Podravkine novine broj 1611

ISSN 1330 - 5204

www.podravka.com Godina XLI Broj 1611 Petak 24. svibnja 2002.

List dioniËkog druπtva “Podravka” Koprivnica Podravkina Udruga branitelja organizirala veliki humanitarni koncert u Zagrebu za vukovarsku bolnicu

Potpisan ugovor kojim je Podravka Carlsbergu prodala 40 posto udjela u Panonskoj pivovari

7. str.

Prodan udjel u Panonskoj pivovari dobiveni novac investirat Êe se u træiπta

U 6. izboru za zlatnu dionicu Hrvatske

Podravkina dionica industrijska dionica godine

Piπe: Hrvoje ©labek Snimio: Nikola Wolf Podravka i Carlsberg Breweries rastali su se u maniri dobrih poslovnih partnera, a i nakon prodaje svoga udjela u Panonskoj pivovari danskoj tvrtki, suradnja Êe se nastaviti putem marke piva Podravka i u logistici.

Istaknuo je to na konferenciji za novinare nakon potpisivanja ugovora kojim je Podravka Carlsbergu prodala 40 posto udjela u Panonskoj pivovari Ëlan Podravkine Uprave i glavni pregovaraË Damir PolanËec.

Podravka je dobila oko 11 milijuna dolara, πto Êe iskoristiti za investiranje u træiπta na kojima oËekuje najbræi rast. Dio kapitala uloæit Êe u razvoj distribucijske mreæe kako bi kvalitetno udovoljila ugovoru o distribuciji Nestleovih proizvoda, pa je veÊ pred preuzimanjem distributivnih tvrtki u regiji, rekao je PolanËec.

Usto, zgrada stare pivovare u tvorniËkom krugu u StarËeviÊevoj ponovno je u Podravkinom vlasniπtvu. Prema PolanËecovim rijeËima, adaptirat Êe se u najbræem moguÊem roku u regionalni distributivni centar Studenca te skladiπta Pekare i Mlina, a joπ neki profitni centri dobit Êe prostor za πirenje.

Nije tajna kako je Podravka bila nezadovoljna svojom ulogom u Pivovari, pa je u jednom trenutku predloæila preuzimanje Carslbergova udjela, ali izlazak iz vlasniËke strukture prije svega je motiviran primjenom strategije u kojoj se fokusira na osnovnu djelatnost, kazao je PolanËec.

Peter Schwalbe iz Carlsberga, PolanËecov supotpisnik na ugovoru, izjavio je kako Êe Danci ulagati u poveÊanje prodaje piva Tuborg i Pan, a oËekuju rast hrvatskog gospodarstva i porast kupovne moÊi. Carlsbergova je strategija, poput Podravkine, da preuzima veÊinsko vlasniπtvo nad lokalnim partnerima kad zauzme zadovoljavajuÊi træiπni udjel, zakljuËio je.

PomoÊnik ministra gospodarstva Roman Nota uruËuje glavnu nagradu za industrijsku dionicu godine predsjedniku Uprave Podravke Darku Marincu Piπe: Jadranka Lakuπ Snimio: Nikola Wolf

vogodiπnji 6. po redu izbor ∂∂∂∂za zlatnu dionicu godine πto su ga organizirali Kapital klub, ZagrebaËka burza i Hrvatska televizija, odræan u sklopu 7. financijskog foruma u Zagrebu - dobrim je dijelom protekao u znaku Podravke. KoprivniËka kompanija za svoja je proπlogodiπnja

O

postignuÊa na træiπtu kapitala nominirana u nekoliko kategorija da bi na kraju primila tri vrijedna priznanja. Podravkina je dionica proglaπena za najbolju industrijsku dionicu u proπlog godini (nominirani su bili joπ i Kraπ i Pliva), uruËeno nam je priznanje za najlikvidniju dionicu, a po-sebni æiri novinara ocijenio je da je Podravka lani imala i najbolji odnos prema medijima odnosno javnosti. Viπe

nagrada od Podravke pokupila je jedino ZagrebaËka banka Ëija je dionica i proglaπena za zlatnu dionicu 2001. godine.

Nagrade su uruËene na sveËanosti u zagrebaËkom hotelu Opera u prisustvu brojnih financijskih struËnjaka, uglednih gospodarstvenika, predstavnika Vlade i Hrvatskog sabora, te novinara. Ministar financija Mato Crkvenac tom je prigodom istaknuo da financijska stru-

ktura Hrvatske ne zaostaje za naprednim tranzicijskim zemljama, te da je stanje na træiπtu kapitala dobar oslonac za buduÊi razvoj. Naglasio je da se hrvatski deficit smanjuje iz godine u godinu, da porezi nisu visoki, a dræava uredno izmiruje svoje obveze i najavio da Êe slijedeÊi proraËun, na kojem se veÊ radi, joπ viπe biti okrenut gospodarstvu i poduzetnicima.

(Opπirnije na 2. stranici)

2

Broj 1611 Petak 24. svibnja 2002.

S dodjele Zlatne dionice

Podravkin periskop

Podravki dodijeljene tri nagrade - za najbolju industrijsku dionicu, za najlikvidniju dionicu, te za najbolji odnos prema medijima

Slatka buduÊnost za konditore

Piπe: Jadranka Lakuπ Snimio: Nikola Wolf

Za razliku od proπle godine kada su Podravki - nominiranoj u nekoliko kategorija - za dlaku izmakla priznanja u izboru za Zlatnu dionicu, ove godine bilo je nemoguÊe zaobiÊi najveÊu hrvatsku prehrambenu kompaniju. Jer, proπlogodiπnja postignuÊa na træiπtu kapitala bila su viπe nego dovoljan argument za dodjelu nagrada. Vrijednost Podravkine dionice biljeæila je stalni rast, s njome se trgovalo u sve veÊim iznosima - toËnije prodaja je dosegla 134 milijuna kuna, πto je za Ëak 44 posto viπe nego u prethodnoj godini. Trgovanje s Podravkinim

dionicama Ëinilo je 3 posto ukupnog prometa ZagrebaËke burze, a zarada po jednoj dionici poveÊana je Ëak 3,8 puta. Financijski analitiËari u svojim procjenama i savjetima uz Podravkinu dionicu najËeπÊe su stavljali opasku «buyfl (kupuj). Stoga je Podravkina dionica proglaπena za najlikvidniju, a pripala joj je i glavna nagrada za industrijsku dionicu.

PrimajuÊi priznanje iz ruku pomoÊnika ministra gospodarstva Romana Note, predsjednik Uprave Podravke Darko Marinac uz zadovoljstvo izrazio je i æelju da Podravkina dionica slijedeÊe godine bude proglaπena i zlatnom.

- Drago mi je πto smo dobili tri priznanja kako zbog financijske

Piπe: Janko Erdelji Sektor za razvoj poslovanja

Nagradu za najlikvidniju dionicu Ëlanici Uprave Nevenki Cerovski predaje glavna urednica VeËernjeg lista Ruæica Cigler

javnosti, tako i zbog svih nas u Podravki i Koprivnici. Dokaz je to da smo na dobrom putu i da zajedniπtvom, meusobnim razumijevanjem i odgovornijim radom moæemo puno postiÊi. Nadam se da Êe nagrade doprinijeti jaËanju samopouzdanja i vjere u vlastite sposobnosti i moguÊnosti Podravkaπa - rekao je za naπe novine Darko Marinac.

Podravkinom uspjeπnom imidæu na træiπtu kapitala nesumnjivo je pridonio i otvoren odnos prema javnosti. Novinari koji prate gospodarstvo procijenili su da je upravo Podravka u proπloj godini imala najbolji odnos prema mediSrdaËne Ëestitke i nagrada za najbolji odnos prema medijima jima. U obrazloæenju nagrade isizvrπnom direktoru Korporativnih komunikacija Drenislavu ÆekiÊu taknuto je da su Korporativne stigla je od glavne urednice HTV Jasne Ulaga ValiÊ komunacije moderno organizira-

Odræana sjednica RadniËkog vijeÊa Belupa

Prodaja Belupa je ‘rekla-kazala’ Novoizabrano RadniËko vijeÊe Belupa sastalo se u utorak prvi put u novom mandatu, a sjednici su prisustvovali predsjednik Uprave Belupa Sani PogoriliÊ i Ëlan Stanislav BiondiÊ.

Oni su radniËke predstavnike upo-

znali s poslovanjem Belupa i strategijom razvoja, meu ostalim i s planovima o izgradnji nove tvornice krema i masti. U iduÊem razdoblju, pak, Belupo Êe prije svega raditi na razvoju OTC lijekova i poveÊanju izvoza. RV je zanimalo koliko istine

ima u napisima o izdvajanju Belupa iz Podravke i njegovoj prodaji, na πto je PogoriliÊ ustvrdio kako nitko s Upravom o tome nije razgovarao te da se radi o ”rekla-kazala” priËama.

Predsjednik Belupovog RadniËkog vijeÊa Miroslav Habek pitao je hoÊe li krenuti novi ciklus otpremnina u Podravki, pa tako i u Belupu, na πto je dobio odgovor da Uprava to pitanje neÊe poticati

ne u tri sluæbe (vanjsko i interno komuniciranje, te odnosi s investitorima) da se putem dobro organiziranih tiskovnih konferencija i priopÊenja redovito informira o svim znaËajnim zbivanjima u kompaniji, da je Podravka jedna od rijetkih tvrtki u kojoj redovito svakog tjedna izlaze novine, te da su dobar izvor informacija i odliËno ureene internet stranice.

A da je Podravka najbolja kada je u pitanju hrana potvrdio je i domjenak prireen po zavrπetku sveËanosti. RazliËiti specijaliteti pripremljeni s Podravkinim proizvodima pod budnim okom gastropromotora Draæena –uriπeviÊa ubrzo su oduπevili i najprobirljivije gastroznalce meu financijaπima. jer smatra da otpremnine ne treba davati.

Bilo je rijeËi i o nekim, kako smatra RV, nelogiËnostima u uvjetima rada i nejednakom vrednovanju radnih mjesta. Postignut je sporazum da sindikati daju prijedlog vrednovanja radnih mjesta u Belupu, a tijekom lipnja, na sastanku Uprave s direktorima i radniËkim predstavnicima, to Êe se pitanje precizno rijeπiti.

H. ©.

U Zagrebu predstavljena knjiga “Strateπki savezi” autora Darka TipuriÊa i Gorana Markulina

Obol hrvatskoj gospodarskoj misli i praksi U utorak je u Kongresnoj dvorani Ekonomskog fakulteta SveuËiliπta u Zagrebu upriliËeno predstavljanje knjige “Strateπki savezi - Suradnjom poduzeÊa do konkurentske prednosti”, autora prof. dr. sc. Darka TipuriÊa, redovnog sveuËiliπnog profesora, i mr. sc. Gorana Markulina, izvrπnog direktora Podravkinog Razvoja poslovanja, koja se bavi posebno zanimljivim podruËjem gospodarstva: strateπkim umreæivanjem poduzeÊa.

Autori u knjizi sustavno analiziraju fenomen ekspanzije strateπkog povezivanja u posljednjim desetljeÊima.

Strateπki savezi predstavljaju danas jedan od najvaænijih oblika meuorganizacijske suradnje i stvaraju se u svrhu ostvarivanja dugoroËnih, æivotno vaænih projekata za svakog partnera, pri Ëemu svaki partner na razini

poduzeÊa zadræava i provodi vlastitu, neovisnu strategiju, πto, izmeu ostalog, predstavlja razliku izmeu strateπkih saveza i drugih oblika udruæivanja resursa poput spajanja i akvizicija.

UkljuËivanje u strateπke saveze danas je, prema stavovima autora, uvjet opstanka suvremenih poduzeÊa. Strateπki savezi javljaju se u svim industrijama, a u njih ulaze i globalna i lokalna poduzeÊa.

Velika je vrijednost knjige i u pribliæavanju fenomena strateπkih saveza hrvatskim poduzeÊima. Autori konstatiraju da hrvatska poduzeÊa tek otkrivaju svijet strateπkog povezivanja. Poslovanjem u savezima naπa poduzeÊa mogu unaprijediti vlastitu konkurentsku poziciju koristeÊi resurse svojih partnera. Hrvatska poduzeÊa se danas suoËavaju sa za-

htjevima brzog rasta u promjenjivoj okolini i izlaska na nova træiπta u uvjetima loπije efikasnosti i konkurentnosti u odnosu na træiπne lidere. Strateπki savezi mogu pomoÊi hrvatskim poduzeÊima u osvajanju novih træiπta, znanja, tehnologija i industrija, ali isto tako i pridonijeti poveÊanju konkurentnosti hrvatskih poduzeÊa u razliËitim poslovnim funkcijama. Istraæivanja provedena u vodeÊim hrvatskim poduzeÊima pokazala su da naπa poduzeÊa imaju vrlo malo iskustva u savezima. Osvajanje novih træiπta je, po rezultatima istraæivanja autora, od Dr. Darko TipuriÊ i mr. Goran Markulin, autori knjige ”Strateπki savezi” naπih menadæera percipirano kao najznaËajnija prednost ovog oblika stra- autori proveli za potrebe ove knjige. teπkog povezivanja.

Time je knjiga dobila na sadræajnosti Kao posebnu kvalitetu treba istak- i ukljuËivanju hrvatskog pogleda na nuti prikazane rezultate empirijskoga razmatranu problematiku. istraæivanja u Hrvatskoj, a πto su ih Matija Hlebar

Usprkos Ëinjenici da su træiπta slatkih proizvoda u mnogim razvijenim zemljama dostigla toËku zasiÊenja, joπ uvijek u mnogim dijelovima svijeta, posebno træiπtima u razvoju rast potroπnje Ëokolade, bombona, te guma za ævakanje biljeæi visoke stope i konditorima otvara raznolike i privlaËne perspektive. U 2000. godini globalno træiπte konditorskih proizvoda dostiglo je koliËinu od 12,7 miljuna tona, a u razdoblju 1996. 2000. zabiljeæen je porast prodaje od 8,5%. U 2001. godini prodano je preko 14 milijuna tona proizvoda vrijednih 88,7 milijardi USD. Konditorski proizvodi dijele se na Ëokoladnu konfekciju, πeÊernu konfekciju i gume za ævakanje.

PromatrajuÊi vrijednosnu prodaju, najveÊi dio - 54% Ëine Ëokoladni proizvodi, meutim u volumenu prevladava πeÊerna konfekcija, Ëija jediniËna cijena je puno manja. Bogata træiπta zapadnog svijeta najveÊi su potroπaËi Ëokoladnih proizvoda, a preko 30% potroπi se u zapadnoj Europi. Daleki istok troπi svega 6,5% globalne proizvodnje Ëokolade, ali zato je tamo potroπnja πeÊerne konfekcije viπestruko veÊa - 20% svjetske proizvodnje proda se na Dalekom istoku.

Zanimljivo je da je najveÊa potroπnja Ëokolade po glavi stanovnika u Velikoj Britaniji, Irskoj i Danskoj, a najveÊa per capita potroπnja πeÊernih proizvoda u SAD-u i Skandinaviji. Potroπnja guma za ævakanje po glavi stanovnika najveÊa je na Dalekom istoku.

Globalnim træiπtem slatkih proizvoda dominira nekolicina multinacionalnih kompanija, a najveÊe meu njima su Nestlé, s uËeπÊem od oko 7,3%, a slijede firme poput Marsa, Hersheyja i Cadbury Schweppsa. Prvih 10 proizvoaËa Ëini 35% globalnog træiπta, a prvih 5 ostvaruje 25% svjetske prodaje. Ovakva koncentracija posljedica je sve veÊe konsolidacije i okrupnjavanja u ovom sektoru, a svjetski proizvoaËki lideri i dalje idu k tome da akvizicijama joπ viπe ojaËaju svoje pozicije.

Neke prognoze kaæu da Êe svjetsko træiπte i dalje rasti i to po stopi od 1,9% godiπnje, te da Êe do 2005. dostiÊi vrijednost od preko 95 milijardi USD, a u koliËini to Êe biti oko 15,1 milijuna tona.

RaËuna se da Êe u potroπnji i dalje prednjaËiti razvijene zemlje zapada, meutim s obzirom na zrelost i zasiÊenost træiπta, proizvoaËi svoju priliku za rast vide na træiπtima u razvoju, npr. u Kini, u Meksiku i nekim zemljama istoËne Europe. Primjerice, Nestlé, koji u Rusiji kontrolira proizvodnju u 6 tvornica i tamo je uloæio oko 200 milijuna USD u razvoj distributivne mreæe, predvia da Êe potroπnja Ëokolade per capita porasti od sadaπnjih 2,2 kg na 3,1 kg u iduÊoj godini. RaËuna se da je u Rusiji træiπte Ëokolade u 2001. bilo na razini 400 tisuÊa tona.

Koji su motivi rasta potroπnje? S jedne strane imamo bogat, razvijen svijet koji je stalno u sve veÊoj vremenskoj oskudici i podvrgnut sve veÊem stresu, pa se tjeπi visokokvalitetnim i skupim Ëokoladnim proizvodima s markom, te tranzicijske zemlje koje se tom svijetu sve viπe pribliæavaju, a s druge strane poveÊana svijest o zdravlju sve viπe utjeËe na rast prodaje funkcionalnih proizvoda, primjerice guma za ævakanje bez πeÊera koje spreËavaju karijes.

Zanimljivo je u Ëemu konditori vide najveÊu potencijalnu prijetnju rastu træiπta: to su kartice mobilnih telefona, jer poveÊavaju svoj udio u raspoloæivoj djeËjoj potroπnji. Manje Ëokolade, ali viπe impulsa!

Broj 1611

Petak

24. svibnja 2002.

3

Podravka izlagala na Novosadskom sajmu

Podravka bljesnula na meunarodnoj sajamskoj priredbi Piπe: Jadranka Lakuπ

Ako je sudjelovanje na proπlogodiπnjem Poljoprivrednom sajmu u Novom Sadu oznaËilo poËetak povratka Podravke na træiπte Srbije, ovogodiπnji nastup na toj meunarodnoj manifestaciji potvrdio je uspjeπan come back naπe kompanije. Izloæbeni prostor, po mnogima, bio je jedan od najbolje ureenih i najefektnijih, svakodnevne degustacije, koje su majstorski prireivali gastro promotori Viljam Cvek i Draæen –uriπeviÊ, plijenile su paænju tisuÊa posjetitelja, a poslovni partneri kako postojeÊi tako i potencijalni upravo su opsjedali Podravkine predstavnike. Podravka je jedina hrvatska tvrtka (izlagali su i Agrokor, Lura i Kraπ) koju je posjetio potpredsjednik Savezne jugosla-

venske vlade Miroljub Labus koji je u pratnji novosadskog gradonaËelnika NovakoviÊa boravio na Sajmu.

- Prema sluæbenim podacima, ovogodiπnji novosadski sajam bio je najposjeÊeniji u svojoj dugoj 69. godiπnjoj povijesti. Ne samo da je bilo viπe obiËnih posjetitelja no ikada, nego i poslovnih ljudi i to ne samo iz Srbije nego i Ukrajine, BiH, Maarske, Makedonije i Crne Gore. Mnogi od njih iskazali su velik interes za Podravku tako da smo imali zaista brojne kontakte s kupcima i dobavljaËima. Svi oni isticali su da se Podravka zaista uspjeπno vratila na træiπte Srbije te da su uvjereni da Êe uskoro postati prvi ponuaË hrane na tom pro-

Majstorijama gastropromotora Draæena –uriπeviÊa i Viljama Cveka, te mirisima i okusima Podravkine hrane nitko nije mogao odoljeti

storu. S nekima smo dogovorili i konkretne oblike suradnje. Vjerujemo da Êe sudjelovanje na sajmu pridonijeti daljnjem rastu prodaje - sada biljeæimo deset do 15 posto mjeseËno - kao i novom πirenju asortimana πto ga plasiramo na tamoπnje træiπte - rekao nam je po zavrπetku sajma Robert Fodor, direktor træiπta za Srbiju.

Direktor Podravkinog poduzeÊa u Beogradu Krunoslav Beπvir i Podravka se na Novosadskom direktor træiπta za Srbiju Robert Fodor pozdravljaju potpredsjednika sajmu, koji je od 11. do 19. svibSavezne vlade Miroljuba Labusa koji je s pratnjom posjetio naπ πtand nja okupio 1200 izlagaËa iz 60

zemalja, predstavila s pedesetak proizvoda koje veÊ prodaje na tamoπnjem træiπtu, zatim mesnim konzervama (Podravka gulaπ, haπe i ragu) proizvedenima u ugovornoj proizvodnji u tvornici ”Srem” u ©idu, te Adria konzervama. Svakog dana za posjetitelje su pripremljne po tri degustacije razliËitih jela s Vegeta twistovima, Fantovima, te razliËite juhe zbog kojih su brojni posjetitelji strpljivo Ëekali u redovima.

Za vrijeme posjeta Podravkinom πtandu potpredsjedniku Savezne vlade Miroljubu Labusu uruËen je paket Podravkinih proizvoda. Uz rijeËi zahvalnosti kratko je prokomentirao: - Podravkini proizvodi za mene predstavljaju veliku vrijednost, ali buduÊi da paket koπta manje od 100 dolara - ne predstavlja mito i mirno ga mogu primiti.

naπa posla

Podravka je napokon “odmrznula” kapital iz Panonske pivovare Piπe: Æeljko Kruπelj, gost - kolumnist “VeËernjeg lista”

Na posljednjoj sjednici Nadzornog odbora Podravke prihvaÊena je odluka o prodaji 40-postotnog udjela Podravke u Panonskoj pivovari. Kupac je, dakako, Carlsberg, koji je dosad imao identiË-ni postotak vlasniπtva, dok danski dræavni investicijski fond dræi preostalih 20 posto udjela. Danci time postaju jedini vlasnici Panonske pivovare, πto su i odavno priæeljkivali, a Podravka dobiva svjeæi kapital za nove investicije u prehrambenoj industriji.

PriËa o nuænosti prodaje Podravkinog udjela u pivovari protezala se godinama unazad, ali ugovorne odnose nije bilo nimalo jednostavno razrijeπiti. KljuËni je problem, kaæu struËnjaci, bio ugovor koji je bivπe Podravkino poslovodstvo sredinom devedesetih godina potpisalo s Carlsbergom. InaËe, osnovica za sklapanje ugovora bila je vrlo jednostavna: Podravka je u zajedniËki posao uloæila staru tvornicu, preuzevπi Ëak i dio prekobrojnih zaposlenika, kao i

zemljiπte i svu potrebnu infrastrukturu za gradnju nove. Danska je strana, nasuprot tome, uloæila ono πto KoprivniËanci nisu imali za daljnji razvoj, dakle novac i tehnologiju za najsuvremeniju pivovaru.

KljuËni je problem, meutim, bio postotak udjela hrvatskog i danskog partnera, koji je sam po sebi inicirao stalne vlasniËke nesuglasice. Podravkinih 40 posto bilo je naizgled respektabilno, no ubrzo se ispostavilo da koprivniËka tvrtka nema nikakvog utjecaja na strateπke odluke i tekuÊe poslovanje. Pitanje je, s druge strane, bi li Carlsberg uopÊe i uπao u tako zahjevnu investiciju da unaprijed nije imao osiguranu veÊinu u odluËivanju. Moæda za KoprivniËance sve to i ne bi bilo tako frustrirajuÊe da su rezultati poslovanja u novoj tvornici bili odmah pozitivni, πto bi se odrazilo i na podjelu oËekivane dobiti.

No, ispostavilo se da je Panonska pivovara, za razliku od svojih hrvatskih konkurenata, predugo bila “u

crvenom”, tako da je Podravka gubila novac zaraen u svojoj matiËnoj djelatnosti. Razlog je tome, kako se tumaËilo u kuloarima, bila navodno prebrza otplata investicije, kao i joπ neke mjere, poput kompletne promjene ambalaæe, koje su bitno poskupljivale poslovanje. Jasno, bilo je tu i nekih osporavanih odluka o asortimanu piva i naËinu njena reklamiranja, zbog Ëega je u dva-tri navrata dolazilo i do promjena u menadæmentu, ali za znalce ni u jednom trenutku nije bilo sumnje da je nova pivovara dugoroËnije naprosto osuena na uspjeh. KonaËno, “ispipavanja” danskih vlasnika potvrdila su da oni ni ne razmiπljaju o prodaji Panonske pivovare, koliko god su tih godina poslovni rezultati bili naizgled dvojbeni.

Svjesno da u Panonskoj pivovari ima “zamrznuti” kapital, aktualno je Podravkino poslovodstvo krenulo u pregovore oko prodaje svoga udjela. To je i bio najteæi dio

posla, jer Dancima nije bila u interesu promjena vlasniËke strukture.

Kad je prvi mjeπoviti tim doπao na korak do sporazuma, iz Carlsbergove je uprave javljeno da mijenjaju svoje pregovaraËe. Isto se dogodilo i s tim drugim pregovaraËkim timom, πto je jasno govorilo da Danci kupuju vrijeme, nastojeÊi da u meuvremenu πto viπe oËiste svoje poslovne bilance. BuduÊi da je Podravka bila sve upornija, treÊi je Carlsbergov tim napokon potpisao ugovor o preuzimanju svih 40 posto dionica.

Kako saznajemo, pregovori nisu bili nimalo “akademski”, jer i novac o kojem se licitiralo za hrvatske prilike nije baπ zanemariv. Podravka je, dakako, isprva traæila viπe nego πto se realno moglo oËekivati, ali su njeni pregovaraËi bili unaprijed svjesni na kojoj se razini moæe postiÊi dogovor. KoprivniËki se hendikep ogledao, pak, u tome πto za tih 40 posto udjela nije bilo drugih

ozbiljnijih kupaca, jer je potencijalnim ulagaËima rijeË o prevelikom novcu za kasnije “statiranje” u voenju poslovne politike.

Kako je sluæbeno objavljeno krajem tjedna Podravka je svoj udjel prodala za oko 11 milijuna dolara, πto Êe biti “keπirano” u vrlo kratkome razdoblju. To, meutim, nije sve, jer Êe Podravki biti vraÊena stara pivovara, koja je unutar njenog tvorniË-kog kruga. U nju Êe nakon preureenja biti prebaËene neke od sada dis-lociranih djelatnosti, zacijelo i glav-no skladiπte Studenca. S druge strane, za skladiπta koje koristi Panonska pivovara ubuduÊe Êe Podravki plaÊati najam, πto takoer nije zanemarivo.

Kako je ovih dana potpisan i sporazum o prodaji 20 posto udjela veÊinskom vlasniku tvrtki “Elite”, sada je glavna dilema kako πto bolje uloæiti taj novac u daljnji razvoj matiËne djelatnosti.

4

Broj 1611 Petak 24. svibnja 2002.

Posjetili smo poduzeÊe ”Adria” u Zadru Ëije proizvode odnedavno distribuira i prodaje Podravkina ”Poni” trgovina

Poslovna suradnja Podravke i Adrije vrlo je korektna i obostrano profitabilna privatizirana te postaje snaæan, gospodarski dobro organiziran sustav u kojemu, izmeu ostaloga, participiraju i najbolje ribarske posade hrvatskog Jadrana i afirmirane trgovaËke kuÊe. Zasigurno najpoznatiji brand te tvrtke je ”Eva” - najpopularnije sardine i druge riblje konzerve u Hrvatskoj, a i izvan granica naπe zemlje. No, nije uvijek bilo baπ sve idealno, a o tome predsjednik Uprave Adrije Neven LaciÊ kaæe: - Kada je u lipnju proπle godine Miodrag LaciÊ preuzeo veÊinski paket dionica Adrije, ta je tvrtka bila u nagomilanim poslovnim dubiozama, od konstantne blokade æiro-raËuna, nerjeπenih træiπnih odnosa, nezadovoljstva radnika itd. ZahvaljujuÊi velikom angaæmanu nove Uprave, a i radnika koji su shvatili da ipak sami sebi krojimo sudbinu, proπlu smo poslovnu godinu zavrπili s pozitivnim rezultatom u kojemu smo uspjeli ostvariti viπe od 1,5 milijuna kuna ostatka dohotka, a poslovni prihodi su bili na nivou 49 milijuna kuna. Treba naglasiti da je viπe od 75 posto prihoda ostva-

Tekst i snimke: Boris Fabijanec Tvrtka ”Adria” dioniËko druπtvo za ulov, preradu i promet ribom iz Zadra locirana je u luËno-industrijskoj zoni na oko 70.000 Ëetvornih metara infrastrukturno ureenog prostora s vlastitom ribarskom lukom, velikom hladnjaËom kapaciteta 2.500 tona s tunelima za duboko smrzavanje 120 tona ribe i tvornicom leda, raspolaæe novom linijom najnovije tehnoloπke generacije za proizvodnju sardina, pogonom za preradu krupne plave ribe, slane ribe, ribljeg braπna i vlatitim pogonom za izradu aluminijske ambalaæe, te laboratorijem, energetskim blokom, radionicom, skladiπtima, tvorniËkim restoranom i upravnom zgradom, πto sve Ëini zaokruæenu tehniËko-tehnoloπku cjelinu. Prerada ribe na toj lokaciji poËela je 1948. godine i tada je godiπnja proizvodnja iznosila oko 200 tona da bi 2000. godine bila 9.000 tona proizvoda na bazi ribe.

Danas u Adriji radi oko 300 zaposlenika i ta je tvrtka zasigurno jedna od

reno na ino-træiπtima i to na træiπtima bivπe Jugoslavije, a neπto smo izvezli i na zahtjevno ameriËko træiπte. Dakle, Neven LaciÊ ostvarili smo osnovni cilj - financijsku, materijalnu i træiπnu konsolidaciju te najveÊih ribopreraivaËkih tvrtki u vraÊanje tvrtke na poziciju lidera meHrvatskoj koja je dugi niz godina na u hrvatskim ribopreraivaËima, a po ovim prostorima vodeÊa u marketinmoguÊnosti i u πiroj regiji. πkom promiπljanju, tehniËko-tehno- PoËetkom ove godine krenula je loπkim inovacijama, kvalificiranosti zaposlovna suradnja s Podravkom. Kaposlenih te raznovrsnosti i kvaliteti ko je doπlo do te ideje, kako se ta proizvoda. Ulaskom tvrtke Plimex vlasuradnja razvija i kako ste vi zadovoljsnika Miodraga LaciÊa u veÊinsku ni s njom? vlasniËku strukturu Adrije, u lipnju - Mi smo viπe nego zadovoljni vrlo proπle godine ta je tvrtka u potpunosti korektnom suradnjom izmeu nas i Podravkinog poduzeÊa Poni trgovina.

Tu bih posebno pohvalio Ëelne ljude tog poduzeÊa - Mladenka Frletu i Miljenka Franju, ljude s kojima smo u svakodnevnom kontaktu. Potpisali smo ugovore o generalnoj distribuciji naπih proizvoda na podruËju Hrvatske i Maarske 1. sijeËnja ove godine.

Prije petnaestak dana potpisani su ugovori za podruËje Bosne i Hercegovine te Srbije, a u tijeku su razgovori oko potpisivanja ugovora i za træiπta Makedonije, Kosova, Poljske, »eπke, Ukrajine te ostalih zemalja gdje Podravka ima razvijenu prodajnu mreæu.

- Koliki je ovogodiπnji plan prodaje vaπih proizvoda kroz suradnju s Poni trgovinom?

- Ovogodiπnji plan proizvodnje i prodaje Adrije je oko 26.000.000 konzervi, a kroz Podravkinu distributivnu i prodajnu mreæu na hrvatskom træiπtu planiramo plasirati oko 5,5 milijuna konzervi. Cilj nam je postiÊi 50 posto zastupljenosti naπih proizvoda na træiπtu Hrvatske u segmentu ribljih konzervi. Vjerujemo u ljude iz Podravke Proizvodnja ribljih konzervi u tvornici Adria u Zadru da mogu svojom distributivnom i pro-

Susret: Miroslav ©imat, pomoÊnik direktora prodaje farmaceutike u Belupu

Doπao na godinu, dvije a ostao 22!

Piπe: Jadranka Lakuπ Kada je sredinom oæujka 1980. godine zapoËeo raditi u Belupu, stomatolog Miroslav ©imat nije ni pomiπljao da je upravo zapoËeo jednu novu ljubavnu priËu. Doduπe ne onakvu kakvu je u Kriæevcima gdje je prije toga radio u zubnoj ordinaciji isplitao sa svojom suprugom, ali isto tako lijepu i dugotrajnu. A upravo to mu se dogodilo - svakodnevne radne obveze postale su viπe od obiËnog posla, s godinama, a izbrojao ih je 22, pretvorile su se u posebnu ljubav.

Roeni ZagrepËanin izrastao je u punokrvnog Belupovca, odanog tvrtki i kada su mu se nudili i bolje plaÊeni poslovi. Belupo je za njega viπe od kompanije u kojoj zarauje za svakodnevni æivot. U njemu je obavljao

razne poslove, najprije je bio komercijalno-struËni suradnik na farmaceutskom programu, zatim je bio koordinator prodaje za regiju Hrvatske i Slovenije, a sada je pomoÊnik direktora prodaje farmaceutike za Hrvatsku.

- Kada sam se zaposlio u Belupu bilo je to prvenstveno stoga πto sam se nakon osam godina rada u Kriæevcima æelio vratiti u rodni Zagreb. U struci je teπko bilo naÊi posla, u Belupu su trebali stomatologa i ja sam doπao, misleÊi da Êu tu ostati najviπe godinu, dvije dana. No dogodila se interesantna stvar - radom u ovoj sredini razvila se velika ljubav, Belupo je postao dio mene. Ne znam da li se to dogaa drugima, da li tim intenzitetom, ali ja sam Belupo doæivio na poseban naËin. U nekoliko navrata bila su mi nuena zaposlenja u vele-

drogerijama, Ëak i s boljom plaÊom i uvjetima rada, ali ja sam ostao u Belupu. To je bila zaista dobra sredina u kojoj smo se izuzetno dobro slagali, puno smo radili, bilo je lijepih dana i za opuπtanje. Drago mi je πto mogu reÊi da sam izuzetno zadovoljan poslom koji radim, koji je vrlo dinamiËan, uvijek donosi promjene. Puno se putuje, zahtjevi su izuzetno veliki, kontaktira se s puno ljudi, posebno je zbog ugovaranja teæak poËetak godine ali sve se stigne. SusreÊem se s novim ljudima i sve to Ëini me veselim - istiËe Miroslav ©imat.

Prema njegovom miπljenju za dobro obavljanje poslova u prodaji najvaænije je stvaranje dobrih poslovnih odnosa, pa Ëak i prijateljskih veza. I to ne samo s predstavnicima tvrtki s kojima se trenutno posluje nego sa svima s kojima bi se moglo poslovati. Na vaænost direktnog kontaktiranja s ljudima stalno upozorava svoje suradnike prenoseÊi svoja bogata iskustva.

Miroslav ©imat »ini to, baπ kao i u razgovoru za

dajnom mreæom u Hrvatskoj to napraviti i isto tako izvan granica Hrvatske napraviti pravi posao.

- Kakvi su poslovni pokazatelji dosadaπnje suradnje Adrije i Podravke?

- Rezultati realizacije u prva ovogodiπnja Ëetiri mjeseca pokazuju vrlo solidnu poslovnu suradnju. Podravkina Prodaja je u tom razdoblju realizirala 1.130.000 konzervi na hrvatskom træiπtu. Konstantno je prisutna dinamika rasta u svim grupama naπih proizvoda, a kao πto sam maloprije istaknuo, kroz svakodnevne kontakte s Ëlanovima Uprave Poni trgovine, proπirujemo suradnju, odnosno ukazujemo jedni drugima na propuste kako bi poslovna suradnja bila joπ kvalitetnija i svrsishodnija. Dakle, trend je u uzlaznoj liniji i mislim da nema razloga da se tako ne nastavi, posebice kada doemo do proπirenja naπeg asortimana proizvoda.

- Vaπ najpoznatiji brand je ”Eva”, ali uz to imate πiroku paletu proizvoda...

- Tako je, mi u Adriji ponosni smo jer smo upornim radom i promiπljanjem na duge staze dali naπim potroπaËima tako kvalitetan proizvod vrhunske kvalitete kao πto je ”Eva”. Imamo desetak vrsti proizvoda ”Eva” sardina, tuna i skuπa kojima smo nedavno pridodali i nove - Eva sardina pikant, Eva sardina light i Eva sardina s limunom, potom marke ”Posejdon” i ”Zagreb” sardine u biljnom ulju, a u tijeku je uvoenje novih proizvoda - slani inÊuni u biljnom ulju koji veÊ jesu na træiπtu te paπteta od tunjevine, skuπe i sardine koji Êe se uskoro pojaviti na træiπtu.

Smatramo da samo πirinom asortimana moæemo postiÊi joπ bolju prodaju, kako na domaÊem, tako i na inozemnim træiπtima - rekao je na kraju razgovora Neven LaciÊ.

Podravkin list na jedan nenametljiv naËin, gotovo suzdræano, ali uvjerljivo. UopÊe, ostavlja dojam staloæene osobe koja zna πto hoÊe i bira najbolji naËin kako to ostvariti. Iz svega uËinjenog i postignutog, pa bilo to dobro ili loπe, nastoji izvuÊi pouku i korist.

- Kada bih æelio posebno podvuÊi neπto bitno u ove moje 22 radne godine u Belupu, onda je to na prvom mjestu zaista dobra suradnja unutar prodaje farmaceutike gdje sa svim zaposlenima mogu pronaÊi, kvalitetan, ljudski naËin razgovora. Razgovorom rjeπavamo probleme do kojih, normalno, dolazi u poslu. Nema nikada ekstremnih ponaπanja, zloËestoÊe, pa je zaista ugodno raditi.

Nesumnjivo, takvoj pozitivnoj atmosferi pridonosi i sam Miroslav koji uvijek nastoji sasluπati suradnike i razumjeti ih.

A kada nije na poslu, ovaj struËnjak okreÊe se planinarenju, boravku u prirodi, igranju tenisa, a najviπe obitelji - supruzi, sinu i dvjema kÊerkama.

Broj 1611

Petak

24. svibnja 2002.

5

Tvrtka Skin 29 kupila Podravkinu Kuglanu

Jubilej: 40 godina lista ”Podravka”

Najesen otvorenje multimedijskog centra

Jovo RojËeviÊ, glavni i odgovorni urednik 1964. - 1969. godine

Piπe: Hrvoje ©labek Snimio: Nikola Wolf Dvojac koprivniËkih dizajnera, umjetnika i zagovornika urbane kulture Mario Tomiπa i Konrad Mulvaj u bivπoj Podravkinoj Kuglani namjerava otvoriti multimedijski centar sa æeljom da postane okupljaliπte raznih naraπtaja kojima bi se iz dana u dan nudili sadræaji kakvih trenutaËno u gradu nema. Njihova tvrtka Skin 29, koja se bavi dizajnom, produkcijom, izdavaπtvom i promocijom multimedijskih, internetskih, audio i video sadræaja, kupila je, naime, proπli tjedan taj prostor od Podravke za milijun i pol kuna te najavila da Êe klub s cyber kafeom otvoriti svoja vrata najesen, nakon temeljite adaptacije.

Ambiciozan projekt Tomiπe i Mulvaja viπeslojan je te Êe se u multimedijskom centru, ako se ostvare njihove zamisli, odræavati rock, pop, etno, jazz i koncerti klasiËne glazbe, filmski i glazbeni festivali, izloæbe, performansi, okrugli stolovi, glazbene sluπaonice, promocije knjiga, videospotova, stripova, nosaËa zvuka, prezentacije, sajmovi i umjetniËke radionice, a planiraju otvoriti i stalnu informatiËku πkolu, dok bi sportski dio ostao u dosadaπnjoj funkciji i bio na usluzi kuglaËkim klubovima.

- Æelimo da urbana kultura izae iz Zagreba, te da i Koprivnica dobije klupski prostor poput Tvornice, Kseta, MoËvare ili Aquariusa - rekao je Tomiπa, zaposlen kao grafiËki dizajner u Podravki.

- Svirao sam po Europi u mnoπtvu klubova te znam kako funkcioniraju, pa Êemo koristiti i to iskustvo dopunio je Mulvaj, informatiËki struËnjak i Ëlan poznatog koprivniËkog benda Overflowa.

Pripremio: Hrvoje ©labek

KoprivniËka kuglana - buduÊi hram urbane kulture Kuglana II, kako Êe se zvati klub, za dana Êe biti kavana opremljena s pet raËunala, web kamerama i stalnom brzom vezom na internet te bi se posjetiteljima, uz kvalitetnu glazbu, kako istiËu Tomiπa i Mulvaj, nudilo surfanje, chatanje, koriπtenje e-maila i videotelefona ili tek boravak u ugodnom prostoru. NaveËer bi se, pak, svakodnevno odræavali tematski sadræaji, tako da bi poklonici svih glazbenih smjerova imali ”svoj dan”.

Nakon cjelovite obnove bivπe Kuglane, Kuglana II trebala bi izgledati ovako: stari sanitarni Ëvor bit Êe zamijenjen novim uz proπirenje predvorja, slijeva ulazu u klupski prostor nalazit Êe se poviπen podij za DJ-je ili tehniËare kod koncerata, a nasuprot stalna izvoaËka bina. Umjesto fliperima ili poker-automatima klub Êe, kao πto je veÊ spomenuto, biti opremljen kompjutorima, a sadaπnji stakleni pregradni zid pretvorit Êe se u povrπinu namijenjenu videoprojekcijama.

Uredske prostorije na katu zauzet Êe petero zaposlenika poduzeÊa Skin 29,

a njima bi se, kako tvrde Tomiπa i Mulvaj, do jeseni pridruæilo joπ Ëak sedmero novozaposlenih. Tvrtka, meu ostalim, izrauje internetske stranice, a meu brojnim klijentima su, primjerice, Podravka i Grad Koprivnica.

Dvojac je novac za kupnju i adaptaciju buduÊe Kuglane II osigurao bankovnim zajmom, a javio se i na gradski natjeËaj za kulturne projekte te se nada financijskoj pomoÊi pri organizaciji dogaaja. Tomiπa i Mulvaj tvrde kako im eventualna zarada od klupskih programa nije motiv pokretanja projekta, veÊ je to æelja za novim, urbanim kulturnim i obrazovnim zbivanjima u Koprivnici. Multimedijski centar, zakljuËili su, kao masovno okupljaliπte zagovarao bi populizam i ispunjavao zahtjeve ljudi ”od pet do 75” godina. Æelja im je da snaga tom novom multimedijalnom i komunikacijskom ”paketu” raste iz dana u dan te da simbioza gospodarstva, edukacije, zabave i kulture omoguÊi nastajanje i ostvarivanje novih ideja.

Aktualno

Kako do dopunskog zdravstvenog osiguranja?

Piπe: Æeljko ©emper Od 1. lipnja na snagu sluæbeno stupa novi model zdravstvene zaπtite, prema kojem Êe pacijenti plaÊati od 15 do 75 posto cijene dijela zdravstvenih usluga iz osnovnog osiguranja i lijekova na recept. Isto tako prihvaÊena je nova lista lijekova Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, kojom su uvedene nove participacije za 70 lijekova, te su poveÊane participacije sa 10 na 25 posto za 24 lijeka (antibiotici, lijekovi za probavu i bolesti srca). Cilj svih tih poviπenja je poticaj da graani uplate policu dopunskog zdravstvenog osiguranja i pomognu konsolidaciji “bolesnog” zdravstvenog sustava. Iako je skoro 50 posto hrvatskih graana osloboeno plaÊanja participacije, u HZZO-u oËekuju da Êe do kraja godine dopunsko zdravstveno osiguranje uplatiti najmanje 500.000 graana, a u buduÊnosti Ëak do 1,900.000 graana. ©to konkretno znaËi uplatiti policu dopunskog zdravstvenog osiguranja?

Prije svega treba znati da je to dobrovoljno osiguranje, odluka je na svakom osiguraniku pojedinaËno. Osobe koje ga uplate, ne moraju viπe plaÊati participacije za lijeËniËke recepte, bolniËko lijeËenje, razne dijagnostiËke pretrage i stomatoloπke uslu-

Osluπkivanje pulsa publike

ge. Tko je sve osloboen plaÊanja participacije? To su djeca do 18 godina, invalidi s tjelesnim oπteÊenjem veÊim od 80 posto, ratni vojni invalidi Domovinskog rata, te svi oni, koji prelaze imovinski cenzus od 1330 kuna po Ëlanu obitelji, odnosno samci 1730 kuna. Izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenom osiguranju tu bi trebali uÊi i dobrovoljni davaoci krvi. VeÊ od proπlog ponedjeljka, 20. svib-nja, graani mogu u svim ispostavama HZZO-a zatraæiti policu dopunskog osiguranja. Dovoljno je pokazati osobnu i zdravstvenu iskaznicu, a nakon upisa podataka u kompjuter, osiguranik potpisuje policu.

Na kuÊ-nu adresu svaki Êe osiguranik dobiti uplatnice, koje mogu biti mjeseËne, polugodiπnje ili godiπnje, ovisno o æelji osiguranika. Cijena police za graane iznosi 80 kuna na mjesec, a za umirovljenike 50 kuna. Zavisno o naËinu plaÊanja, postoje i popusti: 10 posto - ako se plaÊa odjednom za Ëitavu godinu, 5 posto - ako se plaÊa odjednom za pola godine, te 3 posto - ako se plaÊa odjednom za tri mjeseca. Umirovljenici nemaju popusta, jer su ga veÊ dobili u startu.

Polica dopunskog zdravstvenog osiguranja poËinje vrijediti 15. dana od dana izdavanja, ali u tom roku osiguranik mora uplatiti prvi obrok police.

Ako u tom roku nije uplaÊen prvi

obrok polica vrijedi tek nakon njegove uplate. Da bi se izbjegle guæve na πalterima, u ispostavama HZZO-a se moæe uzeti dokument ponude, kojeg treba popuniti i poslati poπtom. Postoji i treÊa moguÊnost da se s internet stranice HZZO-a (www.hzzo-net.hr) “skine” prijava i takoer poπalje poπtom. U roku 15 dana osoba Êe biti pozvana da preuzme karticu dopunskog osiguranja i stavi potpis na policu.

To je, zasad, sve πto se zna o novom “nametu”, koji bi trebao dræavi osigurati kakav-takav novac u sanaciji teπkog “bolesnika”, kao πto je naπe zdravstvo. To je novi udar na dæep umirovljenika, koji opravdano pitaju: “Gdje je naπ novac, koji smo godinama izdvajali za zdravstvo”? Sada, kad je mnogo umirovljenika, koji jedva veæu kraj s krajem, kad im je sve ËeπÊe potreban lijeËnik ili skupi lijekovi bez kojih ne mogu, dolazi novi izdatak, koji za njih baπ i nije mali. Svjesni su da moraju prihvatiti baËenu “rukavicu”, jer u sluËaju da se razbole ili stalno trebaju skupe lijekove, s policom dopunskog osiguranja ipak su na dobitku. Mlade pak osobe, koje ne spadaju u tu zdravstveno riziËnu skupinu, vjerojatno neÊe upisati ovu policu, dok umirovljenici nemaju izbora. Oni su veÊ ovaj tjedan bili u prvim “borbenim” redovima!

Kad je u 24. godini postao glavnim i odgovornim urednikom Informativnog biltena Podravke 1964. godine, Jovo RojËeviÊ veÊ ima dvogodiπnje iskustvo ureivanja, a jedno vrijeme i direktorovanja lokalnim tjednikom Glasom Podravine. Nakon petogodiπnjeg urednikovanja Biltenom, a list tada dobiva na vizualnoj i sadræajnoj kvaliteti, vraÊa se u Glas Podravine. Nakon nekoliko godina opet dolazi u Podravku i kao direktor novoosnovane Sluæbe informiranja, kasnije Centra za informiranje i publicitet, priprema prelazak na tjedno izlaæenje lista. Godine 1979. odlazi iz Podravke, nastavlja novinarsku karijeru te i danas radi kao novinar ”VeËernjeg lista”. Dobitnik je dvaju Zlatnih pera, nagrada Hrvatskog novinarskog druπtva.

Profesionalni ‘πlif’ - Kako ste postali urednikom Biltena?

- Nakon dolaska iz vojske bio sam primljen u Varteksu za πefa Centra za informiranje, ali me je pokojni inæ. Ivo Gjerek nagovorio da ‘pod hitno’ doem u Podravku. Prihvatio sam i poËeo sam stvarati public relations, πto Podravka dotad nije imala, pisati za, primjerice, Vjesnik i organizirati kontakte s novinama. Nakon odlaska prof. Radmile BrleËiÊ na porodiljni dopust postajem profesionalnim urednikom Biltena.

- Kakav je bio Bilten u doba kad ga preuzimate, kadrovski i sadræajno?

- Prof. BrleËiÊ radila je sve, od lijepljenja pisama na marke do prekucavanja tekstova. Trebalo je listu dati profesionalni ‘πlif’, i u organizaciji posla i u izgledu novina i uopÊe pristupu informiranju. Mimo Biltena, primjerice, pokrenuli smo oglasnu ploËu i na njoj popunjavali informativnu ‘prazninu’ izmeu dva broja, koji su izlazili svakih 15 dana.

Bilo je toga i prije, ali sada smo sve viπe koristili foto-vijesti, a bilo je i prilike za zafrkanciju na taj naËin. List je, pak, dobivao profesionalniji izgled, sa stalnim rubrikama, a angaæirali smo nove ljude, koji su imali sklonost novinarstvu.

TreÊi blok...

- TvorniËko novinarstvo tada je imalo drukËiju ulogu nego danas, ako ni zbog Ëega drugoga, a onda zato πto je bilo propisano Zakonom o udruæenom radu...

- Ipak, bilo je u njemu dosta ‘donkihotstva’ jer novinarstvo u udruæenom radu, kako smo ga zvali, nije bilo uz bok ostalom novinarstvu. Tada se, uostalom, tek razvija i televizija i neke druge medijske discipline. Meutim, s vremenom tvorniËko novinarstvo dobiva na vaænosti, ne samo u pojedinim tvornicama, veÊ uopÊe na druπtvenom planu.

Mnoga su poduzeÊa razvila sluæbe za informiranje na zavidnoj razini. Ono πto je treÊi blok bio u politiËkom smislu u svijetu, to je postalo novinarstvo u udruæenom radu na novinarskoj sceni uopÊe. Formirano je i posebno udruæenje na tadaπnjoj republiËkoj i saveznoj razini, a mnoπtvo skupπtina odræano je i u Podravki. Mogu napomenuti kako sam Ëetiri godine bio predsjednik Udruæenja novinara u udruæenom radu Jugoslavije, neko vrijeme i potpredsjednik Druπtva novinara Hrvatske, a to je sve rezultat onoga πto smo stvorili u Podravki. K nama su dolazili ljudi iz drugih tvrtki kako bi vidjeli model po kojem smo ustrojili informiranje.

- Kako je iπlo kadrovsko ekipiranje?

- Prvi profesionalac koji je doπao za mnom bio je Ivo »iËin-Maπansker, a zatim i Vladimir Kostjuk kao fotoreporter.

Stvorio se profesionalni tim koji je radio novine, a kasnije pokreÊe i niz drugih listova poput Feferona, Male Podravke i Zelene Podravke. Ja ‘po zadatku’ odlazim iz Podravke u Glas Podravine te »iËin postaje urednikom. Za nekoliko godina, meutim, vraÊam se u Podravku

kako bih pripremio list za tjedno izlaæenje, πto se dogodilo 1975. godine.

- Tih se godina osniva Sluæba informiranja, a skoro i Centar za informiranje i publicitet te se zapoπljava sve viπe novinara...

- Informiranje je veÊ tada ugraeno u poslovnu strategiju Podravke. Kroz njega se stvaralo javno mnijenje. Imali smo zaista brojne kontakte s novinarima, oni su dolazili u Podravku, a mi smo ih ‘hranili’ informacijama. Mreæa suradnje ustrojena je po Ëitavoj Jugoslaviji, odnosno tamo gdje je Podravka imala interesa. Uveli smo, meu ostalim, pripremu materijala za novinare. Svaki je dogaaj na taj naËin bio pripremljen, te smo novinarima uvelike olakπavali posao, πto je danas uobiËajena i normalna praksa.

Intervencije - Kakav je bio odnos poslovodstva prema informiranju i Biltenu?

- Informiranje se ne bi razvijalo da nije bilo sluha poslovodstva. Tadaπnji generalni direktor Pavle Gaæi Ëesto je s nama razgovarao, nudio ideje, ali ne inzistirajuÊi na njihovoj realizaciji. Moæda i zbog toga πto je naginjao novinarstvu; jednom je rekao kako bi, da nije postao privrednik, zavrπio meu novinarima. Moæda se odnos prema informiranju moæe oslikati i Ëinjenicom da smo uvijek dobili πto smo zatraæili.

- Je li bilo intervencija u novinarski posao ili cenzure?

- Intervencija je vjerojatno bilo, ali ne takvih razmjera da bi se to pamtilo.

- Kamo biste danas svrstali razdoblje provedeno u Podravki u svojoj karijeri?

- To mi je razdoblje bilo jako velika πkola i svi smo se, ne samo ja, izgraivali u profesionalnom smislu. To je kapitalno iskustvo, koje mi je kasnije i te kako sluæilo. Moram reÊi da su novinari Centra za informiranje i publicitet koriπteni i u πirem smislu u druπtvenom æivotu i dali svoj doprinos gdje su god mogli, od politiËkih struktura do sportskih klubova.

Bilten kao uzor - A kad Êe se pisati povijest koprivniËkog novinarstva, kakvo bi mjesto trebao zauzeti Podravkin list?

- Mora zauzeti vaæno mjesto, bez obzira na to πto je Bilten za neke pojam neËega manje vrijednoga. Meutim, te su novine u nekim trenucima bile iznad nivoa lokalnih novina, pa Ëak mogu biti uzorom. Mislim da je uspio, barem u nekim razdobljima, udovoljiti interesima radnika Podravke, koji su ujedno i graani Koprivnice. Zato se nismo zatvarali u tvorniËki krug, veÊ smo pisali i o Koprivnici, a ponekad i πire.

- U kom bi se smjeru trebalo danas razvijati ‘tvorniËko novinarstvo’, ako tako πto viπe uopÊe i postoji?

- U istom smjeru kao i ostalo novinarstvo; do izraæaja trebaju doÊi interesi ljudi, sve ono πto im je bitno. Radnik mora naÊi sebe u novinama. Sama forma postojanja novina nije dovoljna. U tvorniËkim listovima, koji nisu na træiπtu, doduπe, teπko je osluπkivati puls publike, ali i tu se moæe uloæiti truda. Nekad smo, primjerice, radili ankete, razgovarali s ljudima i bili smo zadovoljni kada je postojala komunikacija.

6

Broj 1611 Petak 24. svibnja 2002.

Vatrogasne aktivnosti u Podravki

Aktualna tema uz “Svibanj - mjesec zaπtite od poæara”

Savjetovanje i prezentacija vatrogasne opreme

Poæarne opasnosti i mjere zaπtite od poæara

U “Svibnju - Mjesecu zaπtite od poæara” nastavljen je niz aktivnosti koje organizira i provodi Odjel zaπtite od poæara.

Tako je u srijedu 22. svibnja odræano savjetovanje i prezentacija najnovije odnosno najsuvremenije vatrogasne zaπtitne opreme te pokazna vatrogasna vjeæba koju su izveli vatrogasci Podravke.

Tema savjetovanja bila je zaπtita od poæara u gospodarstvu, pravni propisi, ispitivanje ureaja i instalacija te elektriËne svjetiljke kao uzroËnik poæara.

Glavno izlaganje odræao je dipl. inæ. Branko ©imara, a u konstruktivnoj diskusiji sudjelovao je veliki broj nazoËnih s obzirom na aktualnost teme.

Prezentaciju najsuvremenije vatrogasne opreme odræali su struËnjaci iz poduzeÊa “Tehnoservis” Sisak. Predstavljeni su najnoviji modeli diπnih aparata interspiro i spiroscape, vatrogasna odijela tempex i nomex III te odijela trelleborg koja se koriste kod kemijskih akcidenata.

Na kraju programa su vatrogasci Podravke odræali pokaznu vjeæbu i prezentirali vlastita rjeπenja za smjeπtaj vatrogasne opreme u navalna vozila.

Zbog zanimljivosti teme skupu se odazvao velik broj struËnjaka koji se bave zaπtitom od poæara iz cijele æupanije meu kojima su bili predstavnici tvrtki, bolnice, MUP-a te predstavnici JVP iz Koprivnice, Kriæevaca i –urevca.

Iz aktivnosti Kluba

Pripremio: Zlatko VratiÊ, Odjel zaπtite od poæara Problem poæara u prostorima, kako u stambenim tako i u industrijskim, sve je viπe prisutan u svakodnevnom æivotu.

PrateÊi dnevni tisak u tzv. “crnoj kronici” Ëesto moæemo proËitati o ljudskim ærtvama u poæarima te velikoj materijalnoj πteti (πto naravno ovisi od sluËaja do sluËaja). Vjeruje se da je uzrok tome sve veÊi tehnoloπki napredak odnosno sve veÊa primjena raznih elektriËnih aparata i ureaja loπe (sumnjive) kvalitete (obiËno se viπe kupuju jer su jeftiniji) te sve veÊe koriπtenje plina, nafte i njihovih preraevina te razne druge opasne zapaljive i eksplozivne tvari.

Kao Ëesti uzroËnik poæara ne moæe se iskljuËiti loπa educiranost stanovniπtva niti nemar pojedinaca koji joπ u velikoj mjeri nisu svjesni da uz dobrobit, tehnoloπki napredak donosi i niz poæarnih opasnosti.

Nadam se da Êe ova tema u kojoj su obraene najËeπÊe opasnosti s kojima se veÊina od nas susreÊe skoro svakodnevno u æivotu, barem malo pripomoÊi da se poæarne opasnosti eliminiraju ili barem smanje u najveÊoj mjeri.

Dakle, najËeπÊi uzroËnici poæara i tehnoloπkih eksplozija su:

• ZAPALJIVI PLINOVI - ukoliko doe do njihovog nekontroliranog istjecanja mogu sa zrakom stvoriti eksplozivne smjese • Zemni plin (metan + etan), nalaze se u stabilnoj plinskoj instalaciji • Ukapljeni naftni plin UNP (propan + butan) moæe se nalaziti: Pokazna vjeæba Podravkinih vatrogasaca - u stabilnoj plinskoj instalaciji s vanjskim spremnikom UNP-a - u plinskim bocama razliËitih veliËina lijeËenih alkoholiËara ”Podravka” (teæina)

Odræani æupanijski sportski susreti klubova lijeËenih alkoholiËara

Dana 18. svibnja odræani su treÊi sportski susreti Klubova lijeËenih alkoholiËara KoprivniËko-kriæevaËke æupanije.

Susreti su odræani u Kapeli Ravenskoj u organizaciji Saveza za zaπtitu duπevnog zdravlja i suzbijanje ovisnosti KoprivniËko-kriæevaËke æupanije i KLA Kriæevci, a pod pokroviteljstvom grada Kriæevaca koji obiljeæava veliki jubilej - 750 obljetnicu.

U druæenju i zabavi, te promicanju zdravog stila æivota susrelo se pet klubova naπe æupanije: KLA Centar i KLA Podravka iz Koprivnice, te klubovi iz Kriæevaca – urevca i Sv. Ivana Æabna.

Stopedeset sudionika, osoba lijeËenih od alkoholizma i Ëlanova njihovih obitelji natjecalo se u pet sportskih disciplina: malom nogometu, πahu, pikadu, potezanju uæeta i krosu. Za djecu do 12 godina organizirano je i zasebno natjecanje u pikadu i krosu.

Podravkina sportska ekipa u jakoj konkurenciji osvojila je prvo mjesto u malom nogometu, dok su u drugim disciplinama bili slabiji, ali u ukupnom rezultatu ova pobjeda u malom nogometu dovela je klub na drugo mjesto. Prvo mjesto pripalo je domaÊinu susreta koji veÊ drugu godinu osvaja pehar sportskih susreta.

Ovi sportski susreti dali su poseban naglasak na druæenje i zbliæavanje Ëlanova i obitelji, a bio je to i ugodan boravak u prelijepom potkalniËkom kraju.

Vrijednosti ovakvih susreta treba promatrati upravo kroz zajedniËko druæenje Ëlanova, a sve sportske pobjede i poraze kao mali poticaj za one vaænije pobjede u svakodnevnoj borbi protiv ovisnosti o alkoholu.

N. M.

• OKSIDANSI • Kisik (stabilna instalacija s kisikom i boce s kisikom) - iako je plin koji ne gori, podræava gorenje, s eksplozivnim plinovima i parama zapaljivih tekuÊina stvara eksplozivne smjese, a ako se u njegovoj blizini nau masne ili nauljene krpe moæe doÊi do njihovog zapaljenja

• ZAPALJIVE TEKU∆INE - tijekom uporabe, iznad povrπine tekuÊine, oslobaaju zapaljive pare koje u smjesi sa zrakom u odreenom omjeru mogu eksplodirati • Otapala (mogu se nalaziti u bocama samostalno ili u sredstvima za ËiπÊenje i pranje), a to su: • aceton (keton) • benzin za ËiπÊenje (ugljikovodik) • etanol (alkohol) • razreivaËi (toluen, ketoni) • eter • boje, lakovi, ljepila (na osnovi otapala) • motorna goriva (benzin, diesel, petrolej) • kozmetiËki preparati (mirisi, lakovi, dezodoransi) koji mogu biti u boËici (na osnovi alkohola) ili u spreju U Podravki se koristi veliki broj laserskih pisaËa za ispisivanje razliËitih dokumenata. (potisni plin butan)

Podravka Êe ekoloπki zbrinjavati iskoriπtene tonere laserskih pisaÊa

Shodno tome nakon koriπtenja tonera ostaje prazna toner kazeta koja se moæe reciklirati.

Iz tog razloga je Podravka potpisala ugovor s ovlaπtenom firmom o zbrinjavanju praznih toner kazeta.

Uz pozitivan financijski ishod, tim postupcima Êe se izbjeÊi uniπtavanje materijala i zagaivanje okoliπa koji se moæe reciklirati kao sekundarna sirovina.

Da bi se postupak skupljanja i recikliranja mogao provoditi, potrebna je pomoÊ i suradnja zaposlenika Podravke koji koriste takve toner.

Zbog toga vas molimo da se pridræavate slijedeÊih uputa: 1. Za skupljanje praznih tonera predvien je vidljivo oznaËen kontejner koji Êe se nalaziti kraj skladiπta kancelarijskog materijala.

2. Prilikom preuzimanja novih tonera potrebno je vratiti stari, iskoriπteni toner.

3. Potrebno je paæljivo odlaganje da se prazni toneri fiziËki ne oπtete i tako postanu neupotrebljivi za ponovno punjenje tintom.

S obzirom na visoko razvijenu ekoloπku svijest veÊine djelatnika Podravke, πto je veÊ dokazano u prihvaÊanju svih dosadaπnjih akcija (skupljanje papira, metala, plastike...) nadamo se da Êe i ova akcija kontinuiranog zbrinjavanja praznih tonera biti πiroko prihvaÊena od strane zaposlenika Podravke.

Ljiljana Tinodi, Razvoj ekologije

• ELEKTRI»NA INSTALACIJA - neispravna elektriËna instalacija predstavlja veliku poæarnu opasnost, a najËeπÊi uzroËnici poæara su: • Kratki spoj - nastaje kada se spoje dva vodiËa razliËitog potencijala (napona) preko malog otpora (bez troπila) tako da kroz strujni krug teËe jako velika struja kratkog spoja koja izaziva: - jako zagrijavanje vodiËa, a time i izolacije pa dolazi do toplinskog uniπtenja izolacije - iskrenje zbog loπih spojeva i pojavu elektriËnog luka (dolazi do zapaljenja lako zapaljivih tvari u neposrednoj blizini) Kratki spoj u kuÊanstvima najËeπÊe

nastaje uslijed preoptereÊenja i mehaniËkih oπteÊenja izolacije.

• PreoptereÊenje - nastaje kada je na elektriËnu instalaciju prikljuËeno troπilo veÊe snage od dozvoljene, troπilo vuËe veÊu struju od dozvoljene πto uvjetuje i veÊe nedozvoljeno zagrijavanje vodiËa. ©to se vodiË viπe zagrijava, viπe se zagrijava i izolacija πto moæe dovesti do njenog uniπtenja pa Ëak i do njenog zapaljenja. PreoptereÊenje je posebno opasno kod starih graevina gdje je elektriËna instalacija projektirana i izvedena prema manjem broju troπila relativno malih snaga pa zbog toga ne zadovoljava sadaπnje zahtjeve zbog poveÊanja ukupne snage uporabom veÊeg broja troπila. Isto tako Ëesti primjer preoptereÊenja u kuÊanstvu je prikljuËenje veÊeg broja troπila na produæni kabel premalog presjeka vodiËa.

• Prekomjerni pad napona - nastaje kada udaljeno troπilo napajamo elektriËnim vodom premalog presjeka vodiËa. Zbog velikog otpora vodiËa dolazi do velikog pada napona na vodiËu.

Kako je na troπilu manji napon od dozvoljenog to troπilo iz mreæe vuËe veÊu struju od dozvoljene πto uvjetuje veÊe nedozvoljeno zagrijavanje vodiËa, a samim time i izolacije.

• Loπe izvedena spojna mjesta u elektriËnoj instalaciji uzrokuju poveÊano nedozvoljeno zagrijavanje i iskrenje.

• Uporaba neispravnih osiguraËa (“krpani osiguraËi”) koji ne mogu pravovremeno, u sluËaju preoptereÊenja ili kratkog spoja, prekinuti strujni krug.

• Izvedeni TN-C sustav elektriËne mreæe (nulovani sustav bez zaπtitnog vodiËa, tj. dvoæilno ili Ëetveroæilno napajanje troπila), onemoguÊava uporabu zaπtitnog ureaja diferencijalne struje (FID sklopke).

• ELEKTRI»NI URE–AJI - ukoliko su elektriËni ureaji (troπila) neispravni, uzroci njihovih kvarova (kratki spoj, preoptereÊenje, iskrenje, zagrijavanje, itd.) mogu predstavljati moguÊe uzroËnike poæara. NajËeπÊi elektriËni ureaji koji mogu biti poæarno opasni su: • ElektriËni grijaËi - kod pretvorbe elektriËne energije u toplinu na grijaËu se javljaju visoke temperature (do 900 0 C) pa se toplina moæe provoenjem, strujanjem ili zraËenjem prenijeti na lako zapaljive tvari πto ima za posljedicu njihovo zapaljenje. Ukoliko se grijaÊa tijela nalaze preblizu lako zapaljivih tvari mogu uzrokovati poæar. Isto tako na grijalicama nije dozvoljeno suπenje rublja. ElektriËni grijaËi nalaze se u mnogim kuÊanskim ureajima kao πto su: πtednjaci, perilice rublja i posua, glaËala, kuhala, roπtilji i friteze, termoakumulacione peÊi, grijalice vode, grijalice zraka, suπilo za kosu, itd.

• Elektromotori - poæarne opasnosti kod uporabe elektromotora mogu biti: - kratki spoj (oπteÊenje izolacije najËeπÊe uzrokovane proptereÊenjem) - preoptereÊenje koje moæe nastati uslijed: - ispada jedne od faza - prikljuËka veÊeg tereta od dozvoljenog na osovinu elektromotora - oπteÊenja ventilatora za hlaenje - zatrpavanje elektromotora (onemoguÊeno hlaenje) - zaribavanje leæaja i osovine - velikog pada napona Elektromotori se nalaze u mnogim kuÊanskim ureajima (perilicama, hladnjacima, ventilatorima, usisavaËima, mikserima, mlinovima, itd.) i u alatima (buπilicama, brusilicama, cirkularima, pilama, itd.).

• ElektriËne svjetiljke - kod pretvorbe elektriËne energije u svjetlosnu uvijek se na rasvjetnom tijelu javlja i toplinska energija (do 280°C za æarulje za klasiËnu uporabu, a do 80°C za fluoroscentne cijevi -FC i visokotlaËne æivine VTF sijalice) koja se moæe struja-

njem ili zraËenjem prenijeti pa za posljedicu moæe imati paljenje zapaljivih tvari u blizini. Kod æarulja za klasiËnu uporabu (sijalice sa æarnom niti) dolazi Ëesto do poæarne opasnosti kada u neodgovarajuÊe “grlo” stavimo sijalicu prevelike snage, pa veÊa stvorena toplina koja se javlja na mjestu spoja sijalice i “grla” moæe oπtetiti samo “grlo” na naËin da materijal iz kojeg je “grlo” izvedeno izgubi svoja izolacijska i mehaniËka svojstva.

• Olovni akumulator - prilikom neispravnog punjenja olovnih akumulatora (punjaË puni s previsokim naponom punjenja od oko 2,45 V/Êeliji) dolazi do elektrolize vode odnosno razvijanja plinova vodika i kisika. Poπto je njihova smjesa eksplozivna i ako se u blizini nalazi izvor paljenja obvezno dolazi do eksplozije.

• OPU©CI CIGARETA - odbaËeni neugaπeni opuπci cigareta su jedan od najËeπÊih uzroËnika poæara. Veliku opasnost predstavlja puπenje u krevetu i puπenje u alkoholiziranom stanju.

• OTVORENA VATRA - nastaje koriπtenjem πibica, upaljaËa, svijeÊa, itd.

Posebno je opasno kada se navedenim sredstvima igraju mala djeca.

• KUHINJA - prilikom peËenja i kuhanja moæe zbog niza razloga doÊi do poæara.

• zapaljenjem ulja ili masti u posudi moæe doÊi i do πirenja poæara po kuhinji • u sluËaju iskipljenja vruÊe vode iz posude moæe doÊi do gaπenja plamena plina nakon Ëega plin nastavlja istjecati (kod starih plinskih πtednjaka ili neispravnih termo-elektriËnih naprava koje onemoguÊuju istjecanje plina u sluËaju gaπenja plamena na plameniku • prilikom neopreznog uzimanja posuda kuhinjskom krpom s plinskih plamenika moæe doÊi do zapaljenja krpe • zaostala masnoÊa ili ostaci namirnica (kruπne mrvice, πeÊer, braπno, itd.) na πtednjacima, u peÊnicama ili tosterima mogu se tijekom njihove uporabe zapaliti.

• LOÆI©TA NA KRUTA GORIVA peÊi i kamini na kruta goriva mogu biti uzroËnici poæara ako uslijed ispadanja uæarenih krutih produkata izgaranja iz peÊi doe do zapaljenja goriva u blizini (drva, ugljena, briketa) te drugih lakozapaljivih tvari u njihovoj blizini. Postoji moguÊnost zapaljenja odnosno poæara dimnjaka uslijed zapaljenja Ëai πto uzrokuje zapaljenje drvene konstrukcije i elemenata u blizini dimnjaka (drveni strop, grede, kroviπte i sl.). U seoskim domaÊinstvima dim se Ëesto koristi za dimljenje i suπenje mesa na tavanu tako se moæe dogoditi da vruÊi dim, pepeo i ugarci zapale razne zapaljive tvari na tavanu pa i samo kroviπte.

• SAMOZAGRIJAVANJE I SAMOZAPALJENJE - su procesi koji se javljaju kao posljedica kemijskih odnosno biokemijskih reakcija. Proces samozagrijavanja zapoËinje tihom oksidacijom ili fermentacijom koja stvara toplinu.

Porastom topline, koja nastaje kao posljedica raspadanja mikroorganizama, kemijska se reakcija ubrzava sve dok se ne postigne temperatura paljenja dotiËne tvari. Samozagrijavanje i samozapaljenje najËeπÊi su uzroËnici poæara koji se javljaju kod uskladiπtenja nedovoljno suhih materijala kao πto su: sijeno, djetelina, lan, konoplja, juta, æitarice, sjemenje uljarica, itd. NaroËitu opasnost predstavljaju krpe natopljene lanenim uljem.

Svi navedeni primjeri veÊ su nebrojeno puta bili uzroËnici poæara i u privatnim i u industrijskim objektima.

(U sljedeÊem broju: Mjere zaπtite od poæara)

Broj 1611

Petak

24. svibnja 2002.

7

U zagrebaËkoj Dvorani ”Vatroslav Lisinski” odræan veliki koncert ”Sveto ime Vukovar”

Za Vukovar opet kuca zajedniËko veliko srce Piπe: Jadranka Lakuπ Snimio: Nikola Wolf

Kada je iz Podravkine Udruge branitelja, invalida i udovica domovinskog rata upuÊena inicijativa za odræavanje humanitarnog koncerta u korist vukovarske bolnice, vjerojatno nitko nije pomiπljao da Êe se to pretvoriti u veliki projekt koji Êe ne samo zaplijeniti paænju javnosti nego i pokrenuti joπ πiru akciju pomoÊi gradu heroju i njegovoj bolnici. A upravo to se dogodilo. U Zagrebu, Koprivnici, Vukovaru i brojnim drugim gradovima danima se priËalo o koncertu, traæila se karta viπe, pomalo zaboravljene patnje Vukovaraca i nesebiËnost tamoπnjih zdravstvenih radnika ponovno su doπli na stranice novina i radio-valove, te TVemisije. Za Vukovar se ponovno poËelo disati jednim srcem.

A neobiËni sebi svojstveni obol cijeloj manifestaciji dao je Tadija OpaËak, poznati maratonac pretrËavπi u pet dana oko 300 kilometara od Vukovara do Zagreba gdje su ga ispred dvorane Vatroslav Lisinski doËekali brojni posjetitelji koncerta. Upravo njegov primjer kako se voljom mogu pobijediti i invalidnost i ovisnost o drogama i kako se za visoke ciljeve nije teπko ærtvovati bio je najbolji uvod za jednu prekrasnu veËer sjeÊanja i huma-

nosti. Jer, koncert je bio upravo to - prisjeÊanje na vaæan dio hrvatske povijesti koji nikad ne smije biti zaboravljen, na ljude koji su braneÊi domove i domovinu nadmaπili i sebe i neprijatelja. I izraz æelje da se omoguÊe bolji uvjeti djelovanja vukovarske bolnice. Poznati estradni umjetnici ispjevali su najljepπe pjesme iz Domovinskog rata, a mladi su svojim novijim ritmovima zapravo izrazili zahvalnost πto imaju priliku pjevati i æivjeti u slobodnoj zemlji. Cijeli koncert tekao je pod redateljskom palicom Vlade ©tefanËiÊa, roenog Vukovarca i uz nenametljivo vodstvo Anje ©ovagoviÊ i Branka UvodiÊa, a kulminaciju je dosegao kada su nakon pjesme ”Koprivnica” koju je uz pratnju ”Kraluπa” i pjevaËa iz KUD-a Podravka izveo Ivica MarDoktorica Vesna Bosanac zahvaljuje svima koji su omoguÊili odræavanje koncerta tinËeviÊ - na pozornicu stali svi za pomoÊ vukovarskoj bolnici izvoaËi i prvi put izveli novi bend aid song s toplim rijeËima Æeljka Na velikom humanitarnom koncertu u ”Lisinskom” nastupili su: Mate Miπo KovaË, Vanna, Tereza Kesovija, KrznariÊa o ljudskoj dobroti i ljubaIvana BanfiÊ, Najbolji hrvatski tamburaπi, Krunoslav Slabinac, Sanja Doleæal, Latino, Gabi Novak, vi. Naravno emocije prisutnih po”Croatia”, Zdenka KovaËiËek, Baruni, Aerodrom, Maja Maria, –uka »aiÊ, Borislav BabaroviÊ i Crveni digla je i doktorica Vesna Bosanac koralji, Ivan Ivica Percl, Hrvoje HegeduπiÊ, Psihomodo Pop, Rajko DujmiÊ i ”Ajmo skupa”, Vladimir koja je toplim rijeËima zahvalila KoËiπ Zec, Maja ©uput i En Joy, Blanπa, Ivica MartinËeviÊ i Kraluπi, Damir Mejovπek, Dario Plevnik, Ivan Josipu FriπËiÊu i KoprivniËko-kriStapiÊ i Gorana VignjeviÊ. æevaËkoj æupaniji koji su kao jedan Voditelji: Anja ©ovagoviÊ i Branko UvodiÊ od pokrovitelja bolnici uruËili Ëek Scenario i reæija: Vlado ©tefanËiÊ na 100.000 kuna, zatim Belupu koji Scenograf: Latica IvaniπeviÊ je bio sponzor koncerta i dao znaËajnu pomoÊ u lijekovima, te Mladenu PavkoviÊu i UBIUDR Podravka koji su osmislili odræavanje ulaznica prikupljeno viπe od 90.000 koncerta na kojem je od prodaje kuna. Doktorica Bosanac posebno se zahvalila i predsjedniku Hrvatskog sabora Zlatku TomËiÊu koji je bio pokrovitelj koncerta i koji je naglasio da je Vukovar zajedniËki, hrvatski grad i da mu svi moramo pomoÊi u podizanju iz pepela.

Ali najvrednije u ovoj prekrasnoj veËeri koja je - i to se mora istaÊi na najbolji naËin uz ostalo predstavila i Koprivnicu i Podravku jest Ëinjenica da je zagrebaËkim koncertom zapravo zapoËela serija humanitarnih akcija za Vukovar i njegovu bolnicu. Podravkina UBIUDR oËito je zakotrljala grudu snijega koja Êe se na leima poznate Pozdrav Tadiji OpaËku koji je iz Vukovara dotrËao u Zagreb! hrvatske ËovjeËnosti i suosjeÊanja pretvoriti u lavinu.

Oglas Podravka prehrambena industrija d.d.

KOPRIVNICA

Dvorana ”Vatroslav Lisinski” bila je ispunjena ZagrepËanima, Vukovarcima i KoprivniËancima

Ivica MartinËeviÊ i ”Kraluπi” oduπevili su publiku pjesmom ”Koprivnica”

prehrambenih proizvoda (prednost poznavanje procesa prerade voÊa i povrÊa) * bar tri (3) godine radili u struci Ako ste zaposlenik Podravke i uz to ste JAVITE SE! * zavrπetkom svog πkolovanja stekli Objavljujemo slobodno radno mjeviπu ili visoku struËnu spremu za sto za poslove inæenjera ili diplomiranog inæenjera prehrambene tehnologije na smjeru OPERATIVNOG TEHNOLOGA tehnologija, ORGANIZATORA * dobrih organizacijskih sposobnosti, u Razvoju proizvoda od voÊa, * skloni timskom radu, povrÊa i Ëajeva * komunikativni, * sistematiËni, kreativni i inventivni, Prijave poπaljite do petka * marljivi, 31. svibnja 2002. godine na naslov: * teËni u komunikaciji na engleskom Ljudski potencijali ili njemaËkom jeziku, Zapoπljavanje i razvoj kadrova * vrlo dobar poznavatelj rada na (za oglas) osobnom raËunalu (Word, Excel, SAP), Ante StarËeviÊa 32 * poznavatelj operativnih procesa u 48000 Koprivnica Podravki (posebice unutar proizvoKandidate Êemo o izboru obavijestidnje) i tehnoloπkih procesa ti u roku od 30 dana.

I KoprivniËanka Vanna dala je Obavijest Ëitateljima: slijedeÊi broj lista Podravka izlazi u petak 7. lipnja obol humanitarnoj manifestaciji

8

Broj 1611 Petak 24. svibnja 2002.

Festival tamburaπke glazbe u Osijeku

Obavijesti

Tamburaπkom orkestru KUD-a ”Podravka” ponovno zlatna plaketa

Prodaja simpa paketa

Pod visokim pokroviteljstvom Ministarstva kulture Republike Hrvatske u Osijeku je odræan 25. jubilarni Festival hrvatske tamburaπke glazbe.

U konkurenciji djeËjih, juniorskih i seniorskih orkestara natjecalo se ukupno 30 orkestara iz cijele Hrvatske.

Tamburaπki orkestar KUD-a “Podravka” u grupi seniora osvojio je ponovno (πestu) zlatnu plaketu “Tambura Paje KolariÊa” s osvojenih 97 bodova (od moguÊih sto). Pod dirigentskom palicom Kreπe LukaËiÊa orkestar je svirao djela H. BoreniÊa Ciganska rapsodija opus 42, A. MarkoviÊa - Simfonijski stavak za TO (praizvedba), Ivana pl. Zajca - Koncertno kolo opus 635 i od J. Njikoπa na stihove Marije MediÊ uz vokalnu

Odjel za standard radnika i Hrvatski telekom organiziraju akcijsku prodaju Simpa paketa na otplatu u 6 mjeseËnih rata obustavom od plaÊa.

Simpa paket sadræi GSM ureaj sa start paketom i 100 kn na raËunu. NaruËiti se mogu Simpa paketi sa slijedeÊim GSM ureajima: - Alcatel OT 511 po cijeni od 1.338,14 kn - Siemens M 35 po cijeni od 925,77 kn - Sony - CDM - J70 po cijeni od 1.338,14 kn Zahtjevi za kupnju podnose se u Odjelu za standard radnika, soba broj 9 u tzv. ”uglovnici”, (tel. 651 - 781). Akcija traje do 17. lipnja o.g.

NaruËivanje πkolskih knjiga Odjel za standard radnika organizira za radnike Podravke prodaju πkolskih knjiga za osnovnu πkolu, po sistemu pretplate - otplate obustavom od plaÊa u 6 mjeseËnih rata. Pretplata za knjige od I do IV razreda iznosi 50,00 kn, a od V do VIII razreda 80,00 kn, a visina otplatnih rata utvrditi Êe se nakon isporuka knjiga.

Knjige se naruËuju posebnom narudæbenicom dobavljaËa Narodne novine d.d. Zagreb, prodavaonica Koprivnica, koja se podiæe i predaje u Odjelu za standard radnika (soba broj 9 u tzv. ”uglovnici)”.

DobavljaË Narodne novine odobrava za radnike Podravke popust od 5 % na vrijednost kupljenih πkolskih knjiga. ©kolske knjige mogu se naruËiti do 20. lipnja o.g.

Prodaja drva Odjel za standard radnika obavjeπtava radnike Podravke da i dalje mogu naruËivati drva za ogrjev: - cjepanice bukva/grab, dobavljaË Rosa-comerc, po cijeni 175,00 kn/prm - otpadna kratko piljena drva (pilanski otpad) preteæno bukva/hrast, dobavljaË LukaËiÊ prijevoz, po cijeni 80,00 kn/prm odnosno 1.040,00 kn za izvedbu Martine Zdiler - Stari Saletl. kamion - 13 prm.

Drva se otplaÊuju u 6 mjeseËnih rata obustavom od plaÊe.

Vrijedno priznanje Plaketa ”dr. JoInformacije i prijave na telefon 651 - 781, ili u sobi broj 9 u “uglovnici”. sip AndriÊ” koju dodjeljuje Hrvatsko Odjel za standard radnika druπtvo skladatelja ove je godine takoer dodijeljena Podravkinom orkestru za izvedbu praizvedbe Adal- Prodaja rashodovanog vozila berta MarkoviÊa s osvojenih 99,2 Podravka, prehrambena industrija d.d. boda.

SPJ ”Mlin i pekara” Visoka priznanja i nagrade najljepπi Sluæba za komercijalne poslove su poklon Tamburaπkom orkestru KUD-a “Podravka” za 20 godina poNa osnovi statuta poduzeÊa ”Podravka” d.d. objavljuje se prodaja rashodostojanja i djelovanja, koje ove godine vanog pekarskog vozila putem javne prodaje - zatvorenim ponudama orkestar obiljeæava, a sve to zahvaljudana 5. 6. 2002. u prostorijama ”Podravka-Pekara” Koprivnica, A. StarËeviÊa juÊi dirigentu Kreπi LukaËiÊu koji je 32 u 12 sati. Ponude i uplata jamËevine primaju se do 11 sati na blagajni sve ove godine vodio tamburaπe i Podravke. prenosio svoje znanje mladim sviraProdaje se pekarsko vozilo Zastava 83.10/DV-3600, neispravno, godina Ëima πto se i pokazalo rezultatima u proizvodnje 1986., poËetna cijena 10.000,00 kn radu orkestra.

Navedeno vozilo moæe se razgledati 5. 6. 2002. u dvoriπtu Podravke d.d.

A. Vranar ispred Pekare, od 8 do 11 sati.

Pravo nadmetanja imaju sve pravne i fiziËke osobe koje uplate jamËevinu u iznosu od 20% poËetne cijene.

Vozilo se prodaje po naËelu ”vieno-kupljeno” bez prava na naknadnu reklamaciju.

Porez i sve troπkove prijenosa snosi kupac.

Kupac koji je u nadmetanju kupio vozilo, duæan ga je platiti i preuzeti u roku tri dana od odræanog nadmetanja.

Dobra suradnja uspostavljena je s nakladniËkom kuÊom ”Stanek” iz VaraæDruπtvena prehrana dina, koja je u prosincu knjiænici darovala 27 knjiga, u oæujku 21 knjigu, a Podravka je proπli mjesec od tog nakladnika kupila 41 knjigu te sada 27. 5. ponedjeljak: - Varivo podravski grah, kobasica, salata raspolaæe s 3323 knjige, odnosno 1920 naslova.

28. 5. utorak: - Kosani odrezak, seljaËki krumpir, salata Raste i broj Ëlanova jer je besplatne 29. 5. srijeda: - Podravski sloæenac, tijesto, salata usluge Podravkine knjiæice ove godine odluËilo koristiti joπ 26 radnika. Mje3. 6. ponedjeljak: - Varivo grah s jeËmenom kaπom, kobasica, salata seËno se u prosjeku posudi oko 470 4. 6. utorak: - –uveË, rizi-bizi, salata knjiga. Knjiænica je, podsjetimo, lani obnovljena i kompjutorizirana, sve su 5. 6. srijeda: - Samoborski kotlet, krumpir pire, salata knjige struËno obraene i katalogizi6. 6. Ëetvrtak: - Fino varivo, hrenovke, voÊe rane te danas ona funkcionira po suvremenim knjiæniËarskim standar7. 6. petak: - PeËenje ”©tefani”, restani grah, salata dima. Rast zanimanja za posudbu svjedoËi kako je dobar potez bila odluka da knjiænica opstane, nasuprot ozbiljnim razmiπljanjima o njenu ukidanju. NOVINE DIONI»KOG DRU©TVA PODRAVKA GrafiËka urednica: OsnivaË i izdavaË: H. ©. PODRAVKA, prehrambena Vanesa GrgiÊ

Joπ jedan uspjeπan nastup Podravkinih tamburaπa na Festivalu hrvatske tamburaπke glazbe u Osijeku

Predstavnici Tamburaπkog orkestra KUD-a Podravka primaju priznanja za visoku razinu svog nastupa

Podravkina knjiænica

Nove knjige u beletristiËkoj knjiænici Podravkina beletristiËka knjiænica u stotinjak novih knjiga, doznali smo od proteklim je mjesecima obogaÊena za knjiæniËarke Dragice NakiÊ-AlfireviÊ.

Jelovnik

Raste interes ”Podravkaπa” za knjigu

”Teatar u gostima” gostuje u ”Domoljubu”

Stiæu ”Zlatni deËki” U utorak 28. svibnja, s poËetkom u 19,30 sati, ”Teatar u gostima” iz Zagreba odigrat Êe u koprivniËkom ”Domoljubu” komediju ”Zlatni deËki”, ameriËkog autora Neila Simona. ”Zlatni deËki” postigli su svjet-

ski kazaliπni uspjeh od Broadwaya do svih najuglednijih svjetskih pozornica, a doæivjeli su Ëak dvije filmske ekranizacije.

Komedija ”Zlatni deËki” sjajan je tekst protkan blagim humorom, ali mjestimice i jetkom sati-

rom, a predstavlja se u vrlo atraktivnoj glumaËkoj podjeli. U glavnim ulogama: Pero KvrgiÊ, Vanja Drach i Ivica Zadro, redatelj Relja BaπiÊ.

Ulaznice se mogu kupiti radnim danom na blagajni ”Domoljuba”.

industrija, d.d. Koprivnica Direktorica Sluæbe za interno komuniciranje: Jadranka Lakuπ Glavni i odgovorni urednik: Branko Peroπ Redakcija lista: Boris Fabijanec, Mladen PavkoviÊ, Branko Peroπ, Slavko PetriÊ i Hrvoje ©labek Fotograf: Nikola Wolf GrafiËki dizajn: Jana i Ivana Æiljak, FotoSoft

Tisak: KoprivniËka tiskarnica d.o.o.

Koprivnica Naklada: 8300 primjeraka List izlazi svakog petka i primaju ga svi radnici besplatno.

Adresa uredniπtva: Ulica Ante StarËeviÊa 32, 48000 Koprivnica Telefoni - direktni: 651-505 (urednik) i 651-503 (novinari) Faks: 621-061 e-mail: novine@podravka.hr

Broj 1611

Petak

24. svibnja 2002.

Sport

24. Svjetsko prvenstvo u kuglanju u Osijeku od 19. do 25. svibnja 2002.

Slaven Belupo na kraju sezone

Hrvatska obranila broncu

Zadovoljni postignutim rezultatima Piπe: Boris Fabijanec Snimio: Nikola Wolf

Na kraju ovogodiπnje nogometne sezone nogometaπi Slaven Belupa osvojili su πesto mjesto na prvenstvenoj tablici. Uz to, koprivniËki nogometaπi imali su vrlo zapaæene europske nastupe, od kojih treba posebno izdvojiti europske pobjede nad renomiranim klubovima - francuskom Bastijom i engleskom Aston Villom. Je li se moglo viπe i bolje, upitali smo direktora Slaven Belupa Roberta Markulina.

- Prije poËetka sezone stav Uprave kluba bio je da se zadræi kontinuitet rezultata iz prijaπnjih godina te da ostanemo u gornjem domu hrvatskog nogometa, a to znaËi meu πest prvoplasiranih ekipa. GledajuÊi s tog stanoviπta, sigurno da je postignut rezultat zadovoljavajuÊi te da je osnovni cilj ispunjen. Isto tako moram naglasiti da nakon utakmica u Inter-toto kupu, pobjeda nad Bastijom i Aston Villom, nama su apetiti porasli pa smo mislili da bismo moæda mogli viπe postiÊi, ali nakon prve tri utakmice prvenstva kada smo osvojili jedan bod i uz brojne financijske probleme koji su gotovo kontinuirano prisutni u klubu te uz dodatni zadatak da pokuπamo afirmirati πto viπe mlaih igraËa, mislim da moramo biti zadovoljni s rezultatom. Smatram da je to trenutno realnost Slaven Belupa, jer ne smijemo zaboraviti da je joπ dodatna nepovoljna okolnost bio i sistem natjecanja - ispadaju Ëetiri ekipe, a dvije idu u kvalifikacije. Ne treba govoriti da je bilo vrlo teπko osvojiti iπta na gostovanjima.

- PrateÊi nastupe Slaven Belupa, uoËili smo da na puno gostujuÊih, a i domaÊih utakmica za taj klub baπ i nisu vrijedili neki objektivni sudaËki kriteriji. Moæda, da je suenje bilo realnije, Slaven Belupo je mogao joπ bolje kotirati na prvenstvenoj tablici.

Vaπ komentar?

Slaven Belupo - joπ jedna uspjeπna natjecateljska sezona - Razmiπljali smo puno o tome i pokuπat Êemo dovesti financijsku simoram reÊi da je suenje Slaven tuaciju u klubu na nulu, a to Êe biti Belupu ove godine bilo puno loπije jako teπko ostvarivo, no moramo tonego ranije, pogotovo u proljetnom me teæiti kako bi u narednu sezonu dijelu natjecanja gdje se veÊina klu- krenuli neoptereÊeni. Treba stvoriti bova borila za goli æivot. Mi smo normalne uvjete za rad kluba jer stalsigurno na nekim utakmicama bili no kasniti s isplatama pet, πest mjesepredodreeni da izgubimo, a najoËi- ci unosi nemir u klub, a ipak bi se tiji primjer je utakmica protiv Kamen trebali koncentrirati na ono najvaæniIngrada u Velikoj, gdje su prekrπene je - plasman. Uz sve to, bitno je da se sve granice tolerancije. »ak i na do- dolaskom prvog trenera i πefa struke maÊim utakmicama, posebice protiv u klub struËno ojaËamo, dodatno orCibalije i Hrvatskog dragovoljca, bila ganiziramo rad sa πkolom nogometa je oËita naklonost sudaca prema go- te da se napravi proizvodnja igraËkog stujuÊim ekipama. Isto tako smo pro- kadra, gdje bi jedan od osnovnih πli u Zadru i ©ibeniku, gdje smatram ciljeva kluba bio πto veÊa afirmiranost da smo moæda s boljim danom ili mladih nogometaπa iz vlastite πkole. veÊom odluËnoπÊu mogli dobiti uta- Takoer, joπ jedan vaæan cilj - da se kmice mimo sudaËkih neobjektivnih poËne korak po korak raditi na dovrπenju Gradskog stadiona, jer po prokriterija.

- Vaπa vizija buduÊnosti Slaven Be- pisima UEFE i HNS-a od sezone 2004./ 05. postojat Êe minimalni uvjeti za lupa?

- Prije svega moram naglasiti da smo dobivanje licenci za nastup kluba u ipak napravili globalnu strategiju klu- Europi i u Hrvatskoj. Dakle, ne bi si ba. Zacrtali smo trenutne financijske smjeli stvarati dodatne probleme oko okvire, a vezano na to i oËekivani moguÊnosti kluba za nastupe u Prvoj plasman. Dakle, i u iduÊoj sezoni, ligi. To su nam u principu glavni bez obzira na sve, cilj kluba Êe biti ciljevi i zaista ne znam kojim bi ih plasman meu prvih πest, odnosno u prioritetom postavio, jer svi su podjeLigu za prvaka. Smatram da je to dnako vaæni. U svakom sluËaju, svi realnost koju moæe klub ispuniti s Êemo pokuπati πto viπe uËiniti u obzirom na financijsku situaciju i sta- realizaciji globalne strategije kluba nje u nogometu. Joπ je nekoliko stvari rekao je na kraju razgovora Robert bitno. Prije svega, do kraja ove godine Markulin.

U Rovinju odræane Sportske igre Sindikata PPDIV-a za Hrvatsku

Podravkaπi meu boljima U turistiËkom naselju Villas Rubin kod Rovinja od 16. do 19. svibnja odræane su 3. po redu Sportske igre Sindikata PPDIV-a za Hrvatsku. Meu 1300 sudionika natjecalo se ili navijalo i 150 PPDIV-ovaca iz naπeg koncerna.

U izuzetno jakoj konkurenciji 56

malonogometnih ekipa, Podravka je zauzela 2. mjesto izgubivπi na penale od Panonske pivovare iz Koprivnice.

Spomenimo da je i treÊe mjesto otiπlo u naπu æupaniju - PZ –urevac.

Osim nogometa, Podravkaπi su se natjecali i u drugim disciplinama; pikado, odbojka na pijesku, kartanje, a

Hrvatska æenska rukometna reprezentacija na pripremama u Koprivnici Hrvatska æenska rukometna reprezentacija boravi u Koprivnici na pripremama od 21. svibnja do 2. lipnja. U nedjelju 2. lipnja odigrat Êe u koprivniËkoj sportskoj dvorani kvalifikacijsku utakmicu za europsko prvenstvo protiv reprezentacije NjemaËke uz TV prijenos s poËetkom u 18,30 sati.

U hrvatskoj reprezentaciji nalazi se trenutno Ëak 8 igraËica Podravke Vegete: Boæica PalËiÊ, Snjeæana Petika, Renata Hodak, Barbara StanËin, Marija »uljak, Nikolina JuriÊ, te Marina Sirovec i Antonela Pensa.

Hrvatska reprezentacija trenira dva puta dnevno u koprivniËkoj sportskoj dvorani. U petak 24. svibnja u jutarnjim satima reprezentativke su posjetile Podravku, a poslijepodne putuju u Ptuj gdje Êe odigrati prijateljsku utakmicu s reprezentacijom Slovenije. U srijedu 29. svibnja reprezentativke Êe primiti koprivniËki gradonaËelnik Zvonimir MrπiÊ.

Z. R.

najbolji plasman postigle su ekipe kuglaËa i kuglaËica uvrstivπi se u æestokoj konkurenciji meu prvih 10 najboljih.

U meuregionalnom natjecanju (6 regija) potezanju uæeta, naπa 3. regija u velikom je finalu pobjedila ZagrebaËku regiju osvojivπi veliki pehar. A Podravkaπe je u sklopu 3. regije predstavljao Tomislav Rogelj.

Na kraju Sportskih susreta Sindikata PPDIV-a odræana je revijalna nogometna utakmica izmeu æenske sekcije sindikata koju su predstavljale Podravkaπice i predsjedniπtva naπeg sindikata. Dakako, pobjedu su izborile æene.

Tijekom ovogodiπnjih sportskih susreta odræan je i razgovor s prof.

Mirkom Relcom koji je u ime Hrvatskog saveza sportske rekreacije Sindikatu PPDIV-a koncerna Podravka dodijelio priznanje za skrb o ”Sportu za sve”. Dakako, bila je to prilika i za razgovor o buduÊoj suradnji koja bi trebala rezultirati ponovnim pokretanjem sportskih i rekreativnih aktivnosti u naπem koncernu.

K. H.

Piπe: Æeljko ©emper U pravom kuglaËkom maratonu prvog dana 24. Svjetskog prvenstva u kuglanju, πto se odræava u osjeËkoj dvorani ”Zrinjevac” od devet ujutro do 20 sati naveËer, naπe kuglaËice u dramatiËnim borbama 16 najboljih svjetskih reprezentacija - osvojile su bronËanu medalju. Tako su obranile treÊe mjesto s posljednjeg prvenstva u Poljskoj i ostale u vrhu svjetske elite na posljednjih πest prvenstava osvojile su pet medalja, od bronËanih do zlatnih. A svjetske prvakinje postale su kuglaËice Poljske, πto je prava svjetska senzacija, a sjajne Njemice, dosadaπnje neprikosnovane svjetske prvakinje, izgubile su zlato u posljednjim hicima, iako su cijelog dana bile u “nedostiænom” vodstvu. Kuglanje je opet pokazalo svoju nepredvidljivost i veliku dramatiku.

I hrvatska reprezentacija u kojoj su nastupile i “Podravkaπice” Æeljka Orehovec i Marija Zver prolazila je trnovit put do obrane medalje, a slikovito je rekao izbornik Mikac: “Ujutro smo bili u oblacima, poslijepodne u ponoru, da bi na kraju dana zavrπili na pobjedniËkom postolju”! Konkurencija je bila straπna, sva svjetska elita doπla je u Osijek, svi su sanjali medalju, a kandidata kao u priËi: dosad nedodirljiva NjemaËka, tradicionalno jake Maarska i Rumunjska, nadolazeÊe »eπka, SlovaËka i Poljska, uvijek pri vrhu Hrvatska i Slovenija.

Kao prva za Hrvatsku, veÊ u devet sati, led je “probijala” naπa Æeljka Orehovec u koju izbornik ima veliko povjerenje. A Æeljka nije mogla razoËarati - ona je uvijek prava, veliki borac, svoj maksimum daje na velikim natjecanjima. Odigrala je sjajno, sruπila je 489 Ëunjeva, mlada Slovenka Razlag 490, Njemica Hoffmann, svjetska prvakinja, ravnih 500. Kakav poËetak!

- Zadovoljna sam medaljom, ova medalja ”nije“ bronËana, za mene je najzlatnija. Pritisak je bio ogroman prvi put je SP u naπoj zemlji, a od domaÊina se uvijek oËekuje i pravi rezultat. Nakon dva kiksa u drugoj i treÊoj seriji vratile smo se u borbu za medalju, a na kraju, medalja je oko vrata - osjeÊaj je fantastiËan. Rame je izdræalo, a kuglana je vrlo teπka, za svaki Ëunj moraπ “iskrvariti”, nema nagradnih “drva” kao na naπoj koprivniËkoj “ljepotici”. OËekuju me joπ parovi - dat Êu sve od sebe da zaigram i u pojedinaËnom finalu u subotu - rekla je Æeljka, primajuÊi Ëestitke od znanih i neznanih, od ljubitelja kuglanja iz cijele Hrvatske.

U drugoj seriji na staze “jedan” i

9

“dva”, koje su svima koje su igrale na njima “oduzele pola æivota”, izaπla je joπ jedna “Podravkaπica” - Marija Zver.

PoËetak i nije bio tako slab, ali u nastavku Maja je prolazila kroz najveÊe iskuπenje u svom kuglaËkom æivotu. Sve πto god je odigrala niπta nije uspijevalo - sruπila je samo 207 Ëunjeva. Nastavak na “dvojci” je neπto obeÊavao, ali izbornik u panici, u 61. hicu vrπi izmjenu, ulazi debitantica, mlada Natalija Graber. Velika greπka izbornika - konaËan rezultat prava mizerija, samo 404 Ëunja.

- Nemojte me niπta pitati, potpuno sam prazna. Jednostavno nisam imala osjeÊaj, πtogod sam pokuπala ispalo je krivo. Na takvoj kuglani moja igra ne prolazi, tu “igra” samo Ëisti, oπtar hitac, nema tu nikakvog “navlaËenja” ili “frljoka”. Ne sjeÊam se kad sam u ËiπÊenju imala dva “dura” zaredom.

Mislim da je izbornik ipak povukao pogreπan potez, imala sam osjeÊaj da Êu na “dvojci” popraviti kiks. Zahvaljujem Mariji i Darinki koje su nas izvukle iz ponora, ova medalja je sigurno sjajnija od bronce - rekla je pomalo joπ uvijek tuæna Marija.

Darinka BuniÊ, joπ jedna kuglaËica koja je “repku” izborila svojim sjajnim igrama za Podravku, ali sada bivπa “Podravkaπica”, dala je nemjerljiv doprinos svjetskoj bronci. Na stazu je izaπla kad je Hrvatska pala na πesto mjesto, kad je prijetila rezultatska katastrofa domaÊinu prvenstva. Odigrala je maestralno, imala je pravu igru, digla “Zrinjevac” na noge, postigla je treÊi rezultat dana - 491 Ëunj. Trasirala je put prema medalji, “digla” je Hrvatsku na treÊu poziciju.

- U dvorani je bilo uæasno vruÊe, a prije nastupa mi je izbornik rekao: “Moraπ sruπiti 475 Ëunjeva”! Tek onda mi je bila “frka”, ali kad sam dobro krenula, sve je iπlo sjajno. Posebno hvala prekrasnoj publici, koja me tako buËno podræala, i ona je kao i ja osjetila da je to trenutak za veliki preokret. Presretna sam! - rekla je popularna Dara, koju su “Podravkaπi” zezali da je to rezultat “specijalizacije” u naπem klubu.

Plasman: 1. Poljska 2809, 2. NjemaËka 2800, 3. Hrvatska 2746 (Orehovec 489, Zver + Graber 205+140, BartoloviÊ 435, MaareviÊ 465, BuniÊ 491, Perman 462), 4. SlovaËka 2693, 5. »eπka 2691, 6. Maarska 2666, itd.

JuËer, u Ëetvrtak, igrani su parovi, a Hrvatska zbog odliËnog plasmana ima pravo na tri para. Najboljih 16 kuglaËica iz ekipnog i parovnog nastupiti Êe na sutraπnjem pojedinaËnom finalu. Nadamo se da Êe naπe, Æeljka i Dara, biti meu njima. Moæda i joπ koja medalja za Hrvatsku.

RadniËke sportske igre u ribolovu

U organizaciji ribolovnog kluba Podravka i ove Êe se godine odræati RSI radnika Podravke u lovu ribe udicom na plovak. Ekipe sastavljene od Ëetiri natjecatelja plus voe ekipe duæni su se prijaviti do 10. 6. 2002. kod Darka RakiÊ u Odræavanju uz uplatu kotizacije od 30 kuna po osobi. Za ekipu mogu nastupiti radnici Podravke po cjelinama u kojima rade, kao i umirovljenici i radnici cjelina koje su bile u sastavu Podravke.

Organizator osigurava medalje, doruËak, ruËak i kavu.

Sve ostale informacije kod uplate kotizacije i na tel. 1356.

Prijavnica za RSI u ribolovu (subota 15. 6. 2002.)

Naziv ekipe: Radna cjelina: Ime i prezime 4 natjecatelja:

Voa ekipe: Ukupan broj sudionika:

Telefon:

10

Broj 1611 Petak 24. svibnja 2002.

Food care radionice Electroluxa i Podravke

Odjel zaπtite od poæara

»itatelji Vjesnika pripremali hranu od Podravkinih proizvoda na Electroluxovim aparatima

U povodu Mjeseca zaπtite od poæara (svibnja), Odjel zaπtite od poæara organizira nagradnu igru za radnike Podravke. U novinama od 10., 17. i 24. svibnja 2002. godine bit Êe postavljena pitanja, tematski vezana uz podruËje zaπtite od poæara. Princip nagradne igre je vrlo jednostavan - na svako pitanje ponuena su tri ili dva odgovora od kojih je samo jedan toËan. Nagradne kupone s osobnim podacima i odgovorima na postavljena pitanja potrebno je ubaciti u posebne kutije koje Êe biti postavljene na portama, ili poslati na adresu: Podravka d. d., Odjel zaπtite od poæara, s naznakom “Za nagradnu igru”.

Krajem svibnja 2002. godine obavit Êe se javno izvlaËenje, a imena dobitnika bit Êe objavljena u listu “Podravka” 7. lipnja 2002. godine.

Piπe: dipl. inæ. Katarina Pentek Viπegodiπnja suradnja Podravke i Electroluxa, vodeÊeg proizvoaËa kuÊanskih aparata joπ jednom se pokazala uspjeπnom u projektu pod pokroviteljstvom Vjesnika, a pod nazivom ”Electroluxova akademija zdravog æivljenja”.

Projekt je ekskluzivno namijenjen Ëitateljima Nedjeljnog Vjesnika koji su se za sudjelovanje u workshopovima (radionicama) odræanim u novoobnovljenom Electroluxovom Customer Care centru u Slavonskoj aveniji 3 u Zagrebu, prijavili putem kupona objavljenih u Vjesniku.

Naglasak cijele akcije bio je na spravljanju sezonskih namirnica na naËelima pravilne prehrane uz pomoÊ Podravkinih proizvoda pri Ëemu je naglaπena briga Podravke i Electroluxa za svoje potroπaËe.

Do sada su odræane tri radionice s temama: ”Uskrπnji blagdanski stol”, ”©paroge” i ”Sirevi u suvremenoj gastronomiji”.

Za svaku pojedinu radionicu djelatnice Podravkina Kulinarskog centra pripremile su uvodna predavanja na odgovarajuÊu temu, nakon Ëega su

NAGRADNA IGRA

Nagrade su: 1. Vatrogasni aparat S-9 2. Vatrogasni aparat S-6 3. Vatrogasni aparat S-2 Pravo sudjelovanja u nagradnoj igri imaju svi zaposlenici Podravke.

Primjena Podravkinih proizvoda u Electroluxovoj akademiji zdravog æivljenja naπi gosti uz svesrdnu pomoÊ i koordinaciju djelatnika Kulinarskog centra i Electroluxa pripremali po nekoliko odgovarajuÊih recepata. U radionicama je bilo æivo i dinamiËno, a posjetitelji su bili oduπevljeni jednostavnom primjenom Podravkinih proizvoda te novim laganim i ukusnim receptima. »itatelji su tijekom trosatnog trajanja workshopa, mogli dobro upoznati razli-

Ëite Podravkine proizvode i njihovu primjenu u svakodnevnim jelima.

U pripravljanim receptima koriπteni su i na taj naËin prezentirani i degustirani Podravkini proizvodi iz asortimana: Vegete, Podravka jela, Dolcele, VoÊa i povrÊa.

Suradnja izmeu Electroluxa i Podravke na ovaj naËin nastavlja se u listopadu.

Prijem za rukometaπice Podravke kod gradonaËelnika Zvonimira MrπiÊa

Kupon 3 3. PITANJE ZA NAGRADNU IGRU Tko sve smije rukovati aparatima za poËetno gaπenje poæara?

A) B) C)

samo vatrogasci svi radnici u sluËaju nastanka poæara samo osobe specijalno obuËene za to

Ime i prezime: _________________________________________________ Zaposlen u: ___________________________________________________

Vatrogasni aparati S-2, S-6 i S-9

- Zbog svojih sportskih rezultata, ponaπanja i primjera πto ga daju mlaim generacijama rukometaπice Podravke ponos su Koprivnice - to je na prijemu RK Podravka Vegeta u povodu osvajanja dvostruke hrvatske rukometne krune ustvrdio koprivniËki gradonaËelnik Zvonimir MrπiÊ. »e-

stitajuÊi rukometaπicama deseti naslov prvakinja Hrvatske i deseti Hrvatski kup, Zvonimir MrπiÊ izrazio je æelju da na ulazu u grad Koprivnicu ponovno osvane ploËa s natpisom ”Dobro doπli u grad europskih rukometnih prvakinja”.

Dobri rezultati rukometaπica u eu-

ropskim rukometnim natjecanjima pridonijeli bi stvaranju joπ veÊeg ugleda grada kao i sponzora Podravke koja i sama postiæe vrhunske rezultate u proizvodnji i prodaji hrane - reËeno je u srijedu na prijemu rukometaπica kod gradonaËelnika Koprivnice Zvonimira MrπiÊa.

Recept tjedna:

Hrenovke u salati (za 4 -6 osoba) 3 para hrenovki 1 æliËica kosanog perπina 1 staklenka Paprike u senfu

Hrenovke skuhajte, ohladite, iz- Na ovakav naËin moæete pripremiti mijeπajte sa Paprikom u senfu, salatu od svih vrsta mesa. servirajte na tanjur i posipajte svjeæe Dobar tek nasjeckanim perπinom. Posluæite kao Vam æeli Vaπ gastro-promotor hladno predjelo.

Zlatko SedlaniÊ

Crta: Ivan Haramija - Hans