ISSN 1330 - 5204
www.podravka.com Godina XLI Broj 1608 Petak 3. svibnja 2002.
List dioniËkog druπtva “Podravka” Koprivnica
Podravku u Koprivnici posjetili Podravkaπi iz Umaga
Obiljeæavanje Praznika rada u Koprivnici 8. str.
4. str.
Aktualno
U zagrebaËkom hotelu Opera 26. travnja
Podravka burzovni hit
Podravka i Nestlé potpisali petogodiπnji ugovor o distribuciji
Piπe: Hrvoje ©labek
Pitanje je dana kad Êe Podravkina dionica ”probiti” nominalu od 300 kuna, rekli su mnogi kad su vidjeli zakljuËnu cijenu proπloga tjedna sa ZagrebaËke burze. Ono πto se godinama najavljuje, Ëini se, dogaa se ovih dana. Naime, 235 kuna, koliko se plaÊa za Podravkinu dionicu, najviπe je tamo joπ od jeseni daleke 1997. godine. Iako su analitiËari nakon proboja ”psiholoπke” barijere od 200 kuna prije nekoliko mjeseci predviali takav razvoj situacije, cijena se vrtjela u krugu. KonaËni poticaj za, Ëini se, nezadræiv rast dalo je sklapanje strateπkog saveza s najveÊom svjetskom prehrambenom firmom Nestlé. U investicijskim je krugovima taj savez shvaÊen upravo onoliko vaænim koliko je to Podravka priæeljkivala. Gotovo petinu ukupnih prihoda od iduÊe godine najveÊa Êe regionalna prehrambena kompanija ubirati prodajuÊi Maggi, Thomy i Nescafe, a usto uæivati u drugim ugovornim blagodatima, od profita pa do razmjene know-howa o prehrambenim trendovima i ”krvnim slikama” træiπta. VeÊ u ovom trenutku Podravkina dionica realno vrijedi barem 270 kuna, moglo se Ëuti iz krugova poslovnih analitiËara. No, takve su se ocjene prosipale i prije, ali bez adekvatnog odgovora u burzovnim transakcijama. Sada se mogu ocijeniti bliæima istini jer su im odluke investitora korak bliæe. Daljnje pribliæavanje træiπne cijene i ”realnih” procjena moglo bi se oËekivati nakon realizacije daljnjih aranæmana s Nestléom, od kojih je najavljeno sklapanje distributerskog ugovora i za Sloveniju. I nove akvizicije, kojima je ”Ital-Ice” probio led - a sve se ËeπÊe spominju ne samo ex-jugoslavenska træiπta, veÊ i srednjeeuropska - trebale bi dodati koji gram na teæinu Podravkinih dionica.
Petogodiπnji strateπki savez izmeu Podravke i Nestléa vrijedi oko 2,5 milijarde kuna Tekst i snimka: Boris Fabijanec
U
zagrebaËkom hotelu Opera ∂∂∂∂predsjednik Uprave Podravke Darko Marinac i operativni direktor za centralnu i istoËnu Europu Nestléa Jacques Epars potpisali su ugovor o prodaji, logistici i distribuciji proizvoda najveÊe preh-rambene svjetske multinacionalne kompanije. Ugovor, toËnije kako su ga partneri nazvali strateπki savez, potpisan je na pet godina, a njegova primjena poËinje najkasnije 1. sijeËnja 2003. godine. Prema reËenom na sveËanosti, tijekom iduÊe godine oËekuje se promet s Nestléovim proizvodima veÊi od 500 milijuna kuna. Temeljem ugovora Podravka je dobila pravo distribucije i prodaje Nestléovih proizvoda u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Srbiji, Crnoj Gori, Kosovu i Makedoniji, a πto se tiËe sloven-
skog træiπta, priprema se poseban ugovor koji Êe ukljuËivati drugaËiji asortiman proizvoda nego πto je predvieno za ostala træiπta. PredstavljajuÊi najveÊi svjetski prehrambeni koncern koji u 84 dræave ima 468 tvornica i zapoπljava gotovo 230.000 ljudi, Ëelni ljudi Nestléa za centralnu i istoËnu Europu su istaknuli kako je njihova tvrtka proπle godine ostvarila 85 milijardi πvicarskih franaka prihoda, od Ëega je Ëiste dobiti 6,7 milijardi franaka. Nestlé pokriva dva posto svjetskog træiπta hrane, vrijednog 3.500 milijardi dolara. GovoreÊi na sveËanosti o razlozima strateπkog saveza Podravke i Nestléa, Ëlan Uprave Podravke Damir PolanËec je istaknuo: ”Æelimo uËiti od najbolje prehrambene kompanije na svijetu, tehnoloπki i marketinπki se razvijati, ostvarivati dugoroËni rast i profit te smanjiti vlastite troπkove distribuci-
je. Uz to, otvaramo moguÊnosti dodatne suradnje u proizvodnji, meusobnoj distribuciji na nekim drugim træiπtima osim jugoistoËne Europe te moguÊnost zajedniËkih kapitalnih ulaganja. Ovaj savez prvi je pravi korak prema kljuËnom cilju Podravke - postati vodeÊa prehrambena kompanija u jugoistoËnoj, centralnoj i istoËnoj Europi. Ja duboko vjerujem da to moæemo postati jer imamo kompetentnost, snagu, volju i viziju.” Zadovoljan potpisanim ugovorom bio je i predsjednik Uprave Podravke Darko Marinac, koji je rekao: ”Uz nedavnu akviziciju Ital-Icea, potpisivanje ovog ugovora je sigurno jedna od najboljih vijesti koja je doπla iz Podravke. Mi smo s Nestléom suraivali od 1980. do 1997. godine. Nakon toga smo malo probali svaki iÊi svojim putevima distribucije u regiji pa smo se vratili zajedno. Vjerujem da
Êe ovaj naπ novi poËetak biti znatno duæi od prijaπnjih 17 godina.” Takoer, zadovoljan je bio i Jacques Epars, te istaknuo: ”Danas smo napravili veliki poslovni korak u za nas vrlo bitnoj regiji, kroz poslovno partnerstvo s Podravkom, najveÊom i najznaËajnijom prehrambenom kompanijom u cijeloj regiji. Kroz ovaj savez provodimo novu poslovnu strategiju Nestléa u jugoistoËnoj Europi i smatram da Êemo ovim ugovorom znaËajno razvijati ekonomske odnose u cijeloj regiji.” Tijekom sveËanosti u zagrebaËkoj Operi reËeno je kako Nestlé nema pretenzija ulaska u vlasniËku strukturu Podravke. Kao jedan od glavnih razloga spominjao se status Europske banke za obnovu i razvoj koja ima oko 10 posto udjela u Podravki, a Nestlé u pravilu ne ulaæe u kompanije gdje ta banka ima vlasniËki udjel.
2
Broj 1608 Petak 3. svibnja 2002.
Razgovor s direktorom Podravkine Prodaje Hrvatska - Regija Dalmacija ©imom Maπinom
Podravkin periskop
Dalmatinski Podravkaπi spremni su za ovogodiπnju turistiËku sezonu
Humanitarne aktivnosti kompanije u sluæbi jaËanja marke
Razgovarao i snimio: Boris Fabijanec
Viπe skladiπta bliæe prodajnim mjestima
- Kada govorite o specifiËnosti træiπta Dalmacije, takoer je vrlo bitna odrednica uspjeha kvalitetna distribucija... - Tako je, i u tom kontekstu posebno bih pozdravio izuzetno kvalitetan poslovni potez - nedavno otvorenje novog Podravkinog skladiπta u »ibaËi kraj Dubrovnika. Uostalom, taj Podravkin poslovni potez pozdravili su svi naπi najznaËajniji kupci na jugu Dalmacije. Neki od njih su iπli toliko Ostvareni odliËni poslovni daleko da to naπe skladiπte smatraju rezultati svojim, aludirajuÊi na blizinu njihovih - Viπe od zapaæenih i pozitivnih prodajnih mjesta od naπeg skladiπta. ostvarenih brojaka dokaz da smo u Sve u svemu, sada imamo tri skladiπta Dalmaciji na dobrom putu pokazuju - u Zadru, Splitu i Dubrovniku. neki implementirani procesi na na- Podravki treba pravi πem terenu. Prije svega, krenuli smo distribucijski centar u Splitu s gastro programom, uvoenjem no- Dakle, dalmatinski Podravkaπi vih ljudi, postavljanjem gastro ekipe spremni su za turistiËku sezonu? i asortimana na teren. Uz gastro, - Mi smo spremni πto se tiËe prostoparalelno smo poËeli razvijati joπ jedan ra i transporta, ostali su nam joπ neki strateπki program Podravke - piÊa detalji koje moramo odraditi s kupciStudenac i tu smo ostvarili odliËne ma, posebice vezano za lagerovanje rezultate. Naravno, govorim o cijeloj robe na otocima BraËu, Hvaru i Korpaleti piÊa programa Studenac u svim Ëuli, jer ne smijemo zaboraviti da nije postojeÊim pakiranjima. Sve u sve- samo obala dio regije Dalmacija, nego mu, u svim programima, ritel, gastro su tu i brojni otoci, zalee, Imotski, i piÊa, ostvarili smo odliËne poslovne Sinj, Knin itd. Na dobrom smo putu, rezultate. iako nas uskoro oËekuje ureenje Teren dugaËak oko 600 skladiπta na novoj lokaciji u Zadru, a kilometara isto tako oËekuje nas dodatno forsi- Uz uvoenje novih strateπkih pro- ranje u Splitu, posebice mene i mojih grama Podravke, puno se u Dalmaciji najbliæih suradnika, jer smatramo da radilo na ekipiranosti prodajnog oso- Podravka u Splitu zasluæuje svoj blja. Kakva je danaπnja pokrivenost vlastiti prostor koji Êe u nekoj narevaπeg prodajnog terena? dnoj buduÊnosti imati sve sadræaje. - Mi smo proπle godine primili dosta Trebalo bi napraviti jedan pravi dimladih i struËnih ljudi u prodajnu stribucijski centar Podravke u Splitu operativu s ciljem da budemo zastup- koji bi bio stup prodaje naπe tvrtke na ljeni u svim dijelovima Dalmacije. dalmatinskom træiπtu. Naime, naπ je teren specifiËan - duga- Pripreme i za prodaju Ëak oko 600 kilometara, a u πirinu ide smrznutih proizvoda u pojedinim dijelovima Ëak i do 100 - ©ime, uskoro se oËekuje i πirenje kilometara. Razvijanje mikro-regija bio asortimana, posebice nakon Podravnam je primarni zadatak, dakle da kine akvizicije Ital-icea. Jesu li vaπi Podravkin Ëovjek doe i obilazi sva- ljudi spremni na nove poslovne kog potencijalnog kupca u Dalmaciji. izazove? Mislim da smo u tome na pravom - Posebno me veseli i smatram da putu, a trudimo se i ove godine da taj Êemo stiÊi odraditi i tu novu grupu proces πto viπe razvijamo. proizvoda - smrznutu liniju tvrtke
- Mi u regiji Dalmacija moramo tako nastupati, jer ona ima jednu specifiËnost, a to je æilavost. Sada obraujemo oko 1.880 prodajnih mjesta, a ljeti se ta brojka penje na 2.200 mjesta. Poslovne ugovore s kupcima za ovu godinu smo sredili, djelomiËno su nam ostali ugovori s ugostiteljima koji joπ nisu otvorili, dakle sve pretpostavke da naπ trgovaËki predstavnik dobro ”naoruæan” krene u prodajnu akciju smo ostvarili. Uz sve to, imamo izuzetno dobru suradnju i koordinaciju s Ëelnim ljudima Prodaje Hrvatska, posebice s direktorom Miroslavom VitkoviÊem.
U listopadu proπle godine za novog direktora Podravkine Pordaje Hrvatska - Regija Dalmacija imenovan je dugogodiπnji trgovaËki predstavnik ©ime Maπina. UnatoË tome, πto zapravo praktiËki nije vodio tu Podravkinu prodajnu regiju u 2001. godini, ipak ostvareni dobri prodajni rezultati dalmatinskih Podravkaπa, zasluæili su kraÊi osvrt. O tome ©ime Maπina kaæe:
©irenje prodaje iz trgovina u gastro-segment ©ime Maπina Ital-ice, jer oni u samom Splitu imaju svoje skladiπte. Mi veÊ radimo na pripremnim radnjama za taj program i mislim da u sezoni neÊe biti problema u prodaji. U svakom sluËaju taj smrznuti program Ëini Podravku spremnijom i kompletnijom u svim svojim segmentima kod kupaca. Svaka πirina roba putniku donosi prednost jer kod kupaca ima argumente kompletiranosti robe, cjenovno je atraktivan i sva transakcija se moæe brzo i kvalitetno uraditi. Naime, prema dosadaπnjim iskustvima, veÊina kupaca ne voli puno dobavljaËa. - Za sezonu se obavljaju dodatne pripreme i u programu Studenac... - Otvoreno je skladiπte za program piÊa u Vodicama, a uskoro Êe se isto takvo skladiπte otvoriti u Makarskoj i praktiËki taj program pomalo dobiva svoj oblik prodaje. Dakle, piÊe Êe imati svoj segment, ali to ne znaËi da neÊemo i dalje biti zajedno. Naprotiv, i dalje Êemo uzajamno suraivati, jer svi smo mi Podravka.
Obrada od 1880 do 2200 prodajnih mjesta - Vi ste optimist za buduÊnost Podravkine prodaje u Dalmaciji?
- A πto predviaju turistiËki djelatnici Dalmacije za ovogodiπnju sezonu? Naime, nedavno smo Ëuli podatak u Dubrovniku da na toj rivijeri joπ nije u funkciji 7.770 kreveta. - Bez obzira na optimistiËka ili pesimistiËka predvianja za ovogodiπnju turistiËku sezonu, mora se znati jedno. Podravka je poznata tvrtka, ne samo u Dalmaciji i Hrvatskoj, veÊ i u svijetu. A na Jadransko more dolaze ljudi iz svijeta Ëija je glavna potroπnja u trgovini, a tu je Podravka naπla svoje mjesto. Uz to, umjesto naπeg odlaska u Europu, Europa je doπla kod nas. Veliki europski trgovaËki lanci veÊ punom parom rade u Dalmaciji, a to znaËi da Êemo se morati prestrojiti u neke njihove poslovne regule kako bismo zadræali πto bolje pozicije na naπem izbirljivom træiπtu. Naravno, mi i dalje traæimo i πirimo naπe prodajno mjesto u gastro segmentu, meutim potroπnja naπeg turizma je u trgovini, u auto-kampovima, a puno manje u restoranima. Na æalost, takva nam je struktura gostiju, a hoÊe li s vremenom kod nas dolaziti gosti veÊe kupovne moÊi, vidjet Êemo. Ako i dou, Podravka Êe biti spremna i na njihove zahtjeve rekao je na kraju razgovora ©ime Maπina.
Gastro prezentacija Podravkinih proizvoda u zagrebaËkom DjeËjem vrtiÊu ”Bajka”
Mala djeca - veliki potroπaËi Gastro tim Podravke polako, ali sigurno ulazi u gotovo sve potroπaËke pore na hrvatskom træiπtu. Uz veÊ poznate obrade velikih hotelskih kuÊa i restorana, sve znaËajniji segmenat obrade i animacije su najmlai potroπaËi. Tako je gastro promotor Zlatko SedlaniÊ nedavno odræao prezentaciju Podravkinih proizvoda u zagrebaËkom DjeËjem vrtiÊu ”Bajka”. Tijekom usmenog dijela prezentacije Zlatko je djecu detaljno upoznao s Podravkom i njezinim velikim asortimanom proizvoda. No, najzanimljiviji je bio praktiËni dio prezentacije, kada je Podravkin gastro promotor zajedno s djecom radio kanape sendviËe od DaniËinih paπteta i svjeæeg povrÊa, krokete od Cmoka u raznim oblicima te sendviËe od Linolade. Uz to, Zlatko i voditeljica prehrane u DjeËjem vrtiÊu ”Bajka” pripremili su krem juhu od poriluka i dalmatinsku juhu, kosane odreske s Fantom uz krokete i za desert - parfe tortu Dolcela. Naravno da je taj posluæeni ruËak izazvao oduπevljenje kod djece, a posebice kada je nakon ruËka Zlatko djeci podijelio Lino kalendare. Ovakav naËin prezentiranja Podravke, neposredno kod krajnjeg kupca, posebice onog najmlaeg, pun je pogodak Gastro tima, jer najmlai kupci su i te kako znaËajna grupacija potroπaËa a time i kupovni potencijal na hrvatskom træiπtu. B. F.
Klinci i klinceze u zagrebaËkom vrtiÊu ”Bajka” imali su pravu degustacijsku feπtu uz Podravkine proizvode πto im je pripremio majstor Zlatko SedlaniÊ
Piπe: Vlado Markota Sektor za razvoj poslovanja Godina 2001. je u svijetu, a naroËito nakon teroristiËkog napada na World Trade Center u New Yorku, bila izuzetno dobra godina za socijalne i humanitarne programe kompanija, i to ne samo u Americi. TragiËni dogaaji od 11. rujna su nam svima otvorili srce i um, te nam probudili svijest o mnogobrojnim ljudskim i opÊedruπtvenim problemima oko nas. Angaæiranje kompanije na problemima koji utjeËu na njene potroπaËe, ali isto tako i na njene zaposlenike, moæe poveÊati broj prvih, a kvalitetu rada drugih. Prema istraæivanjima provedenima u Americi, 81% ameriËkih potroπaËa je, πto je za 27% viπe nego prije 11. rujna 2001. godine, spremno promijeniti marku proizvoda koju inaËe kupuju, da bi podræalo neki humanitarni ili socijalni projekt, uz uvjet da su cijena i kvaliteta nove marke pribliæno jednaki marki koju inaËe redovito kupuju. U ameriËkoj firmi Ben & Jerry’s, proizvoaËu sladoleda i jednom od pionira moderne izgradnje marki putem poklanjanja, godiπnje se izdvaja 7,5% svog profita (prije oporezivanja) na druπtveno korisne i socijalne projekte. Kompanija ima trostruku misiju: promocija kvalitete proizvoda kompanije, osiguranje profitabilnosti, te zadovoljenje kompanijinih druπtvenih obveza. U ovoj kompaniji kaæu: “Mi u Ben & Jerry’s nemamo kupce, mi imamo fanove (vjerne oboæavatelje). Oni se identificiraju s naπom markom i naπim programima iz sfere naπe druπtvene odgovornosti, poput borbe protiv zagaenja atmosfere i efekta staklenika na planetu.” Usprkos Ëinjenici da je Ben & Jerry’s bio akviriran od strane Unilevera u travnju 2001. godine, njegovom je rukovodstvu bilo i nakon toga dopuπteno da vodi svoj dio kompanije na naËin za koji smatra da je najbolji. Smjeli su i dalje odræavati odvojene sjednice uprave, fokusirajuÊi se na svoju druπtvenu misiju i integritet marke. Ben & Jerry’s je Ëak dao izvjesnu sumu novca za borbu protiv globalizacije, usprkos Ëinjenici da je njegov novi vlasnik Unilever i sam globalna kompanija. Da stvar bude joπ bolja, Unilever je i sam dodao joπ 5 milijuna dolara za humanitarne projekte Ben & Jerry’s, obvezujuÊi se i u buduÊnosti za to minimalno izdvajati 1 milijun dolara godiπnje. Koji bi se savjet mogao dati menadæerima koji æele ugraditi humanost u identitet vlastite marke? Lee Holden, stariji glasnogovornik PR u Ben & Jerry’s kaæe: “Potrebno je osigurati, da vlastiti zaposlenici vjeruju u humanitarne programe kompanije, te obavezno oformiti, ali na pravom mjestu u organizaciji, aktivni odjel za komuniciranje s potroπaËima, koji Êe omoguÊiti potroπaËima da kontroliraju kompanijine aktivnosti iz socijalne domene njene misije”.
Petak23. 3. svibnja 2002. BrojBroj 16081608 Petak
3
Naπa anketa: Zaπto opada broj gableca u Podravki
Apstinencija kao odgovor na cijenu Pripremio: Hrvoje ©labek
Sve manje radnika uæiva blagodati gableca u prehrambenoj industriji Podravki. Tu je Ëinjenicu veoma lako dokazati neumoljivom statistikom, a nije puno teæe dokuËiti i shvatiti zaπto je tome tako. ZakljuËak se, naime, nameÊe sam od sebe. No, da ne brzamo, iznesimo prvo brojke: u prva tri mjeseca ove godine Druπtvena je prehrana pripremila 16 posto manje toplih i 19 posto manje hladnih gableca nego u istom lanjskom razdoblju. Broj gableca poËinje padati od listopada proπle godine. Tada je pripremljeno 32.254 toplih i 30.482 hladna obroka, dok podaci za oæujak svjedoËe o tek 25.719 toplih i samo 16.340 hladnih gableca. Prestadoπe li ”Podravkaπi” biti ”gladuπi” ili ih ”æulja” neπto drugo? Bit Êe da je ovo potonje, jer se razdoblje opadanja broja gableca podudara s promjenom njegove cijene. Ukratko, na iznos koji radnik daje za blokove od Nove godine plaÊa i porez, pa je druπtveni obrok skuplji izmeu 50 i 80 posto, ovisno o poreznom razredu pojedinca. Ne treba biti Einstein da se poveæu dvije Ëinjenice i meu njima nae uzroËno-posljediËna veza. ”Podravkaπi” apstinirajuÊi u sve veÊem broju od druπtvenog tanjura daju do znanja da im je gablec preskup. SudeÊi po raspoloæenju ”na terenu”, a dio ga donosimo i u naπoj anketi, stvar prijeti da poprimi epidemijske razmjere, iako ima i onih koji su, zaËudo, bezrezervno zadovoljni. U Druπtvenoj prehrani svjesni su
da im opada broj muπterija, ali, prema rijeËima direktora Zvonimira ©prema, oni ne mogu utjecati na tu pojavnost. ©toviπe, manjom konzumacijom biljeæe uπtedu, koja je u prva tri mjeseca ove godine narasla na πestotinjak tisuÊa kuna. Stvar bi ipak mogla poprimiti zabrinjavajuÊe razmjere ako se trend pada nastavi, tvrdi ©prem, jer tada svih 93 radnika Prehrane ne bi imali πto raditi. Direktor Podravkine cjeline πto hrani radnike uvjeren je da broj gableca ne pada zbog slabije kvalitete, jer je tu, baπ nasuprot, doπlo do proπirenja ponude, a normativi se veÊ godinama nisu mijenjali. Usto, kaæe ©prem, higijeni i zdravstvenoj ispravnosti ljudi, strojeva, namirnica i jela pridaje se maksimalna paænja u svih 13 Podravkinih restorana i 11 kantina. U Druπtvenoj prehrani istiËu kako odreivanje cijene gableca nije u njihovoj domeni. Ta cjelina ionako ne zarauje, veÊ se iz budæeta tvrtke pokriva s nekih 35 posto. Prema ©premovim rijeËima, za 5 kuna, koliko radnika stoji blok, nigdje se ne moæe dobiti obrok kao u Podravkinim restoranima. Nikad nije ni bilo drugaËije, dodajmo. No, i samo letimiËni pogled na opadajuÊu crtu u grafikonu broja gableca, bez velikog mu-
Davorin VasiljeviÊ
Zora PribudiÊ
drovanja, sugerira da se sve veÊi broj radnika okreÊe alternativnim naËinima prehrane za radnog vremena. Od πest i neπto tisuÊa Podravkinih zaposlenika u proπlom su mjesecu na gablecu bila 2002. Svaki treÊi.
©to kaæu radnici? Davorin VasiljeviÊ VasiljeviÊ, Odræavanje - Otkad sam na dijeti, ne idem na gablec. Ima tome dvije godine. NauËio sam se na takav ritam, pa ne bih iπao na gablec ni da se ponudi dijetalna prehrana. Ipak, mislim da nije u redu da se na gablec plaÊa porez. Priklanjam se radniËkom stajaliπtu i smatram da bi Podravka morala dati jeftiniji topli obrok. Zora PribudiÊ PribudiÊ, StruËna knjiænica: - Na gablec idem gotovo svakodnevno. No, otkad se promijenio obraËun, ne znam koliko me blok doe, ne mogu to izraËunati. Imam osjeÊaj da je skuplji, ali me to ne prijeËi da i dalje idem - kaj mogu? S obzirom na to da me Podravka baπ i ne plaÊa previπe, ne bih bila spremna izdvajati joπ i viπe za gablec. Usto, mislim da je gablec prejednoliËan i promjena bi tu dobro doπla, a ne bi Ëak ni bilo skuplje. Konkretno, trebalo bi biti viπe povrÊa. ©to se koliËine tiËe, meni je dovoljno, ali ne znam je li tako i radnici-
Marko Dautanec
Romana Sirovec
ma u proizvodnji koji fiziËki rade. nije bio jasan obraËun. Sada idem, ali me smeta πto se na gablec plaÊa Marko Dautanec Dautanec, Sanitarni poslovi: porez. Ljudi to komentiraju da ne - Gablec sam po sebi nije preskup, radimo u tvornici Ëavala, veÊ u preali nije dobar. Nema konkretnog me- hrambenoj industriji te da je ovakva sa, pa ja ficleke koje dobijemo zovem cijena gableca velika sramota. Koliko ”droba”. Tako je veÊ dugo, a pamtim vidim, masa ljudi odustaje. Kvaliteta i puno bolje dane. Gablec je meni je, inaËe dobra, a koliËina, barem za glavni dnevni obrok. Kad doem nas ”tanje”, takoer. Ipak trebalo bi doma i klopam oko Ëetiri sata, to je je poveÊati zbog ljudi koji rade na veÊ veËera. Neka koπta i deset kuna, teæim fiziËkim poslovima. Ako ima ali da bude dobar. Za svoj novac novca za sve drugo, trebalo bi naÊi oËekujem kvalitetan obrok! Primje- prostora i da se zadovolji radne ljude, Êujem, usto, da se smanjuje broj ljudi da budu siti. koji gablaju, koliko zbog nekvalitete, Vesna BlaæekoviÊ toliko i zbog poskupljenja. BlaæekoviÊ, Tvornica voÊa: - Na gablec nisam nikad iπla zato πto Romana Sirovec Sirovec, Tvornica juha: nisam gladna. Znam da je nedavno - U Podravki sam πest mjeseci i poskupio i mislim da je sada preskup redovito idem na gablec. Zadovoljna za radnike u jednoj prehrambenoj sam njegovom kvalitetom i koliËi- industriji. nom. Nemam nikakvih primjedaba. I Marijan MihokoviÊ cijena je O.K. i ne smeta me πto je MihokoviÊ, Tvornica juha: poskupio. - Gablec bi u Podravki trebao biti jeftiniji. Nije baπ jasno kolika mu je Vjekoslav ©imek ©imek, Odræavanje: sada cijena, ali vidim da je posku- Zadovoljan sam i kvalitetom i pio. Pet kuna bila je ”pristojna” cijekoliËinom, a najbolji mi je grah pone- na za koliËinu i kvalitetu jela kakvo djeljkom. Za cijenu ljudi kaæu da je dobijemo. VeÊ dva mjeseca ne podipreviπe, no veÊ smo se i na to privik- æem blokove jer imam staru zalihu. nuli. Kad bi se joπ poveÊala, siguran Kad to potroπim, neÊu viπe iÊi na sam da bi veÊina ljudi prestala iÊi na gablec za takvu cijenu. Radije Êu si gablec. jelo donijeti od kuÊe ili kupiti sendviË. Tako sigurno razmiπljaju i drugi Dubravka ©vajcer ©vajcer, Tvornica voÊa: radnici jer vidim da se njihov broj u - Prestala sam iÊi na gablec kada mi restoranu iz dana u dan smanjuje.
Vjekoslav ©imek
Dubravka ©vajcer
Vesna BlaæekoviÊ
Marijan MihokoviÊ
naπa posla
Suparniπtvo Podravke i Agrokora na inozemnim træiπtima Piπe: Æeljko Kruπelj, gost - kolumnist “VeËernjeg lista”
Samo koji dan poslije Podravke, svoje je poslovne rezultate javnosti izloæio i zagrebaËki Agrokor. Ta privatna tvrtka Ivice TodoriÊa dræi da joj je 2001. bila dosad najuspjeπnija. Posredna je potvrda toga samozadovoljstva bila i odluka da upravo Agrokor u Zagrebu bude donator sindikalnim centralama u prvosvibanjskom masovnom prosvjedu protiv Vladinih mjera. Tako su sindikalisti u srijedu slavili TodoriÊa i zviædali RaËanu i MesiÊu. Interesantne su usporedbe izmeu Podravke i Agrokora, kao dvije daleko najveÊe i najznaËajnije prehrambene tvrtke u Hrvatskoj. Ta usporedba ukazuje i na potpuno razliËite ciljeve i metode u razvoju pojedine tvrtke. Agrokor je najbolje iskoristio turbulentnu i Ëesto moralno problematiËnu pretvorbu u devedesetim godinama. TodoriÊ je u osamostaljenu Hrvatsku krenuo s malim obiteljskim poduzeÊem za proizvodnju cvijeÊa, da bi u
iznimno kratkom vremenu stvorio koncern od desetak tvornica πirokog proizvodnog spektra. Umjeπni je poduzetnik, naime, shvatio da su to bila vremena u kojima se ne pita treba li mu neπto u dugoroËnoj proizvodnoj strategiji, veÊ je najbitnije za sitniπ uzeti ono πto se nudi. A u ratnim je vremenima veÊina toga bilo na ponudi. Jasno, iznimno je bitna bila i politiËka potpora bivπe vlasti, buduÊi da se TodoriÊ skladno uklapao u voluntaristiËku predodæbu o dvjestotinjak obitelji koji Êe biti “motor hrvatskog razvoja”. Naposljetku se, doduπe, ispostavilo da je TodoriÊ, kao i RajiÊ sa svojom Lura grupom, uspio oblikovati uspjeπnu tvrtku, dok su Kutle, GuciÊ i ostali “gutaËi” hrvatskog gospodarstva zavrπili u zatvoru. Danas Agrokor dominira u proizvodnji ulja, margarina, majoneze, smrznute hrane, sladoleda, mineralne vode, soli, soje, pojedinih
poljoprivrednih proizvoda, a uspio je uËvrstiti i trgovaËki lanac Konzum, koji kontrolira 20-ak posto hrvatske maloprodaje. U tom je sustavu danas zaposleno oko 10.000 radnika, pa i nije Ëudno da je ukupni prihod tvrtke proπle godine iznosio 4,75 milijardi kuna, dok mu je neto dobit upravo takva da bi mogao kazati da je “uspjeπniji i od Podravke”. TodoriÊ je iznimno uspjeπan i u lansiranju svojih kadrova u ministarstva i druge dræavne agencije i institucije, zahvaljujuÊi Ëemu uspjeπno πtiti svoje specifiËne interese. U svemu tome ipak ima jedna “kvaka”, koja izmeu Agrokora i Podravke Ëini bitnu razliku. Nije, naime, Ëudno da je TodoriÊ prije nekoliko godina na sve naËine pokuπavao kupiti Podravku. Jest da za takav krupni zalogaj nije imao gotovog novca, ali je raËunao da bi mu politiËka odluka o tome omoguÊila da podigne inozemni kredit, koji bi
otplaÊivao iz Podravkine dobiti. Na koprivniËku sreÊu, takva “lucidnost” ipak nije realizirana. Smisao TodoriÊeve inicijative nije bila toliko u naglom rastu Agrokora, koliko u potrebi da bi preko koprivniËke tvrtke dobio prepoznatljive brandove i probio se na inozemna træiπta. Naime, veliki je Agrokor ipak ostao lokalna tvrtka, koja se zahvaljujuÊi mineralnoj vodi i sladoledu uspjela probiti jedino na bosansko-hercegovaËko træiπte. Æeli li izbjeÊi stagnaciju, koja moæe dovesti i do uruπavanja tako heterogene tvrtke, Agrokor bi se morao proπiriti barem na træiπta bivπe jugofederacije. Upravo iz tih razloga TodoriÊ najavljuje da Êe biti oπtar konkurent Podravki u preuzimanju nekih srbijanskih træiπnih marki, a najviπe se spominju voda Knjaz Miloπ i sladoledi Pekabela. Nakon πto je sklopila unosni ugovor s Nestleom o zajedniËkoj distribuciji na tim træiπtima, Podravka nema
nikakav razlog da bi zagrebaËkoj tvrtki prepuπtala ono πto je tu i njoj interesantno, tim viπe πto su i izravni konkurenti u proizvodnji vode i, kupnjom ItalIcea, smrznute hrane. Uostalom, Agrokorov je rast prethodnih godina bio i posljedica Podravkine pretjerane pasivnosti, jer bi se neke tvornice dobro uklopile i u proizvodni asortiman koprivniËke tvrtke. S druge strane, Podravka je na Agrokorovom primjeru mogla nauËiti kako da bræe dolazi do svjeæeg kapitala. TodoriÊ je prvi, naime, u inozemstvu prodao korporacijske obveznice. One su mu donijele oko 130 milijuna eura, koje koristi za otplatu ranijih kredita, od kojih je najveÊi upravo onaj uzet od Europske banke. Dovoljno govori i podatak da se Agrokor æeli rijeπiti upravo te banke. Sada i Podravka, uz pomoÊ Privredne banke, kreÊe u takav posao, koji bi joj omoguÊio da novac iskoristi za nove inozemne investicije.
4
Broj 1608 Petak 3. svibnja 2002.
Reportaæni zapis
Podravkini radnici iz Umaga posjetili Podravkine tvornice u Koprivnici i Varaædinu naπe tvornice iz Umaga. Stigli su jednim autobusom, razdragani i U koprivniËkoj Podravki proπlog dobro raspoloæeni. VeÊini njih to je su petka boravili radnici PovrÊa, bio prvi susret s Koprivnicom i
Tekst i snimke: Mladen PavkoviÊ
Podravkom. Nekada su takvi izleti bili ËeπÊi, a danas su prava rijetkost. To su nam potvrdili i Umaæani, koji su prije Koprivnice posjetili i Va-
Radnici PovrÊa iz Umaga autobusom su stigli u koprivniËku Podravku
raædin, odnosno tvornicu Kalnik. - ©to da kaæem? Svi smo oduπevljeni onim πto smo vidjeli, ali i prijemom na koji smo naiπli. Podravkinu poslovnu zgradu dosad smo veÊ niz puta vidjeli na fotografijama, a sada prvi put i u æivo. Uistinu smo europska tvrtka! - rekao nam je jedan mlai Ëovjek prigodom obilaska tvorniËkog kruga. Radnici PovrÊa, pod vodstvom svog direktora Milisava ManjiÊa, S velikim zanimanjem Podravkini zaposlenici iz Umaga razgledali su Tvornicu VoÊe i Tvornicu juha obiπli su nekoliko tvornica: VoÊe, Juhe, Koktel, Vegetu, zatim su razgledali izloæbeni prostor i prizemlje poslovne zgrade. KraÊe vrijeme zadræali su se i kod nedavno otkrivenog spomen - obiljeæja poginulim i umrlim Podravkinim braniteljima, te im odali poËast. ObilazeÊi Podravkine tvornice, rad-nici PovrÊa bili su iznenaeni veliËinom i urednoπÊu. Direktor umaπke tvornice nam kaæe kako nije dugo u ovoj tvornici, a kad je doπao u Umag veÊ prilikom prvih susreta zaposlenici su mu izrazili æelju da jednoga dana posjete Koprivnicu, odnosno Podravku. - Na ostvarenje te ideje najviπe su me ponukali radnici koji veÊ godinama rade u PovrÊu, a koji ni jednom nisu bili u Koprivnici. Stoga smo unajmili autobus i - krenuli. Odaziv je, kao πto vidite, iznimno dobar. Ljudi se vole druæiti, vole
Podravkina Mesna industrija Danica
Novi proizvodi - pileÊa i pureÊa obarena kobasica Tekst i snimka: Boris Fabijanec
PoËetkom ove godine u Podravkinoj Mesnoj industriji Danica intenzivno se krenulo u novi proizvodni program Ëime se nastoje nadoknaditi velike πtete koje se joπ uvijek dogaaju zbog poznatih problema oko govedine. RijeË je o peradarskom programu u sklopu kojeg su - nakon detaljnog istraæivanja i uvoenja novih proizvoda - u travnju na hrvatskom træiπte plasirane obarena pileÊa i pureÊa kobasica. Uz njih, u tijeku je uvoenje na træiπte pureÊih i pileÊih narezaka. Zanimljiv je i vizualni identitet tih proizvoda koji su pakirani u plavu i æutu boju. Te boje asociraju na to da je rijeË o ”lakπim” proizvodima, prije svega namijenjenih djeci i starijim osobama. Uz to, na ambalaæi dominira ime Podravka te takoer podatak da ti proizvodi dolaze iz Podravine - kraja poznatom po naivnoj umjetnosti. Uz te novitete, struËnjaci Danice ne miruju. Tako, prema rijeËima voditeljice marketinga Danice Mirele SeveroviÊ, asortiman peradarskog programa Êe se πiriti i dalje pa se veÊ u lipnju oËekuje izlazak na træiπte novih proizvda.
upoznavati nove krajeve, pa tako æele upoznati i firmu u kojoj rade, tim prije πto je PovrÊe tek jedan mali pogon velike Podravke. Meu Umaæanima bio je i KoprivniËanac Milan Cirkvenec, koji u Umagu radi veÊ oko Ëetiri godine. - Otiπao sam na more iz viπe razloga. Mislim da nisam pogrijeπio. U PovrÊu sam naπao mir i zadovoljstvo, odgovara mi klima, iako uvjeti za rad nisu nimalo laki. Imamo odreenih problema s rezervnim dijelovima, dobavom ambalaæe… No, sve se to polako rjeπava. Danas sam zadovoljan πto su ovdje i moji kolege i kolegice iz tvornice i πto mogu vidjeti mjesto gdje sam i ja ranije bio zaposlen rekao nam je Milan, a Kemal HaliloviÊ, koji je takoer dugi niz godina zaposlen u PovrÊu dodao je: - Ovo nam nije prvi izlet. Dosad smo bili u Poljskoj i Maarskoj, a razgledali smo i Lipik, no ovdje je ipak najljepπe. Put nije bio naporan, iako smo krenuli u Ëetiri sata ujutro. U dobrom druπtvu sve brzo proe. Nakon cjelodnevnog razgledavanja Podravke, radnici PovrÊa zaæeljeli su se i dobre zabave. Za lokal su izabrali ”Zlatni klas” u Otrovancu. Kaæu da su im tamo ponudili najprihvatljivije cijene, a slijedeÊi put kad ponovno dou svakako Êe otiÊi i u Podravkin rekreacijski centar za koji su dosad samo Ëuli.
Broj 1608
Akcije sindikata
Nezavisni sindikat predloæio izmjene Kolektivnog ugovora Podravkin Nezavisni sindikat uputio je na adrese Uprave i drugih dvaju sindikata zadnjeg dana travnja inicijativu za pokretanje pregovora o izmjenama Kolektivnog ugovora. Najvaæniji je zahtjev o poveÊanju osnovne plaÊe sa sadaπnjih 1525 na 1850 kuna, uz zadræavanje fiksnog bruto dodatka od 400 kuna mjeseËno. NS nadalje traæi da ”regres” za godiπnje odmore bude u iznosu prosjeËne plaÊe za Podravku iz mjeseca koji prethodi odlasku na godiπnji, a boæiÊnica da iznosi 1500 kuna. U tom sindikatu predlaæu uvrπtavanje uskrsnice u Kolektivni ugovor, i to u visini od 400 kuna u proizvodima. Zanimljiv je i prijedlog izmjene Ëlanka Kolektivnog ugovora koji nalaæe tajnost plaÊa u Podravki. ”Za zaposlenike Podravke d.d. nema tajnosti plaÊa. Javnost plaÊa osigurava se pravom uvida sindikalnog povjerenika u obraËun plaÊa ako to zahtijeva bilo koji zaposlenik.”, glasi NS-ov prijedlog. Prema rijeËima Boæidara Flisa, ovlaπtenog zastupnika Sindikata radnika koncerna Podravke, prijedlog NS-a je prihvatljiv i SINPOD Êe ga, uz odreene dopune, podræati. S druge strane, Sindikat PPDIV-a izaÊi Êe sa svojom inicijativom, tvrdi glavna koordinatorica Ksenija Horvat, a vodit Êe raËuna o okruæenju, koje trenutaËno nije sklono poveÊanju radniËkih prava. Prema njezinim rijeËima, o svojoj inicijativi obavijestit Êe i druga dva sindikata. H. ©.
Podravkini pepedivovci prosvjedovali u Zagrebu Osamdesetak Ëlanova Sindikata PPDIV-a iz Podravke pridruæilo se srediπnjem protuvladinom prosvjedu u povodu Meunarodnog praznika rada u Zagrebu. Zajedno s Ëlanovima drugih sindikata prodefilirali su od Trga bana JelaËiÊa do Maksimira, gdje se, prema nekim procjenama, okupilo stotinjak tisuÊa ljudi. Doznali smo kako se Podravkini pepedivovci nisu pridruæili prosvjedu na koprivniËkom srediπnjem trgu, jer su procijenili da im je mjesto u Zagrebu kako bi poruka Vladi da ne smanjuje radniËka prava bila potkrijepljena πto veÊim brojem prosvjednika. H. ©.
Podravkini sindikalisti u prosvjednom marπu ulicama Zagreba
Foto-biljeπka
Otvorena biciklistiËka staza ”Drava route” Nekoliko stotina biciklista sudjelovalo je 1. svibnja u otvorenju biciklistiËke staze ”Drava route” koja vodi sa srediπnjeg koprivniËkog trga prema Legradu te uz rijeku Dravu sve do PitomaËe, a dugaËka je 84 kilometra. No, pruæa i moguÊnost za kraÊe trase, tako da je pogodna i za biciklistiËke rekreativce, a svima se pruæa moguÊnost da uæivaju u ljepotama Podravine. H. ©.
Na Brijunima je od 26. do 28. travnja odræan operativno-radni sastanak Prodaje Hrvatska
Prodajna operativa Podravke spremna je za nove izazove Istoga dana kada je u Zagrebu potpisan ugovor o suradnji izmeu Podravke i Nestlea, veÊ su zaposlenici Podravkine Prodaje Hrvatska na Brijunima dobivali startne informacije vezane za potpisani ugovor kako bi se πto prije i πto kvalitetnije prodajna operativa pripremila za nove izazove u prodaji i distribuciji roba najveÊeg svjetskog prehrambenog koncerna. U obliku work shopa direktori Podravkinih prodajnih Regija i njihovi najbliæi suradnici davali su svoja vienja razvoja distribucije u cilju πto bolje sinergije prodaje. Izvrπni direktor za hrvatsko træiπte Miroslav VitkoviÊ istaknuo je kako strateπki savez sa Nestleom, uz ostvarivanje rasta prihoda, za Podravku znaËi i daljnju moguÊnost stjecanja znanja od vodeÊe svjetske prehrambene kompanije, smanjivanje troπkova vlastite distributivne mreæe te time poboljπanje profitabilnosti poslovanja. Prema reËenom na Brijunima, Podravkina prodajna operativa veÊ je sada spremna za novi izazovni posao s Nestleom, bez obzira πto prema ugovoru taj bi strateπki savez trebao profunkcionirati 1. sijeËnja 2003. godine. Kada veÊ piπemo o profitabilnosti, treba istaknuti kako je prodajna operativa na Brijunima analizirala prodajne rezultate za prva tri mjeseca ove godine. UnatoË vrlo ambicioznom ovogodiπnjem planu, ostvareni rezultati su zadovoljavajuÊi, a prema razvoju dogaaja na hrvatskom træiπtu, u narednom razdoblju oËekuju se joπ bolji prodajni rezultati. Na Brijunima je odræana i vrlo uspjela prezentacija nove akvizicije Podravke - poreËkog Ital-Icea jer turistiËka sezona je pred nama. Zbog toga temeljno su iskomunicirani prodajni zadaci vezani za asortiman proizvoda Ital-Icea kako bi se u cijelosti iskoristila ovogodiπnja turistiËka sezona. B. F.
Petak
23. svibnja 2002.
5
Jubilej: 40 godina lista ”Podravka”
Godiπte 1964. Pripremio: Hrvoje ©labek Iz godine 1964. ”Podravkaπi” su na krizu otprije samo nekoliko godina gledali kao na neπto πto se davno zbilo, a nema πanse da se skoro ponovi. U prigodnom tekstu ”Za sretnu i uspjeπnu 1964. godinu” u prvom broju godiπta , naime, tadaπnji direktor Pavle Gaæi piπe kako je proizvodnja u prethodnih 12 mjeseci porasla 30 posto, a planovi za tu godinu svode se na 12 milijuna kilograma prehrambenih proizvoda, πto Êe opet biti skok od 25 posto. Usto, u razdoblju do 1970. godine, piπe Gaæi, treba svakom Ëlanu kolektiva omoguÊiti bolje uvjete rada, veÊi standard i sudjelovanje u samoupravljanju i odluËivanju u radnoj organizaciji i komuni. Samoupravljanje je uvedeno tih godina, a s Novom 1964. formirane su i radne jedinice, njih 12: linija juha i tjestenine, linija voÊa i povrÊa, linija mesnih konzervi, klaonica i kobasiËarna, plantaæe, pomoÊne djelatnosti, transport, maloprodaja, druπtveni standard, tehniËka uprava, komercijala i opÊa uprava. Prema kadrovskom izvjeπÊu objavljenom u broju 28 od 15. sijeËnja 1964. godine, Podravka je bila mlada tvrtka. Od 973 radnika, koliko je tada zapoπljavala, 70 posto je mlaih od 35 godina, a starijih od 55 godina bilo je 2,9 posto. Ipak, izvjeπÊe utvruje manjak visokoobrazovanih kadrova, oko stotinu ljudi u rasponu od srednje do visoke struËne spreme. Informativni bilten, primjeÊuje se u Ëitavom godiπtu, sve viπe postaje mjesto iznoπenja poslovnih promiπljanja o buduÊnosti Podravke, ali i kronika aktualnih problema, uz nezaobilazno praÊenje stanja u Savezu komunista. Izbor naslova to dobro oslikava i nije potreban nikakav komentar: Kako sprijeËiti nepotrebne gubitke, rastur i otpatke, Zadaci omladine u ovoj godini, Daljnje proπirenje sirovinske baze (o integraciji s poljoprivrednom zadrugom u Hlebinama), Moramo li raditi nedjeljom?, Koliko smo bolovali proπle godine, Izvoz u poveÊanju, Na svim podruËjima znat-no se viπe osjeÊala prisutnost komunista, Odræana 7. godiπnja konferencija SK, Novi putovi razvoja prehrambene industrije, Izabrali smo nove organe upravljanja (o rezultatima izbora za
RadniËke savjete), PoËela proizvodnja sokova, Smanjili smo broj prekovremenih sati, Deset naπih novih juha, Predsjednik Tito posjetio naπ πtand (o nastupu na ZagrebaËkom velesajmu), Komunisti treba da budu aktivni kreatori politike itd. Od novina u novinama izdvajamo rubriku ”Petnaestodnevna kronika”, uvedenu u broju 30. od 15. veljaËe 1964. godine, iz koje su radnici mogli doznati πto se sve dogodilo u Podravki izmeu izlaska dvaju brojeva. ”Zdravo dragi Ëitateli! Ja sam ©tefina. Tu s Koprivnice. Doπel sam k vam iskati posla. Malo sam priprost, ali mi najte zameriti...”, poËetak je prvog ”Raporta ©tefine”, niza humoreski kojima je Nikola KovaË godinama uveseljavao ”Podravkaπe” i stekao zavidnu humoristiËku popularnost. Kao dodatak prvotravanjskom broju izaπao je ”Feferon, naπ specijalni prvoaprilski prilog”, na jednoj stranici, koji Êe uskoro prerasti u istoimeni satiriËko-humoristiËki list i preæivjeti sve do devedesetih godina proπlog stoljeÊa. PoveÊava se broj susreta s radnicima, a uz ”Naπ intervju” uvodi se rubrika ”Pogledi i miπljenja” namijenjena razgovorima s lokalnim privrednicima i politiËarima. ”Izredali” su se Pavle Gaæi, Krsto MiloπiÊ, sekretar TvorniËkog komiteta SK, Zlatko VdoviÊ, predsjednik TvorniËkog odbora sindikata, Mirko Brljek, Ëlan upravnog odbora Slavena i Rudi FilipËiÊ, predsjednik OpÊinske skupπtine. Drugi roendan ”Informativnog biltena” obiljeæen je u broju 49 od 1. prosinca velikom anketom meu radnicima naslovljenom ”Teπko bi bilo bez njega...”. Uz brojne pohvale, mnogi su radnici zatraæili poveÊanje opsega lista uz opπirnije pisanje o mnogim temama, od politike do sporta, πto je uredniπtvu, kako stoji u komentaru ankete, sugeriralo da povede ”diskusije oko unapreenja informiranja, napose samog biltena”. Tadaπnji urednik, danas poznati koprivniËki novinar Jovo RojËeviÊ, na tom je poloæaju zamijenio prof. Radmilu BrleËiÊ u veljaËi 1964. godine, a pod njegovom uredniË-kom palicom ”bilten” Êe izlaziti iduÊih pet godina.
Kutak za buduÊe umirovljenike
Mirovine iz sustava generacijske solidarnosti svake godine sve manje
Danas, kad gledamo kako kreatori naπih mirovina zadovoljno ispijaju πampanjac u znak uspjeπnog poËetka mirovinske reforme, treba ukazati na to da svi ti mirovinski struËnjaci neopravdano zaboravljaju pokrenuti raspravu o prvom stupu i sudbini sadaπnjih i buduÊih umirovljenika koji nisu ili neÊe biti obuhvaÊeni tzv. drugim mirovinskim stupom. »injenica je, meutim, da Êe Hrvatska, kao i veÊina europskih zemalja u kojima se makar i dio mirovinskog sustava joπ temelji na generacijskoj solidarnosti, odnosno na proraËunu dræave, za deset ili petnaest godina morati rjeπavati socijalne probleme svojih umirovljenika. Male mirovine, samo iz tzv. prvog stupa, neÊe biti dostatne za pristojan i dostojan umirovljeniËki æivot. Biciklisti na duge staze doπli na svoje Tome najviπe pridonosi novi Zakon o
mirovinskom osiguranju, koji je u primjeni veÊ Ëetvrtu godinu, a po kojem je dosad u mirovinu, uglavnom prijevremenu, otiπlo oko 100.000 umirovljenika. I svi su oni, u odnosu na umirovljene po starom zakonu, do 31. 12. 1998. godine, drastiËno oπteÊeni, a to priznaju i u Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, pa kaæu: “Uvjeti za ostvarivanje prava na mirovinu, odreivanje mirovine, svota pripadajuÊe mirovine u novom Zakonu o mirovinskom osiguranju su restriktivniji, jer je novim sustavom mirovinskog osiguranja zapoËela reforma mirovinskog sustava. Stoga su smanjena prava iz mirovinskog osiguranja u novom Zakonu (prvi stup) i to neka prava koja su se temeljila na solidarnosti, a neka su Ëak i ukinuta”. Prema tome Ëini se da Êe “novi” umirovlje-
nici, korisnici samo prvog stupa, participirati dobar dio troπkova mirovinske reforme, a od nje neÊe dobiti ni kunu veÊu mirovinu. Za buduÊe umirovljenike, uz problematiËnu formulu izraËuna mirovinske osnovice, najnepovoljnija je odredba o proπirenju broja najpovoljnijih godina koje ulaze u obraËunsko razdoblje za izraËun mirovine. Tu tvrdnju najbolje ilustrira primjer izraËuna jedne mirovine po “starom” i “novom” Zakonu - najdrastiËnije razlike su u visini prijevremenih mirovina, pa bi tako umirovljenica s 30 godina radnog staæa i 50,5 godina æivota umirovljena po starom zakonu dobila rjeπenje o mirovini od 3.234 kune, a da je u mirovinu otiπla samo dan kasnije, 1. sijeËnja 1999. godine po novom zakonu, ta ista mirovina iznosila bi samo 2.547 kuna. Æ. ©emper (Nastavak u slijedeÊem broju)
6
Broj 1608 Petak 3. svibnja 2002.
Razgovor s povodom s Vesnom Æunek, kuglaËicom Podravke, koja je u kuglanju pune 24 godine
Odlazak s razoËaranjem i gorËinom... Piπe: Æeljko ©emper
Vesnu Æunek, roenu Varaædinku i kuglaËicu Podravke, ne treba posebno predstavljati. I manje upuÊenima u kuglanje poznato je veÊ da se radi o jednoj iznimnoj kuglaËici, koja je u svojoj dugoj karijeri osvojila toliko toga da je teπko sve i nabrojiti. Joπ u bivπoj dræavi, u daleko jaËoj konkurenciji, Vesna je dvaput bila juniorska prvakinja u paru s Darinkom BuniÊ, a pojedinaËna prvakinja Jugoslavije u dva navrata (1981. i 1983.). Bila je sudionik na tri svjetska prvenstva, a sa svakog je donijela neku medalju. U reprezentaciji bivπe dræave 1988. godine osvojila je ekipno zlato i bronËanu medalju u paru s Oliverom Busija. Bila je Ëlanica naπe reprezentacije na Svjetskom prvenstvu 1992. godine u Bratislavi, kad je osvojen naslov svjetskih prvakinja i prva zlatna medalja za nezavisnu Hrvatsku. Nakon dvije godine, u njemaËkom Ludwigshavenu postiæe svoj najveÊi uspjeh - osvaja joπ jednu ekipnu svjetsku medalju, malo manjeg sjaja, bronËanu. Ali zablistala je u kombinaciji, postala je peta igraËica svijeta. Uspjeπan reprezentativni niz prekinut je roenjem sina, stigla je i nezgodna povreda, pa su proπla tri svjetska prvenstva bez nje. Proπle godine bila je u Varaædinu jedan od kandidata u izboru za sportaπe stoljeÊa. Ove godine opet je stigla pred vrata reprezentacije, ali tu je zapela - nije uspjela uskoËiti u “osmerac” za SP. - RazoËarana sam postupkom izbornika i imam dojam da je to bio izbor bez kriterija. Sva ta silna ogledna natjecanja, provjere petnaestak kuglaËica bila je samo kulisa, obiËna farsa. Izbornik TonËi Mikac dao je
Vesna Æunek laænu nadu kuglaËicama za koje je bio siguran da im nije mjesto u reprezentaciji. Pa Ëemu onda pozivi, provjere, troπio se novac, a u glavi je veÊ imao sedam imena, traæio je samo osmu igraËicu. Bila sam spremna za povratak, htjela sam otiÊi na joπ jedno svjetsko prvenstvo, jer se odræava u naπoj zemlji, u Osijeku. Uloæila sam puno truda, imala odliËne rezultate, izgubila pet vikenda, da izbornik bi na kraju rekao: “Bila si tako blizu, ali ti veÊ znaπ kak je na Svjetskom prvenstvu!” Nije uzeo u obzir dobre rezultate iz Rijeke ili na GrmoπËici, gdje sam bila najbolja, kao osmu odredio je sugraanku, RijeËanku BartoloviÊ rekla je Vesna Æunek, razoËarana izborom. Vesna je dugogodiπnjim igrama za Podravku dala velik obol uspjesima koprivniËkog kluba, koji se u dva navrata okitio naslovom prvakinja dræave. HoÊe li nakon svega biti volje
i motiva da u jesen u majici Podravke krene u joπ jedno prvenstvo? - VeÊ 24 godine traje moja karijera i viπe nemam ni æivaca, ni vremena za kuglanje. Odigrat Êu joπ pojedinaËno i parovno prvenstvo dræave, pa Êe to vjerojatno biti moj kraj u kuglanju. Svaki dan iz Varaædina putujem na posao u Koprivnicu, dolazim na treninge i utakmice, a sin na jesen kreÊe u πkolu - joπ jedna obaveza viπe. Ni situacija u klubu nije blistava, nedostaje sredstava za normalan rad kluba - nakon napornog posla treniramo kao profesionalci, a tretirani smo kao zadnji amateri. Ni dva naslova prvaka dræave, ni naslov viceprvakinja Europe niπta nisu promijenila u boljem statusu kluba - Ëak su nam znatno smanjena sredstva. Ni putne troπkove ne dobijemo na vrijeme, hranarina nema, nagrada za pojedinaËne i parovne dræavne titule nema - Ëak ni za titulu viceprvakinja Europe nismo dobile nikakvu nagradu. Ni naπe reprezentativke, prema rjeπenju Hrvatskog olimpijskog odbora, kao osvajaËice svjetskih medalja i sportaπice prve kategorije, od Sportskog saveza grada ne dobivaju niπta, za razliku od drugih gradova. Ulaæemo mnogo truda, ima dosta uspjeha, reprezentacija bez igraËica Podravke je nezamisliva. Kuglanje je po broju medalja najtrofejniji hrvatski sport, naπ najveÊi suparnik Rijeka proglaπena je ekipom godine 2001. I kod mladih ima potencijala - naπe Ëetiri juniorke bile su s hrvatskom reprezentacijom viceprvakinje svijeta! Nastavi li se takav odnos prema kuglanju, taj sport Êe nestati sa sportske karte Koprivnice. A tko nam je kriv πto se bavimo “malim” sportom - s dosta gorËine kaæe Vesna Æunek, koja je u kuglanju postigla ono, πto drugi u sportu mogu samo sanjati.
LijeËnik za vas
I zglobovima koristi redovna tjelovjeæba
Novo iz Podravkine pekare
Crni kruh od 600 grama Podravkina Pekara odnedavno proizvodi novi crni kruh prepoznatljivog ovalnog oblika. Zbog crnog braπna od kojeg je proizveden, kruh obiluje vrijednim mineralima, vitaminima i celuloznim vlaknima. Po kvaliteti, ovaj kruh je jednak veÊ dobro poznatom ”crnku” od 1 kg. Svojstva ovog kruha su velika elastiËnost i svjeæina koju kruh zadræava i drugi dan. Teæina kruha (600 grama) prilagoena je onoj skupini potroπaËa koji su kupovali pola crnka. Nadamo se da Êe u novom kruhu uæivati svi potroπaËi koji su poklonici crnog kruha i zdravog naËina prehrane. Marija DiniÊ
Obavijesti
Podjela juneÊeg mesa Odjel za standard radnika obavjeπtava radnike koncerna Podravka da Êe podjela juneÊeg mesa (proizvoaËa Danice) biti u dvoriπtu Galanpleta u petak 10. svibnja od 13,30 do 15,30 sati za sve radnike koji su meso naruËili.
Podjela smrznutih pekarskih proizvoda Odjel za standard radnika obavjeπtava radnike Podravke da Êe podjela Smrznutih pekarskih proizvoda (proizvoaËa Podravkine Pekare) biti u dvoriπtu Galanpleta u petak 10. svibnja od 14,00 do 15,30 sati za sve radnike koji su proizvode naruËili. Odjel za standard radnika
Piπe: dr. Ivo Belan LijeËnici su dugo vremena strahovali da ljudi koji vole aktivnosti, kao πto su trËanje, aerobik, koπarka, tenis, jaËaju svoje srce, ali na πtetu svojih zglobova. Nova istraæivanja pokazuju da redovno tjelesno vjeæbanje, Ëak i ono intenzivnijeg karaktera, ne uzrokuje oπteÊenja na prethodno zdravim aglobovima. Prije zapoËinjanja dugotrajnog ispitivanja, lijeËnici Centra za bolesti zglo-
bova u Stanfordu (Kalifornija), usporedili su oπteÊenja zglobova u trkaËa na duge staze, koji su bili u dobi od 50 do 72 godine s osobama iste dobi, ali koje su provodile uglavnom sjedeÊi naËin æivota. LijeËnici su naπli da trkaËi nisu ËeπÊe dobivali rane simptome osteoartritisa - najËeπÊi oblik artritisa - u svojim koljenima. Ti rani simptomi ukljuËuju bol, ukoËenost i povremeno oticanje zglobova. Dvogodiπnje praÊenje tih
ljudi pokazalo je da trËanje nije poveÊalo uËestalost pojave osteartritisa. Osim toga, preliminarni Ëetverogodiπnji rezultati ukazuju mnogo manje miπiÊnokoπtane onesposobljenosti meu trkaËima nego netrkaËima. ”Zdravi zglobovi su stvoreni da ih se upotrebljava” zakljuËuju lijeËnici sa spomenutog centra. SliËno kao srcu, tako i zglobovima koristi redovna tjelovjeæba.
radi i voli” i istovremeno osjeÊa zadovoljstvo sa æivotom. Autori studije naπli su da se muπkarci, koji su na ispitivanju proπli najbolje, bili u studentskoj dobi praktiËni, pouzdani i bliski svojoj braÊi ili sestrama. Mnogi faktori u ranom æivotu, Ëak i neki razorni problemi u djetinjstvu, nisu imali stvarnih uËinaka na opÊe blagostanje i zadovoljstvo u dobi od 65 godina. Meutim, ozbiljna depresija u nekom periodu æivota veÊ odrasle osobe uzrokovala je stalne emotivne i psihiËke smetnje. ”Na duæu stazu,
ljudi su izvanredno prilagodljivi” tvrdi jedan psihijatar s medicinskog fakulteta u Dartmouthu. Jedan je predskazatelj blagostanja i zadovoljstva bila sposobnost zrelo se nositi s emotivnim krizama. Ispitivanje je pokazalo da je najbolji naËin staviti pod kontrolu prvi takav impuls, nagon i reagirati πto je moguÊe odmjerenije. ”Vi moæete priznati prisutnost tmurnih oblaka, ali isto tako moæete istovremeno vidjeti i srebrene rubove oko njih” - kaæe spomenuti psihijatar.
Tajna sreÊe ©to stvarno ljude Ëini da budu zadovoljni sa svojim æivotima? Tajna moæe leæati u osobnoj sposobnosti podnoπenja æivotnih udaraca bez povlaËenja u sebe, okrivljavanja ili gorËine. To su zakljuËci studije provedene na 173 muπkaraca, koji su bili temeljito ispitivani u redovnim vremenskim intervalima, od vremena kada su diplomirali na harvardskom sveuËiliπtu 50ih godina. To ispitivanje, objavljeno u jednom struËnom ameriËkom Ëasopisu, definiralo je emotivno zdravlje ljudi kao ”jasnu sposobnost da se igra,
Druπtvena prehrana
Jelovnik 6. 5. ponedjeljak: - Varivo grah s tjesteninom, danburger, salata 7. 5. utorak:
- Junetina na lovaËki, pirjana riæa, salata
8. 5. srijeda:
- Pohana svinjetina, dinstani krumpir, salata
9. 5. Ëetvrtak:
- Varivo na seljaËki, kobasica, salata
10. 5. petak:
- PileÊi paprikaπ, tjestenina, salata
NOVINE DIONI»KOG DRU©TVA PODRAVKA OsnivaË i izdavaË: PODRAVKA, prehrambena industrija, d.d. Koprivnica Direktorica Sluæbe za interno komuniciranje: Jadranka Lakuπ Glavni i odgovorni urednik: Branko Peroπ Redakcija lista: Boris Fabijanec, Mladen PavkoviÊ, Branko Peroπ, Slavko PetriÊ i Hrvoje ©labek Fotograf: Nikola Wolf GrafiËki dizajn: Jana i Ivana Æiljak, FotoSoft
GrafiËka urednica: Vanesa GrgiÊ Tisak: KoprivniËka tiskarnica d.o.o. Koprivnica Naklada: 8300 primjeraka List izlazi svakog petka i primaju ga svi radnici besplatno. Adresa uredniπtva: Ulica Ante StarËeviÊa 32, 48000 Koprivnica Telefoni - direktni: 651-505 (urednik) i 651-503 (novinari) Faks: 621-061 e-mail: novine@podravka.hr
Broj 1608
Petak
23. svibnja 2002.
Sport
Kuglanje - parovno prvenstvo regije sjever
Prva hrvatska nogometna liga - 29. kolo
Prvakinje Orehovec - Zver
Slaven Belupo bez poraza na domaÊem terenu! SLAVEN BELUPO - OSIJEK 2:0 (1:0) Piπe: Boris Fabijanec Neka svima bude æao koji zbog loπeg vremena nisu doπli na koprivniËki Gradski stadion da prate prvenstveni susret Slaven Belupa i Osijeka, jer u zadnjoj utakmici sezone na domaÊem terenu koprivniËki nogometaπi su pruæili odliËnu predstavu. Nije im smetao niti teæak teren, natopljen vodom, kada je na trenutke bilo nemoguÊe kontrolirati loptu koja je svako malo zastajala u lokvi vode. Utakmica je poËela napadima nogometaπa Slaven Belupa. VeÊ u drugoj minuti AmiæiÊev prodor po lijevoj strani nepropisno zaustavlja RadiÊ i dobiva æuti karton. DomaÊini uporno napadaju, ali nema uËinkovite zavrπnice. No, u 26. minuti BajsiÊ izvodi korner. Lopta dolazi do Posavca koji je prekrπajem zaustavljen na rubu πesnaesterca. Slobodan udarac izvodi BajsiÊ i milimetarski pogaa lijevi kut vratiju Marija GalinoviÊa. OsjeËki vratar nije se ni pomaknuo. U 33. minuti BajsiÊ postiæe joπ jedan pogodak, ali ga sudac MariÊ iz Zagreba poniπtava zbog zalea. Nedugo nakon toga vrlo raspoloæeni BajsiÊ sudjeluje u akciji gdje rukom igra RadiÊ te dobiva drugi æuti, a potom i crveni karton. S igraËem viπe domaÊi nogometaπi joπ viπe pritiπÊu goste. Stopostotnu prigodu propuπta Brgles kada je bio sam na desetak metara pred GalinoviÊem. Lopta odlazi pokraj gola.
VeÊ poËetkom drugog poluvremena Slaven Belupo povisuje vodstvo. Gotovo s centra KovaËiÊ baca u vatru Brglesa koji se munjevito sjurio prema vratima GalinoviÊa te nesebiËno dodaje BajsiÊu. Raspoloæenom koprivniËkom napadaËu nije bilo teπko s nekoliko metara pogoditi vrata Osijeka. 2:0 za KoprivniËance. Pokuπavali su OsjeËani ublaæiti poraz preko Mitua, BeπireviÊa i BrkiÊa, ali bez uËinka. No, u 72. minuti Petar Boπnjak ruπi u πesnaestercu Mitua te sudac MariÊ pokazuje na bijelu toËku. Loptu namjeπta Bakir BeπireviÊ, gaa donji lijevi kut, ali panterskom paradom mladi i perspektivni vratar Slaven Belupa Lisjak brani udarac osjeËkog veterana. OdliËna intervencija koprivniËkog vratara i naravno Ëestitke njegovih suigraËa. Do kraja utakmice biljeæimo tek opasan napad Osijeka u sudaËkoj nadoknadi kada agilni Petar Boπnjak izbacuje loptu s gol-crte. Sve u svemu, odliËna nogometna predstava u kojoj je uæivalo oko 1.500 gledatelja i u kojoj je strateg Slaven Belupa Draæen Besek nadmudrio legendarnog trenera Miroslava ∆iru BlaæeviÊa. Naravno, osjeËki trener u svojoj poznatoj maniri vrlo se dobro zabavljao s gledateljima na tribinama Gradskog stadiona gdje su ga burno pozdravili jer joπ uvijek odrauje kaznu HNS-a. Nakon utakmice trener Slaven Belupa Draæen Besek je rekao:
- Prije svega treba Ëestitati i jednoj i drugoj ekipi na korektnoj i vrlo interesantnoj igri na vrlo teπkom terenu. Mi smo otpustili koËnicu, jer smo uπli u utakmicu bez ikakvog optereÊenja i spremni na jednu veliku poærtvovnost te æelju da doemo do pobjede. Potvrdili smo nepobjedivost na domaÊem terenu i ujedno uËvrstili πestu poziciju za kraj tako da moramo biti zadovoljni i s igrom, i s rezultatom, i sadobitkom igraËa koji su manje igrali tokom prvenstva, ali mislim da su se i ovom utakmicom potvrdili. TaktiËki smo odigrali zrelo, znalo se tko πto treba raditi, a to je najvaænije kada postoji volja da se ispune zadaci. Rezultat ne moæe izostati kao i zadovoljstvo poslije utakmice. Miroslav BlaæeviÊ, trener Osijeka: - »estitam Slaven Belupu na apsolutno zasluæenoj pobjedi, a i mojim igraËima na vrlo velikom angaæmanu po teπkom i mokrom terenu. Kao πto ste vidjeli, mi smo se dugo vremena herojski dræali s igraËem manje, imali smo prigode koje na æalost nismo realizirali. Prema teoriji, nama joπ treba jedan bod za opstanak i tu Êemo prigodu traæiti u zadnjoj utakmici protiv Cibalije. Duboko vjerujem da Êemo ostati u Prvoj ligi. Protiv Osijeka za Slaven Belupo su igrali: Lisjak, P. Boπnjak, Crnac, S. Boπnjak, AmiæiÊ, FerenËina (od 66. RadiËek), Gal, Brgles, Posavec (od 71. FilipoviÊ), BajsiÊ, KovaËiÊ (od 80. JurËec).
U Bjelovaru je odigrano parovno prvenstvo regije sjever za kuglaËice. Natjecalo se 13 najboljih parova iz prvoligaπkih ekipa iz Siska, Varaædina i Koprivnice, koji su to pravo stekli na æupanijskim prvenstvima. Prvo mjesto uvjerljivo su osvojile reprezentativke Podravke, Æeljka Orehovec i Marija Zver. Posebno je oduπevila Æeljka sjajnim rezultatom prvog dana, kad je sruπila fantastiËnih 491 Ëunj, πto na teπkoj bjelovarskoj kuglani rijetko
S©K Podravka treÊa U posljednjem osmom kolu 1. B. lige hrvatske lige zraËnim standard oruæjem, odræanom u Bjelovaru 28. travnja, ekipa S©K Podravka otpucala je 1.688 krugova. Za S©K Podravka nastupili su: Mario Kos 582 kruga, Zoran Koprek 566 i Mihajlo ObranoviÊ 540 krugova. U generalnom plasmanu lige S©K Podravka zauzela je treÊe mjesto sa 13.580 krugova iza prvoplasirane ekipe KonËar-1786-Zagreb sa (13.598) i drugoplasirane ekipe Marija Bistrica (13.589 krugova).
Podravkini strijelci i ove su natjecateljske sezone bili uspjeπni
UnatoË loπoj igri, Podravkaπice u finalu PODRAVKA VEGETA - KOKA 18:16 (9:9) Pensa i - tko bi drugi nego - Snjeæana Petika. Sve u svemu, vrlo æalosno i jadno izdanje rukometaπica Podravke Vegete od kojih kao da veÊina ne razumije πto znaËi biti profesionalni sportaπ. Æalosno je da je u oba susreta polufinala najbolja rukometaπica Podravke Vegete vratarka Sanela KnezoviÊ koja je u varaædinskom susretu upisala 16 uspjeπnih, a u koprivniËkom 15 obrana. Svakako da veseli forma sada veÊ prve vratarke Podravke Vegete, ali i oni koji se malo razumiju u rukomet shvaÊaju da je igra Podravkaπica ispod svakog nivoa.
Ipak se ekipu Koke uredno pobjeuje s 10-ak pogodaka razlike, i to u slabim danima. Moæda bi ipak Ëelni ljudi Podravke Vegete trebali razmisliti o pojedinim rukometaπicama naπeg kluba i njihovom pristupu branjenja boja najtrofejnijeg hrvatskog æenskog rukometnog kluba te im se zahvaliti na njihovoj (ne)angaæiranosti. Naime, nitko na ovom svijetu nije nezamjenjiv. Protiv Koke za Podravku Vegetu igrale su: StanËin, KnezoviÊ, Vresk 5, Harlanjuk, Pensa 1, PalËiÊ 2, Hodak 2, »uljak 2, Petika 3, MiliÊ 3 i JuriÊ. B. F.
Druga hrvatska rukometna liga - sjever
U napetoj utakmici KoprivniËanke bolje od –urevËanki Podravka Lino - –urevac 37:34 Rukometaπice “Podravka Lino” na domaÊem su parketu pobijedile ekipu –urevca u utakmici za drugo mjesto Druge hrvatske rukometne lige sjever rezultatom 37:34. Najefikasnija igraËica bila je Kristina FraniÊ s postignutih 18 golova. U uzbudljivoj i napetoj utakmici povela je ekipa –urevca da bi
Podravka Lino u 16. minuti doπla u prvo vodstvo od 10:9. Tijekom susreta rezultat je bio nekoliko puta izjednaËen, ali je ekipa Podravke Lina pokazala svoju nadmoÊ i pobijedila sa sedam golova prednosti. Poluvrijeme (19:18). Podravka Lino: Melita Jug, Davorka BraËko, Petra ZeËeviÊ (6) ,
uspijeva i muπkim reprezentativcima. Vrlo uspjeπan bio je i drugi par Podravke Picer - Æunek, koje su osvojile treÊe mjesto, a Vesna je pokazala, da joj je mjesto u reprezentativnoj vrsti. Plasman: 1. Orehovec - Zver 1814 (945+869), 2. BuniÊ - Zorec 1758 (890+868), 3. Picer - Æunek 1710 (830+880)...... 11. MikloπiÊ - VuËiÊ (Milas) 1637 (841+414+382), 12. LukaË BrkiÊ 1611 (829+782). Æ. ©.
Streljaπtvo
Druga utakmica polufinala play offa rukometaπica
Kao i u prvoj, i u drugoj utakmici polufinala play offa rukometaπice Podravke Vegete imale su velikih problema s mladim sastavom varaædinske Koke. Podravkaπice su poËetno vodstvo vrlo brzo izgubile i na odmor se otiπlo s neodluËnim rezultatom. Nemaπtoviti napadi, puno izgubljenih lopti, slaba obrana bile su osnovne ”odlike” igranja koprivniËkih rukometaπica. I u nastavku mlade Varaædinke rade Podravkaπicama velike probleme na parketu . Gotovo sve do kraja utakmice igralo se gol za gol da bi toËku na i postavile Antonela
7
Snjeæana AndrotiÊ (1), Maja KoπËak (3), Ivona –ipalo (2), 8 Maja Turinski (2), Maja PraπniËki, Ema BlaæekoviÊ, Melita KoπËak, Kristina FraniÊ (18 - 6 sedmeraca), Miranda Tatari (5), Valentina Jurenec, Martina BaËiÊ. U subotu Podravka Lino gostuje u –akovu, gdje Êe odigrati utakmicu 18. kola 2. HRL protiv domaÊe ekipe PAN –akovo.
Karate klub Podravka
Na prvenstvu Hrvatske Deni Petak i Perica Keser treÊi Proπle subote u Vukovaru je odraæano karate prvenstvo Hrvatske za uzraste uËenika i mlaih kadeta. U jakoj konkurenciji od 65 hrvatskih klubova i viπe od 350 natjecatelja karatisti Podravke ostvarili su zapaæen nastup osvojivπi dvije bronËane medalje. U uzrastu uËenika treÊe mjesto osvojio je Deni Petak, a isto takav uspjeh ostvario je Perica Keser u uzrastu mlaih kadeta. Potajno, najviπe smo oËekivali od proπlogodiπnjeg osvajaËa medalje i vrlo talentiranog karatista Podravke Marka Lopatnika, ali on je
Perica Keser Deni Petek izgubio borbu za treÊe mjesto zbog oËiglednog neobjektivnog suenja. Odlazak i nastup na karate prvenstvu Hrvatske u Vukovaru klubu su omoguÊili Podravka, grad Koprivnica i Gold kava. B. F.
©ah
PoËelo æupanijsko prvenstvo za male πahiste Proteklog vikenda zapoËelo je prvenstvo KoprivniËko-kriæevaËke æupanije za kadete i kadetkinje. Organizator prvenstva je Æupanijski πahovski savez KoprivniËko-kriæevaËke æupanije, a prvenstvo se igra tijekom tri vikenda u Novom Virju, Æabnu i Koprivnici. Prvi je dio odigran u subotu 27. travnja u Novom Virju, a nastupila su 52 natjecatelja rasporeenih u 4 dobne skupine, posebno za djeËake i djevojËice. ©ahovsku πkolu ©©K Podravka na prvenstvu predstavlja 10 malih πahista, a klub ima predstavnike u svim dobnim skupinama za djeËake. Nakon tri kola najuspjeπniji mali Podravkaπ je Tomislav Gregur, koji je vodeÊi u skupini od 1113 godina, sa osvojena 3 boda. Dino RaËki u istoj skupini ima 1,5 bod, a osim njih u ovoj skupini nastupaju joπ i Matej Stanin i Filip Matijaπko. U najstarijoj skupini (13-15 godina) najuspjeπniji je Igor RaËki koji ima 2 boda, a osim njega nastupa joπ i Davor RaËki. U skupini 9-11 godina nastupa Nikola Kupec, a u najmlaoj grupi, do 9, imamo Ëak tri predstavnika: Ivana Orehovca, Marka FerenËaka i Matiju OstoviÊa. Nastavak je 4. svibnja u Æabnu kada Êe se odigrati nova 3 kola, a zavrπetak prvenstva i podjela nagrada najuspjeπnijima je u Koprivnici 11. svibnja. B. Muπkinja
8
Broj 1608 Petak 3. svibnja 2002.
Obiljeæavanje 1. svibnja - Praznika rada u Koprivnici
SveËano, veselo, zabavno i - prosvjedno Piπe: Mladen PavkoviÊ Snimke: Nikola Wolf Brojni radnici i graani Koprivnice i ove su godine sveËano obiljeæili 1. svibnja - Praznik rada. Srediπnji gradski trg bio je veÊ prijepodne dobro ispunjen i to - biciklistima. Mnogi su doπli na otvorenje biciklistiËke staze ”Drava route”, dugaËke 84 kilometara. RijeË je o biciklistiËkoj stazi koja vodi kroz jedan dio naπe æupanije, a u laganoj voænji, u organizaciji TuristiËke zajednice, veÊ prvoga dana u nekoliko sati savladali su je mladi i stariji naπi sugraani. Nakon toga, prava guæva na srediπnjem trgu poËela je oko 14 sati kad su gradonaËelnik, æupan i saborski zastupnici poËeli dijeliti - vojniËki grah. Interes je bio iznad oËekivanja, a podijeljeno je blizu 4000 porcija. - Ova akcija nema veze s politikom - kazao nam je æupan Josip FriπËiÊ. Zajedno s gradom jednostavno smo na praznik æeljeli poËastiti naπe sugraane. Tako Êemo raditi i narednih godina. I mi smo, ako baπ hoÊete, na radniËkoj strani. Samo nismo u poziciji da donosimo i mijenjamo zakone. To se radi u Vladi i Saboru. Tijekom veËeri trg je bio potpuno ispunjen. Tome je, uz odliËno organizirani program, pridonijelo i lijepo vrijeme. Meutim, ovaj put je organizator ovih dogaanja - Æupanijsko povjereniπtvo Saveza samostalnih sindikata Hrvatske, na Ëelu s povjerenicom Katarinom Sinjeri - naglasak ipak stavilo na prosvjed uperen prije svega prema Vladi Republike Hrvatske, odnosno prema prijedlogu izmjena Zakona o radu, koji je u zadnje vrijeme podigao puno praπine u javnosti, a s kojim se radnici ne slaæu, tim prije πto umanjuje njihova
veÊ ionako dobrano ”skresana” prava. Na koprivniËkom prosvjedu posebno su bili zapaæeni radnici ”Pomke”, koji su opljaËkani i prevareni, baπ kao πto se to prije dogodilo s njihovim kolegama u “Izvoru” i nekim drugim poduzeÊima. Ljudi su traæili da im se plati rad, zatim da oni koji su nezaposleni dobiju posao, te da se napokon kazne profiteri i tajkuni. - Prije 3. sijeËnja svaπta su nam obeÊavali, a umjesto da su smanjili nezaposlenost, oni su je poveÊali, a kriminal nisu uspjeli zaustaviti. ©to Êe dobiti ako nam umanje radniËka prava? Niπta! Na taj naËin, vjerujte, ni jedan novi radnik neÊe biti zaposlen - kazali su nam neki radnici, od kojih se veÊina nije æeljela predstaviti. Povjerenica Æupanijskog SSSH Katarina Sinjeri u svom govoru meu ostalim je naglasila: - Vlada bi trebala πtititi slabije, tre-
Obiljeæje ovogodiπnjeg Praznika rada bili su prosvjedi, koji su odræani i u Koprivnici
U zabavnom dijelu obiljeæavanja Praznika rada u Koprivnici posebnu paænju posjetitelja privukla je modna revija
Tradicionalni prvomajski grah na trgu dijelili su æupan i gradonaËelnik - podijeljeno je oko 4000 porcija
bala bi πtiti hrvatske radnike, ali to ne Ovogodiπnje obiljeæavanje 1. svib- rati - rekao nam je jedan “Podravkin” radnik. Ëini. Pojedini se zakoni u Saboru nja potrajalo je duboko u noÊ. Naπa tvrtka, uz brojne druge, bila je donose mimo radnika, ali na njihovu - Vjerujem kako Êemo druge veliku πtetu. Ne æelimo biti taoci godine viπe slaviti, a manje protesti- i sponzor ove uspjele manifestacije. Vladinih obeÊanja kako su prava radnika u drugim zemljama na niæoj razini nego u Hrvatskoj. Mi znamo da to nije istina, veÊ da je suprotno. Nema ni jedne zemlje u Europi da radnici rade, a ne primaju plaÊe, kao kod nas! S ovog velikog skupa sindikalisti su odluËno poruËili onima na vlasti da im zasad daju “æuti karton”, te da Êe im, nastave li tako, ubrzo dodijeliti i - “crveni”! Pomalo je neshvatljivo πto se obiljeæavanju 1. svibnja u Koprivnici nije pridruæio i Sindikat PPDIV-a Podravke, koji ima najbrojnije Ëlanstvo u ovom dijelu Hrvatske. Naime, njihova delegacija i jedan dio Ëlanova otiπli su na prosvjed u Zagreb, Radnici su potpisivali peticiju protiv izmjena Zakona o radu gdje se u maksimirskoj πumi odræavala velika sveËanost, no tamo se njihov glas sigurno nije Ëuo kao πto bi se Ëuo u srediπtu Koprivnice. I ovaj skup je pokazao da se ljudi hoÊe i trebaju druæiti. Meutim, mnogo je vaænije da doe do uha onima na vlasti kako se tako viπe ne moæe. U zabavnom programu brojni su gledatelji imali prilike vidjeti modnu reviju te nastupe viπe amaterskih sastava i grupa. Meutim, za ljubitelje tamburaπke glazbe pravi doæivljaj bio je nastup popularnih “Gazda”.
Recept tjedna:
©ampinjoni u paprici Potrebne namirnice: 50 dag πampinjona, 3 paprike - æute ili zelene, 1 manja glavica luka, 5 dag maslaca, 2 dl vrhnja za kuhanje, 1 æliËica Vegete, sol, papar, perπinov list Priprema: ©ampinjone operite i nareæite na Ëetvrtine, papriku nare-
æite na πire rezance, a luk nasjeckajte. U tavi na zagrijanom maslacu naglo popræite komadiÊe paprike, a zatim dodajte sjeckani luk i nastavite kratko pirjati. Dodajte πampinjone, Vegetu te sol i papar po æelji.
Sve lagano pirjajte 20 min. I na kraju ulijte vrhnje i sjeckani perπinov list. Ovo brzo i jednostavno jelo posluæite kao samostalan obrok uz sezonsku salatu, ili kao prilog uz peËeno ili pirjano meso. Viπnja Perkov
Crta: Ivan Haramija - Hans