko Tvornice Vegete u MohaËu bliæe Europskoj uniji

U Podravki upriliËen tradicionalni uskrsni susret s djecom i udovicama poginulih branitelja

Vegeta postala prepoznatljivo ime u Australiji 2. str.

Poklonpaketi za djecu stradalih branitelja

Obiljeæeno 20 godina rada Tvornice Linolade

Linolada - tvornica kojoj priæeljkuju buduÊnost sliËnu proπlosti!

Piπe: Mladen PavkoviÊ Snimio: Nikola Wolf

I ove godine, u organizaciji Udruge branitelja, invalida i udovica Domovinskog rata djelatnika Podravke, odræan je tradicionalni uskrsni susret s djecom i udovicama poginulih hrvatskih branitelja naπih bivπih radnika. Predsjednik Uprave Podravke Darko Marinac u svom pozdravnom govoru uz ostalo je istaknuo kako mu je neobiËno drago πto smo se ponovno naπli na okupu, a jedino je novo to πto su djeca svake godine sve veÊa. - Vjerujem da Êe se netko od vas jednoga dana u naπoj tvrtki i zaposliti. No, zasad je ipak najvaænije da πto s boljim ocjenama zavrπite πkole, a tada Êe biti lakπe i do nekog dobrog zaposlenja - rekao je predsjednik Uprave Podravke Darko Marinac te djeci uruËio prigodne poklon-pakete (na slici). Svoje zadovoljstvo ovim susretom nisu skrivale ni udovice. Tako nam je Jasminka MilkoviÊ, koja je iz Daruvara doπla zajedno sa sinom i dvije kÊeri, napomenula kako je malo udruga proizaπlih iz Domovinskoga rata koje joπ i na ovakav naËin odaju zahvalnost obiteljima poginulih. - Pored nas, iz Daruvara joπ su ovdje obitelji Nagy i MatijeviÊ. Nemamo rijeËi na koji nas naËin svaki put doËekate. To su skromni, ali za nas i te kako znaËajni susreti. »ovjek jednostavno ima osjeÊaj kako nije sam - kazala je Jasminka. Zadovoljna su, naravno, bila i djeca. Neka od njih i ne sjeÊaju se svojih oËeva koji su poginuli kad su im djeca imala godinu, dvije. Ruæica Ozmec i ovaj je put zahvalila u ime svih nazoËnih. Prije susreta udovice i djeca poginulih zapalili su svijeÊe podno spomen obiljeæja koje se nalazi pred prostorijama Udruge.

Jubilej Tvornice Linolade obiljeæen i razgledavanjem pogona i njihovih slatkih proizvoda Piπe: Mladen PavkoviÊ Snimio: Nikola Wolf ”Podravkinoj” Tvornici ”Linolade” u ∂∂∂∂utorak 2. travnja bilo je osobito sveËano. Okupio se veliki broj radnika, umirovljenika, uzvanika i gostiju da bi obiljeæili 20. obljetnicu uspjeπnog rada ove tvornice. - Na danaπnji dan u sastavu tvornice ”DjeËja hrana” zapoËela je proizvodnja ”Kinderlade”, proizvoda pod licencom firme ”Ferrero”. Tri godine kasnije krenuli smo s proizvodnjom Ëokoladne mjeπavine u prahu za potrebe ostalih naπih pogona, dok 1989. uz proizvodnju kreme i Ëokolade u prahu, ovdje u vlastitom aranæmanu, ali i kooperaciji, zapoËinje sklapanje Kinder igraËaka. Vjerujem da se mnogi sjeÊaju velikog broja plastiËnih barilota i raznoraznih igraËkica koji su tada sastavljani u tvornici, naπemu gradu

i πiroj okolici. MjeseËno se sklopilo i do 20 milijuna jaja! - kazala je meu ostalim direktorica Tvornice Linolade Vesna ©koda te je dalje podsjetila kako je u ovoj tvornici prije desetak godina zapoËela vlastita proizvodnja plastiËnih barilota na iznajmljenim strojevima - brizgalicama. No, za njih je bila vaæna i 1997., jer su tada poËeli proizvoditi ”Linoladu”, dvobojnu kremu prema vlastitoj recepturi. Zabiljeæili smo i podatak da je u dvadeset godina u tvornici proizvedeno 19.678 tona kreme i preko 7300 tona Ëokolade u prahu. Ova tvornica djeluje u sastavu Podravkine SPJ ”Lino, Dolcela i Kviki” i osnovni joj je proizvod slatka krema Linolada, koju proizvode u Ëetiri okusa i u sedam ambalaænih varijanti. Za ovaj pogon karakteristiËno je veliko poveÊavanje broj radnika, a onda po-

novno smanjivanje- poËelo je raditi pedesetak radnika, pa je u vrijeme sklapanja Kinder jaja broj zaposlenika porastao Ëak na 750, a danas proizvodne planove ispunjava tek 59 radnika i to u jednoj smjeni. U protekloj 2001. ostvaren je ukupni prihod koji je, naæalost, bio nedovoljan za ostvarivanje dobiti. Sada su zaposlenici ”Linolade” pred novim izazovom: kako ovu poslovnu jedinicu dovesti do pozitivnog rezultata. Radnike i goste pozdravio je i predsjednik Uprave Podravke Darko Marinac. On je u svom kraÊem obraÊanju posebno Ëestitao onima koji u tvornici rade od njezina osnutka, a takvih je tek desetak, a potom je dodao: - Ovo je jedan od najljepπih ”Podravkinih” pogona, jer u njemu preteæno rade æene. Drago mi je πto proslavljate ovakvu znaËajnu obljetnicu, a Ëvrsto sam uvjeren da Êete

joπ bolje doËekati i naredne godine! Æelim da ubuduÊe imate mnogo viπe zaposlenih i mnogo viπe proizvoda- kazao je Marinac. Potom je uslijedilo razgledavanje tvornice, degustacija proizvoda, a na prigodnoj izloæbi gosti su mogli razgledati i sve πto ova tvornica nudi. Razgovarali smo i s nekolicinom bivπih zaposlenika u toj tvornici. Tako nam je Ilinka Milas, koja je duæe vrijeme bila direktorica tvornice, kazala kako je nekada ovdje posao naπlo i blizu tisuÊu ljudi, te da ovaj pogon, unatoË svih teπkoÊa, ima lijepu buduÊnost. To se nadaju i ©tefanija Tot i Zlata Habek, koje su veÊ duæe vrijeme u mirovini. One su bile posebno oduπevljene πto su ih se sjetili pozvati na sveËanost. Za sve radnike i goste prireen je - u pogonu tvornice - ruËak, a nije izostala ni slavljeniËka torta!

Broj 1604 Petak 5. travnja 2002.

Razgovor s direktoricom Podravke International Sydney dr. Jasnom MujadæiÊ

Podravkin periskop

Za bolje izvozne rezultate potrebno je bræe poslovno reagiranje

Europska Centralna Banka: EU na putu oporavka

Razgovarao: Boris Fabijanec Podravka International Sydney je mala tvrtka sa sedam zaposlenih, ali unatoË tome u svome radu zadovoljava sve segmente poslovanja - od proizvodnje, prodaje, marketinga i kontrolinga. Osnovni zadatak te tvrtke je koordinacija prodajne mreæe distributera u pet dræava Australije, Novog Zelanda i jugoistoËne Azije, provoenje marketing aktivnosti u skladu s korporativnom strategijom, razvoj i uvoenje novih proizvoda na træiπte, registracija i zaπtita trgovaËke marke na spomenutim træiπtima, istraæivanje træiπta jugoistoËne Azije te prilagoavanje postojeÊeg proizvodnog programa træiπtu Australije, jer od 1997. godine Vegeta se pakira u Sydneyu. Kada veÊ piπemo o godinama, treba istaknuti da je Podravka International Sydney osnovana 1993. godine, a veÊ 1995. godine bila je prva hrvatska tvrtka koja se prezentirala u australijskim lancima supermarketa, na prehrambenim sajmovima u Sydneyu i Melburneu, a te iste godine provodila se prva marketing kampanja za Vegetu. Osim veÊ spomenute 1997. godine kada poËinje prvo pakiranje Vegete u Australiji, vaæna je i 2000. godina kada su na ta træiπta lansirana dva nova okusa Vegete - s okusom piletine i s okusom morskih plodova. Naravno, glavni prodajni adut na tom træiπtu je Vegeta koja Ëini 52 posto uËeπÊa po vrijednosti prodaje, potom su proizvodi od voÊa i povrÊa sa 22, proizvodi na bazi mesa 15, Podravka jela 7 i slastice 4 posto. Kakvi su bili proπlogodiπnji prodajni rezultati, pitali smo direktoricu Podravke International Sydney Jasnu MujadæiÊ.

Jasna MujadæiÊ - Proπla godina baπ i nije idealan primjer velike uspjeπnosti s obzirom na to da nam je pojava kravljeg ludila desetkovala ne samo naπ rezultat, veÊ pravila probleme i svim ostalim europskim dræavama, jer je Australija veÊ poËetkom sijeËnja proπle godine zabranila uvoz svega na bazi goveeg mesa i preraevina iz 30-ak europskih zemalja. To se negativno odrazilo na naπ rezultat prodaje, s obzirom na to da smo imali veliko uËeπÊe mesnog programa u ukupnoj realizaciji. Naæalost, ta problematika se proteæe i u ovoj godini. Zbog toga naπ proπlogodiπnji rezultat nije realan i adekvatan indeksima koje inaËe postiæemo - od 115 do 120. - U nedavnom razgovoru s vaπim direktorom Ivanom Hegeduπom reËeno je kako Êe se problem izvoza DaniËinih proizvoda zbog kravljeg ludila uskoro rijeπiti u Australiji... - NaËelno se to rjeπava, no svi tehniËki detalji nisu do kraja dogovoreni. Naime, zbog ovogodiπnjeg ambicio-

znog plana za njegovu realizaciju neophodan nam je gulaπ Podravkine mesne industrije Danica koji je naπao svoje mjesto na policama australijskih i novozelandskih supermarketa. Dakle, projekt je u tijeku, a uskoro Êe se znati rezultati. - Spomenuli ste ovogodiπnji ambiciozan plan u kojemu se predvia oko 10 posto rasta prodaje. Kakva su dosadaπnja iskustva, posebice πto je prvo tromjesjeËje pri kraju? - Prvi kvartal je gotovo u pravilu uvijek najslabiji u odnosu na Ëitavu godinu, a nama u Australiji je zadnji kvartal najjaËa sezona prodaje. Plan je jako ambiciozan, ali kada bi svi elementi u Podravkinom poslovnom lancu zadovoljili svoj dio posla, plan ne bi bilo teπko realizirati. Meutim, ta problematika i dalje postoji i nije iskljuËivo naπa pozicija na træiπtu presudna za ostvarenje plana. Naime, i dalje se nastavlja problem mesnog sindroma, asortiman dæemova joπ nije spreman za izvoz i tu smo hendikepirani na neki naËin, ali s druge pak strane oËekujem i neka nova, ugodna iznenaenja. No, bez obzira na sve, ja sam uvijek optimist, jer sigurno ne bi iπla u tako daleku zemlju da nisam bila optimistiËki raspoloæena. Prodati se mora, ali treba imati volje i snage, jer Podravka ima dovoljno znanja da se moæe nositi s tako zahtjevnim i razvijenim træiπtem kao πto je Australija. Podravka bi mogla napraviti i puno viπe samo da je malo bræa u reagiranjima buduÊi da se procesi na svjetskim træiπtima gotovo svakodnevno mijenjaju. - Kako se Podravka nosi s konkurencijom u Australiji? - Podravka kao tvrtka nije prepoznatljivo ime u Australiji, ali s godinama smo stvorili ime Vegeti. Za taj proizvod zna prosjeËni australijski potroπaË i Vegeta je apsolutno lider u

Razgovor sa Siniπom ÆupaniÊem, direktorom Tvornice Vegete u MohaËu

Proizvodni punkt u EU Razgovarao: Hrvoje ©labek Podravkinu tvornicu Vegete zaista nije teπko pronaÊi u MohaËu. Nedugo po ulasku u taj maarski gradiÊ, tek neπto manji od Koprivnice, ploËa Êe vas s natpisom ”Podravka”, ako dolazite sa zapadne, peËujske strane, uskoro jasno usmjeriti. Ako pristiæete sa sjevera, izdaleka Êete vidjeti natpis ”Vegeta” koji dominira industrijskom zonom u MohaËu, gdje je smjeπtena Podravkina tvornica. Petstotinjak godina nakon velike bitke u dolini kod MohaËa, u kojoj su Turci porazili hrvatsko-ugarsku vojsku, πto je za posljedicu imalo potpadanje Hrvatske pod habsburπku krunu, hrvatska je tvrtka prvi put investirala u proizvodnju na tuem tlu. Podravka je 1995. godine kupila bivπu veleprodaju, adaptirala je u tvornicu, koja, iako nevelika (devedesetak radnika + tridesetak sezonaca), raspolaæe argumentima da bude vaæna. Sve vaænija πto se pribliæava ulazak naπih sjevernih susjeda u Europsku uniju. O tome smo razgovarali s direktorom tvornice Siniπom ÆupaniÊem, koji od prvih dana Podravkine proizvodnje s obitelji æivi u Maarskoj. - Prije nekih pola godine ujedinila su se dva Podravkina poduzeÊa u Maarskoj. Je li to donijelo kakvih promjena u mohaÊkoj tvornici? - Ujedinjenje je imalo svoju logiku od samog poËetka, ali do njega je moglo doÊi tek kad je ova tvornica doπla u stopostotno Podravkino vla-

Siniπa ÆupaniÊ sniπtvo. Sada smo jaËi na træiπtu i jaËi smo prema bankama. - Je li zbog njega doπlo do zapoπljavanja u tvornici? - Na ujedinjenje se, meu ostalim, iπlo i zato da bi se izbjeglo dupliranje nekih funkcija, pa novog zapoπljavanja nije bilo, ali osjeÊa se pozitivan napredak nakon tri-Ëetiri mjeseca koliko smo ujedinjeni. Ljudi su uvijek skeptiËni kad dolazi do promjena; pitaju se kako Êe biti. Nakon poËetne napetosti umirili su se i vidjeli da je bolje nego prije. Sada zajedniËki gledamo na rezultat, a njegovo poveÊanje vidjet Êe se veÊ u prvom tromjesjeËju ove godine. - Kamo sve idu proizvodi iz ove tvornice? - Osim u Maarsku, idu u Rumunjsku i SlovaËku, ali od 1. srpnja u SlovaËku Êe se izvoziti iz Koprivnice.

BuduÊi da su poËetkom godine Hrvatska i SlovaËka potpisale sporazum o slobodnoj trgovini, taj potez ima ekonomsko opravdanje. No, mi kreÊemo s projektima koji Êe nadomjestiti tu proizvodnju - posla Êe biti. - Kakav je rejting radnika u ovoj tvornici naspram drugih u lokalnoj sredini? Svojedobno sam Ëuo da je to poæeljan posao... - Ljudi vole raditi u naπoj firmi i u ovih su se πest godina s njom stopili, postali su pravi ‘Podravkaπi’. Ako, primjerice, netko od njih uoËi falsifikat Vegete u trgovini, odmah nas obavjeπtava, kako bismo mogli reagirati. ©to se tiËe plaÊa, one su neπto veÊe nego u ostalim firmama, no razlike nisu tako drastiËne kao prije koju godinu jer se Maarska priprema za ulazak u Europsku uniju, pa i u podruËju plaÊa. Svakih πest mjeseci prosjeËna plaÊa se poveÊava. Prema svim informacijama, Maarska bi 2004. godine mogla uÊi u EU. - ©to Êe to znaËiti za ovu tvornicu? - Bit Êe to velika stvar za Podravku. Imat Êemo organizirani punkt u EU te Êe proizvodi iz ove tvornice moÊi odlaziti na sva zapadnoeuropska træiπta bez carinskih ograniËenja. S druge strane, nakon πto smo se udruæili, imamo vremena da apliciramo svu pravnu regulativu koja se traæi u EU. - Kad su se gradile nove tvornice Vegete u Poljskoj i Koprivnici, mogle su se Ëuti tvrdnje kako Êe mohaËka tvornica postati nepotrebna. ©to pokazuje vrijeme? - Upravo ulazak Maarske u EU daje na znaËenju ovoj tvornici. Naπa buduÊnost u Podravki, mislim, neupitna je. Moæda Êe doÊi do promjene vrsta

kategoriji stock powder - dodacima jelima. Træiπni udjel Vegete u svojoj kategoriji je 30 posto, iza nas su svjetski prehrambeni koncerni Unilever s Continentalom, potom Maggi od Nestlea, Massel i ostali. Prema tome, postigli smo zavidan rezultat s jednim proizvodom koji je u Australiji bio nepoznanica. Za daljnje etabliranje Vegete, a i ostalih Podravkinih proizvoda trebat Êe viπe rada, marketinπkih aktivnosti i viπe financija. S ponosom moram naglasiti kako je Vegeta proπle godine uπla u singapurske trgovaËke lance, a i ove godine 9. travnja izlagat Êemo na Food and Hospitality Asia u Singapooreu. Takoer, veÊ tri godine smo jedan od sponzora drugog po veliËini, ali vrlo poznatog i medijski izuzetno praÊenog teniskog turnira Adidas International. Naπa Vegeta je uz bok svjetskim markama kao πto je npr. Mercedes. - U Podravki se priliËno agresivno krenulo s novim brandom - vodom. Koliko je taj brand Studenca interesantan australijskom træiπtu? - Voda je interesantan proizvod za svako træiπte, jer nedostatak pitke vode postaje svjetski problem. Voda je proizvod buduÊnosti. No, veliki svjetski igraËi su na australijskom træiπtu, a proces probijanja novog imena vode zahtijeva veliki angaæman i troπkove. Ipak, trebalo bi razmiπljati i o azijskim træiπtima na kojima je takoer prisutan nedostatak pitke vode. Iako je to træiπte manje plateæne moÊi, brojËani potencijal potroπaËa je puno veÊi. Naravno, veliki dodatni hendikep za plasiranje programa Studenca na australijsko, novozelandsko ili azijsko træiπte su i veliki transportni troπkovi. Bez obzira na sve, vodu kao brand treba razvijati i istraæiti sve poslovne moguÊnosti za njezin profitabilan izvoz. proizvoda koje Êemo raditi. S druge strane, mi smo pogodni za proizvodnju manjih serija proizvoda i zato smo fleksibilniji, pa se bræe moæemo prilagoditi zahtjevima træiπta. Osim toga, vjerojatno Êemo proizvoditi razne privatne marke, πto ima i pozitivnih i negativnih strana. Pozitivna je svakako da Êe nam biti olakπan pristup policama trgovinama vlasnika privatne marke u mnogim zemljama. - ©to sve proizvodite? - PoËeli smo s Vegetom, kasnije proπirili paletu Fixevima, πto je naziv za Fantove na maarskom træiπtu, a zatim i Vegeta Twistovima, koje radimo i za Ëeπko te rumunjsko træiπte. - Kako stoje stvari s tehniËke strane? - TehniËka razina je OK, nemamo potrebe za neka veÊa ulaganja. Ako danas-sutra poËnemo proizvoditi juhe, morat Êemo uloæiti u strojeve. Ipak, proπirenje proizvodnje zahtijevalo bi izgradnju novog skladiπta, a do toga Êe vjerojatno i doÊi.

Proizvodnja Vegete u MohaËu odvija se veÊ sedam godina

Piπe: Janko Erdelji Sektor za razvoj poslovanja Prema informacijama koje stiæu iz ECB-a, Europska Unija je prebrodila najniæu toËku na putu recesije, koja je zahvatila svijet nakon njujorπkih dogaaja od 11. rujna proπle godine. U drugom tromjeseËju ove godine mogu se oËekivati i prvi znaci oporavka gospodarstva, πto bi znaËilo da je svjetsko, a posebice europsko gospodarstvo otpornije na nenadane udarce nego πto se to u poËetku Ëinilo. U ovoj eri posvemaπnje globalizacije, sustav spojenih posuda u kojem svjetsko gospodarstvo funkcionira odigrao je kljuËnu ulogu amortizera: na drastiËno sniæavanje kamatnih stopa ameriËkog Federal Reserve-a, a s ciljem oæivljavanja gospodarstva, odmah je reagirala i ECB, doduπe neπto sporijim tempom, ali dovoljnim da se odræi razina ekonomske aktivnosti. I tako zemlje srednje, istoËne i jugoistoËne Europe, kojima je træiπte zemalja EU najvaænija izvozna destinacija, zbog toga nisu pretrpjele πok naglog smanjivanja potraænje. ©to je posebno vaæno, ekonomski oporavak se oËekuje u prvom redu kao rezultat rasta domaÊe potraænje u okviru europske 15-orice kao odraz pada inflacije, odnosno rasta raspoloæivog dohotka stanovniπtva, a ne kao rezultat naglog oporavka gospodarstva u Sjedinjenim Dræavama, odnosno izvoza. U posljednje vrijeme se tgovinski odnosi izmeu EU i SAD-a pogorπavaju nakon πto je Amerika uvela 30% carine na europski Ëelik, pa se mogu oËekivati i uzvratne mjere koje neÊe naroËito pogodovati razvoju tih odnosa. Europska Unija Êe se viπe okrenuti sebi i svojem neposrednom okruæenju. Inflacija, koju je djelomice pothranilo uvoenje eura krajem proπle godine, radi zaokruæivanja cijena, sada pokazuje znakove smirivanja. U veljaËi je zabiljeæena godiπnja stopa na razini 2,4%, πto je smanjenje u odnosu na sijeËanj, kad je bila 2,7%. ECB oËekuje da Êe do kraja godine stopa inflacije pasti ispod 2%, πto je veÊ zona stabilnosti gospodarstva. Drugi vaæan indikator gospodarske aktivnosti, a to je stopa nezaposlenosti, ne pokazuje znakove naruπavanja. ProsjeËna stopa nezaposlenosi u euro-zoni (12 zemalja) iznosila je u sijeËnju 8,4%, πto je brojka koja se nije mijenjala u posljednjih 12 mjeseci, a za svih 15 Ëlanica EU prosjeËna je stopa iznosila 7,7%, takoer nepromijenjena u posljednjih godinu dana. Najniæa nezaposlenost je zabiljeæena u Nizozemskoj (2,4%), a najviπa u ©panjolskoj (12,8%). Ova gospodarska kretanja ohrabrujuÊa su i za Hrvatsku, odnosno Podravku. Prije svega, træiπta srednje, istoËne i jugoistoËne Europe, na koje je Podravka usredotoËena, odræat Êe razinu gospodarskog rasta, a s druge strane Hrvatska moæe oËekivati joπ jednu uspjeπnu turistiËku sezonu, pa Êe sezonski rast potraænje dati svoj doprinos poslovanju Podravke.

Broj 1604

Petak

5. travnja 2002.

Aktualna tema: VraÊa li se stara pivovara u Podravkino vlasniπtvo?

Manje gorËine, viπe vedrine! Piπe: Hrvoje ©labek Snimio: Nikola Wolf Otkad je u kolovozu 1995. godine smanjila svoj vlasniËki udjel u Panonskoj pivovari na 40 posto, Podravka je izgubila moguÊnost upravljanja tom tvrtkom. Danski koncern Carlsberg sa svojih 40 posto te danski fond za strana ulaganja s preostalih 20 posto preuzeli su glavnu rijeË. Meu ostalim, i o funkciji zgrade stare pivovare u Podravkinom tvorniËkom krugu u StarËeviÊevoj ulici. Nije nikakva tajna da je Podravka nezadovoljna takvim statusom quo i da æeli u svoje okrilje vratiti staru pivovaru. Takoer nije tajna kako Podravka æeli prodati i preostali vlasniËki udjel u PP-u te da o tome veÊ dulje vrijeme razgovara s Dancima.

No, menadæmentske promjene u Carlsbergu usporile su stvar jer je postignut dogovor ostao visjeti u zraku, a pregovori vraÊeni nekoliko koraka unatrag. Direktor Panonske pivovare Ivan GaloviÊ, unaprijed se ogradivπi kako Êe o vlasniπtvu razgovarati vlasnici, te da je on samo zaposlenik koji postupa prema njihovim odlukama, ustvrdio je kako bi i za Podravku i za Pivovaru bilo najbolje da se Ëitava stvar πto prije razrijeπi. - Mi koristimo oko 30 posto prostora stare pivovare, i to kao punionicu baËava, skladiπte piva i reklamnog materijala te servis aparata. Koliko je meni poznato, Podravka koristi desetak posto prostora kao skladiπte mlinskih proizvoda, uredske prostorije za Elite i DDD sluæbu - rekao je GaloviÊ i dodao kako je knjigovodstvena

vrijednost stare pivovare sedam milijuna kuna, dok su dvije neovisne konzultantske kuÊe njenu stvarnu vrijednost procijenile na oko 2 milijuna eura. Prema njegovim rijeËima, kad doe do dogovora izmeu Podravke i Carlsberga te se stara pivovara vrati u Podravkino vlasniπtvo, sadaπnje aktivnosti PP-a u njoj premjestit Êe se u novu pivovaru, πto Êe zahtijevati odreene investicije. Nesluæbeno doznajemo kako je u optjecaju prijedlog da za staru pivovaru Podravka Carlsbergu ustupi skladiπte u Varaædinu, koje je ionako u veÊ desetogodiπnjem najmu, te mali skladiπni prostor kod diskonta na ”ekonomiji”. S obzirom na raskorak izmeu knjigovodstvene i stvarne vrijednosti stare pivovare, postavlja se pitanje πto je toliko vrijedno u par stotina kvadrata

oronule nekad proizvodne hale. Malo je poznato kako se tamo nalazi i pedesetak metara dubok bunar s kvalitetnom vodom, koji je moguÊi odgovor na to pitanje. Prema nekim informacijama, bunar je u vlasniπtvu Panonske pivovare, ali koncesiju za njegovo koriπtenje ima Podravka, kojoj je u i te kakvom interesu da koriπtenjem svoje vode smanji velike raËune za gradski vodovod. S druge strane, Pivovari zbog nemoguÊnosti transporta voda iz bunara nije toliko interesantna.

Sluæbeno nitko ne izlazi sa svotom za koju bi Podravka svoj vlasniËki udjel u PP-u ustupila Carsbergu, ali se nagaa da se radi o viπe od deset milijuna eura. To bi, pak, bilo dovoljno da Podravka bezbriænije ue u akvizije u regiji, koje se pribliæavaju kako istjeËe ova godina. ©to bræi dogovor s Dancima Podravki bi svakako donio manje gorËine nakon raπËiπÊavanja stvari u vlastitom dvoriπtu, a Panonskoj pivovari viπe vedrine u ne baπ blistavoj situaciji za hrvatsku pivarsku industriju.

Damir PolanËec, Ëlan Podravkine Uprave i NO-a Panonske pivovare:

Stara nam pivovara treba!

- Kako je, zapravo, doπlo do toga da Podravka u srcu svojeg tvorniËkog kruga ima ”strano tijelo”? - U onom trenutku kada smo prodali zadnjih 20 posto dionica Panonske pivovare danskom Carlsbergu, izgubili smo moguÊnost upravljanja tom tvrtkom i moguÊnost definiranja njezine sudbine. Ostalo je samo nekoliko stvari na koje moæemo utjecati, ali one nisu presudno vaæne. Carlsberg kreira strategiju, menadæment, marketing, ulaganja; oni upravljaju tvrtkom. Podravki je preostalo da prihvati poslovne rezultate na kraju godine, a oni veÊ nekoliko godina nisu najbolji. Podravka kao ozbiljna firma koja se æeli refokusirati, pa i industrijski repozicionirati, svjesna je da je kapital koji ima u Panonskoj pivovari - zamrznut kapital. Upravo stoga æelimo izaÊi iz joint-ventura s Calsbergom i kapital koji bismo dobili od prodaje naπeg vlasniËkog udjela investirati puno pametnije. Ugovor nam ne ostavlja puno prostora za naËin voenja pregovora s Calsbergom i stavlja nas u podreen poloæaj. Nakon niza razgovora i neuspjelih pokuπaja, pribliæili smo se dogovoru, ali doπlo je do promjena u Calsbergu. Promijenila se menadæerska struktura te novi menadæment nije prihvatio veÊ dogovorene stvari. Jedan od mojih osnovnih zadataka za ovu godinu, i kao Ëlana NO Panonske pivovare, jest da to pitanje rijeπimo. - ZnaËi li to da se u pregovore kreÊe ispoËetka? - Ne od samog poËetka, ali morat Êemo obnoviti pregovore i pronaÊi model mirnog razdruæivanja. U suprotnom, morat Êemo zatraæiti zaπtitu interesa u svim zakonskim okvirima. - S koliko bi Podravka bila zadovoljna? - Jasno i glasno dali smo svoj prijedlog drugoj strani, ali u ovom trenutku to ne moæemo objaviti. - Bi li se dogovorom s Carlsbergom rijeπio i problem stare pivovare? - S obzirom na to da je Panonska pivovara nastala u krilu Podravke, jasno je da postoji mnogo povezanih stvari, tako da razgovaramo i o financijskom iznosu cijele transakcije, ali i kompenzaciji odreenih nekretnina. I stara je pivovara predmetom razgovora. Æelio bih postiÊi da ona ponovno postane Podravkino vlasniπtvo te da ne bude naπe ruglo, veÊ pametno iskoriπten poslovni prostor. - Prebacimo se godinu dana unaprijed, kada je dogovor s Carlsbergom za nama. U πto je pretvorena stara pivovara? - Imamo nekoliko ideja; neke dolaze od NematiËnog poslovanja, neke od Logistike, neke od Podravskih mlinova, ali joπ je prerano za odluku. No, u Stara pivovara u Podravkinom dvoriπtu vapi za rjeπenjem i - propada svakom sluËaju, stara pivovara Podravki je potrebna.

naπa posla

LiniÊ gospodarstvu obeÊava smanjivanje ulaznih troπkova Piπe: Æeljko Kruπelj, gost - kolumnist “VeËernjeg lista”

Iako se ovotjedni posjet Koprivnici i –urevcu Slavka LiniÊa, potpredsjednika Vlade zaduæenog za gospodarstvo, nije bitnije doticao industrijskog razvoja, pa tako ni Podravke, otvorena su pitanja koja dugoroËno odreuju poziciju æupanijskog gospodarstva i lokalne samouprave. LiniÊ je, britak i otvoren kao i uvijek, progovorio o onome πto Êe Vlada Ëiniti u drugoj polovici svoga mandata. Za Podravku je zacijelo najvaænije to da se gospodarska i monetarna politika u osnovi neÊe mijenjati, ali da Êe Vlada pokuπati privredi smanjiti ulazne troπkove, ne bi li tako bila konkurentnija na svjetskom træiπtu. Odnosi se to ponajprije na pokuπaj spuπtanja cijena elektriËne energije te manja izdvajanja za mirovinsko i zdravstveno osiguranje. Uz to, osnaæit Êe se i financijska disciplina, koliko god to bilo bolno, buduÊi da nepo-

dmirena potraæivanja, πto preko poreza izravno u dræavnu blagajnu, πto dugovima javnim poduzeÊima, doseæu astronomskih 40 milijardi kuna, a to je samo petinu manje od jednogodiπnjeg proraËuna. VeÊoj Êe solventnosti i financijskoj disciplini pridonijeti i djelomiËni otpis potraæivanja prezaduæenih tvrtki, πto Êe ugovorima biti rijeπeno do kraja lipnja ove godine. No, nekima ni to neÊe biti dovoljno za preæivljavanje, pa se u srpnju oËekuje novi val steËajeva. LiniÊ napominje da Vlada u tim nuænim reformskih zahvatima nema podrπku sindikata, koji prijete generalnim πtrajkom, pa je upitan i krajnji doseg planirane “πok-terapije” za ozdravljenje hrvatskog gospodarstva. Lokalnoj su zajednici, meutim, jednako tako vaæni i potezi koji se tiËu poslovanja ili najavljene pretvorbe nekih vaænijih javnih poduzeÊa. Jedno od njih su Hrvatske πume, za

koje LiniÊ tvrdi da danas posluju na naËin koji ni dræavi ni æupanijama ne donosi nikakve koristi. Naime, oko 10.000 zaposlenih u njima ne ostvaruju nikakav profit, a istodobno se izvoze trupci, dakle sirovinska osnova drvopreraivaËke industrije. Potpredsjednik Vlade je obeÊao da Êe u iduÊih mjesec dana predloæiti zabranu izvoza trupaca, πto bi trebalo potaknuti veÊe zapoπljavanje i izvoz finalnih proizvoda drvne industrije. Paralelno s tim, upozorava LiniÊ, ide i projekt preobrazbe Hrvatskih πuma u jedno ili viπe trgovaËkih druπtava. Potonja je varijanta, Ëini se, joπ prihvatljivija, jer bi potakla veÊu konkurenciju meu trgovaËkim druπtvima, πto bi olakπalo i poziciju drvopreraivaËa. BuduÊi da KoprivniËko-kriæevaËka æupanija spada meu bogatije πumskim fondom, interes bi joj bio da sama formira trgovaËko druπtvo, no o tome je joπ prerano govoriti.

Drugo vaæno pitanje proizlazi iz daljnjeg razvoja Hrvatskih æeljeznica. U tijeku je izrada strategije æeljezniËkog prometa, u Ëemu se “sudaraju” dva strateπka pravca. Jedan je onaj od Koprivnice preko Zagreba do Rijeke, a drugi iz Slavonije preko Sarajeva do PloËa. Jasno je koji je tu koprivniËki interes, a moæda Êe sretna okolnost biti i ta πto je LiniÊ i bivπi rijeËki gradonaËlenik, tako da dobrio zna vaænost te pruge. Ukoliko ovaj zapadniji pravac, koji u cijelosti ide preko Hrvatske, dobije prioritet, to bi znaËilo da Êe se i do Koprivnice graditi drugi kolosijek, πto angaæira ovdaπnje graevinske tvrtke i donosi nova radna mjesta. Æupan FriπËiÊ i gradonaËelnik MrπiÊ iskoristili su LiniÊev dolazak da bi mu predoËili i plan o gradnji æeljezniËkog terminala u koprivniËkoj industrijskoj zoni, gdje veÊ postoji sva potrebna infrastruktura, kao i carinske i πpediter-

ske sluæbe. Naposljetku, treÊe je vaæno pitanje predstojeÊa privatizacija Ine, s obzirom da dræava nema oko milijardu dolara koliko bi iznosila cjelokupna modernizacija njenih preraivaËkih kapaciteta. Problem je u tome πto je prethodnih godina na Inu preneπeno i vlasniπtvo nekih nekretnina koje ne spadaju u njenu osnovnu djelatnost. Æupanija sada pokreÊe inicijativu da se prije pretvorbe barem neπto od toga vrati lokalnoj zajednici, a ponajprije vodocrpiliπta o kojima ovisi opskrba –urevaca i okolnih mjesta. LiniÊ je, kao predsjednik Nadzornog odbora Ine, naËelno podræao tu inicijativu, svjestan da takvi komunalni objekti ne bi osjetnije poveÊali vrijednost te tvrtke, dok bi lokalna zajednica zbog toga mogla biti suoËena s monopolom buduÊeg vlasnika.

Broj 1604 Petak 5. travnja 2002.

Razgovor s direktorom Podravkine Prodaje - Regija Slavonija dipl. oec. Æeljkom Meπegom

Kvalitetnim radom i proizvodima dokazujemo da smo na træiπtu prehrane - prvi Razgovarao i snimio: Boris Fabijanec Posljednji razgovor s danaπnjim direktorom Podravkine Prodaje - Regije Slavonija, a tadaπnjim direktorom Predstavniπtva Osijek Æeljkom Meπegom bio je 10. listopada 1996. godine. I tada je Meπeg u razgovoru pod naslovom ”Prvo se mora neπto stvoriti da bi se moglo iz toga troπiti” priliËno vizionarski nagovjestio nekoliko tranzicijskih momenata Podravke kao daljnju neminovnost u procesu kvalitetnije i uËinkovitije prodaje naπih proizvoda. Izdvajamo: ”Naπa je æelja stvaranje kvalitetnog træiπta, sudjelovanje u formiranju kvalitetnih kupaca, a u suradnji s njima, joπ kvalitetnije pristupiti potroπaËima, plasirati naπu proizvodnju i njene vrijednosti onako kako se to od nas i oËekuje. VeÊ se sada radi u suradnji s naπom Sluæbom za unapreenje prodaje jedna informacijska mreæa, na bazi, sada upitnika, koje Êemo kasnije supstituirati, sloæiti i staviti u kompjutor. Poanta je traæenje neposrednih informacija s træiπta, a ako mi æelimo biti servis prodaje Podravkine proizvodnje, moramo educirati kupca. Mi imamo masu træiπno needuciranih kupaca, ne samo u naπoj robi, veÊ u bilo Ëijoj robi. Oni samo znaju za lider proizvode i niπta viπe. Ovim naËinom pristupa kupcu moæda neÊemo koliËinski poveÊati plasman proizvoda prema njima, ali asortimanom sigurno hoÊemo.... Svi smo mi u prodaji Podravke osueni æivjeti s træiπtem i ako hoÊemo imati kvalitetno træiπte, mi ga moramo i stvarati. Mi smo svjesni πto nas Ëeka i moja je æelja stvoriti ovdje kod nas ekipu koja Êe biti u punom smislu rijeËi Podravkina prodajna sila. Duboko vjerujem da smo na dobrom putu...” Tako je bilo tada, a danas?

ZnaËajne i bitne promjene Jesu ili nisu slavonski Podravkaπi bili na pravom putu, πto se u meuvremenu promijenilo u Regiji Slavonija, bila su prva pitanja za Æeljka Meπega? - Unazad dvije godine, dolaskom novih Ëelnih ljudi u Podravkinu Prodaju Hrvatska na Ëelu s direktorom Miroslavom VitkoviÊem dogodile su se znaËajne i bitne promjene u organizaciji rada na hrvatskom træiπtu. Konkretno, u Osijeku su te organizacijske promjene takoer bile bitne i obimne. PoËet Êemo od rada skladiπta - servisa i distribucije robe prema kupcima, gdje smo od 1. veljaËe 2001. godine ustrojili dvosmjenski rad. Skladiπte radi od 7 do 19 sati. Rad je organiziran u dvije smjene te smo time izbjegli obraËun prekovremenih radnih sati. Skladiπte vodi organizator logistike skladiπnog poslovanja Regije Slavonija koji ne da samo ima uvid u kontrolu, zastupljenost i πirinu asortimana, veÊ ima uvid u dnevne i tjedne zalihe robe, ne samo u osjeËkom, veÊ i u lipiËkom skladiπtu. Time se problem desortiranosti proizvoda uspio maksimalno rijeπiti, jer zahvaljujuÊi SAP-u organizator logistike redovno dnevno kontrolira, ne samo stanje zaliha na skladiπtu Regije Slavonija, veÊ ima moguÊnost kontrole odreenih proizvoda i na drugim skladiπtima te u sluËaju eventualne trenutne desortiranosti u koprivniËkim skladiπtima, a

las. Uz to, na terenu radi koordinator marketinπkih aktivnosti, gastro vozaË-prodavaË i gastro promotor. Takoer, u cilju daljnjeg poboljπanja rada i ukupnog kontrolinga te efekata prodaje Regije Slavonija prije viπe od mjesec dana ja sam dobio pomoÊnika, Mirjanu NedoviÊ πto pokazuje da je organizacijski zahvat u naπoj Regiji zavrπio. Prodajni tim i operativa je izuzetno kvalitetno oformljena i pred nama su novi izazovi i æelja za boljim, viπim, jaËim. Uspjeli smo optimalizirati rad putnika u odnosu na zadane mikro-regije i πto je najvaænije u tom novom modelu organizacije, uspjeli smo putnicima osloboditi znatan viπak raspoloæivog vremena tijekom radnog dana, koji sada koriste za definitivno detaljnu obradu svakog prodajÆeljko Meπeg nog mjesta, za placiranje i unapreeOdavde roba odlazi na 2050 prodajnih mjesta! za potrebe naπega kupca, mi moæemo nje prodaje ukupnog Podravkinog veÊih problema u ispunjavanju i izvr- i investicijskog kapitala ulagalo u trintervenirati tako da traæimo naruËe- asortimana kod naπih kupaca. πavanju zadanih ciljeva. To dokazuju govine ili usluæne djelatnosti, a minine proizvode s nekog drugog skladi- Opskrba viπe od 2000 i uspjeπni pokazatelji za prva ovogo- malno u proizvodnju. To bi moglo u prodajnih mjesta πta u Hrvatskoj. diπnja tri mjeseca, jer zahvaljujuÊi svim jednom momentu dovesti do nedo- DolazeÊi u Osijek, primijetio sam u Obnovljeno skladiπte i nova nabrojenim organizacijskim redizajni- statka novaca, ali kako sam rekao i Podravskoj Slatini, Naπicama, a i u prodajna politika ma prodaje, mi svaki mjesec ostvaru- 1996. godine, Ëinjenica je, novaca joπ - Za ovako kvalitetan rad skladiπta glavnom slavonskom gradu brojne jemo biznis plan. Prvi kvartal u Regiji ima. Moæda danas dolazi do preubila je potrebna i njegova obnova koja aktivnosti Podravkaπa na prodajnim Slavonija je uspjeπan i to nam daje smjeravanja obiteljske potroπnje sve je uËinjena proπle godine. Kolika je to mjestima. Koliko se zapravo u Regiji poticaja da jednakim tempom i joπ viπe na prehranu, a sve manje na Slavonija obrauje prodajnih mjesta? bila investicija? kvalitetnije odradimo iduÊe mjesece, druge potrebe. Dakle, ako ne doe do - Prema zadnjim pokazateljima oko - U jesen proπle godine zavrπio je odnosno kvartale. nekih novih anomalija, mislim da neinvesticijski zahvat koji je obuhvatio - 2.050 prodajnih mjesta, od najmanjeg Realni optimizam kih veÊih problema ne bi trebalo biti. kompletno vanjsko bojanje skladiπta, trgovaËkog obrta do velikih trgovaË- Mogu li taj vaπ optimizam poreme- Ponuda roba je veÊa nego ikada, unutraπnje reflektorsko osvjetljenje kih lanaca. Proces tranzicije i stabili- titi neke objektivne okolnosti, kao πto mogli bismo Ëak govoriti o hiperproskladiπta i vanjska rasvjeta, nakon zacije trgovine u Regiji Slavonija je pri su joπ globalni gospodarski problemi dukciji roba na policama, ali kvaliteta dugo vremena ureeni su uredi unu- kraju i definitivno znamo tko su nosi- u Hrvatskoj, teπki socijalni momenat Podravkinog asortimana i prodaje, tar skladiπta, uvedeno je plinsko cen- telji plasmana koje kategoriziramo kao Ëija je posljedica drastiËan pad kupov- ukupni napori svih segmenata naπe tralno grijanje te je u sastavu skladiπta K-kupce. Oni su nositelji plasmana i ne moÊi itd.? tvrtke vjerujem da Êe odræati ne samo ureen vrlo funkcionalan malopro- Ëine 57 posto realizacije Podravke - Moæda jedini opravdani strah da ne nivo proizvodnje i naviku potroπaËa dajni prostor. Takoer, u skladiπtu je Regije Slavonija. U kategoriji B i C izvrπimo ono πto je planirano je upravo za Podravkinim proizvodima, nego dodatnim regalnim policama dobive- kupaca ostvaruje se slijedeÊih 26 po- pitanje socijalnog momenta u Slavo- kvalitetom dokazati da smo na træiπtu no joπ oko 500 paletnih mjesta. Sve u sto financijske realizacije. Dakle, pr- niji koji je, naæalost, godinama prisu- prehrane prvi - rekao je na kraju svemu, kompletna investicija ima ne- vih 45 kupaca Regije Ëini 83 posto tan, a to znaËi da se jako puno obrtnog razgovora Æeljko Meπeg. mjerljiv znaËaj za daljnji ugled i imidæ realizacije. Proπle godine Regija je imala registrirano 906 kupaca i taj Podravke u Osijeku i Slavoniji. - Uz funkcionalno skladiπte i u Regiji trgovaËki potencijal ispunio je proπloFoto - biljeπka Slavonija poËela se provoditi nova godiπnje planske zadatke. PrebaËeni planovi prodajna politika... - Upravo je to moje iduÊe pitanje. - Tako je, u sklopu prodajnih organizacijskih zahvata pokrenuli smo si- Naime, kako komentirate proπlogostem naplate putem avansa, gdje smo diπnje ostvarene prodajne rezultate u s benefitom casa-sconta privukli u vaπoj Regiji? - Biznis plan za proπlu godinu je Regiji Slavonija praktiËno sve kupce na model predraËuna, poboljπali bi- ispunjen i prebaËen. Uz to, proπle lancu Regije s naslova dospjelih ili godine izvrπene su i zavrπene sve kasnije eventualnih spornih ili sum- pripremne radnje za finiπ provedbe Predsjednik Podravkine Uprave Darko Marinac u utorak je obiπao proizvodnjivih potraæivanja, izbjegli smo doju- postulata prodajne politike træiπta ne pogone KoprivniËke tiskarnice te je s direktoricom Vesnom Æeljeænjak i Ëeraπnje uobiËajene gubitke kada je Hrvatske u segmentu Regije Slavoni- izvrπnim direktorom NematiËnog poslovanja Markom EÊimoviÊem razgovarao kupac preko noÊi otiπao u steËaj, a mi ja. Pripremljeni su mikro-tereni, do o poslovanju. Oni su Ëelnog Ëovjeka Podravke upoznali s planovima o zbog toga πto nismo imali pravovalja- kraja je organizirana mikro-distribuci- proπirenju posla nakon πto se, vjerojatno do konca godine, instalira novi ni instrumentarij osiguranja, nismo ja uz optimalan broj vozila naπeg petobojni tiskarski stroj. Kako doznajemo, tiskarstvo je MarinËeva tajna ljubav uspjeli do kraja izvrπiti naplatu svojih Transporta, i po potrebi vanjskih pri- te je u πali ustvrdio kako bi sigurno radio u Tiskarnici da nije predsjednik H. ©. potraæivanja. Danas, gotovo svi ugo- jevoznika, a posebno valja istaknuti Podravkine Uprave. vori su avansni i bez obzira na to, kao kako su proπle godine svi naπi putnici instrument osiguranja naplate postoje dobili sluæbena vozila i mobitele, dajoπ i zaduænice na otprilike mjeseËni kle, uz to πto su razrijeπeni problema iznos prometa s odreenim kupcem i briga oko naplate te s time praktiËki te isto tako i mjenice koje izdaju viπe nemaju posla, dobili su sav potrevlasnici poduzeÊa koji tako garantira- bni support i preduvjete da prodajna operativa stvarno profesionalno odraju osobnom imovinom. Uz discipliniranu naplatu paralelno uje svoj posao. O tome sam govorio smo radili i na novoj organizacijskoj i 1996. godine, rekavπi da stvaramo strukturi prodaje uvoenjem mikro- tim koji Êe biti sposoban da od edukaregija. Takoer, od poËetka proπle cije potroπaËa, kupaca, træiπta sudjelugodine, uz postojeÊe slavonske je u naporima ukupne prodaje i ostvaæupanije, obraujemo i træiπte Nov- rivanju zadanih ciljeva. I taj tim danas ske. Dakle, izvrπene su strateπke pro- najkvalitetnije izvrπava postavljene zamjene u prodaji uvoenjem mikro- datke. - I ovogodiπnji plan prodaje je ambiregija koje danas po ureenom sustavu u Regiji Slavonija obrauje sedam ciozan. Kakvi su dosadaπnji pokazatrgovaËkih predstavnika ritelinga, dva telji s obzirom da je prvo tromjesjeËje trgovaËka predstavnika gastra i u ko- zavrπeno? - Ovogodiπnji biznis plan je rezultat ordinaciji sa SPJ PiÊa joπ tri putnika Predsjednik Podravkine Uprave sa zanimanjem je razgledao tiskanje koji rade i Studenac i riteling, a sve to snimanja potencijala regionalnih træiambalaæe za pojedine Podravkine proizvode (snimio: N. Wolf) πta i osobno sam uvjeren da neÊe biti nadgleda kontrolor prodaje Mario Mi-

Predsjednik Marinac posjetio KoprivniËku tiskarnicu

Broj 1604

Petak

5. travnja 2002.

Tvornica ”Kalnik” Varaædin

Jubilej: 40 godina lista ”Podravka”

Pripreme za sezonu veÊ poodmakle

Inæ. Stanko Lauπ - urednik prvog broja ”Informativnog biltena”

U varaædinskom ”Kalniku” veÊ su se dobrano pripremili za sezonu koja se, kao i svake godine, oËekuje poËetkom lipnja. VeÊina ugovora za nabavku sirovina je potpisana, tako da ne bi smjelo biti problema, osim naravno vremenskih, na koje ne mogu utjecati. A baπ su vremenski uvjeti nerijetko znali pokvariti planove. Meutim, svi se nadaju da se to ovaj put neÊe dogoditi. - U prva dva mjeseca ove godine proizvodnja nam je poveÊana za

oko 15, a realizacija za oko 18 posto u odnosu na isto razdoblje lani. S time moæemo biti zadovoljni. TrenutaËno proizvodimo feferone, hren i drugo. Realizacija nam je naroËito dobro krenula pa se bojimo da ne ostanemo i bez nekih roba - kazala nam je direktorica ”Kalnika” Gordana Vrtovπnik. U ovoj tvornici trenutaËno je zaposleno 185 radnika na neodreeno i 25 na odreeno radno vrijeme. Sezonci Êe uskoro na godiπnji odmor, a potom, naæalost, prestaju s radom.

- Ove mjesece, kad se pripremamo za sezonu, iskoristili smo i za remont pojedinih proizvodnih linija. Prvo su dotjerane linije graπka i mahuna s kojima se inaËe i zapoËinje sezona, a osim remonta pojedine proizvodne pogone smo i obojali - kaæe direktorica. Jedan dio radnika veÊ tijekom travnja trebao bi iÊi na redovni godiπnji odmor. Tako je to kod njih veÊ godinama, jer je ovdje ljeti puna sezona i svi radnici su u pogonima. Ml. P.

Susret sa Sandrom Premec, ËistaËicom

Posao nije sramota, ali plaÊa jest Piπe: Mladen PavkoviÊ Snimio: Nikola Wolf

Iako neki smatraju posao ËistaËice ”manje vaænim” zanimanjem, pa stoga i najmanje plaÊenim, oni koji rade na ËiπÊenju i te kako moraju kvalitetno i odgovorno ispunjavati svoje radne zadatke, a rezultat njihova (ne)rada najËeπÊe se vidi veÊ na prvi pogled. Sandra Premec (r. 1970) punih je dvanaest godina zaposlena kao ËistaËica. Radi u poslovnoj sedmerokatnici. Najprije je radila u jednom od pogona ”Sloge”, kao NKV radnica, a potom je naπla zaposlenje na ”Koktelu”. Kad su traæili æene za ËiπÊenje - javila se. - To je posao koji znam i hoÊu raditi i nisam od onih koje bi se sramile zbog toga i smatram da ni jedan poπteno odraeni radni zadatak nije za podcjenjivanje. Druga je stvar kako na njega mnogi gledaju. Mene, vjerujte, to ne optereÊuje, niti o tome razmiπljam, jer me veÊ duæe vrijeme muËe druge brige, prije svega kako s ovom plaÊom preæivjeti! - kazala je. Samohrana je majka, æivi kao podstanar s 12-godiπnjom kÊerkom Jelenom. Koliko zarauje? MjeseËno neπto viπe od dvije tisuÊe kuna, od Ëega joj gotovo polovica odlazi na plaÊanje stanarine. Na koji naËin onda preæivljava? - Da, dobro ste rekli - preæivlja-

Sandra Premec

vam. Snalazim se. Nakon redovnog radnog vremena odlazim Ëistiti privatne ugostiteljske lokale! Ni to me nije sramota raditi, ni reÊi, jer da toga nema kako bih mogla uzdræavati svoju kÊer? Ne zavidim onima koji imaju, niti ”rogoborim” protiv onih koji primaju velike plaÊe. Ali, da bi se viπe trebao plaÊati posao i nas obiËnih radnika - trebao bi. Mislim da danas imamo malo razumijevanja za ljude, da svatko prije svega gleda sebe. »injenica je da mnogi oko mene æive loπe, a da su nekada æivjeli relativno dobro. Na radniku se mnogo toga prelama, a bez njega se ne moæe. No, zahva-

ljujuÊi naπem sadaπnjem rukovodstvu, a tu prije svega mislim na direktore MagdiÊa i Kriæana, poloæaj ËistaËa se neπto promijenio na bolje. »ini mi se kako nas sada ipak malo viπe cijene, ali to joπ nije dovoljno. Ako trebamo, izlazi nam se povremeno u susret, pa je tako i meni omoguÊeno da radim u prvoj smjeni, baπ iz razloga πto sama πkolujem dijete i πto na kraju krajeva moram joπ neπto i zaraditi kako bih preæivjela. Sandra nam je ispriËala kako potjeËe iz siromaπne obitelji, kako joj nije bilo omoguÊeno daljnje πkolovanje, baπ kao ni bratu i sestri. Majka joj i danas radi na ”Koktelu” kao radnica, dok je otac bez zaposlenja. - Nikada mi nije bilo lako, ali Ëovjek se na svaπta navikne. Meutim, ne bih æeljela da ovo ispadne kao nekakva kuknjava, jer ima ljudi koji æive mnogo teæe nego ja. ZahvaljujuÊi ”Podravki” osjeÊam se sigurnom, bez obzira na probleme koji nas svakodnevno pritiπÊu. Nisam nikada razmiπljala da odem iz tvrtke, niti da promijenim posao. Do mirovine imam joπ dosta, pa mi ne preostaje drugo nego i dalje savjesno i odgovorno obavljati svoje radne zadatke. Bila bih sretnija kad bi nam nabavili nove usisavaËe, ali i neku drugu suvremeniju opremu - kazala je Sandra Premec.

Piπe: Hrvoje ©labek Urednik prvog broja ”Informativnog biltena Podravke” inæ. Stanko Lauπ u Podravki se prvi put obreo prije toËno 50 godina kao joπ nesvrπeni student kemije. Tri mjeseca brzo su proπla, kao i deset sljedeÊih godina u tijeku kojih Lauπ zavrπava studij i radi u subotiËkom ”©krobu”. Podravkina vrata ponovno otvara 1962. godine kada kao mlad i perspektivan struËnjak ”sjeda” na mjesto πefa laboratorija. Nekoliko mjeseci po dolasku veÊ potpisuje prvi broj ”biltena” kao glavni urednik. Ipak, o tome danas govori sasvim skromno, ne pripisujuÊi sebi tko zna kakve zasluge. - Moja je uloga Ëisto epizodna. Dobro, bio sam prvi urednik, ali nisu to nekakve ‘historijske zasluge’. U to doba veÊ je bilo nuæno da se izae s novinama; veÊi je problem bio kako to tehniËki urediti. Naime, Podravka nije imala stroj za umnoæavanje stranica. Njega smo posudili od πumarije, odnosno tadaπnjeg Poljoprivrednoπumskog kombinata. Majstor za strojem bio je Marijan Krapinec, tada, koliko znam, ‘Katica za sve’ u P©K-u. Prvi se broj tiskao u zgradi πumarije, koja se nalazila tamo gdje i danas, u ©enoinoj ulici, osim omotnice s fotografijom, koju nam je otisnula KoprivniËka tiskarnica. Lauπ daje zanimljivo svjedoËanstvo o pisanim materijalima koji su bili neka vrsta prethodnice Podravkinim tvorniËkim novinama, a πto se vjerojatno prvi put igdje spominje. Prema njegovim rijeËima, tadaπnji direktor Podravke Pavle Gaæi, koji to postaje 1957. godine, uveo je pisano informiranje radnika putem jednog lista s obje strane otisnutog teksta, koji se radnicima dijelio uz obraËunske platne listove. BuduÊi da je to bilo premalo te je stvar trebalo proπiriti, Gaæi je, kako tvrdi Lauπ, osobno naloæio Ivici MihoËki, tadaπnjem πefu opÊih poslova, da organizira pokretanje tvorniËkog lista. Kako je i zaπto upravo inæ. Lauπ nekoliko mjeseci po dolasku u Podravku postao urednikom novog ”projekta”? - Ne znam. Po ‘faci’. - Dobro, ali Vi ste ipak uredili list, odabrali Ëlanke, njihov redoslijed, napisali ste programatski prvi uvodnik... - Da, jesam, ali to je bilo mimo sveg drugog posla. Imali smo sastanak redakcije, dogovarali se πto Êe iÊi u prvi broj, a πto Êemo ostaviti za iduÊe.

Htjeli smo biti πto aktualniji. Nismo izaπli dan prije Dana Republike zato πto bismo morali izaÊi za praznik. Æurili smo se da bismo πto prije objavili tekstove koje smo pripremili. Onako bismo izaπli tek nakon par dana, jer se zbog praznika toliko nije radilo. Poπto je prvi broj pod njegovom palicom ugledao danje svjetlo, Lauπ uredniπtvo od drugog broja predaje u ruke Mire Acinger, kojoj ipak, prema obostranim svjedoËanstvima, obilato pomaæe u tom poslu, a joπ je Ëetiripet godina Ëlan uredniËkog kolegija. U bliæoj ili daljoj vezi s ”biltenom” ostaje sve do umirovljenja prije koju godinu. - U tekstu u povodu tisuÊitog broja ‘biltena’ napisao sam kako bih bio zadovoljan da izae dvijetisuÊiti broj, ali sada kada ste veÊ preko 1600. broja, trebao bih reÊi kako æelim doæivjeti 80. godiπnjicu lista, a ne samo 2000. broj. Prvi urednik i danas pomno prati πto se objavljuje u ”njegovim” novinama. Svakog ih petka, kako kaæe, neizostavno prolista. - Æalosno je πto je viπe od polovice prve redakcije veÊ pomrlo, jer to govori da smo veÊ dosta dugo na ovom svijetu, kao i sam list. Drago mi je da se on odræao i da je sad, Ëini mi se, u rukama profesionalaca. Ipak, nije onako intiman kao πto smo mi radili. »ini mi se da su novine danas dosta hladne, da su po stilu sliËne svim drugim novinama. Dobiva se dojam da ste glasilo Uprave, a bilo bi bolje da ste glasilo radnika. Izgleda da radnik viπe nije toliko vaæan, vaæniji je product manager. Moæda se ovi prvi i boje govoriti. »ini mi se da se prisnost s radnicima u meuvremenu negdje izgubila.

mirovinskog staæa. Iznimno od ove odredbe, u prijelaznom razdoblju do 2008. godine, pravo na starosnu mirovinu stjeËe osiguranik kada navrπi: 1) u 1999. godini - 60 godina i 6 mjeseci æivota (muπkarac), odnosno 55 godina i 6 mjeseci æivota (æena) i 19 godina i 6 mjeseci mirovinskog staæa, 2) u 2000. godini - 61 godinu æivota (muπkarac), odnosno 56 godina æivota (æena) i 19 godina mirovinskog staæa, 3) u 2001. godini - 61 godinu i 6 mjeseci æivota (muπkarac), odnosno 56 godina i 6 mjeseci æivota (æena) i 18 godina i 6 mjeseci mirovinskog staæa, 4) u 2002. godini - 62 godine æivota (muπkarac), odnosno 57 godina æivota (æena) i 18 godina mirovinskog staæa,

5) u 2003. godini - 62 godine i 6 mjeseci æivota (muπkarac), odnosno 57 godina i 6 mjeseci æivota (æena) i 17 godina i 6 mjeseci mirovinskog staæa, 6) u 2004. godini - 63 godine æivota (muπkarac), odnosno 58 godina æivota (æena) i 17 godina mirovinskog staæa, 7) u 2005. godini - 63 godine i 6 mjeseci æivota (muπkarac), odnosno 58 godina i 6 mjeseci æivota (æena) i 16 godina i 6 mjeseci mirovinskog staæa, 8) u 2006. godini - 64 godine æivota (muπkarac), odnosno 59 godina æivota (æena) i 16 godina mirovinskog staæa, 9) u 2007. godini - 64 godine i 6 mjeseci æivota (muπkarac), odnosno 59 godina i 6 mjeseci æivota (æena) i 15 godina i 6 mjeseci mirovinskog staæa.

Stanko Lauπ

Kutak za umirovljenike

Kada i kako u mirovinu? Piπe: Æeljko ©emper U nekoliko posljednjih godina veliki je broj Podravkaπa uz otpremninu napustio tvrtku, u kojoj su proveli svoj radni vijek. Mnogi od njih zavrπili su u mirovini, neki su krenuli u vlastiti biznis, dok ih je dosta na Ëekanju u Zavodu za zapoπljavanje, jer nemaju uvjete ni za prijevremenu mirovinu. Prema starom Zakonu o mirovinskom i invalidskom osiguranju (ZOMIO), koji je vaæio do 31.12.1998. godine, pravo na starosnu mirovinu imao je

osiguranik kada je navrπio 60 godina æivota i 40 godina mirovinskog staæa (muπkarac), odnosno 55 godina æivota i 35 godina mirovinskog staæa (æena). Pravo na prijevremenu mirovinu imao je osiguranik kada je navrπio 55 godina æivota i 35 godina mirovinskog staæa (muπkarac), odnosno 50 godina æivota i 30 godina mirovinskog staæa (æena). Od 1. 1.1999. godine primjenjuje se novi Zakon o mirovinskom osiguranju (ZOMO), kojim je zapoËela nova reforma sustava mirovinskog osiguranja, koju Ëine:

1. obvezno mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti, 2. obvezno mirovinsko osiguranje za starost na temelju individualne kapitalizirane πtednje 3. dobrovoljno mirovinsko osiguranje za starost na temelju individualne kapitalizirane πtednje. U novom Zakonu, u odnosu na stari, uËinjene su znatne promjene, a kao najznaËajnije je promjena dobne granice i mirovinskog staæa za ostvarivanje prava na starosnu mirovinu, odnosno prijevremenu starosnu mirovinu. Sada, pravo na starosnu mirovinu ima osiguranik kada navrπi 65 godina æivota (muπkarac), odnosno 60 godina æivota (æena) i 15 godina

Broj 1604 Petak 5. travnja 2002.

InformatiËki teËajevi u Podravki u 2002. godini Nakon duæe pauze ponovo se odræavaju informatiËki teËajevi. Vrijeme odræavanja teËajeva je poslijepodne od 16 do 19,30 sati. Trajanje je 5 - 7 dana, ovisno o teËaju. MoguÊe je i odræavanje teËajeva za vrijeme vikenda, a mjesto odræavanja je informatiËka uËionica u zgradi Istraæivanja i razvoja koja moæe primiti 10 polaznika. Prijava zainteresiranih polaznika obavlja se kod Ksenije Kruπelj, Ljudski potencijali, tel. 1160. Izbor teËajeva koji su na raspolaganju prikazan je u tablici, a sadræi osnovne teËajeve za stjecanje temeljnih znanja za rad na raËunalu i napredne za polaznike koji veÊ suvereno vladaju radom na raËunalu. Nakon tablice slijedi kratki program pojedinog teËaja kako bi se eventualni polaznici lakπe odluËili i odabrali pravi teËaj za sebe. Ako ima nejasnoÊa ili dilema, moguÊe je dobiti detaljnije informacije na tel. 651-210 kod Ksenije Godek, Informatika - Sluæba podrπke korisnicima (u sluËaju sloæenijih pitanja konzultirat Êe se predavaËi zaduæeni za konkretni program). Potrebno predznanje

Oznaka

Naziv teËaja

Dana (sati)

OSN

Osnove rada na PC-u u Windows okruæenju

5 (20)

Word for Windows

5 (20)

WWN

Word za napredne

7 (28)

Excel

5 (20)

EXN

Excel za napredne

7 (28)

Power Point

VIS OMI

OSN

(+)

5 (20)

(+)

Visio

5 (20)

(+)

Osnove mreænog rada - internet

5 (20)

WW - Word for Windows - osobine i moguÊnosti - upis i obrada teksta - ureivanje teksta - umetanje slika, tablica i grafikona - umetnuti i povezani objekti - ispis teksta (dokumenta) TeËaj objaπnjava osnovne principe rada s programom za obradu teksta. Po zavrπetku teËaja, polaznici Êe biti sposobni

EXN - Excel za napredne - subtotali - pivot tabele - scenario macro naredbe - kompozicije funkcija napredne tehnike formatiranja - konsolodacija - validacija - gool seek TeËaj je namijenjen polaznicima Ëiji posao zahtijeva sloæeniju obradu i analizu numeriËkih podataka. Za praÊenje teËaja potrebno je dobro poznavanje osnovnih excelovih moguÊnosti (formule, formati, osnovne funkcije)

OSN - Osnove rada na PC-u u Windows okruæenju - upoznavanje s osnovnim komponentama raËunalnih sustava - prijavljivanje na sustav - rad s miπem i tipkovnicom rad u Windows exploreru (kopiranje i premjeπtanje datoteka izmeu mapa i pogona) - rad s dokumentima (snimanje, otvaranje i printanje dokumenata) - rad s WinZip programom. TeËaj je namijenjen poËetnicima koji nemaju predznanja, a po zavrπetku, polaznici Êe steÊi osnovna znanja potrebna za rad na raËunalu. Meutim, za ozbiljniji rad nuæno je zavrπiti neki od teËajeva koji slijede.

Svrha teËaja je obuËiti polaznike za samostalnu izradu jednostavnijih tablica i grafikona na bazi numeriËkih podataka.

samostalno napisati jednostavnije dokumente. WWN - Word za napredne - oblikovanje teksta, odlomaka i stranica (detaljno) - tablice i grafovi - koriπtenje alata za grafiËko oblikovanje teksta i crtanje automatiziranje posla (auto text, auto correct, makro naredbe, predloπci i stilovi) numeriranje stranica, poglavlja i objekata s izradom interaktivnog sadræaja - prilagodba programa vlastitim potrebama (kako se zaπtititi od “prepametnog” programa) - veza s drugim programima (Excel, Internet) kako se sluæiti Help-om TeËaj je namijenjen polaznicima koji imaju potrebu pisati sloæene i vrlo sloæene dokumente. Pretpostavlja se solidno poznavanje Windows okoline i odreeno praktiËno iskustvo u upotrebi Worda. EX - Excel - osnove (unos, spremanje, izmjena i brisanje podataka) - tipovi podataka - sortiranje i kopiranje podataka - formule i osnovne funkcije - grafikoni i podeπavanje ispisa

LijeËnik za vas

PP - Power Point - samostalna izrada prezentacije - dodavanje grafiËkih i multimedijalnih elemenata - insertiranje i koriπtenje podataka iz postojeÊih Office dokumenata (Word, Excel,..) TeËaj omoguÊava stjecanje znanja za samostalnu izradu prezentacija. Za pohaanje teËaja potrebno je solidno poznavanje Windows okoline, te odreeno poznavanje rada s MS Word i MS Excel aplikacijama.

Mjeπoviti pjevaËki zbor KUD-a Podravka

Koncert za blagdanski ugoaj NajveÊi krπÊanski blagdan Uskrs sveËano su prigodnim Uskrsnim koncertom uveliËali Ëlanovi Mjeπovitog pjevaËkog zbora “Podravke”. Koncert je nakon mise odræan na Uskrsni ponedjeljak u crkvi Sv. Nikole u Koprivnici, a Zbor KUD-a ”Podravka” ponovno je oduπevio sve prisutne. Uz zbor Podravke, prigodne uskrsne pjesme u izvanrednoj interpretaciji izvela je i solo-sopranistica Antonija KovaËeviÊ - CiganoviÊ pa su okupljeni oduπevljeni vjernici velikim pljeskom nagradili izniman trud i uvjeæbanost izvoaËa. Ljepotu pjevanja nagradio je i æupnik ÆupanËiÊ prikljuËivπi se pjevanjem i zahvalom prigodnim rijeËima. Na orguljama koncert je pratila mr. Natalija Imbriπak, a za cjelokupan ugoaj i kvalitetu izvedbe zasluæan je dirigent zbora Ivica MartinËeviÊ. A. V.

Hotel Podravina

Izloæba umjetniËkih fotografija

Nakon duæeg vremena u predvorju hotela ”Podravina” ponovno Êe biti otvorena jedna zanimljiva izloæba. U srijedu 10. travnja u 19 sati svoje Êe umjetniËke fotografije izloæiti Stjepan ©piËko iz Zagreba. Dosad je sudjelovao na nekoliko samostalnih i skupnih izloæbi u zemlji i inozemstvu, a primio je i viπe nagrada i priznanja. Izloæbu Êe otvoriti ravnatelj Muzeja grada Koprivnice prof. Zvonimir Hitrec, dok Êe o autorovu radu govoriti prof. Enerika BijaË. U Glazbenom dijelu programa nastupat Êe Bemian duet. Izloæbu organizira Udruga branitelja, invalida i udovica Domovinskog rata VIS - Visio Podravke a moÊi Êe se razgledati do kraja travnja. Ml. P. - samostalna izrada sheme ili dijagrama

- koriπtenje gotovih oblika i predloæaka koriπtenje konektora Nakon zavrπenog teËaja polaznici Êe moÊi samostalno izraivati sheme i dijagrame koji su vrlo Ëesto sastavni dio dokumentacija i projekata. OMI - Osnove mreænog rada -internet - upoznavanje s pojmom mreæa i konkretno objaπnjenje na primjeru Podravkine mreæe - objaπnjenje i prikaz razmjene podataka preko mreæe - objaπnjenje razlike izmeu pojmova intranet i Internet upoznavanje s radom u programu za slanje elektroniËke poπte: Microsoft Outlook - upoznavanje s koriπtenjem programa Internet Explorer. Cilj teËaja je obuËiti polaznike kako optimalno koristiti prednosti rada u mreænom okruæenju, te moguÊnosti pristupa globalnoj mreæi podataka - Internetu. Ponuda teËajeva planira se proπirivati i nadopunjavati, ovisno o interesu i potrebama polaznika, s novim programima (npr. MS Access, MS Project ...).

IduÊeg petka u ”Domoljubu”

Koncert Tomislava Brajπe U petak 12. travnja, s poËetkom u 19 sati, u dvorani koprivniËkog ”Domoljuba” u organizaciji Udruge branitelja, invalida i udovica Domovinskog rata djelatnika Podravke i Udruge invalida KoprivniËko - kriæevaËke æupanije odræat Êe se koncert Tomislava Brajπe. Ovaj popularni pjevaË izvest Êe niz svojih najpoznatijih skladbi, a ulaz na priredbu je besplatan. Meutim, i za ovaj nastup potrebno je nabaviti ulaznice, a one se mogu dobiti u ”Domoljubu”, na recepciji poslovne sedmerokatnice ”Podravke”, recepciji hotela ”Podravina” te na blagajni prije ulaska u dvoranu. Svi posjetitelji Êe prije i nakon koncerta moÊi, prema vlastitoj moguÊnosti, darovati novac u posebno napravljene kutije za kupnju prijeko potrebnog osobnog vozila za invalide. Osim toga, PuËko otvoreno uËiliπte toga Êe dana pustiti u funkciju i poseban prilaz dvorani namijenjen za invalide, πto dosad nije postojalo. Ml. P.

DDDK Podravka

Poziv dobrovoljnim darivateljima krvi na godiπnju skupπtinu

Druπtvo dobrovoljnih darivatelja krvi ”Podravka” odræat Êe godiπnju skupπtinu druπtva u subotu 13. travnja u restoranu ”©tagelj” na PRC-u s poËetkom u 18 sati. Predsjedniπtvo DDDK ”Podravka” poziva Ëlanove Druπtva - zaposlenike i mnogo kompleksnih ugljikohidrata. Mno- umirovljenike da prisustvuju radu godiπnje skupπtine. ge vrste namirnica koje su vaπem suprugu Predsjedniπtvo DDDK Podravka omiljene - meso, sirevi, slatkiπi - sad se mogu nabaviti i u oblicima s malim sadræajem masnoÊe a da su joπ uvijek kvalitetDruπtvena prehrana ni. Tjelovjeæba mora biti dio programa gubljenja tjelesne teæine. Æustro hodanje ili lagano trËkaranje jedna je od najboljih 8. 4. ponedjeljak: - Varivo grah s tijestom, hrenovka, salata fiziËkih aktivnosti za mrπavljenje. Takvo vjeæbanje ima isti korisni uËinak na srËa9. 4. utorak: - Svinjetina u saftu, pirjana riæa, salata noæilni sustav kao i druge napornije aktivnosti. Poæeljno je da se i supruga 10. 4. srijeda: - Varivo kelj, kobasica, voÊe pridruæi muæu u takvim aktivnostima, jer - Pohana pileÊe prsa, dinstani krumpir, salata mu dosada u osamljenom hodanju moæe 11. 4. Ëetvrtak: posluæiti kao izgovor da od toga odustane. 12. 4. petak: - Juha, præeni osliÊ, grah-salata Kao rezultat zajedniËkog hodanja mnogi braËni parovi postaju meusobno bliæi, zato jer tada mogu porazgovarati o svim onim stvarima, za koje je izlgedalo da NOVINE DIONI»KOG DRU©TVA PODRAVKA nikad nema vremena za to. Za poËetak to OsnivaË i izdavaË: GrafiËka urednica: moæe biti kilometar ili kolometar i pol, tri PODRAVKA, prehrambena Vanesa GrgiÊ do pet puta tjedno. Kasnije kad steknete industrija, d.d. Koprivnica Tisak: KoprivniËka tiskarnica d.o.o. odreenu kondiciju, prijeena staza se Direktorica Sluæbe za interno Koprivnica moæe postupno poveÊavati. Velika je vje- komuniciranje: Naklada: rojatnost da Êe redovno hodanje postati Jadranka Lakuπ 8300 primjeraka zdrava navika. Kasnije se neÊete moÊi Glavni i odgovorni urednik: List izlazi svakog petka i primaju ga svi Branko Peroπ zadræati u mirovanju. Hodanje Êe vas radnici besplatno. priviknuti da ponovno upotrebljavate svoje Redakcija lista: Adresa uredniπtva: Boris Fabijanec, Mladen PavkoviÊ, tijelo i bit Êete zadovoljni kad vidite da to Ulica Ante StarËeviÊa 32, Branko Peroπ, Slavko PetriÊ i Hrvoje tijelo joπ uvijek funkcionira priliËno dobro. 48000 Koprivnica ©labek PomaæuÊi svom muæu da doe u bolju Telefoni - direktni: Fotograf: 651-505 (urednik) i formu, utvrdit Êete da ste stvorili put Nikola Wolf 651-503 (novinari) prema zdravlju, zajedniπtvu, obnovi prijaGrafiËki dizajn: Faks: 621-061 teljstva i ljubavi. Jana i Ivana Æiljak, FotoSoft e-mail: novine@podravka.hr Zaπto ne zapoËeti veÊ danas?

Kako izgubiti na tjelesnoj teæini Piπe: dr. Ivo Belan

Zanimljivo, velika veÊina pacijenata, neki eksperti kaæu da je to Ëak 90 posto od onih koji su doπli kod lijeËnika zatraæiti pomoÊ zbog prekomjerne tjelesne teæine, su æene. Meutim, poznato je da gotovo isti broj muπkaraca muku muËi s problemom debljine, ali se u veÊini sluËajeva ne konzultiraju sa struËnjakom, sve dok voda ne doe do grla, sve dok se ne pojave po æivot opasne komplikacije, kao πto je πeÊerna bolest ili srËano oboljenje. Izgleda da muπkarci manje razmiπljaju o cijeni viπka kilograma nego æene. Muπkarci Ëesto zanemaruju da Êe ih veliki, istureni trbuh Ëiniti neatraktivnim za drugi spol, da ih prekomjerna debljina moæe zaustaviti u njihovoj karijeri i da ih ustvari moæe ubiti prijevremeno. Debeli muπkarci, ËeπÊe nego oni s normalnom teæinom, imaju poviπenu koncentraciju kolesterola u krvi i ËeπÊe su ærtve srËane bolesti. Muπkarci koji su samo 20 posto iznad normalne tjelesne teæine za njihovu dob, imaju viπe nego dvostruku vjerojatnost da Êe umrijeti prije i to od neke bolesti povezane s debljinom. Naæalost, previπe muπkaraca ne vodi brigu o svojoj prehrani. Malo je osoba koje mogu skrenuti muπkarËevu paænju na tjelesnu teæinu. Jedna od njih je njegova æena. Meutim, ona to mora izvesti na

ispravan i taktiËan naËin. Ona ne smije presuivati, niti iskazivati svoju superiornost u poznavanju zdrave prehrane. Ovdje su neki praktiËni koraci koje on moæe poduzeti uz njezinu pomoÊ: • Zaπtitite svoju kuÊu od masnoÊa. ©to manje maslaca, neobranog mlijeka i sve druge hrane koja ima viπe od 30 posto masnoÊe. Zamijenite ih sa zdravijim namirnicama koje nemaju masnoÊa ili ih imaju u niskom postotku. • Kontrolirajte unos πeÊera u organizam. Danas postoje dobre zamjene za πeÊer. Slatki uæici neka budu umjereni ili umjesto njih mogu se koristiti svjeæe voÊe, kokice, gume za ævakanje bez πeÊera, sirova mrkva itd. • UkljuËite u æivot djelotvornu tjelovjeæbu, neku od sportsko-rekreativnih aktivnosti, od koje Êete imati koristi. Æenina edukativna uloga katkad mora biti suptilna i spretna. Ne smije mu dræati ”predavanje” o πtetnosti debljine i prijetiti mu da ako ne izgubi na teæini da mu tlak moæe otiÊi ”nebu pod oblake” i da moæe doæivjeti srËani infarkt, ali smijete mu govoriti o zdravoj i loπoj prehrani, kako Êe dobro izgledati u novoj odjeÊi, kako Êe mu bolje iÊi na poslu i u eventualnim sportskim aktivnostima s kojima se bavi. U planiranju obroka kod kuÊe pokuπajte postiÊi ravnoteæu izmeu ugljikohidrata, bjelanËevina i masti. Masti trebaju ostati ispod 30 posto od ukupnih kalorija svakog obroka (radije da bude bliæe 20 posto). Jedite piletinu bez koæe, svjeæe povrÊe,

Jelovnik

Broj 1604

Sport

Podravka Vegeta deklasirala Split Kaltenberg Split Kaltenberg - Podravka Vegeta 16:32 (9:14)

Usprkos dugaËkom uskrsnom putovanju (domaÊin Split Kaltenberg iz samo njemu znanih razloga smjestio je potpuno nevaænu utakmicu na Veliku subotu u 18 sati), razbijenom Podravkinom autobusu od splitskih huligana, πto su policajci protumaËili kao ”normalno u Splitu”, i velikoj æelji nemoÊnih i rukometno jako palih SpliÊanki, Podravka Vegeta je odigrala jednu od najljepπih utakmica ove sezone. Sve su igraËice igrale dobro i zasluæile visoku pobjedu od 32:16 (14:9). Njihovo ostvarenje vidjela su i 33 navijaËa iz Koprivnice, koji su doputovali na sam dan utakmice, ali i oko 500 splitskih ljubitelja rukometa, meu kojima je bilo i znanih lica, Ana MariÊ iz Hypa, recimo. Podrav-

ku Vegetu kad igra normalno ne moæe nitko ugroziti i, kao πto je rekao trener Ivan Pal u razgovoru za Hrvatski radio, u takvim normalnim okolnostima nitko ne moæe izgubiti manje od 10 razlike. Kad smo kod igre brojaka, onda recimo da su koprivniËke igraËice imale dodatni motiv, jer u sluËaju pobjede s viπe od osam golova razlike, nisu morale na trening do Ëetvrtka. To su iskoristile, pa su JuriÊ i Pensa ostale u Splitu, Vresk i »uljak u Zagrebu. U samom Splitu razigrala se po obiËaju prva dama Snjeæana Petika, a razbranila mlada Sanela KnezoviÊ, a rastrËala se i Renata Hodak, a uskrsno iznenaenje je pripremila i Koraljka MiliÊ koja je Ëini se iz Ëetiri udarca dala Ëetiri gola, pa Korni, osim πto je tu i tamo ”ocarinila” loptu i nije bila sliËna MiliÊki iz proπlih igara. Pal

Biljeæimo negativno

Kamena s ramena na Podravkin autobus Piπe: Ivo »iËin-Maπansker Podravkin autobus, koji je prema rijeËima vozaËa Mirka Franje proπao milijun kilometara - konaËno je ”dolijao”. U noÊi s Velikog petka na Veliku subotu neki SpliÊani nisu mogli odoljeti da se ne bace kamenom na autobus. Razbili su predzadnje staklo na lijevoj strani, samo vanjsko, ali su mnogo snaænije udarili po zadnjem lijevom i razbili duplo staklo, koje se, dakako, raspalo. U dva navrata doπla je policija, i na sam dan utakmice Split Kaltenberg - Podravka Vegeta, i mogla konstatirati da je povelik kamen bio pomno odabran i dva puta bacan, sve do konaËnog ”uspjeha”. To je vjerojatno uvod u turistiËku sezonu, a i u nogometaπku, jer ove nedjelje tamo gostuje Dinamo, a u zadnjem kolu hrvatskog nogometnog prvenstva Slaven Belupo. Evo nove prigode bacaËima kamena s ramena! Za vrijeme utakmice autobus je Ëuvan u poseb-

noj garaæi, ali veÊ je sve bilo gotovo, pa i ”staklo” popravljeno. Naime, tata Podravkine rukometaπice Nikoline JuriÊ i Slavenova nogometaπa Marka sredio je tako πto je umjesto prozora zabio ivericu letvama i napunio otvo-

Proπle subote na stadionu u Maksimiru vidjeli smo jedno od najslabijih izdanja Slaven Belupa u ovoj sezoni. ”Farmaceuti” su djelovali nemoÊno i anemiËno, kod rijetkih se pojedinaca vidjela volja i æelja da uËine neπto viπe, no bez angaæmana cijele momËadi nije moguÊe oËekivati viπe od Ëasnog poraza. Dinamo je pobijedio sa 4:1, potpuno zasluæeno, iako se u prvih pola sata nije nazirao takav rasplet. Naime, unatoË ”propuhu” u obrambenim redovima, Slavenovi su igraËi imali pozitivan rezultat do 31. minute, kad je domaÊi kapetan Silvio MariÊ prvi zatresao mreæu. Pritom se lopta odbila

je poslao sve u igru i Ëini se da je tu moguÊnost dobro iskoristila Marina Sirovec. U drugom poluvremenu odigrano je nekoliko egzibicijskih napada i sve skupa izgledalo je jako dobro i Ëovjeku na kraju nije æao πto potegne na tako dugaËko putovanje radi sata rukometa i tridesetak redaka teksta. O Splitu Kaltenbergu, naæalost, malo dobrih rukometnih zapaæanja. Osim Strunje na golu i poneki gol ©eriÊ, nismo zapazili niπta πto bi se moglo nazvati nadom ili perspektivom. Ili je to slab dan, ili je Podravka Vegeta toliko jaka u domaÊim okvirima da moæe doÊi do splitskog ZvonËaca, spustit se na rivu i do Dioklecijanove palaËe, navratit’ do Gripa na utakmicu, razviti pobjedniËku zastavu (”Imamo Podravku!”) i otiÊi na produæeni vikend i s dva treninga doËekati u subotu u 18 sati u Koprivnici u predzadnjem kolu rijeËki Zamet, koji Êe, po svemu sudeÊi, biti i prva ”ærtva” u doigravanju (prvi s osmim). U Splitu su igrale: StanËin, KnezoviÊ, BraËko, Vresk 2, Harlanjuk, Pensa 1, PalËiÊ 1, Hodak 7(3), »uljak 2, Sirovec 2, Petika 9, MiliÊ 4, JuriÊ 2, Tatari 2(1). re spuævama. Tako je autobus ipak doπao do Koprivnice, a kasnije Êe, ili je veÊ otiπao, na popravak u Austriju. Zabrinjava, meutim, neπto drugo. U Splitu kao da se niπta nije dogodilo. Ni isprika. A zamislite da je kojim sluËajem splitski autobus razbijen u Podravini? Koja bi se dreka Ëula! Ovako je splitski tisak sve to elegantno preπutio i da nije bilo koprivniËkih novinara u Splitu o tome ne bi bilo reËeno ni slovca.

Parovno prvenstvo KoprivniËko-kriæevaËke æupanije za seniore odræano je na kuglani hotela Picok u –urevcu. U konkurenciji 11 parova najviπe uspjeha imali su domaÊi kuglaËi GraniËar-Picoka, koji su iskoristili prednost i poznavanje domaÊih staza. Podravka je na prvenstvu nastupila s Ëetiri svoja para, ali svojim rezultatima nisu pokazali potrebnu kvalitetu i opravdali Ëlanstvo u Prvoj B ligi. Prvo mjesto osvojili su Zdravko Lovaπen i Petar Blaæok, koji su bili ujednaËeniji od najboljeg para Podravke Zdravka VuËiÊa i Nenada BakaËa. OdliËan nastup imao je Nenad BakaË, koji je postigao i najbolji rezultat (924), dok je zakazao Zdravko VuËiÊ (848), πto je i najveÊi razlog trijumfa igraËa iz –urevca. Iznenaenje je i slab nastup tandema Betlehem - Troπelj, od kojih se oËekivao prodor meu prva tri para, a ne plasman tek na sedmo mjesto. Plasman: 1. Lovaπen - Blaæok (GraniËar-Picok) 1782 (887+895), 2. VuËiÊ - BakaË (Podravka) 1772 (848+924), 3. ©tefoiÊ - GroπaniÊ (P) 1752 (906+846), ...7. Troπelj - Betlehem (P) 1689 (842+847), 8. Gregurina ©egerec (P) 1660 (842+818)

PojedinaËno prvenstvo æupanije

Ipak Zdravko VuËiÊ PojedinaËno prvenstvo KoprivniËko-kriæevaËke æupanije odræano je u Koprivnici, na kuglani Podravina, a nastupila su 24 kuglaËa iz Podravke, ÆeljezniËara i GraniËar-Picoka. Ove godine, kako u parovima tako i pojedinaËno, zbog manjih troπkova kuglaËi su imali samo po jedan nastup. Za pojedinaËni plasman u obzir su se uzimali i rezultati s parovnog prvenstva u –urevcu, a najboljih osam steklo je pravo nastupa na prvenstvu regije sjever. Nakon odliËnog nastupa u –urevcu (924) najviπe izgleda za prvo mjesto imao je Nenad BakaË, koji je imao prednost od velikih 76 Ëunjeva ispred glavnog favorita Zdravka VuËiÊa. Ali “VuËko” je joπ jednom pokazao tko je “gazda” na koprivniËkim stazama - u sjajnoj igri sruπio je 1016 Ëunjeva i zasluæeno osvojio prvo mjesto. Veliko iznenaenje priredio je Franjo Miser iz ÆeljezniËara, koji se plasirao na drugo mjesto, sruπivπi odliËnih 1008 Ëunjeva, dok je BakaË pao na treÊe mjesto. Plasman na prvenstvo regije sjever od Podravkaπa izborili su VuËiÊ, BakaË, Troπelj i Betlehem. PLASMAN: 1. VuËiÊ (Podravka) 1864 (848+1016), 2. Miser (ÆeljezniËar) 1852 (844+1008), 3. BakaË (P) 1845 (924+921), 4. Troπelj (P) 1833 (847+986), 7. Betlehem (P) 1799 (842+957), 10. GroπaniÊ (P) 1772 (846+926), itd.

Vrbovsko ispalo Nakon πto je zavrπilo prvenstvo Hrvatske za kuglaËice bila su poznata dva kluba koja su ispala iz najboljeg razreda - bili su to Mlaka iz Rijeke i ©ibenik. No deveta Istra i deseto Vrbovsko morali su u kvalifikacije s prvacima Prve B lige, ekipom Kraπa iz Zagreba i Splita. Kako su kvalifikacije uvijek pravi rulet, Ovako je Podravkin autobus ”ugoπÊen” u Splitu pokazalo se i ovaj put na kuglani u Ogulinu. Previπe samouvjerene u poznavanje obliænjih ogulinskih staza kuglaËice iz Vrbovskog neugodno su iznenadile svoje simpatizere - dogodilo im se ispadanje, a u ligu je uπao Kraπ. PoreËka Istra zadræala je dosadaπnji status prvoligaπa, a velik doprinos tom uspjehu dala je Marijana Benkek, bivπa kuglaËica Podravke i djelatnica naπe tvornice u Umagu. Sada tek kuglaËice Podravke mogu æaliti za bodom, koji im je odnio prvenstvo, a koji im je otkinula ekipa iz Vrbovskog.

Nogometaπi Slavena Belupa visoko poraæeni od Dinama Piπe: Goran »iËin-Maπansker

Kvalifikacije za Prvu A ligu

Prva hrvatska nogometna liga - 25. kolo

Dinamo - Slaven Belupo 4:1 (3:1)

5. travnja 2002.

Kuglanje - parovno prvenstvo æupanije

Rukomet

Piπe: Ivo »iËin-Maπansker

Petak

od jednog igraËa Slavena i prevarila vratara Solomuna. IzjednaËenje je stiglo veÊ dvije minute kasnije, iz πkolski izvedene kontre koju su izveli dodavaË Renato JurËec i sigurni realizator Miljenko KovaËiÊ, obojica bivπi igraËi Dinama. No, do kraja poluvremena zagrebaËki su nogometaπi rijeπili sve dvojbe oko pobjednika. Prvo je MariÊ u 40. minuti postigao svoj drugi pogodak, nakon kornera Darija Zahore skoËio je najviπe i pogodio, da bi u 43. MariÊ bio dodavaË, a Zahora strijelac. U nastavku je joπ jedan pogodak postigao mladi Zahora, a Dinamov je pritisak donio joπ nekoliko opasnih situacija pred golom gostiju. No, vratar Ivica Solomun i libero Stipe Boπnjak najzasluæniji su πto domaÊi nisu joπ koji put zatresli mreæu.

Ususret Svjetskom prvenstvu

Otpala i Vesna Æunek Nakon πto je iz “osmerca” izbornika hrvatske reprezentacije TonËija Mikca ispala Ljiljana Picer, ista sudbina zadesila je i Vesnu Æunek. Na dodatnom Ëetveroboju izmeu Sonje Mikac, Ruæice NeraliÊ, Nene BartoloviÊ i Vesne Æunek, sve samih bivπih reprezentativki, izbornik je pokazao prstom na RijeËanku Nenu BartoloviÊ. Nadajmo se da nije pogrijeπio u svom izboru, iako je od tih silnih provjera napravio pravu lakrdiju - osam igraËica “vukao je za nos”, da bi odabrao tek jednu!. Nakon svega ostaje gorak okus izbornikova izbora bez kriterija - ogledne nastupe tretirao je na πtetu igraËica Podravke, pa je primjerice zanemario rezultate na zagrebaËkoj GrmoπËici, gdje su Æunek i Picer bile najbolje. Po njemu vjerojatno nema logike da u “osmercu” za SP bude kvartet iz drugoplasirane Podravke i samo jedna kuglaËica (Biserka Perman) iz prvaka Rijeke. Njegov konaËan izbor je po kljuËu: dvije igraËice iz Rijeke (Perman i BartoloviÊ), dvije iz Podravke (Orehovec i Zver), dvije mlade iz Zagreba (Graber i ©irokanoviÊ), jedna iz Osijeka (MaareviÊ), te BuniÊ iz Varteksa. Njegov izbor - njegova odgovornost!

Broj 1604 Petak 5. travnja 2002.

Zabiljeæeno u Osijeku

U sklopu Podravkinog skladiπta mali duÊan za veliku realizaciju U sklopu Podravkinog skladiπta u Osijeku veÊ dvije godine radi prodavaonica koja je proπle godine ostvarila promet zajedno s prodavaonicom u Lipiku oko πest milijuna kuna. UnatoË tome, πto je prodavaonica mala, tek pedesetak Ëetvornih metara prodajnog prostora, u njoj kupci mogu naÊi gotovo sve

proizvode Podravke, ukljuËujuÊi i bogat suhomesnati i konzervirani program mesne industrije Danica. Troje zaposlenih radi od 6,30 do 18,30 sati svakog dana, osim nedjelje. Uz Podravkine proizvode, kupcima se nude joπ neki artikli koji kompenzacijom dolaze na naπe prodajno mjesto.

Dodatna kvaliteta Podravkine prodavaonice u Osijeku je uvijek veselo, ljubazno i nasmijeπeno osoblje, prihvatljive cijene, konstantne marketinπke akcije, bogata ponuda proizvoda te veliki trud kako bi prodavaonica bila stalno Ëista i uredna. Tu je zaista uæitak kupovati. B. F.

OsjeÊani rado kupuju u ovoj prodavaonici u sastavu Podravkinog skladiπta

Novo

Internet stranice Vegete i na slovenskom jeziku U cilju daljnjeg pribliæavanja potroπaËima diljem svijeta, posebice brand marke - Vegete, Podravka je na Internetu predstavila taj naπ najuspjeπniji proizvod i na slovenskom jeziku. Na adresi http://www.vegeta.podravka.si korisnici interneta mogu pronaÊi informacije o nastanku Vegete, proizvode pod robnom markom Vegeta, recepte s Vegetom, kulinarske savjete, prijaviti se na ”Vegetine kulinariËne novosti”, pogledati emisije ”Malih tajni” te sudjelovati u ocjenjivanju recepata kao i dobiti brojne kulinarske informacije. Ovaj znaËajni internetski pomak Podravke prema pribliæavanju slovenskim potroπaËima potpisuju Podravkine Korporativne komunikacije, Podravka d.o.o. Ljubljana i tvrtka Rendrespace iz Slovenije. B. F.

NAGRADE: 1. PAKET S PROIZVODIMA I MAPA ZA PISANJE 2. PAKET S PROIZVODIMA I KNJIÆICA RECEPATA 3. PAKET S PROIZVODIMA NAGRA–ENI U 3. KOLU JESU: 1. Zdravko Novak, Zaπtita i nadzor 2. Nevenka KvakariÊ, SPJ Slatki program 3. ©tefanija Erdelja, Prodaja - izvov Zagreb

Vegeta na internetu na slovenskom jeziku

Recept tjedna:

Pijani (vinski) gulaπ Priprema: Govedinu bez kostiju od pleÊke ili vrata nareæite na manje kocke, luk sitno isjeckajte, u posudu Potrebne namirnice: 70 dkg govedi- s debelim dnom stavite najprije sitne ne bez kostiju, 3 dkg suhe slanine, 30 kockice suhe slanine, a preko nje luk dkg luka, mljevena paprika, sol, Ve- i meso. Posolite, posipajte sitnom pageta, 2,5 dcl crnog vina prikom i sve prelijte crnim vinom. (za 4 obroka)

Posudu dobro poklopite i stavite pirjati 2 - 3 sata na sasvim laganoj vatri. Kad meso omekπa, popravite okus i posluæite s kuhanim krumpirom. Dobar tek æeli vam regionalni gastro promotor Damir BakoviÊ

Crta: Ivan Haramija - Hans