Podravkine novine broj 1612

ISSN 1330 - 5204

www.podravka.com Godina XLI Broj 1612 Petak 7. lipnja 2002.

List dioniËkog druπtva “Podravka” Koprivnica

Podravkini branitelji ponovno sudjelovali u automobilskoj karavani ”Da se ne zaboravi”

Prodajno - marketinπka operativa za gastro program na okupu u Podravki 2. str.

6. str.

Aktualno

”Podravkaπi” iz »eπke posjetili sjediπte kompanije

Glavna skupπtina Podravke 11. srpnja

Privræenost i oduπevljenje Podravkom u Koprivnici

Piπe: Hrvoje ©labek

Na Glavnoj skupπtini Podravke d.d., koja je sazvana za 11. srpnja u 12 sati, odluËivat Êe se o upotrebi i rasporedu dobiti za poslovnu 2001. godinu i o izboru novih Ëlanova Nadzornog odbora, buduÊi da predsjedniku Boæi Prki te Slavku AntoliÊu, Franji Cirkvencu i Sonji Klingor istjeËe mandat.

Uprava i NO predloæit Êe Skupπtini da usvoji temeljne financijske izvjeπtaje o lanjskom poslovanju i godiπnji izvjeπtaj Uprave o stanju druπtva Podravke, te da Uprava i NO dobiju razrjeπnice kojima se odobrava njihovo voenje i nadzor voenja Podravke u proπloj godini.

Predloæit Êe i da se od dobiti Podravke d.d., koja se umanjuje za preneseni gubitak nastao na temelju smanjenja zadræane dobiti za odgoenu poreznu imovinu, i iznosi 17,4 milijuna kuna, oko 1,6 milijuna kuna rasporedi u zakonske i statutarne rezerve. Oko 20 milijuna kuna (2,7 milijuna eura), pak, trebalo bi se isplatiti Europskoj banci za obnovu i razvoj kao dividenda na povlaπtene dionice u skladu s ugovorom Podravke i EBRD-a.

NO Êe predloæiti Skupπtini da Ëlanovima toga tijela postanu Barica Macan, –uro Zalar i Marijan Cingula te ostanu Boæo Prka i Darko Ostoja.

U poruci dioniËarima objavljenoj u DioniËarskom glasniku predsjednik Podravkine Uprave Darko Marinac istaknuo je kako je, uz uspjeπno poslovanje, tvrtka lani stvarala pretpostavke za daljnji rast i razvoj. PoruËio je i kako Êe nova vizija, misija, strategija te organizacija pokazati vidljive rezultate veÊ u ovoj godini, na zadovoljstvo dioniËara, zaposlenika i javnosti.

Zaposlenici ”Podravke - Internacional” iz »eπke s velikim su zanimanjem razgledali matiËnu tvrtku u Koprivnici, a posebno su bili oduπevljeni novom Tvornicom Vegete Piπe: Hrvoje ©labek Snimio: Nikola Wolf

P

odravkaπi iz Republike »e∂∂∂πke boravili su u dvodnevnom posjetu Koprivnici, gdje su ih primili zamjenik predsjednika Uprave Æeljko –urina i koprivniËki gradonaËelnik Zvonimir MrπiÊ. Na Ëelu svih pedesetak zaposlenika ”Podravke Internationala” iz Praga koji su doπli u sjediπte kompanije kojoj pripadaju bio je direktor tog poduzeÊa Davor ©varc.

- Ovo nije sindikalni izlet, ali mi je drago πto smo se druæili s

”Podravkaπima” i u tom druæenju se uvjerili kako se osjeÊaj privræenosti Podravki ne razlikuje u Koprivnici i Pragu - izjavio je ©varc za Podravkin list i prenio prve dojmove svojih ljudi, koji su mahom - oduπevljenje.

Iako svi nisu prvi put u ”podravskoj metropoli”, skupni njihov posjet prvi je takav od osnivanja ”Podravke Internationala” u Pragu 1995. godine. Svega petero unapreivaËa prodaje radilo je dvije godine na etabliranju hrvatskog prehrambenog diva

na Ëeπkom træiπtu. Zasigurno barem dijelom zahvaljujuÊi velikom entuzijazmu, stvoreni su uvjeti da veÊ 1997. godine Podravka pokrene vlastitu distribuciju i otvori dva skladiπta u Zlinu.

U protekle Ëetiri godine prihodi od prodaje gotovo su udvostruËeni, odnosno Podravka je na Ëeπkom træiπtu rasla viπe od 20 posto godiπnje. Proizvodni asortiman sastoji se od Vegete, juha u vreÊici i kocki, Tallianeta, Fini-Minija i Twistova, a »esi ih veÊ dobro poznaju i Ëesto kori-

ste. Danas “Podravka-International” iz Praga zapoπljava pedesetak ljudi, ima distributivne centre u Zlinu i Pribranu te razvijenu distribuciju u Ëitavoj dræavi.

Nakon srdaËnog doËeka u sjediπtu Podravke i razgovora s –urinom, gosti su posjetili Tvornicu Vegete, a zatim je sveËani prijem za njih priredio gradonaËelnik Zvonimir MrπiÊ. Drugi dan posjeta bio je rezerviran za izlet na PlitviËka jezera, a potom su druæenje i zabava potrajali na PRC-u.

(Nastavak na 3. stranici)

2

Broj 1612 Petak 7. lipnja 2002.

U Podravki je 29. svibnja odræan sastanak Gastro prodajno-marketinπke operative Hrvatska

Podravkin periskop

Gastro biznis je strateπka odrednica Podravke koja ima buduÊnost

Penzioneri u fokusu

Piπe: Boris Fabijanec Snimio: Nikola Wolf Uz Ëelne ljude Podravkine Prodaje gastro programa Hrvatska, na sastanku odræanom 29. svibnja bili su regionalni gastro promotori prodaje, trgovaËki predstavnici, prodavaËi te predstavnici centralnog dijela Podravkinih operativnih funkcija vezani za gastro træiπte. Takoer, na sastanku su bili i direktori Podravkinih prodajnih regija, a sve skupa je na poËetku sastanka pozdravio izvrπni direktor Prodaje za hrvatsko træiπte Miroslav VitkoviÊ.

Radni dio sastanka poËeo je definiranjem postojeÊe organizacije gastra na nivou svih regija pri Ëemu su se prisutni detaljno upoznali sa sistemom rada, a analizirani su prodajni rezultati i aktivnosti za prvih pet ovogodiπnjih mjeseci. GovoreÊi o aktivnostima za naredno razdoblje, posebno se fokusiralo na planirane dogaaje tijekom ljetnih mjeseci vezane za turistiËku sezonu, ali isto tako nisu zaboravljene aktivnosti, kao πto je reËeno na sastanku, za vrlo brzo dolazeÊu jesen. Takoer, govorilo se i o aktivnostima u srednjeroËnom razdoblju, a podrazumijevaju se aktivnosti do 2005. godine. Na sastanku su posebno bile akceptirane trenutaËne aktivnosti po pitanju gastro prezenta-

cija, uvoenja novih proizvoda u distribuciju i prodaju te aktualizacija novih gastro prodavaËa koji Êe poËeti funkcionirati do sredine lipnja na jadranskom dijelu hrvatskog træiπta. Uz sve to, na sastanku je detaljno obraen sustav kontrole i nagraivanja za prodajnu operativu te pojedini segmenti kupaca na gastro træiπtu.

O tome πto je dosad ostvareno i πto se planira detaljno je govorio direktor Gastro prodaje Nediljko BariËiÊ.

- ©to se tiËe ovogodiπnjih prodajnih rezultata na gastro træiπtu, oni su u okviru oËekivanja, s tim da su naπe aktivnosti usmjerene na nekoliko segmenata. Jedno je gastro asortiman koji posebno pratimo po ostvarenju biznis plana, bez obzira na distributivni kanal i prodaju, zatim ostvarenje prodaje na nivou gastro prodajne operative, πto znaËi i gastro prodavaËa i gastro trgovaËkih predstavnika te realizacija ostvarena po odræanim gastro prezentacijama po pojedinim ciljanim i fokusiranim grupama roba.

Na kraju, prati se obrada træiπta i obilazak mjesta potroπnje. Svi ti rezultati ukazuju da smo na dobrom putu i da idemo u onom smjeru kojega smo si jasno zacrtali i definirali, a to znaËi da æelimo biti prepoznatljivi i sigurni partneri πto se tiËe gastro træiπta. Dakle, svakodnevno otvaramo nova mjesta potroπnje, pronalazimo nove kup-

ce i direktno utjeËemo na potroπnju Podravkinog proizvoda. Sve naπe aktivnosti odraujemo sa strateπkim i operativnim gastro marketingom i time dajemo puni smisao ukupnog posla jer to nije samo kupoprodajni odnos kupca i prodavatelja, veÊ je to jedan viπi nivo poslovne suradnje.

Naπ cilj je da svaki kupac Podravku prepozna kao povjerljivog i sigurnog partnera. Svakodnevno prepoznajemo potrebe naπih kupaca i direktnim dolaskom i prisustvom na mjestima potroπnje æelimo utjecati i utjeËemo da se troπi πto πira paleta Podravkinih proizvoda. Duboko sam uvjeren da Êe Podravka prepoznati ono πto gastro operativa radi na terenu, a to znaËi da Êe odraditi zacrtane ciljeve i zadatke. Ovo nije biznis od danas do sutra, ovo je biznis na duge staze u kojemu smo postavili Ëvrste temelje za sve ono πto slijedi u narednom razdoblju, a siguran sam da znamo πto Êemo raditi u narednih tri do pet godina i kakva Êe nam biti pozicija na hrvatskom gastro træiπtu.

Takoer, vaæno je istaknuti da smo u ovogodiπnji pet mjeseci kvalitetno suraujuÊi s marketingom i struËnim sluæbama u SPJ-ima definirali 49 novih gastro proizvoda. Oni su vrlo brzo pronaπli svoje mjesto na gastro træiπtu, a u pripremi smo da plasiramo na gastro træiπte joπ neke πto nove, πto

Nediljko BariËiÊ starije proizvode, ali u praktiËnijem gastro pakiranju kao πto je na primjer namjensko krem punilo za pekare Linolada - rekao je direktor Gastro prodaje Nediljko BariËiÊ.

Da se u Podravkinom gastru radi punom parom dokazuju i brojne planirane aktivnosti tijekom ljetnih mjeseci. Uz gotovo svakodnevne prezentacije zasigurno najobuhvatnija i ujedno najzahtjevnija ovoljetna akcija bit Êe pod nazivom ”S tavama i grillom po Jadranu” kojom Êe se tijekom srpnja obiÊi 10 ljetovaliπta od Primoπtena do Umaga. Promovirat Êe se Podravkini proizvodi - Vegeta twist, Talianeta, Fant umaci, Salsa, ajvar, Relish, koncentrat rajËice, umak od rajËice sa πampinjonima te piÊa Studenac, Studena i Deit. Naravno, poznati udarni dvojac gastro promotora Vilijam Cvek i Draæen –uriπeviÊ bit Êe zaduæeni da ti proizvodi spravljeni na njihov naËin budu pravi praznik za nepce brojnih gostiju koji se oËekuju tijekom te marketinπko-promotivno-zabavnoedukativne akcije Gastra.

Tijekom sastanka direktor BariËiÊ je postavio jedan vrlo zanimljiv apel.

- Na mjestima potroπnje u segmentu gastro træiπta osobno Êu se zaloæiti, traæim i oËekujem podrπku, ne samo u okvirima Prodaje Hrvatska i naπih profitnih jedinica, veÊ od svih istinskih i pravih Podravkaπa da - ne samo na moru, veÊ i u svakodnevnoj potroπnji - nastoje utjecati na to da gastro kupci imaju u svojoj ponudi πto veÊu paletu Podravkinih proizvoda. To je interes svih nas koji smo u ovoj kompaniji zaposleni i u punom smislu rijeËi poslovni interes da smo πto kvalitetnije zastupljeni u gastro potroπnji. Svi oni koji su vezani na naπu domaÊu prehrambenu industriju - neka traæe i troπe domaÊi Podravkin Predstavnici Gastro marketinga i Gastro prodaje imaju razloga za meusobne Ëestitke proizvod na domaÊem stolu.

Posjet Podravki

Sarajevski gradonaËelnik razgledao Tvornicu Vegete Sarajevski gradonaËelnik prof. dr.

Muhidin HamamdæiÊ sa suradnicima posjetio je proπlog tjedna Koprivnicu, a nije propustio doÊi u Podravku i razgledati Tvornicu Vegete. U razgovorima sa zamjenikom predsjednika Uprave Æeljkom –urinom upoznat je kako je bosanskohercegovaËko træiπte veoma vaæno za Podravku te je na njemu lani ostvarila oko πest

posto ukupnih prihoda od prodaje.

Sarajevsko izaslanstvo ruËalo je u pivnici Kraluπ te veËeralo u Podravskoj kleti, a prijem za njih priredio je i koprivniËki gradonaËelnik Zvonimir MrπiÊ. Sarajlijama je takoer prezentiran geografsko-informacijski sustav grada Koprivnice, a posjetili su i Galeriju naivne umjet-nosti u Hlebinama.

H. ©.

Sarajevski gradonaËelnik dr. Muhidin HamamdæiÊ u Podravki je razgovarao sa Æeljkom –urinom

Piπe: Vlado Markota Sektor za razvoj poslovanja

Danaπnje druπtvo u prosjeku stari, tj raste broj starijih ljudi, dok se broj djece i tinejdæera sve viπe smanjuje.

Penzioneri postaju sve vaænija grupa potroπaËa, pa im proizvoaËi, gotovo svih proizvoda πiroke potroπnje, moraju poklanjati sve viπe pozornosti. Kao posljedica se javlja Ëak i to da se proizvoaËi robe πiroke potroπnje, koji su do sada bili specijalizirani za proizvodnju proizvoda za najmlai dio populacije, nalaze pred odlukom: ili se okrenuti ljudima iznad πezdeset godina, kao svojoj ciljnoj skupini potroπaËa, ili potpuno izaÊi iz dosadaπnjeg biznisa.

Ova grupa potroπaËa je vrlo specifiËna, jer u odnosu na penzionere od prije dvadeset, pa Ëak i od prije deset godina, danaπnji penzioneri ne æele prihvatiti svoje godine. Ove se ljude moæe nazvati “mladi do smrti”. Za njih penzija znaËi viπe slobodnog vremena. Mnogi i dalje idu na plivanje, igraju tenis, ostaju seksualno aktivni i oblaËe se prema zadnjim modnim trendovima. Ako bi ih netko æelio podsjetiti na njihove godine, oni bi jednostavno bili uvrijeeni. Stoga se proizvoaËi robe πiroke potroπnje suoËavaju s teπkim ciljem: privuÊi tu veliku i atraktivnu skupinu potroπaËa, ne priznavajuÊi da su proizvodi namijenjeni upravo njima. VeÊina onih koji su oglaπavali svoje proizvode kao “idealni za bake i djede” ili Ëak kao “za starije osobe” ili “za osobe u treÊoj æivotnoj dobi” su ispali iz biznisa. Oko 72% Amerikanaca u dobi izmeu 60 i 67 godina starosti negativno je odgovorilo na pitanje: Da li biste kupovali proizvode koji nose oznaku “za zlatne godine” ili “za starije osobe”, istiËuÊi da su oni premladi za to!

Kreativni proizvoaËi predstavljaju svoje proizvode kao “proizvod za iskusne osobe” i kao “za one koji veÊ znaju πto je vaæno u æivotu”.

Kozmetici za spreËavanje bora su takoer davana drugaËija imena poput “proizvod za izglaivanje koæe” ili “proizvod za istezanje koæe”, tako de se osjetljiviji æenski dio potroπaËke skupine ne podsjeÊa na to da imaju bore.

Cerealije za doruËak s poveÊanim sadræajem kalcija namijenjene za æene poslije menopauze oglaπavane su sa sloganom: “Neka mladost traje πto je dulje moguÊe!”.

Posebna mineralna voda, za osobe iznad πezdeset, koje se joπ bave sportom, lansirana je u Kanadi. U oglasima su prikazivani stariji ljudi kako jogiraju ili igraju tenis i govore: “KonaËno mogu æivjeti onako kako sam uvijek æelio!”. I niti jedan od tih ljudi na plakatima nije bio sijede kose, jer sijeda kosa takoer izaziva loπe asocijacije.

Za penzionere u Hrvatskoj bi se moæda mogao primijeniti slogan: “Za generacije koje su nama ostavile sve, a sada nemaju ni za pristojan æivot”. Samo, da li bi to poveÊalo prodaju?

Broj 1612

Petak

7. lipnja

3

Podravkaπi iz »eπke posjetili Koprivnicu i otkrili - novu turistiËku destinaciju Pripremio: Hrvoje ©labek Snimio: Nikola Wolf U sedam se godina broj ”Podravkaπa” u »eπkoj udesetostruËio, a svih pedesetak danaπnjih djelatnika »esi su, osim direktora Podravke Internationala Davora ©varca, koji takoer peËalbarski kruh uæiva u, mnogi kaæu, najljepπem europskom gradu Pragu.

Posjet Koprivnici, kao sjediπtu za njih strane kompanije u kojoj rade imali smo prilike Ëuti - nije ih ostavio ravnoduπnima, iako nisu svi prvi put u tom gradu. No, ovaj put je posjet bio potpuno turistiËki i sadræavao je svega nekoliko protokolarnih obveza, poput primanja kod zamjenika predsjednika Uprave Æeljka –urine i gradonaËelnika Zvonimira MrπiÊa. Vremena za razgledavanje grada, druæenje i zabavu bilo je zato napretek. Zato nije Ëudo da su se nakon posjeta predivnim PlitviËkim jezerima i veËere na

PRC-u drugog dana boravka u Hrvatskoj s pjesmom u autobusu vraÊali u Prag. Jedina primjedba koju su ponijeli kuÊi jest ona s kojom se svi moraju sloæiti: Ëeπka su piva bolja od hrvatskih.

Na prijemu kod gradonaËelnika MrπiÊa u gradskoj vjenËaonici bilo je naroËito sveËano. BuduÊi da je sluæbena prevoditeljica trenutno bila ”angaæirana” za potrebe anketiranja Ëetvero Podravkinih starosjedilaca u »eπkoj, tu je ulogu nakratko, ali viπe nego vrsno, preuzeo ©varc. Preveo je, meu ostalim, MrπiÊeve rijeËi kojima je oslikao vaænost Podravke za ovaj kraj, a koje kaæu da se Ëitava Koprivnica trese kad Podravka kihne. Nakon toga MrπiÊ je najstarijima (po staæu) Ëeπkim ”Podravkaπima” predao prigodne darove, a mi prenosimo njihove dojmove prije tog sveËanog trenutka.

Aktualnu problematiku daljnjeg razvoja Podravke na konkurencijom napuËenom Ëeπkom træiπtu u kontekstu

daljnjeg jaËanja stranih maloprodajnih trgovaËkih lanaca ostavljamo za neku drugu prigodu.

Martin Gaπpar, product manager: Petr Sedily, trgovaËki putnik:

Nadam se napretku u karijeri

Marcela Chachulova, trgovaËka putnica:

KoprivniËanci su sliËne naravi - U Podravki radim veÊ sedam godina kao trgovaËki putnik za gastro-program, koji u »eπkoj postoji zadnje tri godine.

Jako mi se sviaju Podravkini proizvodi jer su vrlo kvalitetni, a sviaju se i Ëeπkim potroπaËima. U Koprivnici sam πesti put.

Sviaju mi se ovdaπnji ljudi i njihova narav, mislim da su sliËni nama. Lijepo mi je zato doÊi i druæiti se s drugim ”Podravkaπima”. Za sada nisam razmiπljala o promjeni radnog mjesta jer sam zadovoljna tvrtkom, proizvodima, radnom okolinom i politikom firme, a nadam se da Êe tako biti i u buduÊnosti.

- U Podravki sam od 1995. godine, a u Koprivnici sam veÊ πesti put. Jako mi se svia, a tijekom svih ovih godina stvorio sam blizak odnos s tim gradom. ©to se Podravke tiËe, sve mi se svia i nadam se da Êu raditi joπ neko vrijeme. Kao trgovaËki putnik zadovoljan sam, ali nadam se da Êu napredovati u karijeri.

Dajte »esima i riæota - Kao i kolege, od prvog sam dana u Podravkinom Ëeπkom poduzeÊu, a u Koprivnici sam Ëetvrti put. Grad mi se jako svia, a naroËito ”©tagelj” i pivnica. No, ne mogu reÊi da je pivo bolje od Ëeπkog. Naime, probao sam ga, ali i dalje pijem plzensko. U tvrtki, naravno, namjeravam ostati i napredovati u karijeri. Æelio bih, recimo, da i drugi Podravkini proizvodi dou na Ëeπko træiπte, poput novih Tallianeta riæota.

Mirka Brozova, marketing:

»isto i precizno kao u laboratoriju - Prvi sam put u Koprivnici. InaËe, u Podravki sam od samog poËetka, od 1995. godine. Joπ nismo uspjeli detaljno razgledati grad, ali mi se Ëini da je Koprivnica vrlo ugodno mjesto, s lijepim parkom i srediπnjim trgom. No, razgledali smo proizvodnju Vegete i to je na mene ostavilo dubok dojam, sve je Ëisto i precizno, kao u laboratoriju. Nadam se da Êu nastaviti karijeru u Podravki.

Zadnja vijest

Podravka uzela dugoroËni kredit od 15 milijuna eura GradonaËelnik MrπiÊ predao je Podravkaπima iz »eπke prigodne darove - na slici poklon prima Mirka Brozova

»lanica Podravkine Uprave Nevenka Cerovsky juËer je potpisala ugovor o dugoroËnom kreditnom aranæmanu u vrijednosti 15 milijuna eura na rok od pet godina. Agent transakcije i sredstava osiguranja je Bank Austria Creditanstalt, Ëlanica HVB grupe. U poslovnom aranæmanu sudjeluju i Adria Bank AG, LBS Bank iz New Yorka, Volksbank d.d. Zagreb i Raiffeisen Landesbank, Austrija.

naπa posla

Predstoji gradnja ili kupnja novih tvornica Piπe: Æeljko Kruπelj, gost - kolumnist “VeËernjeg lista”

Nepotpisani tekst u proπlomjeseËnom “Nacionalu” o navodnoj previsokoj cijeni Podravkinih dionica ipak je ostvario neËiji cilj. VeÊ dva-tri tjedna cijene dionica su smanjene za oko pet posto, πto u praksi znaËi da se kreÊu izmeu 225 i 230 kuna. Podravkino poslovodstvo taj privremeni zastoj, meutim, ne zabrinjava, jer je izvjesno da Êe dionice opet rasti i da nije upitno da Êe dosegnuti barem svoju nominalu.

Viπe je razloga takvome optimizmu. Ugovor o distribuciji Ëitave palete proizvoda Nestlea, kao i povoljna prodaja udjela u Panonskoj pivovari, nisu jedine dobre vijesti u ove kasnoproljetne dane. Jedanaest milijuna dolara koji su dobiveni u spomenutoj transakciji bit Êe u cijelosti iskoriπteni za daljnji razvoj. VeÊ je spomenuta moguÊnost da Podravka kupi nekoliko manjih distributivnih tvrtki koje bi je uËvrstile i u tom poslovnom segmentu. Ponajprije se to odnosi na prostor koji je izravno

vezan i uz ugovor s najveÊom svjetskom prehrambenom kompanijom, buduÊi da bi uspjeπni start potaknuo i druge domaÊe i inozemne tvtke da se ukljuËuju u Podravkin distributivni lanac.

Sve su glasnije i informacije kako je Podravka pred dovrπenjem pregovora i o kupnji jedne prehrambene tvornice u »eπkoj, koja joj je sve vaænije træiπte. Ime te tvornice se iz razuzmljivih razloga joπ ne objavljuje, a zasad se jedino nagaa da Êe se njen proizvodni asortiman nadopuniti s onim kojim raspolaæe koprivniËka tvrtka, te da se time otvaraju i daljnje moguÊnosti za izvoz na srednjoeuropska træiπta.

No, KoprivniËance Êe zacijelo najviπe razveseliti πto u industrijskoj zoni na Danici slijedi podizanje dviju novih tvornica. Prva je od njih, Ëiji su pripremni radovi veÊ i zapoËeli, Belupova nova tvornica polukrutih i tekuÊih lijekova. Ona Êe biti naslonjena na tvornicu koja je otvorena

prije tri godine i bit Êe tehnoloπki osposobljena i za proizvodnju najzahtjevnijih lijekova i preparata. Graevinski bi radovi trebali biti dovrπeni veÊ do kraja listopada, a u meuvremenu se obavlja izbor opreme. U toj Êe se tvornici, kako saznajemo, proizvoditi razne kreme, masti, gelovi i losioni, πto Êe bitno poveÊati Belupovu ponudu. Postoji i moguÊnost da se koprivniËki farmaceuti na novom postrojenju ponajviπe fokusiraju na dermatoloπke preparate, gdje su, kaæu, πiroke moguÊnosti daljnjeg træiπnog rasta.

Druga koprivniËka tvornica, Ëiji su planovi pred odobrenjem, zapravo je veÊ godinama oËekivana. RijeË je o novoj tvornici juha, koja bi, πto je takoer logiËno, bila podignuta pokraj tvornice Vegete. Svakome je jasno da sadaπnja tvornica juha, koja je meu najstarijim Podravkinim pogonima, viπe ne zadovoljava potrebe i da je tehnoloπki vrlo zastarjela. ©toviπe, dotrajala proizvodna hala iz godine

u godine postaje sve opasnija za “juhare”, tako da doista prijeti opasnost zabrane njenog daljnjeg koriπtenja. S druge strane, u takav dotrajali objekt nije uputno previπe ulagati, jer to nije financijski isplativo, niti bi se mogla osigurati potrebna tehnoloπka razina. Zato je daleko primjerenije krenuti u projekt koji Êe zadovoljiti sve standarde, od potrebnih proizvodnih kapacitete do zadovoljavanja svih sigurnosnih, zdravstvenih i ekoloπkih pretpostavki.

Ne treba, doduπe, smetnuti s uma da tako koncipirana tvornica zbog svoje visoke automatiziranosti ne moæe osigurati nova radna mjesta, a Ëak Êe djelomiËno smanjiti i broj onih u starom pogonu, no isti je sluËaj u prehrambenim industrijama u cijelome svijetu. Izuzetak Ëine tek tvrtke koje su svoje tvornice prebacile u najsiromaπnije zemlje, pa koriste pogodnost iznimno jeftine radne snage i daleko niæe reæijske troπkove. U razvijenijim zemljama novo zapoπlja-

vanje nije vezano uz proizvodnju, veÊ uz najrazliËitije prodajne, marketinπke i razne specijalistiËke djelatnosti. Podravka moæe ostati u vrhu samo ako se pridræava tih pravila, jer joj je imperativ da bude konkurentna na inozemnim træiπtima.

Cilj nove tvornice juha nije samo poveÊanje proizvodnje postojeÊih Podravkinih juha. Time se, naime, otvara i moguÊnost daljnjeg proπirenja suradnje s Nestleom, i to u varijanti dobivanja proizvodne licence za juhe te kompanije koje bi Podravka prodavala diljem jugoistoËne Europe. Trenutno je sve to tek u fazi neformalnih razgovora, ali je moguÊnost realizacije potpuno realna.

Podravka bi, primjerice, mogla preuzimati i usluænu proizvodnju za druge tvrtke ili prodajne lance, buduÊi da potonji sve viπe forsiraju vlastite træiπne marke. A kvaliteta tih proizvoda mora biti neupitna, πto Podravka lako moæe garantirati.

4

Broj 1612 Petak 7. lipnja 2002.

U Rijeci je nedavno otvoren trgovaËki centar TU©

OdliËna suradnja Podravke i slovenskog trgovaËkog partnera Po veliËini prometa treÊa slovenska trgovaËka kuÊa TU© nedavno je u Rijeci otvorila trgovaËki centar na 6.800 Ëetvornih metara u sklopu kojega je veliki supermarket, drogerije, igraliπte za djecu, 27 specijaliziranih trgovina, a uz to 320 parking mjesta. Ta slovenska privatna trgovaËka tvrtka osnovana je 1990. godine u Celju, ima 1.140 zaposlenih te radi godiπnji promet od 249 milijuna eura. Dakle, TU© je prvi trgovaËki centar u Hrvatskoj otvorio u Rijeci za Ëiju izgradnju je utroπeno 10,5 milijuna eura, a kao πto je istaknuo na sveËanom otvorenju predstavnik te renomirane trgovaËke tvrtke Aleksandar Sveterπek, ne sumnjaju da Êe i u Hrvatskoj ostvarivati

dobre poslovne rezultate, kao πto ih godinama ostvaruju u Sloveniji. Osim πto su otvorenjem trgovaËkog centra u Rijeci znatno poboljπali ponudu roba u primorskoj regiji, TU© je otvorio i 150 novih radnih mjesta. O tome nam je direktorica TU©-a Rijeka Suzana LaziÊ rekla: ”Otvorenje TU©-a u Rijeci znaËi 150 zadovoljnih radnika, znaËi dobru ponudu, svakih 15 dana akcije da se pribliæimo kupcu i smatram da Êe se svaki kupac snaÊi i naÊi neπto za sebe u ovom prostoru.”

ObilazeÊi novi prodajni centar zaista smo ostali oduπevljeni zastupljenoπÊu Podravkinih proizvoda na policama TU©-a. VeÊ dugo nismo na jednom prodajnom mjestu vidjeli toliku zastu-

pljenost, odliËnu placiranost i raznolikost ponude Podravkinih proizvoda.

Gotovo sve πto proizvodi naπa tvrtka moæe se naÊi u rijeËkom TU©-u. Imao je zbog Ëega biti ponosan direktor Podravkine Prodaje - Regije Kvarner i Istra Æeljko Komazin, dok su pak Ëelni ljudi Podravke d.o.o. Ljubljana potajno priæeljkivali da i u slovenskim trgovaËkim centrima TU©-a bude takva placiranost i zastupljenost Podravkinih proizvoda. ”Suradnja s Podravkom je veoma dobra, nadam se da Êe biti joπ bolja prezentacija vaπih proizvoda na naπim policama, zajedniËke akcije i onda je garantiran i zajedniËki uspjeh.” - rekla nam je Suzana LaziÊ.

B. F.

”Podravkaπi” zadovoljni zastupljenoπÊu naπih proizvoda na policama novootvorenog robnog centra TU© u Rijeci

StruËna ekskurzija Druπtva kemiËara i tehnologa Koprivnica u Poljsku i NjemaËku

Posjet Tvornici Vegete u Kostrzynu i Tvornici Hartmann u Schwedtu Od 22. do 26. svibnja Druπtvo kemiËara i tehnologa Koprivnica uspjeπno je realiziralo joπ jednu struËnu ekskurziju, zahvaljujuÊi brojnim sponzorima koji su i ovaj puta podræali akciju Druπtva. »lanovi DKTK su tako cijeli dan bili gosti domaÊina Tvornice Vegete u Kostrzynu u Poljskoj i domaÊina Tvornice papirnih podloæaka za jaja iz grada Schwedta u NjemaËkoj,

koja se nalazi u sastavu Hartmann grupe. Osim ovih tvornica, domaÊini iz Schwedta iskoristili su priliku i pokazali nam jednu od najmodernijih rafinerija nafte u Europi, kao i tvornicu papira koja je otvorena prije nepuna tri mjeseca. Ovaj posjet realiziran je u suradnji sa Hartmannom (Bilokalnik) iz Koprivnice, a posjet tvornici Vegete u Poljskoj u suradnji s Podravka d.d.

Gradovi Kostrzyn u Poljskoj i Schwedt u NjemaËkoj (bivπa istoËna NjemaËka) nalaze se u industrijskoj zoni oko Berlina, na udaljenosti od svega 60-ak kilometara. Bilo je iznimno zanimljivo vidjeti koliko se puno ulaæe u bivπu istoËnu NjemaËku, posebno u gradove Dresden i Berlin. ©to znaËi biti zemljom Ëlanicom Europske unije, uvjerili smo se putujuÊi po Austriji i NjemaËkoj, gdje praktiËki nismo morali niti imati putovnice. Veliku razliku doæivjeli smo ulazeÊi u Poljsku.

Gotovo sat i pol Ëekali smo na kontrolu putovnica na ulazu i izlazu iz te zemlje.

PoËetni negativan dojam, odmah je popravio putokaz za Podravkinu tvornicu, gotovo odmah nakon granice prema Kostrzynu. Topla dobrodoπlica na koju smo naiπli u samoj tvornici, ali i nakon sluæbenog dijela, uËinili su da se osjeÊamo ‘’kao kod kuÊe’’, premda smo bili vrlo blizu BaltiËkog mora odnosno kojih 1200 km od Koprivnice. Vidjeti Berlin, bilo je za sve sudionike posebno iskustvo. Nazivaju ga najveÊim gradiliπtem u Europi, te je »lanovi DKTK-a srdaËno su doËekani u Podravkinoj tvornici u samo u godinama nakon pada BerKostrzynu u Poljskoj linskog zida (poËetak 90-ih), u ovaj

grad uloæeno viπe od 50 milijardi DEM. Berlinski zid - granica koja je dijelila istoËni od zapadnog Berlina, dakako viπe ne postoji, tek 20ak cm πiroka traka naËinjena od kamenih kocki, na koju Êete sasvim neprimjetno nagaziti hodajuÊi gradom, te pokoji suvenir u vidu komadiÊa koji su, recimo, pripadali zloglasnom zidu. Nijemci svakako æele, to je sasvim izvjesno, πto prije zaboraviti taj neslavni dio svoje povijesti i ovaj grad uËiniti istinskom metropolom moderne njemaËke dræave.

StruËno vodstvo izvan sluæbenog dijela na obostrano zadovoljstvo obavila je renomirana turistiËka agencija Generalturist iz Zagreba.

I na kraju, treba spomenuti, da je ova struËna ekskurzija popunjena u nepuna dva dana, πto znaËi da se 43 Ëlana DKTK u kratkom roku odluËilo za ovaj dugaËak i naporan program. Nadamo se da smo i ovaj put uspjeli naπim Ëlanovima proπiriti njihovo struËno znanje iz drugih profesionalnih podruËja i obogatiti ih za joπ jedno lijepo iskustvo.

Jasmina RaniloviÊ, predsjednik DKTK

Studenti zagrebaËkog Prehrambeno-biotehnoloπkog fakulteta posjetili Ital-Ice u PoreËu

U tvornnici Ital-Ice ima se πto vidjeti i nauËiti U cilju πto boljeg i kvalitetnijeg upoznavanja tehnologije prerade mlijeka i mlijeËnih proizvoda te praktiËnog dijela proizvodnje studenti zagrebaËkog Prehrambeno-biotehnoloπkog fakulteta, predvoeni docenticom Rajkom BoæaniÊ, posjetili su Podravkin Ital-Ice u PoreËu. Tom prigodom obiπli su proizvodne pogone i laboratorije te poreËke Podravkine tvrtke gdje su se temeljito upoznali s vrlo zahtjevnim i rigoroznim procesima proizvodnje. Nakon obilaska tvornice studente je pozdravio i direktor Ital-Icea Draæen

KvakariÊ koji je rekao da dobrih struËnjaka nikada nije dovoljno u kompleksnoj proizvodnji kao πto je to u Ital-Iceu. ”Od 44 studenta koliko je u mojoj grupi 32 su se odluËila za studiranje tehnologije mlijeka i mlijeËnih proizvoda jer industrija mlijeka u Hrvatskoj dobro stoji i ima perspektivnu buduÊnost. PriliËno smo zadovoljni s ovim πto smo vidjeli u Ital-Iceu, tvornica je lijepo sreena s velikim kapacitetima proizvodnje, a i zaposlenici su vrlo simpatiËni.” - rekla nam je docentica Rajka BoæaniÊ.

B. F.

Posjet Ital-Iceu ne bi bio potpun da studenti nisu probali vrlo ukusne i osvjeæavajuÊe sladolede te renomirane tvrtke u PoreËu

Obavijest radnicima zainteresiranima za dopunsko zdravstveno osiguranje Dopunsko zdravstveno osiguranje novi je oblik zdravstvenog osiguranja kojim se korisnicima osigurava nadoplata razlike do pune cijene usluge zdravstvene zaπtite.

Provodi se dobrovoljno i osobno.

Obavjeπtavamo radnike da je Podravka u pregovorima sa HZZO-om Podruænica Koprivnica oko preuzimanja administrativnih poslova vezanih uz police dopunskog zdravstvenog osiguranja i moguÊnosti plaÊanja mjeseËnih premija putem obustava od plaÊe.

Svi radnici zainteresirani za dopunsko zdravstveno osiguranje mogu se javiti kadrovskim referentima koji Êe im napraviti prijavu za sklapanje ugovora s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje. Za prijavu je potrebno da sa sobom ponesu osobnu i zdravstvenu iskaznicu za sebe i Ëlanove obitelji koje æele dopunski osigurati.

Ugovori o dopunskom zdravstvenom osiguranju sklapaju se na godinu dana.

PlaÊanje premije bit Êe preko obustava od plaÊe (80 kuna po osiguraniku) samo za osiguranike koji sklope ugovor preko Podravke.

OmoguÊeno je i mjeseËno ukljuËivanje premije u poreznu olakπicu.

Ljudski potencijali

Broj 1612

Anita Vrbnjak, radnica u Tvornici Vegete, postala bakom u 32. godini!

Plakala sam od sreÊe, a svi su vikali: Anita je baka!

Anita Vrbnjak po maloËemu se razlikuje od kolegica radnica u Tvornici Vegete. Zadovoljna je poslom, ne tuæi se previπe na plaÊu i posveÊena je uglavnom obiteljskom æivotu. Ipak, ta trideset i dvogodiπnjakinja vjerojatno je hrvatska rekorderka meu bakama.

Tu je ulogu preuzela nakon πto je njezina kÊi Manuela rodila Patriciju sa πesnaest godina æivota.

- Niπta mi u æivotu nije uskraÊeno zato πto sam mlada rodila, pa ne vidim zaπto bi kÊeri bilo drukËije - rekla nam je mlada baka nakon πto je novi podmladak ionako brojne obitelji Vrbnjak iz bolnice stigao kuÊi.

Stvar se proËula nakon πto su Anitine kolegice na vijest da joj je kÊi rodila podigle graju u tvornici. »estitki nije manjkalo, a glas je ubrzo dopro do direktora Ivana Mesarova.

- Na dan roenja unuke plakala sam od sreÊe, a svi su vikali: Anita je baka! »uo je to valjda direktor pa me pozvao k sebi i lijepo me poËastio - kaæe ponosna i joπ uzbuena Anita, ali i sretna πto su kÊerina trudnoÊa i porod protekli u redu.

KÊi Manuela s uspjehom je zavrπila drugi razred srednje πkole u Koprivnici, a jedna je od dviju djevojaka koje se πkoluju za zvanje mesara.

- Po zavrπetku πkolovanja htjela bih se zaposliti u mesnoj industriji Danici, pa i tako nastaviti maminim stopama, jer je i ona rodila sa πesnaest godina te radi u Podravki - rekla nam je Manuela, koja neÊe imati briga oko Ëuvanja male Patricije jer je u tome iskusna

Ponosna baka Anita s unukom Patricijom njezina baka Danica, koja je takoer rodila sa πesnaest godina. Ona je, naime, odgojila πestero unuËadi i joπ toliko tue djece, pa Êe Patricija biti u sigurnim rukama.

DojenËe Êe, u svakom sluËaju, biti okruæeno brojnom obitelji. Uz vjerojatno najmlau hrvatsku baku Anitu, tu su joπ dvije prabake i dvije πukunbake, πestogodiπnji ujak Mihael, desetogodiπnja teta Mateja te neπto stariji stric Renato i sestriËna Veronika. Svih Êe se pet koljena obitelji Vrbnjak, kako nam je najavljeno, okupiti na Patricijinom krπtenju u kolovozu.

- U prirodi nam je, valjda, da mlade rodimo. Koliko god æene πutjele, trpjele i radile, dugovjeËnije su od muπkaraca - kaæe Anita i dodaje kako je sama kao tinejdæerka ozbiljno prihvatila materinstvo te je sigurna kako Êe i kÊi biti ”na visini zadatka”. Jedino se potuæila kako Êe joj manje vremena ostati za kukiËanje, hobi kojem se posvetila unatrag nekoliko godina.

Obavijest U nedjelju 9. lipnja na II. programu Hrvatske televizije u 20,50 sati bit Êe prikazana dvosatna snimka velikog humanitarnog koncerta ”Sveto ime Vukovar - za Vukovarsku bolnicu”, koji je proπlog mjeseca u Koncertnoj dvorani ”Vatroslav Lisinski” u Zagrebu organizirala Udruga branitelja, invalida i udovica Domovinskog rata djelatnika Podravke.

LijeËnik za vas

Krvni tlak - rizici i kod manjih poviπenja Piπe: dr. Ivo Belan

Poviπeni krvni tlak, Ëak i ako nije dovoljno visok da ga se kvalificira kao hipertenzija, moæe utjecati na srce i krvne æile i moæe poveÊati rizik od srËanog udara. Na to ukazuje studija, Ëiji su rezultati objavljeni u jednom ameriËkom medicinskom Ëasopisu. U ispitivanje je bilo ukljuËeno gotovo 1000 ljudi, u dobi od 18 do 38 godina. Kod svih je bilo ispitivan eventualni poviπeni krvni tlak. Meu njima su 124 imali tzv. graniËnu hipertenziju i u svom æivotu imali su blago poviπen krvni tlak (te su osobe takoer bile i deblje od ostalih ispitanika).

Neki od njih su veÊ pokazivali lagana oπteÊenja, koja su ukljuËivala slabije pumpanje krvi pri svakom otkucaju srca nego πto je to prosjeËno i loπije opuπtanje srca izmeu kontrakcija.

Normalni krvni tlak odrasle osobe opÊenito se kreÊe od 110/80 do 140/90. AmeriËki nacionalni edukativni program o visokom krvnom tlaku kaæe da stalna veliËina dijastoliËkog tlaka od 90 ili viπe (druga brojka prilikom mjerenja) ukazuje na prisustvo hipertenzije. Meutim, mnogi lijeËnici smatraju da je lijeËenje lijekovima indicirano tek kad je dijastoliËki tlak barem 95.

Bolesnici s dijastoliËkim tlakom 90 ili iznad toga, trebali bi reducirati tjelesnu teæinu ako je prekomjerna, smanjiti unos alkohola i soli u organizam i poveÊati svoju tjelesnu aktivnost. ”Blago poviπenje krvnog tlaka nije tako bezazleno kao πto se obiËno mislilo”, upozoravaju neki lijeËnici.

7. lipnja

5

Aktualna tema: zaπtita od poæara

Mjere zaπtite od poæara (2) Pripremio: Zlatko VratiÊ, Odjel zaπtite od poæara (Nastavak iz prethodnog broja)

Piπe: Hrvoje ©labek Snimio: Nikola Wolf

Petak

• ZAPALJIVI PLINOVI: • u sluËaju da u graevini postoji plinska kotlovnica, njena izvedba i uporaba treba biti sukladna pozitivnim tehniËkim propisima (kontrolirana ventilacija, elektriËna instalacija izvedena u protueksplozijskoj zaπtiti, ugraena plinodojava, itd.)

• za sve tehniËke radove na plinskim instalacijama i ureajima pozvati ovlaπtene struËne radnike • u sluËaju osobne promjene plinske boce s UNP plinom eventualno moguÊe istjecanje plina provjeriti sapunicom, a nikako ne otvorenim plamenom • nije dozvoljeno pretakanje UNP plina iz plinskih boca u spremnike automobila • prije odlaska iz stana na duæe vrijeme obvezno zatvoriti glavni plinski ventil • KISIK • u radu s kisikom posebno treba paziti na prisustvo masnoÊe i neËistoÊe odnosno da u blizini nema npr. masnih krpa. Brtveni materijali obvezno moraju biti od negorivih materijala.

• ZAPALJIVE TEKU∆INE • tijekom rada treba koristiti samo nuæno potrebne koliËine zapaljivih tekuÊina odnosno orijentirati se na dnevno potrebne koliËine • zapaljive tekuÊine nikada ne koristiti blizu izvora paljenja • u stambenom prostoru dræati samo manje koliËine zapaljivih tekuÊina i to na mjestu koje nije na dohvatu djece, odnosno gdje nema izvora paljenja i koje je dobro provjetravano • prije uporabe zapaljive tekuÊine treba upoznati svojstva dotiËne tekuÊine i moguÊe opasnosti poπto veÊina zapaljivih tekuÊina na svojoj ambalaæi nose oznaku F (lako zapaljivo) ili F+ (jako lako zapaljivo) kao i simbol zapaljivosti (sliËica plamena crne boje u naranËastom ili crvenom kvadratu).

• mirise, lakove, lakove za kosu, deodoranse i aceton nikada ne upotrebljavati u blizini otvorenog plamena.

• ELEKTRI»NA INSTALACIJA • obvezna je uporaba nulovanih TN-S ili TN-C/S sustava sa zaπtitnim vodom (troæilno ili peteroæilno napajanje troπila) koji omoguÊavaju pravilno i pravovremeno ukljuËenje elektriËne zaπtite (elektriËni osiguraËi, zaπtitni ureaj diferencijalne struje - FID sklopka) kod poæarno opasnih stanja • elektriËna instalacija mora biti dimenzionirana sukladno nazivnom optereÊenju (snazi) ugraenih elektriËnih troπila te njihovoj udaljenosti od elektriËnog izvora • elektriËnu instalaciju trebaju izvoditi, popravljati i odræavati struËne i osposobljene osobe • posebno treba paziti na ispravnost spajanja vodova obzirom na njihovu namjenu (fazni, neutralni i zaπtitni vod oznaËeni su toËno odreenom bojom izolacije) • u sluËaju buπenja, kopanja zidova i stropova treba obvezno paziti na veÊ postojeÊu elektriËnu instalaciju • na strujne krugove elektriËne instalacije i produæne vodove smiju se prikljuËiti troπila Ëija je elektriËna snaga toËno odreena obzirom na presjek vodiËa strujnog kruga • produæni kabeli smiju se postavljati u prostoru na naËin koji Êe onemoguÊiti njihovo oπteÊenje (mehaniËko, toplinsko, kemijsko)

• ni u kom sluËaju nije dozvoljeno “krpanje” umetka rastalnog osiguraËa • u leæiπte osiguraËa ne smije se staviti umetak prevelike nazivne struje jer se tako onemoguÊava ispravno djelovanje osiguraËa (vaenjem prisjednog vijka i umetanjem ploËica, novËiÊa, æice, itd.)

• preporuËa se ugradnja auromatskih osiguraËa • prije odlaska iz stana u sluËaju dugotrajnijeg izbivanja, ukoliko je to moguÊe, najbolje bi bilo iskljuËiti glavni dovod elektriËne energije.

• ELEKTRI»NI URE–AJI • elektriËne ureaje upotrebljavati iskljuËivo prema uputama proizvoaËa • oko elektriËnih ureaja treba uvijek ostaviti dovoljno mjesta kako se ne bi pregrijavali • utikaË elektriËnog ureaja nikad se ne smije izvuÊi iz utiËnice kada je ureaj u radu veÊ tek nakon iskljuËenja prekidaËa dotiËnog ureaja • kada se elektriËni ureaj iskljuËuje iz utiËnice treba povuÊi za utikaË, a ne za elektriËni vod • svaki elektriËni grijaË treba imati termostat koji Êe ograniËiti temperaturu zagrijavanja grijane tvari ili medija sukladno potrebnim zahtjevima • elektriËne grijalice i rasvjetna tijela treba odmaknuti najmanje 1 metar od zapaljivih tvari i predmeta • u “grla” rasvjetnih tijela za æarulje sa æarnom niti treba ugraivati æarulje Ëija je snaga toËno odreena vrstom i materijalom samog “grla” • strujne krugove koji napajaju elektromotore osim osiguraËima treba πtititi i bimetalima • akumulatore bi trebalo puniti u dobro provjetravanom prostoru u kojem u pravilu ne bi trebalo biti izvora paljenja • po moguÊnosti bi u sve prostore trebalo ugraditi automatske javljaËe poæara koji mogu pravovremeno otkriti i dojaviti nastanak poæara.

• OPU©CI CIGARETA • nikada neugaπene opuπke ne bacati u koπ za otpatke, najbolje ih je ugasiti vodom • kod puπenja koristiti duboke pepeljare koje Êe onemoguÊiti ispadanje opuπaka • pepeljare se ne smiju ostavljati na neprimjerenim mjestima kao πto su hrpe papira, stolice, nasloni i rukohvati naslonjaËa, kreveti, itd.

• reba izbjegavati puπenje u krevetu, a pogotovo ne puπiti u alkoholiziranom stanju.

• OTVORENA VATRA • πibice, upaljaËe, svijeÊe i sl. dræati πto dalje od djece te im zabraniti igru s njima • prije odlaska na spavanje (u sluËaju nestanka struje) ili uopÊe kod napuπtanja prostorije potrebno je ugasiti svijeÊe (posebno se odnosi na adventski vijenac koji je veÊ u nebrojeno sluËajeva bio uzroËnik poæara).

• “KUHINJA” • ni u kom sluËaju zapaljeno ulje ili mast u posudi ne gasiti vodom (postoji moguÊnost πirenja poæara) veÊ πto prije treba iskljuËiti dovod energije (plin ili elektriËnu struju), a zatim pokuπati uguπiti poæar poklopcem ili nekom drugom vrstom pokrivala • izbjegavati stavljanje manjih posuda na velike plamenike • proces peËenja i kuhanja namirnica ne bi trebalo ostavljati bez nadzora • kuÊanske aparate potrebno je redovito Ëistiti od zaostalih masnoÊa, namirnica i prljavπtine • u blizini plinskih plamenika i

elektriËnih ploËa ne smiju se ostavljati kuhinjske krpe, isto tako ne koristiti kuhinjske krpe za uzimanje posuda s plamenika • nikada ne kuhati u odjeÊi sa πirokim rukavima • prilikom paljenja plinskih plamenika prvo treba upaliti πibicu ili upaljaË a tek zatim pustiti plin.

• LOÆI©TA NA KRUTA GORIVA • dimnjake treba graditi originalnim graevinskim elementima za dimnjake koji Êe onemoguÊiti prijenos poæara dimnjaka (Ëai) na graevinsku konstrukciju graevine • peÊi, kamine i dimnjake potrebno je redovito Ëistiti od nakupina Ëai • ispravnost dimnjaka najmanje jednom godiπnje treba prekontrolirati ovlaπtena osoba • oko peÊi i kamina treba biti negoriva podloga i metalna zaπtita kao zaπtita od ispadnutih ugaraka • ne smije se ostavljati samu djecu u blizini peÊi i kamina • ne koristiti dim za suπenje mesa na tavanu.

• SAMOZAGRIJAVANJE I SAMOZAPALJENJE • upoznati tvari sklone samozagrijavanju i samozapaljenju • spremanje potpuno suhog sijena, djeteline, æitarica i ostalog • povremena kontrola i mjerenje temperature uskladiπtenih æitarica i uljarica • stvoriti uvjete za odvoenje topline odnosno za dobru ventilaciju • opasne tvari (npr. masne krpe) dræati u hermetiËki zatvorenim posudama OSTALE PREVENTIVNE MJERE ZA©TITE OD POÆARA Za sve poslovne i javne urbane prostore (osim stambenih) potrebno je provoditi i slijedeÊe preventivne mjere zaπtite: • tijekom graenja treba provoditi graditeljske mjere zaπtite od poæara koje Êe onemoguÊiti prijenos poæara izmeu pojedinih dijelova graevine ili s jedne graevine na drugu • temeljem Zakona o zaπtiti od poæara pravne osobe Ëije su graevine svrstane u prvu i drugu kategoriju zaπtite od poæara duæne su izraditi procjene ugroæenosti od poæara te na temelju njih i planove zaπtite od poæara • u urbanim prostorima u kojima se odvijaju usluæne i javne djelatnosti treba provoditi tehniËke mjere zaπtite od poæara sukladno potrebama pojedinih podruËja djelovanja obzirom na njihove posebnosti • u svim prostorima (naroËito se odnosi na industrijske) potrebno je obavljati redovne preglede i ispitivanja elektriËnih ureaja, opreme i instalacija u svrhu bolje i efikasnije zaπtite od poæara, a naroËito se odnosi na ispitivanje otpora izolacije elektriËne instalacije, protupaniËne rasvjete, gromobranske instalacije, vatrodojavnih sustava, itd.)

• potrebno je provoditi osposobljavanje graana i zaposlenika prema predvienom programu za provedbu preventivnih mjera zaπtite od poæara, gaπenje poæara i spaπavanje ljudi i imovine ugroæenih poæarom • viπa razina tehniËke zaπtite od poæara postiæe se ugradnjom stabilnih sustava za gaπenje i dojavu poæara • nadzorom i inspekcijom ovlaπtene ustanove potrebno je kontrolirati provoenje propisanih organizacijskih i tehniËkih mjera zaπtite od poæara.

6

Broj 1612 Petak 7. lipnja 2002.

U organizaciji Podravkine Udruge branitelja, invalida i udovica Domovinskog rata

Karavana ”Da se ne zaboravi 2500 kilometara diljem Hrvatske” VeÊ drugu godinu za redom Udruga branitelja, invalida i udovica Domovinskog rata djelatnika Podravke, pod vodstvom Mladena PavkoviÊa, a u suradnji s Klubom veterana Domovinskog rata INA - Naftaplina iz Zagreba, organizirala je Karavanu ”Da se ne zaboravi - 2500 kilometara diljem Hrvatske”. Pedesetak branitelja, u dvanaest osobnih automobila, zajedno s tri motorista, krenuli su u nedjelju 26. svibnja u osam sati s koprivniËkog srediπnjeg trga. Cilj karavane bio je da se u pet dana obie πto viπe spomenobiljeæja i groblja na kojima su sahranjeni hrvatski branitelji i da se u njihovu Ëast i slavu zapale svijeÊe i poloæe vijenci, te da se branitelji susretnu sa πto viπe predstavnika drugih udruga, roditelja poginulih i ostalih.

Prvoga dana karavana je obiπla Kriæevce, Vrbovec, Zagreb, Karlovac, OtoËac, GospiÊ, GraËac, ©kabrnju i Zadar. U svakom veÊem mjestu braniteljima je prireen srdaËan doËek. Tako su u Zagrebu, meu ostalim, posjetili spomen-obiljeæje na Dinamovom stadionu podignuto poginulim navijaËima u Domovinskom ratu.

Zajedno s veÊom skupinom Bad Blue Boysa tu su zapalili svijeÊe. Nakon toga otiπli su na Trg bana Josipa JelaËiÊa, a potom na Gornji grad gdje su posjetili otpuπtene policajce koji tamo veÊ dva mjeseca protestiraju, a neki i πtrajkaju glau. Darovali su im neπto hrane i mineralne vode…

Osobito je tuæno bilo u Karlovcu, odnosno Turnju. Naime, na njihovu spomen-obiljeæju ispisano je viπe od dvije stotine imena. Ovaj kraj dao je mnoge junake, a saznajemo da se i ovdje vrlo malo skrbi o ljudima koji su bili prvi kad je trebalo.

BuduÊi da su karavanu pratile gotovo sve lokalne radio - postaje, Ëesto se dogaalo da su sudionike karavane, najËeπÊe na poËetku nekog mjesta, s hrvatskim zastavama u ruci, zaustavljali hrvatski branitelji i pozivali ih da posjete spomenobiljeæja i u njihovim mjestima.

U GospiÊu su ih doËekali brojni roditelji poginulih, ali i predstavnici opÊine na Ëelu s gradonaËelnikom. I u njihovu gradu poloæeni su vijenci i zapaljene svijeÊe.

Prije Zadra put je vodio u ©kabrnju. To je malo mjesto gdje su Ëetnici poËetkom rata gotovo u srediπtu sela muËki ubili 27 nevinih Hrvata. Njima je podignuto spomen-obiljeæje, isto onakvo kakvo je i na OvËari. A na zadarskom groblju nabrojena su imena blizu tri stotine poginulih hrvatskih branitelja!

Karavana je drugog dana krenula iz Zadra prema ©ibeniku, Solinu, Splitu i Dubrovniku. U Solinu branitelje iz Koprivnice, Zagreba, Vrbovca, Varaædina, – urevca i drugih mjesta takoer su, kao i lani, doËekali predstavnici ovog malog gradiÊa, na Ëelu s gradonaËelnikom koji ih je upoznao s kulturno-povijesnim znamenitostima.

Nakon toga zajedno s veÊom skupinom Solinjana karavana je krenula put Splita. I

PomoÊ vukovarskoj bolnici

Prilog bolnici i pozivom na telefon 060-601-601

Udruga branitelja, invalida i udovica te zbog nemoguÊnosti zadovoljavanja Domovinskog rata djelatnika kopriv- najosnovnijih potreba kao πto su lijeniËke Podravke nedavno je u velikoj kovi, grijanje i hrana za pacijente Koncertnoj dvorani “Vatroslav Lisin- Udruga branitelja, invalida i udovica ski” u Zagrebu, pod pokroviteljstvom Domovinskog rata Podravke pokrepredsjednika Hrvatskog sabora i Ko- nula je joπ jednu akciju: svi koji æele privniËko - kriæevaËke æupanije te pomoÊi ovoj bolnici mogu nazvati na pod sponzorstvom “Belupa” - Ured telefon broj 060-601-601, a cijena poOsijek, organizirala humanitarni kon- ziva iznosi 6 kuna i 82 lipe. cert pod nazivom “Sveto ime VukoNa taj naËin i ostali Êe biti u moguÊvar”, Ëiji je prihod bio namijenjen nosti dati svoj prilog za naπu najpovukovarskoj OpÊoj bolnici. znatiju ratnu bolnicu, koja je 1991.

Na tom koncertu prikupljeno je ukup- pretrpjela ogromna oπteÊenja, u kojoj no 206.000 kuna, od Ëega je KoprivniË- je uniπtena kompletna infrastruktura, ko - kriæevaËka æupanija darovala sto a pacijenti ubijani i sahranjivani u tisuÊa, dok je sponzor namirio troπko- masovne grobnice. ve dvorane i drugo.

Dosad je u ovoj bolnici na relativno Meutim, u æelji da πto viπe pomo- zadovoljavajuÊi naËin obnovljena gne vukovarskoj bolnici - koja se samo kuhinja, kotlovnica i dio infranalazi u vrlo teπkoj situaciji, Ëiji bi rad, strukture. po rijeËima ravnateljice Bolnice dr.

InaËe, ova zdravstvena ustanova pruPodravkini branitelji na OvËari kod Vukovara... Vesne Bosanac, ubrzo mogao doÊi u æa usluge za oko 56.000 stanovnika tamo su ih srdaËno doËekali. Poloæili su gnuto spomen - obiljeæje veÊem broju pitanje, prije svega zbog financijskih vukovarskog podruËja. vijence i zapalili svijeÊe na gradskom poginulih branitelja ove tvrtke. Nakon ograniËenja u dræavnom proraËunu, Ml. PavkoviÊ groblju, a potom bili gosti jedne od njiho- toga sudionici karavane otiπli su put novvih udruga proizaπlih iz Domovinskoga ljanskog bojiπta. Posjetili su Lipovljane, Obiljeæena 100. obljetnica Hrvatskog seljaËkog pjevaËkog Novsku, Bair, Trokut… Potom su otiπli u druπtva “Sloga” iz Kuzminca rata.

Zavrπetak njihova puta drugoga dana Lipik, Pakrac, Daruvar, Novu Gradiπku, bio je - Dubrovnik. U æelji da se stigne u Slavonski Brod, Vinkovce...

Zadnjeg dana puta, tj. 30. svibnja, iz ovaj za nas priliËno udaljeni grad na jugu Hrvatske mora se proÊi kroz drugu dræavu Vinkovaca, u druπtvu s predstavnicima - Bosnu i Hercegovinu. No, kroz granicu, Koordinacija udruga proizaπlih iz DomozahvaljujuÊi pratnji naπe policije, svi su vinskoga rata Vukovarsko-srijemske Prije 100 godina u malom mjestu KuzmiNakon svete mise slijedio je nastup pjevaËproπli bez problema. A Dubrovnik - na æupanije, branitelji su obiπli OvËaru i nec osnovano je seljaËko pjevaËko druπ- kih zborova na otvorenoj pozornici gdje su koji su tijekom rata dnevno znale padati Novo groblje u Vukovaru. Kad su stigli tvo “Sloga”, koje je upornoπÊu i velikom nastupili Mjeπoviti pjevaËki zbor “Podravke” na tisuÊe granata - doËekao je sudionike kod Kriæa na uπÊu Vuke u Dunav, gdje su ljubavlju mjeπtana opstalo i djeluje i dan- i zborovi iz Petrinje, Rasinje, Varaædinskih karavane naprosto - veliËanstveno. Na se toËno u devet sati trebali sastati s danas.

Toplica, Bjelovara i Varaædina. veslaËkom regatom, koja je takoer u Stradunu, gdje i u zimi nema mjesta za Proπle nedjelje, u nazoËnosti brojnih Prigodnim rijeËima domaÊine i goste parkiranje, Ëitav je dan dobar dio ovog organizaciji Udruge branitelja Podravke, uzvanika i pjevaËkih druπtava u mjesnoj proslave pozdravio je æupan Josip FriπËiÊ pod vodstvom Draæena KuharoviÊa, kretrga bio ”ispraænjen” kako bi se vozila nula 21. svibnja rijekom Dravom i Duna- crkvi sluæena je misa, a predvodio ju je te predsjednik HSPD “Sloga” Vjekoslav naπe karavane mogla parkirati! biskup Marko Culej, koji je prigodnim Hadun, koji je 27 godina predsjednik Svi su potom bili na prijemu πto ga je vom od Botova preko Osijeka do VukorijeËima pohvalio uspjeπno stogodiπnje spomenutog druπtva i koji je umnogome organizirala gradonaËelnica Dubravka ©ui- vara - doËekalo ih je nekoliko stotina djelovanja jednog druπtva u tako maloj zasluæan πto druπtvo obiljeæava 100 godina Vukovaraca! ca. Ona je naglasila kako Êe naredne rada.

A. V. U Ëamcima na vesla u predvieno vrijeme sredini. godine i ova æupanija sudjelovati u kara veÊ Ëetvrtu godinu za redom osim Povani, te je zajedno s braniteljima poloæila vijence i zapalila svijeÊe podno kriæa na dravkaπa stigli su ovaj put i branitelji Obavijesti Vukovara, ali i Hrvatske policije i ekipa gradskom groblju.

TreÊi dan bio je vrlo naporan. Po kiπi i Hrvatske televizije. U Vukovaru nije bilo Podjela paniranih proizvoda Odjel za standard radnika obavjeπtava radnike Podravke koji su naruËili pljusku branitelji su iz Dubrovnika otiπli mjesta gdje u goste nisu zvali sudionike put MetkoviÊa, Sinja, Knina, Plitvica, Gli- ove nesvakidaπnje manifestacije. Meu- panirane proizvode proizvoaËa Koka Varaædin da Êe podjela biti u utorak ne, Petrinje, Siska i Kutine. Bez obzira na tim, zbog kratkoÊe vremena nije se sve 11. lipnja od 14. do 15,30 sati u dvoriπtu Galantpleta vremensku nepogodu izlazili su iz svojih moglo obiÊi, ali nije se mogao zaobiÊi vozila i kraj spomen - obiljeæja odavali posjet OpÊoj bolnici na Ëijem je Ëelu dr. Prodaja jabuka poËast poginulim i umrlim Hrvatima. Na Vesna Bosanac. Zaposlenicima i bolesniOdjel za standard radnika obavjeπtava radnike Podravke da organizira kninskom groblju, gdje je takoer pljuπta- cima, darovane su kasete Tomislava IvËila kiπa, karavanu su doËekali predstavnici Êa ”Zaustavite rat u Hrvatskoj” s desetak prodaju jabuka idared I. klase, pakiranih u papirnate kutije od 12,5 kg, po cijeni od 48,50 kn/kutija. PlaÊanje na 3 rate putem ustega. Prodaja Êe biti u grada i Hrvatske vojske. »ak su se kod njegovih najljepπih pjesama.

Nakon bolnice, koja je u vrlo teπkom ponedjeljak 10. lipnja od 13,30 do 15,30 sati u dvoriπtu Galantpleta.

Spomen - kriæa Ëitale i rodoljubne pjesme!

Odjel za standard radnika Karavana, naravno, nije mogla a da se stanju, put je dalje vodio u Borovo Selo. ne zaustavi na Plitvicama kod spomen - Tamo su zapaljene svijeÊe podno spomen obiljeæja prvom poginulom hrvatskom - obiljeæja dvanaestorici muËki ubijenih Druπtvena prehrana redarstveniku Josipu JoviÊu, a tek oko 21 hrvatskih redarstvenika. Sudionici karasat branitelji su stigli u Glinu. DomaÊini su vane proπli su s veÊim brojem hrvatskih ih odveli u centar, na jednu livadu. Rekli zastava i ulicama ovog mjesta u kojem su - ovdje je bila katoliËka crkva, Ëetnici su preteæno æive Srbi.

Prigodom povratka u Koprivnicu posjeje sruπili do temelja! I tu je zapaljena Êeno je joπ dosta mjesta vezanih uz DosvijeÊa.

10. 6. ponedjeljak: - Varivo domaÊi grah, salata Sat kasnije, po mraku, sudionici karavane movinski rat, od Osijeka, BeliπÊa, Valpo11. 6. utorak: - Pohana pileÊa prsa, krumpir na seljaËki, salata obiπli su i spomen-obiljeæje u centru Siska. va, Donjeg Miholjca, Slatine, Virovitice, »etvrti dan poËeo je u Kutini. Najprije je PitomaËe, –urevca… U –urevcu se 12. 6. srijeda: - Vinski gulaπ, kolaË slijedio odlazak na gradsko groblje, a karavana zaustavila ispred poslovne zgra13. 6. Ëetvrtak: - PeËena svinjetina, krpice s kupusom, salata potom pred Petrokemiju, gdje je podi- de INA-Naftaplina. Tamo su predsjednik Podravkine Udruge i Kluba veterana INE 14. 6. petak: - ∆ufte u rajËici, krumpir pire, voÊe zajedniËki otkrili spomen - obiljeæje trojici poginulih branitelja iz ovoga grada.

Nakon pet dana i 2500 prijeenih kilometara sudionici karavane vratili su se u Koprivnicu. Prije nego su stigli na srediπnji NOVINE DIONI»KOG DRU©TVA PODRAVKA GrafiËka urednica: trg, otiπli su na gradsko groblje i zapalili OsnivaË i izdavaË: Vanesa GrgiÊ prehrambena svijeÊe podno Spomen - kriæa ”Bili su prvi PODRAVKA, industrija, d.d. Koprivnica Tisak: kad je trebalo”, πto ga je podigla Podrav- Direktorica Sluæbe za interno KoprivniËka tiskarnica d.o.o. kina udruga.

Koprivnica komuniciranje: Naklada: IduÊe godine, kako je dogovoreno, u Jadranka Lakuπ 8300 primjeraka karavani Êe biti najmanje po jedan osobni Glavni i odgovorni urednik: List izlazi svakog petka i primaju ga svi automobil iz svake æupanije!

Branko Peroπ radnici besplatno.

Istaknimo joπ i to kako su tijekom cijelog Redakcija lista: Adresa uredniπtva: puta automobili bili ukraπeni naljepnica- Boris Fabijanec, Mladen PavkoviÊ, Ulica Ante StarËeviÊa 32, Branko Peroπ, Slavko PetriÊ i Hrvoje ma Podravke i Belupa, te da su pored 48000 Koprivnica ©labek republiËkih medija novina i televizije veTelefoni - direktni: Fotograf: 651-505 (urednik) i liko zanimanje za ovu manifestaciju poka- Nikola Wolf 651-503 (novinari) zale i lokalne radio-postaje koje su izrav- GrafiËki dizajn: Faks: 621-061 no pratile karavanu.

Jana i Ivana Æiljak, FotoSoft e-mail: novine@podravka.hr ...i u Vinkovcima Mladen PavkoviÊ

Mjeπoviti pjevaËki zbor Podravke sudjelovao na sveËanosti

Jelovnik

Broj 1612

UruËene nagrade najboljim hrvatskim rukometaπima i rukometaπicama

Snjeæana Petika - najbolja hrvatska rukometaπica Nakon koprivniËke rukometne utakmice izmeu Hrvatske i NjemaËke, u Podravkinom restoranu ”©tagelj” odræana je sveËanost u povodu proglaπenja najboljih rukometaπa i rukometaπica u proπloj sezoni. Za najbolju hrvatsku rukometaπicu, prema izboru ”Sportskih novosti”, proglaπena je naπa Snjeæana Petika, dok je drugo mjesto osvojila takoer rukometaπica Podravke Vegete Renata Hodak.

U muπkoj konkurenciji najbolji hrvatski rukometaπ je Zlatko SaraËeviÊ, a za najboljeg trenera proSnjeæana Petika ponovno najbolja rukometaπica u Hrvatskoj glaπen je Zdravko Zovko. Naæalost, oni nisu doπli na sveËanost u πeni su Anto JosiÊ i Siniπa RudiÊ. skog rukometnog saveza Æeljko Ka”©tagelj”. Takoer, prema anketi Nagrade najboljima uruËili su vran te ispred glavnog rukometnog ”Sportskih novosti” za najbolji su- ispred ”Sportskih novosti” Draæen sponzora Tuborga, direktor PanondaËki par u proπloj sezoni progla- PineviÊ i Janko Goleπ, ispred Hrvat- ske pivovare Ivan GaloviÊ. B. F.

Prva utakmica kvalifikacija za europsko prvenstvo

Barbara StanËin spasila Hrvatsku od poraza HRVATSKA - NJEMA»KA 24:24 (12:12) Oko 600 dobro raspoloæenih gledatelja u koprivniËkoj Sportskoj dvorani bilo je poËetkom utakmice priliËno uvjereno da Êe izabranice trenera Nenada ©oπtariÊa zabiljeæiti pobjedu protiv selekcije NjemaËke. No, zbivanja na parketu, posebice u drugom poluvremenu, razuvjerila su koprivniËku publiku. ©toviπe, na kraju moramo biti zadovoljni s neodluËenim rezultatom jer ipak, ruku na srce, Njemice su bile bliæe pobjedi.

Utakmica je dobro poËela za naπe djevojke. Nakon poËetnog vodstva Njemica, naπe sredinom prvog poluvremena dolaze na plus tri, ali ipak do

kraja prvog dijela njemaËka reprezentacija izjednaËava rezultat zahvaljujuÊi najviπe pogreπkama naπih djevojaka, a u svim zbivanjima na parketu veliki obol dao je πpanjolski sudaËki dvojac, posebice Cristina Piniero koja je zaista priliËno neobjektivno sudila.

ToËnije, njezine odluke tjerale su u oËaj naπe igraËice i klupu, na zadovoljstvo Njemica.

Takvo popriliËno pristrano suenje nastavljeno je i u drugom poluvremenu pa hrvatske rukometaπice nikako nisu mogle doÊi do izjednaËenja. Uostalom, statistika govori sama za sebe.

Hrvatska je imala 6 sedmeraca, Nje-

maËaka osam, a naπa reprezentacija je imala 14 minuta iskljuËenja, dok su Njemice imale osam. Osim pristranosti sudaca, u naπim redovima nije bilo ni raspoloæene igraËice, izuzev sjajne Barbare StanËin koja je na kraju utakmice upisala 19 uspjeπnih obrana.

Kakav bi tek bio rezultat da Barbara nije tako sjajno branila?! Ove nedjelje u njemaËkom Singenfildenu igra se uzvrat.

Protiv NjemaËke za hrvatsku reprezentaciju igrale su: StanËin, PilepiÊ, Kevo, ZebiÊ 1, Hodak 3, PalËiÊ, HoraËek, GolubiÊ, »uljak, Kolega 4, Horvat, PasiËnik 4, Petika 4 i MitroviÊ 8.

B. F.

Rukometne reprezentativke posjetile Podravku Prema izjavama izbornika hrvatske æenske rukometne reprezentacije Nenada ©oπtariÊa, Koprivnica je bila izuzetan domaÊin priprema najboljih domaÊih igraËica. Uvjeti za rad i boravak bili su odliËni, a cjelokupnoj atmosferi doprinijela je stalna briga zaposlenih u RK Podravka Vegeta. Reprezentativke je posebno dojmila posjeta Podravki. S razvojem i poslovanjem kompanije upoznao ih je Ëlan Uprave Damir PolanËec, posebno podvukavπi vezu izmeu uspjeπne prehrambene tvrtke i sporta, a zatim su rukometaπice obiπle tvornice VoÊe, Juhe i DjeËja hrana. Posebno su se zanimale za nove Fini mini juhe (na slici), te »okolino kojeg mnoge od njih redovito konzumiraju.

J. L.

Petak

7. lipnja

Na konferenciji za novinare Slaven Belupo predstavio novog trenera Rajka MagiÊa

U iduÊoj sezoni Slaven Belupo Êe biti joπ uspjeπniji Nakon gotovo mjesec dana neizvjesnosti i iπËekivanja, veÊinom glasova Uprave Slaven Belupa izabran je novi trener - Rajko MagiÊ. Taj 47-godiπnjak je inæenjer graevinarstva i viπi nogometni trener koji je nogometnu karijeru zapoËeo 1973. godine u ËakoveËkom MT»-u, a zavrπava je 1983. godine u zagrebaËkoj Lokomotivi. Kao amaterski trener vodio je klubove Zelengaj i Savu, a 1991. godine poËinje se baviti profesionalno trenerskim pozivom. U tri navrata vodio je ekipu »akovca, potom Hrvatskog dragovoljca, ©ibenik, Mladost 127 i Istru te do polovice proljetnog prvoligaπkog prvenstva Kamen Ingrad iz Velike. U dosadaπnjoj trenerskoj karijeri vodio je 354 utakmice, od kojih 272 prvoligaπke. U tim prvoligaπkim utakmicama ima 144 pobjede, 49 utakmica njegove su ekipe odigrale neodluËeno te 79 poraze. InaËe, Slaven Belupo ima najveÊi prvoligaπki rejting od klubova koje je vodio Rajko MagiÊ i s kojim je taj trener potpisao jednogodiπnji ugovor s moguÊnoπÊu produljenja za joπ jednu godinu.

PredstavljajuÊi na konferenciji za novinare novog trenera, direktor Slaven Belupa Robert Markulin istaknuo je kako su zadovoljni izborom, jer veÊ prvog dana Rajko MagiÊ se ozbiljno prihvatio posla, analizirajuÊi stanje u prvom sastavu te pripremajuÊi program rada i treninga za iduÊu nogometnu sezonu.

- Vrlo dobro poznajem igraËe koji su u klubu, s nekima od njih radio sam u drugim prvoligaπkim klubovima i tu zaista nemam nikavih nepoznanica.

Direktor Markulin veÊ je obavio razgovore s najveÊim brojem igraËa, ali joπ Êemo sa svima razgovarati i vidjeti tko Êe ostati u Slaven Belupu, a tko Êe nas napustiti. Naime, u ekipi koju ja vodim mogu igrati samo najkvalitetniji i nitko neÊe biti povlaπten, a toga moraju igraËi biti svjesni te se nadam da tada neÊe biti problema. Za sada je joπ prerano govoriti o pojaËanjima za iduÊu sezonu jer to najviπe ovisi o moguÊnostima kluba. No, ima naznaka da Êe biti novih imena, a u obzir dolaze samo igraËi koji imaju kvalitetu za standardni prvoligaπki sastav. Ako doe do angaæmana nekog od takvih, bit Êete na vrijeme upoznati - rekao je na konferenciji za novinare Rajko MagiÊ. Takoer, novi trener je rekao kako je svjestan da ga oËekuje veliki posao, ali da vjeruje da Êe zajedniËkim radom Slaven Belupo u iduÊoj nogometnoj sezoni postiÊi joπ bolje rezultate.

B. F.

Osvrt na zavrπeno Svjetsko prvenstvo u kuglanju

Ostvaren plan o tri medalje Zavrπeno je Svjetsko prvenstvo u kuglanju, prvi put odræano u Hrvatskoj.

Montaæna kuglana u dvorani Zrinjevac u Osijeku osam dana bila je stjeciπte svjetske kuglaËke elite. Naπa reprezentacija opravdala je nade struËnog vodstva i oËekivanja ljubitelja kuglanja, plan je ostvaren 100 posto. Osvojene su tri medalje, jedna srebrna i dvije bronËane, baπ koliko je naπ struËni stoæer priæeljkivao. BronËane medalje osvojile su kuglaËice u ekipnom dijelu i muπki par MuπaniÊ - BogdanoviÊ, dok je srebrnu medalju i titulu doprvaka svijeta osvojio bivπi “Podravkaπ” Mario MuπaniÊ u pojedinaËnom natjecanju.

Da je bilo samo malo viπe sreÊe i koncentracije, æetva medalja mogla je biti daleko bogatija. U konkurenciji 36 najboljih parova svijeta Hrvatska je imala pravo na tri para. Naπ najbolji æenski par Perman - Orehovec samo za deset Ëunjeva ostao je bez medalje, osvojile su za sportaπe najgore, Ëetvrto mjesto - samo korak do joπ jedne svjetske bronce. »etiri hica prije kraja slovenski dvojac Kardinar - Razlag “uzeo” je naπem dvojcu medalju iz ruku. Biba Perman odigrala je sjajno, sruπila je 508 Ëunjeva. Naπa Æeljka u prvih 50 hitaca odliËna sa 242 Ëunja, ali u drugoj seriji nevjerojatno slabih 215 Ëunjeva odnijelo je medalju.

- Zadovoljna sam svojim nastupom u ekipnom dijelu, ali parovno je moj veliki kiks. Nakon osvojene medalje u ekipnom, dobro sam krenula u parove u prvoj seriji, gdje smo se dræale uz najbolji svjetski par, Njemice Hoffmann i Müller, Ëak smo ih ugrozile. No, u drugoj seriji nisam bila prava, ostala sam prekratka i neprecizna - zavrπila sam na 215 Ëunjeva. Biba je bila fenomenalna, sruπila je 508 Ëunjeva. Da sam odigrala kao u prvoj seriji postale bi viceprvakinje svijeta. Jako mi je æao te medalje - rekla je Æeljka Orehovec po povratku iz Osijeka.

Za subotnje pojedinaËno finale, meu 16 najboljih kuglaËica svijeta, uπle su Ëak tri naπe reprezentativke: Biserka Perman, Æeljka Orehovec i Darinka BuniÊ. Opet su briljirale Njemice, kojima su pripala prva dva mjesta. Od naπih najbolja je bila bivπa “Podravkaπica” Darinka BuniÊ koja je samo Ëetiri Ëunja zaostala za bronËanom medaljom - sa 482 sruπena Ëunja postala je peta kuglaËica svijeta.

- Staze u dvorani Zrinjevac bile su mnogo teæe, a rezultati slabiji nego na proπlom Svjetskom prvenstvu u Poljskoj. Nama, koje smo prve izlazile na stazu bilo je teæe, jer nismo imale nikakve orijentacije koliko vrijedi naπ rezultat. Pokazalo se da je na ovim stazama bitnija jaËina hica, “tehnika” ovdje nije prolazila. Ekipni rezultat iz Poljske (2843 Ëunja), gdje smo takoer bile bronËane, ovdje bi bio dovoljan za zlato. Sretna sam πto je moje rame ipak izdræalo tri nastupa na SP, a sada nam joπ preostaje dræavno prvenstvo u parovima i pojedinaËnom natjecanju - zakljuËila je Æeljka, koja jedva Ëeka ljetni odmor.

U organizaciji SINPOD-a

PojedinaËno prvenstvo regije sjever - seniorke

RadniËke sportske igre na ©oderici

Æeljka najbolja s rekordom

Sindikat radnika koncerna Podravka organizirat Êe sportske igre za sve radnike Podravke, a odræat Êe se u subotu 15. lipnja na ©oderici. Natjecat Êe se u malom nogometu (muπki, πest Ëlanova momËadi),

odbojci u pijesku (muπki, æenski, mjeπovito, Ëetiri Ëlana ekipe) i veslanju (po tri muπkarca i æene).

Mole se zainteresirani da momËadi prijave do 10. lipnja Ljubici Cader, a i pojedinci koji namjeravaju doÊi

kako bi se osigurao besplatan gablec i piÊe.

Da organizatori misle ozbiljno, vidi se po tome da veslaËka momËad SINPOD-a veÊ ozbiljno trenira.

Okupljanje na ©oderici je u 10 sati.

7

U konkurenciji 28 najboljih kuglaËica iz prvoligaπkih klubova Varteksa, INE iz Siska i Podravke, u Varaædinu je odigrano pojedinaËno prvenstvo regije sjever. Potpuno zasluæeno i vrlo uvjerljivo prvo mjesto osvojila je Æeljka Orehovec iz Podravke, koja je u sjajnoj igri drugog dana sruπila 496 Ëunjeva, πto je novi rekord varaædinske kuglane.

Odmah do nje na drugo mjesto plasirala se naπa Vesna Æunek, dok je treÊa bila Pazman iz Varteksa.

U finale pojedinaËnog prvenstva Hrvatske plasirale su se Æeljka Orehovec, Vesna Æunek i Marija Zver, a odigrat Êe se 15. i 16. lipnja u Osijeku. Æ. ©emper

8

Broj 1612 Petak 7. lipnja 2002.

Foto - biljeπke

Odjel zaπtite od poæara

Evakuirana poslovna sedmerokatnica!

IzvuËeni dobitnici nagrada u nagradnoj igri o protupoæarnoj zaπtiti U ponedjeljak 3. lipnja u prostorijama Vatrogasnog centra Podravka u prisustvu komisije (Tihomir DobriÊ, Draæen KiËanoviÊ i Stjepan Iπtvan) i zaposlenika u Odjelu zaπtite od poæara izvuËeni su dobitnici nagrada u nagradnoj igri organiziranoj putem naπeg lista u povodu Mjeseca zaπtite od poæara.

Snimke: Nikola Wolf

Zadnjih dana svibnja, Mjeseca zaπtite od poæara, Podravkini su vatrogasci izveli vjeæbu evakuacije viπih katova poslovne sedmerokatnice zbog pretpostavljenog poæara u prizemlju. Uz pomoÊ koprivniËke Javne vatrogasne postrojbe postavili su vatrogasne ljestve za spaπavanje ”Podravkaπa”, a upotrijebili su i aparat za rastjerivanje dima. Podravkini vatrogasci i ovaj su put pokazali visoku uvjeæbanost i viËnost gaπenju poæara te spaπavanju ljudi u takvim situacijama.

H.©.

Dobitnici nagrada su: I. nagrada (vatrogasni aparat S-9) - Slavica DuhoviÊ, Pekara II. nagrada (vatrogasni aparat S-6) - Kreπimir ©kofiÊ, Linolada III. nagrada (vatrogasni aparat S-2) - Zdravko ©imuniÊ, Logistika Za nagradnu igru pristiglo je ukupno 540 kupona. Nagraeni svoje nagrade mogu podignuti od ponedjeljka 10. lipnja 2002. godine u Vatrogasnom centru Podravke.

U srijedu 12. lipnja u Podravkinom restoranu druπtvene prehrane

Degustacija bageta i ekstra salama Podravka razveselila rukometaπe Premda poznati hrvatski rukometaπ, viπestruki reprezentativac, zlatni s Olimpijade u Atlanti Goran Perkovac joπ uvijek viπe voli rukomet nego kuhanje, Vegetina pregaËa dobro Êe mu doÊi. Potvrdio je to na proglaπenju najboljih na tradicionalnom turniru rukometnih veterana i veteranki odræanom proπlog vikenda u Biogradu. Perkovac je izabran za najπarmantnijeg igraËa turnira gdje se okupilo dvjestotinjak igraËica i igraËa koji su nekada palili i æarili rukometnim terenima, pa je za nagradu osvojio poklon paket Podravke. Uz majicu Studene najviπe ga je razveselila upravo Vegetina pregaËa koju je odmah - na opÊe veselje prisutnih - i isprobao. Kod igraËica Podravkinu nagradu - poklon paket Dolcela osvojila je Ana TitliÊ, nekada poznata golmanica zagrebaËke Lokomotive i hrvatske reprezentacije.

J. L.

U teænji za novim proizvodima koji Êe moÊi udovoljiti istanËane zahtjeve naπih potroπaËa, radnici tvornice Pekara - u suradnji s Razvojem - proizveli su baget. ©to je to baget? To je uski kruh izduæenog oblika teæine 250 grama. Prilagoen je za pripremu: sendviËa, kanapea, a jednako dobro prija uz svako jelo kao i sve ostale vrste kruha.

Na naπem træiπtu imamo Ëetiri razliËite vrste bageta: bijeli baget, crni baget, kukuruzni baget i baget sa sjemenkama.

Bijeli baget - proizveden od bijelog braπna i kao takav prilagoen svim ukusima.

Crni baget - za sve ljubitelje tamnog kruha proizveden od braπna T-1400 koje obiluje mineralima i vitaminima i visoke je bioloπke vrijednosti.

Baget sa sjemenkama - za ljubitelje gurmanskog zalogaja, proizveden je kruh od mjeπavine raæenog i polucrnog braπna uz dodatak tri vrste sjemenki: lana, suncokreta i zobenih pahuljica.

Kukuruzni baget - veÊ i sam naziv govori o njegovom sastavu, te ga nije potrebno posebno opisivati.

Ove Ëetiri vrste bageta moÊi Êete degustirati uz ”DaniËinu” pureÊu i pileÊu ekstra salamu u srijedu 12. lipnja 2002. g. ispred restorana ”Druπtvene prehrane” u vrijeme gableca.

M. DiniÊ

Recept tjedna:

PopeËci od osliÊa Potrebne nemirnice: 500 grama fileta osliÊa 2 jaja 1 manja glavica luka 2 Ëeπnja Ëeπnjaka naribana korica 1 limuna Vegeta twist za ribu perπinov list 80 grama kruπnih mrvica 0,2 dl (maslinovog) ulja za præenje

Priprema: Filete osliÊa stavite u hladnu vodu i kuhajte 15-20 minuta. Vodu procijedite, a ribu ostavite da se ohladi. Luk sitno nasjeckajte i kratko pirjajte na malo masnoÊe. Ohlaenu ribu izmrvite πto sitnije, te dodajte jaja, luk, nasjeckani Ëeπnjak, naribanu koricu limuna, perπinov list, Vegetu twist za ribu, te sol i papar po æelji.

Smjesu dobro izmijeπajte, oblikujte popeËke i uvaljajte ih u mrvice. Na zagrijanom ulju popeËke præite do zlatno-æute boje.

Varivo od πpinata ili kuhana mlada blitva upotpunit Êe ovo jednostavno jelo.

Viπnja Perkov

Crta: Ivan Haramija - Hans